60
DIPLOMSKI RAD Tema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima ____________________________________________________________________________________ ________________ UVOD: Sve hartije od vrijednosti se dijele na kratkoročne i dugoročne hartije od vrijednosti: Kratkoročne hartije od vrijednosti su: 1. Depozitni certifikat; 2. Blagajnički zapis; 3. Blagajnički zapis centralne banke; 4. Komercijalni zapis; 5. Bankarski akcept; 6. Trasirana mjenica; 7. Državne obveznice. Dugoročne hartije od vrijednosti su: 1. Akcije ili dionice; 2. Dugoročne obveznice; 3. Finansijski derivati – izvedene hartije od vrijednosti. 1 U diplomskom radu obradićemo dugoročne hartije od vrijednosti i to: 1. Akcije; 2. Dugoročne obveznice; 3. Ostale dugoročne hartije od vrijednosti. Kao posebno poglavlje će se obraditi trgovanje hartijama od vrijednosti kao i posrednici u trgovanju hartijama od vrijednosti Dakle, diplomski rad ima za cilj da istraži i dokaže prednosti i nedostatke u savremenom evropskom trgovanju 1 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 107 _______________________________________________________________ ____________ 1

Text - Hartije Od Vrijednosti

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

UVOD:

Sve hartije od vrijednosti se dijele na kratkoročne i dugoročne hartije od vrijednosti:

Kratkoročne hartije od vrijednosti su:

1. Depozitni certifikat;2. Blagajnički zapis;3. Blagajnički zapis centralne banke;4. Komercijalni zapis;5. Bankarski akcept;6. Trasirana mjenica;7. Državne obveznice.

Dugoročne hartije od vrijednosti su:

1. Akcije ili dionice;2. Dugoročne obveznice;3. Finansijski derivati – izvedene hartije od vrijednosti.1

U diplomskom radu obradićemo dugoročne hartije od vrijednosti i to:

1. Akcije;2. Dugoročne obveznice;3. Ostale dugoročne hartije od vrijednosti.

Kao posebno poglavlje će se obraditi trgovanje hartijama od vrijednosti kao i posrednici u trgovanju hartijama od vrijednostiDakle, diplomski rad ima za cilj da istraži i dokaže prednosti i nedostatke u savremenom evropskom trgovanju hartijama od vrijednosti, kao i razloge za manje trgovanje hartijama od vrijednosti zemalja u tranziciji.Biće prikazane i latentne opasnosti koje se mogu pojaviti u trgovanju hartijama od vrijednosti (bumerang obveznica).U diplomskom radu, s ciljem boljeg razumjevanja prikazane tematike, biće obrađeni pojam kako akcije tako i dugoročne obveznice, zatim vrste, izračunavanje cijene, kao i rizici koji se mogu pojaviri u trgovanju hartijama od vrijednosti i način analize boniteta emitenta hartija od vrijednosti.

1 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 107

___________________________________________________________________________1

Page 2: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

POJAM HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Hartija od vrijednosti je pisani dokument ili isprava koja imaocu odnosno vlasniku daje određeno imovinsko pravo, koje se može koristiti samo pod uslovom zakonskog vlasništva nad tom hartijom od vrijednosti.2

Hartije od vrijednosti omogućavaju finansiranje poslovanja preduzeća ili nekog drugog pravnog lica.U pripremi za izdavanje hartija od vrijednosti postoji čitava procedura koja se sastoji od sljedećeg:

1. Utvrđivanje koliko treba pribaviti kapitala emisijom i prodajom dugoročnih hartija od vrijednosti;

2. Utvrđivanje koju vrstu dugoročnih hartija od vrijednosti emitovati s obzirom na strukturu kapitala;

3. Utvrđivanje nominalne vrijednosti jedne dugoročne hartije od vrijednosti;4. Utvrđivanje visine kamate ako se izdaju dugoročne obveznice;5. Utvrđivanje načina prve prodaje i s tim u vezi kontaktiranje sa bankama i

finansijskim organizacijama koje se bave posredovanjem tj. investiranjem u dugoročne harije od vrijednosti.

Na kraju se priprema i usvaja odluka o emisiji dugoročnih hartija od vrijednosti čime se one autorizuju. U svemu tome preduzeća koriste usluge profesionalnih konsultantskih firmi, a kada se donese odluka o izboru investitora u proceduru pripreme i emisije dugoročnih harija od vrijednosti uključuju se i posrednici tj, investitori.

2 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 13.

___________________________________________________________________________2

Page 3: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

I. VRSTE DUGOROČNIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI

Dugoročne harije od vrijednosti dijele se na:

4. Akcije ili dionice;5. Dugoročne obveznice;6. Finansijski derivati – izvedene hartije od vrijednosti.3

1. AKCIJE

Akcije ili dionice su jedna od osnovnih i najvažnijih dugoročnih hartija od vrijednosti na tržištu kapitala. Predstavljaju imovinske hartije od vrijednosti, odnosno pismena dokumenta o uloženim sredstvima u vlasnički kapital akcionarskog društva.Izdaje ih akcionarsko društvo (ili komanditno društvo na akcije ili društveno i državno preduzeće u postupku svojinske transformacije, kada se transformiše u akcionarsko društvo).4

Akcije ili dionice su vlasnički korporativni vrijednosni papiri koji nemaju određen rok dospijeća. Dionice smiju izdavati isključivo dionička društva.

Svako ulaganje u sebi sadrži elemente rizika, pa ni ulaganje u dionice nije izuzetak. Stupanj rizika kod ulaganja u dionice ovisi o njihovoj vrsti i kvaliteti, ali i o općoj situaciji na tržištu. Što je veći potencijalni povrat na ulaganje, to je veći rizik koji se preuzima.

Dionička društva prikupljaju temeljni kapital izdavanjem dionica. Postoje dva tipa dionica: obične ili redovne i povlaštene ili preferencijalne dionice. Povlaštene dionice za razliku od redovnih ne daju pravo glasa, ali nude druge pogodnosti ulagačima, primjerice:- pravo na dividendu, najčešće u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u određenom postotku nominalnog iznosa dionice;- pravo na isplatu dividendi prije isplata dividendi običnim dioničarima, a nakon plaćanja kamata;- prednost u raspodjeli likvidacijske mase poduzeća u odnosu na obične dioničare.

Dionička društva izdaju obične dionice kako bi prikupila sredstva za dugoročno financiranje bez kreditnog zaduživanja.

3 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 1074 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 107

___________________________________________________________________________3

Page 4: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Kupovinom akcije ili dionice stiču se sljedeća prava: - pravo na udjel u dobiti isplativ u obliku dividendi; - pravo na proporcionalni udjel u imovini društva u slučaju njegove likvidacije; - pravo upravljanja koje se realizira glasovanjem na skupštini dioničara; - pravo prvokupa u slučaju novog izdanja dionica; - ograničena odgovornost u slučaju likvidacije društva; - ograničeni pristup poslovnim knjigama društva.

Prodajna cijena dionice određena je cijenom koju je kupac voljan platiti u određenom trenutku, odnosno po kojoj ju je cijeni prodavatelj spreman prodati. Ako se te dvije cijene poklapaju, ostvarit će se kupoprodajna transakcija. Ako se potražnja za određenom vrstom dionica poveća, njihova će cijena porasti. Ako se, pak, potražnja smanji, cijena dionica će pasti. Dakle, cijena dionice oblikuje se putem tržišnog mehanizma ponude i potražnje.

Na tržišnu vrijednost dionica utječu brojni činitelji, a glavni su:- očekivana zarada koju će poduzeće ostvariti u budućnosti - ako se očekuje da će zarade poduzeća u budućnosti biti veće nego što je povrat na uložena sredstva ulaganja sličnog rizika, cijena dionice će rasti; - financijska snaga poduzeća; - djelatnost poduzeća; - ukupno makroekonomsko okruženje u zemlji.

Kako ocijeniti koje su dionice pogodne za ulaganje? Ulagač najprije mora odrediti ciljeve svojeg ulaganja, odnosno definirati je li mu cilj dgoročna ili kratkoročna financijska dobit.

Također mora odrediti stupanj svoje sklonosti riziku: je li spreman podnijeti veći rizik ili je osoba koja od rizika zazire.

U skladu sa zacrtanim ciljevima i stupnju sklonosti prema riziku, te uz konzultacije sa stručnjakom (broker, investicijski savjetnik), ulagač će se odlučiti za vrstu dionica koja mu najviše odgovara.

Primjerice, za investitore s većom averzijom prema riziku (konzervativne investitore) pogodne su dionice kompanija koje su jake i ugledne te vodeće u svojoj industrijskoj grani, koje su ostvarivale stabilne zarade u prošlosti i redovito isplaćivale dividendu.

Rastuće dionice izdaju preduzeća koja zarađuju natprosječne profite u odnosu na ostala preduzeća u privredi. Rastuće poduzeće najčešće se propoznaje po liniji kvalitetnih proizvoda u razvoju i učinkovitom razvojnom i istraživačkom sektoru.

Takve kompanije zadržavaju velik dio svoga profita kako bi ulagale u istraživanje i razvoj. Investitori koji ulažu u takve dionice ne računaju na znatnije dividende, nego se nadaju porastu cijena dionica. 5

5 http://www.pbz.hr, 02.07.2008. – 21.45 h

___________________________________________________________________________4

Page 5: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Kako se informirati o kretanju cijena dionica na tržištu? Informacije o tržišnom kretanju cijena dionica mogu se dobiti:- preko interneta, - u dnevnim novinama,- od brokera.

