187
Marjan Markovi} Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko-stru{kiot region (vo balkanski kontekst)

The Aromanian and Macedonian Dialects of the Ohrid Struga Region in Balkan Context Aromanskiot i Makedonskiot Govor Od Ohridsko Stru Kiot Region

  • Upload
    iarmanj

  • View
    162

  • Download
    13

Embed Size (px)

Citation preview

Marjan Markovi}

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko-stru{kiot region

(vo balkanski kontekst)

MACEDONIAN ACADEMY OF SCIENCES AND ARTS

Marjan Markovi]

The Aromanian and Macedonian dialects of the Ohrid-Struga region

(in Balkan context)

Skopje 2007

MAKEDONSKA AKADEMIJA NA NAUKITE I UMETNOSTITE

Marjan Markovi}

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko-stru{kiot region

(vo balkanski kontekst)

Skopje 2007

Urednik: akademik Zuzana Topoliwska

Recenzenti:

akademik Zuzana Topoliwska

akademik Viktor Fridman

CIP - Katalogizacija vo publikacija Narodna i univerzitetska biblioteka "Sv. Kliment Ohridski", Skopje 811.135.1'282.2:811.163.3'282.2(497.771/.772) 811.163.3'282.2:811.135.1'282.2(497.771/.772) MARKOVI], Marjan Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko-stru{kiot region : (vo balkanski kontekst) / Marjan Markovi}. – Skopje : Makedonska akademija na naukite i umetnostite, 2007. – 187 str. graf. prikazi ; 24 cm Na naspor. nasl. str.: The Aromanian and Macedonian dialects of the Ohrid-Struga region (in Balkan context) / Marjan Markovi]. – fusnoti kon tekstot. – Conclusion: str. 175-179. - Bibliografija: str. 181-185 ISBN 978-9989-101-73-1 a) Aromanski jazik - Makedonski jazik - Dijalekti - Ohridsko-stru{ki region - Komparativni istra`uvawa b) Makedonski jazik - Aromanski jazik - Dijalekti - Ohridsko-stru{ki region - Komparativni istra`uvawa COBISS.MK-ID 68394506

SODR@INA: VOVED............................................................................................................................. 7 Fonetska transkripcija.............................................................................................. 16 1. FONOLO[KI SISTEM...................................................................................... 19 1/a. Aromanski ohridski (Prikaz i analiza)......................................................... 19 1/b. Makedonski ohridski (Prikaz i analiza) ...................................................... 33 2. Me|usebni interferencii..................................................................................... 45 2. IMENSKI SISTEM............................................................................................. 49 2/a. Aromanski ohridski (Prikaz i analiza na formite)................................. 49 2/b. Makedonski ohridski (Op{t pregled)............................................................ 78 3. Me|usebni interferencii..................................................................................... 84 4. Komentar za upotreba na formite........................................................................ 87 3. GLAGOLSKI SISTEM......................................................................................... 95 3.1. Prikaz na formite................................................................................................ 95 3.1./a. Aromanski ohridski......................................................................................... 96 3.1./b. Makedonski ohridski....................................................................................... 102 3.2. Formalna analiza.................................................................................................. 1093.3. Semanti~ko-funkcionalna analiza................................................................. 1253.3.1. Pridru`ni predikativni kategorii............................................................. 125Osnovni predikativni kategorii............................................................................. 137Nepredikativni glagolski kategorii..................................................................... 162 ZAKLU^OK................................................................................................................... 169 CONCLUSION.................................................................................................................. 175 Koristena literatura.................................................................................................. 181

Marjan Markovi} 7

VOVED

1. Na~in na rabota

Imaj}i ja predvid osnovnata cel na ovaa monografija, a toa e da se prika`at aromanskiot i makedonskiot ohridski govor vrz balkanski fon, samata struktura na rabotata e koncipirana taka {to na preden plan izleguvaat terminite: dijalektologija, balkanistika, me|ujazi~en kontakt, arealna lingvistika. Takvata hierarhizacija na prioritetite nalo`uva vo ovoj trud da ne se zanimavam samo so deskripcija na eden aromanski nasprema eden makedonski govor, tuku naprotiv, preku analiza na nivnata gramati~ka struktura da gi poka`am mehanizmite na interfe-rencija na site jazi~ni nivoa. Tuka mislam i na Balkanskata jazi~na zaednica, no pred s# na interferencijata aromanski-makedonski-albanski opfatena vo eden pomal geografski region.

Od aspekt na arealnata lingvistika toa izgleda vaka: • aromanski ~ govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko-

stru{kiot region • makedonski ~ zapadnite periferni govori so akcent na

ohridsko-stru{kata grupa govori • po potreba - albanski ~ podatoci od cela albanska teritorija

Vakviot na~in na rabota }e ovozmo`i:

• da se poka`at onie karakteristiki na govorot na Aromanci-te Far{eroti koi go oddeluvaat od drugite aromanski govori

• da se poka`at rezultatite od interferencijata me|u aro-manskiot i makedonskiot na dijalektno nivo

• da se poka`at zaemnite vlijanija i prisposobuvawa na ovie tri (genetski) razli~ni sistemi vo po{iroki ramki, t.e. vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 8

Za da se postigne toa, strukturata na ovaa monografija treba da go prika`e slednovo:

• aromanski ohridski (Far{eroti) nasprema aromanski kru{evski

• makedonski ohridski vo kontekst na ohridsko-stru{kite govori

• postarata interferencija albanski - aromanski (Far{.) koja vlijaela vrz interferencijata aromanski ohridski (Far{.) - makedonski ohridski

• dijalektnite karakteristiki na odredeno geografsko podra~je (ohridsko-stru{kiot region) kako rezultat na strukturnite promeni na balkanskite jazici i kako rezultat na jazi~niot kontakt me|u razli~nite mikrosistemi

Vakvata postavenost ja nalo`uva i vnatre{nata sistematizacija

na ovaa monografija. Taka, vo ramkite na sekoja glava se povtoruvaat slednive postapki: opis na soodvetnite formi vo govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko stru{kiot-region, nivna vnatre{na (formalna) analiza, potoa opis na formite vo makedonskiot ohridski govor (odn. ohridsko-stru{kite govori) so formalna analiza, i kako obedinuva~ki moment se nalo`uva kontra-stivna analiza na aromanskiot ohridski govor so aromanskiot kru{evski i so makedonskiot ohridski (na mesta i so albanskiot), i funkcioniraweto na formite vo ramkite na eden po{irok, balkan-ski fon. Navedenive postapki ne se sekoga{ identi~ni za site delo-vi vo monografijava vo zavisnost od samata priroda na jazi~nata struktura i vo zavisnost od hierarhizacijata na prethodno nave-denite prioriteti.

Taka na primer, opisot na glagolskiot sistem se razlikuva od opisot na site ostanati zborovni grupi po toa {to tuka postoi i del nasloven kako "prikaz na formite" dodeka kaj drugite zborovni grupi takva glava ne postoi. Toa e pred s# poradi postoeweto na go-lem broj regularni mnogukomponentni paradigmi kaj glagolite. Kaj ostanatite, prikazot na formite e vo ramkite na nivnata formalna i kontrastivna analiza.

Pokraj toa, posvetuvaweto pove}e vnimanie na odredeni ja-zi~ni karakteristiki za smetka na drugi e pred s# nalo`eno od nad-vore{nata sistematizacija.

Marjan Markovi} 9

2. Aromanci / Far{eroti - istoriski osvrt

Aromanskoto naselenie na Balkanot denes se nao|a rasfrleno vo site balkanski dr`avi {to sozdava uslovi za negovo potpolno is~eznuvawe. Istoto se odnesuva i na jazikot koj poleka no sigurno odumira, a se raboti za jazik koj ostavil golem beleg ne samo vo ramkite na makedonskiot, tuku i vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica. Taka, mo`e da se slu~i eden balkanski jazik da is~ezne i toa pred da bide celosno prou~en, kako vo svojata samostojnost, taka i vo relacii so drugite balkanski jazici.

Vo odnos na potekloto na Aromancite odnosno Vlasite (kako {to se narekuvani vo Makedonija), postojat pove}e teorii: deka Aromancite poteknuvaat od romaniziranite ilirski i trakiski plemiwa (ovaa teorija e postavena od Johan Tunman u{te vo 1774 godina), potoa deka Aromancite poteknuvaat od romaniziranite da~ki plemiwa - od koi poteknuvaat dene{nite Romanci (Kapidan 1932), a duri postoi teorija deka Aromancite se direktni potomci na rimskite kolonizatori. Podetalen prikaz na razli~nite teorii i nau~nicite koi gi zastapuvale se navedni vo knigata "Vlasite na Balkanot" (v. Trpku 1986).

Po naezdata na slovenskite plemiwa, ovie starosedelci koi prete`no bile nomadski sto~ari, se zasolnile vo visokite planini na Ilirija, Trakija, Makedonija, Epir i Tesalija. Vo X vek edna od najgolemite grupi `iveela na Pind (Tesalija), vo Epir i Makedonija. Druga grupa bila rasprostraneta na planinite na Balkanot od Crno do Jadransko More. Vo tekot na sredniot vek, ovie nomadski sto~ari krstosuvale po planinite na Balkanot i toa od Epir i Tesalija na jug, pa s# do Karpatite na sever. Vo toj period tie ne osnovale trajni naselbi. Za vreme na vladeeweto na Osmanliskata imperija tie osnovaat trgovski i kulturni centri.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 10

Vo tekot na osumnaesetiot vek, Aromancite go do`ivuvaat svojot najgolem ekonomski i kulturen procut. Vo toj period postojat golem broj vla{ki centri me|u koi najmnogu se istaknuva gradot Moskopole koj vo svojot najgolem procut imal okolu 60.000 `iteli, 72 crkvi, 300 zanaet~iski rabotilnici. Vo toj period vo Moskopole postoela i Akademija na koja predavale najistaknati profesori. Vo 1769 godina Ali pa{a Janinski go ograbuva i go zapaluva Mosko-pole. Istoto se slu~ilo i so nekoi drugi pogolemi aromanski cent-ri vo Albanija i Grcija, taka {to Aromancite bile prinudeni vo golem broj da se povlekuvaat kon Makedonija, Srbija i kon drugi balkanski i evropski zemji. Se smeta deka vo toj period od mosko-polskiot kraj po cel Balkan se raselile okolu 200.000 Aromanci.

Vo Makedonija naselbite gi gradele nad 1000 metri nadmorska viso~ina. Prvo toa bile letni sto~arski 'kalivi', a potoa trajni `iveali{ta so yidani ku}i. [to se odnesuva do grado-vite, najgolemiot broj na Aromanci se preseluvale vo pravec na centralna Makedonija - Kru{evo, Bitola, Veles, a pomal del vo zapadna Makedonija. Pogolem priliv na Aromanci ima i vo vtorata polovina na XIX vek koga golem broj na sto~ari Far{eroti se naselil vo zapadna Makedonija (ohridsko-stru{kiot kraj) a isto taka i kon po~etokot na XX vek koga pogolema grupa na Gramosteni se naselile vo isto~na Makedonija (regionot na [tip, Sveti Nikole, Ko~ani).

Sekako deka ovie preselbi ne bile edinstvenii vo periodot od polovinata na XVIII i po~etokot na XX vek. Isto taka treba da se spomne i deka vo nekoi od mestata kade se naseluvale Aromancite postoelo aromansko naselenie koe do{lo pred toa, no vo pomali grupi i koe se zanimavalo prete`no so sto~arstvo.

Doseluvaweto na Aromancite vo ohridsko-stru{kiot kraj, poto~no vo selata Gorna i Dolna Belica mo`e da se podeli vo nekolku etapi. Prvata grupa ja so~inuvale Aromancite koi se doselile od Smolni~kiot kraj od oblasta ^ermenika (isto~na Albanija) a potoa im se pridru`ile i Aromancite od moskopolsko-epirskata oblast. Tie i gi osnovale selata Gorna i Dolna Belica nekade vo vtorata polovina na XVIII vek. Podocna se doseluvale i drugi pomali grupi na Aromanci od Albanija i Epir. Kon sredinata na XIX vek vo ovoj kraj se doselila i pogolema grupa na Aromanci Far{eroti ~ie ime poteknuva od gradot Fra{eri vo sredna

Marjan Markovi} 11

Albanija. Tie se naselile vo Gorna i Dolna Belica, a izvesen broj se naselil i vo selata Vev~ani, Vi{ni, Podgorci i Labuni{ta. Vo periodot na svojot najgolem stopanski razvoj vo Gorna i Dolna Belica `iveele okolu 1500 Aromanci. Spored statisti~kiot pregled na avstro-ungarskiot vicekonzul Aleksandar Kral, vo 1897 godina vo Gorna Belica imalo 848, a vo Dolna Belica 620 `iteli. Podocna, poradi pove}e pri~ini, a i poradi postavuvaweto na de-ne{nata granica so Albanija (so {to na sto~arite im bilo onevoz-mo`eno da gi nosat svoite stada preku zima vo toplite krai{ta vo Albanija), aromanskoto naselenie masovno po~nalo da se iseluva od ovie sela. Najmnogu se naselile vo Struga, Ohrid, Skopje, Belgrad i vo drugi mesta. Denes vo Gorna Belica nema nitu eden postojan `itel, a vo Dolna Belica `iveat samo Albanci.

Aromancite vo Struga se dojdeni od Albanija i najmnogu od okolnite aromanski sela. Vo tekot na XIX vek vo Struga imalo samo nekolku aromanski familii. Najgolem priliv imalo vo vtorata polovina na ovoj vek i toa najmnogu od okolnite sela. Inaku, spored popisot od 1994 godina vo Struga ima 545 Aromanci.

[to se odnesuva do Aromancite vo Ohrid, tie za prvpat se spomnuvaat od strana na srpskiot patrijarh Vasilij Brki~ vo 1771 godina. Spored Vajgand (1895), kon krajot na XIX vek vo Ohrid imalo 150 aromanski ku}i so okolu 700 `iteli. Se smeta deka Aromancite vo Ohrid poteknuvaat od bliskite sela od Albanija: Lunga, Grabova, Ni~a, potoa od Linotopi i Nikolica, a samo mal broj od Moskopole. Spored Vajgand, najgolem broj bile Far{eroti od Grabovo. Vo tekot na ovoj vek, vo Ohrid se doseluvaat i Aromanci od stru{kite sela Gorna i Dolna Belica, Vev~ani i Vi{ni me|u koi najgolem broj se Far{eroti. Spored popisot od 1994 godina vo Ohrid `iveat 252 Aromanci. Inaku, spored istiot popis, vo 1994 vo Makedonija ima 8600 Aromanci.

Pove}e podatoci za Aromancite od ohridsko-stru{kiot region mo`e da se najdat vo knigite na Todor Trajanovski: "Vla{kite rodovi vo Stru{ko", "Vlasite vo Ohrid" i "Vlasite na Balkanot".

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 12

3. Mestoto na govorot na Far{erotite me|u aromanskite govori

Far{erotite pretstavuvaat posebna grupa Aromanci koi prete`no se zanimavale so sto~arstvo. Kako {to prethodno spomenav, imeto go dobile po mestoto Fra{eri vo Albanija kade gi imalo vo najgolem broj. Se smeta deka prethodno do{le od planin-skite predeli na Pind, Grcija. Vo tekot na XVIII vek tie se zastapeni niz cela ju`na i centralna Albanija, a vo XIX vek del od niv se naseluva vo Ohrid i vo selata Gorna i Dolna Belica. So nivniot nomadski i polunomadski `ivot, tie dosta se razlikuvale od ostanatite Aromanci i duri ne stapuvale vo brak so Aromanci od drugi rodovi.

Spored eden od moite informatori, Ko~i Pani (roden 1914 godina), duri i vo Gorna Belica tie ne stapuvale vo brak so Aromancite koi bile starosedelci vo seloto (t.n. Mbalioti) s# do po~etokot na XX vek. Toj bil eden od prvite Far{eroti od seloto o`enet so Mbaliotka.

Nivnata konzervativnost i poseben na~in na `iveewe pridonele tie da zadr`at izvesni osobenosti vo nivniot govor {to gi imale od stariot kraj. Imeno, nekoi jazi~ni osobenosti {to se javuvaat kaj Far{erotite gi ima kaj Aromancite od Pind, nekoi kaj Aromancite od Olimp, a nekoi osobenosti se sli~ni so Aromancite od Albanija. Inaku glavnata podelba na aromanskite govori e na severni - (Gramostenite i drugite albanski rodovi), ju`ni (Pinde-anite vklu~no so govorot na Aromancite od Olimp), so izdeluvawe na posebna grupa na Far{eroti. Ova se odnesuva na osnovnite podelbi na Vajgand (1891) i Kapidan (1932). Gledano od dene{en aspekt, ne mo`e da gi izdeluvame aromanskite govori striktno spored geografskata raspredelenost tuku pred s# treba da ja imame predvid nivnata rodovska pripadnost. Golemite raseluvawa na Aromancite niz Balkanot, po~nuvaj}i od vtorata polovina na XVIII vek, traele s# do prvata polovina na XX vek. Taka, vo mestata vo koi

Marjan Markovi} 13

se naseluvale Aromancite vo tekot na ovoj period se javuvaat pove}e sloevi i razli~ni aromanski rodovi. Vo ramkite na R. Makedonija golem broj od Gramostenite (vklu~uvaj}i gi tuka i Aromancite od Moskopole i negovata okolina) se naselile vo Kru{evo, Trnovo, Magarevo, Bitola, a podocna i vo okolinata na [tip i Ko~ani. Far{erotite se naselile vo Ohrid, Gorna i Dolna Belica, Vev~ani Podgorci i Labuni{ta, a gi ima i rasprskani niz cela Makedonija. Sekako deka golem del od Far{erotite s# u{te `ivee vo Albanija i del vo Grcija.

Na primer, golem del od Far{erotite od ohridsko-stru{kiot region imaat identi~ni rodovski imiwa a i rodninski vrski so Far{erotite od Kavaja - Albanija. Kako vo ohridsko-stru{kiot region, taka i vo Kavaja se prisutni istite far{erotski rodovski imiwa: Baquk, L'abru, Pana, Kukune{, Duni, Simak, Korove{, Mani itn. (Trajanovski 1999)

S# do postavuvaweto na dene{nite granici me|u Makedonija i Albanija, Far{erotite so svoite stada sekoja zima se spu{tale od Gorna Belica kon primorskite kraevi na Albanija, pred s# kon oblasta Muzekija. Isto taka, tie vr{ele i golema trgovija so pogolemite albanski gradovi. Iako preku 80 godini tie `iveat razdvoeni od svojata prirodna sredina koja sega e razdelena na dve dr`avi, vo govorot na Far{erotite ostanale cvrsto vgradeni nekoi crti od albanskiot jazik, a sepak (poradi specifi~niot na~in na `ivot) uspeale da gi zadr`at i onie crti koi gi pravat posebni vo odnos na drugi aromanski govori.

Poradi seto toa, a i poradi nivnata golema zastapenost vo ohridsko-stru{kiot region, smetam deka }e uspeam da pridonesam za pocelosno objasnuvawe na nekoi jazi~ni pojavi koi se zastapeni ne samo vo ovoj govor, tuku i vo makedonskiot ohridsko-stru{ki govor imaj}i go kako glaven izvor trudot na Bo`idar Vidoeski (Vidoeski 1984), a se nadevam deka ovoj trud }e pridonese i za doobjasnuvawe na nekoi pojavi i vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 14

4. Mestoto na ohridskiot govor vo ramkite na makedonskite dijalekti

Od perspektiva na zapadnite govori ohridsko-stru{koto govorno podra~je ne pretstavuva nekakva dijalektna posebnost. Onie crti {to se javuvaat na toj teren kako pospecifi~ni ne se prostiraat na celata geografska oblast. Pove}eto od niv zafa}aat pomali, poograni~eni areali, i tokmu tie crti go razbivaat dijalektnoto edinstvo na regionot. Me|u vnatre{nite diferenci-jalni osobini spa|aat: kontinuantite na nosovkata *† i na vokalnite *¦ i *þ, distribucijata na nekoi vokali vo vokalni sekvenci, realizacijata na pove}e konsonantski fonemi /l, w, }, |, k, g, h/ ili nivno otsustvo, a vo morfologijata cela redica zamenski formi i glagolski fleksivni morfemi.

Ohridsko-stru{kite govori go zafa}aat kotlinskiot del okolu Ohridskoto Ezero. Na jugoistok od prespanskoto govorno podra~je niv gi razgrani~uva planinskiot venec Gali~ica – Petrinska planina. Na istok sprema centralnite govori granicata odi po pravecot Petrino – Bukovskiot preslap – Pqakenska plani-na – Ilinska planina – Preseka. Na sever tie grani~at so debarski-te govori, a granicata na toj del odi pribli`no po linijata Preseka – Karaorman, go se~e Drim kaj Globo~ica i izleguva na Jablanica ne{to malku poseverno od seloto Boroec. Na zapad dijalektnata granica na ohridsko-stru{koto govorno podra~je se poklopuva so etnografskata granica sprema Albanija. Na albanska strana ostanuvaat nekolku makedonski sela na ju`niot i jugozapadniot breg na Ohridskoto Ezero – Tu{emi{te i Piskupija kaj Pogradec, i Lin na stru{kiot del od bregot.

Jazi~nite osobenosti na ohridsko-stru{koto govorno podra~je mo`eme da gi podelime vo dve golemi grupi

Edna grupa so~inuvaat onie osobini {to im se zaedni~ki na site lokalni govori na ovoj teren. Pogolem del od niv gi povrzuvaat

Marjan Markovi} 15

ohridsko-stru{kite govori so drugite zapadni dijalekti. Vtorata grupa zaedni~ki crti ohridsko-stru{koto govorno podra~je go povrzuvaat so debarskite i so prespanskite govori. Vsu{nost, tie osobini im se zaedni~ki na site zapadni periferni govori {to se nao|aat na grani~niot pojas so albanskata jazi~na teritorija od [ar Planina pa skoro do Gramos na jugozapad.

{kiot i govorot na Torbe{ite vo selata Labuni{ta i Podgorci.

Vo zavisnost od geografskata lokacija na site tie osobenosti na ohridsko-stru{koto govorno podra~je mo`e da se izdelat {est pomali govorni individualnosti – tri na ohridskiot teren: gradskiot ohridski govor, pe{tansko-qubani{kiot i govorot na Debarca, i tri na stru{kiot: gradskiot stru{ki govor so govorot na okolnite sela, vev~ansko-rado

Zabele{ka:

Za pojasno i polesno objasnuvawe, govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko-stru{kiot region }e go narekuvam aro-manski ohridski; govorot na Aromancite od Kru{evo }e go nareku-vam aromanski kru{evski; makedonskiot govor od Ohridsko vklu~-

makedonski ohridski.

no so okolinata }e go narekuvam

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 16

Fonetska transkripcija

Aromanski:

Ovde najprvo }e ja pretstavam fonetskata transkripcija na aromanskiot ohridski govor so koja }e se slu`am vo ponatamo{niot tekst. Kako baza mi slu`at latini~nite znaci na koi im se dodadeni

tava pred soglaskata koja e sostaven del od akcentiraniot slog ('punti, mu'#eri), ili pred samata akcentirana

w, albanskoto ë - punë, vajzë, vëllazën, shtëpitë; so temniot vokal vo makedonskite govori, i vo

hridskiot - rwka, kwsat, jwzik, mwgla.

= c ~ = ~

7 - bo7, ka7/kal, ra7 ; neslogovno u ; se javuva kako pozicionen alofon

8 - no8, vw'<u8, 'do8spra, ; neslogovno i ; se javuva kako alofon na i koga e vtor vokal vo sekvencata.

u{te nekoi znaci koi se koristat vo fonetskite transkripcii:

' - znak za akcent; se s

samoglaska ( 'ari, a'u[u).

w - 'mwnw, 'ta#w, tu'rw[ti; sreden poluzatvoren vokal pome|u a i q; sli~no so romanskoto w - bunw, mwr, mwmwlig

o

l== q 9 = w

< = y @ = x

[ = { ` = `

] = } \ = |

c

na l i u .

Marjan Markovi} 17

Makedonski1: Vokali

i ü u

÷ «

e » o

¿ ƒ º

ä å

a

Konsonanti

p b f v m

θ ð

t d c y s z n l

~ x { ` r

} | w q j

k g h

Funkcii na dijakriti~kite znaci:

- nazalnost: £, ¢ - neslogovnost: ¹, × - slogovnost: …, ¤ - dol`ina: a:, e:, i:, o:, u: - labijalizacija: å - pomestena artikulacija kon napred: ä - pomestena artikulacija kon gore: ƒ, ÷, « - poluzvu~nost: §, ®, ©, ™, ¥, ª - palatalnost: t´, d´ - palataliziranost: b', p', l' - oslabena artikulacija: s»rce, leja, zmeh - akcent: v'ikam, uf~'ar, vik'a{e, vod'enica

1 Ovaa transkripcija se odnesuva na celiot makedonski dijalekten sistem. Inventarot na fonemite vo ohridsko-stru{kiot region e pomal od prika-`aniot.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 18

PRAZNA

Marjan Markovi} 19

1. Fonolo{ki sistem

1/a. Aromanski ohridski

Prikaz i analiza

Fonolo{kiot sistem na govorot na Aromancite Far{eroti ne se razlikuva vo golema mera od onie na drugite Aromanci. Sepak, vo ovoj mikrosistem, koj podolgo vreme bil vo kontakt so albanskiot, a potoa i so makedonskiot jazik, se javuvaat nekoi karakteristiki za koi mo`e da se re~e deka se posebni vo odnos na drugite aromanski fonolo{ki sistemi. Kako reprezent na t.n. op{t aromanski sistem tuka go zemam govorot na Aromancite od Kru{evo i toa poradi dve pri~ini: prvo - spored potekloto na Aromancite od toj kraj i onie od drugite kraevi na Makedonija toj govor mo`e vo golema mera da go pretstavuva aromanskiot, i vtoro - monograf-skiot opis na Zbigwev Golomb (Golomb 1984) koj dava odli~na slika na toj govor i koncizno ja razrabotuva strukturata na aromanskiot .

Taka, kako osnovna fonolo{ka crta koja go razlikuva govorot na Far{erotite od aromanskiot sistem e celosnoto gubewe na diftonzite i toa vo site pozicii (toa se odnesuva na diftonzite so a kako vtora komponenta). So toa, mo`e da se ka`e deka izvesni tendencii za gubewe na diftonzite koi se notirani i kaj Golomb i vo drugi opisi za aromanskiot, ovde sosema se dorazvile i se vklopi-le vo sistemot. Sepak, vo nekoi sporadi~ni slu~ai, posebno kaj postarata generacija mo`e da se ~ue po{irok izgovor na odredeni vokali koi vsu{nost pretstavuvaat ostatoci od diftonzite.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 20

Vo odnos na ova }e navedam nekolku primeri:

arom. Kru{evo arom. Ohrid

f'eatw f'e:tw devojka 'o:spi gostin 'oaspe p'o:rtw nosi p'oartw

v'e:di

gleda

v'eade

1.1. Akcent

Akcentot vo aromanskiot ohridski ne se razlikuva od onoj vo drugite aromanski govori. Imeno, toj e podvi`en i so toa sposoben da vr{i razlikuva~ka funkcija me|u gramati~kite formi. Isto taka, toj e dinami~en {to predizvikuva redukcija na neakcenti-ranite vokali za {to }e zboruvam ponatamu.

[to se odnesuva do mestoto na akcentot, toj e sloboden i mo`e da se dvi`i do tretiot slog od krajot.

Primeri:

'punti (most), bw'serkw (crkva), 'inwmw (srce), sku'la (stana)

Naj~esto akcentot stoi na vtoriot slog od krajot, no vo ramkite na paradigmata se pomestuva do tretiot slog. Vo ramkite na imenskata fleksija, akcentot e morfolo{ki utvrden, odnosno slogot koj go nosi akcentot ne se menuva, pa taka imame: ednina mno`ina neopr. opr. neopr. opr. bw'serkw bw'serka bw'serc bw'serkwli f'rati f'ratwli frac f'rac#w mwhw'lw mwhw'lwu mwhw'lwc mwhw'lwc#w 'lapti 'laptili 'lapturi 'lapturli

Kaj glagolite pak, mestoto na akcentot nosi gramati~ka funkcija. Imeno, kaj glagolite vo sega{no vreme akcentot naj~esto e na osnovata, dodeka vo imperfekt i aorist akcentot go nosi nastavkata:

'fu<i (praes.) - fu'<i (aor.) si odi - si otide 'ta#w (praes.) - tw'#a (imp./aor.) se~e - se~e{e/ise~e 'dormi (praes.) - dur'9a (imp.) spie - spie{e

Marjan Markovi} 21

[to se odnesuva do tu|ite zborovi, naj~esto akcentot pa|a na prviot slog od krajot. Toa pred s# se odnesuva na pozajmenite turski i gr~ki zborovi. Slovenskata leksika potpolno se vklopila vo sistemot bilo da se raboti za postari pozajmeni zborovi ili vo ponovo vreme. Primeri:

- pozajmeni zborovi so akcent na ultima: kwsw'bw (grad), mwhw'lw (maalo), pwpu'@i (papuxija), ]i'ro (vreme) ....

Mestoto na akcentot i negovata morfolo{ka podvi`nost

celosno }e bide pretstaveno vo ramkite na morfologijata (posebno vo delot za glagolite).

1.2. Inventar i distribucija na fonemite

1.2.1 Vokali

Edna od glavnite karakteristiki na vokalite vo ovoj govor e redukcijata na neakcentiranite vokali. Poradi toa, tuka }e pret-stavam dva potsistema: eden na akcentirani vokali (tip A), i eden na neakcentirani (tip B).

Sistem na akcentirani vokali - tip A

i u e o

w a

Spored mestoto na artikulacijata, vokalite se delat na:

predni i e

zadni o u

i sredni a w

Akcentiranite vokali mo`at da se javat vo site pozicii: na po~etok, vo sredina i na krajot na zborot.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 22

Primeri:

/i/ : 'intrw "vleguva", 'inwmw "srce", 'imn "odam", 'dinti "zab", 'cinw "ve~era", dur'9i "spie{e", fu'<i "izbega"

/e/ : esk "sum", e[ "izleguva{", '\elw "jadewe", 'h'erb "varam", strw'<e "trga{e", pu'te "mo`e{e"

/o/ : pot "mo`am", optu "osum", ok# "oko", bo7 "vol", ]w'ro7 "vreme", 8ucw'do "sekade"

/u/ : 'u[w "vrata", un "eden", bun "dobar", 'punti "most", bu<w "usta", [w'<u "sedna", kw'<u "padna"

/a/ : am "imam", avd "slu{am", cap "jarec", 'karti "kniga", 'dadw "majka", mw'kari "jadewe", dur'9a "spie{e", tw'#a "se~e{e"

/w/ : kwt "kolku", 'pwni "leb", 'mwni "utre", 'mwnw "raka", mw'kw "izede", tw'#w "ise~e", kwsw'bw "grad"

1.2.1.1. Gubewe na diftonzite

Kako {to ve}e spomnav, edna od osnovnite razliki na ovoj govor vo odnos na fonolo{kite karakteristiki e gubeweto na diftonzite. Tendenciite koi sporadi~no se javuvaat vo drugite aromanski govori, ovde sosema se dorazvile. Taka, gubeweto na diftonzite, osven vo fonolo{kiot sistem predizvikalo pomestuva-wa i vo morfonolo{kiot sistem vo odnos na gramati~kite zna~ewa koi vokalite gi nosat vo ramkite na morfologijata.

Prvin }e navedam nekolku primeri kade {to }e go prika`am gubeweto na diftonzite vo fonolo{kiot sistem:

arom. Kru{evo arom. Ohrid

'fetw devojka /ea/ 'featw 'serw ve~er 'searw

vi'deare vw'deri gledawe trw'<eare trw'<eri trgawe

/oa/ 'o8w ovca 'oa8e

Marjan Markovi} 23

'orw ~as 'oarw 'poate 'poti mo`e s'koate s'koti vadi

'loa8 '#o8 zedov

Isto taka, interesno e da se spomene i slu~ajot koga na zborovnite granici se sretnuvaat dva vokala koi spored aromanski-ot sistem bi trebalo da obrazuvaat diftong. No, kaj Far{erotite i vo ovoj slu~aj nastanuva ponatamo{no uprostuvawe za {to svedo~at slednive primeri:

arom. arom. Kru{evo arom. Ohrid

mi af'lw meaf'lw mef'lw me najde li adu'na leadu'na #adu'na gi nose{e nu 'are no'are 'nori nema

nu ave'a noave'a no've nema{e tu a'lantw

toa'lantw

to'lantw

vo druga

Ova poka`uva deka uprostuvaweto na diftonzite vo govorot na Far{erotite od ohridsko-stru{kiot region se vr{i i vo odnos na starite diftonzi za koi kaj postaroto naselenie s# u{te postojat tragi, a i vo odnos na diftonzite koi se formiraat na zborovnite granici.

Kako {to navedov pogore, uprostuvaweto ne go odminalo nitu slu~ajot koga samite diftonzi na krajot na zborot nosat i gramati~ko zna~ewe. Taka, na primer kaj imenkite od `enski rod, opredeleniot ~len e a, a bidej}i imenkite od `enski rod naj~esto zavr{uvaat na vokal, vo odredeni slu~ai doa|a do formirawe na diftonzi. Toa zna~i deka imenkite od `enski rod koi zavr{uvaat na e pri dodavawe na ~lenot a, formiraat diftong ea. No, znaej}i deka kaj Far{erotite ovoj diftong se uprostuva vo e, se javuva problem pri razlikuvaweto na neopredelenata od opredelenata forma na imenkite od `enski rod {to zavr{uvaat na e. Poradi tie pri~ini, a i poradi skoro celosno primenuvawe na praviloto za redukcija na neakcentirani vokali, vo na{iov govor se javuva pomestuvawe na krajnite vokali i taka sega imame i kako zavr{etok na neopredele-nata forma na imenkite od `enski rod koi {to vo drugite aroman-ski govori zavr{uvaat na e, a e kako zavr{etok, odnosno kako

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 24

~lenska morfema na opredelenata forma na soodvetnite imenki. Taka, sega vo aromanskiot ohridski imame pomestuvawe na zavr{e-tocite na odredeni imenki od `enski rod, a isto taka i dve ~lenski morfemi, {to ne e slu~aj vo drugite govori. No, za toa poop{irno }e zboruvam vo delot za formite na imenkite. Sega }e navedam samo nekolku primeri za ovaa pojava koja vo su{tina se zarodi kako fonolo{ka, odnosno uprostuvaweto na diftonzite i ponatamo{-nite konsekvenci od toa uprostuvawe.

arom. Kru{evo arom. Ohrid

neopr. opr. neopr. opr. 'punte 'puntea 'punti 'punte most mu'#are mu'#area mu'#eri mu'#ere `ena 'pade 'padea 'padi 'pade pod 'vale

'vali 'valea 'vale

reka

Ne{to sli~no se javuva i kaj glagolite vo imperfekt. Imeno, karakteristi~niot sufiks za imperfekt e akcentirano a, taka {to kaj glagolite od vtora kowugacija (so osnoven vokal e) i kaj glagolite od treta kowugacija so osnoven vokal i, pri dopirot na dvata vokala nastanuva diftong. Toa se slu~uva niz celata paradigma. Vo kontekst na vlijanieto na fonolo{kite pojavi vrz morfologijata najindikativna vo ovoj slu~aj e formata za treto lice ednina i mno`ina vo imperfektot kaj glagolite od vtora i treta kowugacija. Tuka so uprostuvaweto na diftongot pokazatelot za imperfekt t.e. nastavkata -'a se gubi i imame sosema nova nastavka -'e.

Primeri: arom. Kru{evo arom. Ohrid

frwn<e'a frwn'<e kr{e{e pute'a pu'te mo`e{e vide'a vw'de gleda{e fu<e'a

fu'<e

si ode{e

Od seto ova proizleguva deka vo govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko-stru{kiot region procesot na uprostuvawe na diftonzite e celosno zavr{en i celosno e navlezen vo jazi~niot sistem. Toj proces vlijae i vrz morfologijata nametnuvaj}i se kako obligatoren duri i vo situacii koga se naru{uva odnosno promenuva gramati~kiot pokazatel. No, ovaa hierarhizacija, za da ne go naru{i

Marjan Markovi} 25

sistemot, predizvikala ponatamo{no negovo pomestuvawe taka {to sega mo`e da se ka`e deka toj sovr{eno funkcionira i ne ostava nere{eni situacii koi bi mo`ele da predizvikaat problemi vo komunikacijata. Opi{uvaj}i go aromanskiot govor od Kru{evo, Golomb (Golomb 1984) ja zabele`uva tendencijata za uprostuvawe na diftonzite kaj pomladata generacija, a isto taka i vo situacii koga diftongot doa|a po palatali. Na toj na~in mo`e mnogu jasno da se vidi kako odredena jazi~na pojava koja vo drug aromanski govor s# u{te e vo domenot na pragmatikata, vo na{iov govor celosno se gramatikalizirala (Fridman 1997).

Sistem na neakcentirani vokali - tip B

Koga vokalite ne se pod akcent, tie redovno podle`at na redukcija. Taka, imame:

e > i o > u a > w i > w (vo nekoi slu~ai)

[to se odnesuva do kratkite (reducirani) -i i -u koi se javuvaat na

krajot na zborovite, vo ovoj govor se slu~uva ne{to porazli~no od drugite aromanski govori.

Imeno, vo kru{evskiot aromanski govor, ovie kratki vokali se javuvaat samo posle edine~ni konsonanti i se vo avtomatska alternacija so polnite neakcentirani -i i -u koi se javuvaat po konsonantska grupa.

Pr. :

'porku - 'porci 'frwngu - 'frwn<i

'draku - 'draci negu - ne<i

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 26

Spored Golomb, ovaa alternacija e ~isto fonetska i ja poka`uva komplementarnata distribucija na -i i -u so -i i -u : -CCi , -CCu ~ -Ci , -Cu

Vo govorot na Aromancite Far{eroti pak, izvr{ena e celosna neutralizacija na krajnite -i i -u vo slu~aite identi~ni kako onie pogore. [to se odnesuva do otpa|aweto na krajnite kratki -i i -u i vo kru{evskiot se zabele`uva taa tendencija, posebno vo t.n. pevliv stil kade {to tie i voop{to ne se slu{aat. Taa tendencija, koja e zabele`ana vo kru{evskiot aromanski govor, vo aromanskiot ohridski celosno se dorazvila i toa ne samo kaj kratkite -i i -u tuku i kaj polnite -i i -u so koi se vo komplementarna distribucija. Vo na{iov govor, taa opozicija ne samo {to se neutralizirala, tuku i krajnite vokali (i kratkite i polnite) sosema otpadnale. Taka, vo aromanskiot ohridski sega ja imame slednava situacija:

Pr.: 'pork - 'porc 'frwng - 'frwn< 'drak - 'drac neg - ne<

Mo`e da se vidi deka uprostuvaweto ne gi zafatilo samo diftonzite, tuku navleglo podlaboko vo sistemot. Za posledicite od otpa|aweto na krajnoto -u }e zboruvam pove}e vo delot za opredelenosta kaj imenkite bidej}i ovaa pojava povlekla i drugi poslo`eni promeni koi navleguvaat vo domenot na morfologijata.

So otpa|aweto na gorespomenatite vokali, sistemot na neakcentirani vokali u{te pove}e se poednostavuva. Pokraj toa ogradite za redukcija na neakcentiranite vokali koi postojat vo kru{evskiot aromanski, ovde se pomesteni, odnosno neutrali-zacijata me|u vokalite se pro{iruva i na krajot na zborot kade {to vokalot naj~esto nosi gramati~ko zna~ewe.

Najpokazatelen e slu~ajot so redukcijata na e koja se vr{i vo site pozicii na zborot. No, so redukcijata na krajnoto e ne se naru{uva sistemot (opredelenost kaj imenkite, lice kaj glagolite, nastavkata za obrazuvawe glagolska imenka itn.), tuku toj povtorno se pomestuva so {to ovozmo`uva celosna razbirlivost pri komunikacijata i upotrebata na soodvetnite formi.

Marjan Markovi} 27

Tuka }e prika`am nekolku primeri vo koi se poka`uva redukcijata na krajnoto -e (koe ~esto nosi gramati~ki priznak) vo ramkite na: imenkite, me|u drugo i glagolskite imenki i glagolite.

Primeri: arom. Kru{evo arom. Ohrid imenki neopr. opr. neopr. opr. 'munte 'munti 'muntili 'muntile planina 'frate 'fratile 'frati 'fratili ('fratwli) brat 'kale 'kali 'kalea 'kale pat 'vale 'valea

'vali 'vale

reka arom. Kru{evo arom. Ohrid glagolska imenka 'mw'kare mw'kari jadewe pur'tare pur'tari nosewe luk'rare

luk'rari

rabotewe arom. Kru{evo arom. Ohrid glagol (3 l. edn. seg. vr.) ne'a<e 'ne<i odi 'duce 'duci nosi 'frwn<e 'frwn<i* kr{i 'poate

'poti

mo`e

*Vo aromanskiot kru{evski formite od tipot 'frwn<i (spored gorespomenata formula -CCi) go ozna~uvaat vtoroto lice ednina. A spored praviloto na otpa|awe na krajnite -i i -u vo gvorot na Far{erotite, ovaa forma vo vtoro lice ednina e 'frwn<.

Vo odnos na redukcijata na neakcentiranoto e mo`e da se rezimira slednovo:

Redukcija na e vo i se vr{i vo site pozicii na zborot so isklu~ok na krajnoto e koe poteknuva od diftongot ea i koe e markirano vo odnos na opredelenost ili nekoj drug diferencira~ki pokazatel.

e ( ea) = e e ( e) = i

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 28

Neakcentiranoto o redovno pominuva vo u i toa bez ograni~uvawa. }e navedam nekolku primeri:

praes. impf. 'poti pu'te mo`e mo`e{e 'portw pur'ta nosi nose{e 'dormi dur'9a spie spie{e

Krajnoto neakcentirano o ne podle`i na redukcija samo vo slu~ajot na imenkite od tipot - s'teo (yvezda), 'neo (sneg) itn. Toa e slu~aj bidej}i tuka o poteknuva od uprostuvaweto na diftongot oa (s'teoa > s'teo).

Neakcentiranoto a pominuva vo w vo sredinata na zborot, dodeka na po~etokot i na krajot se ~uva.

Primeri :

mn. edn. edn. mn. 'fak pravam fw'cem pravime

mol~am tak tw'cem mol~ime

se~e tw'#a 'ta#w se~e{e

Na krajot na zborot, a naj~esto nosi gramati~ki priznak i zatoa vo takvi slu~ai ne podle`i na pravilata za redukcija. Takov e na primer slu~ajot so imenkite i pridavkite koi vo ednina zavr{uvaat na w. Kaj ovie zborovi opredelenata forma zavr{uva na a, taka {to opozicijata w~a vsu{nost ja poka`uva opozijata opredelenost ~ neopredelost.

Primeri:

neopr. opr. opr. neopr. 'fetw devojka 'feta devojkata

porta 'porta 'portw portata raka 'mwnw 'mwna rakata ku}a 'kasw 'kasa ku}ata dobra 'bunw 'buna dobrata

bela 'alba 'albw belata

Marjan Markovi} 29

Vo aromanskiot ohridski se javuva i u{te edna neutraliza-cija koja s# u{te ne e dlaboko zacvrstena vo sistemot i zatoa mo`e da se javat dvojni formi - so redukcija i bez redukcija. Imeno, tuka se raboti za redukcijata na neakcentiranoto i vo w. Pred sonantite i palatalite skoro redovno se slu~uva ovaa redukcija, dodeka pred drugite soglaski taa e fakultativna.

Primeri: arom. Kru{evo arom. Ohrid [i [w i ni<e'a nw'<e ode{e vi'de vw'de gleda{e li'li~e lw'li~w cve}e lipse'a[~e #wp'se[ti treba 'kasile 'kasili/'kaswli ku}ite 'laptile 'laptili/'laptwli mlekoto bwr'bas#i bwr'bac#w ma`ite 'lu]#i

'lu]#w

volcite

Vo odnos na sistemot na neakcentiranite vokali na prv pogled mo`e da se zaklu~i deka se raboti za tro~len vokalen sistem (i - u - w). No, zemaj}i gi predvid ograni~uvawata {to gi nametnuva morfologijata, od toj sistem ne bi smeele da gi izdvoime: krajnoto e dobieno od skratuvawe na ea i e nositel na gramati~ki priznak, a isto taka i krajnoto a koe nosi priznak (markiranost) po opredelenost.

