TIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILATIJEK TEHNIČKOG …

TIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILATIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILATIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILATIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILA „„„„MOPEDI I MOTOCIKLIMOPEDI I MOTOCIKLIMOPEDI I MOTOCIKLIMOPEDI I MOTOCIKLI““““ ---- L KATEGORIJA L KATEGORIJA L KATEGORIJA L KATEGORIJA

Stručni bilten broj 128

Zagreb, rujan 2009.

ZA NAKLADNIKA:

IZRADIO:

LEKTURA:

Ida Laić, dipl. oec.

Igor Dorić, dipl. ing.

Zoran Kalauz, dipl. ing.

mr.sc. Inga Lozić

SADRŽAJ

1.1.1.1. UVODUVODUVODUVOD............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................1111

2.2.2.2. PRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA ........................................................................................................................................................................................................................................................................3333

3.3.3.3. UTVRĐIVANJE TEH.UTVRĐIVANJE TEH.UTVRĐIVANJE TEH.UTVRĐIVANJE TEH. PODATAKA O MOTORKOTAČU PODATAKA O MOTORKOTAČU PODATAKA O MOTORKOTAČU PODATAKA O MOTORKOTAČU ---- UNOS PODATAKA U RAČUNALO UNOS PODATAKA U RAČUNALO UNOS PODATAKA U RAČUNALO UNOS PODATAKA U RAČUNALO ................................9999

3.1.3.1.3.1.3.1. KONTROLNI LISTKONTROLNI LISTKONTROLNI LISTKONTROLNI LIST........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 18181818

4.4.4.4. OSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČA ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 23232323

4.1.4.1.4.1.4.1. SKUTERSKUTERSKUTERSKUTER ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 25252525

4.2.4.2.4.2.4.2. KLASIČNI (MOTOCIKL)KLASIČNI (MOTOCIKL)KLASIČNI (MOTOCIKL)KLASIČNI (MOTOCIKL) .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 26262626

4.3.4.3.4.3.4.3. ČETVEROCIKLČETVEROCIKLČETVEROCIKLČETVEROCIKL ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 28282828

5.5.5.5. PREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJI.................................................................................................................................................................................................................................... 30303030

5.1.5.1.5.1.5.1. IDENTIFIKACIJA VOZILAIDENTIFIKACIJA VOZILAIDENTIFIKACIJA VOZILAIDENTIFIKACIJA VOZILA ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 32323232

5.2.5.2.5.2.5.2. PREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČ ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 36363636

5.2.1.5.2.1.5.2.1.5.2.1. Kočni sustavKočni sustavKočni sustavKočni sustav .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 36363636

5.2.2.5.2.2.5.2.2.5.2.2. ProtublokirajućProtublokirajućProtublokirajućProtublokirajući sustav (ABS)i sustav (ABS)i sustav (ABS)i sustav (ABS) ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 38383838

5.2.3.5.2.3.5.2.3.5.2.3. NaplatakNaplatakNaplatakNaplatak ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 39393939

5.2.4.5.2.4.5.2.4.5.2.4. Prednja gumaPrednja gumaPrednja gumaPrednja guma ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 40404040

5.2.5.2.5.2.5.2.5.5.5.5. Prednji ovjesPrednji ovjesPrednji ovjesPrednji ovjes .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 41414141

5.2.6.5.2.6.5.2.6.5.2.6. Ostali sklopoviOstali sklopoviOstali sklopoviOstali sklopovi ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 42424242

5.3.5.3.5.3.5.3. PREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATA ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 43434343

5.4.5.4.5.4.5.4. ŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORA ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 45454545

5.4.1.5.4.1.5.4.1.5.4.1. ŠasijaŠasijaŠasijaŠasija ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 45454545

5.4.2.5.4.2.5.4.2.5.4.2. MotorMotorMotorMotor ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 46464646

5.4.3.5.4.3.5.4.3.5.4.3. Rashladni sustavRashladni sustavRashladni sustavRashladni sustav........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 47474747

5.4.4.5.4.4.5.4.4.5.4.4. Ostali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motora ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 48484848

5.4.5.5.4.5.5.4.5.5.4.5. Ispušni sustavIspušni sustavIspušni sustavIspušni sustav ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 49494949

5.5.5.5.5.5.5.5. STRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 51515151

5.5.1.5.5.1.5.5.1.5.5.1. Kočni sustavKočni sustavKočni sustavKočni sustav .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 51515151

5.5.2.5.5.2.5.5.2.5.5.2. LanacLanacLanacLanac ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 52525252

5.5.3.5.5.3.5.5.3.5.5.3. Stražnji ovjesStražnji ovjesStražnji ovjesStražnji ovjes ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 53535353

5.5.4.5.5.4.5.5.4.5.5.4. Stražnja gumaStražnja gumaStražnja gumaStražnja guma ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 54545454

5.5.5.5.5.5.5.5.5.5.5.5. Stražnja oplataStražnja oplataStražnja oplataStražnja oplata .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 55555555

5.6.5.6.5.6.5.6. SREDNJA OPLATASREDNJA OPLATASREDNJA OPLATASREDNJA OPLATA ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 56565656

5.7.5.7.5.7.5.7. INSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČ ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 59595959

5.7.1.5.7.1.5.7.1.5.7.1. UpravljačUpravljačUpravljačUpravljač............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 59595959

5.7.2.5.7.2.5.7.2.5.7.2. Instrumentna pločaInstrumentna pločaInstrumentna pločaInstrumentna ploča........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 62626262

5.8.5.8.5.8.5.8. MJERENJE KOČNE SILEMJERENJE KOČNE SILEMJERENJE KOČNE SILEMJERENJE KOČNE SILE............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 65656565

5.9.5.9.5.9.5.9. SVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOP .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 67676767

6.6.6.6. UNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U INFORMATIČKI SUSTAVUNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U INFORMATIČKI SUSTAVUNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U INFORMATIČKI SUSTAVUNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U INFORMATIČKI SUSTAV ................................................................................................................ 69696969

7.7.7.7. POSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVI ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 77777777

7.7.7.7.1.1.1.1. PREGLED ČETVEROCIKLAPREGLED ČETVEROCIKLAPREGLED ČETVEROCIKLAPREGLED ČETVEROCIKLA ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 78787878

7.2.7.2.7.2.7.2. KONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDAKONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDAKONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDAKONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDA........................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 90909090

7.3.7.3.7.3.7.3. KONTROLA BUKE MOTORKOTAČAKONTROLA BUKE MOTORKOTAČAKONTROLA BUKE MOTORKOTAČAKONTROLA BUKE MOTORKOTAČA........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 93939393

7.4.7.4.7.4.7.4. BOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICA............................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 97979797

7.5.7.5.7.5.7.5. DODATNA OPREMADODATNA OPREMADODATNA OPREMADODATNA OPREMA................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 100100100100

7.6.7.6.7.6.7.6. DORADE („tuning“)DORADE („tuning“)DORADE („tuning“)DORADE („tuning“).................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 104104104104

1

Tijek tehničkog pregleda – L kategorija

1.1.1.1. UVODUVODUVODUVOD

Mopedi, motocikli, laki četverocikli i četverocikli ili jednom riječju, motorkotači, najbrže su rastuća kategorija vozila u Republici Hrvatskoj. U proteklih 10 godina (od 1998. godine do 2008. godine) njihov broj se umnogostručio, pa zajedno nakon osobnih i teretnih automobila predstavljaju najbrojniju skupinu vozila u Republici Hrvatskoj1111. Ovi podaci imaju posebnu težinu za svakog nadzornika tehničke ispravnosti jer to znači da se svakim danom sve više povećava broj tehničkih pregleda upravo ovih vozila.

Zašto kupujemo i vozimo motorkotače? Zasigurno su odgovori dvojaki i dok nekome ovakva vrsta vozila predstavlja osnovno svakodnevno prijevozno sredstvo (pogotovo za vožnju po gradskim gužvama), ipak je najveći broj onih koji motorkotače kupuju zbog užitka u vožnji. Htjeli to priznati ili ne, ali adrenalinski užitak koji donosi brzina, ubrzanje, direktni osjećaj mehanike i vibracija koje proizvodi motorkotač, strujanje vjetra, pa tek onda i dodir s prirodom u vožnji, istraživanje novih krajeva na otvorenom i sl. posebna je vrsta hedonizma koja je poznata gotovo svakom vozaču motorkotača. Široka, zavojita, suha cesta s dobrim i glatkim asfaltom san je svakog vozača motorkotača.

Međutim, vožnja motorkotačem osim svoje ljepote nosi i cijeli niz opasnosti, kako od samih vozača motorkotača, tako i od ostalih sudionika u prometu. Pogriješiti u vožnji na motorkotaču znatno je opasnije nego pogriješiti u vožnji nekog drugog, višekotačnog vozila. Stoga je za vožnju motorkotača prije svega potrebna posebna vještina, a tek onda i naučeno znanje u vozačkoj školi. Kao i u svakoj prometnoj situaciji, osim samog vozača i okoline, uvijek sudjeluje i vozilo - motorkotač, a smisao i zadaća svakog tehničkog pregleda je da se periodičnom provjerom utvrdi da li je vozilo još uvijek tehnički ispravno i sigurno za sudjelovanje u prometu. Ovo je pogotovo bitno stoga što bez obzira na vještinu koju neki vozač motorkotača posjeduje i sve njegovo vozačko znanje, a obzirom da se ovakvim vozilima vrlo često vozi na rubu legalnosti ili još točnije rečeno na rubu tehničkih mogućnosti takvih vozila, tehnička ispravnost mora biti znatno veća, gotovo idealna da bi se vozač izvukao iz svih situacija koje nameće promet.

Motorkotači su takva vrsta vozila koje će njihovi vlasnici najčešće pregrađivati i dorađivati upravo u svrhu izvlačenja zadnje desetinke ubrzanja, zadnjeg kilometra brzine ili što boljeg ležanja u zavoju ili što dramatičnije proizvodnje buke. Nekada se dorade izvode samo radi agresivnijeg izgleda, ali i to su preinake serijski proizvedenog vozila. Sve takve preinake treba prepoznati i odobriti samo one koje su legalne i kvalitetno napravljene. Nerijetko, misleći da poboljšavaju vozne karakteristike motorkotača, vlasnici svoja vozila prerađuju u tehnički nelegalnim pravcima koji se na tehničkom pregledu ne smiju tolerirati, a mi ih moramo moći prepoznati.

Kakav je današnji prosječni nadzornik tehničke ispravnosti i koliko on pozna tehniku motorkotača? Činjenica je da se sveukupno školovanje nadzornika svodi na postupke tehničkog pregleda na osobnim automobilima, teretnim automobilima, autobusima, dok su

1 Godine 1988. u Republici Hrvatskoj je obavljeno 21.548 redovnih tehničkih pregleda mopeda i 14.070 redovnih tehničkih pregleda motocikala. Deset godina kasnije - 2008. godine obavljeno je 83.693 pregleda mopeda i 47.111 pregleda motocikla.

2


motorkotači poprilično zanemareni. U praksi, u stanicama za tehnički pregled, tehnički pregled motorkotača uobičajeno obavljaju oni nadzornici koji su i sami vozači ovakvih vozila, dok se svi ostali sklanjaju od takvih vozila i pokušavaju izbjeći takve preglede. Što je motorkotač veći, teži i snažniji to je i strah pojedinaca od kontrole takvog vozila veći. Za razumjeti je takvo ponašanje jer svatko može sjesti u osobni automobil i prevesti ga preko tehnološke linije - ako se motor ugasi pri kretanju - ništa se neće dogoditi, ako kotači blokiraju u valjcima - ništa zato. Ali ako se pri vožnji motorkotača preko tehnološke linije izgubi ravnoteža i motor zajedno s nadzornikom padne na tlo - tu već nastaju problemi ako ni zbog ničega drugoga onda zbog mehaničkih oštećenja na motorkotaču. Ako se za vrijeme kočenja na valjcima izgubi ravnoteža (ovo je posebno lako pri kontroli kočnica stražnjeg kotača) onda će se motorkotač opet naći na podu najmanje «obogaćen» za neke ogrebotine. Veliki motorkotači su teški i više stotina kilograma te za njihovo održavanje na samo dva kotača treba poprilično vještine. Istovremeno, uobičajeni nadzornik niti ne treba biti vozač motorkotača (imati odgovarajuću vozačku kategoriju), stoga nije neuobičajen strah mnogih nadzornika kada trebaju kontrolirati motorkotač.

Upravo iz tog razloga je i napisan ovaj bilten. Njegova zadaća je da prosječnom nadzorniku pruži točan tijek procesa te koje dijelove motorkotača obvezno treba pregledati, što se smatra tehnički ispravnim dijelom, kao i kako na najlakši način uočiti preinake na vozilu koje se smiju tolerirati ili zbog kojih je vozilo potrebno uputiti na postupak ispitivanja vozila. Također, njegova je zadaća da jasno pokaže u kojim trenucima nadzornik treba sam sjesti na motorkotač i samostalno ga prevesti preko tehnološke linije (dovesti ga na valjke) ili to umjesto njega može napraviti vlasnik.

Naglašavamo da tijek tehničkog pregleda (redoslijed obavljanja pregleda) opisan u ovim uputama ne može i ne mora biti isti u svim stanicama za tehnički pregled vozila u Republici Hrvatskoj. Ovo stoga što raspored obavljanja pojedinih radnji ovisi o razmještaju pojedinih mjernih instrumenata na tehnološkoj liniji. Međutim, bitno je da se za vrijeme tehničkog pregleda obave sve propisane radnje koje se moraju obaviti na tehničkom pregledu, dok je manje važno koji se dio pregleda obavlja prije, a koji kasnije.

Treba naglasiti da jednim uputama nije moguće opisati potrebni način pregleda doslovno na svim motorkotačima koji se pojavljuju na tehničkom pregledu. Naime, i motorkotači se kao i sva druga vozila međusobno razlikuju prema osnovnoj konstrukciji. Stoga se u ovom biltenu, kako bi se uopćio postupak pregleda, kao predmetno vozilo koristi motocikl L3 kategorije – klasični (ovo je najčešći tip motorkotača u hrvatskom registracijskom području). U svim ostalim slučajevima, svaki moped, laki četverocikl, četverocikl, moped ili motocikl s bočnom prikolicom ili simetrični motocikl je novi predmet na kome nadzornik na osnovu svog iskustva i znanja treba izvršiti pregled na što je moguće kvalitetniji način. Ipak, na kraju biltena se posebno opisuju pojedini slučajevi motorkotača koji se također učestalo susreću na našim prometnicama s naglaskom na što kod takvih konstrukcija posebno treba obratiti pozornost.

Upute će prije svega biti korisna literatura novim nadzornicima tehničke ispravnosti koji se prvi put susreću s tehničkim pregledom motorkotača i bitno im je zapamtiti sve radnje koje moraju na određenom vozilu obaviti, ali će isto tako korisno poslužiti nadzornicima tehničke ispravnosti koji već rade na tehničkom pregledu.

3


2.2.2.2. PRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILAPRAVILNIK O TEHNIČKIM PREGLEDIMA VOZILA

Pravilnik o tehničkim pregledima vozila osnovni je pravni akt za svakog nadzornika kojim se definira koje uređaje i dijelove na bilo kojem vozilu pa tako i na motorkotačima treba kontrolirati prilikom nekog tehničkog pregleda. Prema Pravilniku svako vozilo, pa i motorkotač, podijeljeno je na 17 osnovnih uređaja (sklopova ili radnji) koje je potrebno kontrolirati. Svi uređaji/sklopovi/radnje nisu predmet tehničkog pregleda motorkotača, već se kontroliraju samo oni uređaji koji se nalaze na kontroliranom motorkotaču.

Sklopovi (uređaji) koje je potrebno kontrolirati:

1. Uređaj za upravljanje

2. Uređaj za kočenje

3. Uređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

4. Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost

5. Samonosiva karoserija te šasija s kabinom i nadogradnjom

6. Elementi ovjesa, osovine i kotači

7. Motor

8. Buka vozila

9. Elektro uređaji i elektro instalacije

10. Prijenosni mehanizam

11. Kontrolni i signalni mehanizam

12. Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila (EKO test)

13. Uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila

14. Ostali uređaji i dijelovi vozila

15. Oprema vozila

16. Registarska tablice i oznake

17. Plinska instalacija

Primijetite da su u gornjem nabrajanju pojedinih sklopova pojedini uređaji (12. Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila - EKO test; 13. Uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila te 15. Oprema vozila) ispisani na način da se ističu (kosa siva slova) od ostalih uređaja. Ovo stoga što ovi sklopovi prema Pravilniku o tehničkim pregledima vozila ne trebaju biti kontrolirani na tehničkom pregledu. Premda se ispušne plinove (EKO test) ne kontrolira na tehničkom pregledu, u praksi se pojavljuju situacije kada je na nekom motorkotaču potrebno kontrolirati uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila jer je isti ugrađen na vozilu, a u praksi gotovo uvijek treba prekontrolirati opremu uz motorkotač. Stoga će svaki nadzornik, bez obzira na pravni zahtjev tj. na zahtjev iz navedenog Pravilnika,

4


na svakom predmetnom motorkotaču koji pristupi tehničkom pregledu, prekontrolirati sve ugrađene sklopove (naravno, EKO test se zbog složenosti postupka neće obavljati) koji se na njemu nalaze i sukladno dobroj tehničkoj praksi sve što se na vozilu nalazi postavljeno, bilo ono obvezno ili ne - mora biti tehnički ispravno.

Pravilnikom o tehničkim pregledima vozila osim samih sklopova propisani su i dijelovi unutar pojedinih sklopova koji moraju biti provjereni na tehničkom pregledu. Ovi zahtjevi praktično su pretočeni u tablici na drugoj strani obrasca kontrolnog lista koji se koristi pri svakom tehničkom pregledu. Zadatak nadzornika je da uočavanjem nedostataka na pojedinim dijelovima izvrši zaokruživanje na kontrolnom listu onog dijela na kome je uočen nedostatak.

Dijelovi koji se trebaju kontrolirati na svakom sklopu su sljedeći:

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 1. 1. 1. 1. Uređaj za upravljanjeUređaj za upravljanjeUređaj za upravljanjeUređaj za upravljanje

DIJELOVI: 1.1 Kolo upravljača 1.2 Stup upravljača

1.3 Prijenosni mehanizam upravljača

1.4 Poluge i zglobovi upravljača

1.5 Pojačalo sile zakretanja upravljača

1.6 Amortizer upravljača

1.7 Graničnik kuta zakretanja upravljača

1.8 Zakretno postolje priključnog vozila

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 2. 2. 2. 2. Uređaj za kočenjeUređaj za kočenjeUređaj za kočenjeUređaj za kočenje

DIJELOVI: 2.1 Radna kočnica 2.2 Pomoćna kočnica

2.3 Parkirna kočnica

2.4 Komanda radne kočnice

2.5 Komanda pomoćne kočnice

2.6 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi zračnog kočnog sustava)

2.7 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi hidrauličnog kočnog sustava)

2.8 Elementi prijenosa sile kočenja (dijelovi mehaničkog kočnog sustava)

2.9 Izvršni kočni elementi

2.10 Spojne glave za kočnicu prikolice

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 3. 3. 3. 3. Uređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizacijuUređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizacijuUređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizacijuUređaj za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju

DIJELOVI: 3.1 Kratko svjetlo 3.2 Dugo svjetlo

3.3 Prednje svjetlo za maglu

3.4 Pokretno svjetlo (reflektori za osvjetljavanje radova)

3.5 Svjetlo za vožnju unatrag

3.6 Prednja pozicijska svjetla

3.7 Stražnja pozicijska svjetla

3.8 Stražnje svjetlo za maglu

3.9 Parkirna svjetla

5


3.10 Gabaritna svjetla

3.11 Svjetla registarske tablice

3.12 Žuta rotacijska ili treptava svjetla

3.13 Plava ili crvena rotacijska ili treptava svjetla

3.14 Katadiopteri

3.15 Stop svjetla

3.16 Pokazivači smjera

3.17 Uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 4. 4. 4. 4. Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivostUređaji koji omogućuju normalnu vidljivostUređaji koji omogućuju normalnu vidljivostUređaji koji omogućuju normalnu vidljivost

DIJELOVI: 4.1 Vjetrobran i druge staklene površine 4.2 Brisači i perači vjetrobrana

4.3 Retrovizori

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 5. 5. 5. 5. Samonosiva kaSamonosiva kaSamonosiva kaSamonosiva karoserija te šasija s kabinom i nadogradnjomroserija te šasija s kabinom i nadogradnjomroserija te šasija s kabinom i nadogradnjomroserija te šasija s kabinom i nadogradnjom

DIJELOVI: 5.1 Samonosiva karoserija 5.2 Šasija

5.3 Kabina

5.4 Nadogradnja

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 6. 6. 6. 6. Elementi ovjesa, osovine i kotačiElementi ovjesa, osovine i kotačiElementi ovjesa, osovine i kotačiElementi ovjesa, osovine i kotači

DIJELOVI: 6.1 Polužje ovjesa 6.2 Zglobovi ovjesa

6.3 Amortizeri

6.4 Opruge

6.5 Glavina kotača

6.6 Naplatci

6.7 Gume

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 7.7.7.7. MotorMotorMotorMotor

DIJELOVI: 7.1 Oslonci motora 7.2 Zauljenost motora

7.3 Ispušni sustav

7.4 Usisni sustav

7.5 Sustav za paljenje

7.6 Sustav za napajanje gorivom

7.7 Razvodni mehanizam

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 8.8.8.8. Buka vozilaBuka vozilaBuka vozilaBuka vozila

DIJELOVI: 8.1 Buka vozila u mirovanju s upaljenim motorom 8.2 Buka vozila u pokretu

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 9.9.9.9. ElektroElektroElektroElektrouređaji i elektroinstalacijeuređaji i elektroinstalacijeuređaji i elektroinstalacijeuređaji i elektroinstalacije

DIJELOVI: 9.1 Elektropokretač

6


9.2 Generator

9.3 Akumulator

9.4 Kontakt brava

9.5 Električni vodovi

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 10.10.10.10. Prijenosni mehanizamPrijenosni mehanizamPrijenosni mehanizamPrijenosni mehanizam

DIJELOVI: 10.1 Spojka 10.2 Mjenjač

10.3 Vratila, diferencijal i poluvratila

10.4 Lanac, lančanici, remen, remenice

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 11.11.11.11. Kontrolni i signalni uređajiKontrolni i signalni uređajiKontrolni i signalni uređajiKontrolni i signalni uređaji

DIJELOVI: 11.1 Brzinomjer s putomjerom 11.2 Kontrolna plava lampa za dugo svjetlo

11.3 Sirena

11.4 Tahograf ili nadzorni uređaj (euro tahograf)

11.5 Ograničivač brzine

11.6 Svjetlosni ili zvučni signal pokazivača smjera

11.7 Ostali signalni uređaji za kontrolu rada pojedinih mehanizama

ugrađenih na vozilu

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 14.14.14.14. Ostali uređaji i dijelovi vozilaOstali uređaji i dijelovi vozilaOstali uređaji i dijelovi vozilaOstali uređaji i dijelovi vozila

DIJELOVI: 14.1 Unutrašnjost kabine, sjedala i prostor za putnike 14.2 Uređaj za ventilaciju kabine i vjetrobrana

14.3 Vrata vozila

14.4 Pokretni prozori i krovovi

14.5 Brave

14.6 Izlazi za slučaj opasnosti

14.7 Blatobrani

14.8 Branici

14.9 Stražnja zaštita protiv podlijetanja

14.10 Bočna zaštita protiv podlijetanja

14.11 Sigurnosni pojasevi

14.12 Dodatne komande za vozilo kojim upravlja osoba s tjelesnim

nedostacima

14.13 Kontrola ispravnosti ograničivača brzine na mopedima opremljenim

varijatorskim elementima transmisije

SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 16.16.16.16. RegistarskeRegistarskeRegistarskeRegistarske tablice i oznake tablice i oznake tablice i oznake tablice i oznake

DIJELOVI: 16.1 Registarske tablice 16.2 Ploče za "teška vozila"

16.3 Ploče za "duga vozila"

16.4 Ploče za "spora vozila"

7


SKLOP: SKLOP: SKLOP: SKLOP: 17.17.17.17. Plinska instalacijaPlinska instalacijaPlinska instalacijaPlinska instalacija

DIJELOVI: 17.1 Spremnik plina 17.2 Armatura spremnika plina

17.3 Priključak za punjenje

17.4 Priključak za pražnjenje

17.5 Višesmjerni ventil

17.6 Pokazivač količine plina

17.7 Pročistač plina

17.8 Isparivač plina

17.9 Regulator tlaka

17.10 Ventil plina

17.11 Ventil tekućeg goriva

17.12 Vodovi visokog tlaka (VT)

17.13 Vodovi niskog tlaka (NT)

17.14 Vodovi za sredstvo za grijanje

17.15 Električni uređaji i instalacije

17.16 Lambda sonda

17.17 Regulator količine plina

17.18 Elektronički uređaj za lambda kontrolu

17.19 Mješač plina

17.20 Brizgaljke plina

Kao i u prethodnom popisu pojedinih sklopova koje je potrebno kontrolirati na tehničkom pregledu i u ovom popisu su posebno istaknuti (kosa siva slova) oni dijelovi pojedinih sklopova koje prema tekstu Pravilnika o tehničkim pregledima vozila nije potrebno kontrolirati na tehničkom pregledu. Međutim, kao i kod prije navedenih sklopova, ako je neki uređaj ugrađen na motorkotaču, nadzornik se ne smije ponašati kao da za njega na tehničkom pregledu taj uređaj ne postoji. Upravo suprotno, sve što je na motorkotaču ugrađeno, bilo ono obvezno ili ne, mora biti ispravno i tehnički kontrolirano.

Samo radi razumijevanja o kakvim uređajima je riječ navest će se nekoliko primjera:

Ako se na tehničkom pregledu kontrolira četverocikl sa zatvorenim oblikom karoserije, onda je takvo vozilo opremljeno s brisačima i peračima vjetrobrana i kao takve ih je na tehničkom pregledu potrebno kontrolirati i vozilo proglasiti neispravnim (bez obzira na to što se prema Pravilniku ne ovi uređaji ne trebaju kontrolirati na L kategoriji vozila) ako isti ne funkcioniraju na ispravan način. Na isti način treba postupiti i ako je riječ o motorkotaču koji ima kabinu, vrata, pokretne prozore, sigurnosne pojaseve itd. - svi ugrađeni dijelovi na vozilu moraju biti tehnički ispravni, a ako nisu takav motorkotač, bez obzira da li se prema Pravilniku ovi uređaji moraju kontrolirati na tehničkom pregledu, treba biti proglašen neispravnim na tehničkom pregledu.

Pravilnikom su propisani nedostaci koje je eventualno potrebno uočiti na tehničkom pregledu te na koji način utvrđeni nedostatak utječe na prolaznost vozila na tehničkom pregledu. Međutim, opisi ovih nedostataka vrlo su općeniti i nisu dovoljno tehnički jasni (npr. daju se opisi poput: stanje, pričvršćenost, zauljenost itd.). Ovakvi opisi nisu loši, već upravo

8


suprotno, sasvim dovoljni za jedan pravni akt, a provedbene upute, poput ovog biltena, trebaju pružiti odgovore na razna praktična pitanja iz nadzorničke prakse.

