Terra incognita - os-ampetropoljskog-drnis.skole.hros-ampetropoljskog-drnis.skole.hr/upload/os-ampetropoljskog-drnis/... · vrijeme srednjega vijeka naša je Gradina ... Terra incognita

Terra incognitaČasopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog, DrnišŠkolska godina 2012./2013.Pr

osin

ac, 20

13.

2

Osnovna škola Antuna Mihanovića Petropoljskog dobi-la je ime po Antunu Mihanoviću (1796. – 1861.), autoru teksta hrvatske himne. Pod ovim imenom škola je registrirana 26. travnja 1994. godine. Škola je svojim organizaci-jskim ustrojem te geograf-ski smještena u Dalmatinskoj zagori. Pokriva područje tri općine: Drniš, Oklaj i Ružić. Nastava se odvija u deset ob-jekata smještenih u Drnišu, Drinovcima, Oklaju, Gradcu, Siveriću, Pakovu Selu, Pok-rovniku, Radoniću I (Živkovići), Radoniću II i Čavoglavama.Školu sveukupno pohađa 778 učenika organiziranih u 54 razredna odjela, od čega je 27 nižih razrednih odjela (8 kom-biniranih) te 27 viših razred-nih odjela. Za učenike i nji-hove potrebe brine se ukupno 125 zaposlenika od čega je 89 nastavnika, 6 članova stručne službe, te administrativno i tehničko osoblje.S obzirom da se škola raspros-tire na 840 km², velik broj naših učenika su putnici. Svakod-nevno 12 autobusa prevozi čak 53 % svih učenika na nastavu. Na dan autobusi u dolasku i odlasku prijeđu 902 km. Sve na-vedeno čini nas po organizaciji dolazaka i odlazaka učenika i nastavnika kao i tijeka nastave vjerojatno jednom od najkom-pleksnijih škola u državi.Unatoč svemu navedenom, a roditelju i vanjskom suradni-ku najčešće nevidljivom, škola funkcionira bez većih proble-

ma. Svake godine prisutni smo u nizu projekata, obaveznih i neobaveznih, u rasponu od školskih i županijskih natjecan-ja preko nacionalnih ispitivan-ja, projekta samovrednovanja do različitih međunarodnih, humanitarnih i sportskih događanja. Dobru suradnju ostvaru-jemo s lokalnom zajednicom i osnivačem. Rado ustupamo školske prostore u svrhu organ-iziranja različitih događanja i manifestacija, a posebno bo-gatstvo čine i četiri sportske dvorane koje su otvorene ne samo amaterskim već i profe-sionalnim sportskim klubovi-ma.U smjeru svega prethodno na-vedenog nastojat ćemo održati

*Terra incognita (lat.) nepoznata zemlja – naziv za Dalmatinsku zagoru u prošlosti korišten od strane stanovništva priobalnih gradova

dosadašnju kvalitetu rada te težiti unaprjeđenju na svim područjima djelovanja. I na kraju, zašto pomalo znan-stveni naziv školskog časopisa

“Terra incognita”?Nastojali smo pomiriti ime časopisa s velikim geografskim i administrativnim prostorom koje pokrivamo, što nije bilo jednostavno. Nakon dugotra-jnog promišljanja konačna od-luka pala je na navedeni nas-lov, “Terra incognita”*. Takav je i naš svakodnevni rad, obi-man, tih i uporan, teško ga je gledajući sa strane pravilno sa-gledati u punoj veličini.

Ravnatelj: Saša Kolombo, prof.

UVODNA RIJEČ

2

Terra incognita - Časopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog 3

SADRŽAJPovijest Drniša ...............................................................................................................4Samovrednovanje- put do kvalitetnije škole ...................................................................5Web stranica škole .........................................................................................................5Ispitivanje računalne i informacijske pismenosti ...........................................................6Nacionalni ispiti iz matematike .....................................................................................6 Dobrodošli u svijet igre, zabave i učenja ........................................................................7Učimo u školskoj knjižnici ............................................................................................8Stvaramo .......................................................................................................................9Projekt “Bookmark” ....................................................................................................10Ugošćujemo ................................................................................................................ 11Obilježavanje Dana kruha ........................................................................................... 12Povijest žitarica ...........................................................................................................13Merry Christmas from Europe to Drniš ......................................................................14Božićna priredba .........................................................................................................15Valentinovo .................................................................................................................16Zaljubljeni o Valentinovu ............................................................................................ 17Maškare u Drinovcima ................................................................................................ 18Uskrsna prodajna izložba ............................................................................................ 19

“Lino višebojac” u našoj školi ......................................................................................20Finale “Lina višebojca” ............................................................................................... 21Dječja Olimpijada ........................................................................................................ 22Univerzalna sportska škola .........................................................................................23Hrvatski olimpijski dan ...............................................................................................24Mladi glumački talenti ................................................................................................24Natjecanja učenika ..................................................................................................... 25Kreativnost nižih razreda ............................................................................................ 26Kreativnost viših razreda .............................................................................................30Iskustvo školovanja u Australiji ...................................................................................32Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti učenika .........................................................33Izlet učenika ...............................................................................................................34Intervju: “Iz nastavničke perspektive” .........................................................................36Biseri iz školskih klupa ................................................................................................38

IMPRESSUM

Terra incognitaČasopis OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog, DrnišBr.1, rujan 2013.

Kontakt:OŠ Antuna Mihanovića PetropoljskogAntuna Mihanovića 4, 22320 DrnišTel./fax. 022 886 039E-mail: [email protected]

Za izdavača:Saša Kolombo, ravnatelj

Koordinatorice:Ivana Rak, psihologinja i Ivana Radočaj, pedagoginja

Učitelji suradnici:Knjižničarke: Anita Cota i Marina Čalić PolegubićUčiteljice hrvatskog jezika: Marija Perković, Anita Đidara, Ivana Odža, Jagoda Novaković, Karolina Cota, Venka BiondaMajdi Pamuković, učiteljica tjelesne i zdravstvene kultureMladen Brajica, učitelj matematikeKatarina Kovač, učiteljica engleskog jezikaStipe Ramljak, učitelj povijestiUčiteljice razredne nastave: Dijana Dunkić Matić, Branka Ivić, Aleksandra Perlić, Kata Čulina, Petra Bašić, Daniela Begonja, Ana Škiljo, Jelena Aleksić, Ana Mrđen, Jadranka Matić, Mladenka Sučić, Kristina Vranjković, Andriana Ne-doklan

Naklada: 150

4

Ja idem u šesti razred i jako malo znam o svome gradu kao i puno mojih vršnjaka, ali i odraslih. Zato sam i odlučila napisa-ti ovaj mali članak o mome gradu, točnije o njegovoj povijesti i imenu.Prošlost ovoga maloga grada počinje još jako davno, u kameno doba. Arheološkim istraživanjima u kanjonu rijeke Čikole i na Gradini pronađeni su ostaci iz kame-noga doba i vremena prije Rimljana. Za vrijeme srednjega vijeka naša je Gradina vjerojatno bila utvrda plemićke obitelji Nelipić. U petnaestom stoljeću na ovo područje provaljuju Turci koji 1522. godine osva-jaju Drniš i njegovu okolicu. Dugo se vre-

mena mislilo da su Drniš osnovali Turci,

nakon osvajanja ovog područja. Prema tom mišljenju, Turci su osnovali Drniš kao svoju bazu za osvajanje Šibenika i dali mu ime Dernis (Drniš) što bi na per-zijskome značilo „Vrata u polje“.Povjesničari su pronašli u Šibenskom arhivu dokument u kojem se Drniš prvi put spominje 8. ožujka 1494. godine. Nemoguće je onda da su Drniš osnova-li Turci i dali mu ime jer se ime grada Drniša po prvi put spominje 28 godina prije dolaska Turaka na ove prostore.Što znači ime Drniš još se ne zna, za to je potrebno još istraživanja. Možda zauvijek ime ovog malog grada ostane velika tajna.

Petra Vukušić, 6.c

Povijest Drniša

slika Drniša


Za razliku od dosadašnjih godi-na provedbe procesa samovred-novanja, tim za kvalitetu škole odlučio se ove školske godine za neke promjene. Nakon sud-jelovanja na trodnevnom semi-naru o procesu samovredno-vanja u organizaciji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) održanom u OŠ Vidici u Šibeniku, tim za kvalitetu bio je pun novih ide-ja. Pod vodstvom psihologinje Ivane Rak u lipnju 2012. na-kon završetka nastavne godine održane su tri jednodnevne ra-dionice s učiteljima nižih i viših razreda. Radeći u grupama, provedena je SWOT analiza (analiza prednosti, nedostataka i mogućnosti) naše škole. Radi-onice smo završili navođenjem brojnih ideja o unaprjeđenju rada naše škole koje smo uvrsti-li u školski kurikulum te tako mnoge od njih proveli u praksi

Samovrednovanje – put do kvalitetnije škole

Novosti iz škole od sada i na web stranici

Od ove školske godine ponovno je aktivirana web stranica škole. Entuzijazmom učiteljice Branke Ivić, psihologinje Ivane Rak te uz pomoć pedagoginje Ivane Radočaj stranica je obogaćena brojnim novim sadržajima. Na naslovnoj stranici redovito ob-javljujemo novosti te aktivnosti u radu škole. Dječja kreativnost pod vodstvom učiteljica dolazi do izražaja u kategoriji učenički radovi. Posebnu pažnju pridali smo upisima u srednju školu koji se od ove školske godine odvijaju elektroničkim putem. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na web stranici škole: www.os-ampetropoljskog-drnis.skole.hr

