25
VASPITANJE U SPARTI MENTOR:VESNA NIKOLIC STUDENT:DJORDJEVIC TIJANA O7253

Tijana Seminarski Vaspitanje u Sparti

Embed Size (px)

DESCRIPTION

vaspitanje i obrazovanje u sparti

Citation preview

VASPITANJE U SPARTI

VASPITANJE U SPARTIMENTOR:VESNA NIKOLIC STUDENT:DJORDJEVIC TIJANA O7253

SPARTANiko precizno ne moe da kae kada je nastala Sparta, ali se zna da su prvobitni stanovnici Peloponeza bili Ahajci koje su oko 1200. god. p.n.e. pokorili Dorci, pleme sa severa. Dorci su kasnije osnovali spartansku dravu.

Likurg- Sparti dao zakone, koji su se odnosili na drutveno i dravno uredjenje kao i na vaspitanje.

Interesantno je da nisu dozvoljavali strancima da borave u njihovom polisu i to je jedan od razloga zato nema puno pisanih izvora i zato neke stvari jos uvek nisu razjanjenje.

SPARTANSKI IVOTDecu su odmah na rodjenju kupali u vinu. Ona koja su se onesvestila bila su uglavnom bolesna ili epileptina, tako da su njih bacali sa litica, podjednako i deake i devojice.U sluaju da je slabo, ubrzo bi umrlo. Ako prezivi,kasnije bi ga otac odneo stareinama koji bi paljivo ispitali novoroene. Ako bi ustanovili da je deformisano ili slabano, bacili bi ga u provaliju planine.

SPARTANSKI IVOT

SPARTANSKI IVOTDo svoje sedme godine dete je odgajala majka, koja mu nije davala specijalnih deijih odevanja, da mu ne bi deformisala telo ili ga nainila nervoznim, tvrdoglavim ili razmaenim. Za tih sedam godina od njega su sklonili sve to bi mu omoguilo da osea strah, gnus ili pla.

SPARTANSKE ZENESpartanske ene su bile toliko poznate po vaspitavanju i uvanju dece da su ih zapoljavale bogate porodice, na primer Amelija koja je uvala atinskog Alkibiadasa.

NAKON NAVRSENE SEDME GODINEKada je dete napunilo sedam godina, bilo je oduzeto od majke i dato dravi. Poelo je strogo disciplinsko i uglavnom vojno obrazovanje u tzv. Agogi koje je trajalo dvanaest godina.OBUKA I VASPITANJEN MLADIH SPARTANACADeaci bi se pridruili jednoj od mnogih eta (Ageles) koju je nadgledao stariji Spartanac a, od trinaeste godine pod vostvom razboritog i hrabrog deka, zvanog Eirena, koga je nadgledao zvaninik (Paidonomos). OBUKA I VASPITANJEN MLADIH SPARTANACA Bili su obuavani u gimnastici, tranju, skakanju, bacanju koplja i diska i takoe ueni da trpe bol i muke, glad, e, hladnou, umor i nedostatak sna. Hodali su bez obue, kupali se u hladnim vodama reke Eurotas i oblaili se leti i zimi, uvek istim paretom tkanine koje im je davala drava jednom godinje. Nisu koristili ebad nego su spavali na slami i trsci, koje su svojeruno noevima sekli na obalama reke Eurotas.OBUKA I VASPITANJEN MLADIH SPARTANACANjihov glavni obrok je bila orba od mesa, ali su bili ohrabrivani da kradu hranu kako bi nadoknadili skromne zalihe koje su dobijali, s tim da bi bili kanjeni ako bi bili uhvaeni. Takoe su jeli dosta meda. Jedan ceo mesec pred zavretak obuke su posvetili vebanju i hranjenju iskljuivo medom (mesec meda).

OBUKA I VASPITANJEN MLADIH SPARTANACAto se tie prikladnog obrazovanja, ueni su samo osnovama kako da itaju i piu i da ne troe rei. Uili su ih vojne stihove, ratne pesme, kako da pleu i recituju Homera. Jednom godinje su im testirali izdrljivost pred Artemidinim hramom u igri krae sira dok su ih meutim nemilosrdno bievali. One koji su izdrali bez kukanja i plaa u toj igri gde je ne malo njih umrlo, krunisali su lovorovim vencima.

OBUKA I VASPITANJEN MLADIH SPARTANACAU dvadesetoj godini, kada bi se Agoga zavrila, poela je vojna sluba Spartanca. Pod obavezom se pridruiuje jednoj od javnih menzi ili klubova, koje su inili petnaest lanova, i sa njima je jeo i spavao po javnim barakama do ezdesete godine. U toj dvadesetoj godini bi veina momaka i devojaka stupilo u brak.

OBUKA I VASPITANJEN SPARTANACAU tridesetoj godini Spartanac bi postao dravljanin sa svim graanskim pravima i dunostima i mogao je tek sad da uestvuje u skuptini naroda (Apella) i da poseduje status zvaninika.

