TEORIJSKA PITANJA IZ MEHANIKE FLUIDA I

Ovo je nepregledana, nerecenzirana ipitanja iz mehani

Popravljena i korigirana ve

Na ispitu se postavlja 40 tvrdnji na koja treba odgoQRVL���ERG�D�QHWRþQL�–1. potreb

Zagreb, 2000

Samo za internu upotrebu

nekorigirana verzija teorijskih ke fluida I.

rzija slijedi uskoro.

voriWL�V�WRþQR�LOL�QHWRþQR��7RþDQ�RGJRYRU�no je sakupiti 22 boda.

-05-03

0 1. 0QRåHQMHP� YHNWRUD� $i s Kroneckerovim δij tenzorom dobije se isti taj

vektor.

2. Operacijom kontrakcije svi tenzori prelaze u skalare.

3. 6YDNL� WHQ]RU� GUXJRJ� UHGD� PRåH� VH� UDVWDYLWL� QD� VXPX� VLPHWULþQRJ� L�DQWLVLPHWULþQRJ�WHQ]RUD�GUXJRJ�UHGD�� 4. 6YL�VLPHWULþQL�WHQ]RUL�GUXJRJ�UHGD�VX�L]RWURSQL�WHQ]RUL�� 5. Permutacioni tenzor εijk�MH�VLPHWULþDQ�� 6. 5HG� WHQ]RUVNH� MHGQDGåEH� ]DSLVDQH� X� LQGHNVQRM� QRWDFLji (skalarna, YHNWRUVND�� WHQ]RUVND�� RGUH XMH� VH� QD� ED]L� EURMD� VORERGQLK� LQGHNVD� X�MHGQDGåEL�� 7. Produkt AijSij��VLPHWULþQRJ�6ij�L�DQWLVLPHWLUþQRJ�$ij tenzora jednak je nuli.

8. Vektorski produkt vektora a i b a b×G GG G

u indeksnoj notaciji zapisan je izrazom aibi.

9. 7HQ]RU�þHWYUWRJ�UHGD�$ijkl ima 81 komponentu.

10 10. =D�DQWLVLPHWULþQL�WHQ]RU�$ij vrijedi Aij = -Aji

11. Skalarni produkt vektora a i b a b⋅G GG G

u indeksnoj notaciji zapisan je izrazom aibj.

12. 0QRåHQMHP�VLPHWULþQRJ�WHQ]RUD�6ij s permutacionim tenzorom εijk dobije se nulvektor.

13. Operacijom kontrakcije svi tenzori drugog reda prelaze u skalare.

14. 6YDNL� WHQ]RU� GUXJRJ� UHGD� PRåH� VH� UDVWDYLWL� QD� VXPX� VIHUQRJ� L�devijatorskog tenzora drugog reda.

15. 'YRVWUXNRP� NRQWUDNFLMRP� L M�� N O� WHQ]RUD� þHWYUWRJ reda Aijkl dobije se skalar.

16. =D�DQWLVLPHWULþQL�WHQ]RU�$ij vrijedi Aii = 0.

17. Vektorski produkt vektora a i b a b×G GG G

u indeksnoj notaciji zapisan je izrazom εlmnaibj.

18. Produkt tenzora AijmBknCmn�SUHGVWDYOMD�WHQ]RU�WUHüHJ�UHGD�� 19. Za permutacioni tenzor vrijedi εijk = - εkji

20 20. Produkt permutacionog tenzora i Kroneckerovog tenzora εijkδij = 0.

21. Produkt δijδij = 9, ako je δij Kroneckerov tenzor.

22. Izraz εijkεipqajbqcpdk�PRåH�VH�HNYLYDOHQWQR�]DSLVDWL�NDR�( ) ( )a b c d× ⋅ ×G GG G

.

23. Za komponente permutacionog tenzora vrijedi ε223= - ε332

24. Produkt permutacionog tenzora i Kroneckerovog tenzora εijk δil = 0.

25. Produkt δijδij = 1, ako je δij Kroneckerov tenzor.

26. Izraz εijkεipqajbkcpdq�PRåH�VH�HNYLYDOHQWQR�]DSLVDWL�NDR�( ) ( )a b c d× ⋅ ×G GG G

.

27. Svi simHWULþQL� WHQ]RUL� VX� LQYDULMDQWQL� X� RGQRVX� QD� RULMHQWDFLMX�koordinatnog sustava.

28. Svi skalari su invarijantni u odnosu na orijentaciju koordinatnog sustava.

29. =D�VLPHWULþQL�WHQ]RU�6ij vrijedi Sii= 0.

30 30. Produkt Aijδij , gdje je Aij� DQWLVLPHWULþQL� WHQ]RU�� D� δij Kroneckerov

MHGLQLþQL�WHQ]RU��MHGQDN�MH�QXOL�� 31. 9HOLþLQD� 7kk , gdje je Tij bilo koji tenzor, je invarijantna na rotaciju

koordinatog sustava.