Na redovnom tehničkom pregledu kontroliraju se svi sklopovi na vozilu. Redovni tehnički pregled je najkompletniji pregled. Periodički tehnički pregled i izvanredni tehnički pregled obuhvaćaju samo dijelove redovnog tehničkog pregleda. U sljedećoj tablici daje se pregled sklopova (numerički označeni od 1 do 17) koji se ne kontroliraju na pojedinim tehničkim pregledima (periodičnom ili izvanrednom) u odnosu na redovni tehnički pregled:

Sklop: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Redovni TP

Periodični TP NE NE NE NE

Izvanredni TP NE

Kao što se može primijetiti, razlika između redovnog i periodičnog TP je samo u pregledu 16. sklopa - Registarske tablice i oznake (EKO test i oprema vozila se ionako ne kontroliraju, a motorkotači opremljeni plinskom instalacijom su vrlo rijetki). U praksi to znači da nema razlike između redovnog, preventivnog i izvanrednog pregleda te da su ovi pregledi fizički potpuno istovjetni.

Osim svega navedenoga, Pravilnikom se definira i nekoliko drugih aktivnosti vrlo bitnih za rad nadzornika na tehničkom pregledu koje se ovdje neće posebno navesti i potrebno ih je pročitati u samom Pravilniku. Ipak, od svega je najbitnije da sam Pravilnik definira da će detaljnu tehnologiju postupka tehničkog pregleda te uputa za pregled pojedinih vozila, ovisno o tehničkim karakteristikama vozila, propisati stručna organizacija iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Iz tog razloga Centar za vozila Hrvatske piše razne upute, okružnice ili biltene, odnosno iz tog razloga je napisan i ovaj bilten o tijeku tehničkog pregleda mopeda i motocikala.

9


3.3.3.3. UTVRĐIVANJE TEHNIČKIH PODATAKA O UTVRĐIVANJE TEHNIČKIH PODATAKA O UTVRĐIVANJE TEHNIČKIH PODATAKA O UTVRĐIVANJE TEHNIČKIH PODATAKA O MOTORKOTAČU MOTORKOTAČU MOTORKOTAČU MOTORKOTAČU ---- UNOS UNOS UNOS UNOS PODATAKA U RAČUNALOPODATAKA U RAČUNALOPODATAKA U RAČUNALOPODATAKA U RAČUNALO

Svaki tehnički pregled vozila započinje prijavom tehničkog pregleda u informatički sustav. Ovaj posao direktno je povezan s naplatom tehničkog pregleda te ga obavlja isključivo referentsko osoblje. Tom se prilikom utvrđuje vlasnik vozila, osoba koja je dovezla vozilo na tehnički pregled, utvrđuje se koja će se aktivnost obavljati na tehnološkoj liniji (koji pregled je potrebno prijaviti - redovni, preventivni ili neku drugu aktivnost), način naplate tehničkog pregleda, te se na osnovu donesenih dokumenta obavlja utvrđivanje tehničkih karakteristika vozila. Upravo je utvrđivanje tehničkih karakteristika vozila, a pogotovo motorkotača, najzahtjevniji dio posla za referentsko osoblje koje uobičajeno ne pozna tehničke karakteristike vozila da bi kvalitetno moglo ispuniti sve zahtijevane podatke o vozilu.

Bez obzira što nadzornik u postupku tehničkog pregleda (za vrijeme unosa rezultata tehničkog pregleda u računalo) ima priliku promijeniti i ispraviti neke od tehničkih podataka o motorkotaču, najbolje je kada nadzornik već prije prijave tehničkog pregleda izvrši utvrđivanje tehničkih podataka, pa se tek onda obavlja prijava tehničkog pregleda. Naravno, ovakav način rada nije obvezan, već samo preporučen jer omogućuje znatno točniji unos tehničkih podataka o vozilu – pogotovo kada je riječ o prvoj registraciji vozila. Istodobno, njegova najveća mana je što je takav način rada sporiji.

Najmjerodavniji izvor tehničkih podataka prilikom prvog tehničkog pregleda i registracije nekog mopeda ili motocikla je COC dokument kojeg pojedini proizvođači ovih vozila isporučuju sa svakim motorkotačem. Na dokumentu COC se nalazi cijeli niz tehničkih podataka o samom vozilu te je nadzornik dužan pronaći sve tražene podatke i upisati ih u informatički sustav.

Kao izvor tehničkih podataka o motorkotačima smiju se koristiti svi doneseni dokumenti o vozilu. Za vozila koja se prvi put registriraju u RH mogu se koristiti podaci iz računa, carinske deklaracije, raznih potvrda na kojima trgovci ispisuju tehničke karakteristike vozila ili ako je riječ o rabljenom motornom vozilu iz uvoza onda se kao dobar izvor podataka mogu koristiti podaci iz pojedinih stranih prometnih dokumenta.

Kao izvor podataka mogu se koristiti i razni katalozi vozila (za tisak pripremljena izdanja ili ispisani podaci s elektronskog medija) u kojima se daju osnovne tehničke karakteristike serijski proizvedenih motorkotača. Ako je to moguće u STP-u, tehničke podatke za serijski proizvedena vozila može se pronaći i na internetu.

Motorkotači su u najčešćem broju slučajeva tvornički dovršeni serijski proizvodi te se na njima nakon homologacije ne treba obavljati nikakvo naknadno ispitivanje vozila. Ipak, u pojedinom manjem broju slučajeva pojedini entuzijasti i majstori samostalno naprave potpuno novo vozilo - motorkotač koje može pristupiti prvom tehničkom pregledu tek nakon što je prošlo postupak ispitivanja vozila. Najmjerodavniji izvor podataka u takvom slučaju upravo je potvrda o ispitivanju vozila.

Na kraju treba spomenuti i fizički pregled samog vozila. Niti jedan kataloški podatak ne može zamijeniti podatke koje nadzornik sam može uočiti na vozilu. Koje je vozilo boje (ovo je

10


kod velikog broja motocikala poseban problem), postoje li na njemu tablice s raznim identifikacijskim i servisnim podacima (proizvođač, oznaka homologacije, oznaka da neki dio nije homologiran za cestovnu upotrebu, dimenzije guma, tlak na koji se gume pumpaju, buka, brzina vrtnje motora pri kojoj se buka mjeri, nategnutost lanca itd.), postoji li na njemu dodatna oprema koja nije evidentirana u dokumentima (bočni ili stražnji prtljažnik, okviri protiv prevrtanja i sl. - sve su to podaci koji se direktno mogu uočiti najbolje na samom vozilu.

Naravno, za već registrirane motorkotače u RH koji već imaju važeću prometnu dokumentaciju kao osnovni izvor podataka koristi se postojeća prometna dokumentacija, odnosno podaci o vozilu koji se mogu pronaći u informatičkom sustavu pretraživanjem vozila po registarskoj oznaci ili po broju šasije.

U svakom slučaju, bez obzira definira li tehničke podatke o vozilu nadzornik prije prijave tehničkog pregleda ili iste popunjava referent bez nadzornika pri prijavi tehničkog pregleda, nadzornik je uvijek odgovoran za tehničke podatke o vozilu. Ovo stoga što nadzornik pri obavljanju samog pregleda vozila treba provjeriti osnovne identifikacijske karakteristike vozila, te ukoliko postoji odstupanje od istih onda sve uočene promjene treba upisati u kontrolni list te uvesti u informatički sustav.

Slika 1.Slika 1.Slika 1.Slika 1. Ekran u informatičkom programu na kome se definiraju tehničke karakteristike vozila. Sve prikazane tehničke karakteristike motorkotača (motocikla) nije obvezno unositi u informatički sustav.

11


Prilikom utvrđivanja tehničkih podataka i upisivanja podataka u pojedina polja u računalo treba se rukovoditi sljedećim načelima:

Broj šasije:Broj šasije:Broj šasije:Broj šasije: Mora se upisati. Upisuje se stvarni broj šasije (VIN oznaka) koji se nalazi na motorkotaču bez zaštitnih znakova. Nikakvo skraćivanje broja šasije nije dozvoljeno. Ako je broj šasije na vozilu naknadno utisnut upisuju se svi znakovi novog broja šasije. Detaljne upute o broju šasije nalaze se u okružnicama CVH.

RegistarskaRegistarskaRegistarskaRegistarska oznaka: oznaka: oznaka: oznaka: Ne smije se upisati ako na vozilu ne postoji registarska oznaka (npr. za novo vozilo). Polje se u tom slučaju mora ostaviti prazno. Registarska oznaka se upisuje bez razmaka.

Vrsta vozila:Vrsta vozila:Vrsta vozila:Vrsta vozila: Mora se upisati te se prema ovoj kategorizaciji definiraju granične vrijednosti mnogih sljedećih polja. Motorkotači se dijele na čak sedam osnovnih potkategorija:

L1 kategorija su mopedi, dakle vozila na dva kotača2 čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju da je pogonski motor izveden kao elektromotor nije veća od 4 kW. Nadalje ovakvo vozilo na ravnoj cesti ne smije moći razviti brzinu veću od 50 km/h.

L2 kategorija vozila su također mopedi, ali s tri kotača2 i istim tehničkim ograničenjima kao i L1 kategorija mopeda (V ≤ 50 cm3 ili P ≤ 4 kW i v ≤ 50 km/h).

L3 kategorija vozila je motocikl na dva kotača2,tj. kada vozilo na dva kotača prelazi bilo koju od tehničkih karakteristika kojima je definiran moped (V > 50 cm3 ili P > 4 kW i v > 50 km/h), onda takvo vozilo postaje motocikl.

L4 kategorija vozila je motocikl (dakle vozilo koje svojim tehničkim karakteristikama prelazi neku od definiranih graničnih vrijednosti – (V > 50 cm3 ili P > 4 kW i v > 50 km/h), ali s tri kotača pri čemu su kotači asimetrično raspoređeni obzirom na zamišljenu uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila. Riječ je o motociklima s bočnom prikolicom.

L5 kategorija vozila je također motocikl s tri kotača2 (dakle vozilo koje svojim tehničkim karakteristikama prelazi neku od definiranih graničnih vrijednosti - V > 50 cm3 ili P > 4 kW i v > 50 km/h), pri čemu su kotači simetrično raspoređeni obzirom na uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila. Riječ je o motociklima koji na svojoj prednjoj ili stražnjoj osovini imaju po dva kotača2.

L6 kategorija vozila je moped, ali s četiri kotača koji se naziva i laki četverocikl. Kategorija ovog vozila ograničena je masom vozila koja ne smije biti veća od 350 kg (ako je pogonski motor izveden kao elektromotor, onda se u masu vozila ne računa masa baterija - akumulatora), motor ne smije biti većeg obujma od 50 cm3 ili čija trajna snaga u slučaju da je pogonski motor izveden kao elektromotor nije veća od 4 kW i ovakvo vozilo na ravnoj cesti ne smije moći razviti brzinu veću od 45 km/h. Ako vozilo premašuje jednu od navedenih

2 Ako su na jednoj osovini motorkotača usporedno postavljena dva kotača (udvojeni kotači) uz međusobnu udaljenost traga kotača (razmak između ravnine simetrije svakog kotača) manju od 460 mm, onda se prema homologacijskim zahtjevima takvi kotači računaju kao jedan kotač.

12


tehničkih granica onda ne može biti L6 kategorija već može biti L7 kategorija vozila, ali uz zadovoljavanje i ostalih tehničkih uvjeta koji vrijede za tu kategoriju vozila.

L7 kategorija vozila je motocikl, ali s četiri kotača koji se naziva četverocikl. Ovakvo vozilo je ograničeno masom vozila koja ne smije biti veća od 400 kg, tj. 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta (i u ovom slučaju se u masu vozila ne računa masa baterija - akumulatora ako je pogonski motor izveden kao elektromotor) i najveća snaga motora ne smije prelaziti 15 kW. Ako vozilo premašuje jednu od navedenih tehničkih granica onda ne može biti L7 kategorija već neka druga kategorija vozila (M1 ili N1 kategorija), ali uz zadovoljavanje i ostalih tehničkih uvjeta koji vrijede za te kategorije vozila.

Marka:Marka:Marka:Marka: Mora se upisati. Upisuje se izborom jedne od ponuđenih marki vozila iz kataloga marki vozila. Ako se na tehničkom pregledu pojavi nova marka vozila koja ne postoji u katalogu, potrebno je kontaktirati CVH.

Godina:Godina:Godina:Godina: Pod ovom se godinom podrazumijeva godina proizvodnje vozila. Detaljne upute o utvrđivanju godine proizvodnje vozila nalaze se u okružnicama CVH.

Tip:Tip:Tip:Tip: Mora se upisati. Upisivanje tipa vozila u odgovarajuće polje za sada nije informatički kontrolirano kao kod nekih drugih vrsta vozila. Kao i za sve ostale vrste vozila, u prometne se dokumente (prometnu dozvolu i knjižicu vozila) u rubriku tip vozila uvijek upisuje komercijalni oblik prepoznatljivosti karoserije tog motorkotača.

Model:Model:Model:Model: Unose se sve preostale oznake komercijalne prepoznatljivosti karoserije nekog motorkotača koje dodjeljuje sam proizvođač. Ako je na motorkotaču izvršen atest - ispitivanje vozila, onda se u ovo polje prvo unosi broj atesta, a u nastavku se unose uobičajene preostale oznake komercijalne prepoznatljivosti motorkotača.

Vrata:Vrata:Vrata:Vrata: Mogu postojati zatvoreni oblici karoserije koji imaju bočna vrata za ulaz putnika. Ovaj podatak se za sada ne popunjava.

Oblik karoserije:Oblik karoserije:Oblik karoserije:Oblik karoserije: Za vozila kategorije L1 i L3 (vozila na dva kotača) iz informatičkog kataloga mogu se izabrati sljedeći oblici karoserije:

• SKUTER – pod ovim oblikom karoserije označava se moped ili motocikl kod kojeg

vozač, dok sjedi na vozilu može koljenom jedne noge dodirnuti koljeno druge noge, a

da mu stopala budu oslonjena na za to predviđene oslonce na vozilu.

• KLASIČNI – pod ovim oblikom karoserije označava se obični, klasični moped ili

motocikl kod kojeg vozač, dok sjedi na vozilu ne može koljenom jedne noge dodirnuti

koljeno druge noge, nego se vožnja motorkotača obavlja «jahanjem» vozila.

• ZATVORENI – pod ovim oblikom karoserije označava se moped ili motocikl kod kojeg

vozač bez obzira na način sjedenja na motorkotaču iznad sebe ima čvrst pokrov

(kabinu)3 koji se jednostavnim metodama ne može skinuti.

3 Pod zatvorenim oblikom karoserije motorkotača podrazumijevaju se ona vozila kojima je krov mehanički

nepokretan i ne može se skinuti bez nekog posebnog alata. Ako se pokrov iznad iza ili bočno od vozača motorkotača samo djelomično skida onda takav motorkotač treba i nadalje proglasiti zatvorenim ako se pri djelomičnom skidanju ovog pokrova ne mogu skinuti bočni nepomični okviri krova vozila.

13


Za vozila kategorije L2, L4 i L5 (vozila na tri kotača) iz informatičkog kataloga se mogu izabrati sljedeći oblici karoserije:

• TRICIKL SIMETRIČNI OTVORENI - s ovim oblikom karoserije označava se motorkotač

sa simetričnim rasporedom kotača obzirom na uzdužnu vertikalnu ravninu simetrije.

• TRICIKL SIMETRIČNI ZATVORENI3 - s ovim oblikom karoserije označava se

motorkotač sa simetričnim rasporedom kotača obzirom na uzdužnu vertikalnu

ravninu simetrije pri čemu vozač iznad sebe ima čvrst pokrov (kabinu) koja se

jednostavnim metodama ne može skinuti.

• TRICIKL NESIMETRIČNI OTVORENI - s ovim oblikom karoserije označava se

motorkotač s bočnom prikolicom.

• TRICIKL NESIMETRIČNI ZATVORENI3 - s ovim oblikom karoserije označava se

motorkotač s bočnom prikolicom pri čemu vozač iznad sebe ima čvrst pokrov

(kabinu) koja se jednostavnim metodama ne može skinuti.

Za vozila kategorije L6 i L7 (vozila na četiri kotača) iz informatičkog kataloga mogu se izabrati sljedeći oblici karoserije:

• LAKI ČETVEROCIKL OTVORENI - s ovim oblikom karoserije označava se vozilo L6

kategorije čiji vozač iznad sebe nema čvrst pokrov (kabinu).

• LAKI ČETVEROCIKL ZATVORENI3 - s ovim oblikom karoserije označava se vozilo L6

kategorije čiji vozač iznad sebe ima čvrst pokrov (kabinu) koja se jednostavnim

metodama ne može skinuti.

• ČETVEROCIKL OTVORENI - s ovim oblikom karoserije označava se vozilo L7 kategorije

čiji vozač iznad sebe nema čvrst pokrov (kabinu).

• ČETVEROCIKL ZATVORENI3 - s ovim oblikom karoserije označava se vozilo L7

kategorije čiji vozač iznad sebe ima čvrst pokrov (kabinu) koja se jednostavnim

metodama ne može skinuti.

Namjena:Namjena:Namjena:Namjena: Namjena L kategorije vozila se za sada ne popunjava.

Boja:Boja:Boja:Boja: Mora se upisati. Boja vozila unosi se isključivo iz formiranog kataloga boja vozila. Motorkotači mogu biti tako napravljeni da su svi elementi vozila (motor, transmisija, okvir, ovjes itd.) nepokriveni oklopom pa je ukupni vizualni dojam takvog vozila vrlo zbunjujući kada se određuje boja vozila. Svaki od njih je obojan nekom drugom bojom. Stoga pri određivanju boje motorkotača ne treba u obzir uzimati boju ispušnog sustava, boju bloka motora, boju mjenjača, boju okvira, boju ovjesa itd. već se treba odrediti samo boja koja je nanesena na dijelovima oplate motocikla poput spremnika goriva, aerodinamičnog dodatka karoserije oko svjetla, aerodinamičnih dodataka oko dijelova motora motorkotača, malih poklopaca na bokovima motorkotača te eventualno boju blatobrana vozila ako isti nisu izvedeni od nebojanog (najčešće crnog) polimera. Pojedini motorkotači su toliko ogoljeni od raznih dodataka da na sebi imaju samo spremnik goriva pa će se i cijela boja motorkotača utvrditi samo na osnovu boje spremnika goriva.

14


Čak i u slučaju da je motorkotač opremljen vrlo velikim aerodinamičnim oklopima oko cijele konstrukcije, najčešće su takvi oklopi iskorišteni za dizajnersko ukrašavanje raznim višebojnim znakovima i efektiva nanesenim na osnovnoj boji te boju takvih motorkotača treba proglasiti VIŠEBOJNOM.

Vozilima koja su obojana raznim zaštitnim slojevima koji izazivaju razne efekte po površini vozila (metalik lak, perla efekt, dijamantni odsjaj i sl.) prilikom utvrđivanja boje utvrđuje se osnovna boja ali "S EFEKTOM".

Prilikom utvrđivanja boje nije bitna tehnika nanošenje iste (bojanje, lijepljenje, metalizacija i sl.) već je bitan subjektivan dojam nadzornika o vanjštini vozila. To znači da su moguće situacije kada će neki nadzornik neko vozilo proglasiti jednobojno, npr. zeleno, dok bi neki drugi nadzornik zbog raznih dizajnerskih naljepnica na istom tom vozilu, takvo vozilo proglasio višebojno.

Proizvođač vozila:Proizvođač vozila:Proizvođač vozila:Proizvođač vozila: Mora se upisati. Proizvođač vozila je pravna osoba koja je registrirana za proizvodnju motorkotača i njegov naziv je najčešće istaknut na raznim identifikacijskim pločicama zalijepljenima na motorkotaču.

Država:Država:Država:Država: Mora se upisati. Upisuju se samo države iz postojećeg kataloga država. Treba upisati državu u kojoj je vozilo proizvedeno, odnosno državu u kojoj je vozilo zadnje bilo dovršavano prije isporuke zadnjem prodavaču vozila. Ako je vozilo proizvedeno u državi koja više ne postoji (npr. DDR ili Čehoslovačka), u bazu podataka se kao država proizvodnje upisuje novonastala država (npr. Slovenija, Češka ili Slovačka).

Broj mjesta za sjedenje:Broj mjesta za sjedenje:Broj mjesta za sjedenje:Broj mjesta za sjedenje: Mora se upisati. Upisuje se onaj broj mjesta za sjedenje za koliko je proizvođač predvidio mjesta na motorkotaču. Ako motorkotač nije opremljen s dodatnim osloncima za noge suvozača, onda takav motorkotač ima samo jedno sjedeće mjesto.

Broj mjesta za stajanjeBroj mjesta za stajanjeBroj mjesta za stajanjeBroj mjesta za stajanje:::: Ne upisuje se.

Broj mjesta za ležanje:Broj mjesta za ležanje:Broj mjesta za ležanje:Broj mjesta za ležanje: Ne upisuje se.

Masa:Masa:Masa:Masa: Masa praznog vozila. Ovo je vrlo bitan podatak za tehnički pregled jer se na osnovu njega računaju koeficijenti kočenja prilikom ispitivanja kočnica, a ako se pogrešno unese ovaj podatak koeficijent kočenja vrlo često može biti neispravan. Ovo stoga što su motorkotači vozila relativno male mase, pa utjecaj mase vozača može biti od velikog značaja. Podatak se mora upisati.

NDM:NDM:NDM:NDM: Podatak o najvećoj dopuštenoj masi vozila (NDM) nije obvezan, a ako se upisuje jedino ga se može pronaći u COC dokumentu vozila. Podatak se ne nalazi na identifikacijskoj pločici vozila kao kod ostalih vrsta vozila.

Nosivost:Nosivost:Nosivost:Nosivost: Automatski se računa ako se upiše podatak o NDM vozila i osoblje STP-a nema mogućnost promjene ovog podatka. Izračunava se kao razlika između najveće dopuštene mase i mase vozila (prije unesenih podataka).

Masa kočene prikolice:Masa kočene prikolice:Masa kočene prikolice:Masa kočene prikolice: Ne upisuje se.

Masa nekočene prikolice:Masa nekočene prikolice:Masa nekočene prikolice:Masa nekočene prikolice: Ne upisuje se.

Broj osovina i kotača te broj pogonskih osovina i kotača:Broj osovina i kotača te broj pogonskih osovina i kotača:Broj osovina i kotača te broj pogonskih osovina i kotača:Broj osovina i kotača te broj pogonskih osovina i kotača: Mora se upisati. Premda će program automatski ponuditi točan broj kotača na predmetnom motorkotaču u ovisnosti o

15


izabranoj kategoriji vozila (L1 do L7), nadzornik je dužan provjeriti točan broj kotača te eventualno ispraviti ponuđenu vrijednost. Posebnu pozornost treba obratiti obzirom na udvojene kotače2.

Dimenzije vozila:Dimenzije vozila:Dimenzije vozila:Dimenzije vozila: Podatak je obvezan. Upisuje se u milimetrima, a ako ga prilikom prvog tehničkog pregleda nije moguće pronaći u donesenoj tehničkoj dokumentaciji, nadzornik se treba poslužiti metrom te izmjeriti i unijeti ove podatke u računalo. Ako je motorkotač opremljen nekim dodatnim elementima koji se ne nalaze trajno pričvršćeni na njemu već se prema potrebi skidaju s vozila (npr. stražnje ili bočne prtljažnike), onda dimenzije ovih elemenata ne treba uključiti pri mjerenju dimenzija vozila (vrlo slično kao što se u dimenzije vozila ne računa krovni nosač na osobnim automobilima ili dodatni prtljažnik na stražnjoj strani autobusa).

Nosivost po osovinama:Nosivost po osovinama:Nosivost po osovinama:Nosivost po osovinama: Ne upisuje se.

Međuosovinski razmaci:Međuosovinski razmaci:Međuosovinski razmaci:Međuosovinski razmaci: Ne upisuje se.

Oznake guma:Oznake guma:Oznake guma:Oznake guma: Podatak se mora upisati i za upis ovog podatka otvara se poseban prozor.

Slika 2. Slika 2. Slika 2. Slika 2. Poseban ekran za unos dimenzija guma predviđenih za postavljanje na vozilo. Prilikom prve registracije u osnovne rubrike upisuju se oznake gume koje se nalaze na vozilu, a sve druge gume koje proizvođač eventualno dozvoljava postaviti na vozilo upisuju se u rubriku "Dodatne". Podatak o dodatnim gumama ispisat će se u rubriku „Napomena“ prometnih dokumenata. Dodatne gume na motorkotačima vrlo su rijetke.

Prilikom upisa podataka o gumama, osim dimenzija guma, nadzornik je dužan upisati i brzinski simbol za predmetno vozilo kao i indeks nosivosti gume. Prilikom prvog tehničkog pregleda u prometne dokumente uvijek treba upisati one oznake guma koje je se nalaze na originalnim gumama na vozilu te provjeriti zadovoljavaju li takve gume obzirom na tehničke karakteristike vozila. Gotovo na svim novim motorkotačima, negdje na njihovom okviru nalazi se i tablica kojom se propisuju dimenzije guma sa svim njihovim karakteristikama, tlak na koji se gume pumpaju, pa čak i proizvođača i tip gume koju proizvođač motocikla preporučuje postavljati na motorkotač. U praksi, na tehničkom pregledu treba kontrolirati samo dimenzije i tehničke karakteristike gume, a ne i marku i tip proizvođača guma.

U polju za dodatne gume treba navesti sve dodatne dimenzije guma (najviše tri) koje proizvođač dozvoljava da se postave na predmetno vozilo. Proizvođači relativno rijetko kod motorkotača dopuštaju postavljanje drugih dimenzija guma, ali je vrlo često da proizvođači navode gume istih dimenzija no s drugačijim načinom označavanja (colski ili milimetarski). U tom slučaju pod dodatne gume treba napisati takve oznake. Ovi podaci mogu se pronaći

16


samo u COC dokumentima ili u tehničkim uputama koje kupac dobije uz motorkotač. U rubriku dodatne gume treba upisivati samo osnovne dimenzije guma bez oznaka indeksa nosivosti i brzinskog simbola.

Vrsta motora:Vrsta motora:Vrsta motora:Vrsta motora: Podatak se mora upisati. Upisuju se samo vrste motora iz postojećeg informatičkog kataloga. Vrlo često je zbog nedostatka odgovarajuće dokumentacije za pojedino vozilo teško odrediti kojoj ekološkoj kategoriji pripada odgovarajući motor4. Stoga je ovaj katalog vrlo pojednostavljen i izabire se jedan od sljedećih naziva motora:

OTTO - 2 TAKTA (za sve dvotaktne motore)

OTTO - BEZ-KAT (za četverotaktne motore bez lambda sonde)

OTTO - REG-KAT (za četverotaktne motore s lambda sondom)

DIESEL (za motorkotače pokretane dizel motorom)

ELEKTROMOTORNI POGON (za motorkotače pokretane samo pomoću električne energije)

KOMBINIRANI POGON (ELEKTRO + OTTO) (za motorkotače pokretane iz dva izvora energije)

Oznaka motora:Oznaka motora:Oznaka motora:Oznaka motora: Nije obavezan unos, ali ako postoji može se upisati.