Kako kupiti dionice?

Za kupnju i prodaju dionica investitor se treba obratiti svojem brokeru.Osim što je ovlašten za obavljanje kupoprodajnih transakcija na berzi za račun trećih osoba, broker Vam može pružiti informacije i savjete o ulaganju u dionice.

Iako je konačna odluka o ulaganju, kao i rizik ulaganja, uvijek na onom tko ulaže svoja novčana sredstva, broker Vam savjetom može pomoći u ostvarivanju Vaših ciljeva ulaganja.

U zemljama sa razvijenim tržištem kapitala akcije su predmet masovne kupoprodaje, te je to postao poseban vid plasiranja novčanog kapitala radi sticanja određene dobiti ili DIVIDENDE.

Dividenda predstavlja prihod ostvaren posjedovanjem određenog broja akcija, a njena visina je u direktnoj zavisnosti od ostvarene dobiti.6

Visina dividende treba da je veća od kamate koja bi se ostvarila na uložena novčana sredstva u banku jer u protivnom nema interesa za plasiranje novčanih sredstava u kupovinu akcija. Jednom uplaćena sredstva u kupovinu akcija ne mogu se vraćati akcionarima jer se taj novac koristi za uvođenje novih tehnologija ili unaprjeđenje proizvodnje.

Akcije mogu izdavati poslovni subjekti banke i druge finansijske organizacije, zatim organizacije za osiguranje i druga pravna lica koja mogu sticati dobit ali isključivo nakon registracije Preduzeća.

Izdavalac akcije u pisanoj formi podnosi zahtijev nadležnom organu za odobrenje njihovog izdavanja. Nakon dobijanja saglasnosti vrši se objavljivanje poziva za upis akcija budućim kupcima, a potom se vrši upis akcija kod banke ili nekog drugog lica označenog u pozivu za otkup akcija.

1. 1. Oblik i elementi akcije

6 Računovodstvo, Prof. Dr. Ljiljana Dmitrović Šaponja, Prof. Dr. Đerđi Petković, Doc. Dr. Dejan Jakšić, Subotica 2006. godine str.228.

___________________________________________________________________________5

Page 6: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Obavezni elementi akcije su:

1. Oznaku vrste hartije od vrijednosti;2. Oznaku klase, odnosno serije hartije od vrijednosti, ako je izdavalac izdao više

klasa, odnosno serija hartija od vrijednosti;3. Naziv, sjedište i matični broj izdavaoca hartije od vrijednosti;4. Naziv, sjedište i matični broj pravnog lica, odnosno ime, prezime, adresu i

jedinstveni matični broj fizičkog lica na čije ime glasi hartija od vrijednosti;5. Nominalnu vrijednost cjelokupne emisije hartija od vrijednosti;6. nominalnu vrijednost hartija od vrijednosti, odnosno knjigovodstvenu

vrijednost, ako se akcije izdaju bez nominalne vrijednosti;7. Opis prava i obaveza koje hartija od vrijednosti sadrži i način njihovog

ostvarenja;8. datum izdavanja, odnosno upisa hartije od vrijednosti u Centralni registar.7

Posebne elemente pojedinih hartija od vrijednosti utvrđuje Centralni registar za Hartije od vrijednosti.

Svaka akcija sastoji se iz dva dijela i to: isprava ili plašt i kuponski tabak (arak).

1.2.. Vrste akcija

7 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 109

___________________________________________________________________________6

Page 7: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Sa aspekta nosioca prava na akcije i prava iz akcija razlikujemo:

akcije na ime; akcije na donosioca.

U sjedećoj šemi prikazaćemo praktično sve vrste akcija i to:

8

8 Računovodstvo, Prof. Dr. Ljiljana Dmitrović Šaponja, Prof. Dr. Đerđi Petković, Doc. Dr. Dejan Jakšić, Subotica 2006. godine str.230.

___________________________________________________________________________

Vrste akcija

S aspekta

nosioca prava na akcije

S aspekta sadržine prava imaoca akcije

S aspekta garantovanja dividende

S aspekta prava kupovine

Prema pravu glasa

Prema redoslijedu izdavanja

Akcije na ime

Akcije na donosioca

Obične akcije

Prioritetne akcije

Garantovane akcije

Negarantovane akcije

Otvorene akcije

Zatvorene akcije

Akcije bez prava glasa

Akcije sa pravom glasa

Osnivačke akcije I emisije

Akcije sljedećih emisija

Kumulativne prioritetne akcije

Participativne prioritetne kacije

7

Page 8: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Sa aspekta sadržaja prava imaoca akcije razlikujemo:

Obične ili redovne akcije Prioritetne – preferencijalne ( kumulativne i participativne) akcije.

Obične akcije omogućuju vlasnicima pravo na upravljanje i pravo učešća u dobiti akcionarskog društva.

Prioritetne akcije pružaju svojim vlasnicima određena prioritetna prava kao što su: prvenstvo naplate određene svote od nominalne vrijednosti, prvenstvo naplate u slučaju likvidacije društva u odnosu na ostale vlasnike redovnih akcija. Kao što je već navedeno ove akcije mogu biti kumulativne i participativne.

1.2.1. Obične akcije

Obična akcija je vlasnički papir koji u suštini ne garantuje vlasniku ostvarenje dividende po osnovu obične akcije. Vlasnik obične akcije ostvariće dividendu u slučaju da preduzeće ostvari neto dobitak, pri čemu, u pravilu cio neto dobitak ne pripada vlasnicima običnih akcija.Prijedlog raspodjele neto dobitka daje uprava preduzeća, a odluku o raspodjeli donosi skupština akcionara ili upravni odbor ako je za to ovlašten od strane skupštine akcionara.Ako je finansijski položaj preduzeća takav da se ostvarena dividenda ne može isplatiti, može se donijeti odluka da se dividenda koja pripada vlasnicima običnih dionica konvertuje u obične akcije po tržišnoj vrijednosti.Tako nastaju dividendne akcije.U nekim zemljama u cilju zaštite akcionara zakonskim propisima se ograničava izdavanje dividendnih akcija na primjer na ¼ akcionarskog kapitala. Da bi akcionar

___________________________________________________________________________8

Page 9: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

došao do gotovine, ako mu je potrebna, on dividendnu akciju može na sekundarnom težištu prodati, čime se lišava vlasništva. Često se u takvim slučajevima vrši i dijeljenje akcija.Suština je u tome da se jedna obična akcija zamjenjuje sa nekoliko novih akcija manje nominalne vrijesdnosti, te tako nastaju dijeljene akcije.

Primjer br.1

Vrijednost postojeće nominalne akcije je 1.000,00 KM.Dijeljenjem akcija postojeća nominalna vrijednost jedne akcije od 1.000,00 KM zamjenjuje se sa 5 noviha akcija (dijeljenih akcija) od po 200,00 KM nominalne vrijednosti.

Svrha izvođenja ove operacije dijeljenja akcija je u tome da akcionar koji nije primio dividendu lakše proda svoje akcije jer je lakše prodati akcije sa manjom nominalnom vrijednošću.

Između dividendnih i dijeljenih akcija razlika je neznatna. Prve imaju pokriće u dividendi konvertovanoj u akcionarski kapital, a druge u ranije uplaćenom akcionarskom kapitalu.

Na Njujorškoj berzi, na primjer, smatra se da svaka raspodjela novih akcija koja prelazi 25% akcionarskog kapitala predstavlja novu emisiju dionica.

Iz svega navedenog jasno je da vlasnik obične akcije snosi potpun rizik ostvarenja neto dobitka u preduzeću. Uz to on snosi i rizik gubitka. Ako se preduzeće likvidira iz likvidacione mase prvo se namiruju obaveze prema povjeriocima, zatim se isplaćuju vlasnici preferencijalnih akcija a na kraju ostatak likvidacione mase, ako ga bude i koliko ga bude, namiruju se vlasnici običnih akcija srazmjerno broju akcija koje posjeduju.

Statutom preduzeća utvrđuje se koliko običnih akcija čini glas u skupštini. Kod malih preduzeća obično je princip jedna akcija – jedan glas, a kod velikih preduzeća to je nesrazmjerno više, za jedan glas potrebno je posjedovati nekoliko stotina pa i hiljada običnih akcija. S tim u vezi jasno je da većina sitnih vlasnika običnih akcija u velikim preduzećima ne ostvaruje svoje upravljačko pravo u skupštini bilo iz razloga toga što su oni prostorno udaljeni i ne dolaze na skupštinu ili ako i dolaze trebalo bi da se udruže da bi imali natpolovičnu većinu glasova u skupštini, a to ne mogu ostvariti jer se međusobno ne poznaju.

Odlučivanja u skupštini vrše akcionari koji imaju veliki paket običnih akcija, pri čemu nije nužno da taj veliki paket običnih akcija čini 51 % ukupnih običnih akcija. Dovoljno je imati čak 30 – 40 % običnih akcija da bi se dobila vodeća uloga u skupštini a time i u upravljanju preduzećem.

___________________________________________________________________________9

Page 10: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

1.2.1.1. Tržišna vrijednost obične akcije

Tržišnu vrijednost obične akcije teško je kvantitativno izraziti. Ona bi se mogla utvrditi ako bi iznos dividende po godinama bio poznat i bila poznata očekivana cijena obične akcije u momentu prodaje. Tada bi se dividenda po godinama i očekivana cijena u trenutku prodaje diskontovala na sadašnju vrijednost.