Osnovna škola Antuna Mihanovića Petropoljskog Drniš

:: Naslovnica ::

kroz ovu školsku godinu. U lis-topadu 2012. tim za kvalitetu je pozvan ponovno u OŠ Vidici gdje smo trebali prezentirati dotad učinjeno u procesu samovredno-vanja. Način na koji smo prov-eli samovrednovanje posebno je oduševio predstavnike NCVVO-a te su nas nakon seminara zamo-lili da napišemo svoje iskustvo kao primjer drugim školama te vrtićima koji upravo ulaze u pro-ces samovrednovanja. Priča o provedenom procesu samovred-

novanja očekuje svoju tiskanu verziju u časopisu Zrno, stručnom časopisu namijenjenom prosvjet-nim djelatnicima u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama te roditeljima. Proces samovredno-vanja se nastavlja i dalje s ciljem unaprijeđenja rada naše škole te većeg zadovoljstva učitelja, učenika i roditelja.Tim za kvalitetu: Marija Perković, Elza Strunje, Jelena Aleksić, Emilijana Galić, Ivana Rak, Saša Kolombo

O školiPodručne školeKriteriji ocjenjivanjaVremenik pisanih provjeraŠkolski kurikulumUčenički radoviUpis u srednju školuKnjižnicaKutak za roditeljeFoto-galerija

Rastemo


6

OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu, izabrana je među 180 osnovnih škola u svijetu za testiranje ICILS (International Computer and Information Literacy Study) koje provodi IEA (Međunarodno udruženje za vanjsko vrednovanje obrazovnih postignuća)

Anita Cota, školski ICT koordinator

Međunarodno istraživanje računalne i informaci-jske pismenosti učenika, održano je 16. travnja 2013. godine, u matičnoj školi u Drnišu. Riječ je o prvom međunarodnom komparativnom istraživanju o pripremljenosti učenika za život u informatičkom dobu, a ispitivala se sposobnost pojedinca da se služi računalom kako bi istraživao, stvarao i komunicirao kao aktivni sudionik u svome domu, u školi, na rad-nom mjestu i u široj zajednici. Testiranju je pristu-pilo trinaest učenika osmih razreda i svi nastavnici koji im predaju. Osim Hrvatske u istraživanju je sud-jelovalo još 20 država iz cijelog svijeta.Svi ispitanici ostat će anonimni, a hrvatski i međunarodni rezultati na razini država bit će objav-ljeni 2014. godine.

U travnju 2013. godine u našoj školi su pro-vedeni nacionalni ispiti znanja iz matematike. U ispitivanju su sudjelovali učenici osmih raz-reda matične škole. Nakon prikupljenih sug-lasnosti roditelja, 34 učenika su pristupila ispitu znanja i vještina iz matematike. Osim utvrđivanja razine usvojenog znanja i vještina iz matematike cilj je bio utvrditi i potencijalne probleme u usvajanju matematičkih kompe-tencija. Dobiveni podaci trebali bi pridonijeti razumijevanju, unaprjeđenju i razvoju sustava

Provedeni nacionalni ispiti iz matematike

Provedeno istraživanje računalne i informacijske pismenosti učenika

općeg obveznog, i posebno, matematičkog obrazovanja.

Ivana Rak, ispitni koordinator

Rastemo


DOBRODOŠLI U SVIJET IGRE, ZABAVE I UČENJA

Mjesto radnje: PŠ Siverić

Vrijeme radnje: veljača – svibanj 2012.

Glavni likovi: učenici 1.- 4. razreda i djeca iz vrtića

Sporedni likovi: Ana, Branka, Milka, Melita i teta Ivana

Osobine glavnih likova: entuzijazam, radišnost, suradnja, razigranost, maštovitost, kreativnost...

Kratak sadržaj: Sve je počelo jednoga dana nakon što su naši mali drugašići obradili le-ktiru „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. U želji da izrade plakat o veseloj lektiri stvorila se ideja da se ukrase opustošeni zidovi naše male škole. Već svima nam poznati likovi Petar Pan, Pipi Duga Čarapa, Pinokio, Bambi ... vrlo brzo oživjeli su na zidovima naše škole. No ni to nije bilo dovoljno, učenici su poželjeli dobiti „vlastiti zid“ kako bi na njemu pokazali svoju zajedničku snagu i umjetničku maštu. Tako su učenici prvoga razreda oslikali Godišnja

doba, učenici drugog i trećeg razreda Čarobnu šumu, a četvrtaši Grad iz budućnosti. Ne tre-bamo niti naglašavati kakvo je veselje nastalo kada su se uhvatili u koštac s kistovima i bo-jama. Boja se nije samo zadržala na zidu već se „prošetala“ po nasmiješenim licima koja su radosno otišla svojim kućama. Ponosna lica malih umjetnika dočekivala su posjetitelje škole veselo im pokazujući oživjele likove u sve življoj školi. Suradnja učitelja, učenika i roditelja ovog puta bila je i više nego uspješna.

Pouka: Kad se male ruke slože, sve se može!

Učiteljice: Ana Škiljo i Branka Ivić


8

PISANJE (NI)JE kAO DISANJE

Primijetila sam da učenici rado čitaju časopise u školskoj knjižnici te da prvo po-gledaju strip na zadnjoj stranici, ali i slikopriče/slikopjesme. Znaju li ih samostalno stvarati?

U drugom razredu već smo sas-vim dobro usvojili tehnike čitanja i pisanja. Vrijeme je da pokušamo samostalno pisati kraće vezane tekstove (sastavke), oblikovati i ispričati priču prema poticaju, ali i primati (recepcija) pjesmu i pojedine pjesničke slike. Tko god je ovo pokušao zna da nije nimalo jednostavno, jer dok govorimo, opušteno se smiješimo, mašemo rukama, udahnemo, malo zastanemo pa nastavimo, a ako smo što zabo-ravili vratimo priču korak-dva na raniju situaciju i sve lijepo objas-nimo. Kad što treba zapisati već je puno teže i zato moramo vježbati. Kas-nije će mnogima pisanje postati nužnost - kao disanje ili kucanje srca.

SLIkOPJESMA «Tko gdje spava?»

(2.a razred, OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog, Drniš)

U BRLOGU ZIMSKI SAN SPAVA,

ŽUĆI IZ VIRI GLAVA!

SE U DUPLJI DRVETA SKRIVA,

KIT U PLAVOM PLIVA!

STAJA JE ZA DOM,

GOLUB SPAVA U SVOM!

Anita Cota, knjižničarka

UČIMO u školskoj knjižnici

8


KNJIGA: Ja sam knjiga knjižica. Ime mi je DRUŽICA. Družica ću tvoja biti lijepom ću te naučiti.DJECA: Što to priča knjiga ova zar su pobjegla joj slova?KNJIGA: Lijepo vas pozdravljam i tu se zaustavljam. Kad sam bila sasvim mala kupila me knjižnica u školi, učiteljici da me čita i voli. Sva je slova pročitala sa listova mojih, sad je mudra postala, a ja sama ostala. … …

(Nevenka Puh)

»Bile smo prave glumice… Bilo nam je super i željele bismo opet glumiti, a najviše nam se svidje-lo to što smo glumile uz pomoć lutaka.» (Iva i Mia)

«Jako mi se svidjelo sudjelovati u predstavi, a bilo mi je najbolje kad smo otkrili tko sve to govori.» (Ivan)

«Predstava se svima svidjela. Dobro su nam pljeskali.» (Josip)

Anita Cota, prof. i dipl. knjiž.«Meni je najljepše bilo to što smo sve ovo nekome poklonili.» (Vanesa)

“KNJIGA”ZA ĐAKE PRVAKE

Na početku školske 2012./13. godine, Josip, Mia, Vanesa, Iva i Ivan (učenici 3.a razreda) vrijedno su pripremali lutkarsku dramsku igru «Knjiga» za đake prvake te ih na osobit način uveli u knjižnični prostor i ozračje.

Stvaramo


10

Projekt “Bookmark” – povezivanje s učenicima s drugog kraja svijeta

Projekt Bookmark je projekt Međunarodnog društva školskih knjižničara u koji su se školske go-dine 2012./13. uključili i učenici 4., 5. i 6. razreda PŠ Drinovci pod vodstvom knjižničarke Marine Čalić Polegubić. Cilj projekta je bio kroz razmjenu straničnika sa školama iz inozemstva proširiti dječje

listopad 2012. Izrada straničnika

U sklopu projekta učenici su prvo upoznavali države s kojima su surađivali u projektu. Slijedio je razgo-vor o motivima na zadanu temu (Školska knjižnica – ključ za prošlost, sadašnjost i budućnost). Učenici su odabrane motive crtali drvenim bojicama, a na poleđinama straničnika su pisali poruke o knjigama i čitanju na engleskom i hrvatskom jeziku, a bilo je i pokušaja pisanja na kineskom. Gotove straničnike smo plastificirali i poslali

školama u Oregonu i Hong Kongu zajedno s CD-om na kojem se nalazila kratka powerpoint prezen-tacija o Hrvatskoj, Šibeniku, Drnišu te našoj školi i učenicima kao i tijek nastanka straničnika. Sudjelovanje u ovom projektu učenicima je bilo za-nimljivo i zabavno, rado su u njemu sudjelovali, bili puni ideja, kreativni i maštoviti. Posebno veselje je nastalo kad smo primili straničnike iz škola part-nera koje su učenici sa zanimanjem proučavali.

Proučavanje pristiglih straničnika iz SAD-a i Kine

horizonte – upoznati djecu iz drugih zemalja, up-oznati škole drugačije od naše, razvijati dječju kreativnost, timski rad, suradnju i ljubav prema čitanju. Naša škola je uparena s dvije škole: četvrti razred sa školom iz Roseburga, Oregon, SAD, a peti i šesti razred sa školom iz Hong Konga, Kina.