Od seto ova proizleguva deka neutralizacijata (redukcijata) na neakcentiranite vokali ne samo {to funkcionira i vo sistemot na Aromancite Far{eroti, tuku taa i se pro{irila i na krajot na zborovite i navlegla podlaboko vo sistemot. Redukcijata ima silno vlijanie i duri, kako {to se obidov da pretstavam preku primerite, uspeva da gi promeni i vokalite koi nosat gramati~ki priznak pritoa povlekuvaj}i niza promeni, no sepak ovozmo`uvaj}i osnovna distinkcija. Fonolo{kiot sistem, iako sega drasti~no pouprosten, funkcionira besprekorno i skoro vo site slu~ai uspeva da se vklo-pi vo morfologijata bez da ja naru{i edna od osnovnite funkcii na jazikot - uspe{nata komunikacija. Isto taka, ovie pojavi poka`u-vaat deka ne mo`e redukcijata na neakcentiranite vokali da se objasni celosno bez da se vovle~e morfonolo{kata struktura na jazikot.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 30

1.2.2. Konsonantski sistem

Sistemot na konsonantite e skoro identi~en so onoj na ostanatite aromanski govori. Sepak, treba da spomneme deka vo aromanskite govori vo Grcija i vo Albanija postojat soglaski koi odgovaraat na onie vo gr~kiot/albanskiot jazik. Golomb gi zabe-le`uva ovie soglaski (δ, γ, θ), no samo vo zborovi od gr~ko i alban-sko poteklo. Vo govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko - stru{kiot region ovie soglaski voop{to ne (ili mnogu retko) se upotrebuvaat.

Primeri: arom. Kru{evo arom. Ohrid δef'ter def'ter vtor γu'mar gum'ar magare θea'min te'min `ensko

Taka, sistemot na konsonanti vo govorot na Aromancite

Far{eroti od ohridsko-stru{kiot kraj izgleda vaka:

afrikati spiranti

Opstruenti: bezvu~ni zvu~ni bezvu~ni zvu~ni Labijalni p b f v

t d s z Dentalni

c < Palatalni ~ @ [ `

Palatalno-velarni ] \ x' Velarni k g x

Sonanti: Nazalni m n 9 Likvidi r l #

Glajd j Preku tabelata se trudam da gi poka`am simetri~no

podelbite na opstruentite: horizontalno go poka`uvam mestoto na artikulacija, dodeka vertikalno ja prika`uvam dvojnata opozicija - zvu~ni vs bezvu~ni i afrikati vs spiranti.

Marjan Markovi} 31

Restrikcii pri distribucijata: Velarnite k, g, x, ne se javuvaat pred prednite vokali i i e.

Imeno, tie avtomatski ze zamenuvaat so soodvetnite palatalni ], \, x' . Primeri:

\elw jadewe, manxa \ini dobro ]in bor

]etrw kamen h'er `elezo

h'erbi

gotvi Palatalite ], \, se javuvaat i pred zadni vokali, no prete`no

vo zborovi od tursko poteklo: Primeri:

]ur'~i }ur~ija ]ute'kw }otek

'\oli ezero \um

|um Sepak, neutralizacijata na nekoi konsonantski opozicii ne

mo`e dobro da se opi{e ako ne se navleze i vo dijahronijata. Vpro~em i primerite od tipot ]etrw < *petra, ]in < pin(us) go poka`u-vaat toa. Vo ramkite na opisite na aromanskiot jazik (govori) tie pojavi se mnogu dobro opi{ani od Kapidan (1932), Karaxiu-Mari-oteanu (1968) i drugi avtori koi {to se zanimavale so aromanskiot.

Smetam deka vo ovoj kontekst i kako crta koja e karakteris-ti~na za aromanskiot (a i za govorot na Far{erotite) treba da se spomenat konsonantskite alternacii koi nastanuvaat na krajot na zborot pri dopir so neakcentiraniot vokal i . Vo ovie slu~ai voka-lot i nosi gramati~ki informacii vo odnos na brojot kaj imenkite, odnosno liceto kaj glagolite. No toa ve}e navleguva i vo domenot na morfologijata. Vsu{nost, tuka se raboti za morfonolo{ki alter-nacii.

1.3. Morfonolo{ki alternacii:

Kako {to spomnav, ovie alternacii se javuvaat na krajot na

osnovata na zborovite pri dopir so vokalot i koj nosi gramati~ki priznak. Vo govorot na Far{erotite od ohridsko-stru{kiot region,

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 32

ovoj kontakt ne samo {to predizvikuva izmena na krajniot kon-sonant, tuku i celosno gubewe na vokalot i {to ne e na primer slu~aj vo kru{evskiot aromanski kade postojat pravila vo odnos na ~uvawe

upi kade {to se javuvaa ma

ormulata za alternacija e slednava: C1 > C2 / Ci

l > #

kaj glagolite pri obrazuvawe na vtoro lice ednina sega{no vreme.

rimeri: ki

to, skratuvaweto ili celosnoto gubewe na vokalot i . Najprvin }e gi navedam konsonantite koi podle`at na izme-

na, a potoa }e navedam primeri kaj onie zborovni grt ovie alternacii, odnosno pri paradig ta. F

p > ] b > \ t > c d > < s > [ z > ` k > c g > < m > 9 n > 9

Primerite {to }e gi navedam se odnesuvaat na alternaciite

koi se javuvaat kaj imenkite pri obrazuvawe na mno`ina i

P

Imenedn. mn. lup lu] volk g'ropw gro] grob pw'rumb \ pw'run gulab preft prefc enik sve{tf'rati frac brat 'fwridw ec 'fwri< prozormes me[ mesec Fran'cuz u` uzin Fran'c Francpork porc prase drak drac |avol 'vakw

'vac krava

Marjan Markovi} 33

pom po9 jabolko'mwnw 'mw9 raka an a9 godin

a kal ka# kow 'vali vw# reka

bo# vol bo7

Glagoli

dn. s.v. dn. s.v.1 l. e 2 l. e port porc nosam herb her\ gotvam/varam skot skoc vadam mwk mwc jadam frwng frwn< kr{am neg ne< odam tork torc vra}am ved ve< gledam avd av< slu{am es e[ izleguvam ku'nosk t/-[~ ku'no[ poznavam dorm dor9 spijam spun spu9 ka`uvam umpl

unk#

polnam 1/b. Makedonski ohridski

Prikaz i analiza

Golem del od fonetskite karakteristiki gi povrzuvaat ohridsko-stru{kite govori so drugite zapadni dijalekti. Vo taa grupa spa|aat me|u pozna~ajnite: fiksiraniot tretoslo`en akcent, stegaweto na dva isti vokali vo dolgi fonovi: snaa > sna:, negoo > nego:, zmii > zmi:, obrazuvaweto na cela serija diftonzi od vokalni sekvenci so /i/ kako vtor ~len, sp. snai > sna¹, strei > stre¹, moi > mo¹, leboi > lebo¹, mui > mu¹, ispu{taweto na vokalite vo prokliti~kite zborovi koga slednata zboroforma po~nuva so vokal, kako vo slu~aite: m-izede, t-osta¹ (te ostavi), g-udri (go udri), }-o¹t (}e odit), gubeweto na intervokalnoto /v/ vo odredeni fonetski

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 34

uslovi, potoa zamenata na v vo starata sekvenca *v¼ so /u/ vo primeri kako cutit, osunit, pojavata na proteti~ko /j/ pred refleksot na inicijalnoto *†, sp. j»`e, j»glen, j»tok, odn. ja`e, jatok, jaglen. Vo site zapadni govori zapazeni se ostatoci od starata zamena na nosovkata *£ vo *† zad /j/, sp. jazik (< *j£zyk¼). Edna grupa zaedni~ki crti ohridsko-stru{koto govorno podra~je go povrzuvaat so debarskite i so prespanskite govori. Del od tie crti pretstavuvaat arhaizmi, kako {to se: pazeweto na alveolarnata artikulacija na /l’/ vo site pozicii na zborofomite, sp. l’ut, kl’u~, nedel’a, prijatel’, zel’ka, pazeweto na fonemata /y/ pred mno`inskata nas-tavka -i : beleyi, poloyi, bubreyi, odn. pred -e vo noye, ~uvaweto na /~/ vo grupata ~ere-: ~erep, ~erevo, ~erepna, ~eren, ~ere{(n)a, a ponegde se ~uva /~/ i od starata grupa *č¦-: ~»rpit, ~»rvi. Na eden tesen pojas vo red slu~ai se pazat i finalnite grupi -st, -{t: ~est, most, pri{t. Mesto starite palatalni *t´, *d´ kako vo ohridsko-stru{kiot region, taka i vo drugite periferni govori prevladuvaat primerite so /{t, `d/ ili so nivnite fonetski varijanti /{~, `x/, odnosno /{}, `|/. Zamenite so /}, |/ se ograni~eni na nekolku oddelni leksemi: ve}e, ku}a, poj}e, – me|u, »r|a, taku|ere, sve|ere, vo glagolot nej}it i partikulata }e / }a. Na pogolem del od zapadnata periferija ne e izvr{eno i jotuvaweto na grupite -tj-, -dj- (< *t‰j, *d‰j), sp. bratja, cvetje, livadje. Poinakov razvoj vo ohridsko-stru{kite i vo drugite periferni govori imal sonantot /l/ po ispa|aweto na slabiot *¼ vo leksemata *l¼žica i grupata -tn-, isto taka po zagubata na *‰, vo leksemata *t‰n¼k¼. Vo prviot primer se dobilo vokalno ¤, koe posle se reflektiralo vo pove}eto govori vo sekvencata /ol/: ol`ica, koe posle so disimilacija mo`elo da se razvie vo olyica, olxica, kako {to e deneska vo ohridsko-stru{kite govori, a vo leksemata *t‰n¼k¼ se dobila sekvencata -tn-: tnok, koja negde s

m»{, r»ka – vo ohridskiot i stru{kiot govor, snoga,

e disimilirala vo -kn-: knok, kno~ko. Vo ohridsko-stru{kite govori se sre}avaat i dvete raznovidnosti.

Me|u pozna~ajnite inovacii {to se obrazuvale vo krajnite zapadni govori spa|aat: metatezata na sekvencata -ni- vo -in- vo pove}eslo`nite zboroformi od tipot vode¹nca, brane¹nca, tope¹nca (< vodeinca < vodenica), asimilaciite izvr{eni vo leksemite ~u`do, ~u`dina, olyica / olxica, solyi, molyit, polxaf, pa disimilacijata vo cerga (< ~erga). Vo krajnite zapadni govori vidno e odrazeno staroto izedna~uvawe na nazaliziranoto /a/ so refleksot na *† vo akcentirana, odn. po~etna pozicija, sp. sn»ga, zn»¹t, m»mit, m»{~¹a, kako

Marjan Markovi} 35

mom

ohridski i stru{ki govor, koi gi zemame kako osnovni vo grupata, a kaj drugite }e gi

o pova`nite dijalektni crti.

1.1

it, odn. snåga, måmit – vo debarskite i prespanskiot *† > å-govor.

Pove}e podatoci }e dademe za gradskiot

istaknuvame sam

. Prozodija:

Vo oblasta na prozodijata makedonskiot ohridski ne otstapuva pozna~ajno od drugite zapadnomakedonski dijalekti. Toj ne poznava fonolo{ki kvantitet. Dolgite vokali dobieni so kontrakcija, kako vo slu~aite gla: (< glaa < glava), vike:t (< vikaet) i dr. ne se fonolo{ki relevantni. Site vokali mo`at da bidat akcentirani. Akcentot e fiksiran na tretata mora od krajot vo trislo`nite i pove}eslo`nite zboroformi. Kako distinktiven priznak toj se koristi vo nekolku oddelni slu~ai, sp. zim'ava, let'ovo (prilozi) : z'imava, l'etovo (~lenski formi). Po{iroko e zastapena negovata fonolo{ka funkcija vo razni vidovi sintagmi, sp. vo predlo{kite sostavi: Padna 'od-d»rvo (so prilo{ko zna~ewe) : kutija od-d'»rvo. Vo slu~aite kako izb'ere:t (izbereet), prog'o:ri, kako i vo vo-kativnite formi kaj pove}eslo`nite imiwa, na pr. Gor'ico:, i drugi sli~ni slu~ai, akcentot pa|a na tretata mora, bidej}i dolgite vokali imaat dve mori. Vaka se objasnuva akcentiraweto na penultima i vo glagolskiot prilog, sp. nos'e:{~em i vo prilozite nedel’'a:va, godin'a:va. Ist e slu~ajot i kaj zboroformite {to sodr`at dvomorni difton{ki sekvenci od tipot lub'e¹nca, kras-t'a¹ca, pol'o¹na. Otstapuvawe od praviloto za akcentiraweto na tretata mora poka`uvaat samo nekolku tu|i leksemi, na pr. fakult'et, dokum'enti, probl'emi, mod'erna, garn'eta, sept'embar,

ep'eza i dr. Vo slu~aite kako: odv'aj, od'»mna, tam'»m se raboti za mfati~ko akcentirawe.

le

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 36

1.2. Inventar i distribucija na fonemite

1.2.1 Vokalen sistem

Gradskiot ohridski govor zazema centralno mesto vo ohridskata govorna oblast. Zaedno so stru{kiot govor tie imaat ist {esto~len vok

acijata na vokalite /e/ i /o/ vo akcentirana poz

konsonantizmot nekoi pojavi svrzani so distribucijata na oddelni konsonanti

Vokalniot sistem na ovoj govor go so~inuvaat slednive {est fonemi:

i u

ta na vokalizmot na gradskiot govor, iako e poziciono poograni~ena vo odnos na drugite vok cija, a vo po~etokot

• t na nosovkata *†, sp. g»ba, g»zer, g»`va, gn»s,

»k, k»klica, k»ndro (so

e *† dobieno od *£ zad /j/: j»zik, j»~men,

a sek. ¼ vo po~eten slog m»gla, m»ska, b»dnik,

ant na vokalnoto *¦: »r|a, g»rne,

eksemi mesto vokalnoto *þ vo sekvencata /»l/:

alen sistem. Od celiot toj areal otstapuva govorot na Debarca (peto~len sistem) i rado{ko-vev~anskiot govor ({esto~len vokalen sistem), v. Hendriks, 1976.

Vo fonolo{kiot sistem na gradskiot ohridski govor od dijalekten aspekt interes pobuduvaat fonemata /»/ i nejzinata distribucija, realiz

icija, realizacijata na vokalot /a/ vo akcentiran neinicijalen slog, a vo

.

e » o a

Fonemata /»/ pretstavuva najmarkantna cr

ali. Taa ne mo`e da se javi vo finalna pozise javuva samo vo sekvencata /»r/, sp. »r{, »rt.

Istoriski taa se dobila na pove}e na~ini: regularen kontinuangr»di, d»p, dr»g, z»bi, j»dica, j»`e, j»glen, j»gorec, j»tok, k»de, k»del’a, k»pina, se k»pit, k»sat, krzapazen nazalizam);

• vo slu~aite kade {toj»t»rva, j»dro, i zad /~/ vo ~»do – ~»da;

• kako kontinuant n 2

s»na (< snaa), st»blo; • vo sekvencata /»r/ kako kontinu

m»rtof, p»rsti; • vo nekolku l

b»l’va¹ca, s»nce (so zagubeno l);

Marjan Markovi} 37

• mesto /a/ vo sosedstvo so nazalen sonant, sp. m»{~a / m»{~ea, sn»ga, m»mit;

• mesto /a/ vo akcentiran slog koga ne e vo inicijalna pozicija. Neutralizacijata na /a/ so /»/ se vr{i vo spomenatava fonetska pozicija kako vo oddelni leksemi, taka i vo sintagmi {to pretstavuvaat edna akcentska celina, sp. arg'»tite (: 'argat), bun'»rite, bun'»r~eto (: b'unar, b'unar~e, bunar'i{~eno), vez'»loto (: v'ezalo), vodeni~'»rite (: vod'eni~ar, voden'i~ari), drug'»rite, kle-

foni, sp. ¿ ¿lo, tr¿to, p¿jt, p¿tok, t¿sto, g»rn'¿ta, sept'¿mbar,

lt'¿t, – ftºri, brºe:t, kºm{i:, okt mbar. Ovaa crta osobeno e zabele`liva koga akcentot pa|a na pen

oa/ koga ne e na

/»l/: b»l’v »¹ca, s»nce (< s»lnce) i /al/ vo leksemata itol~i, mal~lif. – Mesto sek ¼2 ima

azli~ni vrednosti – pred /r/ ima /a/: bistar, vetar, vepar, itar, ostar

p'»loto, mag'»reto (: m'agare, magar'inata), liv'»data, vla~'»rnica, ~enk'»rnica (: vla~arn'icata, ~enkarn'icata), brad'»¹ca, u '̀»leni (: 'u`alen), pob'»rafte; – na-r'»bota (: r'abota), ov'»j-~oek, ov'»-`ena, desnat'»-r»ka, vel’j'»-sreda. Vokalite /e/ i /o/ vo akcentiran slog imaat otvoreni alo

j gri, ~nov'¿mbar, lep'¿za, mod'¿rno, faku

ºultima ili na ultima vo pove}eslo`nite tu|i leksemi.

1.2.1.1. Distribucija na vokalite Vo vrska so distribucijata na vokalite ohridskiot govor se

razlikuva od drugite govori vo grupata po sekvencata /ea/. Ovde taa ne pretrpela promeni, ponekoga{ se javuva i edno fakultativno /j/, sp. lea, strea, parea, nea, rea, a vo 3 l. mn. na minatoto opredeleno vreme redovno se razdeluva so /j/: beja, noseja. – Grupata /

morfemska granica me|u dve leksi~ki morfemi po pravilo se asimilira vo dolgo [o:], sp. Jo:n, to:, to:r, tro:, osno:, so:l’ka, bro:m, sto:m (Joan, toa, toar, troa, osnoa, broam). Po ovaa osobenost gradskiot govor stoi poblisku do govorot na Debarca.

Vo vokalizmot na ohridskiot govor treba da se istaknat u{te dve diferencijalni crti – kontinuantot za vokalnoto *þ i zamenata na sek. ¼2 pred sonantite vo finalna pozicija. Mesto vokalnoto *þ ima sekvenca /ol/: bolfa, volna, goltat, dolgo, jabolko, `olt, kolk, kolnit, molyit, poln, polxaf, solya, tol~nik, i samo vo nekolku slu~ai se javuva 'mal~it i derivatite mal~r

, j»dar, pred /n/ ima /o/: ogon, ogon~e, a pred m redovno se javuva u : sedum, osum.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 38

1.2.2. K

n ntski g stoi od 25 f

oref, o~uf, i redovn

pred konsonant i na krajot mesto /

onsonantski sistem

Konso a ot sistem na radskiot ohridski govor se soonemi:

b – p v – f m d – t y – c z – s n l r | – } x – ~ ` – { l’ j g – k h Vo odnos na literaturnata norma, kako {to se gleda, ovoj

govor ne ja poznava palatalnata nazalna fonema /w/. Taa ovde se defonologizirala so gubeweto na priznakot dieznost i se izedna~ila so /n/ direktno ili preku anticipacija na mekosta na /j/, sp. bana, se klanit, penu{ka, kojn – kojni, dejna, jadejne, t»rnja.

Interesen materijal ohridskiot govor ni dava vo vrska so fonemata /h/. Vedna{ da istakneme deka fonemata /h/ se sre}ava samo vo stariot del na gradot – Varo{ i taa podosledno se pazi vo re~ta na najstarata generacija. Vo govorot na pomladite mo`e da se ~ue u{te vo nekolku leksemi, sp. Ohrid, hram, tiho. Vo ponovite kvartovi vo gradot – Mesokastro, Ko{i{te ve}e nema /h/ vo sistemot, kako i vo govorot na priezerskite sela. Tamu kade {to se pazi ovaa fonema, taa se javuva vo site pozicii na zboroformite, sp. hira, hor, hubaf, huner, h»r~it, buhal, pahalo, ruho, uho, ~oha, kihat, zbihat, zbuhna, pahkat, krehko, muhla, mehlem, ~ehre, Vlah, prah, strah, uplah, greh, meh, zdih, tih, moh, buh, gluh, zadih, v»rh, i dr. Me|utoa, ima i red slu~ai so zagubeno /h/. Po pravilo toa se gubi na po~etokot i vo intervokalna pozicija, poretko pred konsonant, sp. aber, avan, itar, odi, lep, ladno, ma:na, ra:t, sa:n, graor, tro: (troa), rea, mjeur, ~eli, a na krajot, ponekoga{ i pred konsonant preminuva vo /f/ ili /v/, sp. bolfa, oftika, siromaf,

o vo morfemite za minato opredeleno vreme: bef, befme, befte. Vo drugite delovi na gradot

h/ redovno stoi /f – v/: gref – grevot, zmef – zmevot, mef – mevot, ko`uf – ko`uvi, v»rf – v»rvot, i vo intervokalna pozicija zad vokalot /u/: muva, suvo, suva vetka, ruvo, uvo, i dr.

Kaj drugite konsonanti vo ovoj govor se javuvaat nekoi posebnosti vo vrska so distribucijata.

Fonemite /y/ i /x/ ovde se sre}avaat po~esto vo odnos na drugite makedonski dijalekti, pa imaat i po{iroka distribucija. /y/

Marjan Markovi} 39

se javuva kako alternant na /g/ pred mno`inskata nastavka -i, sp. beleyi, bubreyi, direyi, ileyi, kapayi, poloyi, dolyi, i vo noye, ~esto mesto z vo grupa so sonantite /l, n/: molyit, solyi, j»nya, benyin, vo grupa zad d: odyadi, podyede, kako i vo grupa pred v i r: yvezda, yver, yvono, se oyvivat, nayre, meyre, obyre. – Afrikatot /x/ isto taka vo red slu~ai se javuva mesto ` – pred deminutivniot sufiks -e kako alternant so /`/: bubrexe, bexe, brexe, vraxe, knixe, noxe, stoxe, zad sonantot l: olxica, polxaf, potoa vo sekvenci so zvu~nite plozivi /b, d, g/: xbun, xbarat, xgan, xgalep, podxolte, nadxive¹t (< nad`ive¹t), i regularno zad d vo sekvencata /`d – `x/: do`xot, ~u`xo, me`xa, sa`xi i dr. – Od druga strana palatalnite /} – |/ se sre}avaat mnogu poretko. Praslovenskite palatali *t´ *d´ vo pogolem broj slu~ai ovde se zameneti so /{~ – `x/, sp. vre{~e, ga{~i, gore{~i, gore{~o, le{~a, m»{~a, m»{~e¹nca, ple{~i, pra{~a, sfe{~a, sno{~i, pa{~erka, pla{~at, vra{~at, ili: no{vi, polno{ – so reducirano ~, vo morfemata za glagolski prilog -{~em: vikae{

odje, pak duri i vo djavol, pokraj

(: svat), dodeka vo treti toj uslov ne e ispolnet.

prednite vokali vo varo{kiot govor se izgovaraat kako [k’ – g’] – blago palatalizirani, dodeka vo govorot na pom

/, /ps/, /p{/, /{t/ i /`d/ vo site pozicii, potoa

~em; me`(x)a, pre`xa, sa`xi, gra`(x)anec, ~u`(x)o, ~u`-(x)ina, vi`xat, ro`xat, pogo`xat. Zna~itelno e pomal brojot na primerite so /}, |/, sp. ve}e, doma}in, }erka, ku}a, poj}e, stre}a, }ut, }e, nej}it, – me|u, pre|e, »r|a, sfe|ere, taku|ere, i vo nekoi izvedenki: bro|anec, ohri|ani.

Grupite -tj-, -dj- (< *t‰j, *d‰j) vo govorot na Varo{ ostanale neizmeneti, sp. bratja, pr»tje, cvetje, v

|aol, no samo l’u|e, ili pak mesto niv nao|ame sekvenci -t}-, -d|-, koi se dobile najverojatno po morfolo{ki pat: brat, pr»t, cvet – cut, vod(a), livad(a) + -}e, -|e, sfateni kako nastavki od sosednite dijalekti. Taka e obrazuvana i formata sfat}a

Velarnite /k – g/ pred

ladoto pokolenie stepenot na palatalizacijata e poizrazen, sp. k’isel, k’isnit, k’iv»¹ca, vo{k’i, }e zag’init, {k’embe.

1.2.3. Konsonantski promeni

Od konsonantskite promeni za dijalektnata diferencijacija

na ohridsko-stru{koto podra~je imaat va`nost onie {to se izvr{ile vo grupite /vn

vo po~etnite sekvenci /p/ + afrikatite /c, ~/, grupite /str, zdr/ i finalnite -st, -{t.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 40

Grupata /vn/ vo ohridskiot se asimilirala vo /mn/, sp. mnuk, oglamnik, plemna, nimno, pokraj nihno, a vo n»tre se uprostila so ispa|awe na segmentot /v/.

Interesen materijal ohridskiot ni dava vo vrska so distri-bucijata na /{t, `d/. Tie mo`at da se sretnat, i toa mnogu retko, vo govorot na najstarite vo Varo{. Vo re~ta na srednoto i mladoto pokolenie tie se asimilirale vo [{‘~‘, `‘x‘], odnosno vo [{‘}, `‘|]. Ponek

ozivot vo posled

enite grupi /str/ i /zdr/ postoi

relo, pokraj sreda, srebro

rugite sosedni govori se razlik

e naj~esto tie se pazat nei eosven g /{~/: kva{~e, li{~e, mo{~e, fe{ e

konson

oga{ e te{ko da se ustanovi pravata nivna fonetska vrednost. Vo sekoj slu~aj i dvete sekvenci se palatalizirani, sp. gu{‘~‘er, ogni{‘~‘e, pi{‘~‘it, u{‘~‘e, sfe{‘~‘a, sno{‘~‘i, fa{‘~‘at, {‘~‘»rbaf, {‘~‘ica, – do`‘x‘ot, ve`‘x‘a, me`‘x‘a, nu`‘x‘a, ro`‘x‘at, sa`‘x‘i, ~u`‘x‘o.

Pregradnata soglaska /p/ pred afrikatite /c, ~/ vo inicijalna pozicija se ispu{ta, do kolku ne se javat nekoi fonetski pre~ki, sp. cojsa, cojsano, calvit, ~enka, ~e¹nca, no p~ela (pl

nava leksema se zadr`al za da se izbegne omonimijata so mno`inskiot oblik od imenkata ‘~elo’).

Frikativnite /s, {/ vo grupa so /p/ kako prv ~len preminale vo afrikati: /ps/ > /pc/, /p{/ > /p~/, sp. apc'a:na, stipca, tepcija, pcalvit (> calvit), pcojsan (> cojsan), p~e¹nca > ~e¹nca.

Vo pogled na distribucijata na tri~l razlika me|u gradskiot govor i govorot na selata. Vo

gradskiot govor ovie grupi se pazat, sp. stra`a, strela, sestra, zdravje. Kaj pomladite generacii se sre}avaat i novi takvi sekvenci so vmetnati /t, d/: strebro, streda, strej}a, zd

, srej}a, zrelo, zrak, no samo `drebe. Finalnite grupi -st, -{t ne se nepoznati vo gradskiot

govor, osobeno vo varo{kiot, no silna e tendencijata za nivnoto uprostuvawe. Vo govorot na mladite edvaj tie da se sretnat. Sp.: pakost, do{t / do{~, no boles, gros, pri{, gl’u{.

Ohridskiot gradski govor od duva i po konsonantskite sekvenci sostaveni od strujnite /s, {/

i afrikatite /c, ~/ na morfemska granica. Ovdzm neti, sp. mesce, }e rascutit, vo{~e, kru{~e, pu{~e, opa{~e,

rupata /s~/ koja se asimilira vo~ , i{~isti, i{~e{l’a, se ra{~adi.

Od drugite fonetski osobini svrzani so distribucijata na antite }e gi spomneme u{te slednite:

• grupata /zv/ vo inicijalna pozicija po pravilo i vo ovoj govor se izmenila vo /yv/: yver, yviska;

Marjan Markovi} 41

• zvu~nite frikativi /z, `/ vo grupa zad /l/, vidovme porano, isto taka preminale vo soodvetnite afrikati: /lz/ > /ly/, /l`/ > /lx/, sp. solya, molyit, dolxina, olxica, polxaf;

lozivi /d, t/ pred nonep~eni plozivi /g, k/: gleto, glan

an, klanik, kle¹t pokraj tle¹t; sekvencata kno~ko (tnoko).

/ > /`v/: |e`ve / xe`ve; ` -

kla~ka, velivden.

-ni- (> ¹n) vo pove}eslo`ni zborof

{tn, {tk

• vo nekolku slu~ai dentalno-alveolarnite p/l/ preminale vo zadpokraj zlan i dl/tn/ > /kn/ vo knok,

Eve u{te nekolku positni fonetski promeni: /zv

` > x - `: xe`ok; z - z > y – z: yis, yizdar; ~ - r > c – r: cerga; Sp. i: ~ere{lo / ~ereslo, kva~ka >

Metateza osven vo grupata -ni- >ormi od tipot vodenica > vodeinca > vode¹nca, se izvr{ila vo

leksemite: ejzero (< jezero), sve, s»na (< sn»a), olumnani (< olomnani < onomlani), oltica, l’ur~e (< rul’~e).

Epenteza e konstatirana vo leksemite: umba ‘uma’, stre`er pokraj ste`er, `elezdo pokraj `elezo.

I ispu{taweto na konsonantite e ~esta pojava vo ohridskiot govor. Vo po~etni konsonantski grupi se ispu{taat: /v/ pred sonan-tite /n, r/ vo primerite n»tre, rap~e – rap~ina, i pred /~/ vo ~era; /p/ pred afrikatite /c, ~/ vo oddelni leksemi: cojsal, ~enka, ~e¹nca, no i: pcalvet, p~ela; /m/ pred /n/ vo nogu, pokraj nolgu.

Vo finalna pozicija so mali isklu~oci se ispu{ta /t/ vo grupa zad frikativnite /s, {/, sp. lis, mos, mas, rados, {iles, – gl’u{, do{, pri{.

Zna~itelno se pobrojni slu~aite so zagubeni konsonanti vo medijalni grupi. I vo ovaa pozicija naj~esto se gubat okluzivnite opstruenti: /d/ eno, zaeno, seeno, /t/ vo sene (setne), vo sekvencata /stn/ kaj pridavkite od tipot masno, posno, radosni, i kaj imenskite obrazuvawa kako v»rsnik, k»rsnik, potoa vo grupite / /: mo{ne, nemo{nica, pomo{nik, no{vi, ga{nik, no{ja, ple{ka, pra{ka. /v/ redovno ispa|a vo grupite /vsk/ vo sufiksot -vsk(i), sp. Markoski, Dimoski, tetoski, ki~eski, /tv/ vo tor~e, /sv/ vo zamenskite formi siot, site. Kaj sonantite imame primeri so zagubeno /l/ vo sekvencata /lnc/ vo leksemata s»nce.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 42

I vo intervokalna pozicija se gubat red konsonanti. Procesot najmnogu naprednal, kako i vo drugite zapadni govori, pri gubewe

Zna~itelen e i brojot na slu~aite so zagubeno /d/. Osven vo eseti~nite broevi, sp. dvaeset, peeset, deveeset, /d/ ~esto se

zentot kaj glagolite od tipot ‘dade, jade, klade, odi’ i dr., sp. ja¹{, ja¹t, ja¹me, ja¹te (: jade:t), ize¹t, d

govor

pred s# zatoa {to golem broj od Aromancite Far{eroti potekn

iot makedonski govor ne ja poznava izmenata na /a/ so /»/ vo n

dvofonemna kvenca: /ie/ > [¹e], /ia/ > [¹a], /io/ > [¹o], teoriski bi

e poziciono

morfenieden, iako, ili so prefiksite: priaka, priodi, priu~i i dr. Ovaa pojava e ograni~ena samo na stru{kiot govoren areal.

to na /v/, sp. gla:, biol, |aol, lo¹t (lovit), osno: (osnoa), tegaec, deno¹, i dr. Fonetskiot i morfolo{kiot faktor go popre~ile gubeweto vo izvedenite deverbativni glagoli so sufiksite -v(a), -iv(a), -av(a), -ev(a), sp. navivat, poznavat, k»r{~evat.

dispu{ta vo 2 i 3 l. edn. i vo 1 i 2 l. mn. na pre

a¹{, kla¹{ - kla¹t, o¹{, gle¹{ (gleda{).

1.3. Fonetski osobenosti na stru{kiot govor

Ovde }e navedeme nekolku fonetski osobenosti na stru{kiotkoi se malku porazli~ni od ohridskiot i koi od balkanski

aspekt pobuduvaat interes vo odnos na sporedbata so aromanskiot. Toa e

uvaat od stru{kiot kraj i imale postojani kontakti so makedonskiot stru{ki govor {to vlijaelo i vrz fonetskiot sistem.

Stru{kaglasen neinicijalen slog, sp. ar'amija, mag'areto, ov'a-dete,

itn. Vokalizmot na stru{kiot govor se odlikuva so cela serija

difton{ki sekvenci nastanati so desilabizacija na prednite vokali /i, e/ i na zadnite labijalizirani, glavno /o/, vo oddelni leksemi i /u/.

Fonemata /i/ kako prv ~len vo grupa so site vokali se desilabizira vo [¹] obrazuvaj}i so sledniot vokal difton{ka semo`elo i /iu/ da premine vo [¹u],. Ovie izmeni sograni~eni. Tie ne mo`at da se vr{at na granicata me|u leksi~ki

mi od osnovata, vklu~uvaj}i gi tuka i slu`benite zborovi, sp.

Sp. primeri: • /ie/ > [¹e]: izmien > izm¹en, go fatie > go fat¹e Str;

Marjan Markovi} 43

• /ia o),

o (pe~io), var¹o (vario) Str, gluv¹ot (gluviot), slab¹ot,

sela. Me|utoa, promenata na /eo/ vo [¹o] ograni~ena e samo na stru{kiot teren, i pove}e e izrazena vo govorot na selata.

• /ea/ ea), gl’¹a (glea < gleda), isp¹ano

• /eo/ or¹on (oreon),

tel’¹o (teleo < televo) Ta{, Petr¹o (Petreo), Stol’¹o

bijali• /oa

/ > [¹a]: lovxia > l vx¹a, kopr¹a, ra}ia > ra}¹a, ma{t¹a (ma{tia), sud¹a, {am¹a Str2, po~¹alo (po~ialo < po~ivalopre`¹at (pre`iat < pre`ivat), pre`¹a~, sp¹a (spia), m»melex¹a, siroma{t¹a, p¹a~ (pia~) Ta{, sp¹a Vran;

• /io/ > [¹o]: bel’¹ot (< beliot), c»rn¹ot, se~¹o (se~io), pe~¹

prost¹ot, s¹ odvit (si-odvit) Ta{, cel’¹ot, nivn¹ot Lo`.

Vokalot /e/ isto taka vo sekvenci so zadnite vokali obrazuva diftonzi: /ea/ > [¹a], /eo/ > [¹o]. Promenata na grupata /ea/ vo [¹a] poz-nata e na po{irok areal vo Zapadna Makedonija. Konstatirana e vo govorot na Debarca i gotovo na celoto prespansko govorno podra~je, a vo ne{to poograni~ena mera se sre}ava i vo nekoi ki~evski i demirhisarski

Sp. primeri:

> [¹a]: n’¹a (nea), se sm¹a (sm(ispeano), ~er¹a (~erea < ~ereva) Str, ots¹an (otsean), l’¹a (lea), izl’al (izleal) Ta{; > [¹o]: ~er¹o (~ereo < ~erevo), l’¹onka (leonka), n’¹ol’a (neol’a), or¹ot (oreot), Petr¹o (Petreo < Petrevo) Str,

(Stoleo < Stolevo) Vran, ~er¹o Vi{, Lab.

[iroko e rasprostraneta na stru{kiot teren i desila-zacijata na /o/ vo /v/ vo vokalnite sekvenci /oa/ i /oe/, sp.: / > [va]: kva~ (koa~ < kova~), tva (toa), tvar (toar < tovar), tvareno magare, nekva{ (nekoa{ < nekoga{), nikva{, negva (negoa < negova), bukva (bukoa < bukova), dabva, sval’ka (soal’ka < soval’ka), vodva~ (vodoa~), ~va (~oa) Str, sva (soa), nakvalno (nakovalno), gotva (gotoa), stva(m) (stoam), stva (stoa) Ta{, nekva (nekoa), nikva (nikoa) Vi{, tvar, kva~,

2 Vo natamo{niot tekst se slu`ime so slednive kratenki: Bel(~i{ta), Bix(evo), Bor(ovec), Vev(~ani), Veles(tovo), Vi{(ni), Vran(i{te), Vrb(jani), Glob(o~ica), God(ivje), Gor(enci), Dras(lajca), Lab(uni{ta), Lak(tiwe), Lo`(ani), Qub(ani{ta), MV (Mali Vlaj), Mis(lode`da), Mor(uni{ta), Op(enica), Pe{(tani), Pris(ovjani), Rad(o`da), Re~(ica), Slat(ino), Sliv(ovo), Str(uga), Ta{(maruni{ta), Treb(eni{ta), Trp(ejca).

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 44

negva, nakvalno, Gligorva (Gligoroa < Gligorova), no Jo:n, osno: (Joan, osnoa) Dras, kva (koa), stva (stoa), tva (toa) Lo`; > [ve]: ~vek (~oek < ~ovek), gvedo (goedo), gvedar Vi{, jazvec (jazoec < jazovec), rekve (rekoe, 3 l. mn. aor.), zedve, dojdve Str, kvel (koel),

• /oe/

gve~ko (goe~ko), ~vek, ~ve~ki, stvel (stoel) Ta{, tvet (stoet), najdve (najdoe), jazvec, t»rgvec (t»rgoec <

d»bvo: (d»bovo), i dr. sli~ni se obrazuvani spored formite za `.r.

ot: spiet,

vorot na ohridskite sela Pe{tani i Qubani{ta, i vo oddeln

st»rgovec), gvedo, stve{e (stoe{e), rekve Dras, ~vek, gvedo Vran, Lo`. Vo oddelni slu~ai pojavata se morfologizirala. Taka, na

primer, pridavskata forma za s.r. negvo: (negoo < negovo), bukvo: (bukovo),

, sp. negoa > negva, i spored ovoj oblik preobrazuvana e celata paradigma: negof – negva: – negvo: (mesto o~ekuvanoto nego: < negoo < negovo).

Tamu kade {to fonetskite uslovi ne dopu{taat, procesot odel po drug pat, sp. osno: (< osnoa < osnova), Jo:n (Joan < Jovan), tro: (troa), kre:t (< kroet), po¹li (poeli < poveli), ili vo greot, bre: (broe), bre:t (broet), bre:l (broel), gojadar, i gojado Str, pokraj gvedo, – ili pak procesot se zadr`al, kako na primer, kaj glagolite od tip

`niet, {iet, vo zamenskite formi mie, tie, i dr. Me|utoa, vo vakvite slu~ai vokalnite sekvenci se razdeluvaat so slabo artikuli-rano [j], sp. spijet, vije, mije, ili bijol, grejota, pokraj biol, greota.

Site spomenati pojavi vo pomala ili pogolema mera se poznati na celoto stru{ko govorno podra~je. Me|utoa, tie se po-frekventni vo zapadniot del na oblasta na pograni~jeto so albanskiot jazik na pravecot Boro(v)ec - Vev~ani - Vi{ni - Rado`-da. Izmenite na grupite /oa, oe/ vo [va, ve] osven vo stru{kiot se sre-}avaat i vo go

i leksemi, kako leksikalizirana pojava, se konstatirani vo prespanskite sela {to se nao|aat na jugozapadniot breg na Prespan-skoto Ezero.

Vo odnos na konsonantizmot vredi da se istaknat nekolku fonetski procesi koi se vo tek. Me|u niv najmnogu do izraz doa|a tendencijata vo gradskiot govor da se defonologiziraat palatal-nite konsonanti. Vo govorot na pomladoto pokolenie vo Struga palatalniot red na konsonantite /w, }, |/ e likvidiran so izde-luvawe na palatalniot priznak vo posebna fonema, sp. kow > kojn,

Marjan Markovi} 45

ku}a > kuj~a, l’u|e > l’ujxe, ili so negovo polno gubewe, sp. bawa > bana, piliwa > pilina, }e > ~e, }erka > ~erka, |aol > xaol, |on > xon. Ovoj proces gi zafatil i slu~aite kade {to se /}, |/ dobieni od /k, g/ pred /i sp. rakia > ra}ia > ra}¹a > raj~a, se¹~ira. Vo ramkite na ovaa tendencija mo`e da se objasni i metatezata izvr{ena vo sekvencata /l’j/ vo ’/ vo primerite pojl’ak, vojl’a, nevojl’a.

/,

/jl

2. Me|usebni interferencii

Tuka }e se obidam da gi prika`am paralelite {to se javuvaat na fonolo{ko nivo me|u aromanskiot ohridski, makedonskiot ohridski i vo izvesna merka i albanskiot. Toa }e go storam kako od aspekt na arealnata lingvistika (zemaj}i ja predvid teritorijata {to ja zafa}aat del od jugozapadnite makedonski periferni govori), taka i od eden po{irok aspekt na Balkanskata jazi~na zaed-nica. So toa }e se obidam da gi potvrdam onie jazi~ni karakte-ristiki na zapadnoto makedonsko nare~je za koi i Koneski (1981) i Vidoeski (1993) naglasuvaat deka imaat po{irok balkanski karakter.

istaknam deka vo

or, vo vnatre{ni akcentirani slogovi, a > l'bwni

• Postoeweto na "temniot" vokal w Temniot vokal w e del od vokalniot sistem i vo albanskiot i vo

aromanskiot, dodeka vo makedonskiot se javuva vo ramkite na dijalektite. Refleksot na starata nosovka *† (>w) e edna od diferen-cijalnite karakteristiki na zapadnite makedonski periferni govori. Sekako, ne se isklu~uva mo`nosta (Koneski 1981) deka ovoj razvoj svedo~i i za kontaktot na fonolo{kite sistemi na balkan-skite sistemi, odnosno deka konzerviraweto na w e potpomognato od aromanskite i albanskite dijalekti. I vo albanskiot: këmbë, kangë këndoj, (noga, pesna, peam) i vo aromanskiot: kwntik, kwnt, kwmp [< campus lat.] , 'swmbwtw (pesna, peam, pole, sabota) temniot vokal se javuva od nazalizirano a. Tuka bi sakal da ohridsko-stru{kite govori zatemnuvaweto na a vo w e mnogu ~esta pojava. Vo ohridskiot govw : bu'nwrite, A ja, dru'gwrite, li'vwdata,...

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 46

Isto taka, a > w vo sosedstvo na nazalen sonant kako { o e vpro~t em slu~aj vo aromanskiot :

raka mw{~e pole snwga w sedmica

ija na a vo neakcentiran slog - vo aromanskiot ohridski, i w dobieno so neu a an neinicijalen slog vo makedon-skiot ohridski. Kako izvesna paralela, iako ne celosna, mo`e da se

aleli kaj diftonzite Kako {to spomenav pogore, vo aromanskiot ohridski i

proces na gubewe na diftonzite so vtor ~len a koj skoro celosno e zavr{en. Prim

imak. ohridski arom. ohridski mwmit 'mwnw

a 'kwmp stw'mwn

Vo stru{kiot govor, pokraj neutralizacijata na a so w vo kontakt so sonanti, taa se javuva i vo sosedstvo so:

j : k»j~e, od»j~e, j»sika,... z : z»{, z»r, z»jak, ....

Vakvata golema zastapenost na temniot vokal vo perifernite zapadni i jugozapadni govori, sekako deka e potpomognata od albanskiot i aromanskiot iako vo del od slu~aite taa pojava do{la po razli~en pat (tuka pred s# mislam na w dobieno po redukc

tr lizacija na a vo akcentir

spomene intenzivniot razvoj na *† vo w vo makedonskiot ohridski, i razvojot na nazaliziranoto a vo w vo aromanskiot ohridski.

• Par

posto

eri: devojka 'featw 'fetw

'searw 'serw ve~er

ea >e e pu'tea 'pute mo`e{

trw'<eare trw'<eri trgawe s'koate s'koti vadi oa > 'oaspit 'ospit gostin

Isto taka i kontrakcija pri dodavawe na ~lenskata morfema a .

kasw kasa ku}a(ta) w+a >a

s'kafw s'kafa

~a{a(ta)

Marjan Markovi} 47

Vo makedonskiot ohridski (poto~no na eden po{irok areal koj gi opfa}a ohridsko-prespanskite govori) vokalskata grupa /oa/:

:n, to:r, osno: , tro: - vo

ijata na dva isti vokali: glava > glaa > gla: , snaa >

gizacijata na diftonzite pok ele`i i vo a jale r > du:r , miel vo odnos na d

mak. arom. alb. lebo8 pur'ta8 dha8

tra8 8 no8 mo8

ot : in, odyadi, molyit,... - vo makedonskiot ohridski; bu<w, <uw,

<aci, pr , nxënës - vo albansk ed on-skiot i t red predni v u

rimer arom. mak.

reg bubreyi g lun< dolg dolyi

se izmenila vo ednoslo`en difton{ki glas [oa] , sp. Joan, toar, osnoa , odnosno se asimilara vo dolgo [o:] , sp. Joohridskiot, dodeka vo stru{kiot oa > va : kva~, tvar, nekva{, .... Grupata /ea/ na ovoj areal se izmenila vo diftongot /8a/ : b8a, str8a, gl'8a, isp8ano, .... Kontrakcsna: , negovo> negoo >nego: , zmii > zmi: ,..... Paralelizam vo odnos na monofton

raj aromanskiot i makedonskiot ohridski, mo`e da se zablbanskite di kti (Desnickaja 1968) : grue > gru: , duel > mi:ll ,....