Utvrđivanje tržišne vrijednosti obične akcije vrši se alternativno po formuli:

gdje su elementi:

P = tržišna vrijednost obične akcije;D = isplaćena dividenda po jednoj običnoj akciji u apsulutnom iznosu;K = vladajuća kamatna stopa na tržištu kapitala;N = nominalna (emisiona) vrijednost akcije;Sd = stopa dividende računata iz odnosa ostvarene dividende i nominalne vrijednosti obične akcije.9

9 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 117

___________________________________________________________________________10

Page 11: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Primjer br 2.10

Ako je nominalna vrijednost obične akcije 1.000,00 KM, ostvarena dividenda u apsulutnom iznosu po jednoj običnoj akciji 100,00 KM, što znači da je stopa dividende 10 % = (100*100)/1000, a vladajuća kamatna stopa 5% tržišna vrijednost obične akcije bi bila:

ili

Iz navedenog primjera vidljivo je da bi vlasnik kapitala ostvario prihod od kamate u iznosu od 100,00 KM pri kamatnoj stopi od 5 %, trebalo bi da pozajmi 2.000,00 KM kapitala. Ako kupi običnu akciju na sekundarnom tržištu dugoročnih hartija od vrijednosti za 2.000,00 Km i ako ta obična akcija ostvaruje 100,00 KM dividende vlasnik kapitala će u pogledu prihoda biti na istom, ali će postati suvlasnik preduzeća. Za velike akcionare to je važno jer stiču kontrolu nad preduzećem. Za male akcionare to nije bitno ali je za njih bitno da očekuju da će neto dobitak preduzeća i dalje rasti a time i dividenda.

U zemljama sa tradicionalnom tržišnom privredom i tržištem kapitala tržišna vrijednost akcije određuje se pomoću capital asst pricing modela ( CAPM ).Ovaj model zasniva se na činjenici da investitor kod aktive sa rizikom zahtijeva dodatni očekivani prihod.11

Suština je u tome da se upoređuje stopa dividende, iz odnosa dividende i akcijskog kapitala, akcionarskog društva za čije se akcije utvrđuje tržišna vrijednost i stopa dividende grupe prvoklasnih akcionarskih društava koja su obuhvaćena indeksom date berze efekata. Što stope dividende manje variraju manji je rizik i obrnuto.

Stepan relativne varijacije stope dividende statistički se zove Beta..Ako je Beta 1 to znači da stopa dividende posmatranog preduzeća identično varira sa stopom dividende grupe prvoklasnih korporacija. Ako je Beta 2 to znači da stopa dividende posmatranog preduzeća dvostruko više varira od stope dividende prvoklasnih korporacija.

Kada se utvrdi Beta cijena kapitala (K) za posmatrano preduzeće utvrđuje se na sljedeći način.

K = krp + ß( km – krp) gdje je:10 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 11711 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 118

___________________________________________________________________________11

Page 12: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

krp = stopa prinosa na berzanska ulaganja, državne obveznice i slß = Beta faktorkm = stopa dividende grupe prvoklasnih akcija.

Primjer br 3.

Hipotetički primjer utvrđivanja Beta faktora izgleda ovako:

Godina Stopa dividende posmatranog

preduzeća

Stopa dividende grupe

prvoklasnih akcija

Izračunata kovarijansa

Izračunata varijansa

(t) (A) (B) (C) (D)1 0,15 0,18 0,0002 0,00042 0,20 0,20 0 03 0,10 0,22 -0,0008 0,00044 0,05 0,16 0,0036 0,00165 0,20 0,24 0,0016 0,0016

Zbir 0,70 1,00 0,0046 0,004Prosjek 0,14 0,20 0,00092 0,0008

A = stopa dividende posmatranog preduzeća =

B = stopa dividende grupe prvoklasnih korporacija =

C = izračunavanje kovarijanse

___________________________________________________________________________12

Page 13: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Odnosno to je po godinama

(1) (0,15 – 0,14) x (0,18 – 0,20) = 0,0002(2) (0,20 – 0,14) x (0,20 – 0,20) = 0(3) (0,10 – 0,14) x (0,22 – 0,20) = - 0,0008(4) (0,05 – 0,14) x (0,16 – 0,20) = 0,0036(5) (0,20 – 0,14) x (0,24 – 0,20) = 0,0016

D = izračunavanje kovarijanse

(1) (0,18 – 0,20)2 = 0,0004(2) (0,20 – 0,20)2 = 0(3) (0,22 – 0,20)2 = 0,0004(4) (0,16 – 0,20)2 = 0,0016(5) (0,24 – 0,20)2 = 0,0016

Faktor ß =

Pretpostavimo sada da je stopa prinosa na bezrizična ulaganja (državne obveznice) 10 %, da je stopa dividende prvoklasnih korporacija 20 %, cijena kapitala za posmatrano preduzeće bi bila:

K = 10 + 1,15 (20 – 10) = 21,5 %

Ako je ostvarena dividenda po jednoj akciji 50,00 KM tržišna vrijednost akcije je

Kada bi Beta bila 0,80 cijena kapitala bila bi

___________________________________________________________________________13

Page 14: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

K = 10 + 0,80 (20 – 10) = 18 %

A tržišna vrijednost akcije u ovom slučaju je

Iz primera je uočljivo da je tržišna vrijednost akcije niža kada je cijena kapitala viša i obrnuto.12

1.2.1.2. Cijena akcije

Izračunavanje cijene akcije vrši se na osnovu nekoliko metoda i to:

1. nominalna vrijednost akcije2. cijene akcija na osnovu tokova sredstava3. cijene akcija na osnovu diskontovanja dividendi4. cijene akcija na osnovu rasta dividendi5. cijene akcija na osnovu sagledavanja prihoda13

1.2.1.2.1. Nominalna vrijednost akcije

Nominalna vrijednost akcije predstavlja novčani iznos upisan na samoj akciji. Nominalna vrijednost je značajna samo kod utvrđivanja prava vlasnika običnih akcija. Kada se akcije emituju po utvrđenoj nominalnoj vrijednosti za njihov kasniji život presudan značaj ima tržišna cijena. Odnos između nominalne vrijednosti i tržišne cijene akcija je isti kai i kod vrijednosti i cijene u opštem slučaju.14

1.2.1.2.2. Cijene akcija na osnovu tokova sredstava

Cijena akcija na osnovu tokova sredstava ili cash flow analysis izračunava se po formuli:

12 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 11913 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 11214 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 113

___________________________________________________________________________14

Page 15: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

CA = gdje je:

CA = cijena akcijed = diskontna stopaPr = prihodTr = troškoviNT = neto troškovi sredstava15

1.2.1.2.3. Cijene akcija na osnovu diskontovanja dividendi

Izračunavanje cijene akcija na osnovu diskontovanja dividendi predstavlja popularan i u praksi često korišten način izračunavanja cijene akcija.Ovo se izračunava po formuli:

CA = ili

CA = gdje je

CA = cijena akcijeDiv = dividendaD = diskontna stopa

Prethodna formula izražava tržišnu cijenu akcija kao zbir svih dividendi koje će dobiti vlasnik. Kod ovog pristupa iako dopušta izračunavanje cijene akcija na jednostavan način postoji nekoliko značajnih ograničenja i to:

- sa koliko sigurnosti se mogu predvidjeti budući iznosi dividende- koliki je vremenski horizont svođenja dividende na sadašnju vrijednost- da li na cijenu akcije utiču i drugi faktori osim dividende.16

1.2.1.2.4. Cijene akcija na osnovu rasta dividendi

15 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 11316 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 115

___________________________________________________________________________15

Page 16: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Dividenda se može izračunati na sljedeći način:

Div = Dt-1(1+s)

Dok se stopa rasta dividende može izračunati iz sljedećeg odnosa

s =

Postoje tri moguća scenarija:

- nulti rast dividende Div1 = Div 2 = Div n - konstantan rast dividende Div1 = Div 0 * (1+s)n - model višestrukog rasta ( pretpostavka je da se dividende isplaćuju po stopama rasta koje su različite u sukcesivnim intervalima)

1.2.1.2.5. Cijene akcija na osnovu sagledavanja prihoda

Ovo izračunavanje cijene akcija polazi od stajališta da se cijena akcije može izračunati i na osnovu očekivanog prihoda.Matematička formula za izračunavanje cijene akcija na osnovu ovog pristupa izgleda ovako:

CA =

gdje je :

EPS = iznos prihoda po akciji

d = dividenda

Ovo predstavlja slučaj kada se sav prihod dijeli u obliku dividende.

U slučaju kada se uključi i razvojna komponenta formula se mijenja i ona izgleda ovako:

CA =

Gdje SVRM predstavlja sadašnju vrijednost razvojnih mogućnosti17

17 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 115

___________________________________________________________________________16

Page 17: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

1.2.2. Preferencijalne akcije

Preferencijalne akcije su akcije koje mogu da budu podijeljene u više klasa zavisno od obima i različitosti prava koje daju svojim imaocima. Za razliku od običnih preferencijalne akcije daju svojim imaocima određene privilegije: prednost u isplati dividende koja je unaprijed poznata i zagarantovana, prednost neraspoređenog ostatka likvidacione mase u slučaju prestanka akcionarskog društva likvidacijom, prioritet u korištenju usluga društva i sl.18

Preferencijalne akcije nose fiksnu dividendu, obično u procentu od nominalne vrijednosti, ali bez prava učestvovanja njihovih vlasnika u upravljanju preduzećem preko skupštine akcionara. Pravo upravaljanja se isključuje upravo zato što preferencijalna akcija ima fiksnu dividendu, što znači da vlasnik praferencijalne akcije ne snosi rizik ostvarenja neto dobitka a uz to u slučaju likvidacije preduzeća preferencijalne akcije se isplaćuju u visini nominalne vrijednosti iz likvidacione mase odmah poslije isplate obaveza a prije isplate običnih akcija što znači da je rizik vlasnika preferencijalne akcije u slučaju likvidacije preduzeća razlog više što vlasnik preferencijalne akcije ne učestvuje u upravljanju preeduzećem.