Snaga, brzina vrtnje i radni obujam motora:Snaga, brzina vrtnje i radni obujam motora:Snaga, brzina vrtnje i radni obujam motora:Snaga, brzina vrtnje i radni obujam motora: Podaci se moraju upisati. Snaga se upisuje kao cjelobrojna vrijednost. Ukoliko je podatak na dokumentima u decimalnom obliku, matematički ga zaokružiti na cijeli broj. Najbolji izvor podataka za ove podatke je COC dokument (ako postoji uz vozilo) ili razne upute o rukovanju s vozilom. Za rabljena vozila podatke je najbolje popunjavati na osnovu stranih prometnih dokumenata.

Snaga po masi:Snaga po masi:Snaga po masi:Snaga po masi: Ovaj podatak se automatski računa na osnovu upisanih podataka o masi vozila i snazi motora (prije unesenih podataka). Osoblje STP nema mogućnost promjene ovog podatka.

Maksimalna brzina vozila:Maksimalna brzina vozila:Maksimalna brzina vozila:Maksimalna brzina vozila: Podatak se mora upisati. Prilikom upisa ovog podatka najbolje se konzultirati s uputama za rukovanje s vozilom ili podatke prepisati iz stranih prometnih dozvola.

EKO program:EKO program:EKO program:EKO program: Ne koristi se.

Vrsta kočnica:Vrsta kočnica:Vrsta kočnica:Vrsta kočnica: Podatak se mora upisati, odnosno treba izabrati jedan od ponuđenih kataloških naziva. Katalog kočnica za motorkotače vrlo je pojednostavljen i izabire se jedan od sljedećih naziva kočnica:

MEHANIČKA - za one kočnice koje niti na jednom kotaču nemaju nikakav prijenos sile aktiviranja osim mehaničkog (dakle riječ je o prijenosu sile pomoću sajli ili raznih mehaničkih poluga i sl.).

MEHANIČKA + HIDRAULIČNA - za one kočnice koje na jednom kotaču (uobičajeno je to prednji kotač/kotači) imaju hidraulični prijenos sile aktiviranja kočnica. Pri tome drugi kotač (uobičajeno je to stražnji kotač/kotači) ima i nadalje čisti mehanički prijenos sile kočenja od papučice za aktiviranje do kočnih obloga.

4 Ekološke kategorije popularno poznate kao EURO I, EURO II itd. za motorkotače nemaju nikakve veze s

ekološkim kategorijama za M1 i N1, odnosno za ostale M i N kategorije vozila, premda imaju iste nazive.

17


HIDRAULIČKA - za one kočnice koje na svim kotačima imaju hidraulični prijenos sile aktiviranja kočnica.

HIDRAULIČKA + ABS - za one kočnice koje na svim kotačima imaju hidraulični prijenos sile aktiviranja kočnica, ali koji je pri tome kontroliran i ABS uređajem.

Vrsta mjenjača:Vrsta mjenjača:Vrsta mjenjača:Vrsta mjenjača: Podatak se mora upisati, odnosno treba izabrati jedan od ponuđenih kataloških naziva. Razlika između ručnih i automatiziranih mjenjača samo je u postojanju ili nepostojanju papučice spojke.

Vrsta ovjesa:Vrsta ovjesa:Vrsta ovjesa:Vrsta ovjesa: Ne koristi se.

Gusjenice:Gusjenice:Gusjenice:Gusjenice: Ne koristi se.

Kuka:Kuka:Kuka:Kuka: Ako je motorkotač opremljen kukom za vuču nekog priključnog vozila onda polje treba označiti.

Vitlo:Vitlo:Vitlo:Vitlo: Ne koristi se.

Broj homologacijske potvrde:Broj homologacijske potvrde:Broj homologacijske potvrde:Broj homologacijske potvrde: Polje se mora popuniti samo prilikom prvog TP-a u RH. Ovo polje se može započeti pisati samo slovom "I" (ako je za vozilo izdana izjava o sukladnosti vozila) ili slovom "H" (za potvrdu o sukladnosti pojedinačno pregledanog vozila) nakon čega se upisuju numeričke oznake homologacijskih potvrda. Ako je riječ o vozilu koje je otprije registrirano na području RH onda se ništa ne upisuje.

Homologacijski podaci (Buka, CO, HC, NOx, HC+NOx,Homologacijski podaci (Buka, CO, HC, NOx, HC+NOx,Homologacijski podaci (Buka, CO, HC, NOx, HC+NOx,Homologacijski podaci (Buka, CO, HC, NOx, HC+NOx, Potrošnja goriva, Kapacitet Potrošnja goriva, Kapacitet Potrošnja goriva, Kapacitet Potrošnja goriva, Kapacitet spremnika):spremnika):spremnika):spremnika): Ovi podaci za sada nisu obavezni za upis. Međutim, kada god je to moguće, odnosno kada je neki od ovih podataka dostupan, isti treba upisati u računalo. Ako je uz motorkotač trgovac ispostavio i COC dokument, onda je on uvijek najbolji izvor ovih podataka.

Podatak o buci u stacionarnom radnom režimu na novim motorkotačima nalazi se i na naljepnicama postavljenim na okviru vozila, zajedno s brzinom vrtnje motora pri kojoj se buka ispituje (uobičajeno je na naljepnici i naziv proizvođača vozila kao i broj šasije). Buka se upisuje u jedinicama dB(A), dok je brzina vrtnje uvijek izračunata na polovici brzine vrtnje pri kojoj se razvija najveća snaga motorkotača. Ove podatke najbolje je direktno prepisati s naljepnice na motorkotaču, a ako naljepnica ne postoji onda s COC dokumenta.

Buku u prolazu moguće je popuniti samo iz COC dokumenta. Vrijedi naglasiti da tek ako su podaci o graničnim emisijama buke popunjeni, prilikom popunjavanja rezultata tehničkog pregleda program može automatski generirati greške na osnovu izmjerene buke na vozilu5.

Podaci o emisiji ispušnih plinova za mopede unose se u jedinicama g/min, a daju se podaci samo za CO i HC. Za motocikle se unose vrijednosti u jedinicama g/km, a uobičajeno je moguće pronaći podatke za CO, HC i NOX (ili HC + NOX). Ove podatke je moguće pronaći samo u COC dokumentu.

Podatke o potrošnji goriva i obujmu spremnika za gorivo uobičajeno nije moguće pronaći u COC dokumentu već samo u tehničkim uputama o motorkotačima.

5 Vidi poglavlje 5. Unos rezultata tehničkog pregleda u informatički sustav.

18


NapomeneNapomeneNapomeneNapomene o tehničkim karakteristikama vozila (ispisuju se na prometnim dokumentima i o tehničkim karakteristikama vozila (ispisuju se na prometnim dokumentima i o tehničkim karakteristikama vozila (ispisuju se na prometnim dokumentima i o tehničkim karakteristikama vozila (ispisuju se na prometnim dokumentima i registarskomregistarskomregistarskomregistarskom listu vozila): listu vozila): listu vozila): listu vozila): U slučaju da vozilo u tehničkom pogledu ima neku karakteristiku koju je potrebno trajno evidentirati u prometnim dokumentima onda se to upisuje na ovom mjestu. Nigdje nije propisano što se od podataka smije upisati u napomenu pa je samim time dozvoljeno da se u napomenu upisuje bilo kakav podatak o vozilu kojim se vozilo bolje tehnički opisuje.

Kod motorkotača to može biti bilo kakva dodatna oprema koja se postavlja na vozilo poput prednjeg štitnika protiv vjetra, stražnjih bočnih prtljažnika, stražnjih prtljažnika iza sjedala i sl. U napomenu samo treba upisati nazive ovih dodataka.

3.1.3.1.3.1.3.1. KONTROLNI LIST KONTROLNI LIST KONTROLNI LIST KONTROLNI LIST

Nakon prijave tehničkog pregleda ispisuje se kontrolni list. Ovaj dokument je osnovni obrazac pomoću kojeg nadzornik obilazi vozilo i bilježi sve uočene karakteristike vozila. Pregled vozila na tehnološkoj liniji bez kontrolnog lista nije ispravan pregled.

Ipak, ponekad nadzornici mogu pregledati vozilo bez kontrolnog lista - podatke koje je potrebno zabilježiti za vrijeme TP-a mogu zapisati na priručne papire i nakon pregleda ih prepisati u kontrolni list. Ovakav način rada dopušten je samo iznimno i dodatno ga je potrebno obrazložiti (zapisati) u kontrolnom listu u rubriku "Bilješke" (npr. "nestalo struje na računalima u STP"). Premda je uloga kontrolnog lista da bude cijelo vrijeme uz nadzornika koji će na njemu bilježiti greške uočene na vozilu, nakon osnovne identifikacije vozila najbolje ga je odložiti sa strane i prekontrolirati cijeli motorkotač i uočavati greške na njemu. Ovo stoga što su motorkotači relativno mala vozila te nije potrebno veliko hodanje oko njih kako bi se dobro pregledala, a i zbog toga što se za vrijeme pregleda zahtijeva da nadzornik sjedne i vozi motorkotač za što mu trebaju obje slobodne ruke.

Prva i druga strana kontrolnog lista podijeljene su na tri osnovna dijela.

19


Prvi dio kontrolnog lista (onaj koji se ispisuje na pisaču informatičkog sustava) služi za identifikaciju vozila od strane nadzornika. Obilazeći vozilo nadzornik je dužan na kontrolnom listu zabilježiti sve one stavke vozila koje je pregledao i koje su istovjetne s podacima na samom vozilu. Ako se bilo koji podatak promijenio u odnosu na stanje koje je ispisano na kontrolnom listu onda takav podatak treba zabilježiti na pripadajuću praznu crtu. Pri unosu rezultata tehničkog pregleda takav novi ili dopunjeni podatak (npr. gume ili boju) nadzornik mora unijeti u informatički sustav. Ako nema razlike na onim dijelovima koji se pregledavaju onda sam pregled treba evidentirati postavljanjem odgovarajućeg znaka obavljene provjere u predviđenu "kućicu".

Također, ispod identifikacijskih podataka mogu biti ispisane razne poruke. Za motorkotače se za sada ispisuje samo univerzalna poruka da je vozilo već pristupilo negdje u RH tehničkom pregledu pa nije zadovoljilo. Ova poruka se ispisuje samo ako je od trenutka pada takvog motorkotača na tehničkom pregledu do njegovog dolaska u novu stanicu za tehnički pregled prošlo manje od 10 radnih dana. Ovo pravilo je univerzalno i vrijedi za sve vrste vozila.

Slika 3.Slika 3.Slika 3.Slika 3. Prvi dio kontrolnog lista. Na ovom dijelu kontrolnog lista ispisuju se oni tehnički podaci vozila koji su uneseni u informatički sustav prilikom prijave tehničkog pregleda. Nadzornik je dužan provjeriti sve stavke i postavljanjem odgovarajućeg znaka označiti da ju je provjerio. Ako se neka stavka razlikuje od one koja je upisana u prometne dokumente, tj. u bazu vozila, potrebno ju je ispraviti sa stvarnim stanjem na vozilu.

��

�

��

��

�

��

��

�

20


Drugi dio kontrolnog lista su predtiskane tablice u koje se upisuju izmjerene vrijednosti koje se na tehničkom pregledu mogu izmjeriti. Naravno, tehnologija tehničkog pregleda ne zahtijeva popunjavanje svih tablica pa tako još uvijek nije obvezno mjerenje pojedinih vrijednosti (vaganje vozila, mjerenje buke vozila, mjerenje hoda upravljača, itd.), ali su na kontrolnom listu predviđene sve rubrike za sve instrumente koji mogu postojati u stanici za tehnički pregled (za bilo koju vrstu vozila). Također, obzirom da vozilo na prvom tehničkom pregledu ne mora zadovoljiti, predviđene su i dodatne rubrike za upisivanje onih vrijednosti koje se izmjere na ponovljenom tehničkom pregledu.

U rubrikama za ponovljeni tehnički pregled, uz eventualno mjerenje neispravnog sklopa na prvom tehničkom pregledu, uvijek treba ponovno evidentirati i stanje putomjera na ponovljenom tehničkom pregledu. Ponovljeni tehnički pregled može obavljati drugi nadzornik od onog koji je pregledavao vozilo na osnovnom TP-u te se taj drugi nadzornik treba potpisati u za to predviđenu rubriku.

Slika 4Slika 4Slika 4Slika 4.... Drugi dio kontrolnog lista. Nadzornik je dužan sve izmjerene podatke s instrumenata na tehnološkoj liniji zapisati u pripadajuće tablice. U primjeru je tablica popunjena sa svim izmjerenim vrijednostima koje se eventualno mogu izmjeriti na uređajima koji postoje u stanicama za tehnički pregled u RH. Od mjernih uređaja najčešće će to biti samo rezultati sila kočenja izmjerenih na valjcima. Naravno, kada se sile kočenja ne mogu ili ne smiju mjeriti (jedna tehnološka linija, valjci postavljeni na kanalu), onda tablice najvećim dijelom ostaju prazne. Naravno, ako se mogla mjeriti temperatura isparavanja kočne tekućine (vrlo rijetko) ili se zbog sumnje u preveliku buku mjerila buka u mirovanju, onda ove izmjerene podatke treba zapisati u odgovarajuće rubrike.

Ipak, obvezno treba unijeti uočeno stanje putomjera na motorkotaču (ako postoji), upisati broj licence i potpisati se na za to predviđena mjesta.

21


Na kontrolnom listu nije potrebno provoditi nikakvo računanje jer će isto biti izvršeno u računalu nakon unosa mjernih vrijednosti u računalo.

Zadnja strana kontrolnog lista je tablični prikaz svih onih sklopova i dijelova pojedinih sklopova koji se prema Pravilniku o tehničkim pregledima vozila trebaju kontrolirati na vozilima. Svaki uočeni neispravni dio na vozilu treba zaokružiti u ovoj tablici, a ako je eventualno potrebno dodatno riječima zapisati točan opis kvara onda se to može napraviti na dnu druge stranice kontrolnog lista u rubrici «Bilješke».

Pojedini dijelovi nekih sklopova u tablici su napisani kosim slovima i postavljeni u svjetlo plavu pozadinu - neispravnost ovih dijelova ne utječe na prolaznost vozila na tehničkom pregledu vozila.

Dvije brojke napisane na početku svakog sklopa i dvije brojke napisane sa strane dijela svakog sklopa ujedno predstavljaju prvi dio šifre greške prilikom bilježenja neke greške u

Slika 5Slika 5Slika 5Slika 5.... Treći dio kontrolnog lista - druga strana (prikazan je samo dio druge strane). Riječ je o tablici pomoću koje su vizualizirani svi uređaji (sklopovi) i dijelovi sklopova koje treba kontrolirati na pojedinom tehničkom pregledu, naravno, ako su prisutni na tipu vozila koje se kontrolira.

Svaka uočena neispravnost bilježi se zaokruživanjem dijela na kome je neispravnost uočena. U primjeru su zaokružene tri greške i to sve na osnovi vizualnog pregleda motorkotača. Greške koje se automatski generiraju u računalu nakon unesenih mjeriteljskih rezultata zaokružuju se nakon unosa rezultata TP-a u računalo.

22


računalu vozila. Npr. ako se na vozilu primijeti neispravan ispušni sustav (probušen) onda se ta greška treba zabilježiti na sklopu 07 Motor, a dio je 03 Ispušni sustav. Upisivanjem kombinacije brojki 0703 u računalu se započinje unositi greška uočena na svakom pojedinom dijelu. Nakon što se upišu prve četiri znamenke šifre greške, u računalu se još bira i točan opis greške na pojedinom dijelu. Na taj način obavlja se točan opis uočenog nedostatka na vozilu. U daljnjem tekstu ovog biltena vrlo će se često opisivati koju grešku u pojedinim slučajevima treba zabilježiti na kontrolnom listu. Greška će se navoditi u numeričkom obliku šifre poput 0603XX što znači da je greška pronađena na elementima ovjesa, osovinama ili kotačima (06), tj. da je neispravan amortizer (03). Oznaka XX će označavati opis neispravnosti toga amortizera što znači da on nije određen, tj. amortizer može biti zauljen, mehanički deformiran, korodiran itd.

Prilikom unosa mjeriteljskih rezultata u program (npr. sila kočenja, buke itd.), računalo će samostalno generirati neke greške. Nadzornik takve greške opet treba zabilježiti na drugoj stranici kontrolnog lista zaokruživanjem pojedinih dijelova vozila koji su neispravni. Na taj način na kontrolnom listu (na drugoj strani) ostaju zabilježene sve greške zbog kojih je neko vozilo - motorkotač, bilo proglašeno tehnički neispravnim na prvom tehničkom pregledu te kada se takav motorkotač pojavi na ponovljenom tehničkom pregledu, novi nadzornik samo uvidom u zaokružene dijelove na drugoj strani kontrolnog lista ima pregled svih nedostataka zbog kojih je isti bio proglašen neispravan i koje treba još jednom pregledati.

Kontrolni listovi se nakon tehničkog pregleda odlažu u arhivu stanice za tehnički pregled po brojevima tehničkog pregleda (brojevima kontrolnog lista). Ako se neka prijava tehničkog pregleda stornira i iz nekog razloga se neće obavljati tehnički pregled, i takav kontrolni list treba ispisati i na njemu rukom dopisati zašto se tehnički pregled nije obavio. U arhivi moraju biti ispisani kontrolni listovi svih prijavljenih tehničkih pregleda.

Ako se na motorkotaču uoče bilo kakvi nedostaci ili neobičnosti za tehnički pregled koje je potrebno dodatno opisati, onda se sve takve rečenice mogu dopisati u rubriku "Bilješke".

Bilješke mogu biti dodatno pojašnjenje zašto je motorkotač proglašen neispravnim. Npr. ako na tehnički pregled pristupi motorkotač koji na svojoj stražnjoj strani ima skinut stražnji dio blatobrana, skinuta stražnja svjetla i registarsku tablicu postavljenu iznad stražnjeg kotača u unutrašnjost blatobrana pod sjedalom (ovo je vrlo čest slučaj), onda u rubriku «Bilješke» treba zapisati sljedeći tekst: «Na stražnjoj strani vozila skinut blatobran, skinuta svjetla i tablica postavljena u unutrašnjost blatobrana pod sjedalo»). Na taj način zapisat će se točno objašnjenje zašto je motorkotač proglašen neispravnim - ovo će olakšati posao kolegi nadzorniku koji će takvo vozilo gledati na ponovljenom tehničkom pregledu.

U bilješke treba upisati i bilo kakvu neobičnost koju je nadzornik primijetio na motorkotaču pa makar je motorkotač, usprkos tome, po mišljenu nadzornika ispravan. Npr. ako primijeti da je na motorkotaču postavljen neoriginalni ispušni sustavy ali se na njemu nalaze odgovarajuće homologacijske oznake onda takav detalj treba zapisati u bilješki kontrolnog lista na način „Homologirani ispušni sustav – AKRAPOVIČ“.

Dodatnim zabilješkama nadzornik će uvijek zapisati i objasniti zašto je u određenom trenutku postupio na određeni način.

23


4.4.4.4. OSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČAOSNOVE MOTORKOTAČA

Kako bi nadzornici lakše i s više samopouzdanja mogli pristupiti tehničkom pregledu motorkotača, pogotovo oni s malo ili bez ikakvog iskustva vožnje na istima, u ovom poglavlju biti će objašnjene njihove osnove. Čak i za nadzornike koji posjeduju A kategoriju za upravljanje motorkotačima, a nisu bili nikad u prilici upravljati četverociklom ili nadzornici koji su stekli pravo upravljanja mopedom i voze ih (nemaju praktična iskustva u vožnji motorkotača s manualnim mjenjačem), uputno je upoznati se s osnovnim komandama motorkotača i principima vožnje istih. Naravno, objašnjeno je samo onoliko o vožnji koliko je potrebno da bi se uredno i sigurno obavio tehnički pregled.

Bitno je naglasiti da su motorkotači na dva kotača statički nestabilna vozila, tj. ne mogu samostalno stajati na mjestu bez pomoći vozača ili nogare. Kada se radi vizualni TP takvog vozila, obavezno je nasloniti ga na bočnu nogaru ili središnje nogare. Kada nadzornik sjedne na vozilo obavezno je uvijek držati barem jednu nogu čvrsto na tlu, kako ne bi došlo do pada. Ukoliko je praktično, za potpuno zaustavljanje koristiti stražnju kočnicu koja je slabija od prednje i na taj način se izbjegne neugodno propadanje prednjeg kraja kod jačih kočenja prednjom kočnicom. Ukoliko to nije moguće, prednju kočnicu koristiti vrlo oprezno i s malim intenzitetom, preporučljivo s dva prsta (kažiprst i srednji prst). Prilikom kočenja obavezno držati upravljač ravno, budući da naglo kočenje sa zakrenutim upravljačem vrlo lako može rezultirati padom vozila. Kada treba okrenuti vozilo za 180°ili napraviti zaokret u malome prostoru, preporuča se mjenjač (ako ga ima) ubaciti u prazni hod i gurati nogama vozilo. Nikako nije preporučljivo zakretanje upravljača potpuno u jednu stranu i tako raditi zaokret ili skretanje, pogotovo s mjenjačem u brzini, već djelomično zakrenuti upravljač, pogurnuti vozilo naprijed, okrenuti volan i gurnuti vozilo nazad – dok se vozilo ne okrene u željenom smjeru.

Motorkotači na tri ili četiri kotača su statički stabilni, no prilikom vožnje (npr. ispitivanje kočnog sustava) mogu se pokazati izuzetno nestabilnima kod skretanja. Stoga je potreban poseban oprez i mala brzina vozila kod zakretanja upravljača. Nisu lagani, stoga ni jednostavni za guranje nogama, pa se okretanje vozila može obavljati s mjenjačem u brzini i s malo gasa.

Kako bi se izbjeglo neželjeno paljenje motorkotača, pogotovo opasno ako je u brzini, većina motorkotača ima sigurnosni mehanizam. Primjer: moderniji motorkotač ne može nikad biti u brzini i sa spuštenom bočnom nogarom ili središnjim nogarima. Čim se to dogodi, motor se gasi. Motorkotači (moderniji L3 kategorije i to za cestovnu upotrebu) imaju ugrađen prekidač za gašenje motora u kritičnoj situaciji (pad, prevrtanje, lom ključa) na desnoj ručki upravljača. Nekad vozač nenamjerno pritisne taj prekidač i motor se ne može upaliti, stoga obratiti pažnju i na taj detalj.

24


Prekidač za gašenje motora u kritičnoj situaciji. Prikazani položaj omogućava paljenje motora.

Kod motorkotača s automatiziranim mjenjačem (kao i kod nekih s manualnim), treba stisnuti ručicu kočnice kako bi se upalio motor, dok kod nekih treba stisnuti ručicu spojke, pa tek onda tipku startera.

Ukratko, ukoliko postoje problemi kod paljenja motora, prije paljenja provjeriti sljedeće:

o ključ mora biti u položaju za paljenje („kontakt“),

o prekidač za gašenje motora u kritičnoj situaciji mora biti isključen,

o pozicija mjenjača ne smije biti u brzini,

o stisnuti ručicu kočnice,

o stisnuti ručicu spojke.

25


4.1.4.1.4.1.4.1. SKUTERSKUTERSKUTERSKUTER

Pod skuterom se podrazumijevaju motorkotači L1 i L3 kategorije, s već opisanim načinom sjedenja – gdje se dodiruju koljena. Za njih je specifično da u velikoj većini slučajeva posjeduju automatizirani mjenjač, tj. variomat, koji pojednostavljuje vožnju i omogućava pristupačnost i onim vozačima koji smatraju da možda nisu dovoljno vješti za vožnju klasičnog motocikla s manualnim mjenjačem.

Osnovni dijelovi motorkotača oblika karoserije – skuter, potrebni za upravljanje.

Skuteri opremljeni variomatskim mjenjačem jednostavno se pokreću – okretanjem ručke za snagu prema vozaču (desna ručka). Lijeva i desna ručica (tj. poluga) služe kao odvojene komande prednje i stražnje kočnice. Desna ručica je od prednje kočnice, lijeva od stražnje.

Nakon što je upaljen motor, pokrenuti skuter laganim zakretanjem ručke za snagu i prema potrebi lagano zakočiti stražnjom kočnicom (lijeva ručica). Kod ispitivanja kočnog sustava van valjaka isprobati prednju i stražnju kočnicu.

ručica prednje kočnice

ručka za snagu ručica stražnje kočnice

26


4.2.4.2.4.2.4.2. KLASIČNI (MOTOKLASIČNI (MOTOKLASIČNI (MOTOKLASIČNI (MOTOCIKL)CIKL)CIKL)CIKL)

Klasični motorkotači su najčešće L3 kategorije, ali postoje i L1 kategorije. Oblik karoserije im je „klasičan“, budući da je to oblik karoserije koji je prvi u upotrebi od izuma dvokotačnih vozila. Gotovo uvijek su opremljeni manualnim mjenjačem, a iznimke su vrlo rijetke. Ukoliko ipak ima automatizirani mjenjač, raspored ručica pogledati kao kod skutera.

Osnovni dijelovi motorkotača oblika karoserije – klasični, potrebni za upravljanje.

nožna poluga mjenjača

ručica spojke

papučica stražnje kočnice


ručka za snagu

27


Pokretanje motorkotača opremljenog manualnim mjenjačem obavlja se isto zakretanjem ručke za snagu, međutim prije toga mjenjač mora biti u 1. brzini te spojka u zahvatu (ručica spojke otpuštena). Brzine na motorkotačima su sekvencijalne, što znači da slijede jedna za drugom – nisu u npr. H rasporedu kao kod automobila. Za ispitivanje kočnog sustava van valjaka ne postavljati mjenjač više od 2. brzine, dok je za sve ostale radnje dovoljno mjenjač držati u 1. brzini.

Najčešći raspored brzina je sljedeći:

Desnu nogu čvrsto držati na tlu, lijevu nasloniti na lijevi oslonac noge. Ključ postaviti u položaj za paljenje („kontakt“). Lijevom rukom potpuno stisnuti ručicu spojke (lijeva ručica) te snažno vrhom lijevog stopala pomaknuti nožnu polugu mjenjača dok se na instrumentnoj ploči ne upali signal koji označava da je mjenjač u praznom hodu.