Interesen e i paralelizmot me|u site tri sistema ifton{kata sekvenca so vtor ~len i :

stre8 tre8 mosna8 bo8/(bo#) shë8

• Paraleli vo konsonantizmot Najprvo }e ja spomenam fonemata /y/ koja vo golema mera se javuva

vo makedonskiot ohridski bidej}i najverojatno nejzinata golema zastapenost vo ovoj govor e potpomognata od nejzinoto postoewe i {iroka upotreba vo albanskiot i aromanskiot.

Pokraj ~estoto javuvawe na fonemata /y/ vo primeri od tipeyero, beny

wn<, pra<, - vo aromanskiot ohridski; xanxë, xixëiot, tuka bi sakal da nav am eden paralelizam me|u maked aromanskiot ohridski, a oa e alternacijata me|u g i y pokali (naj~esto pri obraz vawe na mno`ina kaj imenkite).

P i:

~u'magw ~u'ma< beleg beleyi neg ne< noga noye bw'ligw ba'li< bublun

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko...

48

nskiot ohridski mo`e da se aj te f na zicija: t, a

e o

varijanta

Paralelizam me|u makedonskiot i aromazabele`i i k konsonantski grupi vo i lna po -sk, -{isto taka i pr minot na -{t v -{~. Primeri: arom. mak. ku'nosk (1 l.) ku'no[t (2 l.) ku'no[~ u{te u{~e munt'resk(1 l.) munt're[t (2 l.) munt're[~ sfe{ta sfe{~a a'nost (edn.) ano[t (mn.) a'no[~ ne{to ne{~o a'ist (edn.) a'i[t (mn.) a'i[~

pri{t pri{~ Paralelizam me|u aromanskiot ohridski i albanskiot se

metnuvaweto na nazalnite sonanti pred labijalite b, p, v, antski

grupi so nazalen sonant na po~etokot. V skiot, bobo iot (Vidoeski

Bob b po m)

blat bravje bramor mbri

dal Ndona ndreq

za postoewe na edna makedonsko-aromansko-albanska paralela vo ramkite na arealot na zapadnite i jugozapad-nite periferni govori. Ovie paraleli gi potvrduvaat balkanskite karakteristiki na periferniot del od zapadnoto makedonsko na-re~je i go poka`uvaat intenzitetot na me|usebnata interferencija na fonolo{ko nivo.

javuva so vdentalite d, <, so {to pravat paralela so albanskite konson

o odnos na makedontuka mo`e da se najde paralelizam vo {tensk1999). Primeri: alb. arom. o{~ica

(epenteza na mbret Mbelw mmbi mbatat mmbruj mvesta/nvestw mdhëmb mvec umpak mprost mprosht mpadi n

ndreg nga ndrept kënga nko nxënës n<enw

Se nadevam deka so ova se nadopolnuvaat mislewata na Koneski i Vidoeski

Marjan Markovi} 49

2. Imenski sistem 2/a. Aromanski ohridski Prikaz i analiza na formite 2.1. Imenki

Vo aromanskiot ohridski govor imenkite gi poseduvaat sled-

nive morfolo{ki kategorii: rod, broj, opredelenost, pade`. Vo odnos na kategorijata pade` imenkite vo ovoj govor

nemaat nekoja specifi~na deklinacija i voop{to izrazuvaweto na pade`nite odnosi ovde se stremi kon potpoln analitizam. No sepak, tuka ja spomnuvam i kategorijata pade` kako morfolo{ka bidej}i kaj imenkite od `enski rod s# u{te postojat tragi od pade`nite nastavki. Rod

Vo ramkite na kategorijata rod, mo`e da se izdelat tri gramati~ki roda so toa {to sredniot rod gi ima karakteristikite na ma{kiot (vo ednina) i na `enskiot (vo mno`ina). Edinstveno taa karakteristika go izdeluva sredniot rod od ma{kiot odn. `enskiot.

Osnovnoto razlikuvawe na rodovite e po zavr{etocite na imenkite vo neopredelenata edninska forma. Onie imenki koi zavr-{uvaat na konsonant naj~esto se vbrojuvaat vo ma{kiot (odn. ne-`enski bidej}i tuka vleguvaat i imenkite od t.n. sreden rod); imen-kite {to zavr{uvaat na w naj~esto vleguvaat vo `enski rod; zavr{e-tokot i e ambivalenten vo odnos na rodot i mo`e da go nosat imen-ki od site rodovi.

Drugiot moment na razlikuvawe go nosat razli~nite nastav-ki za opredelenost i za broj koi se diferencira~ki vo odnos na ma{kiot i `enskiot rod.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 50

Kako i vo makedonskiot, taka i vo ovoj govor, prirodniot rod vo odnos na `ivite suste{tva naj~esto se poklopuva so gramati~-kiot rod. Toa se odnesuva na primeri od tipot:

arom. mak. bwr'bat - mu'#eri ma` - `ena 'fi~or - 'fetw mom~e - devojka bwr'bek - 'o8w oven - ovca 'bo7 - 'vakw

vol - krava Od slednava tabela mo`e da se vidat osnovnite opozicii po

kategorijata rod: m. rod `. rod

neopr. opr. neopr. opr. lup 'lupu 'fetw 'feta

ednina f'rati f'ratwli mu'#eri mu'#ere lu] 'lu]#w 'feti 'fetwli

mno`ina frac f'rac#w mu'#er mu'#erli

Za sredniot rod ve}e spomenav deka se poveduva po ma{kiot

vo ednina, a po `enskiot vo mno`ina.

Broj Vo aromanskiot ohridski, kako vpro~em i vo drugite aroman-

ski govori, se razlikuvaat dva broja (ednina i mno`ina). Opo-zicijata se izrazuva preku formite na mno`inskite nastavki i preku formite na mno`inskite pokazateli za opredelenost. Kako i vo makedonskiot, i tuka ovaa kategorija e vklu~ena vo gramati~koto usoglasuvawe po broj i rod. Taka, sintaksi~kite modifikatori i predikatot se usoglasuvaat so imenkata, dodeka brojot na imenkata se usoglasuva sprema pokazatelite na mno`estvenost (broevite od dva pa nagore, i drugi pokazateli). Pr.: 1. 'Fetwli >mu'[ati > int'rarw tu 'kasa.

Ubavite < devojki > vlegoa vo ku}ata. 2. Nwskanc > 'feti > int'rarw tu 'kasa.

Nekolku > devojki > vlegoa vo ku}ata.

Marjan Markovi} 51

Opredelenost Vo aromanskiot ohridski postoi opredelen (morfolo{ki, postpozitiven) i neopredelen (leksi~ki, prepozitiven) ~len.

Vo odnos na opredelenosta kako osnovno mo`e da se ka`e deka i vo ovoj govor pozicijata na morfolo{kiot pokazatel e postpozitivna. Toa vpro~em i vleguva vo ramkite na taa kategorija kako eden od strukturnite balkanizmi.

Primeri: un bwr'bat - bwr'batu eden ma` - ma`ot 'unw mu'#eri - mu'#ere edna `ena - `enata

Vo ramkite na mno`inata tie se razlikuvaat po ~lenskata

morfema koja se dodava na mno`inskata forma na imenkite:

Primeri.: bwr'bac - bwr'bac#w ma`i - ma`ite mu'#er - mu'#erli `eni - `enite Pade` Vo aromanskiot ohridski, vo ramkite na kategorijata pade` nastanale izvesni pomestuvawa koi go oddale~ile ovoj govor od ostanatite aromanski govori i od dakoromanskiot i go dobli`ile pove}e do makedonskiot. Inaku, vo romanskiot i vo aromanskiot s# u{te postojat nastavki za odredeni pade`i kaj imenkite {to ne e slu~aj vo ovoj govor koj re~isi go generalizira analiti~kiot na~in na izrazuvawe na pade`nite odnosi. Zatoa, za ovaa pojava }e zboruvam pove}e vo posebna glava. 2.1.1. Imenki od ma{ki rod Kako {to ve}e spomenav, imenkite od ma{ki rod naj~esto zavr{uvaat na konsonant, potoa na nekacentirano i, i odreden (pomal) broj zavr{uvaat na akcentiran vokal ('w, 'i, 'o) . Opozicijata za koja pi{uva i Golomb i koja postoi vo kru{evskiot (-CCu ~ -Cu) , vo govorot na Far{erotite sosema e izgubena i krajnoto -u vo site slu~ai otpa|a. So toa se poednostavuva neopredelenata forma na ovie imenki i so toa se ovozmo`uva poednostavuvawe i na ~lenskata morfema so {to se dobli`uva do drugite balkanski jazici.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 52

Taka, vo ovoj govor imame imenki od ma{ki rod koi zavr{u-vaat na konsonant ({to ne e slu~aj vo drugite aromanski govori):

1.) -VC, -CC

pw'rumb gulab korb gavran preft sve{tenik a'fend otec pork prase 'sokur svekor 'kuskur dedo (tatko na soprugata) mes mesec pom jabolko an godina lup volk fok ogan fum ~ad fw'~or mom~e rw7 potok bo7 vol

2. ) imenki koi zavr{uvaat na neakcentirano i :

Ovde se raboti za onie imenki koi vo drugite aromanski govori zavr{uvaat na e ('munte, so'are, o'aspe ...), no kako {to ve}e navedov vo delot za redukcija na neakcentiranite vokali, vo ovoj govor i na krajnoto neakcentirano e se vr{i redukcijata. -VCi , -CCi

p'rinti roditel 'munti planina 'ospi gostin 'kwni ku~e 'sori sonce f'rati brat

Marjan Markovi} 53

3.) imenki koi zavr{uvaat na akcentiran vokal

Tuka se raboti pred s# za onie imenki koi naj~esto poteknuvaat od drugi jazici i spa|aat vo redot na pozajmeni zborovi: -V'CV , - C'CV

kwsw'bw grad mwhw'lw maalo bwf'~w baf~a pwpu'@i papuxija

jorgan'@i jorganxija ]i'ro vreme

Treba da se spomene deka ima dve formi od ma{ki rod koi

zavr{uvaat na w : 'tatw tatko 'lalw ~i~ko

2.1.1.1. Opredeleni formi na imenkite od ma{ki rod (ednina) Kako {to spomnav pogore, gubeweto na krajnoto -u predizvikalo i promeni kaj ~lenskata morfema. Taa vo drugite aromanski govori e -lu , -lu, -le , dodeka vo govorot na Far{erotite e -u i -li . Vo ramkite na aromanskiot kru{evski ~lenskata morfema

-lu se dodava po imenkite od tipot -Cu , -V7 , -CV ; -lu se dodava po imenkite od tipot -CCu , -Cw ;

-le se dodava po imenkite od tipot -Ce ; Vo ramkite na aromanskiot ohridski ~lenskata morfema

-u se dodava po imenkite od tipot -Cu , -CCu , -Cw , -V7 , -C'V ; -li se dodava po imenkite od tipot -Ci ;

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 54

Pa taka imame:

arom. Kru{evo arom. Ohrid neopr. opr. neopr. opr. pomu pomlu pom pomu bwr'batu bwr'batlu bwr'bat bwr'batu pw'rumbu pw'rumbulu pw'rumb pw'rumbu

'@ungu '@ungulu '@ung '@ungu

kwsw'bw kwsw'bwlu kwsw'bw kwsw'bwu bo7 'bo7lu bo7 'bou: ]i'ro ]i'rolu ]w'ro ]w'rou neopr. opr. neopr. opr. 'dinte 'dintile 'dinti 'dintili 'frate 'fratile 'frati 'fratili 'kwne 'kwnle 'kwni 'kwnwli so'are so'arle 'sori 'sorwli Vakvata sporedba ovozmo`uva da se vidi kako edna pojava koja na prv pogled spa|a vo domenot na fonologijata, navleguva podla-boko vo sistemot i predizvikuva i ponatamo{ni pomestuvawa vo morfologijata i celosno se vklopuva vo sistemot. 2.1.1.2. Mno`ina kaj imenkite od ma{ki rod Osnovnata (i naj~esta) nastavka za obrazuvawe na mno`ina e -'i koe kako {to navedov vo delot za fonologija, vo aromanskiot ohridski sosema otpadnalo (predizvikuvaj}i izmena na prethodniot konsonant) bez ogled dali na krajot imame konsonantska grupa ili samo eden konsonant.

Vo kru{evskiot aromanski skratuvaweto odnosno ~uvaweto na -'i zavisi od krajot na imenkata:

Pr.: pom - 'po9i , pw'rumbu - pw'run\i

Vo govorot na Far{erotite -'i redovno otpa|a. Pa taka imame:

edn. mn. korb kor\ gavrani preft prefc

sve{etnici

Marjan Markovi} 55

afend a'fen< gospoda pork porc prasiwa 'jatur 'jacwr doktori lup lu] volci mes me[ meseci

fw'~or fw'~or mom~iwa 'rw7 rw# potoci 'bo7 bo# volovi 'sori sor sonca 'kwni kw9 ku~iwa

'munti munc

planini Nastavkata -a< se javuva kaj onie imenki {to zavr{uvaat na

akcentiran vokal i koi naj~esto se od tu|o poteklo (osven eden zbor od romansko poteklo - Dumni'<w "Gospod"):

edn. mn.

Dumni'<w Dumni'<w< bogovi kwsw'bw kwsw'bw< gradovi vu8vod'w vu8vod'w< vojvodi papu'@i papu'@w< papuxii bwf'~w bwf'~w< baf~i

jorgan'@i jorgan'@w<

jorganxii Nastavkata -w9 se javuva samo kaj tri formi kaj imenkite od

ma{ki rod: Pr.:

edn. mn. 'twtw tw'tw9 tatkovci 'lwlw lw'lw9 ~i~kovci 'pwpu pw'pw9

dedovci

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 56

2.1.1.3. Opredeleni formi na imenkite od ma{ki rod (mno`ina) Osnovnata forma na postpozitivniot ~len e -#w (dobieno od -

#i so neutralizacija na neakcentiranoto i vo w pred palatali. Se dodava na osnovnata mno`inska forma na imenkite od ma{ki rod.

Primeri: neopr. opredeleni soc 'soc#w prijatelite po9 'po9#w jabolkite bo# 'bo#w volovite lu] 'lu]#w volcite dinc 'dinc#w zabite 'ospwc 'ospwc#w gostite kwsw'bwc kwsw'bwc#w gradovite tw'tw9 tw'tw9#w tatkovcite drac d'rac#w

|avolite frac f'rac#w bra}ata pw'run\ pw'run\#w gulabite 'jacwr 'jacwr#w doktorite

2.1.2. Imenki od `enski rod Imenkite od `enski rod vo govorot na Aromancite Far{eroti od ohridsko-stru{kiot region zavr{uvaat na -w , -i i -o . 1.) Imenki {to zavr{uvaat na -w :

'kasw ku}a 'cinw ve~era 'jarbw treva 'inwmw srce ba'ligw lepe{ka

bw'serkw crkva 'vakw krava fw'ridw

prozorec

Marjan Markovi} 57

2.) Imenki {to zavr{uvaat na -i : Tuka se raboti za imenkite {to vo aromanskiot ohridski zavr-

{uvaat na -e, koe so redukcija preminalo vo -i . Golomb, vo opisot na govorot na Aromancite od Kru{evo, ovde ja razdeluva grupata na imenki {to zavr{uvaat na -e po palatali i po -j , i na imenki so zavr{etok na -e po nepalatali. Vo ohridskiot aromanski govor, imenkite od podgrupata "-e po palatali" preminale vo grupata {to zavr{uva na -w (poto~no tuka se vr{i redukcija na neakcentirano e vo w po palatali i po glajdot). Primeri: arom. Kru{evo arom. Ohrid a'gi9e 'i9w lozje 'lam9e 'lam9w lamja mo'a[e 'mo[w starica m're`e m're`w mre`a ure'ak#e u'rek#w uvo fur'ti8e fur'tiw tovar k'#a8e

k'#e8w

klu~

Grupata na imenki {to vo kru{evskiot zavr{uvaat na -e , ovde, kako {to spomenav pogore, zavr{uvaat na -i poradi redukcijata na neakcentiranite vokali i na krajot na zborot. 2. a) Imenki {to zavr{uvaat na -i (po nepalatali): arom. Kru{evo arom. Ohrid 'pade 'padi pod ']efe ']efi }ef 'punte 'punti most 'parte 'parti del 'pwne 'pwni leb 'kale 'kali pat 'vale 'vali reka a'mare a'mari more mu'#ere

mu'#eri

`ena

I tuka mo`e da se vidi poednostavuvaweto na sistemot i doslednoto primenuvawe na praviloto za redukcija na neakcenti-ranite vokali. Kako {to }e se vidi pri objasnuvaweto na opredele-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 58

nosta kaj ovie imenki, diferencijacijata me|u neopredelenite na-sprema opredelenite se zadr`uva i e jasna, iako ovoj govor se pome-stuva vo odnos na drugite aromanski govori. 3.) Imenki {to zavr{uvaat na -o

Ovde se vbrojuvaat mal broj imenki i toa onie koi pred zavr{etokot imaat vokal. Vo kru{evskiot nekoi od niv vo osnovata go imaat diftongot -ea koj tuka se uprostil vo -e . arom. Kru{evo arom. Ohrid 'neao 'neo sneg s'teao s'teo yvezda ha'rao ha'rao radost jw'cao jw'cao junica kw'cao

kw'cao

ku~ka

Vo kru{evskiot postojat i dve formi od `enski rod koi zavr{uvaat na konsonant. Toa se imenkite: soru (sestra) i noru (snaa). Vo govorot na Far{erotite ovie imenki se so formite - 'sorw i 'norw, odnosno spa|aat vo grupata na imenki {to zavr{uvaat na -w . 2.1.2.1. Opredeleni formi na imenkite od `enski rod (ednina)

Opredeleniot ~len za `enski rod ednina e a koj se dodava na edninskata forma na imenkata. Bidej}i imenkite od `enski rod vo ednina zavr{uvaat na vokal, pri kontaktot so ~lenskata morfema nastanuvaat izvesni promeni pri dopirot na vokalite.

Imeno, kaj imenkite {to zavr{uvaat na -w, pri kontaktot so ~lenskata morfema a, doa|a do asimilacija na -w i vsu{nost opozi-cijata w - a ja poka`uva opozicijata neopredelenost-opredelenost. a) Imenki {to zavr{uvaat na w

Primeri: neopr. opr. 'fetw 'feta devojka 'vakw 'vaka krava 'cinw 'cina ve~era 'horw 'hora selo 'lunw 'luna mese~ina kw'livw kw'liva koliba 'sorw

'sora

sestra

Marjan Markovi} 59

a1) Imenki {to zavr{uvaat na w ( neakcentirano -e > -w po palatali ) Primeri:

neopr. opr. 'mo[w 'mo[a starica m're`w m're`a mre`a 'i9w 'i9a lozje 'lam9w 'lam9a lamja u'rek#w u'rek#a uvo fur'tiw fur'tia tovar k'#e8w

k'#e8a

klu~

b) Imenki {to zavr{uvaat na -i

Vo ramkite na izrazuvaweto na opredelenosta kaj imenkite od `enski rod, kaj ovaa grupa se javuvaat najinteresni promeni poradi dve pri~ini: poradi redukcijata na e vo i i poradi uprostu-vaweto na diftonzite. Sepak, i ovie promeni celosno se vklopuvaat vo sistemot i distinkcijata opredelenost-neopredelenost i ovde jasno e zapazena. Imeno, vo kru{evskiot i vo drugite aromanski govori, na imenkite od `enski rod {to zavr{uvaat na -e im se doda-va ~lenskata morfema -a i so toa vsu{nost na krajot na zborot se ja-vuva diftongot -ea .

Taka, opozicijata neopredelenost - opredelenost kaj ovie imenki vo aromanskiot jazik e izrazena na sledniov na~in:

Primeri:

neopr. opr. 'vulpe 'vulpea lisica 'punte 'puntea most 'minte 'mintea pamet, um pw'dure pw'durea {uma mu'#ere

mu'#erea

`ena

Vo aromanskiot ohridski pak, kako {to spomnav pogore, opozicijata neopredelenost - opredelenost e jasna i vklopena vo sistemot, no poradi pogorespomnatite pravila izgleda sosema poinaku:

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 60

Primeri:

neopr. opr. 'kali 'kale pat 'punti 'punte most 'minti 'minte pamet, um pw'duri pw'dure {uma mu'#eri mu'#ere `ena 'pwni 'pwne leb a'mari

a'mare

more Od pogornite i od ovie primeri mo`e da se vidi deka for-mite koi vo drugite aromanski govori ozna~uvaat opredelena forma od imenkite od `enski rod, vo govorot na Far{erotite ozna~uvaat neopredelena forma. Taka formata od tipot - 'pwne vo kru{evskiot aromanski ja ozna~uva neopredelenata forma (leb), dodeka vo ohridskiot aromanski ja ozna~uva opredelenata forma (lebot). Ovaa pojava samo ja doka`uva tezata deka vo eden t.n. jazi~en mikrosistem funkcioniraat vnatre{ni pravila koi imaat za primarna cel da ja olesnat komunikacijata me|u samite nositeli na toj jazi~en mikrosistem i koi poka`uvaat izvesna samostojnost vo negoviot razvoj. No isto taka treba da spomnam i deka ovaa pojava ne zna~i izolacija na ovoj govor vo globalni ramki, t.e. vo ramkite na Balkanskiot jazi~en sojuz. Kako {to ve}e e objasneto vo delot za fo-nologija, skoro site tendencii {to postojat i vo drugite aromanski govori (a vpro~em i vo drugite jazici od Balkanskiot jazi~en sojuz) - ovde se gramatikalizirale; i {to e u{te pova`no, promenite koi nastanale pod vlijanie na fonologijata navleguvaat i vo domenot na morfologijata, no i ostanuvaat vo tie ramki. Ako pak gledame poglobalno, imeno vo ramkite na edna balkanska multilingvalna sredina, mo`e da se ka`e deka vo ovoj (a i vo koj bilo drug slovenski ili neslovenski) mikrosistem (govor) postojat dve tendencii: Prvata - koja gi zasegnuva pred s# odnosite me|u fono-lo{koto i morfolo{koto nivo - da se zacvrsti vnatre sistemot i da ovozmo`i polesna i poednostavna komunikacija me|u nositelite na toj mikrosistem, i Vtorata - koja navleguva podlaboko vo strukturata na jazikot i ja povrzuva morfologijata so sintaksata vo eden sistem: morfo-sintaksa (na primer stremeweto kon analiti~ko izrazuvawe na pade`nite odnosi kako {to e slu~aj vo na{iov govor) - i koja ima

Marjan Markovi} 61

cel da ovozmo`i polesna komunikacija me|u nositelite na razli~ni mikrosistemi (i celi jazi~ni sistemi) bez ogled na razli~noto poteklo. Ovaa tendencija, vpro~em e sr`ta na Balkanskiot jazi~en sojuz. v) Imenki {to zavr{uvaat na -o I kaj ovie imenki, opredelenosta se obrazuva so dodavawe na ~lenskata morfema -a . Primeri :

neopr. opr. 'neo 'neoa sneg s'teo s'teoa yvezda ha'rao ha'raoa radost jw'cao jw'caoa junica kw'cao kw'caoa ku~ka

2.1.2.2. Mno`ina kaj imenkite od `enski rod

Nastavkite za obrazuvawe mno`ina kaj imenkite od `enski rod se: -'i (koe na krajot na zborot po vlijanieto vrz konsonantskata alternacija otpa|a), potoa -i (dobieno od -e so redukcija) i -uri koja se javuva kaj pomal broj imenki.

Kaj imenkite od `enski rod {to vo ednina zavr{uvaat na -w mo`at da se javat site tri nastavki. Nekoe cvrsto pravilo za toa koi nastavki se javuvaat kaj ovie imenki, ne mo`e da se opredeli. Sepak, nekoi osnovni parametri mo`e da se vospostavat.

a) Nastavkata -'i se javuva kaj najgolem broj imenki od ovaa

grupa (vpro~em i voop{to kaj najgolemiot broj imenki od `enski rod);

Primeri:

edn. mn. g'ropw gro] grob 'fwridw

'fwri<

prozorec

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 62

'mwnw mw9 raka bw'ligw bw'li< lepe{ka bw'serkw bw'serc crkva 'vakw vwc krava 'i9w i9 lozje s'ki#w

lisica ski# b) Nastavkata -i se javuva kaj pomal broj imenki od ovaa grupa i toa (spored Golomb) naj~esto kaj onie imenki {to spa|aat vo t.n. "osnoven re~nik" : Primeri: edn. mn. 'kasw 'kasi ku}a 'inwmw 'inwmi srce 'fetw 'feti devojka 'dadw 'dadi majka 'sokrw 'sokri svekrva 'limbw 'limbi jazik 'mo[w 'mo[i starica 'sorw

'sori

sestra v) Nastavkata -uri se javuva kaj mnogu mal broj na imenki od ovaa grupa i naj~esto si konkurira so nastavkata -i : Primeri: edn. mn. 'kasw 'kasuri / 'kasi ku}a 'jarbw 'jarburi / 'jarbi treva 'masw 'masuri masa 'cwcw

'cwcuri

grada

Kaj imenkite od `enski rod {to vo ednina zavr{uvaat na -i naj~esto se javuva nastavkata -'i a ponekoga{ i nastavkata -uri (mnogu retko): a) nastavka -'i Primeri: edn. mn. 'padi pw< pod 'parti pwrc del 'pwni

pw9

leb

Marjan Markovi} 63

'punti 'punc most pwr'podi pwr'po< ~orapa fw'ridw fw'ri< prozorec mu'#eri mu'#er `ena 'vali

reka vw#

b) nastavka -uri

Isto kako i kaj prethodnata grupa imenki, i ovde nastavkata -uri si konkurira so nastavkata -'i :

Primeri:

edn. mn. 'kali 'kaluri / kw# pat 'vali 'valuri/ vw# reka ']efi 'kefuri }ef 'padi

'paduri / pw<

pod

Kaj imenkite od `enski rod {to vo ednina zavr{uvaat na -o naj~esto se javuva nastavkata -i a ponekoga{ i nastavkata -uri (mnogu retko):

Primeri: edn. mn. 'neo 'neuri sneg 'steo 'steli yvezda jw'cao jw'cali junica kw'cao

kw'cali

ku~ka

2.1.2.3. Opredeleni formi na imenkite od `enski rod (mno`ina) Osnovnata forma na postpozitivniot ~len e -li (dobieno od -

le so izmenata na neakcentiranoto e vo i . Se dodava na osnovnata mno`inska forma na imenkite od `enski rod.

Primeri: neopr. opr. 'kasi 'kaswli / 'kasili ku}i(te) 'feti 'fetwli / 'fetili devojki(te) 'mo[i 'mo[wli starici(te) ski# s'ki#wli lisici(te) bu'kwc

bu'kwcli

par~iwa(ta)

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 64

pw9 'pw9li lebovi(te) mu'#er mu'#erli `eni(te) 'sori 'sorwli sestri(te) 'ka#uri 'ka#urli* pati{ta(ta) 'inwmi

'inwmli*

srca(ta) *Otpa|aweto na vokalot kaj ovie formi e poradi zapazuva-

weto na praviloto za mestoto na akcentot koj ne mo`e da odi podaleku od tretiot slog od krajot. 2.1.3. Imenki od sreden rod

Od formalen aspekt mo`e da se ka`e deka imenkite od t.n. "sreden rod" gi sodr`at karakteristikite na imenkite od ma{ki rod vo ednina i od `enski rod vo mno`ina. Zatoa tuka }e navedam nekolku primeri na imenki koi gi sodr`at tie karakteristiki:

Primeri:

edn. (= m.r.) mn. (= `.r.) neopr. opr. neopr. opr. kap 'kapu 'kapati kapwtli glava ~w'~or ~w'~oru ~w'~ori ~w'~orli noga ka[ 'ka[u 'ka[uri 'ka[urli sirewe 'lapti 'laptili 'lapturi 'lapturli mleko gorc 'gorcu

'gorci 'gorcwli

kru{a Tabelava {to sledi poslikovito }e gi prika`e formite na imenkite niz soodvetnite kategorii: IMENKI

ednina mno`ina

neopr. opr. neopr. opr.

korb 'korbu kor\ 'kor\#w

pom 'pomu po9 'po9#w

ma{ki rod

'bo7 bou bo# 'bo#w

Marjan Markovi} 65

f'rati f'ratwli frac f'rac#w

'sori 'sorwli sor 'sor#w

mwhw'lw mwhw'lwu mwhw'lwc mwhw'lwc#w

papu'@i papu'@iu papu'@wc papu'@wc#w

'tati 'tatwli tw'tw9 tw'tw9#w

ednina mno`ina

neopr. opr. neopr. opr.

'fetw 'feta 'feti 'fetwli bw'serkw bw'serka bw'serc bw'serkwli

'i9w 'i9a i9 'i9li

'mo[w 'mo[a 'mo[i 'mo[wli

'padi 'pade pw< 'pw<li

'punti 'punte punc 'puncwli

mu'#eri mu'#ere mu'#er mu'#erli

'kali 'kale 'kaluri 'kalurli

`enski rod

s'teo s'teoa s'teli s'telwli

ednina mno`ina

neopr. opr. neopr. opr.

sufult 'sufultu 'sufwlti 'sufwltli

gorc 'gorcu 'gorci 'gorcwli

'lapti 'laptili 'lapturi 'lapturli sreden rod

ka[ 'ka[u 'ka[uri 'ka[urli

Od seto ova mo`e da se vidi kako vo ovoj govor vlijaele site

fonetski promeni (uprostuvawe na diftonzite, redukcija), a isto taka i morfonolo{kite (alternacija na konsonantite) vo ramkite na morfologijata kaj imenkite i kako ovoj sistem se snao|al za da ja zapazi osnovnata distinkcija vo ramkite na opoziciite na samite kategorii, a i me|u razli~nite kategorii. Vlijanieto na fonolo{-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 66

kite promeni e tolku silno {to morfologijata morala da se prila-goduva kon niv pomestuvaj}i go sistemot kon pogolema poednostave-nost so {to se ovozmo`uva i polesna komunikacija.

2.2. Pridavki

[to se odnesuva do pridavkite vo ovoj govor, a i voop{to vo aromanskiot, tie glavno mo`e da se podelat vo ~etiri grupi: pridav-ki so 4 formi, pridavki so 3 formi, pridavki so 2 formi i pridavki so 1 forma.

Vo odnos na kategoriite {to gi poseduvaat pridavkite, tie se od sintaksi~ki karakter; imeno, rodot, brojot i opredelenosta kaj pridavkite se vo korelacija so tie kategorii kaj imenkite odnosno tie se usoglasuvaat spored imenkata {to ja modifikuvaat.

a) pridavki so 4 formi:

Kako i kaj del od imenkite, vo mno`inata kaj ovie pridavki nositel na kategorijalnata opozicija po rod e alternacijata.

Primeri:

edn. mn. m.r. `.r. m.r. `.r. a'vut a'vutw a'vuc a'vuti bogat alb 'albw al\ 'albi bel bun 'bunw bu9 'buni dobar mu'[at mu'[atw mu'[ac mu'[ati ubav gros g'rosw gro[ g'rosi debel mort 'mortw 'mortc 'morti mrtov skump s'kumpw

skun] s'kumpi

skap Kako {to mo`e da se vidi od primerive, ovde se raboti za pridavki koi imaat posebni formi za ma{ki i `enski rod i vo ednina i vo mno`ina. Pridavkite od sreden rod se odnesuvaat spored soodvetnite imenki - po ma{ki rod vo ednina i po `enski rod vo mno`ina.

b) pridavki so 3 formi:

Ovde se raboti za pridavki koi imaat formi za ma{ki i `enski rod ednina i edna zaedni~ka forma za mno`ina:

Marjan Markovi} 67

Primeri: edn. mn.

m.r. `.r. m. i `. rod ve]# 've]#w 've]#i star larg 'largw lar< {irok lung 'lungw lun< dolg rwmw'nesk rwmw'neskw rwmw'ne[t ([~) aromanski v) pridavki so 2 formi:

Ovde se raboti za pridavki koi imaat po edna zaedni~ka forma za ednina i mno`ina. Ovie pridavki zavr{uvaat na -i vo ednina i na -'i (> ) vo mno`ina :

edn. mn. 'verdi 'ver< zelen 'mari mwr golem 'dulci* dulc sladok swp'cwri swp'cwr

tenok *Kaj nekoi informatori ovaa pridavka e samo so edna forma i za ednina i za mno`ina - 'dulci . g) pridavki so 1 forma: Tuka spa|aat mal broj na pridavki i toa prete`no od tu|o poteklo. ta'ze 'roze 'karo g'rao

Kako {to mo`e da se vidi, pri obrazuvaweto na mno`ina, i ovde kako i kaj imenkite nastanuvaat konsonantski alternacii. ]e navedam samo nekolku primeri:

Primeri:

edn. mn. slab - sla\ slab, bolen alb - al\ bel mort - morc mrtov 9ik - 9ic mal 'verdi - ver< zelen 'orfwn - 'orfw9 siromav bun - bu9 dobar

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 68

2.2.1. Komparacija na pridavkite: Kaj kvalitativnite pridavki se javuvaat tri sporedbeni

stepeni: pozitiv, komparativ i superlativ. Komparativot se obrazuva analiti~ki so pomo{ na prilogot kama (pove}e) koj stoi pred pridavkata vo pozitiv. Superlativot se obrazuva sinteti~ki; imeno se obrazuva so pomo{ na slovenskiot prefiks naj- (na8- ).

Primeri: bun kama bun na8'bun dobar, podobar, najdobar 'mari kama 'mari na8'mari golem, pogolem, najgolem gros kama gros na8g'ros debel, podebel, najdebel mu'[at kama mu'[at na8mu'[at ubav, poubav, najubav

Vo odreden kontekst, za pogolema ekspresivnost, mo`e da se upotrebat i formite od tipot: na8kamabun, na8kamamari... (najpodobar, najpogolem)

Vo odnos na pridavkite treba da spomenam deka prilozite koi se obrazuvaat od pridavki se identi~ni so formite na soodvetnite pridavki vo `enski rod koj vo aromanskiot e nemar-kiran za razlika od makedonskiot kade toa e sredniot rod ({to mo`e da se vidi i vo delot za glagolskiot sistem - na pr. kade na makedonskoto "imam noseno" mu odgovara aromanskoto "am purtatw").

Taka, na prilozite izvedeni od pridavki od tipot - ubavo, lo{o, dolgo (vo sreden rod) im odgovaraat soodvetnite prilozi vo aromanskiot jazik - mu'[atw, u'rutw, 'lungw (vo `enski rod).

2.3. Zamenki Vo ramkite na delot za zamenkite mo`e da se ka`e deka ovaa

grupa skoro voop{to ne se razlikuva od aromanskiot sistem (osven promenite predizvikani od redukcijata i uprostuvaweto na difton-zite koi se isti za site zborovni grupi). Vo pove}eto monografii za aromanskiot objasneti se site podelbi vo ramkite na zamenkite. Zatoa ovde samo }e gi pretstavam vo tabelaren pregled site vidovi na zamenki. Vo sekoj slu~aj, sekako deka e bitna podelbata na zamen-

Marjan Markovi} 69

kite vo ramkite na nivnata funkcija; imeno vo zavisnost od toa dali zamenkite primarno ja zazemaat sintaksi~kata pozicija na imenkata ili pak ja zazemaat sintaksi~kata pozicija na pridavkata, vo ramkite na gramatikite postojat pove}e potpodelbi. Isto taka postojat i zamenki koi mo`at da gi zazemat i dvete pozicii (ambivalentni).

2.3.1. Li~ni zamenki

Kako eden od strukturnite balkanizmi e i udvojuvaweto na objektot. Taka i vo aromanskiot li~nite zamenki vo zavisnite pade`i poseduvaat kratki i dolgi zamenski formi. Isto taka, prvoto i vtoroto lice ne se podlo`ni na promena po kategorijata rod za razlika od tretoto lice koe se menuva i po rod. Za razlika od drugite govori, kade za prvo lice ednina ja imame zamenkata eu, 8o , ovde sekoga{ se javuvava formata mini . Tabelata na li~nite zamenki (ortotoni~nite formi) vo aromanskiot ohridski izgleda vaka:

ednina

1 lice 2 lice 3 lice m.r. 3 lice `.r. N. mini tini nws nwsw

D-G. a 9ia 9w a cw8w cw a lu8 #w a #e8 li Acc. mini mi tini ti nws u nwsw u

mno`ina N. no8 vo8 nw[ nwsi

D-G. a nao nw a vao vw a lor #w a lor li Acc. noi nw voi vw nw[ #w nwsi li

Vo odnos na refleksivnite zamenki, postoi samo edna zadol`itelna (kratka) forma i toa za treto lice - sw za akuzativ i [w za genitiv-dativ (ednina i mno`ina); dodeka za prvo i vtoro lice se upotrebuvaat soodvetnite formi od li~nite zamenki.

Primeri:

mi duk (se "vodam")* 9w lau mw9li (si mijam race)* ti duk cw lai mw9li s-duci [w la mw9li

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 70

nw ducem nw lam mw9li vw ducec vw lac mw9li s-duk [w la mw9li *Vo aromanskiot formite za treto lice sw i [w odgovaraat na makedonskite se i si , dodeka vo drugite lica se upotrebuvaat kratkite formi na li~nite zamenki za akuzativ odn. dativ pa taka vo bukvalen prevod bi bilo: me vodam, te vodi{, ..... / mi mijam race, ti mie{ race,.... 2.3.2.Pra{alni i relativni zamenki a) Pra{alni zamenki se: za `ivo:

N. ka8 ? (koj? ) Acc. pi ka8 ? ( kogo?)

D-G. al ku8 ? (~ij? , komu?) za ne`ivo: ci ? ({to?)

Primeri: Ka8 vw'ni? Ti ka8 vi'ni[? Koj dojde? Za kogo dojde? Pi ka8 u vw'<u[? Kogo go vide?

Al ku8 swnt pomli? ^ii se jabolkite?

Al ku8 #w a8 datw pra<? Komu si mu gi dal parite?

Ci ari ti mwkari? [to ima za jadewe? Ti ci mule[t? Za {to moli{? b) Relativni zamenki: N-Ac. (pi) ka8 , ci D-G. al ku8

Kako {to e vpro~em i vo makedonskiot, istite formi se upotrebuvaat i za pra{alnite i za relativnite zamenki. Razlikata vo odnos na makedonskiot e vo toa {to vo aromanskiot pra{alnite odn. relativnite zamenki nemaat distinkcija po rod i broj.

Primeri: A'cia esti 'omu ti ka8 ti zbu'ra8 .

Tuka e ~ovekot za kogo ti zboruvav.

Marjan Markovi} 71

'Feta ka8 'vini 'esti mu'[atw. Devojkata koja dojde e ubava.

Acia swnt fi~ori pi ka8 #w vw<u8 a'serw. Tuka se mom~iwata koi gi vidov v~era. Zburwsk ku omu ci esti tu gwrdina. Zboruvam so ~ovekot {to e vo gradinata. Ju 'esti 'karte ci ti u am patwr'kutw di 'Ohwrdw? Kade e knigata {to ti ja imam prateno od Ohrid? 2.3.3. Pokazni zamenki Spored gorenavedenite potpodelbi ovie zamenki mo`at da se javat i vo pridavska i vo imenska funkcija. Vo aromanskiot se javuvaat dve grupi pokazni zamenki - za blizina i za dale~ina. Poslednava grupa funkcionira i kako ne-markirana.

Primeri: blizina:

ma{ki rod edn. mn.

N-Ac. aist ai[~

D-G. aist* ai[~* `enski rod edn. mn.

N-Ac. aistw aisti D-G. aisti* aisti*

*Vo drugite aromanski govori formite za pokaznite zamenki za blizina vo genitiv-dativ se slednive:

ednina mno`ina m.r. `.r. m. i `. rod aistu8 aiste8 ai[~or

Od ova mo`e da se vidi deka pade`nite nastavki vo ovoj govor

kaj ovaa grupa zamenki se izgubile. No za toa }e stane zbor vo narednata glava.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 72

dale~ina / nemarkirano

ma{ki rod edn. mn.

N-Ac. aceu ace#

D-G. acelu8 atsw'lor `enski rod edn. mn.

N-Ac. a'ce a'celi D-G. acw#e8 acw'lor

Kaj ova grupa pak, mo`e da se zabele`i deka pade`nite nas-tavki se ~uvaat. So toa vsu{nost i se poka`uva i nemarkiranosta vo odnos na prostorot. Osnovnata distinkcija me|u makedonskiot i aromanskiot vo odnos na pokaznite zamenki e taa {to vo takva funkcija ne mo`at da se javat li~nite zamenki za treto lice. Kako prvo nemarkiranata forma na pokaznata zamenka koja vo makedonskiot se javuva vo sreden rod (toa), vo aromanskiot e vo `enski (kako nemarkiran) i sekoga{ se upotrebuva formata na pokaznata zamenka (a'ce), a nikoga{ formata na li~nata zamenka ('nwsw) koja mo`e da se odnesuva samo na lica. Taka na makedonskoto toa mu odgovara aromanskoto a'ce : Toa {to sakam da go ka`am e ... A'ce ci vo8 sw spun 'esti.... Toa e golema rabota. A'ce 'esti 'mari 'lukur. Isto taka, formite za treto lice od li~nata zamenka se blokirani i vo odnos na pridavskata funkcija. Ne mo`e nikoga{ : *nws om, *nwsw fetw,... tuku sekoga{ mora: aceu om, ace fetw,... Primeri: Ace mu#eri kafi <uw aduci lapti, [w dapo8w nwsw fu<i akasw. Taa (onaa) `ena sekoj den nosi mleko, i posle taa si odi doma. Abe aceu ku peru alb, nu [tiu kum sw k#emw, u vw<ui pi nws la skuliw.

Abe toj so belata kosa, ne znam kako se vika, go vidov na toj (nego) vo {kolo.

Marjan Markovi} 73

2.3.4. Prisvojni zamenki I tuka se raboti za formi koi mo`at da se javat i so

pridavska i so imenska funkcija. Pridavskite formi se poveduvaat po imenkite i nemaat svoi pade`ni nastavki - tie ostanuvaat kaj imenkite, dodeka "vistinskite" prisvojni zamenki se javuvaat kako enklitiki i se menuvaat po pade`.

Masc. sing. 1 l. 2 l. 3 l.

ameu atwu alu8

anost avost alor

Masc. plural 1 l. 2 l. 3 l.

ame8 atwi alui

ano[~ avo[~ alor

Fem. sing. 1 l. 2 l. 3 l.

ame ata a#e8

anostw avostw alor

Fem. plural 1 l. 2 l. 3 l.

ameli atwli a#e8

anosti avosti alor

Primeri: fi~oru ameu moeto dete wnvesta ame mojata nevesta No kako i vo makedonskiot, kaj rodninskite imiwa se ovie

javuvaat kako enklitiki: Primeri:

fratu 9u brat mi fratu tu brat ti fratu su brat mu mu#er me `ena mi mu#er te `ena ti mu#er sw `ena mu

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 74

Isto taka ~esto se javuvaat i dvojni formi: hi#u 9u ameu sin mi moj fratu 9u ameu brat mi moj

2.3.5.Neopredeleni zamenki

Tuka spa|aat zamenkite od tipot: 'vwr nekoj 'vwrnu nikoj 'kafi sekoj a'lant drug tut siot 'singur sam nws'kwnc nekolku cw'va ne{to

2.4. Broevi

[to se odnesuva do broevite, aromanskiot ohridski ne se

razlikuva od aromanskiot kru{evski. Zatoa samo }e gi navedam osnovnite broevi:

1. un , unw 15. 'cisprw 2. do8 , dao 16. '[a8spra 3. tre8 20. 'i9wc 4. 'patru 21. 'u9sprw'i9wc 5. 'cinci 22. 'do8sprw'i9wc 6. '[asi 30. tre8'<wc 7. '[apti 31. tre8'<wc [-un 8. 'optu 100. unw sutw 9. 'nao 101. unw sutw [-un 10. '<aci 11. u9spra 12. do8sprw Vo odnos na razlikite so makedonskiot, kaj broevite od 11 do 19

vo aromanskiot ohridski se ispu{ta desetkata ('<aci). Pa zatoa imame: u9spra, do8sprw (eden na, dva na). Kaj broevite od 21 do 29, go imame tipot: 'u9sprw'i9wc 'do8sprw'i9wc (eden na dvaeset, dva na dvaeset, ...).

Marjan Markovi} 75

2.5. Pade`

Vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica, gubeweto na pade`ite, odnosno preminot od sinteti~ka kon analiti~ka deklinacija se smeta za eden od strukturnite balkanizmi. Roman-skiot jazik i aromanskiot se edinstvenite romanski jazici koi gi za~uvale pade`ite ne samo vo ramkite na zamenkite, tuku i vo ram-kite na imenkite so posebnite pade`ni nastavki. Tuka pred s# mislam na pade`nite nastavki za genitiv-dativ koi funkcioniraat i vo ramkite na postuliraniot standard na aromanskiot (imaj}i ja predvid aromanskata gramatika od Janku Janakievski), a i vo aromanskite govori (v. opisot na Golomb za kru{evskiot aromanski).