Iz svega navedenog vidljivo je da preferencijalna akcija ima karakteristike obične akcije zato što ja akcionarski kapital pribavljen prodajom preferencijalnih akcija i dugoročne obvaznice zato što nosi fiksnu dividendu . zbog toga se često kaže da je preferencijalna akcija hibridna dugoročna hartija od vrijednosti.

Razlozi što preduzeća izdaju preferencijalne akcije su sljedeći:

- s ciljem proširenja kruga investitora (ako je vlasnička struktura kapitala nepovoljna);

- izdavanjem preferencijalnih akcija preduzeća želi izbjeći širenje kruga akcionara koji upravljaju preduzećam preko skupštine akcionara.

18 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 110

___________________________________________________________________________17

Page 18: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Preferencijalna akcija može da bude s pravom kumuliranja dividende a i sa pravom participacije.

Ako je sa pravom kumuliranja dividende to znači da se neisplaćene fiksne dividende bili zbog gubitka bilo zbog nedovoljno ostvarenog neto dobitka, bilo zbog nelikvidnosti, kumuliraju i iskazuju kao obaveza za neisplaćenu dividendu, koje se isplaćuju kada preduzeće za to ima finansijske mogućnosti. Ta kumulirana dividenda isplaćuje se prije isplate običnih akcija a u slučaju likvidacije preduzeća kumulirana dividenda se zajedno sa nominalnom vrijednošćupreferencijalnih akcija isplaćuje iz likvidacione mase naravno prije isplate običnih akcija.

Preferencijalne akcije mogu biti konvertibilne tj. mogu se zamijeniti za obične akcije o čemu odlučuju vlasnici preferencijalnih akcija pri čemu se unaprijed prije izdavanja akcija utvrđuje u kojim rokovima i u kome odnosu se može ako vlasnik želi preferencijalna akcija konvertovati u običnu akciju.

Preferencijalna akcija može biti opoziva.

To znači da preduzeće može pri izdavanju preferencijalnih akcija zadržati pravo njihovog opoziva, prektično pravo njihovog otkupa pri čemu se otkup vrši po nominalnoj vrijednosti plus otkupna premija koja je obično do 10%.

Fiksna dividenda na preferencijalnu akciju isplaćuje se iz neto dobitka a neto dobitak je razlika između bruto dobitka i poreza na finansijski rezultat. Iz toga slijedi da se i fiksna dividenda oporezuje jer ulazi u poresku osnovicu. Iz svega toga može se zaključiti da je trošak finansiranja iz kapitala pribavljenog prodajom preferencijalnih akcija jednak zbiru fiksne dividende i dijela poreza na finansijski rezultat koji otpada na fiksnu dividendu.

___________________________________________________________________________18

Page 19: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Primjer br 4

Ako je fiksna dividenda na preferencijalne akcije 10 % i ako je poreska stopa na bruto dobitak odnosno na poresku osnovicu 50 % da bi preduzeće ostvarilo neto dobitak u visini fiksne dividende ono mora da ostvari stopu bruto dobitka u odnosu na akcijski kapital od 20 %= (10 x 100) / (100 – 50) = 20.19

Obzirom da je dividenda na preferencijelne akcije fiksna njenu tržišnu vrijednost nije teško odrediti, a ona služi samo kao orijentaciona cijena za prodavce i kupce preferencijelne akcije na sekundarnom tržištu dugoročnih hartija od vrijednosti.

Tržišna vrijednost preferencijelne akcije određuje se iz sljedećeg odnosa:

gdje je:

D = fiksna dividenda u apsulutnom iznosuK = vladajuća kamatna stopa na tržištu kapitalaN = nominalna vrijednost preferencijalne akcijeSd = stopa fiksne dividende računata iz odnosa fiksne dividende i nominalne

vrijednosti preferencijalne akcije

I dividenda na obične akcije ulazi u poresku osnovicu jer se isplaćuje kao i fiksna dividenda na preferencijalne akcije iz neto dobitka.

19 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 122

___________________________________________________________________________19

Page 20: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

1.2.2.1. Vrste preferencijalnih akcija

Preferencijalne akcije mogu biti:

1. Kumulativne akcije - koje daju pravo na naplatu svih neisplaćenih dividendi prije ispalte dividendi na osnovu običnih akcija;

2. Participativne akcije – daju pravo njenom imaocu da kumulira naplatu utvrđene prioritetne dividende i naplatu dividende koja u skladu sa odlukom o emisiji akcija pripada imaocima običnih akcija;

3. Participativno – kumulativne akcije – koje predstavljaju kombinaciju participativnih i kumulativnih akcija i

4. Konvertibilne akcije – daje pravo imaocu da je može pretvoriti u običnu akciju u skladu sa odlukom o emisiji akcija. 20

20 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 110

___________________________________________________________________________20

Page 21: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

1.3. Donošenje odluka o dividendi – raspodjela neto dobiti

Odlukama o dividendi se definiše koji će dio neto dobiti biti plaćen dioničarima u vidu novčane dividende kao postotak zarade dioničara, zatim se odlučuje kakva će biti politika stabilnosti apsulutne vrijednosti dividendi. Prije donošenja bilo kakve odluke o dividendi neophodno je seriozno provjeriti posljedice koje može izazvati preferisanje stope izdvajanja iz neto dobiti za finansiranje novih investicija na račun niže stope gotovinske dividende koje se namjerava sprovesti kroz odluke o finansiranju. Drugim riječima odluke o dividendi imaju pozitivnog i negativnog uticaja na ukupan potencijal za finansiranje u koji uključujemo i potencijal koji će se dobiti novom emisijom vrijednosnih papira npr. dionica.

Od značajnih pitanja koja se tiču odluka o dividendi spomenućemo sljedeće:

- definisanje politike dividende i njen značaj;- složenost interesa na kojima se zasniva politika dividende;- odraz politike dividende na tržišnu poziciju preduzeća (cijenu dionica,

cijenu preduzeća);- politika dividende u svjetlu buduće emisije dionica;- politika dividende s gledišta obezbjeđivanja jače vlastite materijalne

osnove za razvoj preduzeća, posebno u smislu obezbijeđivanja sposobnosti finansiranja;

- politika dividende posmatrana s gledišta usaglašavanja interesa vlasnika i menadžmenta;

- politika dividende posmatrana s aspekta zadovoljavanja raznih interesa dioničara (interesi sitnih dioničara, srednjih i krupnih);

- politika dividende s gledišta zadovoljavanja interesa zaposlenih radnika kao nedioničara (zahtjevi njihovih sindikata za poboljšavanje uslova rada);

- politika dividende posmatrana kroz prizmu načina realizacije dividende (gotove isplate, objedinjavanje dividendi radi kupovine novih dionica u preduzeću ili van preduzeća);

- politika dividende posmatrana s gledišta interesa okruženja (uticaj na kupovnu snagu područja, interes poreskih organa, potrebe za ulaganja u zaštitu okoline, otvaranje novih radnih mjesta).

___________________________________________________________________________21

Page 22: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Finansijska politika dividende treba da obuhvati i :- utvrđivanje postotka zarade koji se plaća dioničarima u novčanim

dividendama;- stabilnost apsulutne vrijednosti dividende oko trenda;- dividende isplaćene putem dodatnih dionica;- dionice smanjene vrijednosti (usitnjavanje dionica);- iskup dionica.21

2. DUGOROČNE OBVEZNICE

Obveznica je hartija od vrijednosti kojos se njen izdavalac obavezuje da će imaocu ili vlasniku obveznice isplatiti iznose novčanih sredstava naznačenih uobveznici, prema tačno utvrđenom iznosu i preciziranoj dinamici.22

Dugoročne obveznice može izdati država, preduzeće, banka i druge finansijske institucije a mogu da glase na ime ili donosioca.

Preduzeće izdaje dugoročne obveznice sa ciljem da se za relativno visoku sumu kapitala koji pozajmljuje lakše nađe zajmodavac u nizu sitnih budućih kupaca dugoročnih obveznica, jer mu je za tako veliku sumu teško naći jednog zajmodavca. Da bi preduzeće moglo emitovati dugoročne obveznice prethodo mora pribaviti saglasnost da se može dugoročno zadužiti.. tom saglasnošću štite se budući zajmodavci pa je otuda njeno dobijanje uslovljeno kreditnom sposobnošću preduzeća.

Postupak izdavanja dugoročnih obveznica je sljedeći:

Prvo se utvrđuje obim kapitala koji će se pribaviti izdavanjem dugoročnih obveznica, vrsta, kamatna stopa, nominalna vrijednost pojedinačnih obveznica. Zatim se pribavlja saglasnost za zaduženje i na osnovu svega toga donosi se odluka o izdavanju dugoročnih obveznica. Nakon toga vrši se zaključivanje ugovora kojim se regulišu prava povjerilaca i obaveze dužnika u pogledu dospjelosti glavnice, plaćanja kamate, zalaganja imovine, eventualne restrikcije na moguće akcije dužnika u toku trajanja duga i drugo. Taj ugovor se obično zaključuje sa bankom koja time predstavlja legalnog predstavnika svih budućih kupaca obveznica i koja se često naziva staralac.