LJUBAV U SPARTIHomoseksualna ljubav je bila prihvaena, delom zbog odvojenosti ena od mukaraca, delom zbog ivotne filozofije o jednakima sa jednakima. To je bila asna ljubav koja se radja izmedju mukarca ratnika prema drugom mukarcu ratniku, a radja se iz potovanja, prema njegovoj hrabrosti i asti, sranosti, snazi i odanosti. Parovi, prijatelji su se borili jedan uz drugog, (spartanska maksima ,,ne bori se za sebe nego za onoga sa tvoje desne strane)

VASPITANJE I IZDRZLJIVOST SPARTANACATokom niza godina, mladii su bili izloeni tekim telesnim naporima, oskudici u hrani, odelu, ak nisu smeli ni da se kupaju tokom cele godine osim nekoliko izuzetnih dana. Osim fizike spremnosti, bila je veoma vana i hrabrost mladia, koji su u tom pogledu esto testirani, a svaki kukaviluk teko je kanjavan. Od rane mladosti ueni su da kada govore, budu kratki i jasni.STO SE TICE BRAKASa trideset godina postaju ravnopravni graani I obino se tada ene, jer se smatralo da su to najbolje godine za mukarca, a ene su se udavale sa dvadeset godina. Moralo se voditi rauna ko sa kim sklapa brak, radi to zdravijeg potomstva.

STO SE TICE BRAKANeenje su bile sramota za Spartu. Nijedan nije imao pravo glasa niti je mogao ii u zajedniku kantinu, a to je bila obaveza svakog mukarca od tridesete do ezdesete godine. TAKTIKE SPARTANACA NA BOJNOM POLJUSpartanci su nosili crvene ogrtae da prikriju krv .Ono sto ih je odlikovalo pre bitke je misteriozna i zastraujuca tiina i mirnoa! Nisu vikali da bi digli borbeni duh pred bitku. Spartanci na bojnom polju: jako napadnu u poetku, onda se povuku , nadajui se da ce time omoguiti protivniku da se povue.Znali su da ih se protivnici boje, a Sparatanca nikad i nije bilo puno i nisu mogli priutiti da gube ivote uzalud. Samo u sluaju, ako se protivnik pokae nepopustljiv, tek onda bi se Spartanci "posvetili" njegovom istrebljivanju i potpunom slamanju.

VASPITANJE ZENSKE DECE

Od mladih devojaka je zahtevano da tre i vebaju, kako bi njihove bebe rasle u jakim i zdravim majkama. Da bi ih napravio to hrabrijim, Likurg je nareivao povremeno devojkama da moraju plesati i igrati gole pred mladiima. Iz ovog razloga devojke su se stidele debljine i mravosti, takoe su bile srene da prikau svoju lepotu pred tako zahvalnom publikom. U svojim pesmama, devojke su veliale mukarce koji su bili hrabri i jaki, a ismevale su one koji su bili slabi i kukavice, na taj nain su otrile strast mukaraca ka slavi i urezivale strah od sramote. Spartanke su se na ovaj nain oseale kao posebne, jer su bile inspiracija na bojnom polju.

VASPITANJE ZENSKE DECE

Preljubu nisu kanjavali, ve je postojala mogunost da se mu i ena dogovore ako ona ima naroitu elju da spava s nekim, posebno ako je njena elja zdrav,i u zajednici poznat mukarac. Ako se rodi dete iz tog izleta, mu ga je jednako prihvatao kao da je njegovo najrodjenije (samo nek' je zdravo).Ako iza smrti roditelja ostane samo erka, koja se u tom sluaju i u Atini zvala epiklera, ona nije mogla da nasledi samostalno imovinu, ve je birala za kog svog mukog rodjaka e da se uda, to je, ak, i pozitivno, s obzirom da u Atini epiklera nije mogla da bira, ve se udavala za najblieg mukog srodnika.

VASPITANJE ZENSKE DECE

Ako iza smrti roditelja ostane samo erka, koja se u tom sluaju i u Atini zvala epiklera, ona nije mogla da nasledi samostalno imovinu, ve je birala za kog svog mukog rodjaka e da se uda.

VASPITANJE ZENSKE DECE

to se tie devojica, i one su bile obrazovane pod slinim sistemom ali bez prevelike strogosti, i one su isto uestvovale u javnim takmienjima kao i deaci. Njihova obuka se je zavravala trenutka kada bi se udale.

SPARTA Na vrhuncu, Sparta je imala na raspolaganju oko 8-9 hiljada gradjana/vojnika, medjutim taj broj se vremenom smanjio na samo 1-2 hiljade. Taan razlog ovom padu se ne zna, ali jedna od teorija je da zbog svog naina ivota (posveenost bliskim odnosima izmedju muskaraca) Spartanci jednostavno nisu uspevali da nadoknade mrtve iz bitaka sa novim ratnicima.

Lakonski govor

Spartanci, stanovnici Lakonije na Sparti u staroj Grkoj i uveni ratnici, ostali su u istoriji poznati po elinoj disciplini i otrim vaspitnim merama, ali i po - krtosti na reima. Otuda danas izraz "lakonski govor" ili "govoriti lakonski" znai sasvim kratak govor, odnosno govoriti vrlo kratko i saeto.

LEGENDA O SPARTANCIMAJedna od legendi o Spartancima kae da su jednom prilikom dobili od Atinjana, svojih najveih neprijatelja, otru, preteu poruku koja je glasila:"Ukoliko ne uinite ono to zahtevamo, poveemo vojsku na vas i ako vas pobedimo, opljakaemo vam sva imanja, sravniti vae gradove sa zemljom, a decu i ene porobiti."Hrabri Spartanski ratnici, odgovorili su na poruku samo jednom reju: "Ako..."