Signalna žaruljica koja označava da je mjenjač u praznom hodu

Upaliti motor. Nakon što je mjenjač u praznom hodu, ubaciti mjenjač u 1. brzinu. Laganim otpuštanjem ručice spojke te još lakšim zakretanjem ručke za snagu, motorkotač će se pokrenuti. Otpustiti spojku do kraja i zakretati ručku za snagu prema potrebi. Kada je potrebno zakočiti, preporuča se upotreba stražnje kočnice (desna nožna poluga) i obavezno stiskanje ručice spojke kako motor ne bi poskočio i ugasio se. Zaustavljanjem motorkotača spustiti noge na tlo kako bi se zadržala stabilnost vozila. Nakon svih ispitivanja u tijeku tehničkog pregleda, ubaciti mjenjač u prazan hod i ugasiti motor.

6.

Pomak nožne poluge mjenjača

5.

4.

1.

2.

N

3.

brzina

28


4.3.4.3.4.3.4.3. ČETVEROČETVEROČETVEROČETVEROCIKLCIKLCIKLCIKL

Za razliku od motorkotača na dva kotača, četverocikli mogu samostalno stajati na tlu, stoga se obje noge mogu podignuti s tla na oslonce u vozeći položaj. Kao i motorkotači na dva kotača, četverocikli mogu imati automatizirani i manualni mjenjač.

Raspored komandi na četverociklima je gotovo identičan onome na ostalim motorkotačima, uz jednu bitnu razliku – ručka za snagu. Ručka za snagu je premještena u posebnu ručicu s desne strane i pritišće se palcem. Desna ručka se ne može zavrtati i nema posebnu funkciju.

Ukoliko je opremljen automatiziranim mjenjačem, nakon što se upali motor (naravno, uz obavezno držanje jedne od kočnica), dovoljno je desnim palcem lagano stisnuti ručicu za snagu i vozilo će se pokrenuti.

Manualni mjenjač funkcionira na isti način kao i kod ostalih motorkotača, tj. sekvencionalan je, raspored brzina je isti. Stiskanjem ručice spojke (lijeva ruka) i snažnim pomicanjem nožne poluge mjenjača (lijeva noga) iz praznog hoda (označen istim pokazivačem kao i kod ostalih motorkotača – zeleni N) u 1. brzinu, vozilo je spremno za pokretanje. Lagano otpuštati ručicu spojke i lagano stiskati ručicu za snagu (desna ruka) dok se vozilo ne pokrene. Tada otpustiti ručicu spojke do kraja i nastaviti s vožnjom. Za zaustavljanje se također preporuča korištenje stražnje kočnice (desna noga).

Posebnost nekih četverocikla je što imaju brzinu mjenjača za vožnju unazad, pa čak i reduktor brzina za savladavanje iznimno teških terena i uspona. Korištenje reduktora se ne preporuča prilikom tehničkog pregleda.

Za vožnju unazad, postoji posebna ručka, koju iz položaja za vožnju unaprijed treba pomaknuti u položaj za vožnju unazad. Nakon što se četverocikl pokrene unazad, pokretanje je isto kao i kod vožnje unaprijed, s time da treba biti iznimno oprezan sa zakretanjem upravljača jer može još lakše doći do prevrtanja.

Ručka za mjenjanje smjera vožnje. N-prazni hod, R-vožnja unazad

29


papučica stražnje kočnice

ručica spojke


ručica za snagu

nožna poluga mjenjača

30


5.5.5.5. PREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJIPREGLED MOTORKOTAČA NA TEHNOLOŠKOJ LINIJI

Tehnološke linije u stanicama za tehnički pregled u Republici Hrvatskoj nisu jednake tako da se niti tehnički pregled ne može izvršiti na potpuno identičan način. Sve tehnološke linije moraju ispunjavati tehničke uvjete propisane za rad STP-a, ali se međusobno razlikuju po duljini, širini, rasporedu uređaja na njima, količini dodatne opreme na obveznim uređajima kao i eventualno ugrađenim neobveznim uređajima u STP-u, rasporedu električnih priključaka uzduž linije, po nadstrešnicama ispred tehnoloških linija i sl. Sva ova raznolikost je osnovni razlog što se ne može propisati jedinstvena i unificirana tehnologija pregleda niti za jedno vozilo, tako da bi svaka stanica točan raspored pregleda trebala izvoditi prema svojim tehnološkim postavkama koje će prvenstveno ovisiti o rasporedu uređaja na tehnološkoj liniji. Ono što stanica ne smije mijenjati to je sam sadržaj pregleda, odnosno svaki nadzornik mora pregledati sve uređaje, tj. sklopove i pripadajuće dijelove koji su navedeni u Pravilniku o tehničkom pregledu i koji postoje na pregledavanom vozilu.

Za motocikle i mopede je karakteristično da su svi volumno vrlo mali, u odnosu na ostala vozila koja pristupaju TP-u, tako da je moguće cijeli pregled motocikla i mopeda obaviti u samom prostoru STP-a. Budući da su motorkotači vozila s jednim tragom kotača (osim tricikala i četverocikala) i da se prilikom pregleda učestalo obilazi oko njih, preporučljivo je pregled obaviti prije ili poslije kanala za pregled donjeg postroja, kako bi se izbjegla opasnost od ozljede nadzornika.

Tehnički pregled treba provesti na svakom vozilu rukovodeći se pri tome sljedećim načelima:

- Tehnički pregled treba uvijek provesti do kraja bez obzira što se već na početku

pregleda može utvrditi da je pojedini dio na vozilu neispravan.

- Na vozilu treba pregledati sve sklopove i dijelove koji su na vozilu ugrađeni. Prilikom

pregleda vozila treba se ponašati nepristrano i u cilju sigurnosti prometa na cestama

uočiti sve neispravnosti zbog kojih vozilo treba biti proglašeno tehnički neispravno.

Subjektivan dojam treba svesti na što je moguće manju mjeru.

- Sve ugrađene dijelove treba uspoređivati s propisima koji se odnose na te dijelove, a

ako je vozilo opremljeno dodatnim dijelovima koji zakonski nisu obvezni postojati na

predmetnom vozilu treba se rukovoditi načelom da svi ugrađeni dijelovi i oprema

vozila (obvezna i neobvezna), ako su ugrađeni na vozilu, onda moraju biti u

ispravnom stanju.

- Tehnički pregled se obavlja tako da se na vozilu ne skidaju niti demontiraju nikakvi

dijelovi vozila kako bi se pojedini dijelovi bolje pregledali. Vozilo se gleda i kontrolira

onakvo kakvo je pristupilo tehničkom pregledu. Pod skidanjem dijelova se ne

podrazumijeva otvaranje raznih poklopaca ili dijelova oplate koji su predviđeni za

svakodnevno otvaranje od strane rukovatelja s vozilom (npr. sjedalo, spremnika za

prtljagu, poklopca u oplati za prtljagu i sl.).

- Nadzornik tehničku ispravnost ovjerava neposredno nakon samog pregleda vozila, a

već izlaskom vozila iz STP-a može se dogoditi nesreća tako da vozilo bude mehanički

31


oštećeno, da mu se probuši guma na prvim metrima nakon izlaska iz STP-a, da mu

pregori žarulja jednog od rasvjetnih tijela ili se dogodi kvar na motoru i sl. U takvim

slučajevima nadzornik ne snosi nikakvu odgovornost za svoj rad. Međutim,

nedostatci koji ne nastaju u jednom trenutku, npr. oštri rubovi vjetrobrana,

rastegnutost lanca, korozija na šasiji, zračnosti u sklopu ovjesa ili upravljača šire se i

postaju sve veće tijekom nekoliko mjeseci. Također kočne obloge, pločice i diskovi se

troše u dužem vremenskom periodu, itd. U svim takvim i sličnim slučajevima

odgovornost nadzornika može se utvrditi mjesecima nakon obavljenog tehničkog

pregleda.

U sljedećim poglavljima biti će prikazan tijek tehničkog pregleda vozila L3 kategorije – motocikla. Iako vozila L1 kategorije – mopeda u Republici Hrvatskoj ima najviše, zbog svoje složenosti i više sklopova za pregled detaljnije je obrađeno vozilo L3 kategorije – motocikl.

Sukladno prije rečenom, motocikl iz sljedećeg primjera je karakterističan za sebe te svaki sljedeći motocikl ili moped može imati više ili manje sklopova za pregled – ovisno o konstrukciji samog vozila. Motocikl iz primjera ima veliku većinu sklopova i dodatnih dijelova koji se mogu susresti na vozilima L3 kategorije – motociklima, a svi ostali sklopovi i dodatni dijelovi koji nisu ugrađeni na njemu ili imaju drugačije pozicije, a bitni su za TP opisani su u poglavlju o posebnim slučajevima.

32


5.1.5.1.5.1.5.1. IDENTIFIKACIJA VOZILA IDENTIFIKACIJA VOZILA IDENTIFIKACIJA VOZILA IDENTIFIKACIJA VOZILA

Fotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupka Preporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način rada

Motocikl ispred STP-a.

Motocikl unutar STP-a.

Svaki tehnički pregled započinje prijavom vozila u informatički sustav. Nakon toga se ispisuje kontrolni list koji nadzorniku služi kao pomoć pri pregledu vozila.

Motocikl se zaustavlja ispred STP-a ili na početku tehnološke linije. Od tada nadzornik preuzima vozilo i započinje s postupkom tehničkog pregleda.

Ako to vremenski uvjeti dopuštaju, identifikaciju vozila i vizualni pregled obaviti ispred STP-a, zbog veće slobode kretanja budući da ne smeta kanal za pregled donjeg postroja.

Unutar STP-a i preko tehnološke linije, vozilo vozi isključivo nadzornik.

Motociklu se prilazi s lijeve strane i za uspinjanje na sjedalo, potrebno ga je prekoračiti desnom nogom.

Ukoliko se TP obavlja unutar STP-a, motocikl uvesti na hrapavi dio tehnološke linije. Ne Ne Ne Ne silaziti s motocikla dok motocikl nije na silaziti s motocikla dok motocikl nije na silaziti s motocikla dok motocikl nije na silaziti s motocikla dok motocikl nije na hrapavohrapavohrapavohrapavoj podlozi i dok nije izvučen barem j podlozi i dok nije izvučen barem j podlozi i dok nije izvučen barem j podlozi i dok nije izvučen barem bočni nogar za oslonac.bočni nogar za oslonac.bočni nogar za oslonac.bočni nogar za oslonac.

Tehnički pregled započeti identifikacijom vozila, tj. kontrolom broja šasije ili VIN oznake.

33



Kontrola broja šasije (VIN oznake) smještenog ispod prednje oplate, utisnutog na prednjem dijelu šasije. Položaj broja šasije označen je strelicom.

VIN oznaka motocikla.

Broj šasije (VIN oznaka) na većini motocikala i skutera nalazi se na prednjem stupu šasije, kroz koji prolazi upravljač. Na motociklima je najčešće vidljiv s prednje desne strane, kada se zakrene upravljač.

Preporučljivo je obrisati krpom mjesto gdje se nalazi broj šasije te ako motocikl ima oplatu, koja stvara sjenu, upotrijebiti ručnu svjetiljku kako bi se točno utvrdio broj šasije.

Mopedi u većini slučajeva imaju oplatu preko cijele šasije i upravljačkog mehanizma te je broj šasije vidljiv ako se ukloni poseban poklopac na oplati.

Nakon pregleda broja šasije u prvi dio kontrolnog lista se postavlja oznaka da je ta radnja (pregled broja šasije) obavljena. Ako broj šasije nije uredan, onda se uz oznaku da je broj šasije pregledan na poleđini kontrolnog lista zaokružuje odgovarajuća greška.

34



Identifikacijska pločica vozila.

Oznake guma na motociklu.

Tek ako se originalno utisnut broj šasije na vozilu ne može pronaći, onda se identifikacija može izvršiti pomoću pločice s identifikacijskim podacima vozila.

Ako se identifikacija vozila obavlja preko bilo kojeg drugog obilježja osim pomoću originalno utisnutog broja šasije na vozilu onda se to treba upisati na kontrolni list.

Pregledom identifikacijske pločice vozila moguće je uočiti i pojedine tehničke podatke bitne za identifikaciju vozila poput dopuštene buke (88 dB(A)) za određenu brzinu vrtnje motora (4400 min-1). Također, ovdje je zapisan točan naziv proizvođača vozila (SUZUKI MOTOR CORPORATION), kao i oznaka tipnog odobrenja (homologacije) predmetnog tipa vozila za europsko tržište.

Provjeriti dimenzije guma, slažu li se s podacima na kontrolnom listu i odgovaraju li najvećoj brzini i tehnički dopuštenom osovinskom opterećenju motocikla.

Gume obavezno moraju biti homologiranog tipa, tj. predviđene za cestovnu upotrebu. To se može utvrditi postojanjem europske „Exx“ i/ili američke „DOT“ homologacijske oznake na bočnoj stranici gume. Ukoliko na gumi stoji natpis for race use only ili not for highway use radi se o guma za utrke koje nikako nisu dopuštene za cestovnu upotrebu.

Gume za motocikle su najčešće drugačijih dimenzija u odnosu prednja/stražnja guma te na njima stoji oznaka da su samo za upotrebu kao prednja ili stražnja guma. Za prednje gume je oznaka front use only, dok je za stražnje rear use only.

Također obratiti pažnju na smjer vrtnje gume označen strelicom na samoj gumi.

35



Tip motocikla.

Model motocikla.

Tablica s podacima o gumama.

Osim pregleda broja šasije koji je osnova za identifikaciju vozila, potrebno je pregledati ostale značajke motocikla na osnovu kojih ga se može detaljnije prepoznati, poput marke, tipa, modela, oblika karoserije, boje, registarskih oznaka, vrste guma i tlaka u njima, itd.

Ukoliko se radi o prvom tehničkom pregledu i registraciji motocikla, potrebno je obratiti još veću pažnju na navedene značajke, kako bi podaci u prometnim dokumentima bili točni i identifikacija kod svakog sljedećeg tehničkog pregleda bila olakšana.

Kod ispunjavanja kontrolnog lista već registriranog vozila potrebno je provjeriti rubrike tipa i modela kako bi se ispravile eventualne greške kod prethodnih upisa za te rubrike.

Ako su uočene razlike u odnosu na stvarno stanje identifikacijskih oznaka i onih na kontrolnom listu, potrebno je staviti kvačicu uz rubriku da je stanje pregledano, ali obavezno dopisati i novouočeno stanje, tj. ispravan podatak.

Prilikom kontrole raznih identifikacijskih naljepnica po motorkotačima, proizvođači postavljaju i trgovačka imena i tipove proizvođača ulja, guma i sl. To su proizvođačke preporuke te ih vlasnik vozila može, ali ne mora slijediti. Dakle, na predmetnom motociklu proizvođač preporuča gume marke Bridgestone, no vlasnik smije i može postaviti gume bilo kojeg drugog proizvođača (npr. Metzler). Pri tome je samo bitno da gume svojim dimenzijama i karakteristikama najveće dopištene brzine i najveće dopuštene nosivosti prema osovini odgovaraju tablici i tom tipu motorkotača.

36


5.2.5.2.5.2.5.2. PREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČPREDNJI KOTAČ

5.2.1.5.2.1.5.2.1.5.2.1. Kočni sustavKočni sustavKočni sustavKočni sustav


Prednji disk.

Kontrola debljine diska i oznaka najmanje debljine.

Vijak (lijevo) i zatik (desno) nosača diska.

Pregled prednjeg kotača započeti s najbitnijim sklopom – kočnim sustavom.

Stanje diska provjeriti rukom. Ne smiju

postojati:

o velika oštećenja gdje nedostaje dio

diska,

o korozija koja je zašla duboko u

materijal,

o hrapave brazde („kolotrazi“) koje

ubrzano troše disk pločice.

Ako se posumnja u debljinu, tj. istrošenost diska, onda istu treba kontrolirati pomoću pomičnog mjerila. Debljinu diska kontrolirati prema vrijednosti najmanje debljine koja je zapisana na nosaču diska.

Uzeti u obzir da ako disk na rubovima ima „srh“, onda mjerenje obaviti na takav način da se „srh“ zaobiđe utorima na pomičnom mjerilu.

Kontrolirati stanje i broj vijaka nosača diska kojima se drži za naplatak. Ne smije nedostajati niti jedan, niti smije biti korozije u vijku.

Kontrolirati stanje i broj plivajućih zatika kojima se disk drži za nosač diska. Ne smije nedostajati niti jedan, niti smije biti korozije u plivajućem zatiku.

Noviji motocikli često imaju dva diska na prednjem kotaču te je potrebno iste radnje ponoviti i na drugom disku.

37



Pričvršćenost kočne čeljusti.

Hidraulična kočna crijeva.

Razdjelnik hidrauličnog kočnog crijeva.

Kočne čeljusti su na novijim motociklima „plivajuće“ (slično kao i na automobilima), stoga mogu imati određenu zračnost koja ipak ne smije rezultirati klimanjem i rotiranjem čeljusti oko pričvrsnih vijaka.

Kontrolirati potrošenost kočnih obloga s obje strane čeljusti. Često se na oblogama može vidjeti utor koji pokazuje njenu najmanju debljinu.

Svaki kraj, početak i prihvat hidrauličnih kočnih crijeva potrebno je provjeriti rukom. Ne smiju postojati:

o labava i nepričvršćena crijeva,

o popucana crijeva (od oštećenja ili

starosti),

o tragovi kočne tekućine.

Noviji motocikli na prednjem kotaču imaju po 2 diska s pripadajućim dijelovima te ih je potrebno oba pogledati na isti način.

Posebno su opterećeni spojevi kočnih crijeva na kočnu čeljust i na razdjelnik crijeva (kod motocikala s dva diska) stoga je sva mjesta spajanja elastičnih crijeva s metalnim kućištima potrebno dodirom provjeriti kako bi se utvrdilo da nema niti najmanjih tragova curenja kočne tekućine.

Razdjelnik hidrauličnog kočnog crijeva se najčešće nalazi ispod stupa upravljača.

NapomNapomNapomNapomena: ena: ena: ena: Za sve dijelove vozila koji se provjeravaju treba se uhvatiti rukom i povlačenjem, dodirivanjem i vizualnim opažanjem treba uočiti njihovu učvršćenost te eventualna oštećenja.

38


5.2.2.5.2.2.5.2.2.5.2.2. Protublokirajući sustav (ABS)Protublokirajući sustav (ABS)Protublokirajući sustav (ABS)Protublokirajući sustav (ABS)

Fotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupka Preporučeni način rPreporučeni način rPreporučeni način rPreporučeni način radaadaadaada

Senzor (lijevo) i uzbudni vijenac (desno) ABS-a.

Centralno računalo ABS-a.

ABS se najjednostavnije uoči ako motocikl na prednjem (i stražnjem) kotaču ima uzbudni vijenac i pripadajući senzor za mjerenje brzine vrtnje kotača.

Kao i na automobilima opremljenima ABS-om, sustav se ne ispituje u vožnji, ali je moguće vizualno provjeriti njegove osnovne sklopove.

Senzor ABS-a koji mora biti čvrsto ugrađen i neoštećen, kao i žice koje vode od njega do središnjeg računala ABS-a. Žica ABS senzora mora biti uredno pričvršćena uz čvrste dijelove motocikla tako da ne postoji mogućnost njezinog zapinjanja za neki pokretni dio na motorkotaču.

Pritisnuti senzor ABS-a prstom prema uzbudnom vijencu – ne smije se uočiti nikakav pomak senzora.

Uzbudni vijenac ne smije biti savijen ili s nedostajućim utorima koji senzoru signaliziraju kada dolazi do blokade kotača.

Ukoliko je bilo koji od spomenutih dijelova oštećen, može doći do nepravilnog rada kočnica (smanjenja hidrauličkog tlaka, tj. kočne sile) prilikom kočenja što može uzrokovati nesreću.

39


5.2.3.5.2.3.5.2.3.5.2.3. NaplatakNaplatakNaplatakNaplatak


Naplatak od aluminijske legure.

Prednja osovina.

Naplatci motocikla osjetljiviji su na poprečne udarce (npr. rupe ili rubnjaci) od automobilskih naplataka, pogotovo onih izrađeni od aluminijske legure.

Naplatci sa žbicama su manje osjetljivi, budući da žbice u njima djelomično apsorbiraju udarce, čak i u toj mjeri da žbica može puknuti, a da motocikl može normalno nastaviti s vožnjom. Ne upotrebljavaju se često zbog svoje relativne loše sposobnosti otpora na poprečne sile koje se javljaju kod brže vožnje u zavojima.

Potrebno je rukom proći po rubu naplatka s jedne i druge strane kako bi se uočila eventualna napuknuća po obodu.

Napuknuća treba posebno tražiti na mjestu spoja rebra naplatka i glavine te spoja rebra i vanjskog oboda naplatka.

Pregledati naplatak s prednje strane, na eventualnu savinutost, koja bi mogla uzrokovati da motocikl ne može ići ravno. Gledajući naplatak u odnosu na prednju vilicu, moraju biti paralelni u svim dijelovima.

Prednja osovina ne smije biti zauljena, što bi značilo da njezini ležajevi više nisu ispravni.

40


5.2.4.5.2.4.5.2.4.5.2.4. Prednja gumaPrednja gumaPrednja gumaPrednja guma


Utori u gaznoj površini prednje gume.

Bočna stranica prednje gume.

Kod prednje (i stražnje) gume najbitnije je kontrolirati utore na gaznoj površini gume. Minimalna dubina utora označena je na samoj gumi, s malim izbočinama unutar njih (TWI oznaka). Ukoliko ih nema, najmanja dopuštena granica je 1,6 mm.

Vrlo često se može uočiti da je središnji dio gume potrošen, a na zaobljenim bokovima postoji još uvijek dovoljno profila gume. To je normalna pojava jer se gume motorkotača najčešće kotrljaju (time i najviše troše) upravno na mjestu najvećeg oboda, tj. po sredini. Međutim takva guma je tehnički neispravna. Kako bi se uočile razlike potrošenosti srednjeg i bočnog dijela gume, ukoliko je guma sumnjiva izmjeriti dubinu utora na oba mjesta. Također, ukoliko guma ima TWI oznake, onda su one raspoređene i na sredini i na bočnici gume.

Pregledati bočne stranice gume, na oštećenja koja mogu nastati struganjem gume o nogostup ili popucanost gume zbog starosti.

Statistički pokazatelji iz podataka TP-a govore da motocikli u prosjeku prolaze 5000 km godišnje, dok je vijek trajanja gume 5.000 – 20.000 km (sportski ili putnički tip guma) ili 3 – 5 godina. Stoga kod velikog broja motocikala prije dolazi do dotrajalosti gume zbog starosti nego potrošenosti, a guma čija je bočnica ispucana zbog starosti ne ispunjava sigurnosne uvjete i uvjete za prolazak na TP-u.

41


5.2.5.5.2.5.5.2.5.5.2.5. Prednji ovjesPrednji ovjesPrednji ovjesPrednji ovjes


Spojni dio glatkog i kompresijskog dijela vilice prednjeg ovjesa.

Prednji dio vilice prednjeg ovjesa.

Prednji ovjes na motociklu može biti izveden na više načina, no svima je zajedničko da mora postojati element ublaživanja udaraca od podloge. Najčešći slučaj su tzv. „uljne vilice“. Postoji i njihova obrnuta izvedba, gdje je „glatki“ dio s donje strane, a kompresijski s gornje – upsidedown vilica. Koristi se najčešće kod sportskih motocikala.

Uljne vilice potrebno je kontrolirati na zauljenost i iskrivljenost.

Zauljenost se najbolje može osjetiti ukoliko se prođe golom rukom po glatkom dijelu vilice koji ulazi u kompresijski dio.

Ukoliko je vilica iskrivljena, na njenom glatkom dijelu moguće će biti vidjeti zareze i utore, a i proizvodit će zvukove kada se zaljulja prednji kraj motocikla.

U slučaju bilo kojeg nedostatka (zakrivljenost, potrošenost, tj. popucanost brtvenih gumica i sl.) motocikl proglasiti tehnički neispravnim.

42


5.2.6.5.2.6.5.2.6.5.2.6. Ostali sklopoviOstali sklopoviOstali sklopoviOstali sklopovi


Vijak za pričvršćenje prednjeg blatobrana.

Stražnji dio prednjeg blatobrana.

Graničnik volana.

Svi motocikli i mopedi obavezni su imati prednje (i stražnje) blatobrane kako bi štitili vozača, vozila oko sebe i pješake od blata, vode i kamenja koje zahvate gume.

Blatobrani moraju biti učvršćeni, na takav način da ne stružu po gumi, ovjesu i da ne postoji mogućnost njihovog ispadanja s mjesta pričvršćenja. Sva mjesta pričvršćenja blatobrana moraju biti učvršćena vijcima.

Stražnji i prednji dio blatobrana ne smiju nedostajati i moraju biti zaobljeni, kako ne bi ozlijedili vozača ili pješaka u slučaju kontakta.

Uhvatiti rukom za najizbočenije dijelove blatobrana te ih povući u raznim smjerovima. Ako su uočena (na)puknuća blatobrana, loša pričvršćenost ili ako blatobran dotiče gumu, motocikl nije tehnički ispravan.

Provjeriti postojanje i ispravnost graničnika volana. On se najčešće ugrađuje na spojni dio između vilica prednjeg ovjesa. Zakrenuti volan u obje strane do kraja, kako bi se uvjerili da se graničnik naslanja na svoje rubove.

43


5.3.5.3.5.3.5.3. PREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATAPREDNJA OPLATA


Prednja oplata.

Donji dio prednje oplate.

Provjera zaobljenosti vjetrobrana.

Prednji kraj motocikla se sastoji od prednje oplate, svjetlosnog sklopa, pokazivača smjera i vjetrobrana.

Prednja oplata i vjetrobran nisu obavezni na motociklima te ih mnogi nemaju, no ukoliko ih imaju, moraju biti pregledani i ispravni.

Prednja oplata služi kao pomoć vjetrobranu kako bi zaštitila vozača i skrenula strujanje zraka. Budući da motocikli mogu postizati velike brzine, bitno je da su svi dijelovi oplate čvrsto pričvršćeni, bez klimanja. Također niti jedan dio ne smije biti izbočen ili oštar na takav način da može ozlijediti vozača ili pješaka u slučaju kontakta.

Vjetrobran također mora biti učvršćen na takav način da se ne smije klimati. Posebnu pažnju obratiti na rubove vjetrobrana, koji moraju biti zaobljeni, inače su moguće ozbiljne ozljede vozača čak i u slučaju manjih nezgoda.

44



Prednji svjetlosni sklop. Kratko i dugo svjetlo (lijevo) i pozicijsko (lijevo).

Prednji pokazivač smjera.

Motocikli moraju imati sljedeće dijelove u prednjem svjetlosnom sklopu:

o pozicijska svjetla (bijele boje)

o kratka svjetla (bijele boje)

o duga svjetla (bijele boje)

o pokazivače smjera (žute boje)

Provjeriti postojanje navedenih sklopova (njihova ispravnost se pregledava naknadno, nakon što se upali motocikl) i učvršćenost. Budući da motocikli imaju krući ovjes od osobnih automobila, labavo pričvršćena prednja svjetla mogu zaslijepiti vozače iz suprotnog smjera.