Dužnosti banke ili staraoca su sljedeće:

- potvrđuje emisiju dugoročnih obveznica uz prethodnu provjeru da li su ispunjeni zakonski uslovi za dugoročno zaduženje;

- kontroliše izvršenje obaveza od strane preduzeća iz ugovora prema držaocima dugoročnih obveznica;

21 Poslovne finansije - teorija i priktična primjena, Prof. Njuhović dr. Zijad, Šain mr. Željko, Ekonomski fakultet univerziteta u Sarajevu, 2003. god. Str. 12222 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 129

___________________________________________________________________________22

Page 23: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

- preduzima zaštitne mjere u interesu držaoca dugoročnih obveznica ako preduzeće dužnik ne izvršava obaveze iz ugovora.

Prvo prodaja dugoročnih obveznica vrši se ili direktno nekoj finansijskoj instituciji ili se prodaju publici preko specijalizovane finannsijske institucije kao posrednika. Posrednik se može javiti kao garant da će obveznice prodati čime preuzima na sebe rizik prodaje i direktno postaje prvi kupac ili prodaju može vršiti u ulozi komisionara. U prvom slučaju posrednik pokriva svoje troškove iz razlike između cijene po kojoj je platio obveznice preduzeća koje ih izdalo. U drugom slučaju posrednik naplaćuje komisionu proviziju od preduzeća.

Prva prodajna cijena dugoročne obveznice zavisi od odnosa kamate koju nosi dugoročna obveznica i vladajuće kamatne stope na dugoročnu štednju koju plaćaju banke. Ako su te dvije stope jednake dugoročne obveznice se prodaju po nominalnoj vrijednosti tj onoj vrijednosti koja je upisana na obveznici. Ako je vladajuća kamatna stopa na dugoročne štedne uloge niža od kamatne stope po kojoj je dugoročna obveznica emitovana dugoročna obveznica će se prodavati iznad nominalne vrijednosti – ostvariće se premija.

Primjer br 5

Dugoročna obveznica je emitovana uz kamatnu stopu od 10 % a vladajuća kamata na dugoročne stedne uloge je 8 %. Kolika je prva prodajna cijena.

a premija je 250 = (1.250,00 – 1.000,00)

Kupac će godišnje dobijati kamate 100 = (1.000,00 x 0,10) što u odnosu na plaćenu cijenu iznosi 8% = (100/1.250,00) x 100.23

2.1. Tržišna vrijednost dugoročne obveznice

Tržišna vrijednost dugoročne obveznice utvrđuje se tako što se godišnja kamata za preostalo vrijeme do dospijeća i nominalna vrijednost dugoročne obveznice diskontuju na sadašnju vrijednost uz primjenu diskonta u visini vladajuće kamatne stope na dugoročnu štednju. Primjenjuje se sljedeća formula

23 Finansijski menadžment, prof. dr. Dragan Mikerević, Banja Luka 2005. str. 125

___________________________________________________________________________23

Page 24: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

gdje je:

P = tržišna vrijednost dugoročne obveznice;I = godišnji iznos kamate koji nosi dugoročna obveznica;k = vladajuća kamatna stopa na dugoročnu štednju;N = nominalna vrijednost dugoročne obveznice;n = broj godina roka dospijeća dugoročne obveznice

Utvrđena tržišna cijena nije cijena po kojoj se dugoročna obveznica prodaje na sekundarnom tržištu već samo izvjesna orijentacija kupcu i prodavcu pri kupovini i prodaji na sekundarnom tržištu dugoročnih hartija od vrijednosti.

Loša strana finansiranja iz kapitala pribavljenog emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti je u tome što glavnica ili nominalna vrijednost na čitavu emisiju dospijeva za plaćanje odjednom što izaziva veliko finansijsko opterećenje. Taj problem se rješava tako da preduzeće do tog vremena pomjeri dugoročnu finansijsku ravnotežu ka izvorima za iznos duga po obveznicama ili da se dugoročne obveznice emituju u serijama tako da postepeno u razmacima dospijeva otplata glavnice svake serije.

2.2. Osnovni elementi obveznice

Obveznica se sastoji iz dva dijela:

1. Omota ili plašta2. Talona

Omot ili plašt obveznice gotovo je identičan omotu akcije. Sadrži sve bitne elemente kao i omot akcije kao što su:

a) kamatna stopa b) rok otplaćivanja c) procenat participacije u dobiti (participativna obveznica) d) garancije za isplatu obaveza

U omotu se nalaze najbitniji elementi obveznice kao što su:

1. oznaka da je obveznica,2. naziv i sjedište emitenta obveznice, 3. naziv i sjedište vlasnika ili imaoca obveznice, 4. minimalna vrijednost obveznice, 5. visina kamatne stope po obveznici, 6. visina udijela u poslovnom rezultatu emitenta, 7. vrijeme odnosno rok otplate glavnice i iznosa kamate, 8. mjesto i datum izdavanja, 9. serijski broj,10. potpis ovlaštene osobe izdavaoca obveznice.

___________________________________________________________________________24

Page 25: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Talon obveznice sadrži kamatni i anuitetski kupon.

2.3. Nominalna vrijednost obveznice

Nominalna vrijednost obveznice je u stvari cijena obveznice, odnosno to je novčani iznos koji će imalac obveznice naplatiti na dan dospijeća, odnosno to je određeni iznos novca koji će emitent morati da plati imaocu na dan dospijeća obveznice.

Dospijeće obveznice je krajnji rok kada emitent mora da izvrši isplatu glavnice,odnosno rok do koga emitent mora izvršiti amortizaciju obveznice (isplata glavnice i kamata)

Amortizacija obveznice može biti :

jednokratna višekratna amortizacija

Iznos jednokratnih periodičnih kamata izračunava se pomoću formule

I = iN

I = iznos periodičnih kamatai = jedinične nominalne kamateN= nominalna vrijednost obveznice

2.4. Vrste dugoročnih obveznica

Dugoročne obveznice mogu biti:

1. Obične obveznice - koje niose povrat glavnice i u principu fiksnu kamatu;

2. Participativne obveznice – koje pored glavnice i kamate daju pravo i na participaciju u dobiti;

3. Garantovane obveznice - koje su obezbijeđene od trećeg subjekta (banka) da će obaveza po obveznici biti isplaćena u roku;

4. Konvertibilne obveznice – koje mogu biti s pravom opcije imaoca, obveznice za dionice i obveznice sa obaveznom zamjenom za dionice ali do određenog roka;

5. Obveznice sa pravom prijevremenog otkupa – pravom povlačenja

___________________________________________________________________________25

Page 26: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Obveznice takođe mogu biti:

1. Obveznice sa niskom kamatom – to su posebna vrsta obveznica koje preduzeća emituju a prodaju se uz primjenu odgovarajućeg diskonta kako bi se utvrdila njihova sadašnja vrijednost;

2. Obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom a koje su se pojavile kao posljedica inflatornih nestabilnosti , kao i zbog nestabilnosti kamatnih stopa.24

Pored ovih postoje i sljedeće vrste dugoročnih obveznica:

1. Obezbijeđena i neobezbijeđena dugoročna obveznica.

Obezbijeđena dugoročna obveznica je ona obveznica koja je izdata sa zalogom. Nejčešći je zalog nepokretna imovina (zemljište). Obezbijeđenje dugoročne obveznice može da bude i garancija banke. Obezbijeđene dugoročne obveznice izdaju preduzeća sumnjive kreditne sposobnosti. Neobezbijeđene dugoročne obveznice su izdate bez zaloga. Takve dugoročne obveznice izdaju preduzeća sa prvoklasnom kreditnom sposobnošću.

2. Kuponske i registarske dugoročne obveznice

Kuponske dugoročne obveznice su one koje imaju odštampane kupone za naplatu kamata, koje vlasnik naplaćuje njihovim podnošenjem na naplatu banci. Registarske dugoročne obveznice nemaju kupone za naplatu kamate, već se ime vlasnika uvodi u knjige preduzeća i o dospijeću kamate preduzeće mu šalje kamatu. Prve dugoročne obveznice glase na donosioca, a druge na ime.

3. Dohodovne dugoročne obveznice

Osnovna karakteristika ovih dugoročnih obveznica je u tome što se isplata fiksne kamate uslovljava ostvarenjem poslovnog dobitka kao razlike između prihoda i troškova bez kamata. Ugovorom o izdavanju dugoročnih obveznica precizira se način utvrđivanja poslovnog dobitka i njegova visina koju treba da dostigne da bi se kamata na dugoročne obveznice isplatila. Uz to neisplaćena kamata se kumulira i isplaćuje kada to omogući visina poslovnog dobitka, dok se glavnica plaća o roku dospijeća. Ovu vrstu dugoročnih obveznica po pravilu izdaju preduzeća koja su prošla sanaciju.