Marina Čalić Polegubić, knjižničarka

10

Stvaramo


«Sretan nije onaj tko puno ima i grabi prema sebi, nego onaj tko usrećuje dru-goga kad daruje s ljubavlju»

U mjesecu knjige obična učionica je posta-la, bez rekvizita i kostima, veliko kazalište gdje vladaju geste, zvukovi i emocije. Ugos-tili smo glumca Dubravka Sidora s pred-stavom Sijač sreće po istoimenom djelu Božidara Prosenjaka. Okupili su se učenici svih nižih razreda matične škole. Du-bravko nas je uspio oraspoložiti i nasmijati, a i neki naši učenici su sudjelovali u pred-stavi glumeći tate, mame, sestre i rođake. Priča počinje uzaludnim pokušajem da odrasli nauče dijete izreći glas “a”. Nastav-lja se nestašnim igrama malog djeteta, zgodama i nezgodama u obitelji prilikom odrastanja, školskim događanjima, prvim ljubavnim nevoljama, a završava traženjem i nalaženjem sreće u životu.

Anita Cota, prof. i dipl. knjiž.

Jadranka Čunčić Bandov svima nam je poznata iz školskih udžbenika, knjiga i dječjih časopisa. Napisala je niz knjiga i igrokaza za djecu i mlade: Od jarca do komarca, Igra sa zmajevima, Šale, trice, zvrndalice, Puž na raskrižju, Tinka fakin-ka, slikovnicu Iju ju, … Većinu njih i sama je izvela u lutkarskim predstavama. Najčešći likovi su joj životinje, za koje je godinama istraživala materijale za izradu lutaka što nam je i prezentirala. U njenim rukama otpadni materijal postane lutka, poput krokodila od kutije za jaja ili žirafe od starih čarapa. Autorica je teksta lut-karske serije Tikvići te su posebno inte-resantne lutke nastale od raznih oblika i veličina tikava.U samo jednoj predstavi izmijenila je niz likova, uključila učenike, promijenila glas i preokrenula scenografiju. Lakoća s kojom to obavlja oduševila je i učenike i nastavnike.

Ugošćujemo


12

Tko je bio prvi pekar?Ako kojim slučajem ne znate tko je bio i kako je izgledao prvi pekar, učenici ovoga razreda nude sliku i objašnjenje: „Pekar je osoba koja peče kruh. Važan je svima nama. Zvao se Šime Bilan. Rodio se u Šibeniku. Volio je jesti peciva. Imao je jednu sestru i dva brata. Bio je oženjen, a žena mu se zvala Mari-ja. Išao je u školu za pekara. Prvo je mislio biti konobar, ali se predomislio. I tako je postao pekar. Svašta je pravio i živio sretno do kraja života.“ Učenici 2.r PŠ Siverić

U mjesecu listopadu s veseljem slavimo Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Vri-jedne dječje ruke uz pomoć mama i baka prave kolače i razna peciva i donose ih u školu. Također, donose razne jesenske plodove poput grožđa, jabuka, badema, oraha, tika-va… Tako je bilo i ove školske

Proslava Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje

Fra Mario blagoslivlja pripremljene poslastice i plodove

godine u Drnišu gdje su učenici nižih raz-reda aranžirali svoje stolove i predstavili pripremljene poslas-tice i plodove. Dane kruha je uveličao fra Mario Radman, naš vjeroučitelj koji je blagoslovio hranu. Poslije smo se svi lije-po počastili – učenici, učiteljice, fra Mario i č.s. Ana.

12


Povijest ŽITARICA je starija od kruhaDragi čovječe, Tebi tisućama godina poklanjam vitalnost, energiju i ljepotu. Usitnjavaš me i uzimaš sve što Ti ja pružam, jer znaš da sam ja tvoj prirodan i uvijek uspješan lijek za sva vremena. Ja sam poklon prirode za Tebe i sve Tvoje bližnje.

Evo što smo naučili o ŽITARICAMA i ULJARICAMA

Cjelovite ŽITARICE su čudesne namirnice. Mora-ju biti zastupljene preko 60% u našoj prehrani, a naša najvažnija krušarica je PŠENICA.

KRUH I ŽITARICE za zajutrak = temelj zdrave prehrane…

KRUH se pravi od pšeničnog brašna, u nekim hrvatskim krajevima i od kukuruznog, raženog, ječmenog i zobenog brašna…

Odličan doručak u obliku je ječmenih pahuljica

Saznali smo i da je laneno sjeme izrazito ljeko-vito. Sadrži ulja iznimne kakvoće, lignin i druga vlakna…

Tvoja ŽITARICA

Dobar je i kuhan i pečen, kao palenta, lepinja, kukuruzne pahuljice ili kokice…

Stigao je iz Južne Amerike i poznat je po nazivu KĆER ŽIVOTA…Žitarica koja je osvojila svijet – kukuruz!

Zašto je dobro jesti zobene pahuljice? Zato što ih jedu sportaši, a oni znaju što je zdravo i dobro.

Gotovo u svako jelo možemo dodati sjemenke suncokreta, lana, bundeve, sezama,…

RIŽA za brzo kuhanje je zapravo riža koja je već prokuhana i ponovno osušena!

3.a razredVoditelj: Anita Cota, prof. i dipl. knjiž

VJEROVALI ILI NE


14

Merry Christmas from Europe to DrnišUčenici četvrtih razreda imali su priliku sudjelovati u međunarodnom projektu pod nazivom „Christ-mas cards around Europe.“ Projekt je osmišljen s ciljem poticanja djece na pisanje božićnih čestitiki na tradicionalan način, kao i razvijanje vještine pisanja na stranom jeziku. U projektu je sud-jelovalo ukupno 46 škola iz zemalja članica Eu-ropske Unije te škole iz Hrvatske, Turske i Make-donije. Osim drniških učenika u ovom projektu sudjelovala je još samo jedna škola iz Hrvatske, Osnovna škola Medulin kraj Pule. Cjelokupnu in-icijativu potaknuo je naš učitelj talijanskog jezika Karlo Klarin koji je uz pomoć donacija NP Krka te Grada Drniša pribavio sredstva za izradu i slanje

čestitki. U sklopu projekta učenici su u predvorju škole naslikali kartu Europe na koju su lijepili pristi-gle božićne čestitke svojih europskih kolega. Naši učenici izradili su ukupno 50 čestitki koje su po-slane diljem Europe. Čestitke koje su izradili i ukrasili sadržavale su božićne poruke hrvatskih svetaca na hrvatkom, engleskom i talijanskom jezi-ku. Najzanimljiviji dio cijelog ovog projekta bilo je nestrpljenje i očekivanje prve čestitke koja nam je trebala stići iz Europe. Ta čast pripala je našim pri-jateljima Grcima. Učenici su svakodnevno s nesr-pljenjem provjeravali školsku poštu, a znatiželja nije popustila dok nismo dobili natrag svih 50 čestitki.

14


Svake godine povodom Božića, mi učenici PO Radonić I, organiziramo božićnu priredbu s nekoliko ig-rokaza. Tako smo i ove godine imali predstavu u kojoj su sudjelovali svi učenici, a na dan predstave u školi su se okupili roditelji, braća i sestre te susjedi. Zajedno smo se družili i počastili. Veseli i sretni ulazimo u Novu godinu.

Božićne priredbe koje se svake go-dine održavaju u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana prilika su da učenici pokažu svoje vještine plesa, glume, pjevanja i recitiranja. Neizostavan je i na-stup članova školskog zbora matične škole pod vodstvom nastavnice Elze Strunje. Tako su i ove godine učenici matične škole razveselili svoje roditelje, djelatnike i učenike škole svojim raznovrsnim tal-entima. Na fotografijama vam donosimo djelić atmosfere i neke od naših vrijednih izvođača na djelu.

Čari božićne priredbe

U sklopu božićne priredbe održana je humani-tarna prodajna izložba radova učenika četvrtih razreda.

Učiteljica: Dijana Dunkić Matić i učenici: Mirko Živković 2. raz., Luka Živković 3. raz., Marko Živković 3. raz., Nikola Živković 3.raz., Marina Živković 4. raz., Roko Živković 4. raz.


16

VALENTINOVO U DRINOVCIMA

Dugo sam ga gledala i smišljala kako da mu priđem... Na putu je uvijek stajala neka prepreka:

prijatelji, nastavnici, spremačice, domar.... jednostavno nam nije

suđeno!!!

Ne znam kako da joj pokažem da postojim i da mi se sviđa... Da sjednem kraj nje u busu,

ma ne, glupo je i svi će vidjeti...Prići njoj...hm...nemoguća

misija!!!Dosjetili se učitelji rješenju učeničkih ljubavnih briga! Tko ima što za kazat, nek’ napiše i ubaci u „LOVE BOX“!

Katarina, Iva i Marcela (učenice 4.b) izradile su prekras-na “srca za knjigu”, zapravo kutne straničnike. Priredile smo malu izložbu u knjižnici i sad smo u slatkoj nevolji - mnogi bi htjeli sudjelovati u ovoj radionici. Prostor je malen, Valentinovo je iza nas, ali naći ćemo mi načina da svi koji žele prođu radionicu “Srce za knjigu”.

Anita Cota, knjižničarka

VALENTINOVO u školskoj knjižnici OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu

Valentinovo

16


Bio je to sasvim običan dan. Otac je otišao na posao, a majka me poslala u školu. Dan je bio dosadan. Na nastavi nisam slušala nastavni-ka, samo sam gledala u praznu ploču. Sama sam sebi čudna…Što li mi se događa? Zvoni zvono! Pri izlasku sam ga ugledala! Nisam znala što napraviti, hoću li ga po-gledati u oči, pozdraviti ga ili samo proći pokraj njega. To sam i napravi-la.

Zaljubljeni Svatko se zaljubi, to bude kratka ili duga ljubav. Kad smo zaljubljeni, mi u mislima leti-mo. Mislimo na tu osobu, našu voljenu. Nekad nas ljubav za-slijepi pa postanemo nespretni, šlampavi ili povučeni. U školi popuštamo, prijatelje zanemaru-jemo, roditelje ne primjećujemo, samo nam je ljubav pred očima. Na nekog ljubav jako utječe pa se čudno ponaša, a netko je isti kao uvijek, iako je do ušiju zaljubljen. Ljubav je slijepa i ne poznaje granice.