Prednja svjetla mogu unutar jednog sklopa sadržavati dugo, kratko i pozicijsko svjetlo, dok neki motocikli na lijevoj strani sklopa imaju ugrađeno dugo svjetlo, a kratko je na desnoj strani (ili obrnuto).

Prednji pokazivači smjera moraju biti pričvršćeni na takav način da se ne mogu odvojiti od motocikla usred vibracija od vožnje, ali mogu biti elastično pričvršćeni, za razliku od glavnih svjetala. Elastično pričvršćenje služi da u slučaju pada motocikla ne bi došlo do otkidanja pokazivača smjera.

Niti jedno rasvjetno tijelo ne smije imati napuknuto sjenilo ili vodu i vlagu u unutrašnjosti.

Sve dijelove svjetlosne opreme potrebno je uhvatiti rukom i uočiti jesu li dobro pričvršćeni, napuknuti ili su im napuknuti nosači na koje su pričvršćeni. Ne tolerira se nikakav nedostatak.

45


5.4.5.4.5.4.5.4. ŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORAŠASIJA I PROSTOR MOTORA

5.4.1.5.4.1.5.4.1.5.4.1. ŠasijaŠasijaŠasijaŠasija

Fotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupka PreporučPreporučPreporučPreporučeni način radaeni način radaeni način radaeni način rada

Zavar između prednjeg i stražnjeg dijela šasije.

Prednji dio šasije, s ležajem kroz koji prolazi upravljački sustav.

Šasija, tj. njena cjelovitost, eventualne plastične deformacije, napuknutost i sl. kontroliraju se vizualno i to na svim dijelovima motorkotača koji se mogu vidjeti bez skidanja oplata i poklopaca. Preporuka je da se pregled obavlja od prednjeg kraja prema stražnjem.

Ukoliko je šasija vidljiva bez skidanja oklopa, provjeriti sve kritične zavare:

o između prednjeg i stražnjeg dijela

šasije,

o na nosaču upravljačkog mehanizma,

o na nosačima motora.

Zavari i mjesta šasije oko njih moraju izgledati uredno i u skladu s pravilima struke, dok sama šasija na dodir mora biti čvrsta i bez izvijanja.

Neki sportski motocikli koriste motor kao nosivi dio šasije, tj. na motor se prihvaćaju elementi stražnjeg i prednjeg ovjesa te upravljačkog mehanizma. Kod takvih izvedbi potrebno je provjeriti stanje svih nosivih vijaka, na koroziju i pričvršćenost. Također, ukoliko se na šasiju spajaju neki drugi dijelovi, obratiti pažnju na njihove vijke i spojeve.

Ne toleriraju se nikakve deformacije koje utječu na geometriju ili čvrstoću šasije.

46


5.4.2.5.4.2.5.4.2.5.4.2. MotorMotorMotorMotor


Jedan od vijaka za vezu motora i šasije.

Glava motora.

Bočni poklopac motora i okno za provjeru razine ulja.

Spoj između motora i šasije u pravilu je izveden vijčanim spojem na za to predviđenim osloncima. Vijci ne smiju biti korodirani i moraju biti stegnuti, što je potrebno provjeriti rukom.

Na samome motoru ne smije biti takvih tragova ulja motora gdje je očito da dolazi do curenja ulja ili rashladne tekućine. Rukom provjeriti ima li curenja na spoju poklopca razvodnog mehanizma i cilindra, cilindra i kućišta motora te bočnih poklopaca na kućištu motora. Također prostor na tlu ispod motora ne smije biti zauljen od kapanja ulja ili rashladne tekućine.

Kontrolirati razinu ulja u motoru preko okna za provjeru (ako postoji). Motor mora biti prethodno zagrijan i dopustiti ulju nekoliko minuta da se iscijedi. Motocikl mora biti postavljen uspravno u ravnotežnom položaju (uz pomoć kolege nadzornika ili vozača). Razina ulja u oknu mora biti između minimalne i maksimalne vrijednosti (koje su naznačene uz rub okna). Ukoliko nije takav slučaj, upozoriti vlasnika vozila na stanje ulja, zbog mogućnosti „zaribavanja“ motora (bilo previše ili premalo ulja – nije razlog za tehničku neispravnost vozila). Čep otvora za nadolijevanje ulja mora biti originalan.

Ukoliko im je moguć pristup, obratiti pažnju na lulice svjećica za paljenje i njihovih kabela. Moraju imati neoštećenu izolaciju i ne smiju visjeti (mogu biti podvezani) na takav način da ih je moguće oštetiti u vožnji. Također pregledati cjelokupno vizualno dostupno ožičenje kojeg na modernim motociklima ima sve više.

47


5.4.3.5.4.3.5.4.3.5.4.3. RaRaRaRashladni sustavshladni sustavshladni sustavshladni sustav


Hladnjak rashladne tekućine.

Priključak crijeva rashladne tekućine na hladnjak, osiguran obujmicom.

Hladnjak ulja motora.

Motor može biti hlađen samo zrakom, zrakom i hladnjakom ulja ili rashladnom tekućinom te hladnjakom ulja. Hladnjaci rashladne tekućine mogu imati ugrađen ventilator koji dodatno hladi rashladnu tekućinu

Hladnjak rashladne tekućine uvijek je ugrađen s donje prednje strane motocikla i kao takav je prilično izložen vanjskim utjecajima. Za razliku od automobilskog hladnjaka, nije zaštićen s prednje strane te vrlo lako može doći do većih oštećenja rashladnih rebara, u slučaju udarca kamena u vožnji ili rubnjaka ceste prilikom prelaženja nogostupa.

Na hladnjaku rukom provjeriti sljedeće:

o pričvršćenost samog hladnjaka na

motor ili šasiju,

o stanje rashladnih rebara, ne smiju

postojati veća oštećenja i rupe,

o dno ne smije biti mokro od rashladne

tekućine.

Na priključcima i crijevima provjeriti:

o pričvršćenost crijeva obujmicom –

mora postojati,

o popucanost crijeva od starosti,

oštećenja – ne smije postojati,

o crijevo ne smije biti savinuto u

koljeno (velika sklonost pucanju

crijeva).

Hladnjak ulja također je smješten s prednje strane motocikla, blizu hladnjaka rashladne tekućine. Na njemu je potrebno provjeriti isto što i na hladnjaku rashladne tekućine, s naglaskom na stanje spojeva crijeva i hladnjaka te kapanje ulja.

48


5.4.4.5.4.4.5.4.4.5.4.4. Ostali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motoraOstali sklopovi u prostoru motora


Filter ulja.

Poluga stražnje kočnice (s desne strane motocikla) i obilježene kritične točke.

Bočni nogar motora (lijevo) i senzor koji signalizira upravljačkoj elektronici motora da li je nogar spušten.

Filter ulja izgleda slično kao i kod osobnog automobila, no razlika je u tome što je izloženiji vanjskim utjecajima te osim na zauljenost provjeriti da li je zategnut ili oštećen te najvažnije, da li s njegove donje strane ulje kapa na tlo.

S lijeve i desne strane motocikla, u razini vozačevih stopala nalaze se oslonci za noge te nožne poluge mjenjača (lijevo) i stražnje kočnice (desno). Prilikom svakog pada motocikla prvi dio koji se ošteti upravo je jedna od spomenutih poluga. Stoga obratiti pažnju na kritične točke (obilježene na fotografiji lijevo), u kojima dolazi do savijanja poluge. Čak i manje naznake pada na polugi, tj. tragova savijanja mogu biti izvor širenja korozije, povećanja pukotine i konačno otkidanja poluge. Isto vrijedi za poluge mjenjača i stražnje kočnice.

Kako bi motocikl mogao stabilno stajati bez vozača na mjestu, koriste se dvije vrste nogara. Bočni nogar i središnji nogari. Ukoliko motocikl posjeduje središnji, na njemu je stabilniji i preporuča se uvijek njega koristiti.

Bočni nogar ima dva bitna dijela za svoje djelovanje: oprugu i senzor spuštenosti nogare. Potrebno je kontrolirati sljedeće:

o učvršćenost – nogara se ne smije

klimati,

o opruga – mora postojati,

o senzor spuštenosti nogare (samo kod

novijih motorkotača) – žica koja vodi

od njega mora biti neoštećena.

Funkcionalnost je moguće provjeriti

kada se upali motocikl i kada se

ubaci u 1. brzinu, motocikl se mora

ugasiti.

49


5.4.5.5.4.5.5.4.5.5.4.5. Ispušni sustavIspušni sustavIspušni sustavIspušni sustav


Prirubnica na početku ispušnog sustava.

Ispušni sustav obavezno provjeravati sa zaštitnim rukavicama.

λ-sonda.

Ovisno o broju cilindara i vrsti motora, razlikovat će se izgled ispušnog sustava, no svi se pregledavaju na jednak način i pregledavaju se isti dijelovi sklopa.

Pregled ispušnog sustava preporučljivo je započeti od početka ispušnog sustava, tj. od početka ispušne grane na izlazu iz svakog cilindra. Na spoju ispušne grane i cilindra nalazi se prirubnica, koju treba kontrolirati na:

o pričvršćenost i

o koroziju.

Potrebno je provjeriti prirubnice na svim cilindrima te međusobni spoj ispušnih grana. Također i svako mjesto na ispušnim cijevima gdje se nalazi obujmica ili prirubnica.

Ispušne cijevi potrebno je provjeriti i na pričvršćenost na šasiju, tako da ih se prodrma.

Provjeru obavljati logičnim slijedom, od početka (spoj s motorom) do kraja (ispušni lonac) ispušnog sustava. Obratiti pažnju na rupe ili pukotine u cijevima, kojih ne smije biti. Kao i na automobilu, svako propuštanje ispušnog sustava uzrokuje nepravilan rad motora, povećan ispuh štetnih tvari u okoliš i povećanu nedopuštenu buku.

Svi motocikli koji imaju katalizator (od stupanja Euro 1 za motocikle, 1999. g.) moraju imati i λ-sondu. Mora postojati uzduž cijevi i ne smije biti uklonjena bilo kakvom preradom na ispušnom sustavu.

50


Fotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupkaFotografija postupka Preporučeni Preporučeni Preporučeni Preporučeni način radanačin radanačin radanačin rada

Završni ispušni lonac.

Vijak za pričvršćenje ispušnog lonca za šasiju.

Homologacijska oznaka na ispušnom loncu (E4).

Poneki motocikli mogu imati više ispušnih lonaca (prije završnog), no završni je dio na motociklu koji je najizloženiji vremenskim uvjetima, padovima i bitno utječe na buku. Upravo stoga treba provjeriti sljedeće elemente ispušnog lonca:

o pričvršćenost,

o oštećenost,

o postojanje homologacije,

o buku (naknadno, kada se upali

motocikl).

Ukoliko motocikl ima katalizator (što se može utvrditi prema postojanju λ-sonde) on se nalazi unutar ispušnog lonca, koji zbog toga imaju veliku masu. Zbog toga i zbog velikih vibracija kojima su izloženi svi motocikli, čak i male pukotine u nosačima ispušnog lonca mogu u relativno kratkom vremenu uzrokovati pucanje nosača i pad ispušnog lonca s motocikla. Naknadno ugrađeni vanserijski ispušni lonci obrađeni su u poglavlju o posebnim slučajevima.

Stanje nosača ispušnog lonca, tj. pričvršćenost, posebno je bitna kod naknadno ugrađenih vanserijskih ispušnih lonaca, koji su jedni od najčešćih preinaka rađenih na motociklima.

Također, naknadno ugrađeni ispušni lonci moraju imati homologacijsku oznaku koja potvrđuje da je ispušni lonac homologiran za cestovnu upotrebu ili moraju biti posebno ispitani.

SveSveSveSve provjere vezane za ispušni sustav provjere vezane za ispušni sustav provjere vezane za ispušni sustav provjere vezane za ispušni sustav obavezno obavljati sa zaštitnim rukavicama.obavezno obavljati sa zaštitnim rukavicama.obavezno obavljati sa zaštitnim rukavicama.obavezno obavljati sa zaštitnim rukavicama.

51


5.5.5.5.5.5.5.5. STRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČSTRAŽNJI KOTAČ

5.5.1.5.5.1.5.5.1.5.5.1. Kočni sustavKočni sustavKočni sustavKočni sustav


Stražnji disk.

Oznaka minimalne debljine diska.

Kočna čeljust stražnjeg diska.

Pregled stražnjeg kotača započeti s najbitnijim sklopom – kočnim sustavom.

Stanje diska provjeriti rukom. Ne smiju postojati:

o velika oštećenja gdje nedostaje dio

diska,

o korozija koja je zašla duboko u

materijal,

o hrapave brazde („kolotrazi“) koje

ubrzano troše disk pločice.

Kontrolirati stanje i broj vijaka nosača diska kojima se drži za naplatak. Ne smije nedostajati niti jedan niti smije biti korozije u vijku.

Kontrolirati debljinu diska, prema vrijednosti najmanje debljine koja je zapisana na nosaču diska, kako je prikazano u pregledu prednjeg diska.

Ukoliko je moguće, kontrolirati stanje disk pločica. Granična vrijednost istrošenosti je vidljiva kao utor u samoj pločici. Ukoliko utor ne postoji, moguće je da su disk pločice potrošene preko preporučene mjere.

Stariji motocikli mogu na stražnjem kotaču imati bubanj kočnicu, kod koje je potrebno kontrolirati i pričvršćenost, tj. labavost sajle pomoću koje se prenosi kočna sila.

52


5.5.2.5.5.2.5.5.2.5.5.2. LanacLanacLanacLanac


Zarezi za centriranje kotača i napetost lanca.

Napetost lanca.

Potrošenost lanca.

Najčešće upotrebljavani sekundarni prijenosnik snage (iz mjenjača na kotač) je lanac.

Napetost lanca u najvećem broju slučajeva se regulira pomoću dvije matice, kako je prikazano na fotografiji lijevo. Otpuštanjem matica, stražnji kotač se može pomicati naprijed-nazad i time se regulira napetost lanca. Broj vidljivih zareza na lijevoj i desnoj strani stražnje vilice mora biti jednak, inače kotač nije postavljen ravno u smjeru vožnje što predstavlja opasnost za vozača.

Potrebno je provjeriti i samu napetost lanca, budući da prevelika labavost ili nategnutost može uzrokovati pretjerano trošenje lančanika, pa i oštećenje samog motora. Na najslobodnijem dijelu lanca prstima probati hod lanca, njegovim pomicanjem gore-dolje. Tvornički preporučene granične vrijednosti su:

o minimalno 20 mm i

o maksimalno 40 mm.

Potrošenost lanca kontrolirati kako je prikazano na fotografiji lijevo. Povući lanac od lančanika, granična vrijednost je:

o maksimalno 15 mm.

Ukoliko bilo koja od stavki vezana za lanac nije uredna, vozilo nije tehnički ispravno.

53


5.5.3.5.5.3.5.5.3.5.5.3. Stražnji ovjesStražnji ovjesStražnji ovjesStražnji ovjes


Stražnja opruga i amortizer (gore), stabilizacijski držač amortizera, tzv. dogbone.

Stražnja vilica stražnjeg ovjesa.

Dok je prednji ovjes izloženiji udarcima na neravninama i u udesima, stražnji ovjes motocikla izložen je preopterećenju.

Razlika u omjeru raspodjele mase na prednju i stražnju osovinu može biti vrlo velika, budući da motocikli uglavnom imaju vlastitu masu gotovo jednaku kao i nosivost, većina tereta i suvozač oslanjaju se na stražnji ovjes. Kod kontinuirane vožnje preko neravnina kod preopterećenog motocikla može doći do propadanja amortizera ili pucanja vijaka koji ga drže za šasiju i stražnju vilicu.

Potrebno je provjeriti stanje sljedećih dijelova na stražnjem ovjesu:

o opruga – ne smije biti napuknuća,

o amortizer – ne smije biti iskrivljen ili

korodiran,

o vijci – moraju biti učvršćeni maticama

te moraju postojati s gornje i donje

strane amortizera,

o stabilizacijski držač amortizera –

vozači ga izmjenjuju kako bi

povećali/smanjili visinu motocikla

stoga je bitno primijetiti da nije

nestručno ugrađen ili napuknut,

o stražnja vilica – ne smije biti

iskrivljena, napuknuta ili korodirana ,

o na bilo kojem spojnom mjestu ne

smije biti zračnosti.

54


5.5.4.5.5.4.5.5.4.5.5.4. Stražnja gumaStražnja gumaStražnja gumaStražnja guma


Utori u gaznoj površini stražnje gume.

TWI oznake na stražnjoj gumi.

Bočna stranica stražnje gume.

Kod stražnje gume najbitnije je kontrolirati utore na gaznoj površini gume. Minimalna dubina utora označena je na samoj gumi, s malim izbočinama unutar njih. Ukoliko ih nema, najmanja dopuštena granica je 1,6 mm.

Zbog toga što se većina opterećenja oslanja na stražnju gumu i zbog njenog specifičnog oblog oblika, ona je izložena nepravilnom trošenju. Obla guma na sredini gazne površine postaje ravna i na taj način pogoršava dinamička vozna svojstva motocikla. Također, kod sportskih motocikala s velikom snagom, zbog naglijih kretanja i velike snage koju treba prenijeti, srednja gazna površina gume troši se puno brže od bočnih površina. Stoga je osim na bočnoj gaznoj površini obavezno potrebno provjeriti dubinu utora i na središnjoj površini gume.

Ako je guma nejednoliko potrošena, tj. na svojoj sredini ispod TWI oznake (ispod 1,6 mm), a na bokovima još postoji gaznog sloja, vozilo je svejedno tehnički neispravno.

55


5.5.5.5.5.5.5.5.5.5.5.5. Stražnja oplataStražnja oplataStražnja oplataStražnja oplata


Stražnji svjetlosni sklop s pozicijskim i stop svjetlom.

Stražnji pokazivač smjera.

Katadiopter i registarska tablica, iznad nje se nalazi svjetlo za njeno osvjetljavanje. Ispod njih je blatobran.

Na stražnjem dijelu motocikla mora postojati svjetlosni sklop koji obavezno mora imati:

o pozicijsko svjetlo (crvene boje),

o stop svjetlo (crvene boje),

o dva pokazivača smjera (žute boje),

o svjetlo za osvjetljavanje registarske

tablice (bijele boje),

o katadiopter (crvene boje).

Pozicijsko i stop svjetlo najčešće su izvedeni kao jedinstveni svjetlosni sklop, čija se funkcionalnost provjerava kada se upali motocikl. Prije toga je bitno utvrditi kako su pričvršćeni. Za njih je specifično (kao i za pokazivače smjera) da mogu biti lagano labavo pričvršćeni, upravo zbog vibracija motocikla, kako ne bi došlo do loma njihovih pričvrsnih točaka nakon vožnje u dužem vremenskom periodu.

Na stražnjem dijelu oplate, iznad kotača se mora nalaziti i blatobran, koji štiti vozača, suvozača i vozilo iza motocikla od blata i nečistoća koje guma podiže s ceste. Blatobran mora, prema procjeni nadzornika, biti funkcionalne veličine i smještaja.

Registarska tablica mora biti:

o vidljiva (bez naljepnica),

o na jasno vidljivom mjestu,

o bez oštećenja (rezanje, savijanje),

o osvijetljena bijelim svjetlom,

o učvršćena.

Ponekad vlasnici skidaju stražnji blatobran i umjesto njega funkciju blatobrana preuzima registarska tablica, što nikako nije dozvoljeno.

56


5.6.5.6.5.6.5.6. SREDNJA OPLATASREDNJA OPLATASREDNJA OPLATASREDNJA OPLATA


Bočni oslonac za noge vozača.

Bočni oslonac za noge suvozača.

Rukohvati za suvozača.

Gledajući od donje strane srednje oplate, potrebno je uočiti postoje li bočni oslonci za noge vozača. Ukoliko je motocikl registriran za dvije osobe, mora imati ugrađene i bočne oslonce za noge suvozača te rukohvate.

Bočni oslonci su izvedeni tako da se mogu ugibati prema unutra, tj. sklopiti, kako se u slučaju pada ne bi odlomili.

Vozački bočni oslonci imaju ugrađenu oprugu koja ih vraća u radni položaj (ispruženo), kako vozačeva noga ne bi „propala“ ako bi vozač zaboravio vratiti oslonac.

Suvozački bočni oslonci mogu ostati u gornjem ili donjem položaju, ovisno da li je suvozač prisutan na vozilu.

Rukohvati mogu biti izvedeni kao dvije ručke sa strane vozila ili kao vezica na sredini sjedala. Obje izvedbe su prihvatljive, iako je u praksi izvedba s vezicom teško upotrebljiva.

57


FoFoFoFotografija postupkatografija postupkatografija postupkatografija postupka Preporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način rada

Jednodjelno sjedalo za vozača i suvozača.

Brava za otvaranje sjedala.

Prostor ispod sjedala.

Sjedalo može biti jednodjelno (jedno za vozača, bez suvozačevog ili jedno za vozača i drugo za suvozača) ili dvodjelno (spojeno za vozača i suvozača). Kako vozač i suvozač nemaju sigurnosni pojas kao u automobilu, kvalitetno i ispravno sjedalo je bitan element sigurnosti koji drži vozača na vozilu. Prije uklanjanja sjedala i provjere stanja prostora ispod sjedala, potrebno je utvrditi:

o učvršćenost – sjedalo se nikako ne

smije klimati,

o cjelovitost – površinska presvlaka ne

smije biti oštećena toliko da se gubi

funkcionalnost sjedala.

Kako bi se dobio pristup prostoru ispod sjedala i električnim osiguračima, potrebno je ukloniti vozačko sjedalo (ponekad su vozačko i suvozačko odvojeni i posebno se otvaraju). Sjedalo se uklanja zakretanjem brave te podizanjem sjedala. Brava se najčešće nalazi bočno od sjedala, iza ili ispod stražnje oplate.

U prostoru ispod sjedala uočiti stanje ožičenja, akumulatora i električnih osigurača.

58



Električni osigurači i akumulator.

Središnji vijak za učvršćenje spremnika goriva.

Prihvati sjedala za šasiju.

Na mjestima električnih osigurača, moraju biti osigurači, dok njihovo prespajanje žicama nije dopušteno. Akumulator mora biti sigurno učvršćen, najčešće je to izvedeno vijcima koji ga drže za šasiju.

Žice moraju biti izolirane te njihov višak mora biti podvezan, kako ih sjedalo ne bi prikliještilo i oštetilo izolaciju.

Na nekim motociklima je moguć pristup središnjem vijku kojim se učvršćuje spremnik goriva, stoga je potrebno provjeriti i njegovo stanje. Bitno je da nije labav i da na njemu nema korozije, kako se spremnik goriva ne bi odvojio od motocikla u vožnji.

Nakon pregleda prostora ispod sjedala, potrebno je provjeriti donju stranu sjedala. Svako sjedalo mora imati barem dva prihvata, kako bi ostalo čvrsto na mjestu dok je u radnom položaju. Ukoliko je uočeno da neki od prihvata nedostaje, tj. da je odlomljen, takvo sjedalo nije sigurno za vožnju i motocikl nije tehnički ispravan.

59


5.7.5.7.5.7.5.7. INSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČINSTRUMENTNA PLOČA I UPRAVLJAČ

5.7.1.5.7.1.5.7.1.5.7.1. UpravljačUpravljačUpravljačUpravljač


Instrumentna ploča i upravljač.

Vijci za pričvršćenje upravljača.

Lijeva ručka upravljača, ručica spojke sa zaštitnom kuglom (gore) i uteg volana (dolje).

Nakon obilaska motocikla sa svih strana, potrebno je pregledati njegov upravljač i instrumentnu ploču. Preporučeni način rada je da se pregled obavi sjedanjem na vozačko mjesto motocikla.

Dok se sjedi na vozačkom mjestu, motocikl mora biti hrapavoj podlozi i obje noge moraju biti na tlu. Za svaki slučaj, preporučljivo je izvući bočni nogar za oslonac.

Sjedanjem na motorkotač još jednom se može provjeriti da li je sjedalo dobro pričvršćeno. Namještanjem u sjedalo ne smije se osjetiti nikakvo pokretanje sjedala u bilo kojem smjeru.

Upravljač je potrebno primiti s obje ruke i povući ga u svim smjerovima kako bi se utvrdilo da li je uredno pričvršćen. Također provjeriti vijke koji drže upravljač. Neki upravljači (na sportskim motociklima) su izvedeni tako da je svaka ručka posebno pričvršćena za središnji stup. Niti jedan od vijaka ne smije nedostajati i svi moraju biti uredno pričvršćeni.

Povući upravljač snažno naprijed-nazad kako bi se otkrile eventualne zračnosti u središnjem ležaju koji ga drži.

Na kraju svake ručke upravljača je ugrađen uteg volan. Obavezno mora postojati i biti uredno pričvršćen, što je potrebno provjeriti. Uteg volana služi kako bi držao upravljač stabilnim na većim brzinama.

Ručica spojke ne smije biti iskrivljena i mora biti dohvatljiva prstima dok se vozač drži za lijevu ručku upravljača. Na njezinom kraju mora postojati zaštitna kugla, koja osigurava da vozačevi prsti ne skliznu s ručice u vožnji.

Stisnuti ručicu spojke, kako bi utvrdili da se vraća u svoj početni položaj i da nije rasklimana.

60



Provjera ručice prednje kočnice.

Prekidači s lijeve strane upravljača.

Prekidači s desne strane upravljača.

Kao i ručicu spojke, potrebno je provjeriti i desnu ručicu –prednje kočnice. Kod nje je bitno provjeriti i njezin hod. Stisnuti punom snagom ručicu kako je prikazano na fotografiji i ona ne bi nikako smjela dotaknuti niti jednim svojim dijelom ručku upravljača. Ukoliko se to dogodi, to znači da vozač ne može dobiti punu kočnu silu ukoliko treba naglo stati. Takav motocikl nije tehnički ispravan.

S lijeve i desne strane upravljača nalaze se prekidači, koji na većini motocikala imaju sličan raspored. S lijeve strane se nalaze prekidači:

o pokazivača smjera,

o dugog/kratkog svjetla,

o za signaliziranje dugim svjetlom,

o trube,

o uređaja za istodobno uključivanje svih

pokazivača smjera.

S desne strane upravljača nalaze se prekidači:

o elektropokretača motora i

o za gašenje motora u kritičnoj situaciji

(pad, prevrtanje).

Ukoliko postoji predviđeno mjesto za bilo koji od prekidača, a on nedostaje ili je značajno oštećen, takav motocikl nije tehnički ispravan.

Od svakog sklopa prekidača (lijevog i desnog), prema njihovim izvršnim članovima idu električne žice, koje moraju biti podvezane i ne smiju visiti. Također se ne tolerira ako im nedostaje izolacija ili su na očigled nestručno spojene.

61



Sajle na desnoj ručki upravljača.

Spremnik kočne tekućine prednje kočnice.

Osvrtna zrcala.

Od lijeve ručke upravljača, prema motoru (tj. mjenjaču) odlazi sajla kojom se odvaja spojka i omogućava promjenu brzina. Sajla i njezin zaštitni bužir ne smiju niti na jednom mjestu biti presavinuti ili vidljivo oštećeni.