24 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 134

___________________________________________________________________________26

Page 27: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Prema emitentima dugoročne obveznice možemo podijeliti na:

a) Dugoročne instrumente duga – hartija od vrijednosti koje izdaje država, njeni organi i preduzeća – DRŽAVNI ZAPISI

Državni zapisi su hartije od vrijednosti koje periodično, obično svakih 6 mjeseci emituje Centralna Banka uz fiksnu kamatnu stopu – kuponsku stopu. Rok dospijeća je od 1 do 10 godina.Državne obveznice su hartije od vrijednosti izdate od strane vlade sa tipičnim rokom dospijeća od 5 do 20 godina – note trezora, državni stripsi, štedne obveznice, certifikat o zaduženju.Državne obveznice mogu biti :

a) bez kupona b) sa fiksnom ili varijabilnom kamatom

b) Dugoročne instrumente duga – hartija od vrijednosti koje izdaju korporacije i firme;

c) Dugoročne instrumente duga – hartija od vrijednosti koje izdaju nabke i druge finansijske institucije;

d) Diskontne obveznice. Diskontne obveznice se karakterišu time što je kamatna stopa kod ove vrste

obveznica niža od kamatne stope običnih obveznica, a da pri tome imaju isti rok dospijeća i isti kreditni rizik

___________________________________________________________________________27

Page 28: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

2.5. Utvrđivanje sadašnje vrijednosti obveznica

Utvrđivanje sadašnje vrijednosti obveznica vrši se po formuli

= Pvg (kuponski godišnji prinos) + Pv (glavnice)

gdje je:

Cijena – sadašnja vrijednost obveznice ili vrijednost obveznice u nultom periodu;C - isplata kupona za period t;Par - paritetni iznos ili nominalna vrijednost koja treba da bude isplaćena po dospijeću;Kb - diskontna stopa ili prinos po dospijeću, potrebna investitorima po ovom

kvalitetu ili rizičnoj klasi obveznica s obzirom na rang obveznica i isplaćuje se polugodišnje u Americi ili godišnje u Europi;

n - broj perioda po dospijeću.25

25 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 137

___________________________________________________________________________28

Page 29: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

2.6. Vrednovanje obveznica sa polugodišnjim plaćanjem

Vrednovanje obveznica sa polugodišnjim plaćanjem ( USA sistem) vrši se na osnovu sljedeće formule:

gdje je:

PVb - cijena obvezniceC1/2, C2/2 i Par/2 – polugodišnji kuponi isplate (polovina od godišnjeg kupona plaćanja), a ½ je periodična diskontovana stopa korištena za diskontovanje obveznice.26

2.7. Rizici na tržištu obveznica

Najučestaliji rizici na tržištu obveznica su:

1. Kreditni rizik;

I kod obveznice, kao i kod ostalih kreditnih ulaganja bitan faktor jeste vrijeme i značajno je istaći da što je duži vremenski period dospijeća obveznice veći je i rizik po osnovu ulaganja u obveznice.

2. Jednokratni i višekratni rizik (kamatni rizik);3. Rizik osiguranja interesa vlasnika obveznica;4. Formiranje eventualnog fonda za amortizaciju obveznica;5. Mogućnost revalorizacije obveznica u uslovima nastanka inflacije;6. Eventualna mogućnost konverzije obveznica u druge hartije od vrijednosti:

26 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 142

___________________________________________________________________________29

Page 30: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

2.8. Analiza boniteta izdavatelja obveznica

Analiziranje vjerojatnosti hoće li izdavatelj po dospijeću doista moći isplatiti glavnicu ili ne je posao kojim se u svijetu bavi nekoliko velikih agencija, a najpoznatije su američke Moody's i Standard & Poor's te francuski Fitch IBCA. Već i sam posjet njihovim web stranicama daje naslutiti o kakvim se golemim i kompleksnim poslovima radi jer svaka od njih analizira tisuće izdavatelja – od korporacija do država. Sve do pojave dionica 1812 godine obveznice su u SAD bile glavni instrument financiranja golemih kapitalnih projekata, od kojih svi nisu bili uspješni. Investitori su tada počeli tražiti i plaćati usluge profesionalnih analitičara. Konkretno, agencija Moody's je počela svoju aktivnost još 1900 godine kada je John Moody prvi počeo analizirati vjerojatnost isplate obveznica željezničkih kompanija.

I Moody's i Standard & Poor's u ocjenjivanju boniteta izdavatelja koriste nekoliko grupa sa pod-grupama čije su oznake doduše vrlo slične, ali ne identične. Najviši rejting je u grupi «A» sa tri slova A (AAA) kao najvišom gradacijom koju jedan izdavatelj može postići, najbližom apsolutnoj sigurnosti isplate glavnice po dospijeću. Nakon nje redom dolaze Aa i A. Dakle pod-grupe u grupi «A» imaju identične oznake i kod Moody's i kod Standard & Poor's. U grupi «B» - koja obuhvaća obveznice srednjeg kvaliteta koje mogu izgledati sigurne u sadašnjosti ali se mogu pokazati problematične na dugi rok - postoje također tri osnovne podgrupe: Baa, Ba i B kod Moody's; odnosno BBB, BB i B kod Standard & Poor's. Ove podgrupe imaju još i gradacije (brojke 1, 2 i 3 kod Moody's ) odnosno + (plus), nula ili – (minus) kod Standard & Poor's. Analogno je kod grupe C – najniže, koja obuhvaća visokorizične obveznice, koja se u praksi zbog očitih razloga rijetko susreće.

Postoji oštra demarkaciona linija koja dijeli sve oznake, bez obzira kojoj grupi pripadaju, na dva segmenta: onaj koji obuhvaća oznake koje smatraju sigurnim za investiranje (engl.: investment grade) ) i one koje se smatra nesigurnim (speculative grad e). Ta linija presijeca grupu «B» odvajajući podgrupe sa tri slova B od onih koje imaju samo dva: Baa3 od Ba1 kod Moody's odnosno BBB- od BB+ kod Standard & Poor's. Prelazak ove granice (slikovito rečeno, dobitak ili gubitak jednog jedinog slova) za svaku ne samo kompaniju nego čak i za državu predstavlja veliko dostignuće, a njegov gubitak najavu velikih neizvjesnosti i problema. Kada je u oktobru 2003.godine Moody's povisio rejting Rusije na Baa3 – dakle najniži u grupiinvestment grade (investicijski rejting), to je slavila cijela ruska financijska javnost. «Rusija je time ušla u grupu ozbiljnih država vrijednih da se u njih investira, a to istovremeno predstavlja i najveći osobni trijumf Vladimira Putina.

Većina država u Istočnoj Evropi ima rejting BBB ili BB kod Standard & Poor's

___________________________________________________________________________30

Page 31: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

odnosno Baa ili Ba kod Moody's – dakle «osciliraju» oko granice koja dijeli investicijski od spekulativnog rejtinga. Jedna od novih država koja ima – doduše najniži ali ipak investicioni kreditni rejting: BBB kod Standard & Poor's; BBB- k od Fitch IBCA te Baa3 kod Moody's jeste susjedna Hrvatska Niko ne očekuje da će bilo koja od tih država u predvidivoj budućnosti postati toliko sigurna za strane investicije da će uspjeti ući u grupu A – financijska disciplina odnosno shvaćanje obaveza ugovorenih plaćanja još uvijek su jako daleko od onih u razvijenim državama Zapada. Po nekim ironičnim komentarima, bivše socijalističke države danas imaju «mekani» kreditni rejting analogno kao što su nekada imale «meke» valute.

U razvijenim državama Zapada plaćanja u ugovorenom (redovno vrlo kratkom) roku predstavljaju nešto poput «poslovne svetinje» koja objašnjava golemu ulogu koju imaju Moody's i Standard & Poors kod dodjela kreditnog rejtinga svakog izdavatelja obveznica odnosno stepen sigurnosti da će on zaista, po njihovom dospijeću, isplatiti njihove nominalne iznose. U SAD, na primjer, ne samo korporacije nego čak i države znaju da njihove obveznica neće na tržištu imati velike šanse ako im Moody's ili Standard & Poor's ne odobre dragocjeni, najviši AAA rejting. Investicijski fondovi u SAD čak ne smiju, temeljem federalnog zakona, ulagati u kompanije čije vrijednosnice nemaju investicioni rejting.

Svi koji ne mogu dobiti najviši, AAA rejting se obraćaju posebnim osiguravateljima obveznice – monolines– koje osiguravaju njihovu isplatu ako izdavatelj to ne bude u mogućnosti. Kriza hipotekarnih kredita u SAD izazvala je i krizu osiguravatelja kada je postalo jasno da ne samo što mnogi izdavatelji neće biti u stanju isplatiti nominalne iznose svojih obveznica kada dospiju na naplatu, već da niti njihovi osiguravatelji za te isplate neće imati dovoljno sredstava. Tako je nedostatak tih sredstava (capital inadequacy) kod osiguravatelja značajno pridonio razmahu današnje globalne kreditne krize.

Naravno, dodjela kreditnog rejtinga nižeg od očekivanog često izaziva reakcije. I Moody's; i Standard & Poor's i Fitch IBCA često upozoravaju da njihovi klijenti «njihove ocjene rejtinga često ne prihvaćaju s entuzijazmom».

Kada je početkom oktobra 2005. Standard & Poor's snizio dugoročni Agrokorov kreditni rejting sa B+ na B, prema medijskim izvještajima koji su se pozivali na «izvore bliske kompaniji» Agrokor je odmah službeno reagirao s argumentacijom da Standard & Poor's «ne poznaje specifičnosti tržišta Hrvatske i regije», pa je njegovu odluku ocijenio kao«neutemeljenu, nepravednu i štetnu». U nekim dnevnim novinama su se čak pojavile sugestije da «smanjenjem rejtinga velike strane kompanije mogu oslabiti domaćeg igrača kako bi ga lakše preuzele ili mu otele dio tržišta.