No, aromanskiot ohridski, kako govor vo koj vo ogromna mera se dorazvile balkanskite tendencii, poseduva skoro celosno analiti~ka deklinacija. Toa zna~i deka pade`nite nastavki za geni-tiv-dativ kaj imenkite celosno otpa|aat i pade`nite odnosi se realiziraat analiti~ki, poto~no kako kaj makedonskiot. Vo ramkite pak na aromanskiot (osven meglenoromanskiot), ovaa pojava ne e poznata. Imeno, vo aromanskiot, nastavkite za genitiv - dativ se slednive: ednina mno`ina m. rod `.rod m. i `. rod G-D. -lu8 -#e8 -lor a barbatlu8 a feti#e8 a ominlor Kako {to napomenav vo aromanskiot ohridski ovie nastavki sosema otpadnale vo ma{kiot rod i vo mno`inata, dodeka kaj del od imenkite od `enski rod ({to zavr{uvaat na -w ) postoi nastavkata -i koja mo`ebi pretstavuva ostatok od starata pade`na nastavka. Isto taka, treba da se spomene deka sekoga{ geniti-vot/dativot se izrazuva pokraj so pade`nite nastavki i so predlogot a (kasa a omlu8 - ku}ata na ~ovekot). Vo ovoj govor i tuka ima izvesna razlika. Imeno, tuka se upotrebuvaat dve formi na predlogot: i toa al za imenkite od ma{ki rod i ali za imenkite od `enski rod. Smetam deka ovie formi poteknuvaat od prokliti~nata ~lenska morfema za genitiv - dativ koja stoi pred ne~lenuvana imenka (vidi Matilda Karagiu, 1968 str. 92). Imeno, vo aromanskiot, ovaa prokliti~ka

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 76

morfema za imenki od ma{ki rod glasi alu , a za `enski ale . Taka, od ovie formi, znaej}i gi pravilata za otpa|awe na krajnoto -u i za redukcija na neakcentiranoto e , vo govorot na Far{erotite gi dobivame formite al i ali. Vo ovoj govor ovie formi se upotrebuvaat i so ~lenuvani imenki, no bez pade`ni nastavki. Tie na nekoj na~in pretstavuvaat petrificirani alomorfi na predlogot. Na ovoj na-~in povtorno govorot na Far{erotite gi koristi sredstvata koi ve}e postojat vo jazikot i gi upotrebuva za izrazuvawe na pade`ite na analiti~ki na~in. So pomo{ na slednive primeri }e se obidam poilustrativno da ja prika`am situacijata vo ovoj govor nasprema aromanskiot kru{evski: Primeri: arom. k. Aesta 8aste kasa a feti#e8. far{. Aista 'esti 'kasa ali feti. mak. Ova e ku}ata na devojkata. arom. k. Li <wk a mu#ere8. far{. Li zwk ali mu#eri. mak. I velam na `enata. arom. k. Nws 8a're 'multu harasitu di mu[uteaca a horw#e8. far{. Nws a're 'multu hara'sit di mu[uteca ali hori. mak. Toj be{e mnogu radosen od ubavinata na seloto. arom. k. Va s-u-adukw hi#isa a vwsilelu8. far{. U s-u-adukw hi#wsa al caru. mak. ]e ja donese }erkata na carot. arom. k. I# <wsirw a ominlor s-fugw. far{. I# <wswrw al omw9#w s-fugw. mak. Im rekoa na lu|eto da si odat. Od primerite se gleda deka vo govorot na Far{erotite sosema se izgubile pade`nite nastavki za genitiv - dativ i mo`e da se ka`e deka ovoj govor poseduva celosno analiti~ka deklinacija. Primeri:

pomu al pomu barbatu al barbatu sorwli al sorwli

Marjan Markovi} 77

feta ali feti punti ali punti omw9#w al omw9#w prefc#w al prefc#w Razlikata me|u genitivot i dativot od formalen aspekt e toa {to vo dativot udvojuvaweto e zadol`itelno, dodeka vo genitivot toa ne se javuva: Primeri:

Mini #w spus al fi~oru. Jas mu rekov na mom~eto. Ace esti kalu al fi~oru. Toa e kowot na mom~eto. U{te edna potvrda deka procesot na gubeweto na pade`nite nastavki vo ovoj govor e dlaboko navlezen vo sistemot e i gubeweto na ovie nastavki kaj pokaznite zamenki za poso~uvawe na bliski predmeti, dodeka kaj nemarkiranite pokazni zamenki tie s# u{te se ~uvaat. Primeri:

U vw<u8 kasa al aist om. (bi trebalo- a aistulu8 om ) Ja vidov ku}ata na ovoj ~ovek. L'i spu[ ali aisti mu#eri. (a ne - a aiste#e8 ) I rekov na ovaa `ena. No kaj nemarkiranite pokazni zamenki pade`nite nastavki se u{te se ~uvaat. U vw<u8 kasa al acelu8 om. Ja vidov ku}ata na toj ~ovek. L'i spu[ ali ce#e8 mu#eri. I rekov na taa `ena. Interesno e i toa {to vo ohridskiot aromanski se ~uvaat predlo{ki konstrukcii za iska`uvawe na partitivniot genitiv. Taka za iska`uvawe na del od celina ili broj se koristi predlogot di (od).

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 78

Primeri: Dw9 unw skafw di apa. Daj mi edna ~a{a voda. (...od voda) Dw9 unw bukatw di ka[. Daj mi edno par~e sirewe. (...od sirewe) Ankupra8 un kil di ka[ Kupiv edno kilo sirewe. Vlorw avem un bu#uk di o8. Porano imav eden buluk ovci. Vlorw avem unw 9i#w di o8. Porano imav iljada ovci. Lukram @umatati di <ua. Rabotev polovina den. Vw<u8 unw ~udia di omw9. Vidov edno ~udo lu|e. U a[teptam cin<ac di a9. Go ~ekav pedeset godini. U a[teptam unw <aci a9. (kaj brojot 10 nema di)

Go ~ekav edno deset godini.

Od seto ova mo`e da se zaklu~i deka aromanskiot ohridski i vo ramkite na pokazatelite na pade`nite odnosi se dobli`il do makedonskiot. Iako vo pove}eto aromanski govori se zadr`ale morfolo{kite pokazateli za dativ/genitiv, a i pokraj mnoguve-kovnite kontakti so albanskiot, vo ovoj govor imame skoro celosno analiti~ka deklinacija. Kon toa pred s# pridonel intenzivniot kontakt so makedonskiot. 2/b. Makedonski ohridski Op{t pregled* (prezemeno od B. Vidoeski 1984, 1999)

Od gramati~ko-strukturnite osobini ohridsko-stru{kite go-vori so drugite zapadni dijalekti gi povrzuvaat: razlikuvaweto na nominativnata i op{tata forma kaj li~nite i rodninskite imiwa od m.r. {to zavr{uvaat na konsonant, na -o i na -e, sp. Stojan dojde : Go vide Stojana, ili: Janko, Mile, tetin, tatko, tate, op{ta forma: Janka, Mileta, tetina, tatka, tateta, mno`inskata nastavka -o(v)i kaj ednoslo`nite imenki od m.r.: lebo(v)i, rido(v)i,

* Vo ovoj del }e bide daden op{t pregled na morfolo{kite karakteristiki na makedonskite ohridsko-stru{ki govori (prezemeni od opisot na Vidoeski, 1984) pred s# poradi toa {to pove}eto kategorii ne otstapuvaat od op{tata slika na makedonskiot dijasistem, a posebno od zapadnite periferni govori.

Marjan Markovi} 79

trojniot ~len, sp. lebov, lebot, lebon, kaj li~nite zamenki se pazi dativnata fleksivna forma: mene mi (re~e), nemu mu, nam ni itn.; kako li~na zamenka za 3 l. se upotrebuva toj. Site zapadni govori, me|u koi i ohridsko-stru{kite, poznavaat tri vida demonstrativni zamenki: ovoj, onoj, toj. Vo oblasta na sintaksata najkarakteristi~-na zapadnomakedonska crta e konsekventnoto udvojuvawe na objektot i upotrebata na zamenskite i glagolskite klitiki na po~etokot na re~enicata, sp. Go vide Stojana, Mu re~e na deteto, Si go vide sonot.

Od zboroobrazuva~kite morfemi kako dijalektna osobina vo ovie govori se javuva sufiksot -ule so deminutivno-hipokoristi~ko zna~ewe, sp. detule, ku}ule, ku}i~ule, a od slu`benite zborovi dija-lektno se izdiferencirani predlozite kon, so raznovidnosta kun, i iz so zna~ewe ‘niz, preku’. Ovie govori gi povrzuvaat me|u sebe, a istovremeno gi diferenciraat od drugite zapadni dijalekti, i cela redica leksi~ki dijalektizmi, kako, na primer: bl’ut, buza, kr»g, riza, skepar, test, te{ta, ko~eno, i dr.

Morfologijata na ohridsko-stru{kite govori e dosta uedna~ena. Nekoi razliki me|u oddelni lokalni govori nao|ame vo formite za iska`uvawe na dativniot odnos kaj li~nite i rodninskite imiwa od ma{ki i `enski rod, i vo nekoi zamenski formi. Ohridski govor

2.1. Imenki

Dativniot odnos kaj li~nite i rodninskite imiwa vo ohridskiot gradski govor se iska`uva analiti~ki, sp. Mu re~e na Stojana, Mu dade tro: pari na Marka, Ama {~o ne je nare~e na Elica.

Vokativnata forma kaj imenkite od `.r. na -a se obrazuva prete`no so nastavkata -o : Maro, Bo`ano, redovno taka i kaj imi-wata {to zavr{uvaat na -ka : Ela mori Du{ko, Stojanko, Zagorko, Milko. So nastavkata -e vokativ obrazuvaat samo imiwata na -ica, sp. Ela mori Kole¹ce da te opitvam ne{~o! Dojdi, Mar'ice:! – Spored toa, kaj li~nite i rodninskite imiwa od m.r. na konsonant vo gradskiot govor nao|ame tri formi – nominativna, op{ta i vokativna, sp.: Stojan (dojde) – Stojana (go vide) – Stojane (dojdi)! Imiwata {to zavr{uvaat na -e i na -o imaat po dve formi: Marko – Marka, Petre – Petreta. Kaj imenkite na -a op{tata i nominativ-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 80

nata forma se isti, a vokativot se razlikuva samo so intonacijata. Kaj imenkite od `.r. razlikuvame dve formi – edna nominativno-op{ta i vokativnata, sp. Mara (dojde) – (Je vidof) Mara : Maro!

Vo vrska so kategorijata na brojot treba da istakneme deka vo ohridskiot govor pokraj obi~nata mno`ina vo {iroka upotreba e i zbirnata, dodeka izbrojanata e dosta raskolebana. Mno`inski nas-tavki za obi~nata mno`ina se: -i, -o¹ / -e¹ (< -ovi, -evi), -ofci, sp.: z»bi, p»rsti, rabotnici, sudii > sudi:, lebo¹, vetro¹; so -o¹ mno`ina ~esto obrazuvaat i dvoslo`nite imenki od m.r. {to ozna~uvaat srodstvo, sp. dedo¹, tatko¹, sfekro¹, {uro¹, vuj~e¹, pokraj: dedofci, vujkofci, strikofci. So nastavkata -ovci mno`ina obrazuvaat i pejorativite od m.r. na -lo, -le, -ko: g»rbl’o – g»rbl’ofci, me{ko – me{kofci. Imenkite od `.r. mno`ina obrazuvaat so nastavkata -i, so isklu~ok na imenkite ‘noga’ i ‘raka’, kaj koi se zadr`ale starite dualski formi noye, r»ce. Mno`inski nastavki za s.r. se: -a, -ina, sp. sela, jajca, jadejna, lozja, pilina, i -i vo o~i, u{i.

Zbirnata mno`ina se obrazuva, glavno, so nastavkite: -je, -ja za site tri roda, sp.: kamejne / kamejna, t»rnje, t»rnja, d»bje / d»bja, pr»tje / pr»tja, kol’je / kol’ja, gl’u`je, – vodje / vodja, trevje / trevja, bolezje, – kril’ja, `itja, perja, d»rvja. Vo ovaa grupa spa|aat i formite so nastavkite -i{~a : ridi{~a, vetri{~a, -ci : prasci, telci, pilci, i -ca : jaganca (: mno`inskite formi vetro¹, prasina, telina, jagnina).

Treba da se istakne deka i formite na -je imaat mno`inska kongruencija (i na re~eni~no i na nivo na imenska sintagma): Primeri:

Fa{~av rako¹ vo onie kol'jeno. Na_prolet idet vodjeno. I donese pr»tjeno. Izbrojanata mno`ina na -a, koja vsu{nost e varijanta na obi~na-

ta mno`ina pri broj, naj~esto se upotrebuva so brojot dva i vsu{-nost formite na izbrojanata mno`ina poteknuvaat od starata dvoina. Izbrojanata mno`ina vo ovie govori se nao|a vo proces na gubewe. Deneska se poobi~ni mno`inskite formi na -i, -o¹ so broj, sp. dva lebo¹, dva volo¹, poretko dva, tri leba, vola.

Primeri:

Kelneron mi donese dva stola. Kelneron mi donese pet stolo¹. Pero orat so dva vola. Pero imat pet volo¹.

Marjan Markovi} 81

Kategorijata rod e ne{to poraskolebana kaj imenkite od `.r. na konsonant. Taka, imenkite »r{, no{ / no{~ vo ~lenskite formi se od `.r., sp. »r{ta, no{ta, no{va / no}va, a vo mno`inata se javuvaat nasporedni formi so nastavkite -oj: »r`o¹, no{~o¹, no}o¹, pokraj »r`je, no{~i / no}i.

Morfemi za kategorijata opredelenost se: -ot, -ov, -on, itn., sp. denot, denof, denon; zemjata, zemjava, zemjana; poleto, polevo, poleno, itn., kaj pridavkite: dobriot, dobriof, dobrion, itn. Za ohridskiot govor, pa i voop{to za site govori vo ohridsko-stru{koto podra~je, karakteristi~na e {irokata upotreba na opre-delenite formi so morfemite -on, -na, -no, osobeno koga se raboti za imenki koi{to signaliziraat mesto, sp. [eta{e pokraj bregon na ejzerono. Pro{etaj po glavnana ulica, kaj ~inaron, k»r{i milicijana. Ovie formi se sretnuvaat i kaj prekarite: Go vidov Xa~kana, sede{e so Mukion i Taseno.

2.2. Zamenki Li~ni zamenski formi se: jas – mene mi – mene me; nie – nas ni –

nas n#; ti – tebe ti – tebe te; vie – vas vi – vas ve; toj, to: (toa) – nemu mu – nego go; ta: (taa) – nejze e – nea (j)e; tie – nimi mu – nimi i; sebe si – sebe se.

Li~no-predmetni zamenki se: koj, ko(j)e – komu mu – kogo go, mn. ko¹ (koi); nekoj, neko(j)e – nekomu (mu) – nekogo (go), nekoja – na nekoja, mn. neko¹; nikoj, niko(j)e – nikomu – nikogo, nikoja; sekoj, seko(j)e – sekomu (mu) – sekogo (go), sekoja; {(~)o, ne{~o, ni{~o, se{~o; ~i, ~io, ~ija – ~i: (~ii), sp. ^i si, bre pile? ^ija e momi~kana? ^i si, more mom~e? ^i: se decana?

Pokazni zamenki: toj – nemu mu – nego go, ta: (taa), to:, mn. tie; ovaj – ovemu (mu) – ovega (go), ova: (ovaa), ova, mn. ovie; onaj – onemu (mu) – onega (go), ona: (onaa), ona, mn. onie.

So prisvojno zna~ewe se upotrebuvaat: moj, moja, moe – mo¹; na{, -a, -e, -i; tfoj, tfoja, tfoe – tfo¹, va{ -a, -e, -i; negof, nego: (negoa), nego: (negoo < negovo), nego¹ (negoi – negovi), nejzin, -a, -o, -i, nihni, -a, -o, -i // nimni.

Op{tata zamenka se javuva vo formite: siot, seta, seto / sfe, site; siof, sion.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 82

Stru{ki govor

2.1. Imenki Kaj imenskite zborovi za stru{kiot govor karakteristi~ni se

dve pojavi – iska`uvaweto na dativniot i na direktniot objekt so predlogot na. Dativnata na-konstrukcija e op{ta pojava na celoto stru{ko govorno podra~je, sp. Mu dal pari na Nikola, Mu rekol na Spaseta d-o¹t na Drim, Je rekof na Cveta da do¹t Str., Re~i mu na Abaza neka pret»r~it navamu Bor. Je store aber na Lenka Vi{. Iska`uvaweto na direktniot objekt so na ograni~eno e na gradskiot govor i, glavno, vo re~ta na pomladoto pokolenie od pret{kolska i {kolska vozrast. Sp.: Go vikna na No:m~eta, Go fati na Kuzeta za r»ka Str. Ovoj na-objekt ograni~en e na li~ni i voop{to na odu{e-veni imenki. Vo govorot na stru{kite sela vakvi formi se neobi~ni. Sp.: Go vide Jon~eta / Stojana / Marka, Je vikna Milica. Vo poisto~nite sela mo`at da se sretnat duri i sinteti~ki dativni formi, sp. Mu por»~af K»rstanu / Trajanu / Markotu / Todetu, pokraj: Mu rekof na K»rstana / na Marka / na Todeta Dras. Mu privreskaf Vel’janu / Nikolu Vran.

Vo mno`inskite kategorii kaj imenkite stru{kiot govor ne poka`uva pogolemi otstapuvawa od ohridskiot i od drugite zapadni govori. Kaj imenkite od m. i `.r. e vo `iva funkcija i zbirnata mno`ina, sp. t»rwe / t»rjne, d»bje, bru}e, pr»}e, nivje Str, vra}e, liva|e, ogra|e, kamewe Bor, vra}e, rabo}e, vo|e, liva|e, ogra|e, lobo|e, boriwe, planiwe Vi{. Kaj imenkite od `.r. na -a ima tendencija da se generalizira nastavkata -i i na leksemite ‘noga, raka’. Taka, pokraj starite oblici noye, r»ce se upotrebuvaat i formite noyi, r»ci Vi{, Ta{. Mno`inskite formi na -a kaj imenkite od m.r. se mnogu retki koga e imenkata pridru`ena so brojot ‘dva’, sp. dva petli, kupi dva lebo¹ Str. Sp. drugi mno`inski formi: lakti, nokti; dedofci, tatkofci, tetinofci, no i: dedo¹, tatko¹, tetino¹, vujko¹, zeto¹, ~i~ko¹, striko¹, i lakto¹, nokto¹ Vi{; ridi{ta, soni{ta Ta{. Kaj imenkite od s.r. s# pove}e prodira mno`inskata nastavka -i{ta (-i{~a) so neutralno zna~ewe, sp. vremi{ta, de~i{ta, pokraj vremiwa, de~iwa, jagni{ta pokraj jaganca i jagniwa Vi{. Formite so nastavkata -ci od tipot telci, prafci, pilci pove}e se ~uvstvuvaat kako zbirni, sprema mno`inskite prasiwa, teliwa.

Od ostatocite od starite pade`ni formi vpe~atok pravat akuza-tivnata c»rkov, koja se upotrebuva deneska kako op{ta edninska

Marjan Markovi}

83

forma, i Strugav, sp. idit ot Strugaf, bef Strugaf (< Strugah). Morfemi za kategorijata opredelenost kaj imenkite se: -ot (-

ta, -to, -te, -ta), -on (-na, -no, -ni, -na), -ov (> -of : -va, -vo, -vi, -va), sp. dvorot, glasot, gradot, – ko{of, kl’u~of, – m»`on Vin.

2.2. Zamenki

Raznoobrazen materijal stru{kiot govor ni nudi vo oblasta na

zamenkite. Li~nite zamenki se javuvaat vo slednive formi: ja / jas (mene mi,

mene me), mi(j)e (nas ni / nam ni, nas n# / nam n#), ti, vi(j)e (vas vi / vam vi, vas ve / vam ve), toj / toja, to: / tva / te(j)a (nemu mu, nego go), ta: / taja (nejze / nejye je, neja / n¹a (j)e), ti(j)a / tije / t¹e (nimi im / mu, nimi i), sebe se, sebe si.

Li~no-predmetnite glasat: koj, ko(j)e (komu mu, kogo go), koja, ko¹ (< koi), {(~)o / {to, nekoj, ne{~o / ne{to, nikoj, ni{~o / ni{to, sekoj, se{~o / se{to, ~i / ~if, ~iva, ~ivo, ~ivi.

Demonstrativni se: ovoj / ovaj / ojve (ovemu / ovomu mu, ovega / ovogo go), ova: (ovaa) (ovejze / ovojze je), ova / ove / oveja, ovi(j)e / ov¹e; onoj / onaj / ojne (onemu / onomu mu, onega / onogo go), ona: (onaa, onejze / onojze je), ona / one / oneja, oni(j)e / on¹e; toj, to: (toa) / tva, te(j)a, taa / ta: / taja, ti(j)e / t¹e.

So posesivno zna~ewe pokraj zamenkite moj, tvoj, negov, nejyin, itn. se upotrebuvaat u{te: ovegov, onegov, ovejzin, onejzin, ovifni, onifni.

Op{tata zamenka se javuva vo fonetskite raznovidnosti: siot, siof, sion, odn. sijot, seto / s»to, seta / s»ta, sve.

Zabele{ki. – Kako i vo drugite zapadni govori, i ovde ima

tendencija da se izedna~at polnite formi za dativen i direkten objekt kaj li~nite zamenki. Vo 1 i 2 l. mn. negde prevladuva akcentiraniot oblik nas, vas (ne, ni; ve, vi) Lab, Bor, vo drugi sela se nalo`ila dativnata forma: nam, vam (ve, vi; ne, ni) Vi{. Vo 3 l. mn. nasekade se generalizirala dativnata forma nimi i, nimi im / mu Bor. Vo gradskiot govor ovoj proces se nao|a vo po~etna faza. Kaj nekoi govorni subjekti s# u{te se ~uva razlikata me|u dativniot i akuzativniot oblik kaj zamenkite za 1 i 2 l mn. nam ni, vam vi – nas ne, vas ve, no samo: nimi i – nimi im(mu). Vo torbe{kiot govor vo

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 84

Boro(v)ec kratkata zamenska dativna forma od ‘tie’ se sre}ava vo dve raznovidnosti – im i mu, sp. mu re~e na l’u|eto / im re~e na decata. Zamenskata forma jas se javuva paralelno so ja vo gradskiot govor. Zamenskiot oblik teja Lab, Vi{ karakteristi~en e za debarskite govori. Tamu kade {to se upotrebuva teja se javuva i oveja, oneja. Oblikot toja za m.r. pokraj toj vo gradskiot govor e sekako inovacija od ponovo vreme. Zamenskite formi ojve, ojne za m.r. ograni~eni se na govorot na Muslimanite vo Boro(v)ec, sp. ojve lep, ojne vol. Formite s»ta, s»to, s»vo, pokraj sijot, zabele`ani se vo Vi{ni.

3. Me|usebni interferencii

Paralelizmite vo odnos na morfologijata {to }e gi navedam

tuka se pred s# onie koi se odnesuvaat na formalnata struktura na zborovite. Drugite paralelizmi, kako na primer: gramatikalizaci-jata na mu vo odnos na kategorijata rod (pa i broj), gramatikalizaci-jata na na kaj odu{evenite imenki, ispu{tawe na predlogot vo pri ozna~uvawe na pravec, spa|aat vo doment na sintaksata i semantika-ta. Zatoa za niv pove}e }e zboruvam vo delot za upotreba na formite.

Vo odnos na imenkite bi sakal da poka`am izvesna paralela

so albanskiot jazik. Imeno, kako {to e spomnato vo vovedot, Far{erotite vo ohridsko-stru{kiot region se dojdeni pred samo 150 godini od Albanija i me|usebnata interferencija (kako {to mo`e da vidi ponatamu vo delot za glagolskiot sistem) e golema.

Vo slu~ajot so formite na imenkite tuka pred s# mislam na ~lenskite morfemi -a (za imenki od `enski rod) i -u (za imenki od ma{ki rod). Sekako deka ne stanuva zbor za nekoe direktno vlijanie, no sepak, posebno vo ramkite na uprostuvaweto na ~lenskata morfe-ma -lu vo -u (po otpa|aweto na krajnoto -u kaj ne~lenuvanite imenki) mo`e da se zabele`i izvesna sli~nost me|u govorot na Far{erotite od Ohridsko so albanskiot jazik. Pr.: p'reftu > p'reftulu > *p'reftlu > p'reftu

*forma zabele`ana vo Dolna Belica

Marjan Markovi} 85

Tuka }e navedam nekolku primeri koi poka`uvaat izvesna sli~nost me|u ovie dva sistema:

Imenki od ma{ki rod:

Ovie primeri se odnesuvaat na del od imenkite od ma{ki rod koi vo albanskiot zavr{uvaat na -k , -g , -h , i na akcentiran vokal: Primeri:

albanski: aromanski ohridski: mik - miku pork - porku shok - shoku korb - korbu zog - zogu pu# - pu#u krah - krahu an - anu bari - bariu an@i - an@iu njeri - njeriu bwf~w - bwf~wu ka - kau o7 – bou

Imenki od `enski rod: Tuka ne bi mo`ele da se zadr`ime samo na govorot na

Far{erotite vo odnos na albanskiot, tuku voop{to na aromanskiot nasprema albanskiot, odnosno na opozicijata neopredelenost - opre-delenost kaj imenkite od `enski rod {to zavr{uvaat na -w vo aromanskiot, t.e. na -ë vo albanskiot:

Primeri:

albanski: aromanski: vajzë - vajza < devojka > fetw - feta nënë - nëna < majka > dadw - dada derë - dera < vrata > portw - porta orë - ora < saat, ~as > orw - ora dorë - dora < raka > mwnw - mwna frikë - frika < strav > frikw - frika Ova sekako ne zna~i deka fonetskata identi~nost pretstavu-

va nekakva direktna interferencija, no sepak, posebno kaj imenkite od ma{ki rod vo govorot na Far{erotite, mo`e da se zabele`i edna tendencija za poednostavuvawe na opozicijata opredelenost-neopre-delenost koja vo globalni ramki poka`uva izvesni sli~nosti so albanskiot jazik.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 86

Drugata paralela se odnesuva za identi~niot na~in na obrazuvawe na mno`ina kaj imenkite od ma{ki rod koi ozna~uvaat srodstvo. Tuka ne mislam na identi~en na~in od formalen aspekt, tuku deka site tri jazika imaat svoi posebni nastavki za obrazuvawe na mno`inata kaj ovie imenki.

Vo aromanskiot se javuva nastavkata -w9 , vo makedonskiot -

vci , a pak vo albanskiot -llarë i toa samo kaj vakvite imenki: aromanski makedonski albanski

edn. mn. edn. mn. edn. mn. 'twtw tw'tw9 tatko tatkovci baba baballarë 'lwlw lw'lw9 ~i~ko ~i~kovci xhaxha xhaxhallarë 'pwpu pw'pw9 dedo dedovci daje dajellarrë

Vo odnos na pridavkite mo`e da se ka`e deka golemi sli~nos-

ti postojat pri komparacijata. Aromanskiot, kako {to prethodno ve}e spomenav, go prezel makedonskiot prefiks naj- za gradewe na superlativot (na8bun, na8mu[at,...).

Isto taka i gradeweto na broevite od edinaeset do devetnae-

set e identi~no kaj site tri jazika: arom. do8spra(<aci) < do8 - supra - <aci mak. dvanaeset < dva- na - deset alb. dymbëdhjetë < dy - mbë -dhjetë Sekako deka eden pralelizam vo balkanski ramki e i upotre-

bata na brojot eden kako neopredelen ~len. Vo aromanskiot negovata upotreba kako neopredeln ~len e redovna i so pravo mo`e deka tuka postoi interferencija me|u aromanskiot i makedonskiot.

Primeri:

Aserw mwka8 unw pitw dulci. V~era jadev (edna) blaga pita. Viktor sw feci un om mari.

Viktor stana golem ~ovek. Dw9 unw skafw di apw.*

Daj mi (edna) ~a{a voda.

*Vo aromanskiot ne mo`e da se javi ovaa konstrukcija bez neopredeleniot ~len (ne mo`e - Dw9 skafw di apw).

Marjan Markovi} 87

4. Komentar za upotreba na formite 4.1. Vnatre{na struktura na imenskata sintagma

Vo aromanskiot ohridski, osnovnite pravila na lineari-

zacija i na sintaksi~ka zavisnost me|u komponentite na imenskata sintagma skoro celosno se poklopuvaat so balkanskiot model.

Osnovnata (nemarkirana) pozicija na pridavkata vo odnos na imenkata e - imenka + pridavka, no s# po~esto pridavkata mo`e da se najde i pred imenkata.

Prviot model - imenka + pridavka e voobi~aen i za albanskiot:

arom. fetw mu[atw, om sanatos, apw araci,.. alb. vajzë e mirë, djalë trim, shtepi e madhë,..

Vtoriot model - pridavka + imenka e voobi~aen za makedonskiot: arom. bun om, mari kasw, verdi 8arbw,.. mak. dobar ~ovek, golema ku}a, zelena treva,..

Tretiot model, sekoga{ opredelen (blizok do albanskiot i romanskiot) se javuva najretko:

arom. omu aceu bun, feta ace mu[atw, vaka ace albw,.. (~ovekot toj dobar)

Vo odnos na kategoriite rod i broj, pridavkata sekoga{ se usoglasuva po imenkata. Sekako tuka treba da se imaat predvid i pridavkite so tri, dve i edna forma koi po nekoga{ imaat edna forma za rod ili broj. [to se odnesuva do kategorijata oprede-lenost, taa informacija sekoga{ ja nosi prviot ~len na sintagmata. Vo odnos na pade`nata nastavka za genitiv/dativ (vo aromanskiot ohridski toa e samo kaj imenkite vo `enski rod vo ednina) mo`e da se ka`e deka tendencijata e taa da ostane na imenkata i toa naj~esto koga imenkata e prv ~len na sintagmata. Koga pak imenkata e vtor ~len, nastavkata se koleba - mo`e da ostane na imenkata, mo`e da prejde na pridavkata i mo`e sosema da otpadne. Toa doka`uva deka toj edinstven ostatok na pade`nata nastavka ve}e ja gubi svojata funkcija i samo go potvrduva faktot deka ovoj govor se stremi kon potpoln analitizam vo izrazuavwe na pade`nite odnosi. Preku pri-merite {to sleduvaat }e se obidam da gi poka`am mo`nite kombina-cii koi se javuvaat vo ramkite na imenskata sintagma.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 88

Primeri: L'-u frwmsi ~w~oru ali vaki. (-i = ostatok od pade`nata nastavka -#e8 ) I ja skr{i nogata na kravata. L'-u frwmsi ~w~oru ali vaki albw. I ja skr{i nogata na kravata bela. L'-u frwmsi ~w~oru ali albi vakw. (pade`nata nastavka -i preminuva na prviot ~len t.e. na pridavkata) I ja skr{i nogata na belata krava. L'-u frwmsi ~w~oru ali alba vakw. (mnogu ~esto koga pridavkata e

prv ~len, pade`nata nastavka otsustvuva) Neopredeleniot ~len sekoga{ stoi pred imenkata koga ne e

vo ekspresivna funkcija. Primeri:

L'-u frwmsi ~w~oru ali uni vakw albw. I ja skr{i nogata na edna krava bela. Skumpa verdi karti 9w gw'<u. Skapata zelena kniga mi padna. Unw karti skumpa sw verdi 9w gw'<u. Edna kniga skapa i zelena mi padna. Koga vo ramkite na imenskata sintagma se javuvaat pokaznite

zamenski pridavki, tie naj~esto stojat pred imenkata, a kako {to ve}e spomnav, nemarkiranite pokazni zamenki ja imaat zadr`ano i pade`nata nastavka.

Primeri:

U vw<u8 kasa ali ce#e8 feti mu[atw. Ja vidov ku}ata na taa (onaa) devojka ubava. L'w spu[ al acelor omw9. Im rekov na tie (onie) lu|e. Aist om vini. Ovoj ~ovek dojde. Ali ce#e8 feti #w ded pra<. Na taa (onaa) `ena $ dadov pari. Ali aistw fetw #w ded pra<. (tuka ja nema pade`nata nastavka -i) Na ovaa `ena $ dadov pari.

Marjan Markovi} 89

Posvojnite zamenski pridavki vo ramkite na imenskata sin-tagma naj~esto stojat po imenkata. Pred imenkata mo`e da se javat samo zamenkite za 1 i 2 lice ednina i mno`ina. No za razlika od ma-kedonskiot, kade ovie zamenki naj~esto ja nosat opredelenosta vo ramkite na imenskata sintagma, vo aromanskiot koga tie }e se najdat pred imenkata ne postoi morfolo{ki pokazatel na opredelenosta. Taka, onie suptilnosti koi mo`e da se razvijat vo makedonskiot od tipot:

1. Na{ite i va{ite prijateli dojdoa. 1a. Na{ite i va{i prijateli dojdoa. 2. Na{iot i va{ prijatel dojde. 2a. Na{iot i va{iot prijatel dojdoa.

- vo aromanskiot mo`e da se razlikuvaat samo spored kontekstot; t.e. ne postoi sintaksi~ka zavisnost vo odnos na predikatot:

1. i 1a. Ano[t [w avo[t ospwc vinwrw. 2. i 2a. Anost [w avost ospit vini / vinwrw.

Koga ovie zamenki }e se najdat po imenkata, toga{ imenkata

go nosi morfolo{kiot pokazatel za opredelenost: Kaswli anosti swn mwr. (no - Anosti kasi swn mwr.) Ku}ite na{i se golemi. Ospitu anost vini. (no - Anost ospit vini.) Gostinot na{ dojde.

Kako {to spomnav pogore, posvojnite zamenski pridavki za 3

lice ednina i mno`ina ne mo`e nikoga{ da se javat pred imenkata. Imeno, nivnite formi se identi~ni so genitivno/dativnite formi za 3 lice ednina i mno`ina na li~nite zamenki.

Alui #-u tura8 }]era. Nemu mu ja vrativ kolata. L'-u tura8 }]era alu8. Mu ja vrativ kolata negova.

Vo takov kontekst hipoteti~ki mo`e da se postavi vakva re~enica: Nws #u tura alu8 karte alu8 . Toj mu ja vrati nemu knigata negova.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 90

Taka, vo ramkite na imenskata sintagma pokazatelite na genitivniot (posvoen) i dativniot odnos kaj zamenkite vo 3 lice se razlikuvaat samo vo odnos na redot na zborovite. 4.2. Upotreba na dolgite i kratkite zamenski formi

Vo odnos na upotrebata na dolgite i kratkite zamenski for-mi mo`e da se zabele`i potpoln paralelizam me|u aromanskiot i makedonskiot.

a) dolga i kratka forma A9ia 9w dedi. Mene mi dade. A#e8 #w spusi ka u sw-s tornw. Nejze $ re~e deka }e se vrati. Pi nws u ved. Nego go gledam. b) kratka forma Aserw papu 9u vini [a u vw<ui. V~era dojde dedo mi i go vidov. Toma #w k#isi u[w. Toma $ zatvori vrata. v) vo sostav so predlog - samo dolga forma Cwnw te di mini. Dr`i se od mene. U s-vanec ku no8 ma ku nw[? ]e dojdete so nas ili so niv?

Vo kontekst na kratkite zamenski formi treba da se spomene i edna pojava koja e navlezena dlaboko i vo sistemot na zapadnite govori, i koja e sekako plod na interferencija me|u aromanskiot i makedonskiot. Imeno, tuka se raboti za gramatikalizacijata na kratkata zamenska forma mu vo zapadnite makedonski govori vo od-nos na kategorijata rod i broj. Taka pokraj: Mu re~e na ~ovekot. ima i: Mu re~e na `enata; Mu re~e na lu|eto.

Marjan Markovi} 91

Ovaa pojava ima paralela vo aromanskiot i sigurno interfe-rencijata bila golema bidej}i vo aromanskiot postoi samo edna kratka dativna zamenska forma (#w) koja se upotrebuva i vo ma{ki i vo `enski rod ednina i mno`ina: L'w spu[ ali feti zinw. Mu ($) rekov na devojkata da dojde. L'w spu[ al fi~oru zinw. Mu rekov na mom~eto da dojde. L'w spu[ al omw9#a zinw. Mu (im) rekov na lu|eto da dojde.

4.3. Gramatikalizacija na predlozite

Vo ovoj del }e se obidam da go poka`am procesot na gramati-kalizacija na nekoi predlozi vo makedonskiot dijalekten jazik, a posebno vo ohridskiot govor vo ramkite na zapadnite periferni govori (Koneski 1982; Vidoeski 1984). Aromanskoto vlijanie vo ramkite na ovaa pojava go spomnuva i Koneski (1981) i Vidoeski (1999). Jas tuka }e se obidam ja potenciram i da poka`am deka ovaa karakteristika na ohridskiot makedonski e rezultat na interfe-rencija so aromanskiot.

1. Gramatikalizacija na predlozite pri izrazuvawe akuzati-

ven odnos Od balkanski aspekt, sekako deka najgolemo vnimanie pobu-duva gramatikalizacijata na predlogot na pri izrazuvawe na akuza-tiven odnos kaj odu{evenite imenki vo ramkite na zapadnite peri-ferni govori, a sekako i vo ohridskiot makedonski. Taka, vo ohrid-skiot govor se sretnuvaat primeri od tipot: Go vide na Klimeta. ]e mi go operit na deteto. Je vidof ~era na Biljana kwj go bacvit na Bor~eta.

Imeno, vo aromanskiot ohridski predlogot pi sekoga{ se

upotrebuva pri izrazuvawe na direktniot objekt kaj odu{evenite imenki, no ne samo tamu. Predlogot pi se upotrebuva i so site zamenki pri izrazuvawe na akuzativniot odnos.

Taka pokraj primerite od tipot: U vw<ui pi Ndona. U vw<u8 pi Biljana kum u ba[w pi Klime.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 92

Redovno se javuva upotreba na pi i so zamenkite. Pa taka imame: Pi ka8 u vw<u[? (Na) kogo go vide? Pi mini mi va<u. (Na) mene me vide. U ntre'bw[ pi nws? Go pra{a (na) nego?

Vo aromanskiot edinstveno predlogot pi gi diferencira

formite na li~nata zamenka za 3 lice vo nominativ (nws, nwsw, nw[, nwsi) od formite na li~nata zamenka za 3 lice vo akuzativ (pi nws, pi nwsw, pi nw[, pi nwsi).

Taa razlika e nophodna bidej}i ako se javi konstrukcija od tipot: "Toj go gleda nego" vo aromanskiot bi bilo "Nws u vedi pi nws". Nws u vw'<u pi Toma. Toj go vide Toma. Pi nws u vw'<u Toma. Nego (na toj) go vide Toma.

Dokolku go nema pi te{ko bi se razlikuval subjektot od

direktniot objekt. Zatoa i najverojatno intenzitetot na upotrebata na pi + odu{eveni imenki vo akuzativni konstrukcii vo aromanskiot e tolku silen i duri se nametnal i vo makedonskata jazi~na sredina.

Da spomenam deka pri upotreba so neodu{evenite imenki, pi ima predlo{ka funkcija: Primeri: Skafa esti pi masw. ^a{ata e na masata. Mu#erli [wd pi kwrvet. @enite sedat na krevet. Treba da se spomene deka predlogot pi so neodu{eveni imenki vo akuzativni konstrukcii ne se upotrebuva:

Nws nu u vedi kasa al mwrwu. Toj ne ja gleda ku}ata na carot. Ko~i u skosi skamnu di kasa. Ko~i go izvadi stol~eto od ku}ata.

2. Gramatikalizacija na predlozite pri izrazuvawe dati-ven/genitiven odnos

Mo`e da se ka`e deka i procesot na gramatikalizacija na predlogot na pri izrazuvawe na dativen / genitiven odnos isto taka e pod balkansko vlijanie, odnosno deka i za taa pojava pridonel kontaktot so balkanskite jazici.

Marjan Markovi} 93

Zamenata na stariot dativ so predlo{ka konstrukcija kako balkanska pojava ja objasnuva i Koneski (1982) vo Istorija na makedon-skiot jazik, kade {to se objasnuva i za prezemaweto na posesivnata funkcija na genitivot od strana na dativot. Koneski objasnuva deka ovaa pojava nao|a i paraleli i vo drugite balkanski jazici (pred s# vo albanski i aromanski kade ima edna dat. / gen. forma).

Taka i vo makedonskite govori se javuva ista predlo{ka konstrukcija so na i za indirekten predmet i za posesivno zna~ewe:

Mu rekov na ~ovekot; nasprema Ku}ata na ~ovekot; Spored Koneski toa poteknuva od postarite konstrukcii od tipot:

Mu rekov ~oveku; Ku}ata ~oveku (tomu); [to se odnesuva do zapadnite periferni govori, a posebno na

ohridskiot, posesivnata konstrukcija se javuva so predlogot od. Vidoeski vo svoite trudovi ovaa pojava ja naveduva kako edna od diferencijalnite karakteristriki na perifernite zapadni govori. Pr.: Ku}ata od ~ovekot; Nivata od brat mi;

Vakvite posesivni konstrukcii im se poznati i na balkan-skite jazici i sekako deka i balkanskoto vlijanie imalo ogromna uloga i vrz ovoj proces.

Toa }e se obidam da go ilustriram so paraleli od aromanski-ot ohriski govor (na Far{erotite), a i so nekolku primeri od kru-{evskiot aromanski.

Taka, vo govort na Fra{erotite od Ohridsko, genitiv-no/dativniot odnos vo konstrukciite so odu{eveni imenki se izrazuva so predlogot al, ali (na) : Aista esti kasa al ba~u. Ova e ku}ata na ba~ot. Ali aista mu#eri #w ded pra<. Na ovaa `ena i dadov pari. No, koga vo vakvi konstrukcii se javuvaat neodu{eveni imenki ili koga se poka`uva odnos na del od ne{to, toga{ redovno se upotrebuva predlogot di : Mwnu[a di kazani are di h'er. Ra~kata na (od) kazanot be{e od `elezo. Tu paduri vw<u8 un kap di urso9. Vo {umata vidov edna glava na (od) me~ka. Vwr 9w frwmsi <e<utu di mwna. Nekoj mi go skr{i prstot na (od ) rakata.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko...

94

Vo tekstovite zapi{anani vo monografijata na Golomb (1984), The Arumanian Dialect of Kruševo, mo`e da se sretnat i konstrukcii so predlogot di i so odu{eveni imenki: Slednive primeri se odnesuvaat na tekstot zapi{an od Ilija Andreevski vo 1954 godina, a raska`uva~ot e roden 1876 godina:

Alantw <uw hiljlu di vasile ... Drugiot den sinot od carot... Hiljlu di vasile vrea s-veadw,... Sinot od carot saka{e da znae,...

Inaku, vo site drugi tekstovi se javuva konstrukcijata so predlogot a/al : 'Mwsa a 'šarpile '<wsi... Majkata na zmijata re~e... 'Inši 'mwsa al 'vintului ši 'multu š-čudu'si... Izleze majkata na vetrot i mnogu ze za~udi...

Kako zaklu~ok treba da se istakne deka vo zapadnite peri-

ferni govori, a posebno vo ohridskiot govor, vakvite konstrukcii sigurno bile povlijaeni i od kontaktot so aromanskiot.

Predvid treba da se zeme i faktot deka po gramatika-lizacijata na predlogot na (pi) vo akuzativnite konstrukcii, potoa i kaj dativnite isto taka so na (al), genitivnite konstrukcii na{le na~in da se izdvojat so navleguvawe na predlogot od (di) za {to golema potkrepa imalo i vo aromanskiot. Pa taka vo makedonskiot ohridski gi imame slednive konstrukcii:

Go vidov na ~ovekot; Mu rekov na ~ovekot; Ku}ata od ~ovekot;

Dodeka vo aromanskiot ohridski }e imame: U vwdzu8 pi omu; (Go vidov ~ovekot) Lji spuš al omu; (Mu rekov na ~ovekot) Kasa al omu; (Ku}ata na ~ovekot) no - Manuša di kazane (Ra~kata od kazanot)

Seto ova ja poka`uva interferencijata me|u aromanskiot i

makedonskiot i vo ramkite na sintaksata i semantikata, i iako na povr{inata izleguvaat razli~ni pokazateli za odredeni funkcii, sepak mo`e da se sogleda dlabokata motivacija za eden pojasen semanti~ki i sintaksi~ki sistem vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica.

Marjan Markovi} 95

3. Glagolski sistem

Voved Aromanskiot ohridski govor (pred s# govorot na Far{ero-

tite) dosega voop{to ne e prou~uvan vo vakvi ramki, a glagolskiot sistem voop{to ne e analiziran od funkcionalen aspekt.

Opisot i analizata na glagolskiot sistem na aromanskiot ohridski govor }e pridonesat ne samo vo oblasta na romanistikata i balkanistikata, tuku i }e objasnat nekoi pojavi vo glagolskiot sistem na makedonskiot ohridski govor koi nastanale poradi inten-zivnite me|usebni kontakti.