Na desnoj ručki upravljača (koja služi kao ručka za snagu) se na novijim motociklima nalaze dvije sajle. Kada se zakrene ručka, jedna sajla služi za ubrzavanje motocikla, a druga za vraćanje ručke u početni položaj. Sajle i njihovi zaštitni bužiri ne smiju niti na jednom mjestu biti presavinuti ili vidljivo oštećeni. Pogotovo je opasno za vozača ukoliko se ručka za snagu ne vraća u početni položaj kada se otpusti. Takav motocikl je tehnički neispravan.

Pokraj ručice prednje kočnice (s desne strane) nalazi se i spremnik kočne tekućine prednje kočnice. Potrebno je provjeriti količinu kočne tekućine na oknu za kontrolu ako je spremnik metalni, dok je kod providnih plastičnih spremnika količina kočnog ulja uvijek vidljiva. Poklopac spremnika mora biti originalan, neoštećen i uredno pričvršćen, bez tragova kočne tekućine na svojim rubovima. Provjeriti i crijevo kočne tekućine, da li je oštećeno, uredno spojeno na spremnik i bez tragova kočne tekućine.

Motocikli moraju imati jedno lijevo osvrtno zrcalo, no većina modernih motocikala ima još jedno i s desne strane. Bez obzira na njihov broj, ukoliko su ugrađena osvrtna zrcala, potrebno je provjeriti njihovo stanje. Ne smiju biti napuknuta i pričvršćena nestručno (npr. ljepljivom trakom ili žicom).

62


5.7.2.5.7.2.5.7.2.5.7.2. Instrumentna pločaInstrumentna pločaInstrumentna pločaInstrumentna ploča


Instrumentna ploča i vjetrobran.

Instrumentna ploča.

Signalne žaruljice ABS-a (lijevo), ispravnosti motora (desno) i praznog hoda mjenjača (gore).

Neke vrste motocikla nemaju prednju oplatu niti vjetrobrana, pa instrumentna ploča može biti povezana izravno na upravljač, dok neki imaju ugrađene instrumente samo na spremniku goriva. Bez obzira na način ugradnje, provjeriti učvršćenost i neoštećenost instrumentne ploče te učvršćenost i cjelovitost vjetrobrana.

Instrumente treba provjeriti kada se okrene ključ u kontakt bravi. Kada instrumenti dobiju napon, na modernim motociklima, sve kazaljke, žaruljice i displej se upale, kako bi prikazale svoju funkcionalnost. Ukoliko ne dođe do njihovog paljenja, to ne mora nužno značiti neispravnost, no ukoliko neka od kazaljki ostane u srednjem ili krajnjem položaju, motocikl je tehnički neispravan.

Na instrumentnoj ploči može postojati žaruljica koja označava ispravnost motora (prikazana na fotografiji lijevo) koja ne smije ostati upaljena nakon što se kazaljke vrate u svoj položaj. Njezina upaljenost signalizira neispravnost na motoru i takav motocikl nije tehnički ispravan.

Motocikli opremljeni ABS-om redovito imaju signalnu žaruljicu koja signalizira ispravnost ABS-a. Kada instrumenti dobiju napon, pa čak i kada se upali motor, ta signalna žaruljica ostaje svijetliti i to je normalno ponašanje. Ona je podešena da se ugasi tek nakon što brzina motocikla bude veća od 5 km/h. Tehnička neispravnost ABS-a može se uočiti jedino ako se njegova signalna lampica ne upali.

63



Stanje putomjera i tipka sel-select za odabir prikaza na displeju brojača putne kilometraže.

Signalna lampica dugog svjetla.

Signalna lampica pokazivača smjera.

Prije paljenja motocikla, obavezno provjeriti da li je mjenjač u praznom hodu. Na instrumentnoj ploči mora biti upaljena signalna žaruljica praznog hoda. Ako nije, prebaciti stupanj prijenosa u prazan hod. Ukoliko to nije moguće ili se signalna žaruljica ne pali, motocikl nije tehnički ispravan.

Upaliti motor.

Napomena: Napomena: Napomena: Napomena: Neki motocikli se neće moći upaliti ukoliko im mjenjač nije u praznom hodu, dok kod nekih treba držati stisnutu ručicu spojke kad se stisne tipka elektropokretača.

Elektropokretač ne smije proizvoditi metalne zvukove prilikom paljenja motora.

Provjeriti da li je signalna žaruljica ABS-a upaljena (mora biti upaljena, ukoliko motocikl ima ABS).

Zapisati stanje putomjera. Ako motocikl ima mogućnost brojanja putne kilometraže (prikazano na displeju s trip), tipkom sel-select doći do putomjera ukupne kilometraže odo-odometer.

Upaliti dugo svjetlo, zatim pokazivače smjera i provjeriti pale li se njihove signalne žaruljice na instrumentnoj ploči.

Isprobati funkcioniranje uređaja za davanje zvučnih znakova – sirenu.

Ukoliko STP ima mogućnosti, odvesti motocikl na valjke za mjerenje kočne sile. Pritom pripaziti da se digne bočna nogara, kako ne bi zapela za valjke.

Nakon paljenja motora nadzornik je dužan subjektivno ocijeniti stvara li motor, tj. ispušni sustav, prekomjernu količinu buke.

64


Subjektivna kontrola buke

Mjenjač postaviti u neutralan položaj (ili u slučaju automatiziranog obavezno podići motorkotač na središnje nogare) te lagano zakretati ručku za snagu do približno polovine raspoložive brzine vrtnja motora. Postignutu brzinu vrtnje motora zadržati nekoliko sekundi, a nakon toga naglo otpustiti ručicu kako bi se brzina vrtnje stabilizirala na praznom hodu.

Za cijelo vrijeme nadzornik treba slušati čuju li se iz ispuha nekontrolirane eksplozije, praskanje ili rezonantna buka. Ako nadzornik posumnja da je proizvedena buka prevelika (iako je ispušni sustav homologiran za cestovnu upotrebu) takvom motorkotaču treba ispitati buku fonometrom. Postupak ispitivanja pogledati u poglavlju o posebnim slučajevima.

65


5.8.5.8.5.8.5.8. MJERENJE KOČNE SILE MJERENJE KOČNE SILE MJERENJE KOČNE SILE MJERENJE KOČNE SILE


Dinamičko ispitivanje kočnog sustava bez valjaka - prednja kočnica.

Dinamičko ispitivanje kočnog sustava bez valjaka – stražnja kočnica.

U STP-ima koje imaju valjke za mjerenje kočne sile odvojene od kanala za pregled donjeg postroja vozila, moguće je ispitati koeficijent kočenja motocikla. Ukoliko to nije slučaj, motorkotač nije moguće ispitati na valjcima. Tada je kočni sustav potrebno ispitati na jednostavniji način.

Ispitivanje kočnog sustava bez valjaka

Ovo ispitivanje obaviti van STP-a, na ravnoj i čistoj (nezauljenoj) podlozi. Ukoliko mogućnosti STP-u dopuštaju, ispitivanje provesti u vožnji s ne većom (početnom) brzinom od 30 km/h. Ukoliko mogućnosti STP-a ne dopuštaju dinamičko ispitivanje, može se obaviti i na mjestu s ugašenim motorom, budući da motocikli nemaju servo-kočni sustav. Postupak statičkog ispitivanja:

o Prednja kočnica

� Mjenjač mora biti u praznom hodu.

� Spustiti obje noge na tlo, zbog

povećane stabilnosti.

� Stisnuti ručicu prednje kočnice.

� Tijelom i nogama gurnuti motor

prema naprijed.

� Ako prednji kraj motocikla

„propadne“, a kotači se ne pomaknu

– prednja kočnica je ispravna.

o Stražnja kočnica

� Stisnuti papučicu stražnje kočnice

desnom nogom.

� Tijelom i lijevom nogom gurnuti motor

prema naprijed.

� Prednji kraj motocikla neće „propasti“

kao kod ispitivanja prednje kočnice,

ali se stražnji kotači ne smiju

pomaknuti – stražnja kočnica je

ispravna.

66


FotografijFotografijFotografijFotografija postupkaa postupkaa postupkaa postupka Preporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način radaPreporučeni način rada

Zaštitna ploča za motocikl, postavljena preko valjaka. Prednji kotač je ispravno na valjcima.

Stražnji kotač, ispravno na valjcima.

Mjerenje kočne sile na valjcima i promatranje rezultata na pokazivaču.

Ispitivanje kočnog sustava na valjcima

Ukoliko valjci zadovoljavaju spomenute uvjete za ispitivanje kočnog sustava kod motocikala, potrebno im je prvo suziti trag kotača zaštitnom pločom. Budući da je širina valjaka predviđena za razne osobne automobile, kao i teretna vozila, preširoka je za uske gume motorkotača, stoga kako kotač motocikla ne bi „bježao“ lijevo-desno, preporučljiva je zaštitna ploča.

Ovo ispitivanje treba obaviti na čistoj (nezauljenoj) podlozi. Može se obaviti i s ugašenim motorom.

o Prednja kočnica

� Mjenjač mora biti u praznom hodu.

� Dovesti stražnji kotač u zaštitnu ploču

na valjcima.

� Spustiti obje noge na tlo, zbog

povećane stabilnosti.

� Upaliti daljinskim upravljačem samo

onu stranu valjaka u kojima se nalazi

kotač motocikla.

� Stisnuti ručicu prednje kočnice.

� Očitati prikazane vrijednosti na

pokazivaču.

o Stražnja kočnica

� Dovesti stražnji kotač u zaštitnu ploču

na valjcima.

� Pokrenuti valjke.

� Stisnuti papučicu stražnje kočnice.

� Očitati prikazane vrijednosti na

pokazivaču.

Očitane vrijednosti upisuju se na kontrolni list u predviđene rubrike, a poslije u informatički program.

67


5.9.5.9.5.9.5.9. SVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOPSVJETLOSNI SKLOP


Provjera stražnjeg svjetlosnog sklopa.

Aktiviran prekidač za istovremeno paljenje svih pokazivača smjera.

Cjelokupni prednji svjetlosni sklop.

Potrebno je provjeriti funkcionalnost svih svjetala, prije provjere geometrije (nagiba prednjih svjetala). Motocikl treba ostati upaljen te ne gasiti prethodno upaljena svjetla.

Preporučljivo je krenuti s aktivacijom od stražnjeg svjetlosnog sklopa, sljedećim redoslijedom:

� stražnje pozicijsko svjetlo,

� stop svjetlo,

� stražnji pokazivači smjera (lijevi i

desni),

� svjetlo za osvjetljavanje registarske

tablice (uz pomoć kolege nadzornika).

Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Moderniji motocikli imaju stalno upaljeno stražnje pozicijsko i prednje glavno svjetlo te ih se ne može ugasiti. Također posjeduju prekidač za istovremeno paljenje svih pokazivača smjera te je potrebno i njega ispitati.

Na prednjem svjetlosnom sklopu, pregledati sljedeće elemente:

� prednja pozicijska svjetla,

� glavna svjetla,

� duga svjetla,

� prednje pokazivače smjera.

Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: obratiti pažnju na boju svjetala. Niti jedna druga boja od navedenih nije dopuštena.

Crvena: stražnja pozicijska, stop svjetlo.

Žuta: pokazivači smjera.

Bijela: sva ostala svjetla.

68



Provjera prednjeg svjetlosnog sklopa na regloskopu.

Nagib kratkih svjetala motocikla, bez opterećenja prtljage.

Nagib prednjih svjetala provjeriti na regloskopu, koji je prethodno namješten na propisanu vrijednost. Propisano je da snop kratkog svjetla mora završavati nakon 40 – 80 m dok je za dugo svjetlo minimalno 100 m. Kako bi se pojednostavio postupak odabira postotka pada svjetala na regloskopu – preporučena vrijednost je 1,6 %.

Nakon što se regloskop namjesti, moguće je vidjeti stvarni nagib kratkih i dugih svjetala, koji ne smije prelaziti preko granične crte (prikazano na slici lijevo), ali smije biti ispod nje. Razlog za ovu iznimku leži u činjenici da se zbog rasporeda masa kod motocikla natovarenog prtljagom i suvozačem, stražnji kraj motocikla „spusti“ te tako podigne svjetla „gore“ koja tek tad dolaze u svoju pravu poziciju. Mnogi vozači putnih motocikala unaprijed tako namjeste tako nagib svjetala, budući da namještanje nagiba svjetala nije jednostavno kao kod automobila, a i zbog toga što prilikom tehničkog pregleda dolaze bez ikakvog tereta.

Snop kratkog svjetla može, ali i ne mora biti simetričan te su obje vrste svjetlosnog snopa ispravne.

Ukoliko je motocikl opremljen svjetlosnim sklopom s izvorom svjetla bez žarne niti (npr. ksenon žarulje), a uređaj je uredno ugrađen, ne zasljepljuje i ne uzrokuje pretjerano grijanje svjetlosnog sklopa, takav motocikl je tehnički ispravan.

69


6.6.6.6. UNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U UNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U UNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U UNOS REZULTATA TEHNIČKOG PREGLEDA U INFORMATIČKI SUSTAINFORMATIČKI SUSTAINFORMATIČKI SUSTAINFORMATIČKI SUSTAVVVV

Nakon svakog tehničkog pregleda nadzornik koji je obavljao tehnički pregled i potpisao se na dnu kontrolnog lista dužan je samostalno unijeti rezultate tehničkog pregleda u računalo. Prijavljivanjem u informatički sustav nadzornik se elektronski potpisuje da je upravo on obavljao taj tehnički pregled.

Prvo što će se nadzorniku prikazati na ekranu su podaci s tehničkim karakteristikama vozila. Naime, nadzornik je obilazio motorkotač i na njemu kontrolirao sve stavke koje su prethodno opisane. Pri tome je sve podatke koje je kontrolirao uspoređivao s onim podacima koji su ispisani na kontrolnom listu. Ako su neki od tehničkih podataka pogrešno

Slika 6. Slika 6. Slika 6. Slika 6. Na ovom ekranu nadzornik treba promijeniti sve podatke o pregledanom motorkotaču koji više nisu isti kao prije, ali ako se zbog tih podataka ne ispisuju novi prometni dokumenti onda ih je potrebno upisati i u napomenu kako bi ih referent kasnije dopisao u postojeće prometne dokumente.

U ovom primjeru vlasnik je na vozilo postavio dodatnu opremu koju treba zapisati u napomenu prometnih dokumenata. Obzirom da se ta oprema ponekad i skida s vozila onda je zapisan tekst: «VOZILO MOŽE BITI OPREMLJENO STRAŽNJIM I BOČNIM PRTLJAŽNICIMA». Napomenu ispisati na prometne dokumente.

70


prijavljeni, odnosno ako su se u međuvremenu promijenili, nadzornik ih nakon tehničkog pregleda treba ispraviti u informatičkom sustavu. Stoga je uvijek nadzornik odgovoran za sve tehničke podatke o bilo kojem vozilu, pa tako i o motorkotaču.

Kad god se obavlja ispravak nekog podatka (npr. boje) onda se novi, ispravljeni podatak mora promijeniti u postojećem polju na ekranu tehničkih podataka o vozilu. Međutim, ako se zbog tog ispravka ne ispisuje nova prometna dozvola i knjižica vozila, onda isti taj podatak treba dopisati u napomenu prometnih dokumenata. Stoga se osim ispravka tog podatka u predviđenom polju, isti podatak, zajedno s brojem rubrike iz prometne dozvole, treba dopisati i u napomenu ovog ekrana. Referent će u kasnijem postupku registracije vozila znati da je nadzornik ispravio neki od tehničkih podataka te će uvidom u napomenu prometne dozvole vidjeti mora li taj podatak dopisati u napomenu prometnih obrazaca.

Ako se nakon ovog tehničkog pregleda ispisuju potpuno novi prometni dokumenti, onda napomene nije potrebno upisivati jer će se podaci direktno i točno upisati u odgovarajuće rubrike prometnih obrazaca.

Novi podatak se uvijek dopisuje, osim u slučaju guma. Za gume postoji poseban prozor za dopisivanje novih guma postavljenih na vozilo, dok sve prethodne također ostaju dopisane i vlasnik ih u bilo kojem trenutku može vratiti na vozilo.

Nadzornik neke podatke može mijenjati, a neki podaci su mu onemogućeni za promjenu. Nadalje, promjenom pojedinih podataka možda se mijenja i obveza predmetnog vozila za obavljanjem pojedinih pregleda. Najbolji primjer je prijava tehničkog pregleda mopeda L1 s automatiziranim mjenjačem ili motocikla L3 s automatiziranim mjenjačem. U jednom slučaju će se zahtijevati i mjerenje najveće brzine vozila (L1), dok se u drugom slučaju neće zahtijevati takav pregled (L3).

Ponekad nadzornici zbog brzine prilikom unosa rezultata tehničkog pregleda u informatički sustav preskaču izvršiti kontrolu i eventualnu promjenu tehničkih podataka vozila. Ovo je gruba greška u radu, jer se na osnovu nekih tehničkih podataka obavlja naplata pojedinih davanja. To znači da je nadzornik, osim za same tehničke podatke o vozilu, indirektno odgovoran i za točnost podataka temeljem kojih se financijski tereti vlasnika vozila.

───── • ─────

Nakon potvrđivanja tehničkih podataka o vozilu slijedi unos rezultata mjerenja kočnica.

Prvo pitanje koje se na ovom ekranu postavlja je, da li je ispitivanje kočnica obavljano na valjcima ili pomoću decelerometra na cesti. Program je podešen tako da ako se to polje ostavi neoznačeno, automatski se zahtijeva popunjavanje sila kočenja na valjcima. U suprotnom, sile kočenja ne mogu se popunjavati već treba upisivati izmjerena usporenja na cesti (ispise usporenja treba zaklamati uz kontrolni list). Mjerenje usporenja na cesti kod najvećeg broja motorkotača nije moguće izvršiti jer na njima nema fizički raspoloživog prostora gdje se može postaviti decelerometar za mjerenje usporenja. To je moguće samo kod nekih tricikla i četverocikla i to samo onda kada fizički postoji prostor u koji se može postaviti uređaj za mjerenje usporenja.

71


Kao što je uputom već bilo rečeno, kočnice se mogu ispitivati na valjcima, ali ako su valjci ugrađeni na kanalu, ako motorkotač ima male kotače pa se ne mogu mjeriti sile kočenja na valjcima ili iz bilo kojeg drugog razloga, onda se kočnice provjeravaju postupkom subjektivnog ispitivanja kočnog sustava, također opisanog u uputi.

Ako su se kočnice ispitivale na valjcima i pri tome su se zabilježile odgovarajuće sile kočenja, onda je te sile potrebno unijeti u predviđene rubrike. Ako je motorkotač izveden s dva kotača, sile se unose uvijek na poziciju lijevih kotača. Ako je motorkotač izveden kao simetrični tricikl, onda se na onoj osovini gdje su dva kotača unose sile i za lijevi i desni kotač te se u tom slučaju računa i razlika sila kočenja lijevo – desno.

Ako je motorkotač izveden s bočnom prikolicom koja je kočena, onda se u kontrolni list sile kočenja kotača bočne prikolice unose na poziciju desnog kotača druge osovine. Međutim, pri unošenju podataka u računalo ove dvije sile treba ručno zbrojiti i unijeti ih na poziciju stražnje osovine - lijevi kotač.

Ako se u ovom dijelu programa upišu mase izvagane na valjcima, onda će program sile kočenja računati s tim masama što je u svakom slučaju realnija situacija nego da se mase ne upišu. Zašto je to tako? Masa motorkotača je vrlo mala (u odnosu na druge kategorije vozila) pa je utjecaj mase goriva, dodatne opreme na motorkotaču i najviše samog ispitivača, vrlo bitna u ukupnoj masi koja se za vrijeme pregleda kočnica oslanja u valjke. Stoga, kada god je to moguće, masu motorkotača treba izmjeriti i upisati u informatički sustav.

Ako se masa motorkotača ne mjeri onda se koeficijent kočenja računa pomoću mase motorkotača upisane u prometnoj dozvoli koja se uvećava za normiranih 75 kg (predstavlja masu vozača).

Koeficijenti kočenja kočnica računaju se prema sljedećim formulama.

U slučaju kada vozilo nije vagano na tehnološkoj liniji, koeficijent kočenja se računa prema sljedećem izrazu (dodaje se 75 kg na masu iz prometne dozvole):

%6310081,9)75316(

1000140010021

=⋅

⋅+

+=⋅

+=

G

FFz

RK

Ako je masa vozila poznata, odnosno za vrijeme testiranja kočnica u valjcima važe se dio mase koji se oslanja na prvu i onaj koji se oslanja na drugu osovinu, te se koeficijent radne kočnice računa na sljedeći način:

%7410081,9)160170(

1000140010021

=⋅

⋅+

+=⋅

+=

G

FFz

RK

Ipak, ako se kontrola kočnica ne obavlja na valjcima, već samo zaletavanjem i kočenjem vozila na ravnoj cesti (ovo je bolji način kontrole jer se tada osim samih kočnica uočavaju i neke druge greške na motorkotaču - trešnja upravljača, potrošenost prednjeg ležaja upravljača, trešnja lanca itd.), onda se u računalo na ovom ekranu ne unose sile kočenja već se samo u predviđenu rubriku «Napomena: kotači blokirali?» označava da je došlo do blokade kočenih kotača i da vozilo zadovoljava na pregledu kočnica.

72


Ako motorkotač nismo ispitivali na valjcima već pomoću decelerometra onda se to na ekranu naznači i u rubriku predviđenu za unos direktno izmjerenog koeficijenta kočenja upiše se izmjerena vrijednost. Ispis s decelerometra se zaklama uz kontrolni list. Računalo će automatski generirati greške ako je izmjereni koeficijenti kočenja manji od propisanog. Ako se za vrijeme mjerenja vozila na cesti ostvari blokada svih mjerenih kotača, onda u računalu ne treba upisivati sile kočenja niti izmjerene koeficijente kočenja na cesti već samo treba obilježiti rubrike da je došlo do blokade svih kočenih kotača. Veću silu kočenja od sile blokade nije moguće proizvesti u tom ispitivanom trenutku i vozilo će biti proglašeno tehnički ispravnim. Obratiti pozornost na motorkotače opremljene ABS-om, budući da njihovi kotači ne mogu blokirati ukoliko se zaustavljaju brzinom većom od 10 km/h.

Kao i uvijek pri vožnji, važnije od samih koeficijenata kočenja i doživljavanje blokade je nadzornikov osjećaj za vrijeme vožnje i kočenja takvim vozilom na cesti.

Napomena: motorkotači s dva kotača su statički nestabilna vozila i ne mogu stajati na mjestu bez vozača. Kada se obavlja ispitivanje kočenja zaletavanjem, netom prije samog zaustavljanja vozila, treba ispružiti noge kao oslonac kako bi motorkotač ostao stabilan.

SLIKA 7.SLIKA 7.SLIKA 7.SLIKA 7. Ekran za unos rezultata ispitivanja kočnica na valjcima ili za unos rezultata mjerenja usporenja na cesti.

───── • ─────

73


Nakon ekrana za unos rezultata ispitivanja kočnica slijedi ekran na kome se upisuju ostali mjeriteljski i vizualni podaci o vozilu. Prvo treba unijeti prijeđenu kilometražu vozila uočenu na putomjeru vozila. Unos kilometraže za motorkotače nije obvezan, ali se unos preporučuje iz statističkih razloga. Ovo stoga što pojedini motorkotači nemaju putomjer. Ipak, prilikom upisa kilometraže nema nikakvih logičkih provjera je li kilometraža ispravna kao kod nekih drugih vrsta vozila.

Nakon kilometraže slijede upisi sljedećih vrijednosti:

- temperature točke isparavanja kočne tekućine – unos je moguć, ali ne i obvezan (jer

se ne može izmjeriti na svim vozilima). Ako se ovaj podatak unese, računalo

kontrolira graničnu vrijednost i vozilo na osnovu tog podatka može biti proglašeno

neispravnim. Naglašavamo, u najvećem broju slučajeva na motorkotačima ovo neće

biti moguće mjeriti.

Slika 8. Slika 8. Slika 8. Slika 8. Ekran za unos ostalih mjeriteljskih i pojedinih vizualnih rezultata tehničkog pregleda.

- izmjerena buka u mirovanju - unos nije obvezan. Ako se van prostora stanice mjeri

buka u mirovanju vozila i ako je u podacima vozila upisana granična vrijednost buke

koju je vozilo imalo na homologacijskom ispitivanju, onda će računalo zabilježiti

74


grešku ako je izmjerena buka veća od homologacijski dozvoljene buke uvećane za 3

dB(A).

- uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila – ako je nadzornik pogriješio prilikom

utvrđivanja postojanja kuke za vuču priključnog vozila onda je ovo zadnja prilika da

ispravi taj podatak. Ako se na ovom ekranu označi da kuka postoji onda će se na

zapisniku o tehničkom pregledu ispisati takav podatak. Ipak, treba biti oprezan - ako

se ovdje postavi oznaka da kuka postoji, to istovremeno ne znači da će se promijeniti

taj podatak i u bazi vozila. Za promjenu tog podataka u bazi vozila potrebno se vratiti

potpuno na početak programa, na ekran o tehničkim podacima o vozilu i promijeniti

taj podatak.

───── • ─────

Slijedi ekran sa svim automatski generiranim greškama. Sve automatski generirane greške nadzornik treba zabilježiti zaokruživanjem iste te greške na drugoj strani kontrolnog lista (odnosno zaokruživanjem dijela na pojedinom sklopu). Na taj će način drugi nadzornik, koji će obavljati ponovljeni tehnički pregled, imati mogućnost uočiti koje su sve greške razlog pada takvog vozila na tehničkom pregledu (automatski generirane i one uslijed vizualnog pregleda - zabilježene za vrijeme samog pregleda).

Nakon toga u donjem dijelu ekrana može se izabrati i bilo koja druga vizualno uočena greška, a koja je još prije, za vrijeme pregleda, zabilježena na kontrolnom listu. Ako vozilo ima zabilježeno bilo koju grešku zbog koje prema Pravilniku o tehničkim pregledima ne prolazi na tehničkom pregledu, ono neće moći proći tehnički pregled.

75


Slika 9. Slika 9. Slika 9. Slika 9. Ekran za prikaz automatski generiranih grešaka na tehničkom pregledu na osnovi unesenih mjeriteljskih rezultata (prvi dio ekrana) i ekran na kome se biraju vizualno uočeni nedostaci na vozilu. Za potrebe ovog biltena namjerno je dopisana jedna automatski generirana greška i izabrano nekoliko vizualnih grešaka kako bi se mogao prikazati sadržaj ekrana.

Sve uočene greške ispisuju se na zapisniku o tehničkom pregledu ispod onog sklopa vozila kojemu takve greške pripadaju. Nadzornik, ako smatra da nije izabrao dobar opis greške iz informatičkog sustava (ili ga jednostavno nije bilo moguće izabrati), na zapisniku o tehničkom pregledu može rukom dopisati bilo koje drugo potrebno objašnjenje.