Ante Punda, 5.a

Zaljubljeni Mislim da znam jednu os-obu koja je zaljubljena. To je moja prijateljica iz 5. c. Ne želim reći njezino ime jer bi se naljutila. Ona se zaljubila u jednog dječaka koji ide s njom u razred. On je niži od nje, ali to njoj ne smeta. Uvijek kad smo zajedno, ona je u oblacima. Ponekad se pitam je li dobro. Stalno pjeva i smije se. Gdje god dođemo, ona priča o tom dječaku. On je također zalju-bljen u nju. Uvijek mi govori da su u vezi za koju ni on ni ona ne znaju.

Antonela Bilić, 5.a

Priča o ljubavi Jednoga dana Sunce se zaljubi u Mjesec. Jedne noći Mjesec se zaljubi u Sunce. Bila je to skoro nemoguća ljubav. Kada bi Sunce izla-zilo, Mjesec bi otišao u tamu. Živjeli su u iščekivanju trenutka kada dan postaje noć, a noć postaje dan. Tada bi se vidjeli i slali jedno drugome poljupce.

Njihova ljubav jača je od svega i još uvijek traje. Ponekad se dogodi da na nebu vidimo i Sunce i Mjesec. Kada je Bog vidio jačinu njihove ljubavi, odlučio ih je spojiti nekoliko dana u godini. To su posebni dani i kada to vidim, moram se osmjehnuti.

Tina Šešo, 6.d

Vratila sam se kući, a cijeli dan sam razmišljala o njemu. Bila je to ljubav na prvi pogled. Pišem domaći rad iz zemljopisa, umjesto u bilježnicu, pisala sam na globus, u torbu sam spremila knjige za srijedu umjesto za četvrtak, pomiješala sam dane… Jedino što osjećam je moje srce. Moje nemirno srce! Tu tajnu re-kla sam najboljoj prijateljici, a sad ni-sam sigurna jesam li trebala. Lebdim nad oblacima. Srce mi kaže: „Upoznaj

Radovi učenika PO Radonić I u povodu Valentinova

ga!“, a ja si govorim: „San-ja, nemoj!“ Srce kao da će mi iskočiti! Posvetila sam se dnevniku. Srce mi kuca neobičnim otkucajima. Možda samo za njega… Nisam sigurna! Ali sam sig-urna da će on uvijek biti u mojim mislima.

Sanja Rudan, 6.a

Nemirno srce

Valentinovo


18

MAŠKARE U PŠ DRINOVCISvaki dan pišemo zadaće, stalno nas ispituju, mo-ramo biti dobri i pris-tojni, donositi kući do-bre ocjene... previše... jednostavno previše... Mislim da je krajnje vri-jeme da netko snosi odgo-vornost za sve učeničke probleme...Znam!!! Maskirajmo se da nas učitelji ne pre-poznaju... Svaki razred nek bude nešto drugo...

Prvaši nek budu domino kocke, drugaši i trećaši eko mudraci, četvrtaši kaubo-ji i indijanci, petaši češki turisti, šestaši nek zami-jene muške i ženske uloge, sedmaši kraljice i kralje-vi, a osmaši kao najstariji i najmudriji učenici naše škole nek sude i osude Krnju, glavnog krivca za naše probleme.

Vladavina naša trajaše prekratko!!! Ah, sutra opet ispočetka... ili možda ne... počinje korizma... yeeees... odričem se učenja!

18

Terra incognita - Časopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog 19Terra incognita - Časopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog 19

Prodajna izložba radova učenika od 1. do 4. razreda održana je u ožujku 2013. u predvorju matične škole u Drnišu. Cilj nam je bio poka-zati što sve male ruke mogu i ujedno svojim radom osigurati novčana sredstva za nabavku potrebnih materijala za daljnji rad. Učenici su vrijedno radili, a pomagali su nam i roditelji. Pojedini učenici su se izvrsno snašli u prodaji, tako da smo uspjeli sve prodati. Svi se već raduju sljedećoj akciji. Hvala svim roditelji-ma, zaposlenicima i učenicima škole koji su nam kupnjom izložaka pomogli!

Uskrsna prodajna izložba

20

LINO VIŠEBOJACMedvjedić Lino već sedmu sezonu za redom un-osi radost sportskog druženja u hrvatske škole, ove godine po drugi put (prvi put 2008.) i u našu školu. Učenici su imali prilike iskazati svoju sportsku spretnost, ali i kreativnost u likovnom, literarnom i glazbenom stvaralaštvu.

Natjecanje u disciplinama trčanje, skok u dalj, potezanje užeta, slobodna bacanja i izvođenje ru-kometnih i nogometnih penala, odvijalo se pod budnim okom Anđe Jelavić i Tomislava Gabrića, dvoje vrhunskih sportaša – košarkaša.Nakon velike sportske borbe 24 sportaša i vatrenog navijanja skoro 800 navijača, pobjedu su odnijeli Mislav Šindilj (5.b) i Ana-Marija Ćoraš (8.b) i time stekli pravo na sudjelovanje u završnici Lino višebojca u Karlovcu u OŠ Grabrik.

Svijet po momŽelim prvo da imam krila

kako bih za tren među oblacima bila.Druga bi želja bila hvatati leptire

i staviti ih na šešire.

Želim balonom putovati svijetom,slati mir cijelom planetom.

Upoznati važna neobična lica,poslati mnogo razglednica.

Da sve zlo odnese vjetar jugapa da nestane svaka tuga.

Najveća od svih želja jeimati puno prijatelja.

Nagrađeni literarni radUčenica: Antonija Bačić

7.r PŠ Drinovci

20

Nagrađeni transparent učenika 5.a razreda

Učenici članovi KUD-a Miljevci Nagrađeni navijači učenici 2.b razreda


Pobjednici Mislav Šindilj i Ana-Marija Ćoraš sa košarkašima Anđom Jelavić i Tomislavom Gabrićem

NOVINARKE: Kako si se osjećao kad su te pro-glasili pobjednikom? MISLAV ŠINDILJ: Osjećao sam se veselo, rados-no, vrlo lijepo. Ipak sam ja 5. razred…NOVINARKE: Jesi li očekivao pobjedu?MISLAV: I nisam baš.NOVINARKE: Je li ti bilo lakše natjecati se u Drnišu gdje te svi znaju ili u Karlovcu gdje te nitko ne zna?MISLAV: U Drnišu mi je bilo bolje jer me tu svi znaju, a u Karlovcu me nitko ne zna.NOVINARKE: Kakvi su ti bili navijači?MISLAV: Navijači su bili dobri…moram ih poh-valiti…NOVINARKE: Kako si se proveo u Karlovcu?MISLAV: Bilo mi je dobro, ugošćen sam kod nekog dječaka koji ide u 6. razred…sve u svemu bilo je dobro.

NOVINARKE: Kako si se osjećala kada si čula da si pobjednica?ANA-MARIJA ĆORAŠ: Osjećala sam se predivno, to je bio jedan od ljepših trenutaka u mom životu.NOVINARKE: Jesi li očekivala pobjedu?ANA-MARIJA: Nisam očekivala pobjedu, ali baš iz tog razloga mi se činilo još slađe.NOVINARKE:Kako ti je bilo u Karlovcu?ANA-MARIJA: Bilo je to jedno nezaboravno iskustvo, koje će mi zasigurno ostati u sjećanju. Provela sam se odlično, upoznala sam puno ljubaznih ljudi… ali ipak kod kuće je najljepše.NOVINARKE: Kakvi su ti bili navijači?ANA-MARIJA: Navijači su bili vrhunski, podizali su atmosferu u svom stilu.NOVINARKE: Je li „Lino višebojac“ u tebi pobudio sportski duh?ANA-MARIJA: Naravno da je…shvatila sam da su moje sportske mogućnosti puno veće nego što sam mislila.NOVINARKE: Pitanje za kraj: jesi li ponosna na sebe?ANA-MARIJA: Pa jesam, tko ne bi bio ponosan na sebe da ostvari jedan od svojih ciljeva!

NOVINARKE: Barbara Ćevid, 7.a, Roka Škarica, 7.b Martina Vidović, 7.a


Intervju s pobjednicima Lina višebojca u Drnišu

Nagrađeni navijači učenici 2.b razreda

22

Zadnji dan nastave učiteljice PŠ Siverić Petra Bašić, Daniela Be-gonja, Marija Rupić i teta dječjeg vrtića Ivana Kulušić nisu htjele proslaviti na uobičajeni način. U dogovoru sa „svojom“ dječicom organizirale su pravu malu dječju olimpijadu na koju su pozvali mame, tate, djedove i bake, braću, sestre i susjede jake.

Da bi sve proteklo u sportskom duhu zajedničkim snagama su osmislili pozivnicu za sve koji su željeli sudjelovati, a odlučili su da logo natjecanja bude puž jer i spori, ako su uporni također mogu doći do cilja.

Djeca su prije natjecanja bila po-dijeljena u 4 skupine: Afrikance, Indijance, Azijate i Bijelce te su u skladu s time njihova vesela

Igra „balon među glavama“ je uveselila i roditelje

Igra skakanja u vreći

lica bila obojana, a uzbuđenju nije bilo kraja. Kao svaka olimpijada i nji-hova je započela himnom. Zastavu i olimpijski plamen u dvoranu su unijela dje-ca dječjeg vrtića sa svojom tetom, nakon čega je usli-jedilo prenošenje olimpijskog plamena do posljednjeg dje-teta u vrsti i igre su mogle započeti.

Djeca su se natjecala u 10 igara. Prva je bila netipična odbojka, a potom su slijedile štafeta i poligon.