Glagolskiot sistem vo makedonskiot jazik, posebno vo zapadnoto makedonsko nare~je (kade {to spa|a i ohridskiot govor), so pravo mo`e da se nare~e glagolski sistem od "balkanski" tip. Pokraj nasledenite formi od staroslovenskiot jazik, toj poseduva i golem broj formi (posebno vo slo`enite vremiwa) koi mu go davaat epitetot "balkanski". So tie svoi osobenosti toj otstapuva od skoro site slovenski jazici, a im se dobli`uva na balkanskite neslovenski, od koi najmnogu na aromanskiot. So ovaa analiza }e se obideme da poka`eme vo kolkava mera tie dva jazika se dobli`ile vo odnos na nivnite glagolski sistemi kako po formi, taka i po funkcii.

Preku funkcionalnata kontrastivna analiza na dvata glagolski sistemi }e se vidat pojavite koi nastanale vo dvata sistema poradi me|usebnite (a i drugi) vlijanija i koi gi pravat bliski ili razli~ni, a so toa }e se dojde i do nekoi po{iroki sogle-duvawa vo ramkite na makedonskiot i aromanskiot jazik, a isto taka i vo ramkite na Balkanskata jazi~na zaednica. 3.1. Prikaz na formite

Vo ovoj del }e bidat prika`ani glagolskite formi koi postojat vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor. Tuka se prika`ani pove}e glagoli so cel za pojasen uvid vo pogolemiot del na karakteristikite koi gi poseduvaat glagolite (pred s# vo makedonskiot ohridski). Taka na primer, vo tabelata 'prezent' se

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 96

prika`ani dva glagola od koi edniot e od a-grupa i e nesvr{en, a drugiot e od i-grupa i e svr{en. Istiot princip se javuva i vo tabelata 'imperfekt'. Vo tabelata 'aorist' dadeni se dva glagola od koi prviot (spaf) e od a-grupa i e nesvr{en. Karakteristi~no e toa {to vo makedonskiot jazik postoi tendencija za obrazuvawe na aorist samo od svr{eni glagoli, a vo ohridskiot postojat samo ne-kolku nesvr{eni glagoli koi obrazuvaat aorist. Vtoriot glagol (ojdof) e od i-grupa i e svr{en. Po istiot princip e postapeno i kaj slo`enite minati vremiwa (eden svr{en i eden nesvr{en glagol). Vo tabelata 'perfekt IIb' dadena e i konstrukcijata 'sum biden' kako mnogu ~esta i karakteristi~na za toj region, a koja e nastanata pod direktno aromansko vlijanie. Isto taka, i kaj konstrukciite so }e i so da e postapuvano po principot - po eden svr{en i eden nesvr{en glagol, a isto taka prika`uvani se i pokarakteristi~ni glagoli, kako na primer vo tabelata '}e + imperfekt' kade e daden glagolot 'pijaf' koj isto taka e prika`an i vo tabelata 'imperativ' kako glagol so dvojni formi. Tabela za glagolski prilog ne e dadena poradi toa {to toj deneska skoro voop{to ne se upotrebuva vo ohridskiot govor. Pomladata generacija ponekoga{ go upotrebuva glagolskiot prilog na -j}i, no toa voop{to ne e karakteristi~no za ovoj govor.

Naslovite na sekoja paradigma se dadeni na takov na~in {to pretstavuvaat samo formalni pokazateli, a vo nikoj slu~aj poka-zateli na odredeni funkcionalni zna~ewa na prika`anite formi.

3.1./a. Aromanski ohridski Principot na prika`uvawe na paradigmite e ist i kaj

makedonskiot ohridski govor so toa {to ovde ne postoi distin-kcijata svr{eni-nesvr{eni glagoli. Kaj slo`enite minati vremiwa prika`ani se kompletnite paradigmi za da mo`e da se vidi prome-nata na pomo{nite glagoli am(imam) i esk(sum) niz vremiwata. Istata postapka e primeneta i kaj konstrukciite so sw(da) za da se vidi promenata na pomo{nite glagoli vo subjunktivot. Vo tabelata 'konstrukcii so sw + prezent' podvle~eni se krajnite samoglaski vo treto lice ednina i mno`ina bidej}i tie se razli~ni od indika-tivnite formi. Vo tabelata 'particip' dadeni se site tri formi koi mo`at da se javat vo razli~ni konstrukcii.

Marjan Markovi} 97

1. PREDIKATIVNI FORMI

prezent

I konjugacija II konjugacija III konjugacija ednina

strig 1 pot dorm 2 stri< poc dor9 3 st'rigw 'poti 'dormi

mno`ina stri'gwm 1 pu'tem dur'9im

2 stri'gac pu'tec dur'9ic 3 st'rigw pot dorm

imperfekt

I konjugacija II konjugacija III konjugacija

ednina tu'ram strw'<em in'[am 1

2 tu'ra8 strw'<e8 in'[a8 3 tu'ra strw'<e in'[a mno`ina

tu'ram strw'<em in'[am 1 2 tu'rat strw'<et in'[at 3 tu'ra strw'<e in'[a

aorist

I konjugacija II konjugacija III konjugacija ednina

1 tw'l=a8 [w'<u8 fu'<i8 tw'l=a[ [w'<u[ fu'<i[ 2 tw'l=w [w'<u fu'<i 3

mno`ina 1 tw'l=wm [w'<um fu'<im

tw'l=at [w'<ut fu'<it 2 3 tw'l=arw [w'<urw fu'<irw

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 98

perfekt

tip a (imam)praes. tip b (sum)praes. ednina

1 am 'nesw esk sku'lat/w 2 a8 'nesw e[t sku'lat/w 3 'ari 'nesw 'esti//e sku'lat/w mno`ina

1 a'vem 'nesw xim sku'lac 2 a'vec 'nesw xic sku'lac 3 a:r 'nesw swn(t) sku'lac

pluskvamperfekt I

tip a (imam)impf. tip b (sum)impf.

ednina a'vem im'natw a'rem vw'nit/w 1

2 a've8 im'natw a're8 vw'nit/w 3 a've im'natw a're vw'nit/w mno`ina

a'vem im'natw a'rem vw'nic 1 2 a'vet im'natw a'ret vw'nic 3 a've im'natw a're vw'nic

pluskvamperfekt II

tip a (imam)aor. tip b (sum)aor. ednina

a'vu8 im'natw 1 fu8 vw'nit/w 2 a'vu[ im'natw fu[ vw'nit/w

a'vu im'natw fu vw'nit/w 3 mno`ina

1 a'vum im'natw fum vw'nic 2 a'vut im'natw fut vw'nic

a'vurw im'natw 'furw vw'nic 3

Marjan Markovi} 99

pluskvamperfekt III

tip a (imam)perf. tip b (sum)perf. ednina

am a'vutw luk'ratw 1 am 'futw vw'nit/w 2 a8 a'vutw luk'ratw a8 'futw vw'nit/w

'ari a'vutw luk'ratw 'ari 'futw vw'nit/w 3 mno`ina

1 a'vem a'vutw luk'ratw a'vem 'futw vw'nic 2 a'vec a'vutw luk'ratw a'vec 'futw vw'nic

a:r a'vutw luk'ratw a:r 'futw vw'nic 3 Pluskvamperfekt IV: a'vem a'vutw luk'ratw,.../ a'vem 'futw vw'nit/w,... Pluskvamperfekt V: a'vu8 a'vutw luk'ratw,.../ a'vu8 'futw vw'nit/w,... 1.1. Konstrukcii so sw(da)

sw + prezent

I konjugacija II konjugacija III konjugacija ednina

sw strig s-pot z-dorm 1 2 sw stri< s-poc z-dor9

sw st'rigw s-'potw z-'dormw3

mno`ina 1 sw stri'gwm s-pu'tem z-dur'9im 2 sw stri'gac s-pu'tec z-dur'9ic

sw st'rigw s-'potw z-'dormw3

sw + imperfekt

I konjugacija II konjugacija III konjugacija ednina

s-tu'ram sw strw'<em s-in'[am 1 2 s-tu'ra8 sw strw'<e8 s-in'[a8

s-tu'ra 3 sw strw'<e s-in'[a mno`ina

1 s-tu'ram sw strw'<em s-in'[am 2 s-tu'rat sw strw'<et s-in'[at

s-tu'ra 3 sw strw'<e s-in'[a

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 100

sw + perfekt

tip a (imam)subj.praes. tip b (sum)subj.praes. ednina

1 s-am 'nesw s-xib sku'lat/w s-a8 'nesw 2 s-xi\ sku'lat/w

3 s-'a8bw 'nesw s-'xibw sku'lat/w mno`ina

1 s-a'vem 'nesw s-xim sku'lac 2 s-a'vec 'nesw s-xic sku'lac 3 s-'a8bw 'nesw s-'xibw sku'lac

sw + pluskvamperfekt I

tip a (imam)subj.impf. tip b (sum)subj.impf. ednina

1 s-a'vem im'natw s-a'rem vw'nit/w s-a've8 im'natw s-a're8 vw'nit/w 2

3 s-a've im'natw s-a're vw'nit/w mno`ina

1 s-a'vem im'natw s-a'rem vw'nic 2 s-a'vet im'natw s-a'ret vw'nic 3 s-a've im'natw s-a're vw'nic

1.2. Konstrukcii so u/va (}e) u/va + sistemite na sw + praesens, imperfectum, perfectum, plusquamperfectum. -u s-neg,...;u s-nw'<em,...;u s-am 'nesw,...;u s-a'vem 'nesw,...; 1.3.1 Imperativ

I konjugacija II konjugacija III konjugacija 2l.ed. 'kwntw/ 'tal=w 'torci/ <w fu</ pul'te 2l.mn. kwn'tac/ 'tal=ac tur'cec/ <w'cec fu'<ic/ pul'tic

1.3.2 Prohibitiv Prohibitivot se pretstavuva so nu + formite za imperativ.

Marjan Markovi} 101

1.4. Konstrukcii so -cka/-ska am (imam) - a'vuska; esk(sum) - 'fuska;

nemenlivi formi

tu'racka vw'necka u sw tu'racka u sw vw'necka

a'vuska tu'ratw 'fuska vw'nit/w/c menlivi formi

(3l.ed.) 'ari a'vuska tu'ratw (3l.ed.) 'ari/ 'esti 'fuska vw'nit/w/c (3l.ed.) a've a'vuska tu'ratw (3l.ed.) a've/ a're 'fuska vw'nit/w/c

2. NEPREDIKATIVNI FORMI 2.1. Particip/glagolska pridavka

I konjugacija tu'rat/w/c,stri'gat/wc/,ta'l=at/w/c,mw'kat/w/c II konjugacija pw'tut/w/c,[w'<ut/w/c,st'rapt/w/c,<w's/w/c, III konjugacija fu'<it/w/c,zbu'rat/w/c,in'[at/w/c,pul'tit/w/c

2.2. Glagolska imenka I konjugacija tu'rari,stri'gari,ta'l=ari,mw'kari II konjugacija tur'ceri,[w'deri,st'ra<eri,<w'ceri, III konjugacija fu'<eri,zbu'rari,in'[ari,pul'teri

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 102

3.1./b. Makedonski ohridski 1. PREDIKATIVNI FORMI

prezent

a-grupa i-grupa ednina

1 vikam ... padnam 2 vika{ ... padni{ 3 vikat .... padnit mno`ina

1 vikame ... padnime 2 vikate ... padnite 3 vike:t ... padnet

imperfekt

a-grupa i-grupa ednina

1 gledaf ...sednef 2 gleda{e ... sedne{e 3 gleda{e ... sedne{e mno`ina

1 gledafme ... sednefme 2 gledafte .... sednefte 3 gledaja ... sedneja

aorist

a-grupa i-grupa ednina

1 spaf ojdof 2 spa ojde 3 spa ojde mno`ina

1 spafme ojdofme 2 spafte ojdofte 3 spaja ojdoja

Marjan Markovi} 103

perfekt I

svr{en nesvr{en ednina

1 sum vlegol/la/lo sum nosel/a/o 2 si vlegol/la/lo si nosel/a/o 3 vlegol/la/lo nosel/a/o mno`ina

1 sme vlegle sme nosele 2 ste vlegle ste nosele 3 vlegle nosele

perfekt IIa

svr{en nesvr{en ednina

1 imam ojdeno imam odeno 2 ima{ ojdeno ima{ odeno 3 imat ojdeno imat odeno mno`ina

1 imame ojdeno imame odeno 2 imate ojdeno imate odeno 3 ime:t ojdeno ime:t odeno

perfekt IIb

ednina

1 sum sednat/a/o sum biden/a/o 2 si sednat/a/o si biden/a/o 3 e sednat/a/o e biden/a/o mno`ina

1 sme sednati sme bideni 2 ste sednati ste bideni 3 se sednati se bideni

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 104

pluskvamperfekt I

nesvr{en svr{en ednina

1 bef pravel/a/o bef napravil/a/o 2 be{e pravel/a/o be{e napravil/a/o 3 be{e pravel/a/o be{e napravil/a/o mno`ina

1 befme pravele befme napravile 2 befte pravele befte napravile 3 beja pravele beja napravile

pluskvamperfekt IIa

svr{en nesvr{en ednina

1 imaf ojdeno imaf odeno 2 ima{e ojdeno ima{e odeno 3 ima{e ojdeno ima{e odeno mno`ina�

1 imafme ojdeno imafme odeno 2 imafte ojdeno imafte odeno 3 imaja ojdeno imaja odeno

pluskvamperfekt IIb

ednina

1 bef sednat/a/o bef jaden/a/o 2 be{e sednat/a/o be{e jaden/a/o 3 be{e sednat/a/o be{e jaden/a/o mno`ina

1 befme sednati befme jadeni 2 befte sednati befte jadeni 3 beja sednati beja jadeni

Marjan Markovi} 105

1.1. Konstrukcii so da da + prezent

a-grupa i-grupa ednina

1 da vikam da padnam 2 da vika{ da padni{ 3 da vikat da padnit mno`ina

1 da vikame da padnime 2 da vikate da padnite 3 da vike:t da padnet

da + imperfekt

a-grupa i-grupa ednina

1 da gledaf da sednef da gleda{e da sedne{e

3 da gleda{e da sedne{e mno`ina

1 da gledafme da sednefme 2 da gledafte da sednefte 3 da gledaja da sedneja

Mo`e da se obrazuvaat i konstrukcii so da + sistemite na slo`e-nite minati vremiwa. 1.2. Konstrukcii so }e

}e + prezent a-grupa i-grupa ednina

1 }e vikam }e padnam 2 }e vika{ }e padni{ 3 }e vikat }e padnit mno`ina

1 }e vikame }e padnime 2 }e vikate }e padnite 3 }e vike:t }e padnet

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 106

}e + imperfekt

svr{en nesvr{en ednina

1 }e kupef }e pijaf 2 }e kupe{e }e pija{e 3 }e kupe{e }e pija{e mno`ina

1 }e kupefme }e pijafme 2 }e kupefte }e pijafte 3 }e kupeja }e pijaja

}e + perfekt I

svr{en nesvr{en ednina

1 }e sum vlegol/la/lo }e sum nosel/a/o 2 }e si vlegol/la/lo }e si nosel/a/o 3 }e vlegol/la/lo }e nosel/a/o mno`ina

1 }e sme vlegle }e sme nosele 2 }e ste vlegle }e ste nosele 3 }e vlegle }e nosele

}e + perfekt IIa i IIb

IIa IIb

ednina 1 }e imam vrateno }e sum stanat/a/o 2 }e ima{ vrateno }e si stanat/a/o 3 }e imat vrateno }e e stanat/a/o mno`ina

1 }e imame vrateno }e sme stanati 2 }e imate vrateno }e ste stanati 3 }e imet vrateno }e se stanati

Isto taka, postojat i konstrukcii so }e+sistemite na pluskvamper-fekt I i II.

Marjan Markovi} 107

1.3. Konstrukcii so bi* *retko se upotrebuvaat

svr{en nesvr{en ednina

1 bi vlegol/la/lo bi nosel/a/o 2 bi vlegol/la/lo bi nosel/a/o 3 bi vlegol/la/lo bi nosel/a/o mno`ina

1 bi vlegle bi nosele 2 bi vlegle bi nosele 3 bi vlegle bi nosele

1.4.1. IMPERATIV

a-grupa i-grupa dvojni formi 2 l.ed. tr~aj se~i pijaj/pi 2 l.mn. tr~ajte se~ite pijajte/pite

1.4.2. PROHIBITIV

a-grupa i-grupa dvojni formi I

2 l.ed. ne tr~aj ne se~i ne pijaj/ ne pi 2 l.mn. ne tr~ajte ne se~ite ne pijajte/ne pite

II 2 l.ed. nemoj da tr~a{ nemoj da se~i{ nemoj da pija{ 2 l.mn. nemoj da tr~ate nemoj da se~ite nemoj da pijate

2. NEPREDIKATIVNI FORMI 2.1. n/t-particip / glagolska pridavka

a - grupa i-grupa nesvr{en svr{en op{t del na -n ostanati

vikan/a/o/i (za)span/a/o/i stanat/a/o/i jaden/a/o/i 2.2. glagolska imenka

a - grupa i-grupa tr~awe vlegvewe spawe peewe

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko...

108

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 108

Marjan Markovi} 109

3.2. Formalna analiza

3.2.1. Prezent Vo aromanskiot ohridski govor glagolite mo`e da se podelat vo tri grupi spored vokalot na koj zavr{uva prezentskata osnova. Polnata forma na osnovata najdobro se gleda vo vtoro lice mno`ina. Taka, vo ohridskiot aromanski govor, osnovata mo`e da zavr{uva na: -a-,-e-,-=i-. Mora da napomeneme deka vo pove}eto trudo-vi za aromanskiot jazik (Papahaxi, Karaxiu-Marioteanu, Golomb, Vlahu) se navedeni ~etiri glagolski grupi. Vo aromanskiot ohrid-ski govor takanare~enata treta konjugacija (spored tradicional-nite gramatiki) sosema preminala vo vtorata konjugacija.

Pred da gi navedeme li~nite nastavki za site tri konjugacii, }e gi prika`eme vokalskite i konsonanstkite alternacii koi mo`e da se javat kaj glagolite. Vokalski alternacii: - neakcentirano -a > -w (stri'gam - st'rigw) - neakcentirano -e- > -i- (du'cem - 'duci) - neakcentirano -o- > -u- ('port - pur'tac) - neakcentirano -i- > -w- ('vini - vw'ni[ / 'vedi - vi'dem* - vw'dem) *preodna forma Konsonantski alternacii: - koga konsonantite se nao|aat pred -=i (>Ø) (ponekoga{ i pred -e) - b > \ (sw xib - sw xi\) - p > ] (an'kupur -an'ku]wr) - t > c (pot - poc) k > c (trek - trec) - d > < (ved - ve<) g > < (neg - ne<) - s > [ (es - e[) sk > [t/[~ (ku'nosk - ku'no[t/-[~) - m > 9 (dorm - dor9) n > 9 (imn - im9) - l > l= (afl - afl=, umpl - un]l=)

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 110

Li~nite nastavki kaj site tri konjugacii koi }e gi navedeme se odne-suvaat na sega{nata sostojba na glagolot vo aromanskiot ohridski govor, odnosno }e bidat pretstaveni vo forma dobiena od `iviot govor. -prvo lice ednina: - Ø < - u -vtoro lice ednina: - = < - =i -treto lice ednina: - Ø < - Ø -prvo lice mno`ina: - m < - mu -vtoro lice mno`ina: - c < - ci -treto lice mno`ina: - Ø < - Ø, - u Kaj prvata konjugacija, osnovniot vokal -a- se pridr`uva kon slednive pravila:

a pred vokal se gubi, dodeka pred konsonant i vo krajna pozicija ostanuva

akcentiranoto a pred m pominuva vo w -prvo lice ednina: st'rig-Ø-u > st'rig-u > st'rig-Ø > st'rig -vtoro lice ednina: st'rig-a-=i > st'rig-Ø-=i > st'ri<-i > st'ri<-Ø > s'tri< -treto lice ednina: st'rig-a-Ø > st'rig-a > st'rigw -prvo lice mno`ina: stri'g-a-mu > stri'g-a-mØ > stri'gwm -vtoro lice mno`ina: stri'g-a-ci > stri'g-a-cØ > stri'gac -treto lice mno`ina: st'rig-a-Ø > st'rig-a > st'rigw I kaj vtorata konjugacija, osnovniot vokal -e- podle`i na istite pravila, so toa {to vr{i i palatalizacija na prethodnite konso-nanti (kako -=i). -prvo lice ednina: st'rag-Ø-u > st'rag-u > st'rag-Ø > st'rag -vtoro lice ednina: st'rag-e-=i > st'rag-Ø-=i > st'ra<-i > st'ra<-Ø > s'tra< -treto lice ednina: st'rag-e-Ø > st'ra<-e > st'ra<i -prvo lice mno`ina: stra'g-e-mu > stra'<-e-mØ > stra'<em -vtoro lice mno`ina: stra'g-e-ci > stra'<-e-cØ > stra'<ec -treto lice mno`ina: st'rag-e-u > st'rag-Ø-u > st'rag-u > st'rag-Ø > st'rag Kaj tretata konjugacija, osnovniot vokal -=i- podle`i na istite pra-vila, so toa {to vo treto lice ednina preminuva vo e (za da se izbeg-

Marjan Markovi} 111

ne istovetnosta so formata na vtoro lice edn.) koe spored zakonite za alternacija na neakcentirani vokali preminuva vo i. -prvo lice ednina: 'dorm-Ø-u > 'dorm-u > 'dorm-Ø > 'dorm -vtoro lice ednina: 'dorm-=i-=i > 'dorm-Ø-=i > 'dor9-i > 'dor9-Ø > 'dor9 -treto lice ednina: 'dorm -e-Ø > 'dorm-e > 'dormi -prvo lice mno`ina: dur'm-=i-mu > dur'9-i-mØ > dur'9im -vtoro lice mno`ina: dur'm-=i-ci > dur'9-i-cØ > dur'9ic -treto lice mno`ina: 'dorm-=i-u > 'dorm-Ø-u > 'dorm-u > 'dorm-Ø> 'dorm Treba da se spomene deka vo ovaa konjugacija vleguvaat i glagolite so osnoven vokal -w- ('avdi-av'<wm, am'puti-ampu'cwm, 'esi-in'[im/in'[wm). Sepak smetam deka i ovie glagoli bile so osnoven vokal -i- koe pre-minalo vo w. Isto taka, postojat i neregularni glagoli (onie na koi osnovata im zavr{uva na vokal). Kaj niv ne otpadnale starite li~ni nastavki za prvo i vtoro lice ednina. Primeri: 'be-u, 'be-8 / 'l=a-u, 'l=a-i / ['ti-u, ['ti-8

Vo makedonskiot ohridski govor osnovata na prezentot zavr-

{uva na dva osnovni vokala: a i i. Glagolite od starata e-grupa vo pogolem broj preminale vo i-grupata, a odreden broj vo a-grupa (Vidoeski, 1984). Vo i-grupa preminale glagolite so op{t del na konsonant (donesit, bidit, berit, ka`it) i onie glagoli na koi op{tiot del im zavr{uva na -a-(znajt, tkajt, prajt) i na -e-(smejt, pejt, grejt). Onie glagoli na koi op{tiot del im zavr{uva na -i- (pijat, mijat, spijat) i na -u-(dujat, pcujat, obujat) preminale vo a-grupa. Ovaa pojava ne e tolku stara. Nasprema formite dadeni vo ^etirijazi~nikot na Danail (krajot na XVIII vek) mo`e da se zabele`i deka razlagaweto na glagolite od e-grupa s# u{te ne bilo zavr{eno (Koneski, 1982). Prezentskite li~ni nastavki vo makedonskiot ohridski go-vor se slednive: za prvo lice ednina e -am, za vtoro -{, za treto -t. Vo mno`ina za prvo lice e nastavkata -me, za vtoro -te, a za treto -et. Kaj a-grupata, osnovniot vokal ostanuva ist vo site lica osven vo treto lice mno`ina kade toj se asimiliral (vik-a-et ê vikeet ê vike:t ê viket). Kaj i-grupata vo prvo lice ednina namesto osnovni-ot vokal stoi -a-. Istata pojava e i vo standardniot makedonski ja-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 112

zik kade nastavkata -am se javuva kaj site glagolski grupi vo prvo lice ednina. Toa e starata nastavka -mÝ koja preku atematskite glagoli se pro{irila na a-grupata, a potoa i na drugite glagolski grupi (Koneski, 1982). [to se odnesuva pak do nastavkata -et za treto lice mno`ina, taa isto taka se pro{irila od glagolite od -a grupa i na onie od i-grupa. Inaku, vo standardniot jazik i vo golem del od govorite se obop{tila nastavkata -at za treto lice mno-`ina. 3.2.2. Imperfekt Imperfektot vo aromanskiot ohridski se obrazuva taka {to na prezentskata osnova se dodava karakteristi~niot sufiks -a-, i potoa li~nite nastavki. Li~nite nastavki za imperfektot za site tri kowugacii se slednive: -prvo lice ednina: - m < - mu -vtoro lice ednina: - i < - i -treto lice ednina: - Ø < - Ø -prvo lice mno`ina: - m < - mu -vtoro lice mno`ina: - t* *(vo site drugi aromanski govori, -t e nastavka za 2l.mn. aorist, dodeka za imperfekt e nastavkata -c) -treto lice mno`ina: - Ø < - Ø Kaj prvata konjugacija nastanuva kontrakcija na osnovniot vokal -a- i karakteristi~niot sufiks -a- za imperfekt. -prvo lice ednina: porta-'a-mu > purta'a-mØ > pur'ta-m > pur'tam -vtoro lice ednina: porta-'a-i > purta'a-i > pur'ta-i > pur'ta8 -treto lice ednina: porta-'a-Ø > purta'a-Ø > pur'ta-Ø > pur'ta -prvo lice mno`ina: porta-'a-mu > purta'a-mØ > pur'ta-m > pur'tam -vtoro lice mno`ina: porta-'a-t > pur'ta-t > pur'tat -treto lice mno`ina: porta-'a-Ø > purta'a-Ø > pur'ta-Ø > pur'ta Kaj vtorata konjugacija, od kontaktot na osnovniot vokal -e- i ka-rakteristi~niot sufiks -a- nastanal diftongot -ea- koj e prisuten vo site ostanati aromanski govori. Vo ovoj govor, diftongot se mo-

Marjan Markovi} 113

noftongiziral vo -e-. Procesot s# u{te ne e kompletno zavr{en, taka {to (mnogu retko) mo`e da se ~ue izgovorot -ea-. -prvo lice ednina: tork-e-'a-mu > turce'a-mØ > tur'cea-m > tur'cem -vtoro lice ednina: tork-e-'a-i > turce'a-i > tur'cea-i > tur'ce8 -treto lice ednina: tork-e-'a-Ø > turce'a-Ø > tur'cea > tur'ce -prvo lice mno`ina: tork-e-'a-mu > turce'a-mØ > tur'cea-m > tur'cem -vtoro lice mno`ina: tork-e-'a-t > turce'a-t > tur'cea-t > tur'cet -treto lice mno`ina: tork-e-'a-Ø > turce'a-Ø > tur'cea > tur'ce Kaj tretata konjugacija se slu~uva ne{to sli~no kako i kaj vtorata. Tuka od kontaktot na i i a se dobil diftongot ea koj potoa preminal vo e. Kaj glagolite so osnoven vokal na w (dobieno od i), od kontrak-cijata na w i a se dobilo a (av<w-'a-m > av'<am). -prvo lice ednina: fug-i-'a-mu > fu<i'a-mØ > fu'<ea-m > fu'<em -vtoro lice ednina: fug-i-'a-i > fu<i'a-i > fu'<ea-i > fu'<e8 -treto lice ednina: fug-i-'a--Ø > fu<i'a-Ø > fu'<ea > fu'<e -prvo lice mno`ina: fug-i-'a-mu > fu<i'a-mØ > fu'<ea-m > fu'<em -vtoro lice mno`ina: fug-i-'a-t > fu<i'a-t > fu'<ea-t > fu'<et -treto lice mno`ina: fug-i-'a--Ø > fu<i'a-Ø > fu'<ea > fu'<e Kaj nepravilnite glagoli imperfektot se gradi na istiot na~in: 1l.edn.prez. 'lau, ['tiu, 'l=au, 'dau 1l.edn.impf. lam, [ti'em, l=om, dw'dem Imperfektot vo makedonskiot ohridski govor se obrazuva taka {to na op{tiot del na glagolot se dodava osnoven vokal i li~nite nas-tavki za imperfekt. Nastavkite za imperfekt se slednive: -prvo lice ednina: -f -vtoro lice ednina: -{e -treto lice ednina: -{e -prvo lice mno`ina: -fme -vtoro lice mno`ina: -fte -treto lice mno`ina: -ja

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 114

Nastavkata za prvo lice ednina poteknuva od staroslo-venskata nastavka za imperfekt ~ij kone~en oblik -h bil dobien po kontrakciite i asimilaciite {to nastanuvale me|u vokalite koi bile pred -h i koi bile sostaven del na taa nastavka. Isto taka, i nastavkite za prvo i vtoro lice mno`ina poteknuvaat od nastavkite -hme i -hte. Starata nastavka za treto lice mno`ina -*ha se javuva vo pove}e raznovidnosti vo makedonskite govori, dodeka vo ohrid-skiot govor po otpa|aweto na -h- se javuva -j- me|u dvata vokala.

Kaj a-grupata, osnovniot vokal koj se javuva vo prezentot

ostanuva i vo imperfektot. Pa taka }e bide: vik-a-f, vik-a-{e,.... Kaj i-grupata, osnovniot vokal e izmenet i namesto -i- se

javuva -e-. Spored toa, na op{tot del se dodava e, a potoa li~nite nastavki za imperfekt: nos-e-f, nos-e-{e,..... Imperfektot od svr{enite glagoli se obrazuva na istiot na~in: ...stan-e-f, ...stan-e-{e, ...; ...ispi-(j)-a-f, ...ispi-(j)-a-{e. 3.2.3. Aorist

Vo aromanskiot ohridski govor, li~nite nastavki za aorist se slednive: -prvo lice ednina: - i < - iu -vtoro lice ednina: - [ < - [i -treto lice ednina: - Ø < - Ø -prvo lice mno`ina: - m < - mu -vtoro lice mno`ina: - t < - tu -treto lice mno`ina: - rw < - rw

Kaj prvata konjugacija aoristot se obrazuva taka {to na pre-zentskata osnova se dodavaat li~nite nastavki za aorist. Treba da se napomene deka kaj ovaa konjugacija vo treto lice ednina i vo prvo lice mno`ina vokalot od osnovata -a- preminuva vo -w-. Toa e naj-verojatno za da se izbegne istovetnosta so formite na imperfektot. -prvo lice ednina: por't-a-i > pur'ta-i > pur'ta8 -vtoro lice ednina: por't-a-[i > pur'ta-[Ø > pur'ta[ -treto lice ednina: por't-a-Ø > pur'ta-Ø > pur'tw -prvo lice mno`ina: por't-a-mu > pur'ta-mØ > pur'twm

Marjan Markovi} 115

-vtoro lice mno`ina: por't-a-tu > pur'ta-tØ > pur'tat -treto lice mno`ina: por't-a-rw > pur'ta-rw > pur'tarw

Kaj vtorata konjugacija aoristot se obrazuva taka {to na aoristnata osnova se dodavaat li~nite nastavki za aorist. Aorist-nata osnova e sostavena od korenot na glagolot i karakteristi~niot sufiks za aorist (za vtorata konjugacija toa e -u-). Golem broj na glagoli od ovaa konjugacija imaat takanare~en "silen" aorist, od-nosno aoristnata osnova se obrazuva od glagolskiot koren i sufik-sot -s- koj redovno predizvikuva konsonantski i vokalski alter-nacii. Formi so regularen aorist: -prvo lice ednina: umpl-'u-i > ump'lu-i > ump'lu8 -vtoro lice ednina: umpl-'u-[i > ump'lu -[Ø > ump'lu[ -treto lice ednina: umpl-'u-Ø > ump'lu-Ø > ump'lu -prvo lice mno`ina: umpl-'u-mu > ump'lu-mØ > ump'lum -vtoro lice mno`ina: umpl-'u-tu > ump'lu-tØ > ump'lut -treto lice mno`ina: umpl-'u-rw > ump'lu-rw > ump'lurw Formi so "silen" aorist: 3l.edn.prez. st'ra<i 'faci 'herbi s'puni

aorist -1 lice ednina: st'rap[ fe~ her[ spu[ -2 lice ednina: strwp'se[ fw'ce[ her'se[ spu'se[ -3 lice ednina: st'rapsi 'feci 'hersi s'pusi -1 lice mno`ina: st'rapsum 'fecum 'hersum s'pusum -2 lice mno`ina: st'rapsut 'fecut 'hersut s'pusut -3 lice mno`ina: st'rapswrw 'fecwrw 'herswrw s'puswrw

Kaj tretata konjugacija aoristot se obrazuva taka {to na prezentskata osnova se dodavaat li~nite nastavki za aorist. Vo aor-istot osnovniot vokal -i- sekoga{ e pod akcent i poradi toa nastanu-vaat alternacii vo korenskata morfema. -prvo lice ednina: dorm-'i-i > dur'9i-i > dur'9i8 -vtoro lice ednina: dorm-'i-[i > dur'9i-[Ø > dur'9i[ -treto lice ednina: dorm-'i-Ø > dur'9i-Ø > dur'9i

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 116

-prvo lice mno`ina: dorm-'i-mu > dur'9i-mØ > dur'9im -vtoro lice mno`ina: dorm-'i-tu > dur'9i-tØ > dur'9it -treto lice mno`ina: dorm-'i-rw > dur'9i-rw > dur'9irw Kaj onie glagoli na koi osnovniot vokal -i- im pominal vo -w-, aor-istot se obrazuva na istiot na~in. Osnovniot vokal -w- e pod akcent niz celata paradigma. in'[w8, in'[w[, in'[w, in'[wm, in'[wt, in'[wrw av'<w8, av'<w[, av'<w, av'<wm, av'<wt, av'<wrw

Vo makedonskiot ohridski govor nastavkite za aorist se isti (osven vo vtoro i treto lice ednina) so nastavkite za imperfekt. Toa nastanalo so me{awe na nekoi formi od aoristot i imperfek-tot, a potoa i samite nastavki vo izvesna mera se izedna~ile (Koneski, 1982). -prvo lice ednina: -f -vtoro lice ednina: -∅ -treto lice ednina: -∅ -prvo lice mno`ina: -fme -vtoro lice mno`ina: -fte -treto lice mno`ina: -ja

Kaj a-grupata osnovniot vokal ostanuva ist i vo aoristot: iskop-a-f, iskop-a-∅. Glagolite od a-grupa koi poteknuvaat od sta-rata e-grupa i koi vo prezent zavr{uvaat na vokal (-i-, -u-), vo aorist nemaat osnoven vokal, tuku li~nite nastavki se dodavaat di-rektno na op{tiot del. 3l.edn.prez. pijat, se mijat, ...~ujat, ...nadujat, 1l.edn.aor. pif, (iz)mif, ~uf, naduf,

Kaj i-grupata vo aorist se javuvaat pove}e osnovni vokali. Osnovniot vokal -i-se javuva kaj najgolem del na glagolite od ovaa gru-pa (so isklu~ok na onie glagoli koi poteknuvaat od starata e-grupa). 3l.edn.prez. u~it, vadit, delit, 1l.edn.aor. (na)u~if, (na,iz)vadif, (po)delif,

Marjan Markovi} 117

Osnovniot vokal -e- se javuva kaj nekolku glagoli, a i kaj del od onie {to poteknuvaat od starata e-grupa. 3l.edn.prez. ...ozdravit, gorit, umrit, ...sprostrit, 1l.edn.aor. ozdravef(-if), (iz)goref, umref, sprostref,

Osnovniot vokal -a- se javuva kaj onie glagoli koi zavr{uvaat na -oi, a i kaj onie koi poteknuvaat od starata e-grupa i ~ij{to op{t del zavr{uva na -n, -{, -`, i na vokalite -e i -a. 3l.edn.prez. ...padnit, pi{it, ka`it, pejt, tkajt, 1l.edn.aor. padnaf, pi{af, ka`af, is)pejaf, is)tkajaf,

Osnovniot vokal -o- se javuva kaj onie glagoli koi poteknuva-at od starata e-grupa i na koi op{tiot del im zavr{uva na -~, -z, -t -d. Ovoj osnoven vokal se javuva i kaj nekolku drugi glagoli. Vo vtoro i treto lice ednina kaj ovie glagoli se javuva osnovniot vokal -e-. 3l.edn.prez. ...re~it, ...slezit, ...ispletit, ... klajt, 1l.edn.aor. rekof, slegof, ispletof, kladof, 3l.edn.aor. re~e, sleze, isplete, klade, 3.2.4. Imperativ Posebni formi za imperativ postojat samo vo vtoro lice ed-nina i mno`ina kako vo aromanskiot, taka i vo makedonskiot ohrid-ski govor.

Vo aromanskiot ohridski govor imperativot ne poseduva po-sebni sufiksi, tuku se koristat postojnite prezentski formi.

Kaj prvata konjugacija imperativot se obrazuva taka {to za vtoro lice ednina imperativ se koristat formite na tretoto lice ednina na prezentot, a za vtoro lice mno`ina se koristat formite na vtoro lice mno`ina na prezentot.

Pr.: 2l.edn.imper.= 3l.edn.prez. 'torw, tu'[e<w, 'tal=w, 'mwkw 2l.mn.imper.= 2l.mn.prez. tu'rac, tu'[ac, tw'l=ac, mw'kac

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 118

Kaj vtorata konjugacija pogolemiot del na glagoli obrazuvaat imperativ na istiot na~in (2l.edn.imper.=3l.edn.prez), (2l.mn.imper.=2l.mn.prez.). Pr.: 'torci, tur'cec; f'rwn<i, frwn'<ec; s'puni, spu'nec Postojat glagoli kaj koi vtoroto lice na imperativ im e isto so vtoro lice prezent (i ednina i mno`ina). Pr.: '[w<, [w'dec; st'ra<, strw'<ec; 've<, vw'dec

Kaj tretata konjugacija formite na glagolite vo vtoro lice ednina imperativ se ednakvi ili so formite na treto lice ednina prezent, ili so formite na vtoro lice ednina prezent, dodeka vo vtoro lice mno`ina imperativ, tie bez isklu~ok se identi~ni so formite na vtoro lice mno`ina prezent.

Pr.: 'av<, av'<wc; 'dor9, dur'9ic; 'e[, in'[ac; 'fu<, fu'<ic;

Glagolite so sufiks (-'esk- / -'wsk-) vo vtoro lice ednina imaat skrateni formi vo odnos na prezentskite formi, dodeka vo vtoro lice mno`ina ne otstapuvaat od pravilata. Pr.: 3l.edn.prez. pul'te[ti zbu'rw[ti 2l.edn.imper. pul'te zbu'rw 2l.edn.imper. pul'tic zbu'rwc

Postojat i glagoli koi imaat neregularni formi za impe-rativ (vo vtoro lice ednina). Pr. : 2l.edn.prez. 'fac 'duc '<wc 2l.edn.imper. 'fw 'du '<w 2l.edn.imper. fw'cec du'cec <w'cec

Ovie formi se vsu{nost formite od vtoro lice ednina pre-zent so otfrlen kraen konsonant. Sp. latinski: fac, duc, dic. ( Golomb 1984)

Zabele{ka: Spored Matilda Caragiu-Marioteanu (1968), preodnite glagoli gradat imperativ od treto lice ednina prezent, dodeka nepreodnite od vtoro lice ednina prezent. Ova pravilo postoelo i

Marjan Markovi} 119

vo ohridskiot aromanski govor, no vo sega{nata etapa toa e vo gole-ma mera raskolebano {to ve}e ne mo`e da se smeta za pravilo. Taka, glagolite avdi i vedi koi imale dvojni formi (vo zavisnost od toa dali se upotrebuvale so preodno ili nepreodno zna~ewe) sega imaat samo edna forma na imperativ koja e ednakva na formata na vtoro lice ednina prezent. Isto taka, postojat i glagoli koi iako se ne-preodni (ili se upotrebuvaat so nepreodno zna~ewe), obrazuvaat im-perativ so treto lice ednina prezent (s'puni, tu'[e<w), a postojat i preodni (ili so preodno zna~ewe) koi obrazuvaat imperativ so vtoro lice ednina prezent (st'ra<, '[w<-u).

Vo makedonskiot ohridski govor imperativot se gradi taka

{to na glagolskata osnova se dodavaat odredeni sufiksi. Kaj a-grupata se dodava nastavkata -j za vtoro lice ednina i -

jte za vtoro lice mno`ina. Kaj ovaa glagolska grupa nastavkite se dodavaat kon osnovata na glagolot (op{t del + osnoven vokal). Pr.: vikat : vika-j, vika-jte.

Kaj onie glagoli koi poteknuvaat od starata e-grupa, a koi

zavr{uvaat na -i (spijat, mijat, pijat), se javuvaat dvojni formi za imperativ (spijaj/spi, spijajte/spite). Glagolite od a-grupa koi za-vr{uvaat na -u, imaat regularni formi za imperativ (obuj, obujte).

Kaj i-grupata glagolite so op{t del na konsonant ja dobivaat

nastavkata -i za vtoro lice ednina i -ite za vtoro lice mno`ina, vklu~uvaj}i gi i glagolite koi poteknuvaat od starata e-grupa. Pr.: se~i, se~ite; nosi, nosite; stani, stanite

Glagolite od ovaa grupa na koi op{tiot del im zavr{uva na

vokal: -o (stojt, krojt), -e (pejt, sejt), -a (tkajt, znajt), imaat nastavka -j koja se dodava direktno na op{tiot del. Pr.: stoj, stojte; pej, pejte; tkaj, tkajte;

Zab. imperativ od odi e oj, ojte

Treba da se spomene deka kaj nastavkite -j, -jte, koi se javuva-at kaj glagolite od a-grupa i kaj onie glagoli so op{t del na vokal, -j e dobieno od -i vo pozicija po vokal.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 120

3.2.5. Prohibitiv Vo aromanskiot ohridski, prohibitivot se obrazuva so ne-gacijata nu i formata za imperativ.

Vo makedonskiot ohridski prohibitivot se obrazuva so negacijata ne i so formata za imperativ. Vakvoto obrazuvawe e po-obi~no za nesvr{enite glagoli, dodeka za svr{enite e mnogu retko i so drugo zna~ewe (Koneski 1982). Prohibitivot isto taka se obra-zuva i so konstrukcijata nemoj/nemojte da i formata za prezent. 3.2.6. Particip

Vo aromanskiot ohridski govor postoi samo edna forma za particip, a toa e formata na minatiot particip. Ovoj particip se obrazuva vrz aoristnata osnova. Kaj pove}eto glagoli se javuva ka-rakteristi~niot sufiks -t-, dodeka kaj odreden broj na glagoli for-mata na participot e nepredvidliva (spored formite na t.n.r. "si-len" aorist). Pr.: I konjugacija II konjugacija III konjugacija 1l.edn.aor. ta'l=a8 stri'ga8 [w'<u8 ump'lu8 fu'<i8 av'<w8 particip ta'l=atw stri'gatw [w'<utw ump'lutw fu'<itw av'<wtw Postojat i formi so neregularen particip: 1l.edn.aor. mul[ strim[ ne[ strap[ fe~ spu[ frwm[ her[ particip mulsw strimtw nesw straptw faptw spusw frwmtw hertw

Formite za particip prika`ani vo primerive se vo `enski rod koj e nemarkiran vo aromanskiot. Koga formite za particip vleguvaat vo konstrukcii so esk (sum) i koga se vo funkcija na glagolska pridavka, tie se menuvaat po rod i broj.

Vo makedonskiot ohridski govor postojat dva tipa na parti-cip: l-particip i n/t-particip. L-participot poteknuva od staro-slovenskiot minat aktiven paricip II, odnosno od takanare~enata aktivna glagolska pridavka. Sega toj e sveden samo kako particip vo slo`enite minati vremiwa i kaj konstrukciite so bi, }e i da. Od zaedni~kite ne{ta so glagolska pridavka ostanala samo rodovskata

Marjan Markovi} 121

podelenost. Imeno, l-participot gi ~uva site tri roda vo ednina (nosel, nosela, noselo) i ednistvenata forma za mno`ina (nosele). L-participot se gradi taka {to sufiksot -l- se dodava na imper-fektnata ili na aoristnata osnova na glagolot. Postojat glagoli koi obrazuvaat l-particip i od dvete osnovi (pijal/pil, bro-el/brojal). Isto taka, i svr{enite glagoli imaat po dve formi - edna gradena vrz aoristnata osnova, a druga vrz imperfektnata (stanal/...stanel, o{ol/...ojdel, rekol/...re~el). Kaj glagolite od a-grupa postoi samo edna forma za l-particip bidej}i nivnata osnova (i osnovniot vokal) e ista niz minatite vremiwa.