───── • ─────

Dodatne preporuke i objašnjenja mogu se dopisati i na završnom ekranu na kojem se pojavljuje poruka je li vozilo ispravno ili nije. Na dnu toga prozora nalazi se prozor za upis eventualnih napomena o vozilu.

U tom prozoru mogu se upisati sve one napomene koje je nadzornik za vrijeme pregleda uočio, zbog kojih još uvijek ne može vozilo vratiti na tehničkom pregledu, a vlasniku mogu korisno pomoći u budućnosti prilikom održavanja vozila. Npr. ako se na tehničkom pregledu uoči potrošenost stražnjih guma od svega 2 mm (granična vrijednost je 1,6 mm), onda

76


nadzornik nema pravo vratiti takvo vozilo s tehničkog pregleda, ali u napomenu koja će se upisati i obrazac zapisnika o tehničkom pregledu treba otisnuti ovakav ili sličan tekst: "Savjetuje se zamjena stražnjih guma".

Slika 10. Slika 10. Slika 10. Slika 10. Završni ekran s prikazom rezultata tehničkog pregleda.

77


7.7.7.7. POSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVIPOSEBNI SLUČAJEVI

Premda je najveći broj motorkotača registriranih u Republici Hrvatskoj upravo onakvog tipa (klasičan motocikl) kakav je opisan u prethodnom poglavlju, pod ovim nazivom vozila nalazi se i cijeli niz drugih vozila koja se svojim tehničkim karakteristikama ili izgledom razlikuju od prije opisanog motocikla te će se i tehnički pregled takvog motorkotača donekle razlikovati ovdje opisanog pregleda.

Motorkotači se prije svega razlikuju oblikom karoserije (skuteri, klasični, zatvoreni, tricikli, četverocikli itd.), ali se isto tako razlikuju i nekim svojim graničnim karakteristikama koje je potrebno posebno kontrolirati na tehničkom pregledu (najveća brzina mopeda). Stoga će u ovom dijelu biltena biti riječi o onim motorkotačima koji se svojom konstrukcijom bitno razlikuju od prije opisanog motocikla kao i problematici obavljanja tehničkog pregleda na takvim vozilima. Također će se ovdje opisati oni pregledi koji se ne obavljaju na svim vozilima, ali prema zahtjevima nadležnih osoba ili prema subjektivnim ocjenama nadzornika mogu se izvršiti dodatna mjerenja na tehničkom pregledu.

Motorkotači, odnosno njihovi vlasnici posebna su vrsta vozača. Naime, dok se ostale kategorije vozila kupuju i upotrebljavaju prvenstveno zbog potrebe (svatko se mora dovesti do radnog mjesta, otići na godišnji odmor ili je neki autobus, teretni automobil ili prikolicu potrebno kupiti zbog obavljanja neke privredne djelatnosti), motorkotači se kupuju prvenstveno zbog užitka u vožnji. Stoga je i kategorija vlasnika takvih vozila, pomalo posebna i svoja vozila promatraju, održavaju i brinu o njima na posebno «zaljubljen» način. To je i razlog zašto mnogi vlasnici motorkotača nastoje svoja vozila preraditi u odnosu na serijski odobreno (homologirano stanje) te na taj način svoj motorkotač učiniti bržim, stabilnijim, bučnijim, funkcionalnijim ili jednom riječju posebnim. Zadaća svakog nadzornika je prepoznati takve prerade te samostalno zaključi može li takve prerade još uvijek odobriti ili je takvo vozilo potrebno uputiti na postupak ispitivanja vozila. U ovom dijelu biltena bit će riječi o nekoliko najčešćih preinaka na motorkotačima i kako takve prerade tretirati na tehničkom pregledu.

78


7.1.7.1.7.1.7.1. PREGLED ČETVEROCIKLA PREGLED ČETVEROCIKLA PREGLED ČETVEROCIKLA PREGLED ČETVEROCIKLA

Laki četverocikli i četverocikli su također vozila koja pripadaju skupini motorkotača. Osnovna karakteristika im je da se voze na četiri kotača ali su ograničeni svojom masom, snagom i najvećom konstrukcijskom brzinom. Ako neko vozilo koje nas po izgledu može podsjećati na četverocikl, prelazi neku od zakonom ograničenih vrijednosti, onda takvo vozilo, uz zadovoljavanje preostalih tehničkih uvjeta, može biti samo viša kategorija vozila M1 ili N1.

Laki četverocikli je motorno vozilo (moped) s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ukoliko se radi o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h.

Četverocikl je motorno vozilo (motocikl) s četiri kotača, osim lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW.

Prilikom obavljanja tehničkog pregleda lakog četverocikla ili četverocikla, nadzornici imaju donekle lakšu zadaću nego pri pregledu motocikla. Naime, ova vozila samostalno stoje na cesti te ne postoji ona opasnost od pada vozila, kao pri pregledu motorkotača na samo dva kotača. Ipak i pri upravljanju ovih vozila treba malo vještine i znanja.

Prilikom obavljanja tehničkog pregleda lakih četverocikla ili četverocikla posebnu pozornost u odnosu na motorkotače treba obratiti u sljedećim stavkama:

79


VIN oznaka..

VIN oznaka.

Kao i za ostala vozila koja podliježu obvezi tehničkog pregleda i registracije svakako treba pronaći i usporediti s dokumentacijom VIN oznaku vozila.

VIN oznaka se uobičajeno nalazi na šasiji vozila (na snimci je VIN oznaka postavljena na prednji poprečni nosač šasije vozila između prednjih kotača).

Ako VIN oznaku nije moguće pronaći na šasiji vozila onda se može priznati VIN oznaka postavljena na identifikacijskoj pločici vozila ako je ista na čvrst i neraskidiv način (zakovicama, lijepljenjem, varenjem i sl.) pričvršćena na šasiju vozila. U primjeru sa snimke VIN oznaka na identifikacijskoj pločici napisana je u dva reda. U prometne dokumente treba upisati punu VIN oznaku bez zaštitnih znakova.

80


Slijedi vizualni pregled svih bitnih dijelova vozila. U ovom primjeru krenut će se sa stražnje strane vozila.

Prvo treba uočiti sva rasvjetna tijela i provjeriti njihovu funkcionalnost. Kao i kod ostalih vozila svjetla treba provjeravati tako da se jednom upaljena svjetla ne gase već se paljenjem ostalih svjetala dodatno opterećuje električna instalacija i provjerava eventualni kratki spoj (kod ovog vozila to znači upaliti pozicije, stisnuti kočnicu, pa tek onda provjeriti funkcionalnost pokazivača pravca).

Također treba provjeriti postojanje i cjelovitost stražnjih katadioptera.

Sva svjetlosna tijela moraju biti cijela, bez pukotina kroz koje bi ulazila voda u svjetla i odgovarajuće boje. Na sjenilima svjetala mora biti utisnuta homologacijska oznaka.

Također sa stražnje strane treba provjeriti svjetlo i mjesto na koje će se pričvrstiti registarska tablica. Ako na vozilu nije predviđeno mjesto za registarsku tablicu tehnički pregled treba odbiti. Laki četverocikli ne moraju imati svjetlo za osvjetljavanje registarske tablice.

Svi stršeći dijelovi pričvršćeni na vozilo s bilo koje strane moraju biti čvrsto i kvalitetno pričvršćeni.

Zahvatom ruke i jakim potezanjem na sve strane potrebno je provjeriti kvalitetu učvršćenosti ovakvih dijelova.

81


Provjera debljine stražnjeg diska.

Sa stražnje strane vozila treba uočiti dijelove izvršne kočne instalacije. Kod ovakvih vozila uobičajeno ne postoji diferencijal za raspodjelu momenta na lijevi i desni kotač. Stoga se uobičajeno na stražnju osovinu postavlja samo jedan disk s kočnim kliještima koji koči lijevi i desni kotač.

Ovakvi diskovi su vrlo tanki i svojom debljinom su slični uobičajenim diskovima na motorkotačima.

Zahvatom ruke treba provjeriti izbrazdanost diska, veličinu rubnog srha, eventualnu ispucanost i pričvršćenost. U slučaju bilo kakvog nedostatka tehnički pregled treba odbiti.

Na snimci se vidi i provrt na šasiji za postavljanje vučne kugle. Ugradnjom vučne kugle, na vozilo treba ugraditi i priključke za električnu instalaciju prikolice.

Vodovi kočne tekućine.

Svakako treba provjeriti kvalitetu elastičnih (gumenih) vodova između kočnih kliješta i šasije vozila.

Vodove treba saviti pod što je većim moguće kutom i provjeriti eventualnu ispucanost vodova. Ako su vodovi ispucani ili loše pričvršćeni tehnički pregled se ne smije ovjeriti.

82


Stražnji amortizer.

Zahvatom ruke sa stražnje strane vozila treba provjeriti i sve elemente ovjesa. U ovom primjeru stražnji ovjes je vrlo jednostavan i vizualno je dostupan samo amortizer s pripadajućom oprugom.

Treba se snažno uhvatiti rukom i provjeriti eventualnu ispucanost opruge i stanje zglobnih mjesta na stražnjem ovjesu. Pri provjeri bilo kojih zglobnih mjesta na ovjesu nadzornik se može poslužiti raznim montiračima za lakše uočavanje zračnosti.

Bilo kakva uočena neispravnost razlog je za odbijanje tehničkog pregleda.

Pogonski lanac.

Također, sa stražnje strane treba provjeriti vidljive elemente transmisije. U ovom primjeru vizualno treba uočiti potrošenost članaka lanca i lančanika, njegovu nategnutost, podmazanost te eventualnu mehaničku deformiranost.

83


Prednji svjetlosni sklop.

S prednje strane vozila treba provjeriti ispravan rad svjetala smještenih s prednje strane vozila.

To znači da treba uključiti pozicijska svjetla, kratka svjetla i duga svjetla. Također treba uključiti pokazivače pravca i provjeriti njihov rad.

Ako se na sjenilima uoči pukotina, ako se u svjetlima uoči korodirano zrcalo ili ako svjetla na bilo koji drugi način nepropisno rade, tehnički pregled treba odbiti.

Na sjenilima svjetala mora biti utisnuta homologacijska oznaka.

Također kao i sa stražnje strane, ako su sa prednje strane postavljeni bilo kakvi stršeći elementi, isti moraju biti čvrsto i kvalitetno pričvršćeni.

Zahvatom ruke i jakim potezanjem na sve strane potrebno je provjeriti kvalitetu učvršćenosti ovakvih dijelova (na snimci se vidi nosač prtljage s prednje strane vozila kojeg treba provjeriti).

Bilo kakva loša pričvršćenost ovog dijela razlog je za odbijanje tehničkog pregleda.

Provjera kratkog svjetla na regloskopu.

Usmjerenost prednjih svjetala (kratkog i dugog svjetla) treba provjeriti pomoću regloskopa.

Prilikom provjere usmjerenosti svjetala na vozilu treba sjediti vozač kako bi on svojom masom opteretio vozilo i doveo svjetla u "radnu geometriju"

Naravno, ako su svjetla nepodešena (ako su svjetla previsoka) ili ako je intenzitet svjetala neodgovarajući, tehnički pregled treba odbiti. Kao i kod motorkotača na dva kotača, može se tolerirati simetrični ili asimetrični svjetlosni snop, kao i to da svjetla smiju biti podešena tako da su spuštena iznad granične crte na regloskopu.

84


Kontrola ručice kočnice.

Na upravljaču ovakvih vozila na lijevoj i desnoj strani treba kontrolirati stanje kočnih poluga. Kontrola kočnih poluga mora biti istovjetna kontroli na motorkotačima.

Kočnu polugu treba povući do kraja i pri tome se ne smije realizirati ukupno raspoloživi hod poluge (ne smije se dodirnuti ručica).

Ručice i poluge moraju biti neoštećene, a posebno je bitno da na kraju kočne poluge postoji (kuglasto) zadebljanje koje sprječava skliznuće ruke s poluge za vrijeme kočenja.

Na pojedinim kočnim polugama mogu postojati dodatni osigurači koji polugu zadržavaju u zakočenom položaju tako da ova kočnica zadržava vozila na mjestu i kada je vozilo ugašeno (na snimci je označena strelicom). Takvi osigurači se uslijed upotrebe često izližu pa su skloni samostalnom ispadanju. I ovaj osigurač mora biti ispravan.

Prekidači na lijevoj strani upravljača.

Na komandama upravljača treba ispitati sve postavljene komande, a to znači provjeru ispravnosti rada prekidača za svjetla, prekidača za pokazivače pravca, prekidača za četiri pokazivača pravca (ne mora postojati na lakim četverociklima), prekidača sirene, prekidača elektropokretača (ako postoji).

Bilo kakva neispravnost na ovim prekidačima razlog je za odbijanje tehničkog pregleda.

NaNaNaNapomenapomenapomenapomena: : : : Ovakvo vozilo se uobičajeno pali na način da se mjenjač mora postaviti u neutralan položaj i pritom se mora stisnuti najmanje jedna poluga (ili papučica) kočnice. Tek nakon toga moguće je pokrenuti elektropokretač.

85


Spremnik kočne tekućine prednjeg kočnog sustava.

Na upravljaču je uobičajeno smješten spremnik kočne tekućine. Isti mora biti neoštećen, a ako je proizvođač postavio okno za kontrolu kočne tekućine, treba provjeriti postoji li kočna tekućina u sustavu. Ovi spremnici su vrlo malih dimenzija te u njima nije moguće mjeriti točku isparavanja kočne tekućine.

Ako su na upravljaču postavljene kočnice za prednju i stražnju osovinu, uobičajeno postoje odvojeni spremnici tekućine za prvi i drugi krug (neposredno uz polugu lijeve i desne kočnice).

Također, iz ovih spremnika postoje vodovi (elastična crijeva) kroz koje se vodi kočna tekućina prema ostalim kočnim elementima. Iste treba kontrolirati.

U slučaju da postoji bilo kakva neispravnost na ovim elementima, tehnički pregled treba odbiti.

Retrovizori četverocikla.

Laki četverocikli i četverocikli moraju biti opremljeni s dva retrovizora. Zahvatom ruke potrebno je uočiti jesu li isti kvalitetno učvršćeni na vozila (u ovom slučaju na upravljač) te mogu li se pri tome pretjerano tresti i onemogućavati jasan pogled iza vozila.

Površina zrcala mora biti cjelovita bez napuknuća. Ako je neko od zrcala napuknuto, ako nedostaje, ako je loše učvršćeno, ako se lako pomiče ili se ne može učvrstiti, onda tehnički pregled treba odbiti.

Nadalje treba provjeriti poklopac spremnika goriva kojeg treba otvoriti i kontrolirati da li je eventualno brtva pod čepom puknuta te čep na spremniku propušta gorivo prema van.

Također, nakon paljenja motora treba provjeriti rad pokaznih instrumenata na vozilu (treba očitati stanje kilometraže), a svakako treba provjeriti rad signalnih lampica (npr. lampica dugog svjetla, pokazivača pravca itd.).

86


Prednji desni blatobran četverocikla.

Na vozilu nad svim kotačima moraju postojati blatobrani. Isti moraju biti neoštećeni i dobro učvršćeni.

Bilo kakvo skidanje originalno postavljenih blatobrana nije dozvoljeno.

Također treba provjeriti gume na vozilu. Uobičajena oznaka ovakvih guma je npr. "AT22×10-10 39J", a gume uobičajeno imaju smjer rotacije pa treba provjeriti jesu li pogrešno postavljene. Gume na sebi moraju imati homologacijske oznake. Možda će izgledati neobično, ali neke gume na ovim vozilima se pumpaju na vrlo male tlakove - od 0,25 do 0,5 bara.

Također treba provjeriti učvršćenost i neoštećenost mjesta na kom se postavljaju noge na vozilu.

Ako je vozilo opremljeno nožnom kočnom papučicom za aktiviranje kočnica (označena strelicom), treba provjeriti hod te poluge te eventualno zapinjanje papučice za karoseriju (šasiju) vozila.

Izvršni elementi prednjeg kočnog sustava.

Na svakom kotaču s prednje strane treba kontrolirati stanje izvršnih kočnih elemenata. Zahvatom ruke treba provjeriti debljinu diska, njegovu izbrazdanost, te veličinu srha koji se pojavljuje na disku.

Također, ako je moguće, pogledom treba provjeriti debljinu kočnih obloga.

I prednji diskovi su uobičajeno debljine poput onih namijenjenih motorkotačima.

Svakako i na ovom kraju rukom treba svinuti elastične cijevi kočne tekućine i provjeriti njihovu ispucanost.

Bilo kakva neispravnost na izvršnim elementima kočne instalacije razlog je za neprolazak vozila na tehničkom pregledu.

87


Prednji amortizer.

Prednji ovjes ovih vozila je konstrukcijski složen. Na snimci su dvostruka ramena s amortizerom i oprugom. U pozadini se vidi poluga (spona) upravljača.

Treba se snažno uhvatiti rukom i provjeriti eventualnu ispucanost opruge i stanje zglobnih mjesta na svim zglobnim mjestima ovjesa. Pri provjeri bilo kojih zglobnih mjesta na ovjesu nadzornik se može poslužiti raznim montiračima (polugama) za lakše uočavanje zračnosti.

Bilo kakva uočena neispravnost razlog je za odbijanje tehničkog pregleda.

NapomenaNapomenaNapomenaNapomena: : : : Ovakva vozila su vožena po neravnim terenima (to im je uostalom i osnovna namjena) te će se vrlo često moći uočiti zračnost ili deformiranost pojedinih dijelova ovjesa.

Primjer kontrole zračnosti u polugi (sponi) upravljača. Rukom se treba uhvatiti za polugu, snažno je povući u svim pravcima i pokušati utvrditi postoji li na nekom zglobu zračnost ili je poluga upravljača uslijed nekog udarca trajno (plastično) deformirana (ovakav kvar će poremetiti i geometriju prednjeg ovjesa).

Dijelovi pregleda upravljačkog mehanizma i prednjeg ovjesa sličniji su pregledu ovjesa i upravljača nekog osobnog automobila nego klasičnog motorkotača.

Na stupu upravljača treba uočiti sve ležajeve (rukom ih probati da ne postoji kakva zračnost), a posebno je bitno da se u jednom i drugom krajnjem položaju upravljača uoči da su graničnici zakreta upravljača cijeli i neoštećeni (na fotografiji lijevo – označeni strelicama).

Ako su ležajevi stupa upravljača potrošeni ili ako su plastično deformirani graničnici zakreta upravljača tehnički pregled treba odbiti.

88


Brava za sprječavanje korištenja vozila od neovlaštene upotrebe.

Uobičajeno je na stupu upravljača (ako to nije izvedeno na ključu kojim se daje kontakt za start) postavljena i brava koja sprječava korištenje vozila od neovlaštene upotrebe.

Ovaj uređaj je obvezan na četverociklima dok na lakim četverociklima može, ali i ne mora postojati. Nepostojanje ovog uređaja (bravice s ključem) na četverociklima razlog je za neprolazak takvog vozila na tehničkom pregledu.

Motor četverocikla.

Motor ovakvih vozila ponekad je vrlo teško vizualno kontrolirati jer je cijeli oklopljen s jedne i druge strane raznim oplatama vozila.

U svakom slučaju treba prekontrolirati stanje svih vidljivih dijelova (njihovu spojenost, postojanje raznih obujmica), stanje električne instalacije po motoru, pričvršćenost raznih poluga (na snimci u prvom planu je poluga mjenjača označena strelicom), curenje goriva iz motora i spremnika, spojenost odzračnika motora na usisnu granu (samo za četverotaktne motore), spojenost tvorničke usisne i ispušne grane te eventualnu zauljenost i mogućnost kapanja ulja na podlogu (postojanje originalnih čepova na spremnicima ulja).

Bilo kakav nedostatak na motoru također je razlog za proglašavanje vozila neispravnim na tehničkom pregledu.

89


Tek nakon što se cijelo vozilo dobro vizualno pogleda i utvrdi da su svi dijelovi na njemu u ispravnom stanju, na površini oko stanice treba se zaletjeti relativno malim brzinama (ne brže od brzine koja se može razviti u 10-tak metara slobodnog prostora) i kočiti pojedinačno sa svim dostupnim kočnim komandama. Prvo s onima smještenima na upravljaču, a onda i s nožnim komandama6.

Pri kočenju treba učiti da li se kočnice dobro ponašaju (da li koče), dolazi li do zanošenja vozila te dolazi li do eventualne blokade kočenih kotača (ista ne mora uvijek nastupiti).

Ovakva vozila zbog vrlo malog traga kotača ne mogu se pregledati odozdola na kanalu za pregled donjeg postroja niti se kočnice mogu kontrolirati u valjcima.

Četverocikli mogu biti i vozila koja nas svojim oblikom podsjećaju na male osobne automobile. Oni imaju klasičnu zatvorenu karoseriju, sjedala, sigurnosne pojaseve, upravljač, brisače s peračima vjetrobrana itd. kao i bilo koji drugi osobni automobil. Također, trag kotača omogućuje kontrolu podvozja ovih vozila na kanalu za pregled donjeg postroja i na valjcima za kontrolu sila kočenja. U takvim slučajevima tehnologija tehničkog pregleda ovih motorkotača je identična tehnologiji pregleda M1 kategorije vozila, premda ova vozila moraju zadovoljiti tehničke uvjete koji se zahtijevaju za L kategoriju vozila.

I ovo je laki četverocikl ili četverocikl premda svojim izgledom odaje dojam malog osobnog automobila.

Još detaljnije upute o lakim četverociklima i četverociklima mogu se pronaći u okružnicama Centra za vozila Hrvatske.

6 Ručne kočne komande mogu biti konstruirane tako da se aktiviranjem jedne komande, aktiviraju kočnice

samo na jednoj osovini, dok se aktiviranjem druge komande aktiviraju kočnice na obje osovine. Aktiviranjem nožne komande (ako je ugrađena) uobičajeno se aktiviraju kočnice samo stražnje osovine. Također je vrlo bitno znati da se pri paljenju ovakvih vozila, kao i pri prebacivanju poluge mjenjača u hod prema naprijed ili u hod prema natrag uvijek mora držati stisnuta jedna od kočnica - u suprotnom, ako se kočnica ne drži stisnutom, vozilo će se automatski ugasiti. Kočnica se može pustiti tek nakon što se mjenjač postavi u željeni položaj.

90


7.2.7.2.7.2.7.2. KONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDA KONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDA KONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDA KONTROLA NAJVEĆE BRZINE MOPEDA

U osnovi su mopedi i motocikli vrlo slične konstrukcije te se tehnologija tehničkog pregleda uopće ne razlikuje između ovih vozila. Ipak, postoji jedna specifičnost, a to je da se prema hrvatskim propisima na mopedima koji su opremljeni automatiziranim prijenosima snage mora ispitati najveća brzina koja ova vozila mogu razviti na ravnoj cesti.

U tu svrhu stanice su opremljene posebnim uređajima za kontrolu najveće brzine mopeda.

Prilikom obavljanja tehničkog pregleda mopeda, odnosno pri kontroli njihove najveće brzine, postupak kontrole treba izvesti na sljedeći način:

Moped u ispravnom položaju za mjerenje.

Nadzornik treba sjediti na mopedu, a nogama se čvrsto oslanjati s lijeve i desne strane mopeda kako bi osigurao ravnotežu za vrijeme cijelog mjerenja.

Nakon što je moped postavljen u valjke i nakon što je spreman za mjerenje, moped treba ugasiti i nakon nekoliko sekundi još jednom upaliti.

Nakon paljenja motora mopeda, nadzornik je dužan aktivirati sve raspoložive prekidače na mopedu - prekidač pozicijskog, kratkog i dugog svjetla, prekidač sirene, prekidač lijevog pa desnog pokazivača pravca, te posebno ručicu ili polugu prednje kočnice, a nakon toga stražnje kočnice (sve ovo se obavlja zbog aktiviranja elektroničke deblokade najveće brzine mopeda koja može biti smještena na bilo kojem električnom prekidaču). Prekidač kratkog svjetla treba ostaviti tako da je svjetlo cijelo vrijeme upaljeno. Ako se nadzorniku u njegovom vidokrugu dodatno nalazi bilo koji prekidač čiju funkciju ne može otkriti, isti je također potrebno aktivirati i ostaviti aktiviran.

91


Na samom početku mjerenja treba lagano zakrenuti ručicu za snagu mopeda dok se pogonski kotač ne pokrene, a nakon što se pogonski kotač pokrene ručicu za snagu treba odjednom okrenuti do krajnjeg položaja.

Prikaz mjerenja najveće brzine mopeda na računalu.

Dok god moped ubrzava ručicu za snagu se ne smije otpustiti, a nakon što se primijeti da je ubrzanje prestalo i da je postignuta najveća brzina (najveća brzina mopeda uvijek malo varira unutar uskog pojasa od ± 2 km/h), ručicu za snagu treba zadržati još najmanje tri sekunde i tek nakon toga je otpustiti u početni položaj.

Iz mjernog instrumenta treba ispisati rezultate mjerenja te ako je brzina mopeda utvrđena prilikom mjerenja manja ili jednaka od 55 km/h - moped je ispravan.

Premda ispravni mopedi redovno ne razvijaju brzinu veću od 50 km/h, dodatnih 5 km/h tolerancije je postavljeno zbog nesavršenosti mjerne metode, odnosno zbog toga što se u praksi može događati situacija da mjerni instrument pokazuje 2 do 3 km/h različitu najveću brzinu mopeda u ovisnosti o tome kolika je masa nadzornika. Nadzornik veće mase proizvest će veće otpore kotrljanja pa će takav moped ići sporije, dok će nadzornik manje mase proizvesti manje otpore kotrljanja pa će takav moped ići brže. Stoga se uvodi dodatni tolerancijski prag od 10% najveće brzine, tj. od 5 km/h.

Ispis rezultata mjerenja klama se uz pripadajući kontrolni list, a izmjerena brzina se unosi u informatički sustav. Ako je postignuta brzina veća od 55 km/h, program automatski generira grešku.

92


Strankama čiji mopedi ne zadovolje na provjeri najveće brzine prije svega treba savjetovati da se moped vrati u originalno stanje u kakvom je bio prije tehničkog zahvata kojim se postigla veća brzina od propisane. Na ponovljenom tehničkom pregledu popravljenog mopeda još jednom treba prekontrolirati najveću brzinu i novi ispis iz mjernog instrumenta (bez obzira na rezultate pregleda) zaklamati uz postojeći kontrolni list.

Još detaljnije upute o pregledu najveće brzine mopeda mogu se pronaći u okružnicama Centra za vozila Hrvatske.