22

DJEČJA OLIMPIJADA U SIVERIĆU


Preciznost i spretnost tražila se u ig-rama ubacivanja lopti u kutije

U odmjeravanju snaga u povlačenju konopa sudjelovali su i roditelji

Univerzalna sportska škola

Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) tijekom 2007. godine pokrenuo je program na nacional-noj razini pod nazivom Univerzalna sportska škola (USŠ). Univerzalna sportska škola namijenjena je djeci do desete godine života, tj. učenicima od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole. Cilj pro-grama Univerzalne sportske škole je uključivanje što većeg broja najmlađih učenika u sportske ak-tivnosti, odnosno stvaranje navike svakodnevnog tjelesnog vježbanja. Djeca pod stručnim nadzorom kineziologa, igrajući se na zanimljiv i za njihovu dob pedagoški i kineziološki primjeren način, uče osnovne oblike kretanja, kao i osnovne elemente brojnih sportova. Program Univerzalne sportske škole provodi se dva puta tjedno po 45 minuta tijekom cijele školske godine. U područnoj školi Drinovci provodi se već petu godinu. Upravo Univerzalna sportska škola može predstavljati temelj za stvaranje budućih vrhunskih sportaša, jer stjecanjem većeg broja motoričkih znanja u ranim fazama sportskog raz-voja iz raznih sportskih grana omogućuje uspješnu sportsku specijalizaciju kasnije. U svibnju 2012. učenici USŠ sudjelovali su na proslavi dana Uni-verzalne sportske škole u Zagrebu na stadionu Mla-dosti. Družili se i natjecali s polaznicima USŠ iz svih županija. Bilo je to lijepo iskustvo.

Majdi Pamuković, prof.

Posljednja, ali ne manje vrijedna igra je bila gaženje balona u kojoj su sudjelovali baš svi. Cijela dvorana je odjekivala smijehom, veseljem i bu-kom od pucanja balona.Nakon što su se svi skupa lijepo izigrali, izmorili, zabavili uslijedilo je čašćenje nakon čega su se lijepo pozdravili i zaželjeli jedni drugima to-ple, vesele i zabavne ljetne praznike.

24

HRVATSkI OLIMPIJSkI DANU našoj školi su se održale Olimpijske igre i na taj način smo obilježili olimpijski dan. Pod vod-stvom nastavnice tjelesne i zdravstvene kulture Majdi Pamuković natjecali su se učenici 5.- 8. razreda PŠ Drinovci u sljedećim disciplinama: kros, bacanje kugle i skok u dalj. Najuspješniji natjecatelj dobio je vijenac od maslinovih grančica „vječnu slavu“. Nastojali smo što vjernije prikazati olimpijske igre antičkog doba.Bakljonoša (učenik 8. razreda) je upalio olimpi-jski plamen na početku igara. Učitelj iz povijes-ti održao je nadahnut govor kao filozof Sokrat te dao poticaj našim olimpijcima „brže, više, jače“! Bog Zeus u pratnji božice Here (učenik i učenica 8. razreda) otvorili su Olimpijske igre. Sva natjecanja prošla su u pravom sportskom duhu. Sudili su učenici 7. i 8. razreda. Dok su se čekali rezultati natjecanja, djeca iz dječjeg vrtića „Zečići“ održali su par štafetnih igara. Sjećamo se tog dana kao najljepšeg dana u prošloj školskoj godini!

Učenice 8. r PŠ DrinovciLucija Lovrić i Tanja Šustić

I mi imamo mlade glumačke talenteDramska grupa u Područnoj školi Gradac pod vodstvom nastavnice hrvatskog jezika Karoline Cote djeluje od 2010. godine. Najprije smo uvježbavali manje igrokaze za božićnu priredbu sa zainteresiranim učenicima, a onda smo se ove školske godine odlučili za lutkarsku predstavu. Prve godine mog i njiho-vog „izleta“ u svijet glume odlučili smo se za up-rizorenje Legendi o Kristu, švedske spisateljice Selme Lagerlof. Već te prve godine išli smo na natjecanje Lidrano. Budući sam od ove godine razrednica petašima, predložila sam im da se okušamo s lutkarskom predstavom. Prihvatili su bez razmišljanja i odjednom su svi htjeli biti netko ili nešto u predstavi, jer im se učinilo lakše posu-diti samo glas lutki i ostati sakriven iza paravana, nego, kao ranije biti „izložen“ pogledima pub-like za vrijeme izvođenja. Mišljenja sam kako je priprema lutkarske predstave koristila učenicima

da savladaju strah od javnog nastupa, a naročito je koristila svima kad smo i sa ovom predstavom otišli na županijsko natjecanje Lidrano u Vodice. Učenici su se tu susreli s velikom pozornicom, velikim gledalištem, drugim izvođačima...

Karolina Cota, prof.

24


Učenici naše škole ove su školske godine, kao i niz pre-thodnih godina sudjelovali na školskim i županijskim natje-canjima iz različitih nastavnih predmeta. Ukupno 158 učenika pojedinačno je ili u skupini pokazalo znanje, sposobnosti i vještine koje su usvojili tijekom dosadašnjeg obrazovanja. Sudjelovali su na natjecanjima iz slijedećih područja: Lidra-no- u kategoriji dramsko-scen-skog stvaralaštva (7 učenika), Engleski jezik (3 učenika), Talijanski jezik (13 učenika), Matematika (44 učenika), Bi-ologija (18 učenika), Geografija

Osvojeno izvrsno drugo mjesto na likovnom natječajuU sklopu ekološko – edukativne akcije pod nazivom „Volim Hrvatsku“ Hrvatska turistička zajednica raspisala je natječaj za najbolje likovne i literarne radove učenika na temu „Ljepote moga zavičaja“. Naša škola sudjelovala je na natječaju s dva prijav-ljena likovna rada. Povjerenstvo Turističke zajednice Šibensko-kninske županije među brojnim pristiglim likovnim radovima osnovnih škola Šibensko-kninske županije dodijelilo je našoj učenici Mariji Bačić (7.r, PŠ Drinovci) izvrsno drugo mjesto. Tema likovnog rada učenice je Visovac, a rad je realiziran pod men-torstvom učiteljice likovne kulture Silvije Sunare Ćevid. Svečana dodjela nagrada održana je u prostoru Grad-ske knjižnice „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku. Osvojenim

drugim mjesto na natječaju, naša škola dobila je namjenska sredstva za podršku rada likovne grupe u iznosu od 3.000 kn, dok su učenica i mentorica dobile priznanje za postignuti uspjeh.

(30 učenika), Vjeronauk (14 učenika), Povijest (17 učenika), Crveni križ (12 učenika).

Ukupno tri skupine učenika (Lid-rano, Vjeronauk i Crveni križ) te osam učenika pojedinačno (Geografija, Matematika, Pov-ijest, Biologija) osigurali su svo-jim uspjehom poziv na slijedeću, županijsku razinu natjecanja. Pri tome možemo istaknuti kako su na županijskom natjecanju iz Vjeronauka u skupinama naši učenici iz PŠ Oklaja pod vodstvom vjeroučiteljice Ivane Balić osvojili treće mjesto, dok su učenice Franka Kulušić (5.r

PŠ Drinovci, mentorica Marina Radeljak) i Marija Žaja (6.a matična škola, mentorica Zden-ka Odak) ostvarile zapaženo prvo i drugo mjesto na županijskom natjecanju iz Geografije. Naša škola odabrana je kao domaćin županijskog natjecanja iz Geografije. Ugostili smo uku-pno 84 učenika zajedno s nji-hovim mentorima koji su pris-tigli iz osnovnih i srednjih škola diljem županije. S veseljem iščekujemo slijedeću školsku godinu, nove izazove i uspjehe naših učenika.

Ivana Radočaj, pedagoginja

Natjecanja učenika u školskoj godini 2012./13.

26

U EUROPSKU UNIJU ULAZIMO MI,NEKI SU ZBOG TOGA TUŽNI, NEKI VESELI.OBEĆAJU NAM BOLJE SVE,A TKO ZNA JEL TO ISTINA JE.BOLJA VLADA, BOLJA ČOKOLADA,A KADA, A KADA... Katarina Gaurina, 4.c

Vodene koziceDragi moji, sada je vrijeme vodenih kozica. To je dječja bolest koju će vjerojatno svako dijete imati. Prijelazna je, tako da će je vjerojatno dobiti onaj tko je nije imao. To su prištići puni vode, možda se zbog toga tako i zovu. Moja mama kaže da ima puno izraza. Puno tih vodenih kozica vam bude na tijelu. Svrbe vas. Zna se dogoditi da dobijete i tem-peraturu. To traje oko petnaest dana. Ja se jako bo-jim tih „kozica“. Moje sestre to imaju, bojim se da i na mene ne prijeđe. Ako ih dobijem sada, kako ću ići u školu. Sada mi preostaje samo čekati vjerujući da će mene zaobići.

Martina Gugić, 3.r PŠ Gradac

Moja je mama kao ljiljan čista.Mala suza u njenu oku blista. U mom se srcu mala želja krije, zagrli me mamice što možeš prije. Ja te volim mamice ti to moraš znati. Jer, ti si ipak moja prava mati.

Josip Buzov, 4.r PŠ Gradac

Moja mama

EU

U jedan lijep sunčan dansnivala sam proljetni san.

Livada pun cvati cvijeće sam počela brat.

Mami sam ubrala kiticu cvijeća,to su bili vjesnici proljeća.

Mama nije skidalaosmijeh s lica,zbog lijepih, mirisnih proljetnica.