N/T-participot poteknuva od stariot pasiven particip na perfektot ili takanare~enata pasivna glagolska pridavka. Od dene{en aspekt, ovoj particip ne pretstavuva samo pasivna gla-golska pridavka, tuku mo`e da bide i particip i glagolska pridavka. Kako particip se upotrebuva vo konstrukciite so imam i sum (imam dojdeno, sum dojden) i vo nekoi drugi slo`eni konstrukcii (}e imam stanato, da imav kupeno). Opozicijata preodnost-nepreodnost vo golema merka se izgubila i toa vlijaelo ovaa forma da se upotrebuva i so preodni i so nepreodni glagoli i spored nivnoto zna~ewe dobiva uloga na aktivna ili pasivna glagolska pridavka.

Sufiksot -n- se dodava kaj onie glagoli ~ij {to op{t del ne

zavr{uva na -n (vikan, jaden, oden, nosen). Sufiksot -(a)t- se dodava kaj onie glagoli ~ij{to op{t del zavr{uva na -n- (stanat, `enat, turnat). Postojat i glagoli so dvojni formi, po ist obrazec kako i kaj l-participot, (spijan/span, beren/bran, peren/pran). Koga n/t-formata e vo funkcija na glagolska pridavka i koga vleguva vo konstrukcii so sum, toga{ taa se menuva po rod (peren,perena, pereno, pereni; jas sum ojden/ojdena/ojdeno, nie sme ojdeni). Koga pak n/t-participot vleguva vo konstrukcii so imam, toga{ ne se menuva nitu po broj i rod, tuku niz celata paradigma e prisutna formata na sredniot rod kako najnemarkiran (toj/taa/toa imat ojdeno, tie imet ojdeno). 3.2.7. Glagolska imenka

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 122

Vo aromanskiot ohridski govor, glagolskata imenka (koja po-teknuva od stariot infinitiv) se gradi so nastavkata -ri koja se do-dava na prezentskata osnova na glagolite.

Kaj prvata i kaj vtorata konjugacija vokalot od prezentskata osnova ne se menuva i taka imame: pur'tari, mw'kari, luk'rari, strw'<eri, [w'deri, fw'ceri, nw'<eri, du'ceri...

Kaj tretata konjugacija vokalot od prezentskata osnova -i- preminal vo -e-, pa taka imame: fu'<eri, dur'9eri, pul'teri...

Onie glagoli od ~etvrtata konjugacija so -w- kako vokal vo prezentskata osnova, glagolska imenka obrazuvaat regularno: av'<wri, ampu'cwri, zbu'rari...

[to se odnesuva do ovoj premin od -i- vo -e-, vo aromanskiot ohridski govor toj e zavr{en, dodeka vo kru{evskiot (Golomb 1984) s# u{te postojat nekoi glagoli so dvojni formi i nekoi so za~uvan vokal: fu'<ire - fu<e'are, pwl'tire, mut'rire, in'[ire...

Glagolskata imenka vo makedonskiot ohridski govor se obra-zuva so nastavkata -we i toa samo od nesvr{eni glagoli.

Kaj a-grupata osnovniot vokal ostanuva ist, pa taka }e imame: tr~awe, vikawe, spijawe/spawe, kopawe, pijawe...

Kaj i-grupata osnovniot vokal kaj glagolite koi obrazuvaat glagolska imenka e -e-. Pr.: odewe, vlegvewe, peewe, molewe, nosewe... 3.2.8. Glagolski prilog Posebni formi za glagolski prilog vo makedonskiot ohridski govor ne se zabele`ani vo ramkite na terenskite ispitu-vawa. Spored Vidoeski (1984), vo makedonskiot ohridski govor se sre}avaat formi na glagolskiot prilog koi zavr{uvaat na -e{~em: vikae{~em, pla~e{~em, nosee{~em... Isto taka, i vo aromanskiot ohridski govor ne se zabele`ani formi za glagolski prilog, iako vo nekoi aromanski govori ovaa kategorija s# u{te `ivee. 3.2.9. Slo`eni glagolski konstrukcii

Marjan Markovi} 123

Vo aromanskiot ohridski postojat golem broj slo`eni gla-golski konstrukcii. Slo`enite minati vremiwa se gradat so for-mite na pomo{niot glagol imam/sum i minatiot particip. Per-fektot (tip a) se gradi so formite za prezent na pomo{niot glagol am(imam) i minatiot particip koj ne se menuva, odnosno se nao|a vo `enski rod koj e najnemarkiran. Perfektot od tipot b se gradi so formite za prezent na pomo{niot glagol esk(sum) i minatiot par-ticip koj se menuva po rod i broj. Pluskvamperfektot I (tip a i b) se gradi na istiot na~in kako perfektot (a i b) so toa {to formite na am(imam), odnosno esk(sum) se nao|aat vo imperfekt. Kaj plus-kvamperfektot II, tip a i b, formite na pomo{niot glagol am/esk se nao|aat vo aorist, dodeka participot ostanuva kako i kaj perfektot i pluskavamperfektot. Pluskvamperfektot III (tip a) se gradi so formite za perfekt na pomo{niot glagol am(imam) i nemenliviot particip, dodeka tipot b se gradi so formite za perfekt na pomo{-niot glagol esk(sum) i menliviot particip. Pluskvamperfektot IV se gradi so formite za pluskvamperfekt I na pomo{niot glagol am/esk i so minatiot particip. Pluskvamperfektot V se gradi so formite za pluskvamperfekt II na pomo{niot glagol am/esk i so minatiot particip. Konstrukciite so sw se obrazuvaat so nemenlivata ~astica sw i so glagolite vo prezent, imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt. ^asticata sw mo`e da se javi vo pove}e varijanti vo zavisnost od glasot koj $ sleduva. Taka, koga se nao|a pred s, [, z, `, taa se reali-zira kako sw (sw-spun, sw-[uc, sw-zburesk). Koga se nao|a pred vokali, sonanti i bezvu~ni soglaski, se realizira kako s (s-avd, s-neg, s-pot, s-tork). Koga, pak, se nao|a pred zvu~ni soglaski, taa se ozvu~uva i preminauva vo z (z-bat, z-ved, z-dorm). Koga sw vleguva vo konstrukcii so formite na prezentot, vo vtorata i tretata konjugacija nasta-nuvaat promeni. Imeno, formite za treto lice ednina i mno`ina zavr{uvaat na -w, namesto na -i(3l.edn.), odnosno na -∅ (3l.mn.). Isto taka, i pomo{nite glagoli am(imam) i esk(sum) koga stapuvaat vo kombinacija so sw imaat posebni formi (v. glava I, to~ka 1.1.). Konstrukciite so va odnosno so varijantata u stapuvaat vo kombinacii so istite formi kako i konstrukciite so sw, odnosno va/u se dodava na sistemite na konstrukciite so sw (u s-neg, u s-nw'<em, u s-am 'nesw, u s-a'vem 'nesw,). Konstrukciite so -cka/-ska imaat i prosti formi, no isto taka vleguvaat i vo slo`eni konstrukcii. Prostite formi se

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko...

124

obrazuvaat taka {to na imperfektnata osnova se dodava sufiksot -cka/-ska (tu'racka, vw'necka, adu'ceska, becka, luk'racka, nw'<ecka). Samo for-mite so -cka/-ska od pomo{nite glagoli se obrazuvaat od aoristnata osnova: am(imam)-avuska, esk(sum)-fuska.

Site ovie formi se nemenlivi i ostanuvaat nepromeneti i koga vleguvaat vo slo`eni konstrukcii. Mo`at da vleguvaat vo kombi-nacija so va/u (u s-tu'racka) i da so~inuvaat perfektni konstrukcii so -ska-formata na pomo{niot glagol am/esk i participot na glagolot (a'vuska tu'ratw, 'fuska vw'nit). Formite -ska i -cka pretstavuvaat samo varijanti vo izgovorot. Pretpostavuvame deka me|u osnovata i sufik-sot -ka se vmetnuva sufiksot -ts- za razgrani~uvawe i izbegnuvawe na alternacii. Isto taka, vokalot a od sufiksot -ka ne podle`i na pravilata za premin na neakcentirano a vo w. Inaku, sufiksot -ka poteknuva od formata za treto lice ednina sega{no vreme na albanskiot pomo{en glagol kam(imam) koja vo ovoj aromanski govor e skameneta i nemenliva.

Vo makedonskiot ohridski isto taka postojat nekolku vre-

menski i modalni slo`eni konstrukcii. Slo`enite minati vremiwa se gradat so pomo{niot glagol imam ili sum i l- odnosno n/t- participot. Perfektot I se gradi so formite za sega{no vreme na pomo{niot glagol sum i so l-participot koj se menuva po rod i broj. Perfektot IIa se gradi so formite za sega{no vreme na pomo{niot glagol imam i so n/t-participot koj ne se menuva, odnosno se nao|a vo sreden rod kako najnemarkiran. Perfektot IIb se gradi so formi-te za sega{no vreme na pomo{niot glagol sum i so n/t-participot koj se menuva po rod i broj. Pluskvamperfektot I se gradi so formi-te za imperfekt na pomo{niot glagol sum i so l-participot koj se menuva po rod i broj. Pluskvamperfektot IIa i IIb se gradat isto ka-ko i perfektot IIa i IIb so toa {to formite na pomo{niot glagol (imam/sum) se nao|aat vo imperfekt. Slo`enite konstrukcii so }e se rasprostraneti vo makedon-skiot ohridski govor i se obrazuvaat so pomo{ na nemenlivata ~as-tica }e koja mo`e da vleze vo konstrukcii so glagolski formi vo prezent, imperfekt, perfekt I i II, pluskvamperfekt I i II. Isto taka i konstrukciite so da vleguvaat vo kombinacii so istite vremenski i modalni konstrukcii kako i onie so }e. Konstrukciite so bi se gradat so nemenlivata ~astica bi i so l-participot koj se menuva po rod i broj.

Marjan Markovi} 125

3.3. Semanti~ko-funkcionalna analiza Voved

Vo ovaa glava }e se obidam da gi protolkuvam najprvin pridru`nite predikativni kategorii koi se javuvaat kaj glagolot kako {to se rodot, brojot i liceto. Potoa niz kategorijata dijateza }e se obidam da uka`am na osnovnite podelbi na pasivna i aktivna dijateza i na podelbata na preodni, nepreodni i povratni glagoli vo ramkite na aktivnata dijateza. Isto taka, }e bide razgledana i kategorijata vid. Potoa vo ramkite na osnovnite predikativni kate-gorii na glagolot }e gi razgledam kategoriite na~in i vreme. Na krajot }e gi prika`am nepredikativnite kategorii - glagolski prilog i glagolska imenka. Glagolskata pridavka(participot) ja prika`uvam vo onie glagolski kategorii i vremiwa kade naj~esto se javuva ili e del od slo`eni konstrukcii. Nejzinata atributska funkcija ne ja opi{uvam bidej}i smetam deka toa ne spa|a vo domenot na glagolskiot sistem. 3.3.1. Pridru`ni predikativni kategorii Lice, rod i broj Po odnos na kategorijata lice, aromanskiot i makedonskiot ohridski govor voop{to ne se razlikuvaat od sodvetnite standardni jazici (za aromanskiot go pretpostavuvam romanskiot kako naj-blizok standarden jazik). I vo edninata i vo mno`inata postojat po tri li~ni formi koi se soglasuvaat so li~nite zamenki. Formalni pokazateli na liceto se li~nite nastavki (tuka spa|a i formantot -Ø). Ima i slu~ai koga za dve lica postoi edna ista li~na nastavka, taka {to liceto se odreduva ili so li~na zamenka, ili preku kon-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 126

tekstot. Taka, vo makedonskiot vakvi slu~ai se javuvaat kaj 2 i 3 l.edn. vo imperfektot i aoristot (ode{e-imp.; ojde-aor.), a vo aro-manskiot ohridski se javuvaat vo 3l.edn. i mn. na prezentot vo prvata konjugacija (strigw), odn. 1l. edn. i 3l.mn. na prezentot vo vtorata i tretata konjugacija (pot, dorm). Isto taka, vo arom. ohridski vakvi dvojni formi se javuvaat i vo 3l.edn. i mn. vo imperfektot (tu'ra, stra'<e, in'[a). Kako i vo makedonskiot, taka i vo aromanskiot tretoto lice e najopfatno. Toa mo`e da se svrzuva i so lica i so predmeti, a isto taka se upotrebuva i vo bezli~ni iska`uvawa i vo obop{teni postavki. Kategorijata broj voop{to ne se razlikuva od soodvetnite standardni jazici, t.e. i vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor postojat dva broja: ednina i mno`ina. Kategorijata rod kaj glagolite se javuva samo kaj neli~nite glagolski formi i toa samo vo ednina. Vo aromanskiot ohridski govor ne postoi posebna forma za sreden rod. Sredniot rod vo ednina se soglasuva so ma{kiot, a vo mno`ina so `enskiot. Katego-rijata rod kaj glagolite se javuva kaj glagolskata pridavka i vo ednina i vo mno`ina (m.r.edn bw'tut, `.r.edn. bw'tutw, m.r.mn. bw'tuc, `.r.mn. bw'tute). No, vo ovoj aromanski govor se zabele`uva tendencija na is~eznuvawe na `enskiot rod vo mno`ina i upotreba samo na edna mno`inska forma kako vo makedonskiot. Glagolskata imenka vo aromanskiot ohridski govor se javuva vo `enski rod (a'cea mw'kari, 'unw int'rari,). Kaj konstrukciite so am + particip, participot se javuva vo `enski rod kako nemarkiran (am mw'katw, am pur'tatw). Taka, mo`e da se ka`e deka kako nemarkirani se javuvaat sredniot rod za makedonskiot, a `enskiot rod za aromanskiot.

Vo makedonskiot ohridski se javuva kaj glagolskiot l-parti-cip (odel, odelo, odela) i kaj glagolskata pridavka (legnat, leg-nato, legnata; nosen, noseno, nosena). Glagolskata imenka se javuva vo sreden rod (toa jadewe, {o mu udrivme edno tr~awe). Kaj kon-strukciite so imam + n/t particip se javuva sredniot rod kako nemarkiran (imat ojdeno, pieno,...).

3.3.2. Dijateza; valencija na glagolite

Vo aromanskiot ohridski govor za ozna~uvawe na pasivnata dijateza se koristat istite konstrukcii: esk + participot so pri-davsko zna~ewe (...'esti pur'tat, ...'esti wnkup'ratw), a i konstrukciite so po-

Marjan Markovi} 127

vratni formi od preodnite glagoli (...s-a'dusi, ...s-wn'kuprw). Treba da ka`am deka ponekoga{ vo aromanskiot povratnata zamenka se javuva i vo formata sws. Toa e najverojatno za da se izbegne homonimija so formata sw koja pretstavuva aromanski pandan na svrznikot da koj se upotrebuva vo subjunktivot i vo drugi konstrukcii.

Vo ramkite na dijatezata makedonskiot ohridski govor ne se

razlikuva od standardniot jazik. Za ozna~uvawe na pasivnata dijate-za naj~esto se upotrebuvaat konstrukciite so formite na pomo{-niot glagol sum i glagolska pridavka od preodni glagoli (...e nosen, ...e udren,), a isto taka se upotrebuvaat i konstrukcii so povratnata zamenka se i li~nite glagolski formi so preodno zna~ewe (...se gradi, ...se nosi).

Najprvin }e gi spomenam konstrukciite so povratni glagol-ski formi, koi se javuvaat po~esto i koi go ozna~uvaat pasivot kako proces. Sepak, da spomenam deka i vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski postoi tendencija za izbegnuvawe na pasivnite konstrukci i upotreba na konstrukcii so aktivno zna~ewe na nivna smetka. ]e navedam nekolku primeri za upotrebata na pasivnite konstrukcii obrazuvani so povratni glagolski formi.

Primeri: Sireweto se klavat na policata. 'Ka[u z-'bagw pi [t'ratu. Se slu{a{e samo vikawe. S-av'de 'numw au'rari. Lebot se se~e{e so no`. 'Pwne sqs tw'l=a ku kw'cutu. Portata ne se otvori. 'Porta nu sw zdw'feci. Kaj vakvite konstrukcii ponekoga{ pasivnoto zna~ewe mo`e da se odredi samo vo kontekstot: Hartijata lesno se kine{e. - pasiv Hwr'tia s-aru'pe ku l=w'[ora. Srceto mi se kine{e. - povratnost 'Inwmw 9w s-aru'pe.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 128

Kaj pasivnite konstrukcii so povratna glagolska forma naj~esto ne se javuva agensot na povr{inata na tekstot. No kako ge-neralen agens sekoga{ stoi "~ovek" vo dlabinskata struktura na tekstot. Vo slu~aite koga se javuva agensot na povr{inata, na nego naj~esto se uka`uva so predlogot od(di). Pr.: Se slu{aja vrisoci od selanite. Zgi'l=ari s-av'<a di 'omw9l=a. [to se odnesuva do vtoriot na~in za izrazuvawe na pasivnata dijateza, mo`e da se ka`e deka konstrukciite so formite na pomo{-niot glagol sum/esk + particip so pridavsko zna~ewe od preodni glagoli ne pobuduvaat vistinsko pasivno zna~ewe. So ovie kon-strukcii ne se izrazuva proces, tuku sostojba. So drugi zborovi mo-`e da se ka`e deka ovie konstrukcii ne poka`uvaat deka subjektot podle`i na ne~ija akcija, tuku deka subjektot se nao|a vo sostojba koja e rezultat na nekoja ve}e izvr{ena akcija. Taka, vo preden plan izbiva rezultatot, a izvr{itelot (agensot) e nebiten, duri i koga }e se pojavi na povr{inata na tekstot toj bitno ne go menuva zna~eweto. Primeri: Crkvata vo Gorna Belica e izgradena vo XVIII vek. Ba'serkw tu Bela di Sus 'esti adw'ratw ti se'kulw XVIII. Sireweto e klaeno na policata (od ov~arot). 'Ka[u 'esti bw'gat pit [trat (di kw'[aru). Moskopole be{e zapaleno od Ali Pa{a Janinski. Moskopole a're ap'resw di Ali Pa[a di Janina.

Treba da se spomene deka vakvi konstrukcii naj~esto se obra-zuvaat od svr{eni glagoli (vo makedonskiot ohridski), odnosno od glagoli koi vo sebe nosat leksi~ki priznak za svr{enost (vo aro-manskiot ohridski). Kaj konstrukciite od vakvi glagoli rezul-tativnosta e najizrazena. Kaj nesvr{enite glagoli, do pogolem izraz doa|a procesualnoto zna~ewe otkolku rezultativnoto. Primeri: Toj e nosen na race od drugarite. Nws 'esti pur'tat pi mw9 di 'socl=a.

Marjan Markovi} 129

Kaj vakviot tip na konstrukcii ne e voobi~aena upotreba na pasivnata konstrukcija bez nekakva opredelba. Primeri: Crkvata e gradena - tri godini - na rit~eto - od selanite. Ba'serkw 'esti adw'ratw (zna~i - 'crkvata e izgradena')

Kaj aromanskiot, pak, vakvite zna~ewa mo`at da se sogledaat samo od kontekst, bidej}i ne postoi opozicijata svr{enost-nesvr{e-nost (barem ne od makedonski tip).

Isto taka, treba da spomenam deka vo aromanskiot i vo make-donskiot ohridski govor postojat vakvi konstrukcii (sum/esk + par-ticip od predoni glagoli) koi imaat aktivno zna~ewe. Smetam deka ova se dol`i na golemata upotreba na konstrukciite so imam(am) i sum(esk) + particip. Iako za ovie konstrukcii }e stane zbor pona-tamu (vo delot za slo`enite minati vremiwa), sepak }e navedam nekolku karakteristi~ni primeri kade {to se javuvaat ovie konstrukcii so aktivno zna~ewe. Primeri: Slu{nat sum so Dona. Av'<wt esk ku Ndona. Toma e viden so Viktor. Toma 'esti vw'<ut ku Viktor. Pijan sum tri piva. Esk bit tre8 'piva.

Navedenive primeri ne ozna~uvaat pasiv, odnosno ne zna~at deka 'nekoj me slu{nal, ili nekoj gi videl Toma i Viktor', tuku deka 'jas sum se slu{nal so Dona', odn. deka 'Toma se videl so Viktor' .

Vo ramkite na aktivnata dijateza, glagolite se generalno podeleni na povratni, preodni i nepreodni.

Povratnite glagoli se pridru`uvani od povratnata zamenka se i ne mora sekoga{ da poka`uvaat deka dejstvoto se vra}a na subjektot, na pr. se mijam, se bri~am (sebe si) nasprema se smeam, se raduvam (Koneski, 1982, str.361). Toa zna~i deka dejstvoto ostanuva vo domenot na subjektot (kako i kaj nepreodnite glagoli), a vo odreden broj na slu~ai mo`e i da se vrati na subjektot. ]e gi spome-nam nekolkute osnovni zna~ewa na ovie glagoli. Za upotrebata na

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 130

ovie glagoli so pasivno zna~ewe ve}e stana zbor pogore. Ovie gla-goli ~esto se javuvaat vo bezsubjektni konstrukcii. Primeri: Vo Belica se spijat ubo:. Tu Beala z-'dormi bunw. Mi se gledat televizija. N=w sw 'vedi tele'vizie. Tuka }e gi spomenam i takanare~enite zaemno-povratni glagoli kaj koi dejstvoto go vr{at razli~ni subjekti eden vrz drug. Primeri: Se gledame sekoj den. Noi nw vw'dem 'kafi '<uw. Deteto se karat so majka mu. Fi'~oru sw n'ka~a ku 'mwsw. Spored Koneski (1982, str. 363), ne mo`e vo stroga smisla da se zbo-ruva za zaemno-povratni glagoli tuku za zaemno-povratno zna~ewe, bidej}i tie glagoli mo`e da se javat i so drugo zna~ewe osven so za-emno-povratnoto. Primeri: Od Gorna Belica se gledat Ohridskoto Ezero. Din Bela di Sus z-'vedi '\ole. Deteto se karat ako ne e mirno. Fi~oru sw n'ka~a ka sw nu 'hibw bun.

[to se odnesuva do odnosot me|u povratnite glagoli vo aro-manskiot i vo makedonskiot ohridski govor, mo`e da se ka`e deka vo aromanskiot postojat izvesen broj glagoli koi se povratni, a ~ii ekvivalenti vo makedonskiot ne se. Istoto mo`e da se ka`e i vo obratna nasoka, no vo pomal stepen.

]e navedam nekolku aromanski povratni glagoli i nivnite makedonski ekvivalenti, bidej}i smetam deka toa ima izvesna uloga vo raskolebuvaweto na opozicijata preodnost-nepreodnost vo make-donskiot i vo aromanskiot ohridski govor.

Marjan Markovi} 131

povraten preoden prvobitno nepreoden

preoden

mi bag u bag pi fi~oru legnuvam go legnuvam deteto

mi skol u skol pi fi~oru stanuvam go stanuvam deteto

mi [wd u [wd pi fi~oru sednuvam go sednuvam deteto

Ovaa pretpostavka se bazira na faktot deka mnogu ~esto

povratnite glagoli (koi se so nepreodno zna~ewe) imaat preodni parnici (bez povratnata zamenka). Toa doa|a ottamu {to dejstvoto koe subjektot go vr{i vrz samiot sebe, mo`e da go vr{i i vrz drug (se mie-mie nekogo, se ~e{la-~e{la nekogo, ...), odnosno da napravi vnatre{nata sostojba vo koja se nao|a da mu ja prenese i na nekoj drug (se smee-(na)smee nekogo, se raduva-(iz)raduva nekogo,....). Inaku, vo aromanskiot ohridski govor, povratnata zamenka sw ([w za dativ) se javuva samo vo treto lice ednina i mno`ina, dodeka za drugite lica se upotrebuvaat li~nite zamenki (kratkite formi) za akuzativ, odn. za dativ. Primeri: acc. arom. maked. bukvalno zna~ewe: Mi lau Se mijam (Me mijam) Ti la8 Se mie{ (Te mie{) Sw la Se mie (Se mie) Nw lwm Se mieme (N# mieme) Vw lac Se miete (Ve miete) Sw la Se mijat (Se mijat) dat. arom. maked. bukvalno zna~ewe: N=w li lau mw9li Si gi mijam racete (Mi gi mijam racete) Cw li la8 mw9li Si gi mie{ racete (Ti gi mie{ racete) Šw li la mw9li Si gi mie racete (Si gi mie racete) Nw li lwm mw9li Si gi mieme racete (Ni gi mieme racete) Vw li lac mw9li Si gi miete racete (Vi gi miete racete) Šw li la mw9li Si gi mijat racete (Si gi mijat racete)

Sekako deka vakviot na~in na izrazuvawe na povratnosta vo aromanskiot imal uloga vo raskolebuvaweto na opozicijata preod-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 132

nost-nepreodnost vo makedonskiot ohridski govor. Pokraj ova, postoele i drugi procesi i pojavi vo dvata jazika koi isto taka imaat pridones vo raskolebuvaweto na spomenatata opozicija. ]e navedam nekolku primeri sosema obi~ni za aromanskiot, a koi porano vo makedonskiot bile neobi~ni, bidej}i se obrazuvani od glagoli so prvi~no nepreodno zna~ewe: Go sednaa na stol. Go umrea ~ovekot. Go odam poleto. U [w'<urw pi s'kamnu. U mu'rirw omu. U imn 'kampu.

Opozicijata preodnost-nepreodnost vo makedonskiot jazik na izvesen na~in mo`e da se povrze so opozicijata svr{enost-nesvr{e-nost, i toa po na~inot na obrazuvawe. Imeno, i pokraj toa {to vo makedonskiot, kako i vo aromanskiot jazik postojat glagoli koi lek-si~ki se markirani po odnos na ovaa opozicija, golem broj glagoli vo makedonskiot jazik so pomo{ na morfolo{ki sredstva vleguvaat vo grupata na preodni, odn. nepreodni. ]e navedam nekolku od niv: nepreodni: (nesvr{eni) preodni: spie uspie, prespie (zaspie) se raduva izraduva pliva prepliva odi izodi, doodi tr~a istr~a, pretr~a stanuva stane+/- (kreva) sednuva sedne (posednuva, nasednuva) se smee nasmee, zasmee pla~e raspla~e, oplakuva pee opejuva, prepejuva jade izede, dojade ru~a, ve~era, u`ina.....

Vakov zboroobrazuva~ki mehanizam ne postoi vo aroman-skiot. Tamu isto taka postojat glagoli koi vo sebe go nosat priznakot preodnost, odn. nepreodnost, no isto taka postoi i golem broj glagoli kaj koi preodnoto odn. nepreodnoto zna~ewe mo`e da se otkrie samo vo kontekst.

Marjan Markovi} 133

Primeri: Dur'9em tre8 sw'hwc. Spiev tri saati. U dur'9i8 zuw. Go prespav denot. A'rem la 'tini [w [w'dem ku Tomw. Bev kaj tebe i sedev so Toma. A'rem la 'tini [w mi [w'<ura pi s'kamnu. Bev kaj tebe i me sednaa na stol. A'sera im'nam pi 'munti. V~era odev po planina. A'sera u im'na8 'munte. V~era ja izodiv planinata.

Vo golema merka se poklopuvaat glagolite vo makedonskiot kaj koi toa e re{eno so morfolo{ki sredstva, so onie glagoli vo aromanskiot kaj koi opozicijata preodnost-nepreodnost e od kon-tekstualna priroda. Kako i vo drugi slu~ai, patot do nekoj pribli`en zaedni~ki model doveduva do izvesni prisposobuvawa na edniot ili drugiot jazik. Kako primer mo`e da se zeme meglenoromanskiot koj gi prifatil morfolo{kite sredstva za vid od makedonskiot vo ramki-te na patot do toj zaedni~ki model ili zaedni~ko poimawe na taa kategorija (Atanasov, 1990). Smetam deka i vo ovoj slu~aj se slu~ilo ne{to sli~no, so toa {to ovde makedonskiot vo izvesna merka go prifatil aromanskiot model {to dovelo do raskolebuvawe na gra-nicata me|u preodnite i nepreodnite glagoli.

Sekako deka ne mo`e da se tvrdi deka aromanskiot e tokmu toj jazik koj ja uslovil taa promena vo makedonskiot jazik, no vo sekoj slu~aj bil prenosnik na silnite balkanski tendencii vo toj pravec. Poimaweto za opozicijata preodnost-nepreodnst od tipot na aromanskiot jazik postoi i vo romanskiot, gr~kiot i vo albanskiot jazik. So drugi zborovi, mo`e da se ka`e deka raskolebuvaweto na opozicijata preodnost-nepreodnost vo makedonskiot jazik bilo pod balkansko vlijanie, a eden od najsilinite medijatori bil aromanskiot.

Pred da gi navedam primerite, }e napomnam i nekoi od ostanatite bitni elementi koi mo`ele da pridonesat za ovaa pojava vo makedonskiot. Toa e pred s# formiraweto na op{tata participna forma koja mo`e da se obrazuva ne samo od preodni i povratni glagoli, tuku i od nepredoni glagoli (stanat, spien, legnat, umren, oden, pien, jaden, biden). Kako edna od etapite na razvojot na op{tata participna forma e i nejzinoto izleguvawe od pasivnata dijateza, odn. preminot od pasiven particip vo op{ta participna forma. Ova e vo tesna vrska i so glagolskite konstrukcii so sum + particip.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 134

Kako drug element koj imal izvesna uloga vo raskolebuva-weto na ovaa opozicija, e i modalnata kategorija na gotovnost koja e prisutna vo balkanskite jazici za ~ii konstrukcii se smeta deka se kalkirani od balkanskite jazici (balkanskiot turski i gr~kiot). Primeri: ar. U wm'patur 'kampu ti 'unw '<uw.

U mwk 'pwne ti 'unw mi'nuta. U imna8 munte.

alb. E ha bukën për një orë.

E pij }gjithë poçen (B.K.172) E kaloj fushën për një orë.

romski Me hav o ma'ro jekhe minu'take. mak. Go jadam lebov za edna minuta.

Go odam poleto za eden den.

Sekako deka i navedenite elementi imaat uloga vo raskolebu-vaweto na opozicijata preodnost-nepreodnost vo makedonskiot jazik, no sepak smetam deka najgolema uloga ima prisposobuvaweto na makedonskiot jazik kon razli~noto poimawe na navedenata opozi-cija vo aromanskiot odn. drugite balkanski jazici. Poto~no ka`ano, onamu kade {to vo makedonskiot postojat dva glagola (eden preoden i eden nepreoden), vo aromanskiot postoi eden glagol koj mo`e da ima i preodna i nepreodna upotreba. Poradi toa smetam deka i makedonskite primarno nepreodni glagoli go prezele i preodnoto zna~ewe od soodvetnite aromanski (balkanski) glagoli. Ovaa pretpostavka }e ja ilustriram so nekolku primeri od aromanskiot i albanskiot jazik. Primeri: 1. ar. ... [w akw'cw sq li p'lwngw 'tuti 'halili... al. I qan hallet. romski Rovl=arol po halii. maked. Gi pla~e (oplakuva) makite.

Marjan Markovi} 135

2. ar. 'Omw9l=a u 'kwntw pi Krali Marko. alb. Njerëzit e këndojnë Skenderbeun. romski O gilav'do gilabela e Krali Marko. maked. Lu|eto go peat (opejuvaat) Krale Marko. 3. ar. U hwrw'si8 pi 'hil=u 9u. alb. E gëzuan me një dhuratë. maked. Go raduvav (izraduvav) ....deteto...so eden podarok. 4. ar. U [w'<urw pi s'kamnu.

U bw'garw pi kwr'vet. U sku'larw di s'kamnu.

alb. E ulën në karrike.

E shtrinë në dyshe'me. E ngritën nga karrigja.

romski Be[al'de e manu'[e ki sandali'a. maked. Go sednaa na stolot.

Go legnaa na krevet. Go stanaa od stolot.

Od pogore izlo`enoto i od primerite mo`e da se vidi kako makedonskoto poimawe na opozicijata preodnost-nepreodnost mora-lo vo izvesna smisla da se dobli`i do balkanskoto. Sekako deka vo `iviot, govoren jazik dobli`uvaweto bilo pogolemo, bidej}i bi-lingvalnite govoriteli (koi se i stolb na site jazi~ni inter-ferencii) vo vakvi situacii najprvo go upotrebuvale primarniot glagol kako adekvaten na onoj vo nivniot jazik i toa so site zna~ewa koi se javuvaat. Taka, na kant, këndoj mu odgovara i 'peam' (pokrivaj}i go i 'opeam'), na plwng, qaj, - 'pla~am' (pokrivaj}i go i 'oplakuvam'). Isto taka, i glagolite koi vo makedonskiot bile samo nepreodni (sedna, stana, umre, legna,...) se priklonile kon aromanskoto poima-we na soodvetnite glagoli (koi mo`at da bidat i so preodno i so nepreodno zna~ewe): U sq mor. ]e umram. U s-u mu'rec 'omu. ]e go umrete ~ovekot.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 136

Seto ova doveduva do konstatacija deka kon patot do toj "zaedni~ki model", makedonskiot ohridski govor se priklonil kon tendenciite koi postoele vo balkanskite jazici i prifatil nivnoto poimawe na opozicijata preodnost-nepreodnost, sekako so cel za olesnuvawe na me|usebnata komunikacija i dobli`uvawe do edno zaedni~ko poimawe na jazikot. 3.3.3. Vid

Ovde nakratko }e gi izlo`am osnovnite poimawa na

kategorijata vid vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor. Inaku, popodrobno objasnuvawe na ovaa kategorija }e bide prika`u-vano vo ramkite na analizata na glagolskite predikativni kon-strukcii vo koi{to kategorijata vid naj~esto doa|a do izraz. Za site slovenski jazici e tipi~no razlikuvaweto na svr{e-ni i nesvr{eni glagoli. Vo makedonskiot jazik formite na ovaa kategorija imaat tendencija na postojan razvoj, pred s# poradi produktivnosta na morfolo{kite sredstva (prefiksite i sufiksi-te) so koi se obrazuvaat svr{eni odn. nesvr{eni glagoli. Spored Koneski (1982, str. 169), zasiluvaweto na produktivnosta na prefiksite e najizrazeno vo podra~jata kade {to se najsilni kontaktite so ostanatite balkanski jazici. Neslovenskoto nasele-nie pri upotrebata na vakvite formi, najverojatno upotrebuvalo prefiksi i vo takvi formi za koi bilo neobi~no prefiksiraweto. Kako izrazit slu~aj na takva zgolemena prefiksacija, Koneski go naveduva meglenoromanskiot, koj ne samo {to go prifatil makedon-skoto (slovenskoto) poimawe na kategorijata vid, tuku i projavil pogolema produktivnost i vo slu~ai neobi~ni za makedonskiot. Primeri: kwnt-prukwnt veadi-puveadi sw bukur-sw zabukur pee-propee gleda-progleda se veseli-se zaveseli* *(neobi~na forma za makedonskiot)

[to se odnesuva do odnosot me|u aromanskiot i makedonskiot ohridski govor, vo ramkite na kategorijata vid se javuva najgolemi-ot problem vo me|usebnata komunikacija. Od edna strana, vo make-donskiot postoi tendencija za dorazvivawe na jazi~nite sredstva za izrazuvawe na soodvetnata kategorija, a od druga strana, so toa samo

Marjan Markovi} 137

se prodlabo~uva jazot {to postoi me|u makedonskoto (slovenskoto) i aromanskoto (balkansko i romansko) poimawe na kategorijata vid. So drugi zborovi, vo makedonskiot se zasiluva gramati~kata (morfolo{kata) diferencijacija na opozicijata svr{enost-nesvr-{enost, dodeka vo aromanskiot ne postoi gramati~ka markiranost sprema soodvetnata opozicija. No seto toa ne zna~i deka makedon-skiot i aromanskiot ohridski govor ne barale na~ini za dobli-`uvawe na poimawata za kategorijata vid, pritoa koristej}i gi ne samo svoite jazi~ni sredstva, tuku i sredstvata i tendenciite koi postoele vo drugite balkanski jazici. Vo ponatamo{nata analiza }e bidat prika`ani nekoi od tie prisposobuvawa na aromanskiot i na makedonskiot ohridski govor vo odnos na kategorijata vid. Osnovni predikativni kategorii

Kako {to be{e spomnato pogore, ovde }e bidat razgledani kategoriite vreme i na~in. Najprvin }e go prika`am iskazniot na~in (indikativ) i vremiwata koi mo`at da se javat vo ovoj na~in. Tuka go vbrojuvam i futurot iako kaj nego e izrazita modalnata zna~enska komponenta i bi mo`elo da se izdvoi od iskazniot na~in. Potoa }e gi razgledam i drugite na~ini: imperativot, subjunktivot i kondicionalot. 1. Iskazen na~in (indikativ) 1.1. Izrazuvawe na sega{nost 1.1.1 Prezent

Sega{noto vreme ja zazema centralnata pozicija na oskata na

kategorijata vreme. Naj~estoto zna~ewe na prezentot e da poka`uva akcija koja se odviva istovremeno so momentot na zboruvaweto. Vo makedonskiot jazik prezentot se obrazuva i od svr{eni i od nesvr-{eni glagoli, no samo nesvr{enite (trajni) mo`at da se upotre-buvaat za ozna~uvawe na sega{nost. Bidej}i makedonskiot ohridski govor voop{to ne se razlikuva od standardniot jazik vo odnos na ova vreme, ovde }e gi navedam samo osnovnite na~ini za izrazuvawe na sega{nost. Istoto se odnesuva i na aromanskiot ohridski govor za koj }e navedam nekolku primeri (so makedonski paraleli) koi gi

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 138

poka`uvaat osnovnite na~ini za obrazuvawe na sega{nost so formite na prezentot. Primeri: Ozna~uvawe na aktuelna sega{nost [o praj{? Gledam televizija. Ci fac? Munt'resc (ved) tele'vizije. Goga ojt sekoj den na rabota. Goga 'ne<i 'kafi '<uw la 'lukur. Od sabota ja kopat bav~ata. Di 'swmbwtw u a'rwmw bwv'~wu. Tri godini ja gradit ku}ana. Tre8 a9 u a'darw 'kasa. Ozna~uvawe na vonvremenska sega{nost : ^etiri mrdaat, ~etiri odat. (Java~ i kow) - (B. Nastev, 1988) Patru n=i[ka, patru imna. (Kwlwreclu [i kalu) Dolga koko{ka, samo se protega, vrvi, a nazad ne gleda. (Reka) Kukot lungu [-tut s-lundzea[ti, fudzi [-nipoj nu muntrea[ti. (Arwulu) Krugot e trkalezen. Cirku esti rotund.

Kako {to se gleda od primerive, sega{nosta skoro redovno se izrazuva so formite na prezentot. I vo primerite kade ima aktuelna upotreba na sega{noto vreme, mo`e da se ka`e deka vo momentot na zboruvaweto nie gledame eden vremenski otsek na dejstvoto koe vsu{nost gi zasega site tri vremenski plana. 1.2. Izrazuvawe na minatost

Minatosta naj~esto se izrazuva so formite na minatite opredeleni vremiwa (aorist i imperfekt) i so minatite neoprede-leni vremiwa (perfektot i pluskvamperfektot). Iako poretko, mi-natosta mo`e da se izrazuva i so formite na prezentot. 1.2.1. Prosti minati vremiwa/opredeleni minati vremiwa 1.2.1.1. Imperfekt Imperfektot vo makedonskiot mo`e da se obrazuva i od svr{eni i od nesvr{eni glagoli, no isto kako i kaj prezentot, samo nesvr{enite glagoli se upotrebuvaat za ozna~uvawe na minato opre-

Marjan Markovi} 139

deleno nesvr{eno vreme. Inaku, generalnoto zna~ewe na imper-fektot e da poka`uva prodol`itelno dejstvo koe se odvivalo isto-vremeno so nekoj moment vo minatoto (koj mo`e a ne mora da bide poka`an na povr{inata) vo odnos na momentot na zboruvawe. Isto taka imperfektot, kako i aoristot, ozna~uva zasvedo~eno dejstvo. Ne mora da zna~i deka imperfektot ne ozna~uva dejstvo koe se smeta za izvr{eno vo odnos na momentot na zboruvaweto, no nie go gledame toa dejstvo vo negovoto odvivawe, a informacijata dali dejstvoto zavr{ilo ne e tolku bitna. Primeri: ^era Ko~i nose{e drva dva saati. A'sera Ko~i pur'ta 'lemi do8 swc. Koga ida{e prvi maj, go klavavme ba~iloto na planina. Kwn vw'ne p'rota maj, u bw'gam tu'rw[te tu 'munti. Ba~ot go prave{e sireweto. Go cede{e sireweto, cvikata ja klava{e vo druga kofa, a sireweto go klava{e na polica. Kw'[aru u fw'ce 'ka[u. U stw'kura 'ka[u, '<wru u bw'ga tu alt 'talor, 'ka[u u bw'ga pi pat. Do 1945 godina tie `iveeja vo Gorna Belica. Pwn 'anu 1945 nw[ bw'na tu Beala din Sus. 1.2.1.2. Aorist

Osnovnoto zna~ewe na aoristot e da poka`uva zasvedo~eno dejstvo koe e izvr{eno vo odreden moment na minatoto. Sekako deka naj~esto za ozna~uvawe na minato svr{eno opredeleno vreme se upotrebuvaat svr{enite glagoli. Tendencijata za blokirawe na obrazuvawe na aorist od nesvr{eni glagoli e prisutna i vo makedon-skiot ohridski govor. Tuka se zadr`ale samo u{te nekolku formi na aorist od nesvr{eni glagoli (pi{af, pif, spaf; tuka spa|aat i dvovidskite glagoli so priznak 'jadam': jadof, ru~af,...), dodeka site drugi formi se od svr{eni glagoli. So ovaa tendencija vo golema merka se olesnila me|usebnata komunikacija na makedonskiot i aromanskiot. So vakvata tendencija vo izvesna merka se uprostuvaat sfa}awata za opozicijata svr{enost-nesvr{enost nasprema opozicijata aorist-imperfekt i se dobli`uvaat do aromanskoto sfa}awe na soodvetnite opozicii kade opozicijata svr{enost-nesvr{enost e najizrazena preku odnosot aorist-imperfekt. Kako

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 140

{to spomnav pogore, vo aromanskiot ne postoi gramati~ki markirana vidska razlika i za kategorijata vid mo`e edinstveno da se zboruva vo ramkite na opozicijata aorist - imperfekt. Primeri: V~era dojdof i nikoj ne izleze od ku}ata. A'sera vi9 [w nici'un (kwj'vwr) nu in'[w di 'kasa. Mu pi{af na Viktor za Bo`i}. L=w ski'ra8 al Victor ti Kwr~un. Ubo: spaf sno{ti. 'Buna dur'9i8 astw'nopti.

Toa zna~i deka site glagoli vo aromaskiot ohridski mo`at da obrazuvaat i imperfekt i aorist. Tuka spa|aat i glagolite am(imam) i esk(sum) koi ne samo {to imaat i aoristni formi, tuku tie formi se upotrebuvaat i vo slo`eni vremenski konstrukcii. Tuka }e gi razgledam samo osnovnite aoristni formi na pomo{nite glagoli, dodeka za slo`enite konstrukcii }e stane zbor ponatamu. Vo aromanskiot ohridski govor ovie formi se s# u{te `ivi, za {to smetam deka najgolema uloga imal albanskiot so koj ovoj ohridski govor bil vo neposreden kontakt. No iako postojat, ovie formi ce-losno ja izgubile razlikata aorist-imperfekt, odnosno vo isti kon-teksti mo`at da se upotrebat i formite na aoristot i formite na imperfektot od pomo{nite glagoli. Smetam deka za izedna~uvaweto na zna~ewata na imperfektnite i aoristnite am i esk golem udel imal makedonskiot ohridski govor kade postojat samo imperfekt-nite formi na ovie glagoli. Primeri: A'sera 'mini fu8 la Ndona. (aor.) A'sera 'mini a'rem la Ndona. (imp.) V~era jas bef kaj Dona. 'Mini fu8 la 'tini tre8 sw'hwc [w [a'dem ku mu'l=erw tw. (aor.) 'Mini a'rem la 'tini tre8 sw'hwc [w [a'dem ku mu'l=erw tw. (imp.) Jas bef kaj tebe tri saati i sedef so `ena ti. A'vu8 v'lora ka7. (aor.) A'vem v'lora ka7. (imp.) Porano imaf kow.

Marjan Markovi} 141

1.2.2. Slo`eni minati vremiwa 1.2.2.1. Perfekt 1.2.2.1.1. L-perfekt

Aromanskiot ohridski govor i tuka nastojuval da mu se dobli`i na makedonskiot, no ne poseduval sopstveni sredstva so koi }e mo`el da ja iska`uva preka`anosta kako {to e vo makedonskiot. Sekako deka vo izvesna smisla mo`el toa da go stori so perfektot od am+particip, no sakaj}i {to pove}e da se dobli`i do makedon-skiot ohridski govor, toj upotrebil takvi sredstva so koi mo`el po-izrazito da ja iska`uva preka`anosta. Taka aromanskiot ohridski go-vor za izrazuvawe na preka`anost naj~esto gi upotrebuva admirativ-nite formi koi (vo izvesna smisla) gi ima prezemeno od albanskiot.