32. Produkt permutacijskog tenzora εijk i Kroneckerovog tenzora δkm , εijkδkm jednak je nuli.

33. Produkt Aijδij , gdje je Aij� VLPHWULþQL� WHQ]RU��D�δij�.URQHFNHURY� MHGLQLþQL�tenzor, jednak je nuli.

34. 9HOLþLQD� 7kkm , gdje je Tijm bilo koji tenzor, je invarijantna na rotaciju koordinatog sustava.

35. 8� LQGHNVQRM� QRWDFLML� QLMHPL� LQGHNV� VPLMH� VH�� X� QHNRP� þODQX�� SRQRYLWL�najviše dva puta.

36. Produkt εijk(Aij + Aji) jednak je nuli, gdje je εijk permutacioni tenzor, a Aij

proizvoljni tenzor.

37. Produkt vektora ( )a b c× ×GG G

u indeksnoj notaciji prikazuje se u obliku

ajbjck.

38. 0H XVREQR�VH�PRJX�PQRåLWL�VDPR�WHQ]RUL�LVWRJ�UHGD�� 39. 6YDNL�WHQ]RU�GUXJRJ�UHGD�PRåH�VH�UDVWDYLWL�QD�VXPX�VLPHWULþQRJ�L�VIHUQRJ�

tenzora drugog reda.

40 40. Permutacioni tenzor εijk�MH�DQWLVLPHWULþDQ�� 41. 8� LQGHNVQRM� QRWDFLML� QLMHPL� LQGHNV� VPLMH� VH�� X� QHNRP� þODQX�� SRQRYLWL�

najviše dva puta.

42. Produkt εijk(Aij + Aji) jednak je nuli, gdje je εijk permutacioni tenzor, a Aij DQWLVLPHWULþQL�WHQ]RU�� 43. Vrijedi εijkajbk = - εijkbjak , gdje je εijk permutacioni tenzor.

44. Produkt δ11ε312 = -1 gdje je δij� .URQHFNHURY� MHGLQLþQL� WHQ]RU�� D� εijk permutacioni tenzor.

45. Vektorski produkt ( )a b c× ×GG G

u indeksnoj notaciji piše se u obliku

εijkaibjck.

46. 0QRåHQMHP�WHQ]RUD�VNDODURP��UHG�WHQ]RUD�VH�QLMH�SURPMHQLR�� 47. %U]LQD� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDND� MH� DULWPHWLþNRM� VUHGLQL� EU]LQD� VYLK� DWRPD��

molekula unutar volumena koji zauzima ta materiMDOQD�þHVWLFD�� 48. *XVWRüD� PDWHULMDOQH� WRþNH� IOXLGD� GHILQLUD� VH� NDR� VXPD� PDVD� VYLK�DWRPD�PROHNXOD�NRMH� VH�QDOD]H�XQXWDU�YROXPHQD�NRML�]DX]LPD� WD�þHVWLFD��PDWHULMDOQD�WRþND��IOXLGD�� 49. 0HKDQLþND� HQHUJLMD� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDND� MH� SRWHQFLMDOQRM� HQHUJLML� VYLK�

atomD�PROHNXOD�XQXWDU�þHVWLFH�IOXLGD�� 50

50. 8QXWUDãQMD� HQHUJLMD� þHVWLFH� IOXLGD� SUHGVWDYOMD� NROLþLQX� HQHUJLMH� NRMX�SRVMHGXMX�VYL�DWRPL�PROHNXOH�XQXWDU�þHVWLFH�IOXLGD�� 51. U neviskoznom strujanju fluida mogu postojati samo površinske sile.

52. Brzina gibanja granice materiMDOQRJ� YROXPHQD� MHGQDND� MH� EU]LQL� þHVWLFD�fluida na toj granici.

53. Svaki volumen potpuno ispunjen fluidom zovemo materijalnim.

54. .RQWUROQL� YROXPHQ� MH� QHSURPMHQOMLYRJ� REOLND�� YHOLþLQH� L� SRORåDMD� X�odnosu na inercijalni koordinatni sustav.

55. Koordinatni sustav koji se rotira konstantnom kutnom brzinom oko QHSRPLþQH�RVL�MH�LQHUFLMDOQL�NRRUGLQDWQL�VXVWDY�� 56. 8QXWDU�NRQFHSWD�NRQWLQXXPD�ULMHþ�þHVWLFD�IOXLGD�LOL�PDWHULMDOQD�WRþND�LPD�]QDþHQMH�DWRPD�RGQRVQR�PROHNXOH�GRWLþQRJ�IOXLGD�� 57. %U]LQD�þHVWLFH�IOXLGD�GHILQLUD�VH�NDR�PDVHQD�JXVWRüD�NROLþLQH�JLEDQMD�VYLK�DWRPD�PROHNXOD�XQXWDU�YROXPHQD�þHVWLFH�IOXLGD�� 58. 9HNWRU�XEU]DQMD�VLOH�WHåH�MH�YROXPHQVND�JXVWRüD�WHåLQH�� 59. 6WDQMH� QDSUH]DQMD� X� QHNRM� WRþNL� IOXLGD� ]DGDQR� MH� V� WUL� NRPSRQHQWH�

naprezanja (jednom normalnom i dvije tangencijalne).