Marija Lučić, 4.r PŠ Siverić

Proljetni san

Pano 1. i 4.r PŠ Siverićsnjegović 3.a

Radovi učenika 3. i 4. razreda PŠ Gradac

kreativnost nižih razreda

26


Početak proljećaJednog sunčanog dana sjedim pokraj prozora i gledam buđenje proljeća.Kako je bilo lijepo vrijeme pogled mi odmah leti na prekrasno, plavo, čisto nebo.Sunce tako jako sjaji i žuti se poput usija-nog zlata. Odmah sam izašao vani, sjeo na balkon i slušao pjev cvrkutavih ptica koje su se radovale i skakutale po procvalim gra-nama badema. Siđem u svoj vrt i vidim da trava počinje nicati, a šareni leptirići traže ima li koji procvjetali cvjetić da se na njemu odmore. Primijetio sam da su i ljudi veseliji, kao da se i oni bude iz zimskog sna.Ovo mi je najdraži dio godine, nakon zime i pustoši napokon dolazi moje vrijeme, razne boje i mirisi prirode. Osjetiti ljepotu prirode pravo je bogatstvo.

Mate Goreta, 3.r PŠ Siverić

Moja kuća iz snovaMoja kuća iz snova visoka je 4 metra. Proiz-vodi igračke i video igrice. Može letjeti.Može se voziti i rolati. Ima sigurnosne kamere. Nekada se smanji pa vozi bicikl i jaše konja.Ona sama sprema ručak i pegla odjeću. Kada čisti pod, istjera me iz kuće. Bijele je boje.Volim tu kuću jer je posebna.

Ante Goreta, 3.r PŠ Siverić

Ples boja

Ušetala jednog dana,U moj grad jedna dama.

Uzela u ruke kistI dotakla svaki list.

Boja lišće pa stane,Doziva kišu u naše dane.

Malo crvene, pa narančaste i žute,A ptičice se na nju ljute. Otjerala laste na jug,Prošla je jesen svud.

Petra Marin, 4.a

Radovi učenika 4.a

Jednog zimskog jutra probudio sam se i vidio da je počeo padati snijeg. Kada sam izišao vani sve je bilo prekriveno bijelim pokrivačem, ali bilo je i nešto još ljepše. Grane su bile pokrivene snijegom, a cvijeće je bilo napola smrznuto. Moji prijatelji i ja izišli smo vani i grudali se. Radili smo snjegoviće raznih oblika i veličina. Zabavljali smo se do večeri. Kada se smračilo otišli smo spavati.Očekivao sam da ću ujutro ugledati više sni-jega, ali dogodilo se suprotno od toga.Snijeg se otopio i svi smo bili tužni.

Andrija Čupić, 3.b

Zima

HIMNA PRVOG „BE“

PRVI MI SMO BERADO BI ZNALI SVEVOLIMO SE IGRATI I VOLIMO RAČUNATI.

BAŠ SMO FORA SVIETO TO SMO MI.

1.b razred Drniš

28

Učenici 2. i 4. razreda PŠ Oklaj povodom 100-og rođendana Šegrta Hlapića, sudjelovali su u dječjoj radionici i tom su prigodom izradili strip koji je objavljen u travanjskom izdanju časopisa Prvi izbor. Autori stripa su učenici Maja Jakovljević, Anđela Perić i Mia Džapo.

Moja baka je na tomboli dobila računalo

Jednog dana baka me pozvala da dođem kod nje nakon škole. Kad sam došla, počela sam se smijati, jer – baka je na tomboli do-bila računalo! Baka mi je rekla: Hoćeš li me naučiti surfati i napraviti mi facebook? Ja sam joj odgovorila da ni sama nemam facebook, ali baka je bila uporna pa sam na kraju pristala. I tako je baka naučila surfati. Baka se ne bi javl-jala na telefon, samo bi surfala i surfala.

Dopisivala se s jednom nepoznatom bakom iz Engleske. Jedna drugu nisu baš razum-jele, ali ništa zato. Tako je baka surfala sve dok nije došao račun za Internet. Baka je cijelu svoju mirovinu potrošila kako bi pla-tila račun. Rekla je: „Nikad više surfanje, ostanem bez mirovine.“ Magdalena Elez, 4.a

Gita i Hlapić u lunaparku

kreativnost nižih razreda

28


Oči moje majkeOči moje majkelijepe su kao lađe.U njoj stojesve tajne svijeta.Ona je meni dražaod bilo kojeg cvijeta.

Njoj ljubav poklanjam,njoj se uvijek klanjam.Kad je pokraj mene,uvijek lijepo sanjam.

Kad sam tužna, ona me tješi,kad sam vesela ona se smiješi.Ona je meni sve na svijetu, a ja sam njoj leptir na cvijetu.

Josipa Križanović, 4.a

Ja volim svoj krajJa volim svoj kraj,to je najljepši zavičaj.U njemu se smjestila planina jedna,a to je Promina.

Promina dva izvora ima,što sve ljude zanima.Kad u Prominu u šetnju krenu,njoj teško leđa okrenu.

Promina je prelijepa planina,za svakog ponešto ima.

Ivan Buha, 4.a

Sve ima svoje mjestoU glavi kosa,a u polju rosa.Jesen je stigla,magla se digla.U ormaru polica,a pokraj stola stolica.

Frane Bilić, 2.b

BučnaU sobi igračke,vani mjauču mačke.U kućici reži pas,brat plače na sav glas.

Mario Sekić, 2.b

Rad učenika 4.a razreda

Radovi učenika 1.a razreda

30

SjeniceU mom vrtu, u metalnoj šupljoj cijevi, živjele su sjenice. Ljeti bi im bilo jako vruće, a zimi hladno. Odlučili smo im napraviti kućicu – šest malih daščica i malo brokava, čekić i na-crt, bili su dovoljni da izgradimo kućicu. Uz puno smijeha i koju suzu, kad nas čekić lupi po prstu, napravili smo kućicu. Objesili smo je na vrh bajama. Sutradan su se sjenice nastanile. Bilo je problema s našim mačkom jer ih je stalno uznemiravao. Morali smo bajam zagraditi dračom. Sjenice sad sigurno i mirno žive u svojoj toploj, drvenoj kućici. Za hladnih dana na bajam im objesimo salo sa sjemenkama. Skupimo se na prozor i sretno gledamo naše sjenice kako jedu.

Antonija Čulina, 5.a

Snijeg

Martina Vidović, 7.a

Socijalne teme iz kuta sedmašiceKatkad na ulici vidimo ljude koji nemaju svoj dom. Oni su svjesno izgubili sve što su imali ili im je to netko oduzeo.Današnji svijet se promijenio. Ljudi ne pomažu onima kojima je to zaista potrebno. Prolaze pokraj njih i ne osvrću se. Štoviše, rugaju im se zbog toga kako žive, a nisu ni svjesni da se to može i njima dogoditi. Rijetki su oni koji će svojevoljno pomoći tim ljudima. Prijašnji svijet je pomagao lju-dima, no s vremenom je siromašnijih ljudi postalo sve više i svijet im je sve manje pomagao.Danas mnogi pisci pišu o siromaštvu i o tome kako se svijet za njih sve manje brine. Pokušavaju barem donekle opisati kakvim životom žive ti ljudi. Pokušavaju nas uvjeriti da je njima pomoć najpotreb-nija. Ljudi polako počinju shvaćati da oni govore istinu te da je tim ljudima pomoć zaista potrebna. Sve je više ljudi spremnih dati im nešto kako bi im se život barem donekle promijenio.Svijet se ne može promijeniti u jednom danu, ali se može promijeniti jako brzo ako se svi mi udružimo za pomoć tim ljudima.

Anita Pastuović, 7.r PŠ Gradac

Volim kada pada snijeg. Velike i lijepe pa-hulje ukrašavaju zemlju.Najljepše su mi zimske radosti. Izađem van i grudam se sa svojim prijateljima. Iako sam čitav mokar ništa mi ne smeta. Moj prijatelj i ja pravimo snješka. Jedne godine smo ga napravili jako velikog. Bio je veći od mog prijatelja i mene. Kad padne snijeg, nema škole. Nadam se da ćemo uživati kao i uvijek.

Marko Žaja, 5.b

kreativnost viših razreda

30

Terra incognita - Časopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog 31Terra incognita - Časopis Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog

Ples kista i boje

Jednog dana mali kist,tražio je svoj list.

Izabrao boju,najdražu svoju.

Šarkaju sve brže,eno, već se skupa drže!

Kist prati boju,kao ženu svoju.

On šara lijevo-desno,boji na papiru već je tijesno.

Kist upire sve jače,a boja prska i skače!

Antonela Bilić, 5.a

Martina Vidović, 7.a

„Moj život, jadni život moj! Zašto me je Bog uopće stvorio kad je sve ovako katastro-falno?“ Često tako razmišljam, pitate se zbog čega!? Pa, vjerojatno i vi imate takve probleme, ili su roditelji ili naše lude go-dine, a možda je oboje. Sad počinje kaos, u godinama kada postajemo „odrasliji“, iako ja to ne bih tako nazvala jer zapravo posta-jemo djetinjastiji i nerazumniji – barem je to tako kod mene.Roditelji me muče: „Stavi pijate! Sredi sobu, zar ne vidiš kako izgleda – kao da je bomba pala!“ Tako je svaki dan, a ja u tim naredbama izvršim eventualno jednu jer

To stvarno nije u redu

ostale zaboravim. Kod oca je to drugačije, samo puno gore! Ma, bolje da i ne znate! Užas! Oni ne shvaćaju da sam postala cura koja razmišlja o ljubavnim problemima, a ne o njihovim spačkama! Jednostavno ne razumiju da sam u jako osjetljivom razdo-blju. Ne mogu niti misliti o sličnim prob-lemima – zaboli me glava, a kad me zaboli glava, poživčanim! Ako mislite, vi odrasli, da je nama tinejdžerima lako, onda se var-ate! Svim curama i dečkima koje muče godine i roditelji poručujem da nisu sami!

Marija Đidara, 7.c

31

Feferon

On tako peče, da jezik ti nateče.

Crvene je boje, jao, usne moje!

Kad ga zagrizem, dođe mi da si glavu odgrizem.

Kad ga jedem, dođe mi muka, a iz usta mi izleti buka.