L-perfektot ozna~uva nezasvedo~eno minato dejstvo, bez

informacija za momentot na odvivaweto. L-perfektot se javuva so pove}e zna~ewa, no vo makedonskiot ohridski do najgolem izraz doa-|aat dve - preka`anosta i admirativnoto zna~ewe. Iako neopredele-nosta i preka`anosta ne se isklu~uvaat, vo makedonskiot ohridski govor tie dve zna~ewa se vo izvesna smisla izdeleni. Taka, kaj l-perfektot najsilno e zna~eweto na preka`anost (Majka mu na Dimo mi ka`a deka o{ol na pla`a), dodeka kaj ima-perfektot najsilno e neopredelenoto zna~ewe (i e po~esto zasvedo~eno) (Ova leto imam bideno Gorica dva pati). Kako tret konstituent na ovaa niza se javuva sum-perfektot kaj koj do najgolem izraz doa|a rezultativnoto zna~ewe (Viktor e dojden Ohrid pred dva dena).

Primeri: Kaj kom{i:te imalo ku}a, {to bila mnogu siroma{na. Tu kum'[wc a've 'unw 'kasw, ci 'fuska 'multu 'orfwnw. Dedo mi porano imal iljada ovci. Papu 9u a'meu v'lora a'vuska 'unw '9il=a di o8. Toj pominal mnogu vreme vo zatvor. Nws twr'kucka mult 'k=irou tu hwpsw'nw. Imam slu{nato deka Nasi za ni{to ja zapalil ku}ata. Am av'<atw ka Nasi ti nkot o aprin'<eska 'kasa. Sega popodrobno }e gi objasnam aromanskite admirativni formi, bidej}i takvi formi ne se javuvaat vo drugite aromanski govori. Ovaa pojava do skoro be{e nepoznata i nea ja otkri

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 142

profesorot na Univerzitetot vo ^ikago Viktor Fridman za vreme na na{ite zaedni~ki terenski istra`uvawa me|u Aromancite Far{eroti od ohridsko-stru{kiot kraj vo 1992 god. Nekolku negovi statii vo vrska so ovaa problematika ve}e se objaveni (Friedman 1994, 1996). Aromanskiot ohridski govor go prezel admirativot od albanskiot jazik i go prisposobil kon svojot jazi~en sistem. Admi-rativot vo albanskiot jazik pretstavuva poseben glagolski na~in. Toj se obrazuva od osnovata na participot na glagolot na koj se do-dava pomo{niot glagol "kam" - imam (vo sega{no vreme i vo imper-fekt). So admirativnite formi na pomo{niot glagol kam se gradat slo`eni konstrukcii - admirativen perfekt i admirativen pluskvamperfekt. Admirativni formi na glagolot kam(imam) vo albanskiot, (3l.edn.) praes. paska impf. paskësh perf. paska pasur plu-perf. paskësh pasur arom. Tini 'fuska a'vut om!? alb. Ti qenke njeri i pasur!? (Ti si bil bogat ~ovek!?) arom. Tini a'vuska 'mari 'kasw!? alb. Ti paske shtepi të madhë!? (Ti si imal golema ku}a!?)

Vo aromanskiot ohridski govor admirativot se gradi taka {to na participot na osnovniot glagol se dodava ~asticata "ka", koja vsu{nost ja pretstavuva formata na 3 l. sega{no vreme od al-banskiot pomo{en glagol "kam". Ovaa ~astica vo aromanskiot e skameneta i ne se menuva ni po lice ni po broj. Isto taka treba da spomenam deka samo kaj pomo{nite glagoli am i esk ~asticata ka se dodava na participot od aoristnata osnova, dodeka kaj pove}eto gla-goli koi gi istra`uvavme ~asticata ka se dodava na particip koj najverojatno e obrazuvan od imperfektnata osnova. Pretpostavuvam deka toa ima vrska so albanskiot bidej}i tamu admirativot nema formi za aorist.

Marjan Markovi} 143

Primeri: Abe, Toma imal dve `eni!? Abe, Toma a'vuska dao mu'l=eri!? Mislev deka Siqa bil pomlad!? Mundu'em ka Sil=a 'fuska 'kama 'tinur!? Abe, taa rabota nosela mnogu pari!? Abe, a'ceu 'lukur adu'ceska mult pra<!? Kako da ne, se znael Viktor so Kiro Gligorov!? Kum di nu. u [ti'ecka Viktor pi Kiro Gligorov!? Abe, toj mo`el mnogu da tr~at!? Abe, nws pu'tecka mult sw wm'patrw!? 1.2.2.1.2. imam/sum perfekt

Perfektot obrazuvan od pomo{niot glagol imam + n/t par-

ticip, odn. am + particip e naj~est vo aromanskiot i vo makedon-skiot ohridski govor. Vo makedonskiot ohridski govor ovoj perfekt mo`e da se obrazuva i od svr{eni i od nesvr{eni glagoli. Koga se upotrebuva so svr{eni glagoli, do pogolem izraz doa|a rezultativ-noto zna~ewe. Sum(esk) perfektot se upotrebuva naj~esto od svr{e-ni glagoli i poistaknato e rezultativnoto zna~ewe. Primeri: Porano imam dojdeno tuka. (neopredelen) V'lora am vw'nitw a'cia. Imam dojdeno i ne si odam. (rezultativen) Am vw'nitw i nu mi duk. Kaj tebe sum dojden dvapati ovaa nedela. (neopredelen) Vw'nit esk la 'tini 'dao or a'istw stw'mwnw. Denes sum dojden i }e sedam do ~etvrtok. (rezultativen) Vw'nit esk as'tazi i u sw [wd pwn 'lunedi.

Vo ponatamo{niot tekst }e se obidam da uka`am so koi gla-goli ili sekvenci na glagoli se svrzuvaat pomo{nite glagoli imam i sum, odnosno am i esk vo slo`eni perfektni konstrukcii i }e se obidam da gi opredelam razlikite me|u tie dve konstrukcii. Vo makedonskiot ohridski govor, ovie konstrukcii se zastapeni vo golema merka i se so pogolema frekfencija od konst-rukciite so sum + l-particip. Vo ovie dvi`ewa i pomestuvawa vo

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 144

glagolskiot sistem golema uloga odigral aromanskiot ohridski govor vo koj konstrukciite so am(imam)+particip odamna postoele (perfekt), a onie so esk(sum)+particip se razvile podocna (so dene{no zna~ewe i funkcii). Od dene{en aspekt, mo`e da se ka`e deka i vo makedonskiot i vo aromanskiot postoi skoro identi~na upotreba na ovie kon-strukcii, taka {to makedonskiot pretrpel pogolemo vlijanie otfr-laj}i gi vo izvesna merka konstrukciite so sum + l-particip i prifa}aj}i go aromanskiot model, dodeka aromanskiot moral da se prisposobuva kon nekoi makedonski karakteristiki, a pred s# kon makedonskiot glagolski vid. Isto taka, ne bi trebalo da se otfrlat vlijanijata na gr~kiot (pove}e indirektno) i na albanskiot. Golem broj na ohridskite Vlasi pripa|aat na rodot Far{eroti koi se dojdeni pred relativno kratok period (150 god.) od jugozapadna i centralna Albanija. Poradi toa govorot na ohridskite Vlasi ima pretrpeno golemo vlijanie od albanskiot jazik.

Sega }e ja prika`am klasifikacijata na glagolite koi se javuvaat naporedno vo dvete konstrukcii (i so imam i so sum): 1. nepreodni glagoli, 1.1. glagoli na dvi`ewe i glagoli na promena na pozicija a) am vw'nitw - imam dojdeno/doa|ano esk vw'nit - sum dojden b) mi am 'dusw -si imam otideno/ojdeno esk dus - sum otiden (ojden) v) am fu'<itw - imam zaminato/zaminuvano esk fu'<it - sum zaminat g) mi am tu'ratw -si se imam vrateno/vra}ano esk tu'rat - sum vraten d) am int'ratw - imam vlezeno/vleguvano esk intrat - sum vlezen |) am in'[atw - imam izlezeno/izleguvano esk in'[at - sum izlezen

Marjan Markovi} 145

e) mi am bw'gatw - imam legnato/legnuvano esk bw'gat - sum legnat `) mi am sku'latw - imam stanato/stanuvano esk sku'lat - sum stanat z) am [a'<utw - imam sednato/sednuvano esk [w'<ut - sum sednat y) am dur'9itw - imam spano/spieno esk dur'9it - sum span i) am gw'<utw - imam padnato/pa|ano esk gw'<ut - sum padnat 1.2.1. "klasi~ni" povratni a) mi am 'latw - se imam izmieno/mieno esk lat - sum izmien b) mi am sur'sitw - se imam izbri~eno/bri~eno esk sur'sit - sum izbri~en 1.2.2. zaemno povratni a) mi am vw'<utw (ku) - se imam videno/gledano (so) esk vw'<ut (ku) - sum viden (so) b) mi am av'<atw (ku) - se imam slu{nato/slu{ano (so) esk av'<at (ku) - sum slu{nat (so) 2. preodni glagoli so priznak "jadam" a) am mw'katw - imam jadeno esk mw'kat - sum jaden b) am a@u'natw - imam doru~kuvano esk a@u'nat - sum doru~kuvan v) am prwn'<atw - imam ru~ano esk prwn'<at - sum ru~an g) am ci'natw - imam ve~erano

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 146

esk ci'nat - sum ve~eran d) am 'bitw - imam pieno esk bit - sum pien 3. pomo{ni glagoli imam i sum a) am 'futw - imam bideno esk fut - sum biden b) am a'vutw - imam imano ]e navedam nekolku primeri preku koi do odreden stepen mo`e da se objasni motivot za upotrebata na ovie konstrukcii. I grupa - nepreodni 1.a) Mult 'ora am vw'nitw la 'tini, ama nu te am af'latw. Mnogu pati imam doa|ano kaj tebe, ama ne te imam najdeno. 1.b) Nws 'esti vw'nit la Toma. Toj e dojden kaj Toma. 2.a) La 'anu tre'kut Sil=a s-'ari 'dusw tu Gorica. Minatata godina Siqa imat ojdeno Gorica. Sil=a s-'ari 'dusw tre8 sw'xwc tu Gorica. Siqa imat odeno tri sati do Gorica. 2.b) Sil=a 'esti dus tu Gorica. Silja e ojden Gorica. 3.a) Tre8 '<wli am im'natw pid 'munti. Tri dena imam odeno po planina. 3.b) Esk im'nat - Sum oden. 4.a) Am int'ratw tu bw'serkw. Imam vleguvano/vlezeno vo crkva. 4.b) Int'rat esk tu bw'serkw. Vlezen sum vo crkva. 5.a) 'Kafi '<uw mi am bw'gatw la tre8 'sate.

Marjan Markovi} 147

Sekoj den imam legnuvano vo tri saatot. 5.b) Bw'gat esk di azdwm'necw [w nu pot s-mi skol. Legnat sum od sabajle i ne mo`am da stanam. 6.a) 'Patru '<wli mi am tu'ratw di Bituli. ^etiri dena se imam vra}ano od Bitola. 6.b) 'Tora esk tu'rat di Bituli. Sega sum vraten od Bitola. 7.a) Am dur'9itw do8-tre8 sw'xwc. Imam spieno dva-tri saati. 7.b) Dur'9it esk. Span sum. Ne mo`e da se javi opredelbata - do8-tre8 sw'xwc/ dva-tri saati 8.a) Mi am sur'sitw. Se imam bri~eno/izbri~eno. 8.b) Sur'sit esk. Izbri~en sum. 9.o) U am vw'<utw a'ceu om. Go imam videno toj ~ovek. 9.a) Mi am vw'<utw ku Toma. Se imam videno so Toma. 9.b) Vw'<ut esk ku Toma. Viden sum so Toma. (jas sum go videl i toj me videl) -aktiv-(zna~i deka jas sum go videl i deka toj me videl, a ne deka nekoj n# videl mene i Toma) II grupa - preodni 1.a) Am mw'katw tre8 sw'xwc. Imam jadeno tri saati. 1.b) Vre8 s-mwc?

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 148

Xaris'to, mw'kat esk.* Xaris'to, ci'nat esk.* X Saka{ da jade{? Blagodaram, jaden sum.* Blagodaram, ru~an sum.* *Ne mo`e da se javi opredelbata - tre8 sw'xwc / tri saati 2.a) A'istw stw'mwnw am 'bitw tre8 'piva. Ovaa nedela imam pieno/ispieno tri piva. 2.b) Esk bit tre8 'piva. Pien sum tri piva. III grupa - pomo{ni glagoli sum i imam 1.a) La 'anu tre'kut am 'futw Skopja (tre8 or). Minatata godina imam bideno Skopje (tri pati). 1.b) Fut esk > mnogu retko vo aromanskiot ohridski Biden sum > mnogu ~esto vo makedonskiot ohridski Prviot zaklu~ok {to se nametnuva e toa deka razlikata me|u konstrukciite so sum i imam se bazira na vidskata opozicija: svr-{enost-nesvr{enost. Mo`e da se zabele`i deka kaj konstrukciite so imam, vo zavisnost od kontekstot, mo`e da se javat i svr{enoto i nesvr{enoto zna~ewe, dodeka kaj konstrukciite so sum dopu{teno e samo svr{enoto zna~ewe. Kaj site primeri so sum + particip mo`e da se vidi deka e blokirana opredelbata za vremetraewe na dejstvoto, {to vo izvesna smisla zna~i vidska razlika. Kaj konstrukciite so imam ne{to sli~no postoi i vo romanskiot jazik koj opozicijata svr{enost-nesvr{enost ja izrazuva preku odnosot aorist-imperfekt, dodeka samite lagoli gramati~ki se nemarkirani sprema kategorijata vid. Taka, vo romanskiot "perfect compus" mo`e da se javi vidska opozicija samo vo zavisnost od kontekstot: Am intrat in Gradina Botanic,., Imam vleguvano vo Botani~kata gradina., Apoi am intrat in Gradina Botanic,., Toga{ imam vlezeno vo Botani~kata gradina., Od druga strana, vo makedonskiot jazik postoi gramati~ki markirana vidska opozicija. Vakviot na~in za opredeluvawe na

Marjan Markovi} 149

vidot, predizvikal potreba za izvesno usoglasuvawe na aromanskiot i makedonskiot vo toj pogled. Zatoa pretpostavuvam deka osnovniot motiv za postoeweto i razvojot na konstrukciite so esk (sum) vo aromanskiot bila potrebata za precizno iska`uvawe na vidot vo slo`enite vremiwa za da se ovozmo`i tie konstrukcii da bidat razbrani na ist na~in i vo aromanskiot i vo makedonskiot. Ovoj proces se dvi`el vo nekolku nasoki. Osnovnata nasoka bila kon onie glagoli koi nosat izvesen leksi~ki priznak za svr{enost (momentnost, po~etok, kraj, promena na sostojba). Toa se glagolite od tipot: doa|a, si odi, vleguva, izleguva, sednuva, stanuva, legnuva itn. U{te vo latinskiot perifrasti~en perfekt kaj glagolite od toj tip se zabele`uvaat dvojni tolkuvawa (svr{eno-nesvr{eno) vo zavisnost od kontekstot. Situacijata vo romanskiot "perfect compus" e sli~na, kako {to ve}e spomnavm ponapred. Toa {to ovie glagoli (vo makedonskiot) se nepreodni, samo go olesnilo procesot na svrzuvawe vo konstrukcii so sum. Ne{to sli~no se slu~ilo i so glagolite so priznak "jadam". Vo makedonskiot jazik opozicijata svr{enost-nesvr{enost kaj ovie glagoli e od kontekstualna priro-da, odnosno ovie glagoli se dvovidski. Isto taka, vo zavisnost od kontekstot, tie mo`at da bidat i preodni i nepreodni bidej}i vo sebe nosat objekt (ve~eram 'jadam ve~era')., Vtorata nasoka za obrazuvawe na konstrukciite so sum bila kon povratnite glagoli, kaj koi so samata povratnost se blokira preodnosta. Kaj ovie glagoli opozicijata preodnost-nepreodnost (povratnost) vo konstrukciite so sum e vidliva isto taka samo vo kontekst. Od formalen aspekt formite na glagolskata pridavka kaj povratnite glagoli i kaj nivnite preodni parnici se sosema isti. Poradi toa samo od kontekst mo`e da se odredi dali se raboti za pa-sivno zna~ewe ili ne. I vo albanskiot jazik postoi ne{to sli~no. Perfektot od povratni glagoli vo albanskiot se gradi so pomo{-niot glagol jam(sum) + particip. Taka na primer: Kam larë imam mieno (nekogo), Jam larë sum mien, od nekogo (pasiv) sam (aktiv) Opozicijata perfekt aktiv - perfekt pasiv (kaj povratnite glagoli) vo albanskiot jazik e od kontekstualna priroda. Kaj aromanskite i makedonskite konstrukcii so sum+particip od

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 150

povraten glagol, poradi zna~eweto na sostojba kako rezultat na izvr{eno dejstvo, ne e bitno koj go izvr{il dejstvoto, so {to pasivnosta pa|a vo vtor plan. Taka, bitno e deka 'sum izbri~en', a ne 'koj me izbri~il'. [to se odnesuva do konstrukciite imam bideno i imam imano, tie postojat i vo romanskiot (am fost; am avut) i vo albanskiot jazik: (kam qenë; kam pasur). No, za konstrukcijata sum biden pretpostavuvam deka e makedonski produkt niknat po ana-logija, bidej}i vo aromanskiot ohridski konstrukcijata esk fut (sum biden) mnogu retko se upotrebuva, dodeka, pak, vo makedonskiot ohridski nejzinata upotreba e mnogu ~esta. Pr.: Pero e biden do tri saatot kaj Malezana. Kako zaklu~ok mo`e da se ka`e deka aromanskiot jazik, baraj}i na~ini za prisposobuvawe kon makedonskiot tip na vid, ne samo {to se poslu`il, tuku i gi dorazvil tendenciite koi postoele u{te od minatoto na indoevropskite jazici. Aromanskiot gi kori-stel site mo`nosti i taka sega mo`e da se zboruva za skoro gramati-kalizirana opozicija svr{enost-nesvr{enost vo slo`enite minati vremiwa. 1.2.2.2. Pluskvamperfekt Osnovnoto zna~ewe na pluskvamperfektot e da poka`uva nekoe dejstvo koe se slu~ilo pred nekoe drugo minato dejstvo ili do nekoj minat moment. Ovde }e gi navedam site konstrukcii koi se javuvaat vo takva funkcija. [to se odnesuva do konstrukciite so imperfekt od sum + l-particip, tie mnogu retko se upotrebuvaat vo makedonskiot ohrid-ski govor i zatoa tuka nema da dadam primeri od ovie konstrukcii. Naj~esto se upotrebuvaat konstrukciite so imperfekt od imam i sum + n/t particip, a vo slu~ai na preka`uvawe ili admirativ se upotrebuvaat l-formite na pomo{nite glagoli imam i sum + n/t particip. Vo aromanskiot ohridski govor nema ostanato tragi od romanskiot tip na sinteti~en pluskvamperfekt. Kako osnovni for-mi za izrazuvawe na predminatosta aromanskiot ohridski govor gi upotrebuva imperfektnite formi na pomo{nite glagoli am i esk + particip, dodeka za preka`uvawe i admirativ gi koristi formite za admirativ na pomo{nite glagoli + particip, a isto taka i aoristnite formi na pomo{nite glagoli + particip. Samo da spomnam deka vakov aoristen pluskvamperfekt ne postoi vo drugite

Marjan Markovi} 151

aromanski govori. Situacijata vo aromanskiot ohridski vo odnos na pluskvamperfektot e mnogu slo`ena {to se dol`i na albanskiot jazik koj isto taka ima mnogu slo`en sistem kaj minatite vremiwa. Aromanskiot ohridski govor, koj trpel silni vlijanija od albanski-ot jazik, gi prezel albanskite formi i potoa gi upotrebil so pri-bli`no makedonsko zna~ewe. Na takov na~in aromanskiot ohridski govor so albanski sredstva obrazuva paraleli so makedonskata para-digma. Promena na pomo{niot glagol am/kam

indikativ admirativ albanski aromanski albanski aromanski

ari avuska present ka paska perfect ka pasur ari avutw avuska avutw paska pasur

kishte ave paskësh --- imperfect imp.pluperfect kish pasur ave avutw paskësh pasur ---

ka pasë pasur

ari avutw avutw

paska pasë pasur

ari avuska avutw perf-pluperfect

imp.perf-pluperfect

kish pasë pasur

ave avutw avutw

paskësh pasë pasur

ave avuska avutw

pati avu --- --- aorist pat pasur avu avutw --- --- aor. pluperfect

aor. perf.-pluperfect

pat pasë pasur

avu avutw avutw --- ---

]e navedam nekolku primeri so koi }e gi poka`am osnovnite zna-~ewa na pluskvamperfektot. Primeri:. predminatost: (imperf. od pomo{nite glagoli imam(am) i sum(esk) + particip) V~era imav dojdeno kaj tebe, ama ne te najdov. V~era bev dojden kaj tebe, ..... A'sera a'vem vw'nitw la 'tini, ama nu te af'la8. A'sera a'rem vw'nitw la 'tini, .... Pred da odam Skopje, toj ima{e bideno doma. 'Ninti sw neg Skopja, nws a've 'futw a'kasw. preka`anost:

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 152

(vo maked. - l-forma od pom. gl. imam i sum + particip) (vo arom. - aorist od pom. gl. am i esk + particip) Toj imal noseno drva od planina. Nws a'vu pur'tatw 'lemi di 'munti. Imav slu{nato deka Goga imal ojdeno vo crkva. A'vem av'<wtw ka Goga a'vu 'nesw la bw'serkw. admirativnost: (vo maked. - l-forma od pom. gl. imam i sum + particip) (vo arom. - admirativ perfekt) Abe, toj ja imal vrateno kolata!? Abe, nws o a'vuska tu'ratw 'k=erw!? Abe, Viktor bil vraten od Amerika!? Abe, Viktor 'fuska tu'rat di Amerikw!?

Vo mal broj primeri mo`e da postoi i vidska razlika me|u konstrukciite kade {to vo aromanskiot se javuvaat imperfektnite odnosno aoristnite formi na pomo{nite glagoli am i esk. Primeri: Dodeka rabotev, jadewete se ima{e vareno. Pwn luk'ram, 'g=ela s-a've 'hertw. Dodeka rabotev, jadeweto se ima{e svareno. Pwn luk'ram, 'g=ela s-a'vu 'hertw.

Za da mo`e da se sogledaat site formi koi se javuvaat (ili mo`at da se javat) vo slo`enite minati vremiwa, }e gi prika`am formite na aromanskiot i makedonskiot ohridski, a i na alban-skiot jazik. ]e gi prika`am samo formite so pomo{niot glagol imam, bidej}i formite so sum se javuvaat samo so odreden broj glagoli (kako {to spomnavm vo delot za perfekt).

Marjan Markovi} 153

slo`eni minati vremiwa: makedonski aromanski albanski

ka punuar imat raboteno ari lukratw kish punuar ima{e raboteno ave lukratw pat punuar imal raboteno avu lukratw

ka pasë punuar *imat imano raboteno ari avutw lukratw *ima{e imano raboteno ave avutw lukratw kish pasë punuar *imal imano raboteno avu avutw lukratw pat pasë punuar

Od seto ova proizleguva deka kaj slo`enite minati vremiwa se nastojuvalo da se dojde do nekoj zaedni~ki sistem, pritoa koristej}i gi svoite, a i prezemaj}i tu|ojazi~ni sredstva, kako {to e slu~aj so aromanskoto prezemawe na albanskite formi. Makedon-skiot ohridski ja iskoristil razlabavenata pozicija na l-per-fektot i go iskoristil pokraj za preka`uvawe i za admirativ. Aromanskiot ohridski, pak, direktno gi prezel od albanskiot for-mite za admirativ (iako delumno) i formite za aoristen pluskvam-perfekt i gi iskoristil za da se dobli`i do makedonskiot sistem. Taka sega imame eden albansko-aromansko-makedonski sistem kaj slo`enite minati vremiwa za koj mo`e da se ka`e deka e skoro identi~en. 1.2.3. Prezent

Za ozna~uvawe na minatost mo`at da se upotrebat i formite na prezentot i toa naj~esto vo zavisni re~enici ili vo takvi situacii koga se iska`uvaat fakti ili se nastojuva da se dobli`i dejstvoto do slu{atelot (vo ekspresivna smisla). Primeri: a) minatost (vo odnos na nekoj drug minat moment): Go vidov Toma kako doa|a po mene. U vw'<u8 pi Toma kum 'ini 'dupw 'mini.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 154

b) minatost (vo odnos na momentot na zboruvawe - istoriski prezent): Po paleweto na Moskopole vo 1769 god. mnogu Aromanci begaat i se naseluvaat po celiot Balkanski Poluostrov, a nekoi odat i vo golemite evropski gradovi, kade {to naj~esto se zanimavaat so trgovija. 'Dupw aprwn'deri pi Moskopole, tu 1769 di a9, mult Rw'mw9 fug [w a'kwc sw bw'ne<w pi tut pe'ninsulw Balkanikw, a vwr di nw[ swz duk tu 'mari kasw'bac di Evropi, ju luk're<w kw parma'tefc (ku trgo'via). 1.3. Izrazuvawe na idnost 1.3.1. Futur

I vo aromanskiot ohridski i vo makedonskiot ohridski,

na~inite za izrazuvawe na idnost se sli~ni. Vo toj pogled makedon-skiot e potpolno balkaniziran i otstapuva od drugite slovenski jazici (so isklu~ok na srpskoiot i bugarskiot). [to se odnesuva do osnovniot na~in za izrazuvawe na idnost, site balkanski jazici poseduvaat sli~en model za gradewe na ovaa vremensko-modalna ka-tegorija, i site go gradat so svoi sredstva. Modelot e verbum voluntatis + glagol (vo infinitiv, indikativ, subjunktiv), a sekoj ja-zik si go prisposobil kon svoite karakteristiki (celiot toj proces bil povrzan i so sudbinata na infinitivot vo balkanskite jazici). Pomo{niot glagol velle postepeno se skratuval vo site balkanski jazici i do{ol do stepenot koga pretstavuva samo morfolo{ki znak za idnost.

Takov znak vo makedonskiot e }e, a vo aromanskiot va (pokraj va vo aromanskiot ohridski se javuva i u). Vo makedonskiot jazik osnovniot na~in za izrazuvawe na idnost se obrazuva so pomo{ na }e + glagol vo indikativ, a vo aromanskiot toa e va (u) + glagol vo subjunktiv. Makedonskoto }e doa|a od hqtyti, dodeka, pak, aroman-skoto va doa|a od formata za treto lice ednina sega{no vreme od glagolot voi. Tuka ni makedonskiot ohridski, a ni aromanskiot ohridski ne otstapuvaat od na~inite i formite so koi se obrazuva futurot vo soodvetnite dijalektni i geografski podra~ja. Sepak treba da ja spomnam konstrukcijata so u (mesto so va) koja ne se javuva vo drugite aromanski dijalekti. Konstrukcija so o ( za koe se

Marjan Markovi} 155

smeta deka e skratuvawe od va) se javuva vo razgovorniot romanski jazik. Spored toa, mo`e da se smeta deka u vo aromanskiot ohridski govor e skratuvawe na va. No, da spomenam deka nekoi nau~nici (Ilievski: 1988, 210-225) smetaat deka romanskoto o e ostatok odn. skratuvawe od habere, rom. a avea (vo romanskiot pokraj futurot so voi, postoi i futur so am od lat. habere). Romanskiot futur od velle se obrazuva so voi, vei, va,... + infinitiv. Kako podvarijanta na ovoj futur se i formite bez po~etno v, pa taka imame: oi scrie, ei scrie, a scrie. Romanskiot futur od habere se obrazuva so am, ai , are + subjunktiv (am sa scriu,...). Poradi toa {to konstrukcijata so o vo romanskiot se javuva samo so subjunktiv, a ne so infinitiv, ne smee da se isklu~i mo`nosta deka o poteknuva od a avea. Na toj na~in mo`ebi mo`e da se objasni postoeweto na u vo ohridskiot aroman-ski govor, bidej}i sledej}i gi fonetskite zakonitosti, mnogu e polesno u da se izvede od o, otkolku od a. So ova ne sakam da nametnuvam re{enija, tuku da uka`am na patot po koj bi mo`elo da se dojde do nekoe verodostojno tolkuvawe na ovaa pojava. Primeri: Utre }e ti ja vratam kolata. 'Mwni u s-ti u tor 'k=era. Nikola }e go se~it lebot. Nikola u s-u 'tal=w 'pwne.

Od primerive mo`e da se zabele`i deka glagolskiot vid ne

vlijae vrz formata na konstrukciite. Inaku, vo aromanskiot jazik ne postoi vidska razlika, barem ne od takov tip kako vo makedon-skiot i drugite slovenski jazici.

[to se odnesuva do negiranata forma na ovie konstrukcii, po~esto e obrazuvaweto so nema + subjunktiv, otkolku so negacija na }e. Ova e balkanska crta, nastanata najverojatno po gr~ko vlijanie, sli~no kako vo konstrukciite za prohibitiv so nemoj . Primeri:

Toj nema da mi ja vratit kolata. Nws 'nori sw 9u 'torw 'k=era. (nori < nu ari) Toj ne }e mi ja vratit kolata. Nws nu u sw n=u 'torw 'k=era.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 156

Edna od konstrukciite za izrazuvawe na idnost so pomo{ na }e e i onaa kade kako vtor ~len se javuva minatoto neopredeleno vreme, odnosno }e+sum+l-particip. Ovaa konstrukcija ima funkci-ja na idno preka`ano vreme, no vo ohridskiot makedonski govor s# po~esto se zabele`uva upotrebata so admirativno zna~ewe na smetka na preka`anoto. Primeri:

Kako da ne, Viktor }e mu gi vratel parite na Toma! Kum di nu, Viktor u sw l=u tu'racka p'ra<l=a al Toma! Kako da ne, }e do{ol toj vo Ohrid! Kum di nu, u z-vw'necka nws Ohwrda! *Vo dosega{nata nau~na literatura vakvi konstrukcii vo

aromanskiot voop{to ne se spomnuvaat. ]e spomenam u{te edna konstrukcija so }e koja nosi

informacija za idnost. Konstrukciite so ima+particip vo ohrid-skiot govor s# pove}e se zacvrstuvaat i ja pro{iruvaat svojata upo-treba. Taka, ovie konstrukcii vleguvaat i vo kombinacija so }e. Tuka imame rezultativna nijansa, odnosno govoritelot izrazuva cvrsta uverenost deka do odreden moment vo idnosta }e bidat poznati rezultatite na dejstvoto koe }e se izvr{i do toj moment. Vo odredeni konteksti skoro istiot efekt mo`e da se postigne so primarniot na~in za obrazuvawe idnost (}e+glagol vo prezent indikativ), no verojatnosta deka dejstvoto }e se ostvari e pogolema kaj konstrukciite od tipot }e ima napraveno, otkolku kaj onie od tipot }e napravi. Primeri:

Do sabota }e ti ja imam vrateno kolata. 'Pisti swm'bwtw u s-ti u am tu'ratw 'k=era. Do sabota }e ti ja vratam kolata. 'Pisti swm'bwtw u s-ti u tor 'k=era. Do nedela }e go imam napi{ano pismoto. 'Pisti du'mwnwkw u sw o am ski'ratw 'karte. [to se odnesuva do konstrukciite so }e+glagol vo

imperfekt, odnosno takanare~eno minato-idno vreme, mo`e da se ka`e deka tie konstrukcii vo takva funkcija mnogu malku se

Marjan Markovi} 157

upotrebuvaat. Za ozna~uvawe na dejstvo koe trebalo da se ostvari po nekoe drugo minato dejstvo, se upotrebuvaat drugi konstrukcii, poto~no najmnogu se upotrebuvaat konstrukciite so za da (tw sw). Mo`ebi postojat nekoi nijansi koi vo izvesna mera gi razgra-ni~uvaat nekolkute tipa na konstrukcii za ozna~uvawe na idnost vo odnos na nekoj minat moment, no sepak nekoja golema razlika ne uspeav da zabele`am. Taka, konstrukcijata od tipot - se sobiraa, }e odea v grad -, mo`e uspe{no da se zameni so - se sobiraa za da odat v grad -, ili so - se sobiraa za odewe v grad -. Niedna od ovie konstrukcii ne nosi nekoja informacija koja bi ja zgolemila ili namalila {ansata za ostvaruvawe na dejstvoto.

Inaku, konstrukciite so }e+imperfekt od glagolot, vo makedonskiot i aromanskiot ohridski govor najmogu se upotrebuvat za izrazuvawe na kondicional (irealis). Primer:

Ako imav pari, }e kupev ku}a. 'Makw s-a'vem praz, u s-wnkup'ram 'kasw.

Interesno e toa {to aromanskiot jazik ima posebni formi za obrazuvawe na kondicionalot, no aromanskiot ohridski gi otfr-lil site ovie formi i go prifatil gorespomenatiot model, pa taka mo`e da se ka`e deka iako i makedonskiot i aromanskiot imale posebni konstrukcii za obrazuvawe na kondicionalot, denes se dojdeni do stepen koga ovie konstrukcii se skoro identi~ni. Osven konstrukciite so }e, koi pretstavuvaat primaren na~in za izrazuvawe na idnost, postojat i drugi na~ini za izrazuva-we na idnosta. Toa se pred s# konstrukciite so ima i konstrukciite so da. Poznato e deka pokraj velle futurot, vo odredeni jazici se razvil i habere futurot.

Iako vo romanskiot jazik i vo toskiskiot dijalekt na albans-kiot postoi habere futurot, vo aromanskiot ohridski ovaa konstruk-cija ne se upotrebuva za ozna~uvawe na idnost (barem ne so nemarki-rano zna~ewe). Sepak, tuka ne smee sosema da se otfrli konstruk-cijata so u za koe zboruvav pogore. Kaj konstrukciite so ima+subjunktiv postoi edna razlika i toa vo odnos na toa dali ima stoi vo treto lice ednina (i ne se menuva), ili pak se menuva po lice i broj. Vo prviot slu~aj (ima da odi{) se zabele`uva pogolema doza na zadol`itelnost za ispol-

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 158

nuvawe na dejstvoto (tuka ima mu e blisko na mora). Vo drugiot slu~aj (imam da odam) zna~eweto se dobli`uva na ona koe bi se postignalo so treba (da odam). Tuka bi mo`elo da se ka`e deka stanuva zbor za vnatre{na (imam da odam), odnosno nadvore{na (ima da odi{) obvrska. Vo aromanskiot ohridski osobeno se ~esti i konstrukciite so imam+glagolska imenka: Am ti nw'<eri Skopja. (Imam za odewe Skopje), a isto taka mo`e da se upotrebat i konstrukci so sum+glagolska imenka: 'Mini esk ti nw'<eri la ba'serkw. (Jas sum za odewe v crkva. = sakam da...). Eden od na~inite za izrazuvawe na idnost se i konstrukciite so da. Sekako deka ova e samo edna od funkciite koi se ostvaruvaat so pomo{ na da konstrukciite i toa ne e mnogu rasprostraneta vo makedonskiot jazik. Ovie konstrukcii najmnogu se upotrebuvaat vo uslovno zna~ewe. No sepak se upotrebuvaat i za ozna~uvawe na idnost. Vo makedonskiot ohridski postojat ovie konstrukcii, no ne vo tolku situacii kako vo aromanskiot. Primer: Kwn s-'fugw a'kasw, Toma u z-'dormw. Koga }e si ojt doma, Toma }e spijat. (vo bukvalen prevod: Koga da si ojt doma,....)

Vakov tip re~enica nemame zabele`ano vo makedonskiot ohridski govor. Inaku, vakvite konstrukcii postojat vo makedonskite jugozapadni govori (Mazon, 1936) kade {to konstruk-ciite -koga }e- im go otstapile mestoto na onie od tipot -koga da-. Isto taka i optativnite konstrukcii na nekoj na~in ja izrazuvaat idnosta. 1.3.2. Prezent Za ozna~uvawe na idnost mo`at da se upotrebuvaat i formite na prezentot. Ovie konstrukcii ozna~uvaat pogolema sigurnost za ostvaruvawe na dejstvoto i ~estopati se pridru`eni so vremenska opredelba kako marker koga to~no }e se izvr{i dejstvoto. Ako takva opredelba ne e prisutna, se pobuduva pretstava deka dejstvoto }e bide izvr{eno vedna{ po momentot na zboruvaweto. Za takvo izrazuvawe vo makedonskiot najpogodni se iterativnite glagoli koi vo vakvi slu~ai ozna~uvaat eden moment od sekvencata na

Marjan Markovi} 159

povtorlivost i se dobli`uvaat do svr{enite glagoli. Tuka da ja spomnam i balkanskata kategorija na gotovnost za koja stana zbor vo delot za preodnost-nepreodnost. Primeri: ]e si oj{ doma so mene? Evo, stanvam. U s-ne< a'kasw ku 'mini? 'Tora, mi skol. Idam za pet minuti. In 'dupw 'cinci mi'nuti. Utre idat Viktor od Amerika. 'Mwni 'ini Viktor di Amerikw. Go odam polevo za eden den. * U imn 'kampu ti 'unw '<uw. *vo zna~ewe - }e go izodam, mo`am da go izodam,....

Seto izlo`eno pretstavuva samo skica na osnovnite na~ini za izrazuvawe na idnost od koi sekoj za sebe sodr`i u{te mnogu podvarijanti so svoi zna~enski nijansi koi }e mo`at da se sogledaat preku edna poopse`na komparativna funkcionalna analiza. Se obidov da uka`am na nekoi pojavi koi s# u{te ne se dovolno objasneti, a za koi mo`e da se pretpostavi deka se rezultat na inten-zivnite me|ujazi~ni kontakti. 2. Imperativ i prohibitiv

So imperativot naj~esto se iska`uva nekakva zapoved, a so prohibitivot zabrana. Bidej}i ovie kategorii vo makedonskiot i vo aromanskiot govor ne se razlikuvaat od makedonskiot odn. aroman-skiot jazik, tuka }e navedam samo nekolku primeri. Primeri: Vrati mi gi parite! 'Torw 9w li p'ra<l=a! Ne vleguvaj! Ni 'intrw! Nemoj da begate! Nu fu'<ec!

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 160

3. Subjunktiv Ovde se slu`am so terminot subjunktiv bidej}i vo aromanskiot postoi takva kategorija, dodeka vo makedonskiot taa funkcija ja vr{at konstrukciite so da koi se vo {iroka upotreba. Ovde }e se ograni~am na subjunktivnata upotreba na tie konstruk-cii koja e skoro ista i vo aromanskiot. Vo makedonskiot ohridski ne postojat posebni formi za subjunktiv, no vo aromanskiot tie postojat (samo vo treto lice ednina). Zna~ewata i funkciite koi gi imaat konstrukciite so da vo makedonskiot se skoro identi~ni so konstrukciite so sw + subjunktiv vo aromanskiot ohridski govor. ]e gi spomenam najva`nite funkcii koi se javuvaat kaj ovie konstrukcii: Primeri: Poka`uvawe na cel/namera: Toj dojde da me vidit. Nws 'vini s-mi 'vedi. Tuna vleze za da kupit ne{to. Tuna int'rw ta s-wn'kuprw cw'va. Iska`uvawe na uslov: Da ima{ pari, }e moj{ da oj{ Skopje. S-a8 pra<, u s-poc sw ne< Skopja. Da idav sekoj den, }e napravevme golema rabota. S-i'nem 'kafi <uw, u s-fw'cem 'mari 'lukur. Da imav dojdeno v~era vo {est, }e ja videv `ena ti. S-a'vem vw'nit a'sera la '[asi, u s-o vw'dem mul=era tw. Ako (da) odam sega doma, trebit da spijam. 'Makw s-neg 'torw a'kasw, l=wp'se[ti z-dorm. Samostojna upotreba vo pra{awa: Kade da odam? Da odam kaj Dona ili da sedam doma? Ju s-neg? S-mi duk la Ndona, [w sw [wd akasw? Iska`uvawe na optativ/imperativ: Da `ivejt 1 Maj! Z-bw'ne<w p'rotw maj! Da te mo~e:t \upcite! S-ti 'ki[w 'gifcl=a! Da te izejt |avolot!

Marjan Markovi} 161

S-ti 'mwkw d'raku! Site da dojdat vamu! 'Tuti sw vin a'cia!

Sekako deka postojat mnogu nijansi kade mo`e da se sogleda upotrebata na ovie konstrukcii, no nie gi navedovme samo ovie, bidej}i ni aromanskiot ohridski, a ni makedonskiot ohridski ne otstapuvaat od soodvetnite standardni jazici. Za ovie konstrukcii mo`e da se ka`e deka vo izvesna smisla spa|aat vo domenot na strukturnite balkanizmi i se mnogu podrobno opi{ani vo soodvet-nite opisi. 4. Kondicional

Gledano od dene{en aspekt vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor postojat identi~ni formi za obrazuvawe na kondicionalot. Kaj aromanskiot ohridski situacijata vo minatoto bila mnogu poslo`ena. Od mnogubrojnite formi na kondicionalot ne se ostanati nikakvi tragi vo ovoj govor, dodeka vo nekoi drugi aromanski govori s# u{te se ~uvaat. Tendencijata za gubewe na formite za kondicionalot e zabele`ana i vo kru{evskiot aromanski govor (Golomb, 1984, str. 107). Inaku, aromanskiot poseduval posebni formi za kondicional prezent (sw kwntarim, sw kwntari[, sw kwntari,...), kondicional perfekt (vrea sw kwntarim,... vrea sw avem kwntatw,....). Partikulata vrea (koja e nemenliva i poteknuva od imperfektnata forma na glagolot va - 'saka') e vsu{nost ne{to sli~no so makedonskata forma '}e{e' od kondicionalnite konstrukcii od tipot '}e{e da dojde' koi pretstavuvaat preodna faza do sega{nite kondicionalni konstrukcii od tipot '}e dojde{e'. Aromanskiot gi zagubil site ovie konstrukcii i sega go poseduva modelot 'u/va sw purtam' koj e identi~en so makedonskiot '}e (da) nosev'. Vo makedonskiot kondi-cionalot mo`e da se obrazuva i od nesvr{eni i od svr{eni glagoli. Zna~i, zaedni~kiot model e - idno vreme od li~nite glagolski formi vo imperfekt. So ovie konstrukcii naj~esto se izrazuva kondicional (irealis).

Primeri: Da imav pari, }e kupev ku}a. S-a'vem pra<, u s-wnkup'ram 'kasw. Ako bev sega doma, }e sedev so `ena mi.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 162

Ka s-a'rem 'tora a'kasw, u s-[w'dem ku mu'l=er me. ]e dojde{e, ako go viknevme. Va z-vw'ne, ma s-u grem. Nepredikativni glagolski kategorii 1.Glagolski prilog

Vo ovoj del }e se obidam da uka`am na gubeweto na glagol-skiot prilog vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor i da gi odredam jazi~nite sredstva so koi sega se izrazuva ovaa funk-cionalna glagolska kategorija. Vo aromanskiot jazik aktivniot particip na prezentot (vo aromanskata terminologija "gerundivlu") se obrazuva so nastavkite -wnda i -inda koi se dodavaat na korenot na glagolot: kwntwnda, lukrwnda, dur9inda, skriinda. Naj~esto se javuva so prilo{ko zna~ewe. Vo aromanskiot ohridski govor ovaa glagolska kategorija e sosema is~eznata i ne se sretnuva duri ni kaj postarata generacija. Vo makedonskiot jazik aktivniot particip na prezentot dosta rano (u{te vo XI-XII vek) se ograni~il na prilo{ka forma. Spored Koneski (1982, str. 181), vo tekstovite od toj period se sre}avaat primeri so prilo{ka upotreba na aktivniot particip na prezentot. Glagolskiot prilog so forma na -j}i e prifaten vo standardniot jazik, dodeka vo dijalektniot se javuvaat pove}e varijanti: vikaj}i - vikaj}im, vikaj}um, vika}e, vikae{~em i dr. Naj~estoto zna~ewe i upotreba na glagolskiot prilog vo makedonskiot jazik e da poka`uva dejstvo koe se vr{i ednovremeno so dejstvoto izrazeno so li~nata glagolska forma. Karakteristi~no e i toa {to dvete dejstva naj~esto se svrzuvaat so eden subjekt. Vo makedonskiot ohridski govor glagolskiot prilog se javuval so formata na -e{~em: vikae{~em, pla~ee{~em, nosee{~em (Vidoeski, 1984). Od dene{en aspekt, a i vo ramkite na na{ite te-renski istra`uvawa, mo`e da se ka`e deka glagolskiot prilog vo makedonskiot ohridski govor se upotrebuva mnogu retko.

Te{ko e da se odredi pri~inata za gubeweto na glagolskiot prilog vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor, no }e se obidam da uka`am na nekoi od mo`nite uslovi koi pridonele za gubeweto na ovaa kategorija.