Sergio Marchionne, današnji čelnik Fiata Spa (konglomerat koji pored Fiat Auta obuhvaća još i jedinice koje proizvode kamione, građevinsku i poljoprivrednu mehanizaciju itd.) koji je kroz proces drastičnog restrukturiranja uspio taj konglomerat ne samo vratiti u pozitivno poslovanje nego još postići i to da se prošla poslovna godina

___________________________________________________________________________31

Page 32: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

prvi puta završi bez dugova, također je javno iznio svoje razočarenje činjenicom da Moody's Fiatu Spa još uvijek nije dodijelio investicijski rejting (investment grade). Po njemu, , analitičari te agencije nisu potpuno objektivno ocijenili trenutačnu financijsku poziciju Fiata Spa.

Tabela vrednovanja (rejting) obveznica 27

Moody's Standard & Poors

Duff & Phelps Karakteristike

Najisplatljivije ulaganje – visoka kreditna sposobnost

Aaa AAA 1 Najbolji kvalitet, najmanji kreditni rizik, prvoklasna obveznica

Aa1 AA+ 2Visoki kvalitet, malo veći rizik nego kod

obveznica visokog rangaAa3 AA 3Aa3 AA- 4A1 A+ 5

Moguće poteškoće u daljem kvalitetu kredita – srednje obveznice višeg ranga

A2 A 6A3 A- 7Baa1 BBB+ 8

Obveznice srednjeg kvaliteta i rangaBaa2 BBB 9Baa3 BBB- 10

Spekulativne – niža kreditna sposobnost

Ba1 BB+ 11 Spekulativno izdanje ,veći kreditni rizik, nisko rangiraneBa2 BB 12

Ba3 BB- 13B1 B+ 14 Vrlo spekulativno, vjerovatnoća

budućeg propusta, nisko rangiraneB2 BB3 B-

Pretežno spekulativne – podrazumjeva rizik ili nenaplativostCaa CCC Visoko spekulativno ili postoji propust

ili je velika vjerovatnoća da će doći do propusta

Ca CCC C

D Bez ispunjavanja obaveza – propust u plaćanju kamate i glavnice

27 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 163

___________________________________________________________________________32

Page 33: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

2.9. Bumerang obveznica

Izdavanja obveznica - s ciljem refinanciranja kratkoročnih obaveza ili ulaganje u kapitalne objekte – ima i svoju drugu stranu. Ona proizlazi iz činjenice da se novac prikupljen danas treba vratiti vlasnicima obveznica tek po njihovom dospijeću, što znači tek za nekoliko godina. U vladi (u slučaju države) odnosno u menadžmentu (u slučaju kompanije) oni koji odobre izdanje obveznice redovito neće biti i oni koji će novac prikupljen njihovim izdanjem trebati vratiti. Pojednostavljeno rečeno, to znači da neko danas troši novac koji će trebati vratiti neko drugi. Problem se počne zaoštravati kada izdavanje obveznica postane«uobičajena praksa» pa se izdanjem novih financira otplata starih. «Financijska nepismenost» tako postaje majka ideje da se izdanjem obveznica na lak način može doći do značajnih sredstava koja se mogu koristiti godinama uz cijenu s kojom se «može živjeti» ili koja se barem «može podnijeti». Ovakva praksa ne mora biti opasna ako je s poslovanjem i razvojem kompanije odnosno s privrednim rastom i izvozom (u slučaju države) sve u redu. Ali šta ako se trend obrne pa razvoj krene suprotnim smjerom? Što ako se, kod kompanije, pojavi«negativan tok novca» koji brzo rezultira u «negativnom dioničarskom kapitalu»? Drugim riječima, šta se dešava kada se novac prikupljen izdanjem obveznica ne investira efikasno pa se poslovanje počne pogoršavati, što će isplatu glavnice kada dospije na naplatu učiniti«problematičnom»?

Podrazumijeva se da će rejting agencije brzo uočiti negativni trend poslovanja i odmah sniziti kreditni rejting izdavatelja. Svako novo izdanje obveznica tada postaje moguće tek uz znatno višu kamatu (ostavljajući po strani njihovo osiguranje bilo kod osiguravatelja ili aktivom kompanije. Ako je silazni trend poslovanja konstantan, jednog lijepog dana za obveznice koje kompanija ili država namjeravaju izdati više ne mogu dobiti iole povoljan kreditni rejting, o AAA da se i ne govori. Financiranje obveznicama tada definitivno otpada jer je jasno da ih niko neće htjeti kupiti.

Banke u takvoj situaciji naravno ne žele odobriti nove kredite. Ako za isplatu glavnice kompanija jednostavno nema sredstava, datum dospijeća obveznica lako može značiti skoru najavu pokretanja stečajnog postupka. Ovakav razvoj događaja kolokvijalno se naziva«bumerang obveznica» jer je analogan letu bumeranga koji svojim povratkom može zadati udarac onome ko ga je bacio, ako ne računa s njegovim povratkom: nove je nemoguće izdati, a stare dolaze na naplatu.

Prva post-socijalistička država koja je doživjela iskustvo s «bumerangom obveznica» bila je Rusija 1998. godine kada nije mogla isplatiti oko $ 40 milijuna domaćih obveznica. Ideja kod njihovog izdavanja bila je smanjiti vanjski dug.

___________________________________________________________________________33

Page 34: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Iskustva govore das niti jedna od hrvatskih kompanija – koje ćemo uzimati za primjer koje su izdale korporacijske obveznice – Agrokor Bina Istra, Podravka, Belišće, Pliva, Medika pa čak niti Atlantic Trade (koji je svoje prve obveznice u visini od 15 miliona eura izdao kao d.o.o.) nije do sada s njima imala problema.Ali, tu je pitanje uslova poslovanja u konkretnom poslovnog okruženju. Kolika je vjerovatnoća da rejting Republike Hrvatske uskoro neće «otići» ispod crte u spekulativni sektor? I, ako se to desi, koji će biti efekti?

U radnom dokumentu MMFa iz oktobra prošle godine Vulnerabilities in Emerging South-eastern Europe - How Much Cause for Concern je izričito navedeno da «Jugoistočna Evropa danas pokazuje debalanse poput onih u Istočnoj Aziji prije deset godina. Akutni debalansi u Hrvatskoj pokazuju da ona danas ima veći nivo duga kao proporcije BDPa i veću pasivu tekućih plaćanja s inozstranstvom od prosjeka u Istočnoj Aziji prije krize u 1997 godini». Jasno je da bi se «prijelaz» kreditnog rejtinga Republike Hrvatske u speculative grade automatski odrazio i na rejting obveznica koje su izdali njeni gradovi, od Pule do Dubrovnika. Budući da je garant svih tih obveznica je u krajnjoj liniji ipak država, ova praksa izdavanja obveznica gradova u Hrvatskoj ima velik broj kritičara jer se tako prikupljana sredstva koriste mahom za financiranje golemih, prestižnih sportskih objekata koji će biti izdašna «trošila» proračunskih sredstava a ne njegovi «punjači» (što bi, barem teoretski, mogli bili privredni pogoni da se u njih investirao taj novac!).28

28 http://www.pbz.hr, 04.07.2008. – 12.20 h

___________________________________________________________________________34

Page 35: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

3. OSTALE DUGOROČNE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI – FINANSIJSKI DERIVATI

Kada govorimo o finansijskim derivatima moramo imati u vidu da su to hartije od vrijednosti čija je vrijednost izvedena iz neke druge imovine ili nekog drugog finansijskog instrumenta i mogu se smatrati izraziti rizičnim finansijskim instrumentima.

Postoji više finansijskih derivata i to:

1. Terminski ugovori a) Opcijeb) Fjučersc) Forvards

Najdinamičniji dio tržišta derivatima odnosi se na opcije. Riječ je o specifičnim ugovorima koji nisu obavezni da se realizuju od strane njihovog vlasnika. Zbog toga su opcije instrumenti koji u velikoj mjeri koriste princip poluge, a s druge strane imaju ograničenu visinu gubitka. To su opcije konverzije obveznica i preferencijalnih akcija u obične akcijske i prava kupovine običnih akcija po unaprijed utvrđenoj cijeni. Takve akcijske opcije koriste se kao poslastice emisije obveznmica i preferencijalnih akcija, kao sredstva stimulacije menadžmenta i zaposlenih i kao sredstvo izbjegavanja agencijskih troškova.

Istorijski gledano derivati su vezani za unapređenje trgovine žitom i stokom u Čikagu u 19. vijeku, a pravu eksploziju doživljavaju 70 – ih godina 20. vijeka s narastanjem tržišta finansijskih derivata. Riječ je o nekoj imovini za koju je derivat sastavljen, a koji se najčešće naziva vezanom imovinom. U svojstvu vezane imovine može se pojaviti bilo koja roba, finansijski instrument ili čak i neki derivat. Praktično ne postoji imovina za koju se ne bi mogao sastaviti neki derivat ali se oni najčešće sastavljaju za hartije od vrijednosti.Pri tome oni često daju mogućnost sticanja akcija (i drugih hartija od vrijednosti) u budućnosti. Ta se mogućnost obezbijeđuje na razne načine i putem raznih derivata. Tako se mogućnost sticanja akcija u budućnosti može obezbijediti i realizovati terminskim ugovorom ili pribavljanjem različitih opcija za sticanje akcija.