Frane Beljan, 6.d

32

Iskustvo školovanja u Australiji

Školski sustav u Aus-traliji je lak i jednosta-van. Škole su velike i u nekim školama može biti čak i do 2000 učenika. Postoji više vrsta škola: katoličke, državne i privatne. Djeca koja navrše pet godina polaze u obavezni vrtić, nakon čega slijedi šest razreda osnovne škole. Srednja škola počinje sedmim razredom i traje sve do dvanaestog razreda.U Australiji školska go-dina počinje u drugom mjesecu kalendar-ske godine i završava polovinom dvanaestog mjeseca, a dijeli se na četiri polugodišta. Sva-ko polugodište traje oko deset tjedana. U Australskim školama nema usmenih ispiti-vanja, već samo pisan-je testova ili kratko predavanje pred razre-dom.Svakodnevna nastava u osnovnim školama traje od devet sati ujutro do tri sata posli-jepodne, a odvija se u jednoj smjeni. Za to vrijeme učenici u Australiji moraju biti u školskom okrugu. Kroz dnevnu nasta-vu učenici imaju dva odmora, mali i ve-liki. Mali odmor traje dvadeset minuta i ko-risti se za brzi obrok, a veliki odmor traje oko četrdeset minuta od kojih je dio predviđen za ručak, a dio za ig-ranje na školskom

igralištu. Sve škole imaju kantine gdje djeca mogu kupiti ručak i piće. U osnovnoj školi sva-kom razredu dodi-jeljen je razrednik koji ujedno poučava učenike sve pred-mete do kraja školske godine. Po zakonu, u svim školama Aus-tralije, osnovnim i srednjim, učenici moraju nositi uni-formu. U osnovnim školama postoje ljet-na, zimska i sportska uniforma. Svi učenici moraju nositi crne kožne cipele s vezica-ma. Katoličke škole su stroge i učenici mora-ju izgledati pristojno, kosa mora biti vezana, djevojčice ne smiju nositi nakit osim mal-ih običnih naušnica (jedna na svako uho), dok dječaci moraju uvijek imati košulju uvučenu u hlače i ne smiju imati dugu ili neurednu kosu.Ocjenjivanje u os-novnim školama je na skali od A do E. Ocje-

na A je najbolja, dok su u srednjim školama ocjene izražene u pos-tocima. Sve srednje škole su opće, samo su u nekima naglašena područja poput glazbe ili sporta. U srednjoj školi studenti su podi-jeljeni u razrede po us-pjehu iz osnovne škole te svake školske go-dine mijenjaju razred ovisno o znanju. Djeca u boljim razredima i s boljim znanjem uče teže gradivo od lošijih studenata. U sredn-joj školi fizika, kemija i biologija se uče kao jedan predmet pod na-zivom „prirodne zna-nosti“. Ukupno se uči sedam do devet pred-meta, ovisno o raz-redu. Od sedmog raz-reda studenti izabiru dva izborna predmeta koja će učiti sljedeće tri godine. U 11. i 12. razredu studenti sami izabiru sve predmete osim engleskog jezika, koji je obavezan do kraja školovanja. Kao i u osnovnoj tako i u srednjoj školi stu-

denti moraju poštivati školska pravila nošenja uniforme i pristojnog izgleda. Profesori im-aju pravo kažnjavati studente ako se ne ponašaju prema pravil-ima škole. Kazne mogu biti: ostanak u razredu za vrijeme odmora, ostanak u školi poslije nastave, čisćenje razre-da ili školskog dvorišta, pismene opomene od profesora ili ravnatelja, pa sve do izbacivanja iz škole. Za vrijeme školovanja škole organiziraju ekskurzije svake go-dine, dok u srednjim školama za najbolje učenike škola organ-izira male ekskurzije koje ona financira.Kao u Hrvatskoj, tako se i u Australiji na kraju srednje škole polaže državna mat-ura koja stvara veliki pritisak na studente. Ipak, studenti koji ne polože državnu mat-uru imaju šansu za bolju budućnost kroz polaganje različitih stručnih tečajeva na sličnim fakultetima, ali jednostavnijim.Školovanje u Australiji je lakše i zabavnije u us-poredbi s školovanjem u Hrvatskoj. Nadam se da će jednog dana školovanje u Hrvatskoj biti kao u Australiji te da će svi studenti nosi-ti uniforme kako razli-ka između učenika ne bi postojala.

Emilia Sučić, 8.d


Tko pjeva zlo ne misliNa školski zbor sam krenuo još u petome razredu. Na zboru je zanimljivo- šalimo se, pjevamo, svašta po malo. Kad počnemo pje-vati prvo ponavljamo stare pjesme, da se uvježbamo, pa tek onda učimo nove pjesme. Volio bih da nas je na zboru još više. Mislim da ima mnogo djece koja bi voljela pjevati i imaju taj talent ali ga se srame pokazati. Pozivam sve učenike da dođu na zbor i da nam se pridruže u pjevanju, jer kako se kaže: TKO PJEVA ZLO NE MISLI!!

Luka Baković, 8.d

BreakdanceBreakdance je zabavan kao i drugi plesovi. Meni je zabavan jer traži više energije i snage. Zahtjevnije je od samog izvođenja ekstremnih poteza. Potrebna je snaga, vještina i strpljenje.Zabavna je izvanškolska aktivnost za kvalitetno ispunjavanje slobodnog vremena. Predlažem svima da nam se pridruže i nauče neke nove poteze.

Toma Radić, 7.b

GimnastikaGimnastika predstavlja kombinaciju motoričkih vještina i sposobnosti kao što su usklađenost, graci-oznost, spretnost, snaga i fleksibilnost. Njome se mogu baviti i dječaci i djevojčice. Na početku sam se gim-nastikom počela baviti iz znatiželje, ali sada shvaćam kako je to predivan sport, a ujedno i jako zabavan. Na treninzima se uvijek dobro zabavim s trenericama i odličnim društvom. Ako želite svoje vrijeme kvalitetno i zabavno iskoristiti svakako bih vam preporučila ovaj sport!

Petra Vukušić i Anđela Potušek, 6.c

Nogomet u srcuKad sam imao tri godine otac me vodio na Hajdukov stadion „Poljud“. Nisam bio ni svjestan gdje idem i što ću vidjeti. Otac mi je kupio Hajdukov dres, kapu, šal i zastavu. Kada smo došli ispred stadiona bio sam fasciniran samim stadionom, a po ulasku na stadion oduševilo me navija-nje i pjesma Hajdukovih navijača. U tom trenutku zamišljao sam kako ću jednoga dana možda i ja igrati na tom istom sta-dionu.Kada sam se sa obitelji preselio u Drniš, odmah na početku školske godine zajed-no s tatom sam otišao u NK DOŠK gdje sam počeo trenirati s djecom svoga uz-

rasta. Još uvijek se sjećam kada sam prvi put zaigrao za NK DOŠK u službenoj utakmici protiv NK Krke u Lozovcu.Od mojih prvih nogometnih koraka pa sve do dan-as, osjećam se sretnim igrajući nogomet. Nogomet je moja prva i jedina sport-ska ljubav te bih volio jednog dana postati profesionalni nogometaš. Mate Mrčela, 7.d

Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti

34

Dogovor je pao, cijela moja škola ide na jednodnevni izlet u dolinu rijeke Ner-etve.Došao je i taj dan. Okupili smo se ispred škole i oko sedam sati krenuli na put autobusom. Kako je put bio dug i pomalo napo-ran, odlučili smo stati na odmorištu kako bismo malo protegnuli noge i nešto pojeli. Naš vodič Momo objašnjavao nam je zname-nitosti gradova kroz koje smo prolazili.Stigli smo u Metković, grad poznat po plantažama mandarina i lubenica. Posjetili smo Muzej pti-ca. Ondje nas je dočekala gospođa Ivana koja nam je pokazala različite vrste ptica. To su ptice iz delte rijeke Neretve. Vidjeli smo najmanju pticu u Europi i naučili mnogo o pojedinim

IZLET U DOLINU RIJEkE NERETVE

Nakon vožnje upu-tili smo se na ručak koji je bio jako uku-san. Nakon jela raz-gledali smo okoli-cu, koja je izgledala bajkovito. Svo to zelenilo, cvijeće, ptice me se jako dojmilo, a posebno simpatični su mi bili pule i magarac. Bili su tako lijepi i umiljati. Svi smo ih mazili i davali im kruha, a oni su iz-gledali kao da nam zahvaljuju.

vrstama. Zatim smo išli na jezero Kuti pokraj Metkovića, gdje smo se vozili neretvanskim lađama. Vozač lađe je stao među lopoče, a mi smo ih brali. Lopoči su izgledali jako lijepo, poput malih labudova koji plešu po vodi i šire svoja bijela krila.

34


Nakon toga posje-tili smo Makarsku. To je jedan od ljepših turističkih gradova na Jadranu. Smješten je u podnožju planine Biokovo koja izgleda poput diva koji štiti Makarsku. Prošetali smo rivom, a poslije nje stali ispred male katedrale sv. Marka.

Na putu smo stali u svetište Vepric. Na-jprije smo se pomolili, a potom krenuli u razgledavanje. Sve je bilo tako lijepo jer u prirodi vlada mir i tišina. Najviše su mi se svidjele neobične ispovijedaonice u otvorima u kamenu.Meni je cijeli izlet bio odličan, ali mi je

najbolja bila vožnja neretvanskim lađama uz branje lopoča. Otišla sam spavati s mislima o svim lijepim događajima i ba-jkovitim mjestima koje sam posjetila.