93


7.3.7.3.7.3.7.3. KONTROLA BUKKONTROLA BUKKONTROLA BUKKONTROLA BUKE MOTORKOTAČA E MOTORKOTAČA E MOTORKOTAČA E MOTORKOTAČA

Svaki nadzornik dužan je subjektivno ocijeniti ispušta li motorkotač veću buku od uobičajene. Kako se to obavlja? Već je opisano u biltenu da nadzornik sjedi na motorkotaču, motor radi, a on lagano okreće ručicu za snagu kako bi postigao najmanje polovinu broja okretaja motora pri kojima isti razvija najveću snagu. Ovaj broj okretaja treba zadržati dvije do tri sekunde, a onda naglo otpustiti ručicu za snagu kako bi se broj okretaja motora ponovno stabilizirao na broju okretaja praznog hoda. Naravno, ako je motor opremljen klasičnim mehaničkim mjenjačem, onda se ova radnja izvodi u praznom hodu, a ako je motor opremljen automatiziranim mjenjačem, onda se ova radnja izvodi dok je isti podignut na središnje nogare koje mu omogućuju da se pogonski kotač slobodno vrti. Ako to nije moguće izvesti (npr. kod četverocikala ili kod motorkotača koji nemaju „središnje nogare“ za podizanje cijelog vozila) onda se ova radnja jednostavno ne može izvesti. Pri tome treba slušati čuju li se iz ispušnog sustava eksplozije, praskanje, rezonantno udaranje, odnosno izgleda li nadzorniku subjektivno da takav motorkotač ispušta povećanu količinu buke. Ako mu se subjektivno učini da motorkotač ispušta veću buku od primjerene, takvom vozilu treba pokušati izmjeriti buku (ako je to moguće), a ako to nije moguće, motorkotač treba proglasiti tehnički neispravnim na tehničkom pregledu.

Odmah da naglasimo, moguće je mjeriti buku samo u mirovanju, dok za mjerenje buke u pokretu treba znatno više i tehničkih uvjeta (ravna staza na kojoj će se motorkotač zaletavati) i vozačkog umijeća kojeg nadzornici uglavnom nemaju (naglo zakretanje ručice za snagu - puno ubrzanje - u vožnji motorkotača). Stoga će se u ovom biltenu opisati samo mjerenje stacionarne buke i uvjeti koji pri tome moraju biti ispunjeni. Mjerenje buke u pokretu eventualno se obavlja pri nekim složenijim postupcima poput ispitivanja vozila.

Mjerenje stacionarne buke može se izvesti pod nekoliko osnovnih uvjeta:

� Na vozilu mora biti identifikacijska naljepnica na kojoj među ostalim piše

homologacijska vrijednost emisije buke kao i broj okretaja pri kome se buka mjeri.

Motor se stacionarno mora vrtjeti u navedenoj vrijednosti. Ako ova naljepnica ne

postoji na motorkotačima (ista bi trebala postojati na svim mopedima i motociklima

proizvedenim od 1999. godine, ali se u praksi može pronaći i na starijim

motorkotačima), buku ne treba mjeriti jer se izmjereni rezultati ne mogu ni sa čim

usporediti. U tom slučaju ostaje sam subjektivni dojam ispitivača o buci vozila.

94


Identifikacijska naljepnica na kojoj se među ostalim nalazi podatak o homologacijskoj vrijednosti buke dok vozilo miruje, kao i podatak pri kojem broju okretaja se motor treba vrtjeti pri ispitivanju ove buke.

Dakle, homologacijska buka za ovaj tip motocikla smije iznositi najviše 89 dB(A) pri brzini vrtnje od 4000 min-1.

� Motorkotač mora biti takav da omogućuje povišen broj okretaja motora (onaj koji je

napisan na identifikacijskoj pločici) u praznom hodu (kod ručnih mjenjača) ili s

podignutim stražnjim pogonskim kotačem (kod automatiziranih mjenjača i sa

središnjom nogarom za podizanje cijelog stražnjeg kraja motorkotača). Podizanjem

vozila na središnje nogare moguće je izvršiti ispitivanje dok se pogonski kotač vrti u

zraku. Ako vozilo (npr. svaki četverocikl ili motocikl s automatiziranim mjenjačem, ali

bez središnjih nogara) ne omogućuje ovo ispitivanje onda se ono jednostavno niti ne

može obaviti. Zabranjuje se na tehničkom pregledu podizanje stražnjeg kraja vozila u

zrak pomoćnim sredstvima i ispitivanje buke - ovo je posao za pojedina

specijalistička ispitivanja.

� Mjesto ispitivanja treba biti tako izabrano da oko

motorkotača, u zamišljenom pravokutniku oko njega,

ne postoji nikakva fizička prepreka na udaljenosti od

najmanje tri metra od bilo koje stjenke motorkotača

(dimenzije upravljača na motorkotaču ne treba

promatrati).

Savjetujemo da se mjerenje uvijek obavlja van stanica za tehnički pregled na asfaltiranim parkiralištima i to samo onda kada je nivo buke okoline koji se mjeri niži za barem 10 dB(A) od one buke koja se očekuje da će se izmjeriti (ona koja je napisana na identifikacijskoj naljepnici). Ako je buka okoline prevelika, mjerenje se ne može obaviti.

95


� Na kraju treba postaviti fonometar na

odgovarajući način pokraj ispušne cijevi

motorkotača. Fonometar se uvijek

postavlja na udaljenost od 0,5 m, u

horizontalnu ravninu s ispušnom cijevi (ali

ne na visinu manju od 0,2 m) pod kutom

od 35° do 55°. Za vrijeme definiranja

točne udaljenosti do fonometra poslužite

se metrom, a za definiranje točnog kuta,

zbog vrlo velike tolerancije, dovoljan je sam

osjećaj za prostor. Za vrijeme mjerenja

fonometar se može držati u ruci, premda je

najbolje imati stalak za postavljanje

fonometra.

� Ako je motorkotač opremljen s dvije ispušne cijevi (lijeva i desna), koje su

međusobno razmaknute za više od 0,3 m, onda se mjerenje buke treba obaviti i na

jednoj i na drugoj strani motorkotača. Ako je motorkotač opremljen s dvije ispušne

cijevi, ali postavljene jedne iznad druge (gornja i donja) onda se fonometar postavlja

na visinu više cijevi. Za vrijeme mjerenja fonometar se može držati u ruci, premda je

najbolje imati stalak za postavljanje fonometra.

Kod motorkotača opremljenog s dvije ispušne cijevi (lijeva i desna), fonometar se i u tom slučaju mora postaviti na udaljenost od 0,5 m, u horizontalnu ravninu s ispušnom cijevi (ali ne na visinu manju od 0,2 m) pod kutom od 35° do 55°. Kada se buka mjeri iz više ispušnih cijevi uvijek se uzimaju više izmjerene vrijednosti kao mjerodavne za postupak mjerenja. Prvo se mjeri buka na jednoj strani motorkotača, a onda se mjerenje ponovi na suprotnoj strani motorkotača.

Samo mjerenje, nakon postavljanja fonometra i motorkotača na ispitnu poziciju izvodi se tako da se motor upali i zagrije na radnu temperaturu. Mjerenje broja okretaja motora i radne temperature nije potrebno obavljati ni sa kakvim vanjskim instrumentima već se isto može obaviti pomoću samih instrumenata na motorkotaču ako postoje. Nakon što se postigne radna temperatura i zahtijevani broj okretaja motora, isti se zadrži u stacionarnom

96


položaju dvije do tri sekunde, a na fonometru se očita uočena buka. Ako nadzornik nije siguran u izmjerene vrijednosti, mjerenje može ponoviti nekoliko puta dok ne dobije odgovarajuće stabilne vrijednosti koje će smatrati prihvatljivima.

Ovu vrijednost treba zapisati u kontrolni list u rubriku «Izmjerena buka u mirovanju [dB(A)]» zaokružujući je na cjelobrojnu vrijednost. Ako je motorkotač opremljen s više ispušnih cijevi, pa se mjerenje odvijalo u različitim pozicijama fonometra, kao mjerodavna buka zapisuje se najviša izmjerena buka na različitim pozicijama mjerenja.

Primjer mjerenja buke na motociklu. Za ovaj posao dobro je zamoliti kolegu nadzornika da Vam pomogne ili u pridržavanju fonometra ili sjedeći na vozilu i zakrećući ručku za snagu.

Izmjerena buka može biti za 3 dB(A) veća od one vrijednosti koja je postignuta na homologacijskom ispitivanju i koja je zapisana na identifikacijskoj naljepnici. Svi motorkotači koji ispuštaju takvu količinu buke na tehničkom pregledu smatraju se ispravnim. Na takav način funkcionira i informatički program koji će automatski generirati grešku buke samo ako je u tehničke podatke o vozilu upisana granična vrijednost stacionarne buke pri određenim okretajima motora te ako se nakon mjerenja stacionarne buke u polje „Izmjerena buka u mirovanju [dB(A)]“ na posljednjem ekranu «Unos rezultata tehničkog pregleda» unese izmjerena buka koja je za 3 dB(A) veća od homologacijske buke.

Bez obzira na ovdje opisani postupak mjerenja, u relativno velikom broju slučajeva buku ipak neće biti moguće mjeriti (uglavnom na mopedima s automatiziranim mjenjačima koji nemaju središnje nogare ili nemaju brojač okretaja motora). Nadzornik se u takvim situacijama mora osloniti samo na svoje subjektivno zapažanje buke i ocijeniti je li vozilo preglasno. U takvim slučajevima greška kojom se bilježi prevelika buka motorkotača se ne može automatski generirati već se samostalno bira s liste grešaka u računalu.

97


7.4.7.4.7.4.7.4. BOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICABOČNA PRIKOLICA

Vozila s bočnom prikolicom su ona L2 i L4 kategorije, a u pravilu se radi o mopedima i motociklima s bočnom prikolicom.

U prošlosti su se često koristile kao funkcionalni dodatak za putovanja, zbog relativne neudobnosti samih motorkotača. Kod današnjih motorkotača bočna prikolica je rijedak dodatak upravo zbog udobnosti samog motorkotača, nepraktičnosti i cijene bočne prikolice. Upravo zbog njihove cijene, vozači koji se odluče opremiti motorkotač bočnom prikolicom često se upuštaju u samogradnje koje mogu biti lošije tehničke izvedbe, stoga slijedi pregled ključnih dijelova koje je bitno pregledati kada na tehnički pregled dođe motorkotač opremljen bočnom prikolicom.

Motorkotači s bočnom prikolicom se ugrubo mogu podijeliti u na dva načina. Jedna podjela je ovisna o vrsti veze s motorkotačem, a mogu biti:

� čvrste (motorkotač i bočna prikolica čvrsto su vezani, imaju automobilske gume i

naplatke te se takvo vozilo u zavojima ne naginje, kao ostali motorkotači) ili

� nagibne (motorkotač i bočna prikolica su gibljivo vezani te pogonski motorkotač

naginje u zavoju, dok prikolica ima horizontalan položaj).

Druga podjela je s obzirom na oblik šasije bočne prikolice, a mogu biti:

� otvorene (bočna prikolica je potpuno otvorena, bez zaštitnih lukova ili krova) ili

� zatvorene (bočna prikolica ima zaštitne lukove iznad suvozača, može imati i krov).

Kočni sustav motorkotača s bočnom prikolicom ne ispituje se na valjcima, već na način opisan za motorkotače koji ne mogu pristupiti na valjke.

98


Primjer čvrstog spoja šasije bočne prikolice i šasije motocikla.

Tipični predstavnik motocikla opremljenog bočnom prikolicom, tj. vozilo L4 kategorije.

Amortizer bočne prikolice.

Nakon pregleda vučnog vozila (moped ili motocikl), pristupiti pregledu bočne prikolice.

Kod svakog motorkotača s bočnom prikolicom obavezno prvo provjeriti način i kvalitetu njihovog spoja, bez obzira da li se radi o gibljivom ili čvrstom spoju. Sve spojne cijevi moraju biti dobro zavarene ili pričvršćene vijcima. Primiti se za njih i povući u svim smjerovima.

Sve dijelove oplate pregledati vizualno na pukotine i oštre ili izvučene dijelove koji bi mogli ozlijediti suvozača ili pješaka. Proći rukom od prednjeg dijela prema stražnjem, s vanjske te s unutrašnje strane.

Unutrašnjost bočne prikolice mora biti uredna, bez dijelova šasije ili oplate koji bi smetali suvozaču. Žice električna instalacija moraju biti uredno podvezane i ne smiju visiti.

Sjedalo nije obavezno, no ukoliko postoji mora biti ispravno. Sjesti u sjedalo te provjeriti njegovu učvršćenost snažnim povlačenjem u svim smjerovima. Sjedalo se nikako ne smije pomicati.

Vjetrobransko staklo nije obavezno, no ukoliko postoji, provjeriti rukom njegovu učvršćenost i eventualnu oštećenost. Nikakve nepravilnosti se ne toleriraju, budući da oštećeni vjetrobran može ozbiljno ozlijediti suvozača.

Bočna prikolica obavezno mora posjedovati blatobran.

Ako posjeduje amortizer, bilo uljni, plinski ili samo opruge, vizualno ih pregledati te ustanoviti jesu li sigurni za vožnju.

Nakon što nadzornik upali motocikl, pregledati svjetlosnu signalizaciju bočne prikolice.

99


Svjetlosni sklop bočne prikolice.

Obavezno mora imati ugrađene sljedeće dijelove svjetlosnog sklopa:

o pozicijsko svjetlo,

o pokazivač smjera,

o glavno svjetlo (ako postoji),

o katadiopter.

Pregled motorkotača s bočnom prikolicom završiti probnom vožnjom, ukoliko je to moguće s obzirom na konfiguraciju STP-a U probnoj vožnji utvrditi može li vozilo ići ravno bez ispravljanja upravljačem. Loše dorade i nadogradnje bočne prikolice najčešće karakterizira taj nedostatak.

Također, probati napraviti krug u lijevo i desno i time vidjeti stabilnost sklopa motorkotača i bočne prikolice.

Ukoliko u bilo kojem od navedenih testiranja nadzornik subjektivno utvrdi da je motorkotač s bočnom prikolicom nesiguran za vožnju, proglasiti vozilo tehnički neispravnim.

Napomena:Napomena:Napomena:Napomena: Obratiti posebnu pažnju kod vožnje u krug u smjeru kazaljke na satu (tj. desni krug) budući da može doći do prevrtanja.

100


7.5.7.5.7.5.7.5. DODATNA OPREMADODATNA OPREMADODATNA OPREMADODATNA OPREMA

Gotovo da ne postoji motorkotač, pogotovo u kategoriji L3 – motocikl, koji na sebi nema neki dio dodatne opreme ili preinaku (opisano o sljedećem naslovu). Dodatna oprema se može naći gotovo na svim tipovima motorkotača, bilo oni sportski ili namijenjeni putovanjima. Ipak, sportski motocikli su češće „žrtva“ dorada zbog individualnosti, dok se ostalima dodaje dodatna oprema kako bi im se povećala funkcionalnost. Budući da artikala dodatne opreme postoji na desetke tisuća, a nemoguće ih je sve opisati u ovom biltenu, bit će stavljen naglasak na nekoliko najčešćih i onih koji mogu utjecati na sigurnost u prometu ili tehničku ispravnost samog motorkotača.

Dodatna oprema za prtljagu:

o torba za spremnik goriva („tank-torba“),

o središnji kovčeg,

o bočni kovčezi,

o elastične vreće.

Dodatna oprema za zaštitu motocikla:

o zaštitni lukovi motora („crash bar“),

o zaštitni izdanci motora („gljive“),

o zaštitna podnica motora („skid plate“).

Dodatna oprema za funkcionalnost:

o štitnici ruku,

o svjetla za maglu,

o navigacijski uređaj (GPS).

Bitno je napomenuti kako se svi kovčezi i vreće za prtljagu mogu ukloniti te najčešće neće biti ugrađene na motociklu za vrijeme tehničkog pregleda, no ukoliko su ugrađeni bitno je provjeriti izvedbu njihove ugradnje. Pogotovo jer svaki natovareni kovčeg može težiti i preko 20 kg, što u slučaju odvajanja od motorkotača u vožnji predstavlja u vrlo veliku opasnost u prometu, kako za vozača motorkotača tako i za ostala vozila u prometu.

101


Slika 11.Slika 11.Slika 11.Slika 11. Primjer motocikla s dodatnom: 1) torba za spremnik goriva, 2) elastična vreća, 3) središnji kovčeg, 4) bočni kovčeg, 5) zaštitna podnica motora, 6) zaštitni lukovi motora, 7) štitnici ruku, 8) navigacijski uređaj (GPS).

1

2

3

4

5

6

7

8

102


Primjer tehničkog pregleda dodatne opreme na motociklu:

Središnji kovčeg i vijci za pričvršćenje nosača kovčega za šasiju motocikla.

Nosači bočnih kovčega.

Zaštitni lukovi motora i njihov spoj (lijevo).

Kako klasični motocikli imaju gotovo neupotrebljiv prostor ispod sjedala za spremanje prtljage, vlasnici se često odlučuju na ugradnju kovčega. Najčešći su središnji (ugrađen na stražnju oplatu), dok se za bočne kovčege odlučuju vlasnici putnih motocikala. Sve kovčege je moguće skinuti s motocikla, a vezani su za njega posebnim nosačima koji se ugrađuju naknadno na tvornički motocikl.

Nosači kovčega se ne mogu jednostavno ukloniti, tako je moguće provjeriti njihovu pričvršćenost za šasiju. Zbog vibracija i mase same prtljage s kovčezima, može doći do pucanja nosača, stoga je bitno uočiti pojavu korozije na njima, koja nakon što se pojavi, vrlo brzo širi.

Zaštitni lukovi motora također se vežu za šasiju motocikla. Podložni su i većim vibracijama, jer su bliže samom motoru, stoga je bitno provjeriti spojeve luka sa šasijom te spoj lijeve i desne strane luka, koja se nalazi na simetrali motocikla. Glavni uzrok pucanju lukova je korozija, koja se jednostavno može primijetiti zbog pristupačnosti samih zaštitnih lukova.

103


Svi dijelovi dodatne opreme koji nisu opisani u prethodnom primjeru pregleda, prilikom tehničkog pregleda pregledavaju se na jednaki način, gdje je najbitniji fizički kontakt nadzornika s dodatnom opremom (prihvatiti, povući) kako bi se utvrdila njihova pričvršćenost te vizualni pregled na pukotine ili korodiranost. Također, ukoliko postoje električne instalacije na dodatnoj opremi, sve žice moraju biti uredno pričvršćene obujmicama za neki od čvrstih dijelova motorkotača.

Neispravnost dodatne opreme ugrađene na motorkotač (kao i svih uređaja koji su obavezni i neobavezni) znači da ga je potrebno proglasiti tehnički neispravnim dok se ne uklone nedostaci.

104


7.6.7.6.7.6.7.6. DORADE („tuning“)DORADE („tuning“)DORADE („tuning“)DORADE („tuning“)

Dorade na motorkotačima se, za razliku od ugradnje dodatne opreme, odnose na izmjenu tvornički već ugrađenih dijelova. U Europi je već dugo vremena razvijena praksa dorada motorkotača s homologiranim ili ispitanim (atestiranim) zamjenskim dijelovima, dok u Hrvatskoj nažalost još nije tako. Bez obzira što svi zamjenski dijelovi ne moraju biti homologirani, moraju biti izvedeni prema Pravilniku o tehničkim uvjetima, od čega odstupaju ispušni sustavi, kao poseban slučaj. Naknadno ugrađeni ispušni sustavi moraju zadovoljiti i kriterij da nemaju veću emisiju buke i ispušnih plinova od tvorničkih. Takve kriterije mogu zadovoljiti samo homologirani ili posebno ispitani ispušni sustavi.

Prilikom registracije i prvog tehničkog pregleda motorkotača bitno je napomenuti da svi ugrađeni dijelovi moraju biti homologirani, dok na svakom sljedećem tehničkom pregledu ne mora biti tako.

Kao i dodatne opreme, zamjenskih dijelova za dorade postoji previše da bi se opisale sve njihove vrste, stoga će biti stavljen naglasan na najčešće i one koji mogu utjecati na sigurnost u prometu ili tehničku ispravnost motorkotača. Preporučljivo je da je nadzornik upoznat s najčešćim zamjenskim dijelovima, kako bi mogao obratiti pozornost na te dijelove ili sklopove na motociklu i prepoznati je li riječ o doradi te sukladno tome obratiti posebnu pažnju na njihov pregled.

Dijelovi motorkotača koji su najčešće podložni doradi, tj. izmjeni tvorničkog stanja:

o ispušni sustav (cijeli ili samo završni ispušni lonac),

o pokazivači smjera,

o pozicijsko/stop svjetlo,

o svjetlo za osvjetljavanje registarske tablice,

o retrovizori,

o blatobran (najčešće stražnji),

o vjetrobran.

105


Ispušni sustavIspušni sustavIspušni sustavIspušni sustav

Zamjenski ispušni lonac na kojem nije vidljiva homologacijska oznaka.

Učvršćenje zamjenskog ispušnog lonca – obujmicom koja je pričvršćena za čvrsti dio motocikla (lijevo), elastičnom oprugom za cijev ispušnog sustava (desno).

Najčešći homologirani proizvođači ispušnih sustava su:

o Akrapovič

o Leo Vince

o Remus

o Yoshimura

o Lazer

o Pollini

o Ixil

o Micron

Zamjenski ispušni sustav se najjednostavnije može prepoznati ukoliko na sebi ima naljepnicu ili logotip proizvođača, a nije riječ o proizvođaču motorkotača. Također odlikuje ih lijep vanjski izgled, izrada od kvalitetnih materijala te specifičan duboki zvuk (u pravilu veća buka).

Zamjenski ispušni sustavi grubo se mogu podijeliti u dvije skupine: homologirani i nehomologirani.

Homologirane se može prepoznati prema oznaci „Exx“, gdje je xx – brojčana oznaka zemlje gdje je napravljeno ispitivanje. Homologirani su prošli sva ispitivanja koja prolaze i tvornički ispušni sustavi, stoga kod njih treba provjeriti učvršćenost za šasiju (obujmicom) i za ostatak ispušnog sustava (najčešće elastičnom oprugom). Primiti se čvrsto za ispušni lonac (ili lonce), povući ga u svim smjerovima te isto ponoviti s ispušnim cijevima.

Većina proizvođača homologiranih ispušnih sustava izrađuje i ispušne sustave za natjecanja, koja se nikako ne smiju upotrebljavati u cestovnom prometu. Na sebi mogu imati oznaku for race only ili open. Takvi ispušni sustavi nemaju „Exx“ oznaku i motorkotač opremljen takvim trkaćim ispušnim sustavom ne može proći tehnički pregled.

Ukoliko je riječ o nehomologiranom ispušnom sustavu, ispušni sustav ili samo lonac moraju proći posebno ispitivanje kako bi se utvrdilo jesu li podobni za cestovnu upotrebu, u smislu emisije buke i ispušnih plinova.

106


Pokazivači smjeraPokazivači smjeraPokazivači smjeraPokazivači smjera

Uredno ugrađeni zamjenski pokazivači smjera.

Teško je primijetiti jesu li ugrađeni zamjenski pokazivači smjera bez znatnog iskustva s doradama na motorkotačima. Stoga je bitno samo primijeniti kriterij koji propisuju Pravilnik o tehničkim uvjetima i pravila struke. Pokazivač smjera mora biti žute boje i davati treptavo svjetlo, biti uredno pričvršćen (ne žicama ili ljepljivom trakom) te električna instalacija mora biti uredno provedena bez da visi po ispušnom sustavu ili nekom pokretnom dijelu motorkotača.

Primiti rukom pokazivač smjera, povući ga te vizualno pregledati i s donje strane, kako bi se uočili eventualni nedostaci kod montaže.

Pozicijsko/stop svjetlo i svjetlo za osvjetljavanje registarske Pozicijsko/stop svjetlo i svjetlo za osvjetljavanje registarske Pozicijsko/stop svjetlo i svjetlo za osvjetljavanje registarske Pozicijsko/stop svjetlo i svjetlo za osvjetljavanje registarske tablicetablicetablicetablice

Uredno ugrađen zamjenski nosač tablice sa svjetlom za osvjetljavanje registarske tablice. Blatobran je samostalan i iznad samog kotača.

Zamjenski nosač tablice, nema blatobrana niti svjetla za osvjetljavanje registarske tablice. Tehnički neispravna izvedba.

Na sportskim motociklima, pogotovo onima kojima je izvorna namjena natjecanje na stazi, svjetlosni sklop iz naslova izveden je tako da se može jednostavno skinuti, kako bi motocikl mogao sudjelovati na natjecanju. Mnogi vozači iskoriste tu mogućnost te iz estetskih razloga uklone navedeni sklop ili ga zamijene s neodgovarajućim zamjenskim. Često taj sklop u sebi sadrži i pokazivače smjera i nosač registarske tablice.

Motorkotač smije imati zamijenjen sklop iz naslova, ali pod uvjetom da postoji pozicijsko/stop svjetlo i svjetlo za osvjetljavanje registarske tablice. Također, ukoliko se promijeni pozicija registarske tablice ona mora biti na vidljivom mjestu i osvijetljena.

Kao i u prethodnim primjerima, provjeriti urednost izvršene dorade rukom i vizualnom kontrolom. Ukoliko neki od kriterija nije zadovoljen, motorkotač ne može proći tehnički pregled.

107


RetRetRetRetrovizorirovizorirovizorirovizori

Uredno ugrađen zamjenski retrovizor.

Na motorkotačima su obavezna dva retrovizora, osim ako nije prvi put registriran prije 1.1.1998. g. do kada mora imati barem jedan (lijevi). Retrovizori utječu na sigurnost u prometu u toj mjeri da moraju biti dobro pričvršćeni, kako se ne bi uslijed udara vjetra zbog brzine odlomili i ozlijedili nekoga u prometu. Uz to, treba provjeriti da li je samo zrcalo dobro pričvršćeno na zglobu za namještanje, kako se ne bi pomicalo lijevo-desno zbog vjetra u vožnji, što ometa vozača i onemogućava mu pregled prometa iza njega.

Kod zamjenskih retrovizora obratiti pažnju na premalenu površinu zrcala. Ukoliko nadzornik utvrdi da površina zrcala nije dovoljno velika ili je takvog oblika da se ne može u normalnoj mjeri vidjeti iza vozača, motorkotač opremljen takvim zamjenskim retrovizorom ne može proći tehnički pregled.

VjetrobranVjetrobranVjetrobranVjetrobran

Uredno ugrađen zamjenski vjetrobran.

Kao što je spomenuto u poglavlju gdje se opisuje tijek tehničkog pregleda motorkotača, tvornički i zamjenski retrovizori moraju zadovoljiti iste kriterije: pričvršćenost, oštećenost (pukotine ili odlomljeni dijelovi) i zaobljenost rubova.

Zaobljenost rubova poseban je problem kod zamjenskih vjetrobrana, koji mogu biti izrezani iz jednog komada polimera te bez naknadne obrade biti pričvršćeni na motorkotač. Takve izvedbe su iznimno opasne za vozača. Prstom proći po rubu vjetrobrana kako bi se sa sigurnošću utvrdilo da li je rub oštar. Ukoliko je rub oštar, odbiti tehnički pregled.

Pričvršćenje ljepljivim trakama ili na sličan nesiguran način nije dozvoljeno. Prihvatiti se za vjetrobran i povući ga u svim smjerovima – ne smije doći do njegovog pomicanja.

Documents

TIJEK TEHNIČKOG PREGLEDA VOZILATIJEK TEHNIČKOG …