___________________________________________________________________________35

Page 36: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Opcija je ugovor koji daje pravo ali ne i obavezu njenom vlasniku da kupi ili proda neku vrstu imovine po unaprijed utvrđenoj cijeni unutar određenog razdoblja (do godinu dana). Opcije se mogu odnositi na realnu imovinu (zemljište, građevine i sl.) ili na finansijsku imovinu odnosno hartije od vrijednosti.Trgovina opcijama počela je prije 200 godina na Londonskoj berzi akcija.Opcije se mogu realizovati prema:

1. Mogućnosti izvršenja – gdje se razlikuju američke i evropske opcije. Američke opcije mogu se izvršiti u bilo koje vrijeme dok se evropske opcije mogu izvršiti samo na tačno određeni dan dospijeća;

2. Karakteru vezane imovine – gdje se opcije dijele na robne i finansijske opcije;

3. Pokrivenosti – gdje se razlikuju pokrivene i nepokrivene opcije. Pokrivene opcije sastavljaju se kada posjedujemo vezanu imovinu a nepokrivene kada ne posjedujemo;

4. Vremenu trajanja – gdje su po pravilu opcije kratkoročni finansijski instrumenti, iako mogu postojati i dugoročne opcije;

5. Zauzetoj investicionoj poziciji – ipak se osnovna klasifikacija opcija koja se odnosi na investicionu poziciju koja se njima zauzima. Tako razlikujemo:

- kupovnu (call) opciju:- Prodajnu (put) opciju.

Kod kupovne callopcije javljaju se dva investitora – kupac opcije s jedne strane i prodavac opcije s druge strane. Pravo iz opcije njen vlasnik će iskoristiti u slučaju da je tržišna cijena hartije od vrijednosti veća od cijene realizacije cijene opcije. Kupci CALL opcije špekulišu na porast cijena vezane imovine (hartija od vrijednosti) koja je predmetom opcije. Ako su predmetom opcija obične akcije takvi će ugovori po pravilu nositi zaštitnu klauzulu protiv bilo kakvog dijeljenja akcija, tako da će se cijena realizacije promjeniti proporcionalno izvršenom dijeljenju.Vrijednost CALL opcije izračunava se na osnovu sljedeće relacije

gdje je ;

V0 = minimalna vrijednost call opcije podospijeću;Pt = tekuća tržišna cijena akcije (imovine);

___________________________________________________________________________36

Page 37: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

E = cijena realizacije opcije

Prodajna – put – opcija predstavlja pravo ali ne i obavezu vlasnika da proda vezanu imovinu odnosno hartije od vrijednosti po cijeni realizacije u određenom roku dospijeća. Emitent je dužan da postupi po zahjevu kupca za šta kupac plaća određeni iznos premije.

Vrijednost PUT opcije izračunava se iz sljedeće relacije:

gdje je :

Xt = minimalna vrijednost PUT opcije;E = cijena realizacije PUT opcije;Pt = tržišna cijena vezane imovine.

Fjučersi su terminsko berzanski poslovi, poslovi dugoročnijeg karaktera a odnose se na kupoprodajne ugovore o kupovini, odnosno prodaji izvjesnih količina utvrđenih i standardiziranih berzanskih efekata na tačno određen dan u narednom periodu po kursu koji je ugovoren u vrijeme zaključenja ugovora. Razlozi poslovanja sa fjučersima na tržištu finansijskih fjučersa se uglavnom odnose na želju da se otklone rizici ''hedging '' i špekulacije zasnovane na korištenju imperfektnosti finansijskih tržišta.

Forvard je klasični terminski kupoprodajni ugovor u kome se kupac i prodavac dogovaraju tj. slažu oko isporuke određene količine i kvaliteta aktive (najčešće robe, odnosno u slučaju finansijskih fordova – finansijskog instrumenta) tačno određenog dana u budućnosti. Cijena po kojoj će se izvršiti isporuka, a samim tim i plaćanje mora biti unaprijed dogovoreno.29

29 Akcionarstvo i hartije od vrijednosti, Univerzitet za poslovne studije Banja Luka. Dr. Jovan Sejmenović, Banja Luka 2008. god, str. 171

___________________________________________________________________________37

Page 38: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

4. TRGOVANJE HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI I POSREDNICI U TRGOVANJU HARTIJAMA OD VRIJEDNOSTI

Postoje tri osnovna načina trgovanja dugoročnim hartijama od vrijednosti i to:

1. Neposredna kupovina između prodavca i kupca;2. Kupoprodaja na nacionalnom tržištu (over – the counter market = tržište preko

šaltera);3. Kupoprodaja preko berze dugoročnih hartija od vrijednosti (berza efekata).

Neposredna kupoprodaja između prodavca i kupca je zapravo prodaja dugoročne hartije od vrijednosti bez posrednika (iz ruke u ruku).

Kupoprodaja na nacionalnom tržištu odvija se preko posrednika. Taj dio kupoprodaje dugoročnih hartija od vrijednosti odvija se u svim zemljama u okviru svih velikih banaka. Postupak se sastoji u sljedećem: primljeni nalozi ponude i tražnje od klijenata međusobno se sučeljavaju i kada se poklope u svim elementima zaključuje se ugovor o kupoprodaji. Pri tome posrednici uzimaju u obzir kurseve istovrsnih hartija od vrijednosti objavljene prethodnog dana u kursnim listama berze efekata a za dugoročne hartije od vrijednosti koje se ne kotiraju na berzi efekata uzimaju se u obzir kursevi naznačeni u nalozima ponude i tražnje klijenata i eventualno dodatna konsultacija sa klijentima.

Trgovanje na berzi efekata je u stvari javno tržište dugoročnih hartija od vrijednosti zasnovano na principu aukcije (licitacije) kojoj prisustvuju članovi, ovlašteni posrednici (mešetari).

Mešetari su specijalizovani posrednici u trgovanju hartijama od vrijednosti i oni predstavljaju sponu između prodavca i kupca. Postoje sljedeće vrste mešetara:

1. Brokeri;2. Dileri;3. Makleri ili senzali

1. U SAD i Engleskoj postoji veoma mnogo brokerskih firmi. One posluju na principu agenata i za svoju uslugu naplaćuju proviziju. Kupuju i prodaju hartije od vrijednosti u ime i za račun klijenata ili u scoje ime i za račun klijenata. Poslovi brokerskih firmi su sljedeći:

Analiza tržišta dugoročnih hartija od vrijednosti sa ciljem identifikacije dobrih ulaganja;

Procjenjivanje političkih i ekonomskih uticaja na tržište dugoročnih hartija od vrijednosti;

Pružanje informacije klijentima;

___________________________________________________________________________38

Page 39: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

Primanje i sređivanje naloga klijenata za kupovinu i prodaju dugoročnih hartija od vrijednosti;

Realizacija primljenih naloga za kupovinu i prodaju dugoročnih hartija od vrijednosti.

2. Dileri rade na principu principala, kupuju hartije od vrijednosti u svoje ime i za svoje račun, a zatim ih prodaju klijentima ostvarujući razliku u cijeni između vrijednosti prodate i vrijednosti kupljene hartije od vrijednosti. Time snose i rizik ostvarenja pozitivne razlike u cijeni. U izvjesnim slučajevima dileri rade i na principu agenta, kupuju i prodaju hartije od vrijednosti u tuđe ime i za tuđi račun, s tim što u nalogu za prodaju i kupovinu moraju da naglase kada nastupaju u svoje ime i za svoj račun, a kada u tuđe ime i za tuđi račun. Funkciju dilera može da obavlja posebna finansijska organizacija, a često ista firma obavlja i poslove brokera i poslove dilera. U nekim zemljama funkciju dilera imaju velike banke.

3. Pod imenom MAKLERI ILI SENZALI pojavljuju se posrednici u Njemačkoj. Nastupaju u svoje ime i za svoj račun ili u tuđe ime i za tuđi račun kao i dileri.

___________________________________________________________________________39

Page 40: Text - Hartije Od Vrijednosti

DIPLOMSKI RADTema: Dugoročne hartije od vrijednosti Student : Zahirović Merima____________________________________________________________________________________________________

ZAKLJUČAK:

Iz navedenog izlaganja može se zaključiti da je pravni okvir dioničarstva – akcionarstva u BiH u odnosu na praksu evropskih i drugih zemalja skroman. Tranzicijski procesi odvijaju se usporenim tempom zbog prethodnih navika i oblika vlasništva.

Kako nedostaju mnogobrojni propisi, te nepripremljenost nadležnih organa vlasti zaduženih za tranzicijske procese i nepostojanje kvalitetnog kadra koji bi povukao snažnije ove procese, ondaq i ne iznenađuje ovakvo stanje.

Na nivou države ne postoji adekvatna legislativa, a entiteti ne sadrže identične standarde, pa se u praksi dešavaju nelogičnosti u pristupu tranzicijskim procesima.

Bez obzira na iznesene manjkavosti postoje i pozitivne pojave - doneseni su najneophodniji zakoni iz oblasti privatizacije – Zakon o tržištu novca i kapitala, Zakon o vrijednosnim papirima, Zakon o stečaju i likvidaciji, Zakon o privrednim društvima, Zsakon o Komisiji za vrijednosne papire i niz drugih podzakonskih i drugih akata.

___________________________________________________________________________40