Franka Kulušić, 5.r PŠ Drinovci

36

Osnovnu školu Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu. Tko je bio Vaš najdraži nastavnik/ca, a koga ste se bar malo bojali?N. : Kad sam ja išao u OŠ nastavnici su bili puuuuuuu-uno stroži, a jako mi je teško odabrati najdražeg među nji-ma.... hm... istaknuo bih ne-koliko njih koji su mi ostali u jako lijepom sjećanju... Slavko Andabaka, Jelka Kulušić, Nataša Tomić i Ana Radeljak.Uč. : Pretpostavljamo da Vam je najdraži predmet u školi bio matematika, a na drugom i trećem mjestu su bili koji pred-meti?N. : Ja volim samo matematiku ☺, ali ako baš moram dodao bih fiziku i zemljopis.Uč. : Studirali ste u Zagrebu. Osim učenja bilo je vremena i za zabavu. Kako ste provodili svoje slobodno vrijeme?N. : Slobodnog vremena je bilo jako malo jer je trebalo rješiti tisuće zadataka za svaki ispit, međutim uvijek se našlo malo vremena i za kave, šetnje Za-

Intervju: “Iz nastavničke perspektive” Vrijeme radnje: školska godina 2012./2013.

Mjesto radnje: Osnovna škola Antuna Mihanovića Petropoljskog, PŠ Drinovci

Likovi: voditelj PŠ Drinovci i nastavnik matematike Mladen Brajica, buduće novinarke, za sada učenice petog razreda u Dri-novcima Franka Kulušić i Iva Malenica.

Kratak sadržaj: Negdje pred kraj 2012. godine u našu školu je stigao simpatični nastavnik Mladen. Kako bismo razbile predrasude o nastavnici-ma kao dosadnim bićima, odlučile smo vam ponuditi drugačije viđenje nastavničkog lika i djela. Nastavnika Mlad-ena smo zasule pitanjima, a kako se on snašao s odgovori-ma, pročitajte u nastavku.Svi likovi i događaji su stvarni.

Učenice, u nastavku Uč. : Kako bi Vas upoznali oni kojima ne predajete, a čitat će školski časopis, za početak bismo Vas zamolile da se predstavite? Nastavnik Mladen, u nastavku N. : Od kud da počnem... Jed-nom davno, iza sedam mora, iza sedam gora... ma šalim se... Ja sam Mladen Brajica, profe-sor matematike i informatike, rođen davne 1985. u horoskop-skom znaku tvrdoglavog Bika ☺Uč. : Znamo da ste išli u

grebom, subotnje izlaske, pone-ko putovanje...Uč. : Vaš prvi posao u životu i nakon studiranja je bio što i gdje?N. : Kao student radio sam u McDonaldsu i u NP Krka, a pred kraj faksa zaposlio sam se u XVIII. gimnaziji u Zagrebu.Uč. : Kako i zašto ste odlučili postati nastavnikom matema-tike?N. : Mislim da je za to zaslužna moja učiteljica u nižim razred-ima, a i većina nastavnika koji su mi predavali kasnije... Uvi-jek sam se divio tim ljudima i želio postati kao oni... Matema-tika se nametnula kao najjača karika ☺Uč. : Da niste nastavnik, što biste drugo radili?N. : Ne znam, bio bih astronaut ili možda pjevač, ne ne... bio bih... ma ne mogu se zamisliti u nekom drugom poslu... Nema ljepšeg osjećaja od onog kad vidiš sjaj u očima svojih učenika nakon što shvate zadatak koji si objasnio na 40 načina, rukama, nogama, trepavicama...


Uč.: Rekli ste da ste radili u srednjoj školi u Zagrebu. Gdje Vam je ljepše raditi ovdje ili u Zagrebu, s osnovnoškolcima ili srednjoškolcima?N. : ...svo bi zlato ovog svi-ta za moj mili kamen da... S osnovnoškolcima je ljepše, ali i teže raditi. Puno se više pripremam za nastavu od kad radim u osnovnoj školi.Uč. : Je li Vam teže biti voditelj ili nastavnik u našoj školi? Ljutimo li Vas malo, puno ili previše?N.: Teže je biti voditelj jer treba paziti na puno detalja. Nekad se malo naljutim, ali brzo me prođe jer se u školi dešava to-liko lijepih stvari da se one manje lijepe brzo zaborave.Uč. : Što učinite kad uhvatite učenika sa šalabahterom ili da prepisuje od nekog drugog? N. : Moji učenici na ispitu moraju imati šalabahter... zovemo ga službeni šalabahter i na njemu smije biti sve osim rješenih zadataka, a kad vidim da netko prepisuje, pustim ga jer sam riskira... možda je ovaj drugi pogriješio... Uč. : Koliko je matematika važna u životu svakog čovjeka? Često puta čujemo od učenika kako nam razlomci, jednadžbe, geometrija neće biti potrebni u životu. Da čujemo Vaše argu-mente zašto su potrebni?N. : Mislim da učenici malo pretjeruju kad kažu da im matematika neće biti potrebna u životu... Siguran sam da sva-ki naš učenik barem 10 puta u danu koristi matematiku, npr. izračunati prosjek ocjena pa udaviti nastavnika za višu zaključnu ocjenu ☺.Uč. : Podijelite s nama re-

cept kako najlakše savladati matematičko gradivo.N. : Stara narodna: „Grijanjem stolice“, pri čemu se sigurno nije mislilo uz pomoć radijatora ☺.Uč. : Jeste li zadovoljni matematičkim znanjem učenika u školi u kojoj preda-jete?N.: I više nego zadovoljan! Moji učenici su toliko dobri da sebe nekad uhvatim kako pretje-rujem s težinom zadataka jer stalno imam želju naučiti ih još malo...Uč. : Idemo na ležernije teme. Kakvu glazbu slušate? Što mis-lite o narodnjacima?N. : Mnogi se smiju kad kažem da obožavam klasičnu glazbu, ali jednostavno si ne mogu pomoći. Od novije glazbe... sve što se pušta na radiju. Narod-njaci...hm...samo u posebnim prilikama ☺.Uč. : Govorite li kojim stranim jezikom? Recite nam koju riječ?N. : Engleski, njemački, malo talijanskog i velika želja za učenjem ruskog... ajme... što

da kažem... Uč. : Iz pouzdanih izvora znamo da volite putovati. Koju zemlju ste zadnju posjetili i što ste donijeli s putovanja da Vas sjeća na taj kraj?N. : Da, obožavam putovati, a posljednja destinacija bila je Turska, tj. Istanbul. Smijem li reći da sam ukrao papuče iz ho-tela??? I tko Vam je „pouzdani izvor“???Uč. : Odgovorite kratko: Di-namo ili Hajduk? , Ljeto ili zima?, Klape ili pop&rock? Mo-tor ili automobil?, Voda ili vino? N. : Hajduk, Ljeto, Klape, Auto, Pola pola ☺.Uč. : Zahvaljujemo na Vašim iskrenim odgovorima. Za kraj nam još odgovorite je li teže biti učenik ili nastavnik?N. : Od kolijevke pa do groba, najljepše je školsko doba! OVO NEKA BUDE POUKA NAŠEG RAZGOVORA

Autorice: Franka Kulušić & Iva Malenica 5.r., PŠ Drinovci

38

Pošiljatelj:Ivana Ercegovac Rudarska ulica 21 Drniš

Primatelj:RoditeljiRudarska ulica 21 23.11. 2012.

Predmet: Molba roditeljima

Poštovani i dragi roditelji!Istina je da vas volim beskrajno, ali opet u toj beskrajnoj ljubavi pronalazim i zamjerke.Najgore za mene što može biti je kada završi ručak i sve moram sama pospremiti, a to mi, naravno, ne odgovara.Zato vas beskrajno molim, koliko i volim, da mi više ne uvaljujete tu besmislicu nakon ručka.

U prilogu:

1. Zagorena tepsija2. Prljavi i masni tanjuri3. Smrdljiva krpa za brisanje stola

Pošiljatelj: Bruno TrivaTriveSedramić

Primatelj:nastavnica Bojana BarišićNegdje u Šibeniku

Predmet: Molba za 3 iz engleskog

Poštovana nastavnice,želio bih dobiti 3 iz engleskog. Vjerujem da ste velikodušni i da ćete me ozbiljno shvatiti. Nisam dobio 3 iz engleskog od 6. razreda. Dobar sam na satu pa mislim da ne tražim puno.

Bio bih Vam vrlo zahvalan kada biste uslišili moju molbu.Nadajući se trici, neka bude volja Vaša. Bruno Triva

U privitku:

1.) dosadašnje ocjene2.) jedna suza

razumijevanje 1

govorne sposobnosti

sposobnost pisanog izražavanja 1

jezične zakonitosti - gramatika 1

Biseri iz školskih klupa

Buno Triva, 8.d

Ivana Ercegovac, 8.d

38


Ivana Ercegovac, 8.d

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1. VRSTA FILMA2. IME PISCA DICKENS3. IME NAŠE DRŽAVE4. VRSTA RIME5. PREDMET U KOJEM SE RAČUNA6. IME PISCA KOZARCA; PRIPOVIJETKA TENA7. GLEDAMO NA NJOJ GRADOVE I DRŽAVE8. IMENUJU BIĆA, STVARI I POJAVE9. VISOKA (VRSTA RIJEČI)10. ŽIVOTINJA KOJA IMA CRNO BIJELE PRUGE11. NOGOMETNI KLUB U ITALIJI12. ČITAMO JE

Rješenje križaljke

H 1OROR

CHAR 2LES

HRV 3ATSKA

UNA 4KRSNA

MAT 5EMATIKA

JOS 6IP

K 7ARTA

IMENI 8CE

PRIDJ 9EV

E 10NGLESKI

Z 11EB RA

MI 12LAN

LEK 13TIRA

Ivica Vukičević, 7.a

KrižaljkaRoko Prpa, 7.a

40

Documents

Terra incognita - os-ampetropoljskog-drnis.skole.hros-ampetropoljskog-drnis.skole.hr/upload/os-ampetropoljskog-drnis/... · vrijeme srednjega vijeka naša je Gradina ... Terra incognita