Ako se pogledne romanskiot jazik kako najblizok lite-raturen jazik na aromanskiot, }e se zabele`i deka tamu gerundivot e

Marjan Markovi} 163

mo{ne kompleksna glagolska kategorija. Toj se javuva so pove}e zna~ewa, me|u koi i adjektivnoto: om citind. Isto taka gerundivot ne mora da se odnesuva na istiot subjekt na koj se odnesuva li~nata glagolska forma: Primeri: Am vwzut-o venind spre casw. Ja vidov doa|aj}i doma. Am vwzut-o venind spre casw cwnd plecam eu. Ja vidov kako doa|a doma (doa|aj}i) koga jas trgnuvav.

Spored toa, mo`e da se pretpostavi deka takva ili sli~na situacija postoela i vo aromanskiot. Toa zna~i deka vo odreden period na me|usebnata komunikacija postoela takva glagolska kategorija (glagolskiot prilog, odn. gerundivot) koja vo sekoj od dvata sistema imala delumno razli~ni zna~ewa i funkcii i so toa ja ote`nuvala komunikacijata me|u bilingvalnite govoriteli. Od moite dosega{ni prou~uvawa na glagolskite sistemi na makedon-skiot i na aromanskiot ohridski govor proizleguva deka ovie dva govora nastojuvale {to pove}e da se dobli`at do eden model koj bi ovozmo`il jasna i nepre~ena komunikacija. Vpro~em, toa bil i motivot i na pove}eto jazi~ni procesi i pojavi koi se javuvale kaj jazicite od Balkanskata jazi~na zaednica. Taka, mo`e samo da se spomene zaedni~kiot na~in na izrazuvaweto na kondicionalot (iako aromanskiot poseduval posebni formi za obrazuvawe na kondi-cional, toj gi otfrlil), raskolebuvaweto na opozicijata preodnost-nepreodnost i mnogu drugi zaedni~ki strukturni crti.

Vo polza na pri~inite za gubeweto na glagolskiot prilog odi i toa {to i vo makedonskiot i vo aromanskiot postojat mnogu drugi na~ini za izrazuvawe na ednovremenost na glagolskoto dejstvo. Kako primer za obratna tendencija mo`e da se zeme meglenoromanskiot kade gerundivot se za~uval. No toj gi reduciral zna~ewata do onie koi postoele vo makedonskiot jazik, odnosno gi svel samo na prilo{ko zna~ewe. So cel {to pove}e da se dobli`i do makedonskiot, meglenoromanskiot oti{ol u{te podaleku. Imeno, pokraj meglenoromanskite formi od tipot - plwng&ndwra, toj ima i makedonski formi od tipot - [idea8]i (megl. koren + mak. nast.) v. Matilda Caragiu Marioteanu, (1968).

Vo najgolem broj na slu~ai, funkciite na glagolskiot prilog vo aromanskiot i vo makedonskiot ohridski govor gi prezela glagolskata imenka. ]e navedam nekolku primeri.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 164

Primeri: gl. imenka so predlogot vo/tu: Tu munt'reri tele'vizie, me akw'cw somu. Vo gledawe televizija zaspav. (Gledaj}i televizija, zaspav.) Tu ump'leri 'apw, 9w sw f'rwmsi 'po~u. Vo turvewe voda, mi se skr{i stomnata. (Turivaj}i voda, mi se skr{i stomnata.) gl. imenka so predlogot so/ku: Nws fu'<i ku kwn'tari. Toj si ojde so peewe. (Toj si otide peej}i.) gl. imenka so predlogot od/di: N=w sw mur'<i di [w'deri. Mi omrzna od sedewe. (Mi zdosadi sedej}i.) gl. imenka bez predlog Im'nari pi 'kale, gw'<u8. Odewe po pat, padnav. (Odej}i po pat, padnav.) na mestoto na stariot gerundiv: Ku vw'neri prwm'vera, ]ir'ou zgwl'<w. (Vanindw prwmvera, ]irou zgwl<w) So doa|aweto na proletta, vremeto se popravi. (Doa|aj}i proletta, vremeto se popravi. )* *( Vakvi primeri se sre}avaat vo narodnite prikazni; v. Koneski, (1982, str. 447); mo`e da se smeta deka ima aromansko vlijanie pred da se izgubi glagolskiot prilog)

Kako {to e poznato, vo makedonskiot jazik i glagolskiot prilog i glagolskata imenka se gradat naj~esto od nesvr{eni glago-li. No so formite za gl. prilog ili gl. imenka obrazuvani od glagoli so iterativno zna~ewe se opredeluva eden moment od nizata na taa povtorlivost. So toa tie formi se dobli`uvaat do svr{enoto zna~ewe. Istoto va`i i za nekoi trajni formi na -uva.

Marjan Markovi} 165

Vo aromanskiot pak ne postoi gramati~ki markirana opo-zicija svr{enost-nesvr{enost. Poradi toa, koga postoi potreba da se potencira momentnosta na dejstvoto, se pribegnuva kon drugi sredstva. Taka, aromanskiot povlijael vrz makedonskiot vo odnos na konstrukciite kade {to ne se javuvaa ednovremnost vo bukvalna smisla na zborot. Toa se primerite od tipot : sednuvaj}i, skoknuvaj}i, potr~uvaj}i, vleguvaj}i, nasmevnuvaj}i se, i dr. Primerot - Sedej}i padna od stolot. mo`e da se protolkuva kako Sede{e na stolot i padna., dodeka primerot - Sednuvaj}i, padna od stolot. mo`e da se protolkuva kako - [tom sedna, padna od stolot. Vo vakvite slu~ai makedonskiot ohridski govor go prifa-til aromanskiot model od koj }e prika`am nekolku primeri: 'Unw [w'deri, gw'<u8. Edno sedvewe, padnav. 'Unw int'rari, u vw'<u8 Silja. Edno vlegvewe, go vidov Siqa. 'Unw vw'neri, sw bw'gw pi kwr'vet. Edno dojdvewe(idawe), legna na krevetot.

Pokraj glagolskata imenka kako naj~esta zamena na izgu-beniot glagolski prilog, vo aromanskiot i vo makedonskiot ohrid-ski govor se javuvaat i li~ni glagolski formi vo razni vremenski i modalni konstrukcii. Primeri: Kum nw'<em 'kale, gw'<u8. Kako {to odev po pat, padnav. Kwn nw'<em 'kale, gw'<u8. Koga odev po pat, padnav. Pwn nw'<em 'kale, gw'<u8. Dur odev po pat, padnav. Vo pogore iska`anoto se obidov da uka`am na mo`nite pri~ini za gubeweto na glagolskiot prilog vo makedonskiot i vo aromanskiot ohridski govor, a isto taka i da poka`am i so koi jazi~ni sredstva se izrazuvaat zna~ewata na glagolskiot prilog po negovoto gubewe.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 166

Seto toa ni poka`uva kolku bila silna interferencijata me|u makedonskiot i aromanskiot i kolkava bila potrebata za po-lesna me|usebna komunikacija. 2. Glagolska imenka

Kako {to ve}e spomnav, glagolskata imenka vo aromanskiot

ohridski govor poteknuva od dolgata forma na infinitivot. Vo romanskiot jazik taa e mnogu pove}e supstantivizirana. Vo aroman-skiot ohridski govor glagolskata imenka gi ima istite zna~ewa kako vo makedonskiot i nejzinata upotreba e mnogu {iroka. Za upotrebata na glagolskata imenka kako zamena za glagolskiot prilog stana zbor vo prethodnata glava.

Glagolskata imenka vo makedonskiot ohridski govor se obra-zuva naj~esto od nesvr{eni glagoli. No, koga glagolskata imenka se obrazuva od iterativni glagoli, taa naj~esto pobuduva svr{eno zna~ewe. Toa se glagolskite imenki od tipot: legvewe, stanvewe, sedvewe, padvewe, tropvewe, ...., kaj koi e prisutno svr{enoto zna~ewe, odnosno izdelen e eden moment od sekvencite na povtor-livost. Kaj glagolskite imenki izvedeni od nivnite trajni parnici (le`ewe, sedewe, tropawe,...) se pobuduva pretstava za odvivawe na dejstvoto. Vo izvesni slu~ai glagolskata imenka se supstantivizi-rala i mo`e da ozna~uva predmet: jadewe, piewe; apstrakten poim: kr{tewe, ven~awe,....

]e navedam nekolku primeri kade glagolskata imenka se javuva vo takvi slu~ai za koi mo`e da se smeta deka se direkten rezultat na me|usebnata interferencija.

Primeri: Zamena na infinitivot: Ne treba sedewe, treba rabotewe. Nu l=wp'se[ti [w'deri, l=wp'se[ti luk'rari. Saka mnogu odewe do Bitola. Va 'multu im'nari 'pwnw Bituli. Konstrukcii so sum: Ne mo`am da dojdam, sum za odewe Skopje.

Marjan Markovi} 167

Nu pot z-in, esk ti nw'<eri Skopja. Blagodaram, ne sum za sedewe. Haris'to, nu esk ti [w'deri. Konstrukcii so imam: Imam za gledawe televizija. Am ti vw'deri tele'vizije. Imat mnogu odewe do Bitola. 'Ari 'multw im'nari 'pwnw Bituli. Konstrukcii so zasilena ekspresivnost: Bre tr~awe! Bre, wmpw'trari! Ama igrawe! Ama @o'kari! Konstrukcii so zasilena ekspresivnost so opredelbata eden: Ko mu dadov edno bijawe! Kwn l=u ded 'unw bw'teri! Edno pla~ewe {o mu udri! 'Unw plwn'<eri ci l=w 'dedi! Ko udri edno peewe, site si si ojdoja! Kwn 'dedi 'unw kwn'tari, 'tuti fu'<irw!

Sekako deka glagolskata imenka se upotrebuva i vo mnogu

drugi slu~ai, no tuka gi izdvoiv pokarakteristi~nite slu~ai za koi, kako {to spomnav, smetam deka se direkten rezultat na me|usebnite vlijanija.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 168

PRAZNA

Marjan Markovi} 169

ZAKLU^OK Me|usebnata interferencija na aromanskiot i makedonskiot

ohridski govor ostavila dlaboki tragi vrz nivnite sistemi. Rezul-tatite na taa interferencija se razgleduvaat vo monografijata pri {to vo centarot na vnimanieto e analizata na govorot na Aroman-cite Far{eroti od ohridsko-stru{kiot region koj dosega ne bil predmet na posebna lingvisti~ka analiza.

Toj govor se opi{uva vo sporedba so makedonskite ohridsko-stru{ki govori so poseben osvrt kon nivnite vzaemni interfe-rencii vrz balkanski fon. So toj pristap, pojasno se istaknuvaat pa-ralelite i razlikite me|u ovie govori i se dobiva po{iroka slika za procesite tipi~ni za Balkanskata jazi~na zaednica. Kako {to e poznato, na makedonskata jazi~na teritorija `i-veat dve glavni grupi romansko naselenie: Meglenoromanci i Aro-manci. Meglenoromancite duri i pred nastanite od po~etokot na XX vek pretstavuvale edna pomala i pokompaktna etni~ka grupa, dodeka Aromancite se rasprsnati niz Balkanot stotici godini i vo vrska so toa pretstavuvaat edna mnogu pokomplicirana slika od dija-lektolo{ka gledna to~ka, duri ako ja zememe predvid samo teri-torijata na dene{na R. Makedonija. Meglenoromanskiot dijalekt vo Gevgelisko se zdobi vo posledno vreme so iscrpna monografija od d-r Petar Atanasov, dodeka kru{evskiot aromanski govor go ima opi{ano d-r Zbigwev Golomb. Predmet na opis vo ovaa monografija e aromanskiot govor na takanare~enite Aromanci-Far{eroti (po poteklo od gradot Fra{eri vo Albanija), koi vo nekolku branovi, po~nuvaj}i od krajot na osumnaestiot vek, se preseluvale od alban-skata jazi~na teritorija vo ohridsko-stru{kiot region i ~ij govor su{testveno se razlikuva od aromanskiot kru{evski. Govorot na Aromancite-Far{eroti vo minatoto dolgo vreme se razvival vo

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 170

albanska jazi~na sredina, a poslednite dveste godini e vo neposre-den dopir so makedonskite govori vo Ohridsko i Stru{ko. Seto toa go pravi opi{uvaniot govor posebno interesen kako od gledna to~ka na op{tite mehanizmi na jazi~nata interferencija na balkansko tlo, taka i so ogled na aromanskiot pridones kon diferencijacijata na makedonskite govori po dol`inata na jugozapadniot del na jazi~nata granica.

Za ovaa cel konsultirana e obemna literatura posvetena na aromanskite dijalekti, makedonskiot dijalekten sistem, posebno zapadnite periferni govori, literatura od po{iroka balkanisti~-ka problematika, a seto toa e potkrepeno so skoro desetgodi{na terenska rabota vrz ovie mikrosistemi. Osnovna platforma na od-nesuvawe pretstavuva Golombovata monografija na kru{evskiot aromanski govor. Od obrabotkata na materijalite se poka`uva deka fonolo{kata i morfolo{kata evolucija na far{erotskiot govor e ponaprednata vo odnos na kru{evskiot. Raspolagaj}i so dve sliki precizno locirani vo prostor i vo vreme, se ovozmo`uva podlaboko proniknuvawe vo genezata i pravecot na mnogu evolutivni procesi.

Monografijata donesuva opis na fonolo{kata i morfolo{-kata struktura na govorot, so mnogu ekskurzii vo pravec na morfo-lo{kata perifrastika i na sintaksata. Zboroobrazuvaweto i orga-nizacijata na leksi~kiot fond ne se zasegnati. Vo centarot na vni-manieto se nao|a funkcioniraweto na gramati~kiot sistem gledan od perspektiva na oddelni gramati~ki kategorii. Zna~i, se istra-`uva obemot na gramatikaliziranata informacija i pokazatelite na taa informacija na morfolo{ko i na sintaksi~ko nivo. Tekstot e podelen na tri dela: fonologija, imenski (nominalen) sistem i glagolski (verbalen) sistem. Vo opisot na imenskiot i na glagolski-ot sistem se izdvojuvaat a) inventar na morfolo{kite formi i analiza na nivnata struktura, i b) opis na funkcioniraweto na formite.

Vo vovedot se objasnuva mestoto na govorot na Far{erotite me|u drugite aromanski dijalekti i se davaat iscrpni informacii za uslovite na `iveewe na negovite govoriteli vo poslednite nekolku vekovi. Govorot na Far{erotite, koj do krajot na osumnae-setiot vek se nao|al vo albanskata jazi~na sredina, a i sega e smes-ten na teritorija kade {to se prepletuvaat makedonskite i alban-skite jazi~ni vlijanija, poka`uva golem broj paralelizmi so jugo-zapadnite periferni makedonski govori i tokmu tie paralelizmi, nivnata mo`na geneza, statusot na soodvetnite konstrukcii vo make-

Marjan Markovi} 171

donskiot sistem, se vo centarot na vnimanieto pri opisot na far{erotskiot aromanski govor.

Vo delot posveten na segmentalnata fonologija i na prozodijata, vrz fonot na “klasi~niot” opis, t.e. inventar i distribucija na fonemite i alofonite, mestoto na akcentot i sl. , posebno vnimanie im e posveteno na procesite koi{to a) ja doka-`uvaat ponaprednata evolucija na far{erotskiot govor vo odnos na kru{evskiot, i b) frapantnite paraleli vo odnos na perifernite makedonski govori. Posebno privlekuvaat vnimanie fonolo{kite procesi koi direktno gi zasegnuvaat odnosite me|u fonolo{kata i morfolo{kata struktura na govorot. Tuka se poka`uva kako fono-lo{kata evolucija na govorot vlijae vrz mre`ata morfonolo{ki opozicii i, sledstveno, vrz sistemot na pokazateli na gramati~kite morfolo{ki kategorii. Na toj tip procesi se nadovrzuva i morfo-lo{kiot del od monografijata poka`uvaj}i, na pr., nova serija funkcionalni distinkcii nastanati na granicata me|u morfolo{-kata osnova na imenkata i postpozitivniot ~len, i sl.

Vo morfolo{kiot del od monografijata kako nositel na nominalnite gramati~ki kategorii se pretstavuva imenskata sintagma, a kako nositel na glagolskite kategorii - re~enicata. So toa se poka`uva deka na funkcionalen plan ne e mo`no oddeluva-weto na morfologijata od sintaksata.

Na takov na~in mo`e podlaboko da pronikne vo genezata i pravecot na mnogu evolutivni procesi. Zamenkite otvoraat niza mo{ne interesni pra{awa koi zaslu`uvaat prodlabo~uvawe na relacija: aromanski - makedonski. Tuka spa|aat: uslovite na upotreba na kratki i dolgi formi na li~nite zmenki, homonimijata na nominativnite i na dolgite akuzativni formi kaj site zamenki koi gi ~uvaat morfolo{kite pade`ni formi, sintaksi~kata konku-rencija na formite na nws i aceu, morfolo{kiot status i sintaksi~-kata distribucija na posesivnite zamenki, kategorijalniot status na predlogot a, i dr. Delot posveten na strukturata i funkcionira-weto na imenskata sintagma gi objasnuva osnovnite pravila na linearizacija i na sintaksi~kata zavisnost me|u komponentite na sintagmata i gi opi{uva pokazatelite na zavisnosta na sintagmata kako celost od glagolskiot izraz. Posebno interesni se mehaniz-mite na izrazuvawe na direkten i indirekten objekt (me|u drugoto upotrebata na predlozite a i pi) i na {irokosfatenata posesivnost.

Nastojuvawata za dobli`uvawe do eden zaedni~ki model za ovozmo`uvawe na polesna i nepre~ena komunikacija bile najsilni

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 172

kaj onie jazi~ni crti i kategorii koi bile vo izvesna merka najodda-le~eni ili sosema razli~ni. I aromanskiot i makedonskiot ohridski govor se prisposobuvale eden kon drug pritoa koristej}i gi site raspolo`ivi jazi~ni sredstva i toa ne samo od svojot jazik. Taka na primer, aromanskiot ohridski gi eliminral pade`nite nastavki za genitiv / dativ i so toa mnogu se dobli`il do anali-ti~kata deklinacija kakva {to e vo makedonskiot.

Re~isi polovinata od trudot e posvetena na analizata na glagolskiot sistem na far{erotskiot govor. Ova ne iznenaduva so ogled na faktot deka toj e najdinami~en i najrazgraden del od gramati~kiot sistem na govorot. Pokraj toa, tokmu tuka najdobro mo`at da se zdogledaat pati{tata na dvonaso~nata aromansko-makedonska interferencija.

Prika`ani se paralelite me|u aromanskiot far{erotski i makedonskiot ohridski govor vo domenot na glagolskata morfo-logija pri {to e dadena pregledna i izedna~ena terminologija za site razgledani sistemi (aromanski, makedonski, albanski), {to ovozmo`uva direktna sporedba, nezatemneta so razlikite me|u oddelnite lokalni terminolo{ki tradicii.

Vo delot posveten na upotrebata na oddelnite glagolski paradigmi najmnogu vnimanie privlekuva diskusijata za toa kako, pod makedonsko vlijanie, aromanskiot sistem ja prenesuva informa-cijata za glagolskiot vid, i kako, pod albansko vlijanie, vo aroman-skiot sistem se pojavuvaat nikulci na kategorijata admirativnost i preka`anost.

Isto taka, i za slo`enite minati vremiwa od dene{en aspekt mo`eme da zboruvame za eden skoro zaedni~ki albansko-aromansko-makedonski model. Aromanskiot ohridski govor, koristej}i gi svoite i prezemenite albanski jazi~ni sredstva sozdal takov model, a makedonskiot ohridski, od druga strana, prezemaj}i gi konstrukci-ite so imam i sum, gi popolnil prazninite vo svojot glagolski vre-menski sistem. Kako karakteristi~ni mo`eme da gi zememe i admi-rativnite konstrukcii koi aromanskiot gi prezel od albanskiot, a gi vklopil vo makedonskiot sistem. Isto taka, golemi dobli`uvawa postojat i kaj modalnite kategorii; imeno, tuka spa|aat i kon-strukciite so }e kako strukturen balkanizam, potoa subjunktivot i kondicionalot, od koi posledniov e doveden do potpolna identi~-nost, iako vo aromanskiot postoele posebni konstrukcii i za pre-zent i za minatite vremiwa vo odnos na ovoj na~in. Golemo dobli-`uvawe na dvata sistema gledame i kaj nepredikativnite kategorii:

Marjan Markovi} 173

gubeweto na infiniivot (kako op{tobalkanska crta), zamenata na glagolskiot prilog so glagolska imenka, i identi~nata upotreba na glagolskata imenka vo odredeni karakteristi~ni konstrukcii. Sekako deka najgolem problem vo postignuvaweto na pribli`en zaedni~ki model vo glagolskiot sistem pretstavuvalo razli~noto poimawe na kategorijata vid vo makedonskiot (kako slovenski) i aromanskiot (kako romanski). No i tuka dvata govora nastojuvale {to pove}e da se dobli`at. Kako rezultat na toa mo`e da go vidime blokiraweto na obrazuvawe na aorist od nesvr{eni glagoli vo makedonskiot, pa taka sega slobodno mo`e da se re~e deka postoi sli~no sfa}awe na opozicijata nesvr{enost-svr{enost vo odnos na opozicijata imperfekt-aorist. Taka vo makedonskiot i vo aroman-skiot ohridski se formira sli~en sistem: nesvr{eni glagoli-im-perfekt, svr{eni glagoli-aorist, odnosno nesvr{enost (durativ-nost)-imperfekt, svr{enost (momentnost)-aorist. [to se odnesuva do kategorijata vid kaj slo`enite minati vremiwa, se obidovme da uka`eme deka me|u konstrukciite so imam i sum postoi i vidska razlika. Konstrukciite so sum vo makedonskiot ohridski redovno se svrzuvaat so particip od svr{eni glagoli, a isto taka i vo aromanskiot imaat samo svr{eno zna~ewe. Toa go poka`uva faktot deka konstrukciite so imam mo`at da se zdobijat so opredelba za vremetraewe na dejstvoto (imam ru~ano tri saati/am mwkatw tre8 swhwc), dodeka konstrukciite so sum i vo makedonskiot i vo aroman-skiot ohridski govor ne dopu{taat svrzuvawe so takva opredelba (ne e mo`na konstrukcijata od tipot - Ru~an sum tri saati/Esk mwkwt tre8 swhwc). Seto ova poka`uva deka interferencijata me|u makedonskiot i aromanskiot ohridski govor bila mnogu silna i navlegla dlaboko vo strukturata na ovie govori. So toa vsu{nost se poka`uva goleminata na potrebata za zaedni~ko poimawe na svetot koe proizleguva od potrebata za polesna me|usebna komunikacija.

Vo zaklu~ocite se analiziraat pragmati~kite uslovi koi dovele do so`itelstvo i me|usebnite interferencii me|u oddelnite balkanski jazici i dijalekti so {to se skicira nivniot pat kon me|usebno razbirawe preku analitizirawe na izrazot i zbogatuvawe na pokazatelite na komunikaciski najva`nite gramatikalizirani sodr`ini.

Ovaa monografija pretstavuva eden skromen pridones za unapreduvawe na balkanistikata i makedonistikata. Taa pretstavu-va dopolnuvawe i pro{iruvawe na znaewata za aromanskite dija-lekti preku opis i analiza na eden mnogu zna~aen i dosega nau~no

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 174

neobraboten govor, a dava i podlabok uvid vo razvitokot i vo dene{nite sostojbi na makedonskite govori vo odnosniot region i gi poso~uva mo`nite izvori i razvojnite etapi na brojni dosega nedoizjasneti pojavi. Od teoretska gledna to~ka monografijata pretstavuva ~ekor napred vo razbiraweto na su{tinata na balkanskiot jazi~en sojuz.

Marjan Markovi} 175

CONCLUSION

The mutual contact of the Aromanian and Macedonian Ohrid dialects has had profound effects on their respective systems. This monograph studies the results of such contact with a focus on the analysis of the Aromanian Farsherot dialect of the Ohrid-Struga region, which has never been a subject of a separate linguistic study. This dialect is described in comparison to the Macedonian Ohrid-Struga dialects and special emphasis is given to their shared contact-induced phenomena in the Balkan context. Using such an approach, the resulting parallel structures and the differences between these dialects are more clearly indicated, thus giving a broader and more detailed picture of the processes typical of the Balkan linguistic league. As is known, there are two major groups of Romance-speakers living on Macedonian linguistic territory: Megleno-Romanians and Aromanians. The Megleno-Romanians were a smaller and a more compact ethnic group even before the events at the beginning of the twentieth century. On the other hand, the Aromanians have been dispersed throughout the southern Balkans for hundreds of years, and as a result they present a more complex problem from a dialectological point of view even if we only take into consideration the territory of the present Republic of Macedonia. The Megleno-Romanian dialects of the Gevgelija region have been described in a detailed monograph by prof. Petar Atanasov, while the Aromanian dialect of Krushevo was described by prof. Zbigniew Goląb. The present monograph describes the Aromanian dialect of the Aromanian Farsherots (from the city of Frasheri in Albania), who, beginning at the end of the eighteenth century, moved in several waves from Albanian linguistic territory to the Ohrid-Struga region and whose dialect differs in many important respects from the Aromanian dialect of Krushevo. The dialect of the Aromanian Farsherots developed for a long period of time in

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 176

an Albanian linguistic environment. In the past two hundred years it has been in direct contact with the Macedonian dialects of the Ohrid-Struga region. All of these circumstances make this dialect especially interesting not only from the point of view of the general mechanisms of contact-induced change found on Balkan territory but also from a point of view of the Aromanian contribution to the process of the differentiation of the Macedonian dialects along the southwestern part of the language border. For the purposes of the present study, the considerable literature related to Aromanian dialectology, that concerned with the Macedonian dialectal system with special reference to the western peripheral dialects, as well as literature referring to the broader field of Balkan linguistics in general were al consulted, and all data were collected and corroborated in thecourse of ten years of fieldwork on the microsystems in question. Goląb’s monograph of the Aroma-nian dialect of Krushevo served as the basic model. The analysis shows that phonological and morphological change in the Farsherot dialect has gone further than in the dialect of Krushevo. Having two descriptions located precisely in space and time enables us to give a thorough examination of the origins and directions of many processes of linguistic change. The monograph gives a description of the phonological and morphological structure of the dialect with many excursions into the morphological periphrasis and syntax. Word formation and the organization of the lexical corpus are not taken into consideration. The way the grammatical system functions with regard to individual grammatical categories is the focus of our attention. In other words, it is the scope of grammaticalized information and the markers of such information on the morphological and syntactic levels that are investigated. The text is divided into three parts: phonology, nominal system and verbal system. The descriptions of the nominal and verbal systems are each further divided into a) an inventory of the morphological forms and analysis of their structure, and b) a description of the way these forms function. In the introduction, the place of the Farsherot dialect among other Aromanian dialects is explained and detailed information is given about the living conditions of its speakers in the past few centuries. The Farsherot dialect, which evolved in an Albanian linguistic environment until the end of the 18th century and is still located in a region where Macedonian and Albanian language influences intersect, shows a large number of structures with parallel s in the southwestern peripheral Macedonian dialects, and it is these parallel structures, their possible genesis, and the status of the relevant constructions in the

Marjan Markovi} 177

Macedonian system that are in the focus of our interest in describing the Aromanian Farsherot dialect. In the section discussing segmental phonology and prosody, in the context of a conventional description of the inventory and distribution of phonemes and allophones, the position of the accent etc., special attention is given to a) the processes that demonstrate the more significant change of the Farsherot dialect compared to the Krushevo dialect, and b) the striking structural parallels with the peripheral Macedonian dialects. The phonological processes that directly influence the relations between the phonological and morphological structure of the dialect are given special attention. Thus, it is shown how the phonological evolution of the dialect influences the network of morphophonological oppositions and, as a result, it also influences the system of grammatical markers of morphological categories. The morphological part of the monograph alludes to these types of processes showing, for instance, a new series of functional distinctions formed at the morphological boundary between nominal stems and the postposed definite article, etc. In the morphological part of the monograph, the noun phrase is presented as the carrier of nominal grammatical categories whereas the sentence is presented as the carrier of verbal grammatical categories. Such an approach demonstrates that it is impossible to separate morphology from syntax at the functional level. This approach gives us deeper insight into the origins and the directions of many processes of linguistic change. The pronominal system raises a series of very interesting questions that deserve further investigation concerning the relation between Farsherot Aromanian and Ohrid Macedonian dialects. This includes the conditions for use of the short and long forms of personal pronouns, homonymy between nominative forms and the long accusative forms of all pronouns that have kept their morphological case forms, the syntactic opposition of the forms năs and aceu, the morphological status and the syntactic distribution of the possessive pronouns, the status of the preposition a, etc. The part dedicated to the structure and the function of the noun phrase explains the basic rules of linearization and of the syntactic dependency among the components of the syntagm and describes the dependency markers of the syntagm as a whole in relation to the verbal expression. The mechanisms for expressing direct and indirect objects (including the use of the prepositions a and pi) and those for expressing possessiveness are of particular interest.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 178

The tendency to create a common pattern enabling easier and more direct communication was most powerful in those linguistic features and categories that were in some way more distinct or even completely different from one another. Both the Aromanian and the Macedonian Ohrid dialects adjusted to each other by using all the available linguistic means. For instance, the Aromanian Ohrid dialect has eliminated genitive/dative case inflections, thus coming closer to the analytical declension characteristic of the Macedonian language. On the other hand, developments in the Macedonian Ohrid verbal system bring it closer to the Aromanian Ohrid one. Almost half of the monograph is dedicated to the analysis of the verbal system of the Farsherot dialect in comparison with Macedonian Ohrid dialect. This is hardly a surprise when we keep in mind the fact that this is the most dynamic and the most developed part of the grammatical system in both dialects. Moreover, the verbal system demonstrates most clearly the directions of Aromanian-Macedonian two-way interference. The parallel structures between Aromanian Farsherot and Macedonian Ohrid dialect in the domain of the verbal morphology are presented with a clear and consistent terminology that is identical for all the relevant systems (Aromanian, Macedonian, Albanian). This enables a direct comparison and clear perception of all the relevant similarities and differences untrammeled by different terminological traditions specific to the study of the individual languages. In the section discussing the use of individual verbal paradigms, the greatest attention is given to a discussion of the manner in which the Aromanian system, under Macedonian influence, communicates information concerning the verbal category of aspect and how, under Albanian influence, it shows the beginnings of the categories admirativity and evidentiality. With regard to the current analytic past tenses, we can speak of an almost completely unified Albanian-Aromanian-Macedonian model. The Aromanian Ohrid dialect, using its inherited and some borrowed Albanian linguistic characteristics, has created such a model, whereas the Macedonian Ohrid dialect, by adopting constructions with imam (have) and sum (be), has filled in gaps in its own verbal tense system. The constructions showing admirativity are another typical feature that Aromanian has borrowed from Albanian and has incorporated into the Macedonian system. Furthermore, modal categories also show significant convergences such as constructions with }e (will), which is a Balkan structural feature. We can also mention here the subjunctive and the

Marjan Markovi} 179

conditional moods, of which the latter has reached a completely identical state in the two systems, although Aromanian had its own constructions for the present and past tenses of this mood. Considerable convergence between the two systems is evident in non-predicate categories, e.g. the loss of the infinitive (a general Balkan feature), the replacement of the verbal adverb by the verbal noun, and the identical use of the verbal noun in certain typical constructions. Perhaps the biggest problem in achieving a convergent common model in the verbal system was presented by the different conceptions of the category of aspect in Macedonian (as a Slavic language) and Aromanian (as a Romance language). Nevertheless, even in this matter the two dialects show signs of convergence. As a result of this tendency, it is impossible to form the aorist from imperfective verbs in Macedonian. We can thus can say that the concept of the opposition imperfect-aorist has come to resemble the opposition imperfective-perfective resulting in similar systems in the Macedonian and Aromanian Ohrid dialects: imperfective verbs - imperfect, perfective verbs - aorist, i.e. imperfective aspect = durative-imperfect, perfective aspect = punctative- aorist. With regard to the category of aspect in the complex past tenses, we we have tried to demonstrate that there is also such an aspectual distinction among the constructions with imam (have) and sum (be). Constructions with sum (be) in the Macedonian Ohrid dialect are regularly linked with the verbal adjective derived from perfective verbs, which parallels the Aromanian system, where corresponding forms only have a perfective meaning. This can be illustrated by the fact that constructions with imam (have) can express temporal duration of the action (imam ru~ano tri saati / am mwkatw tre8 swhwc), whereas the constructions with sum (be) both in the Macedonian and Aromanian Ohrid dialects do not permit co-occurence with the specification of duration (it is impossible to make the construction Ru~an sum tri saati / Esk mwkwt tre8 swhwc). All these examples show that the contact between the Macedonian and Aromanian Ohrid dialects was very intimate, and the resulting changes penetrated deeply into the structures of the two systems. This is another demonstration of the great need for a shared conception of the world resulting from the need for easier mutual communication. In the conclusion parts, the pragmatic circumstances that conditioned coexisten-ce and contact-induced phenomena among the different Balkan languages and dialects are analyzed thus outlining their path to mutual understanding through the acquisition of analytic expressions and the enrichment of markers of those grammaticalized concepts that are the most important for communication.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 180

This monograph represents a modest contribution to the advancement of Balkan, Macedonian, Slavic, and Romance linguistics. It supplements and expands our knowledge of Aromanian dialects by describing and analyzing a very significant dialect that has never been elaborated before. It also gives a more profound insight into the development and current status of the Macedonian dialects in the region, and it points out the possible sources and the developmental stages of numerous heretofore unexplained phenomena. From a theoretical point of view, this monograph represents a step forward in our understanding of the mechanisms of contact-induced change and the distinguishing features of the Balkan linguistic league.

Marjan Markovi} 181

Koristena literatura

Balkanska® filologi®, otv. redaktor A. V. Desnicka®, Leningrad 1970. Vidoeski Bo`idar, Jugozapadnite makedonski dijalekti so poseben osvrt na bitolskoto govorno podra~je, poseben otpe~atok, MANU, Skopje 1988. Vidoeski Bo`idar, Makedonskite dijalekti vo Albanija, Litera-turen zbor, god. XXXII, Skopje 1985. Vidoeski Bo`idar, Me|ujazi~niot kontakt (na dijalektno ram-ni{te) kako faktor za dijalektna diferencijacija na makedon-skiot jazik, Referati na makedonskite slavisti za XI me|unaroden slavisti~ki kongres vo Bratislava, poseben otpe~atok, Skopje 1993. Vidoeski Bo`idar, Mestoto na ohridskiot govor vo zapadnoto nare~je, Predavawa na XVII seminar za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 3-24 VII 1984, Skopje 1985. Vidoeski Bo`idar, Ohridsko-stru{kite govori, Prilozi IX 1, MANU, Skopje 1984. Vidoeski Bo`idar, Tendencii vo razvojot na makedonskiot dijalekten jazik vo XIX i XX vek, Prilozi II 1-2, MANU, Skopje 1977. Vidoeski Bo`idar, Dijalektite na makedonskiot jazik, Tom I, MANU, Skopje 1998. Vidoeski Bo`idar, Dijalektite na makedonskiot jazik, Tom II i III, MANU, Skopje 1999. Vidoeski Bo`idar, Dijalektnata diferencijacija na makedonski-ot jazik, Pristapni predavawa na novite ~lenovi na MANU, Skopje 1970.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 182

Vidoeski Bo`idar, Osnovni dijalektni grupi vo Makedonija, Makedonski jazik, god. XI-XII, kn. 1-2, Skopje 1960/61. Weigand Gustav, Die Aromunen I, II, Leipzig 1895. Weigand Gustav, Vlacho-Meglen, Johann Ambrosius Barth, Leipzig 1891. Weinreich Uriel, Languages in Contact, Mouton, The Hague 1970. Winnifrith T. J., The Vlachs, The History of a Balkan People, Duckworth, London 1987. Galton Herbert, The main functions of the Slavic verbal Aspect, MANU, Skopje 1976. Galton Herbert, Kratka teorija za makedonskiot glagolski vid, Prilozi V 1-2, MANU, Skopje 1974. Gavranek Boguslav, K problematike sme{eni® ®zìkov, Novoe v lingvistike, vìpusk VI, Moskva 1972. Georgiev V., K voprosu o balkanskom ®zìkovom soÓze, Novoe v ling-vistike, vìpusk VI, Moskva 1972. Golomb Zbigwev, Za <mehanizmot" na slovensko-romanskite odnosi na Balkanskiot poluostrov, Makedonski jazik, god. XXI, Skopje 1970. Golomb Zbigwev, Zna~eweto na makedonskiot jazik za balkanis-ti~kite studii, Pristapni predavawa na novite ~lenovi na MANU, Skopje 1974. Goq%b Zbigniew, Conditionalis typu baqkavskiego w j&zykach poqudnio-slowianskich, PAN, Krakow 1964. Goq%b Zbigniew, Szkic dialektu Arumun[w macedovskich, Prace j&zykoznaw-ce-zeszyt 4, Krak[w 1961. Goq%b Zbigniew, The Arumanian dialect of Kruševo in SRMacedonia SFRYugoslavia, MANU, Skopje 1984. Demiraj [aban, Balkanska lingvistika, Skopje 1994. Demiraj Shaban, Morfologjia historike e gjuhës shqipe, Pjesa I, Univerziteti i Tiranës, Fakulteti i historisë dhe i filologisë, Tiranë 1973. Ianachieschi-Vlahu Iancu , Gramatica armaneasca, Crushuva 1993. Ilievski Hr. Petar, Balkanolo{ki lingvisti~ki studii, Skopje 1988. Ja{ar-Nasteva Olivera, Makedonskiot jazik i drugite balkanski jazici, Predavawa na IV seminar za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid 1971. Ja{ar-Nasteva Olivera, Mestoto na makedonskiot jazik vo Bal-kanskata jazi~na zaednica, Predavawa na XXII seminar za make-donski jazik, literatura i kultura, Ohrid 1989.

Marjan Markovi} 183

KÍn~ov Vasil, Izbrani proizvedeni®, tom II, Sofi® 1974. Koneski B., Vidoeski B., Jasar-Nasteva O., Distribution des Balkanismes en Macédonien, Actes du premier congrès international des études Balkaniques et sud-est européennes, VI, Académie Bulgare des Sciences, Sofia 1968. Koneski Bla`e, Gramatika na makedonskiot jazik, Kultura, Skopje 1981. Koneski Bla`e, Istorija na makedonskiot jazik, Kultura, Skopje 1982. Koneski Bla`e, Eden ohridski tekst od XIX vek, Makedonski jazik, god. II, Skopje 1951. Koneski Bla`e, Kulturnata uloga na Ohrid, Zbornik na trudovi, Naroden muzej, Ohrid 1961. Koron~evski And`ej, Makedonskata konstrukcija imam+participium praeteriti kako balkanizam, Makedonski jazik, god XXX, Skopje 1979. Kravar Milivoj, Pitanja glagolskog vida u latinskom jeziku, Živa antika 6, Skopje 1980. Memeti ]ani, Albanski jazik, Univerzitet <Sv. Kiril i Metodij", Filolo{ki fakultet <Bla`e Koneski" , Skopje 1998. Mindak Jolanda, Sawicka Irena, Zarys gramatyki j*zyka macedo9skiego, PAN, Instytut Slawistyki, Warszawa, 1993. Mioara Avram, Gramatica pentru toţi, Bucuresti 1986. Nastev Bo`idar, Aromanski studii, Ogledalo, Skopje 1988. ΠΑΔΙΩΤΗ Απ. ΓΕΩΡΓΙΟΥ, Cwntiţi Fwrşeroteşti, Tραγουδια Φαρσαριοτου − Αρβανιτοβλαχου, ΕΤΑΙΡΙΑΣ ΑΡΟΜΑΝΙΚΟΥ (ΒΛΑΧΙΚΟΥ) ΠΟΛΙΤΙΣΜΟΥ, ΑΘΗΝΑ 1991. Papahagi Tache, Dicţionarul dialectului aroman, Bucuresti 1974. Radovanovi¢ S. Vojislav, Gorwa i Dowa Belica u stru{kom Drimkolu, Glasnik geografskog dru{tva XXII, Beograd 1936. Rosetti Alexandru, Istoria limbii Romine, vol. II i III, Bucureşti 1962. SnegarovÍ Ivan, GradÍ OhridÍ, Sofi® 1943. Topoli9ska Zuzanna, Zarys gramatyki j*zyka macedo9skiego, Instytut Filologii S;owia9skiej, Krakow, 1995. Topoliwska Zuzana, Za pragmati~nata i semanti~nata moti-vacija na morfosintaksi~ki balkanizmi, Prilozi XVI, MANU, Skopje 1992. Trajanovski Todor, Narodnite obi~ai kaj Vlasite od stru{ko, Dru{tvo za nauka i umetnost <Bra}a Miladinovci"‡ Struga, Struga 1998.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 184

Trajanovski Todor, Vla{kite rodovi vo Stru{ko, NIO <Prosve-ten rabotnik", Skopje 1979. Trajanovski Todor, Vlasite vo Ohrid, Vla{ko dru{tvo <Svetlost" ‡ Ohrid, Ohrid, 1999. Trifunoski Jovan, Die Arumunen in Mazedonien, Balcanica II, Beograd 1971. Trpkoski Vangel ‡ Trpku, Vlasite na Balkanot, RO <Napredok"-Tetovo, Skopje 1986. Fiedler Wilfried, Bucholz Oda, Albanische Gramatik, Leipzig 1987. Fiedler Wilfried, Das aromunische Verbalsystem in balkanologischer Sicht, Beitrage zur rumanischen Philologie, Berlin 1968. Fiedler Wilrfried, Zu einigen problemen des admirativs in den Balkan-sprachen, Actes du premier congrès international des études Balkaniques et sud-est européennes, VI, Académie Bulgare des Sciences, Sofia 1968. Filipović Rudolf, Teorija jezika u kontaktu, JAZU, Zagreb 1986. Fridman A. Viktor, Admirativot vo balkanskite jazici: katego-rija protiv upotreba, Makedonski jazik XXXI, Skopje 1980. Fridman A. Viktor, Diferencijacija na makedonskiot i bugarski-ot jazik vo balkanski kontekst, Pristapni predavawa na novite ~lenovi na MANU, MANU, Skopje 1997. Fridman A. Viktor, Glagolskite kategorii, morfolo{kite para-digmi i opredeluvaweto na izoglosite na makedonskata jazi~na teritorija, Studia linguistica Polono-Jugoslavica, poseban otisak, Sarajevo 1991. Fridman A. Viktor, Tipologijata na upotrebata na da vo balkan-skite jazici, Prilozi XII 1, MANU, Skopje 1987. Fridman Viktor, Gramatikalizacijata na balkanizmite vo makedon-skiot jazik Makedonski jazik, br. 51-52, 2000-2001. 31-38. Friedman A. Victor, Gramatical Categories and a Comparative Balcan Grammar, Ziele und Wege der Balkanlinguistik, Band 8, Berlin 1983. Friedman A. Victor, The Vlah Minority in Macedonia: Language, Identity, Dialectology, and Standardization. Selected Papers in Slavic, Balkan, and Balkan Studies, ed. by Juhani Nuorluoto, Martii Leiwo, Jussi Halla-aho, (Slavica Helsingiensa 21). Helsinki: University of Helsinki. 2001. 26-50. Friedman A. Victor, A newly discovered gramatical form in the Arumanian dialect of Beala de Sus, The Newsletter of the Society Farsarotul, Volume X, Issue 2, Trumbull CT, 1996. Friedman A. Victor, Peirce, Albanians, and Vlahs: Semiotics and Status in the Balkan Sprachbund. The Peirce Seminar Papers, Vol. 4, ed. by Michael Shapiro. New York: Berghahn. 1999. 515-529.

Marjan Markovi} 185

Friedman A. Victor, Surprise! Surprise! Arumanian has had an Admirative!, Indiana Slavic Studies, vol. 7, pp. 79-89, 1994. Friedman A. Victor, The Gramatical Categories of the Macedonian Indicative, Slavica Publishers, Inc., Columbus, Ohio 1977. Friedman A. Victor, The Pluperfect in Albanian and Macedonian, Folia Sla-vica, vol. 4, 2-3, 1981. Hendriks Peter, The Radozhda-Vevchani Dialect of Macedonian. Lisse 1976. Capidan Theodor, Aromâni, Dialectul aromân, Axademia romanâ, Bucureşti 1932. Caragiu–Marioteanu Matilda, Fono-morfologie aromânâ, Academia romanâ, Bucureşti 1968. Comrie Bernard, Aspect, Cambridge 1976. Cristo-Loveanu Elie, The Romanian Language, Columbia University, 1962. ^ern®k A. B., ArumìnskiŸ ®zìk, Osnovì balkanskogo ®zikoznani®, Leningrad 1990. II Nau~na diskusija, Me|unaroden seminar za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 19-21 avgust 1975, Skopje 1983.

Aromanskiot i makedonskiot govor od ohridsko... 186

prazna

Marjan Markovi}

187

Izdava~

MAKEDONSKA AKADEMIJA NA NAUKITE I UMETNOSTITE

Tehni~ka i kompjuterska obrabotka

Marjan Markovi}

Korica

Ko~o Fidanovski

Pe~at

Grafotisok - Skopje

Tira`

400 primeroci

ISBN 978-9989-101-73-1