60 60. Koordinatni sustav koji se giba pravocrtno konstantnim ubrzanjem je

inercijalni koordinatni sustav.

61. Konzervativna masena sila ima potencijal.

62. 7HQ]RU�QDSUH]DQMD�LPD�GHYHW�UD]OLþLWLK�NRPSRQHQDWD�� 63. Centrifugalna sila je konzervativna sila.

64. Fluidi sH�GLMHOH�QD�SOLQRYH��NDSOMHYLQH�L�WHNXüLQH�� 65. 9HNWRU�JXVWRüH�SRYUãLQVNLK�VLOD�X�IOXLGX�VL�]DGRYROMDYD�UHODFLMX�σi(-nj)=-

σi(nj)

66. Stanje naprezanja u nekom presjeku fluida zadano je s tri komponente naprezanja (jednom normalnom i dvije tangencijalne).

67. Koordinatni sustav koji se giba krivocrtno konstantnom brzinom je inercijalni koordinatni sustav.

68. 7HQ]RU�QDSUH]DQMD�MH�VLPHWULþDQ�L�LPD�ãHVW�UD]OLþLWLK�NRPSRQHQDWD�� 69. Koordinatni sustav koji se giba pravocrtno konstantnom brzinom je

inercijalni koordinatni sustav.

70 70. %U]LQD�þHVWLFH�IOXLGD�MHGQDND�MH�DULWPHWLþNRM�VUHGLQL�NROLþLQH�JLEDQMD�VYLK�DWRPD��PROHNXOD�XQXWDU�YROXPHQD�NRML�]DX]LPD�WD�PDWHULMDOQD�þHVWLFD�� 71. 7HQ]RU�QDSUH]DQMD�LPD�VDPR�WUL�UD]OLþLWH�NRPSRQHQWH�� 72. Centrifugalna sila ima potencijal.

73. Brzina gibanja granice materijalnog volumena jednaka je nuli.

74. Koordinatni sustav koji se giba krivocrtno konstantnom brzinom je neinercijalni koordinatni sustav.

75. Sila trenja je konzervativna sila.

76. 2EOLN� PDWHULMDOQRJ� YROXPHQD� QH� PRåH� VH� SURPLMHQLWL� DNR� MH� JXVWRüD�fluida konstantna.

77. 9HOLþLQD�PDWHULMDOQRJ� YROXPHQD� QH�PRåH� VH� SURPLMHQLWL� DNR� MH� JXVWRüD�fluida konstantna.

78. Ako se tenzor naprezanja napiše u obliku -pδij + Πij, gdje je -p srednje PHKDQLþNR�QDSUH]DQMH��RQGD�MH�Πii jednako nuli.

79. 9ROXPHQVND� JXVWRüD� NROLþLQH� JLEDQMD� L]UDåHQD� MH� SURGXNWRP� JXVWRüH�fluida i vektora brzine strujanja fluida.

80 80. .LQHWLþND�HQHUJLMD�þHVWLFH�IOXLGD�MHGQDND�MH�VXPL�NLQHWLþNLK�HQHUJLMD�VYLK�HOHPHQWDUQLK�þHVWLFD�NRMH�þLQH�WX�þHVWLFX�IOXLGD�� 81. 9ROXPHQ� RPH HQ� ]DWYRUHQRP�SRYUãLQRP�NRMD� VH� VDVWRML stalno od istih þHVWLFD�QD]LYD�VH�PDWHULMDOQLP��

82. 8QXWUDãQMD� HQHUJLMD� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDND� MH� VXPL� NLQHWLþNLK� HQHUJLMD�VYLK�HOHPHQWDUQLK�þHVWLFD�NRMH�þLQH�WX�þHVWLFX�IOXLGD�� 83. 7HNXüLQH�VH�GLMHOH�QD�SOLQRYH��NDSOMHYLQH�� 84. Koordinatni sustav koji se giba krivocrtno konstantnom brzinom je

inercijalni koordinatni sustav.

85. 6WUXMDQMH� MH� EDURWURSQR� DNR� MH� SROMH� JXVWRüH� X� VWUXMDQMX� IXQNFLMD� WODND� L�temperature.

86. %U]LQD�þHVWLFH�IOXLGD�MHGQDND�MH�DULWPHWLþNRM�VUHGLQL�NROLþLQH�JLEDQMD�VYLK�atoma/ molekula unutar volumHQD�NRML�]DX]LPD�WD�PDWHULMDOQD�þHVWLFD��

87. Sila viskoznog trenja je masena sila.

88. 3RWHQFLMDO�PDVHQH�VLOH�WHåH�PLMHQMD�VH�VDPR�SURPMHQRP�YLVLQH�� 89. 3UHPD� KLSRWH]L� NRQWLQXXPD� SROMH� JXVWRüH� IOXLGD� MH� QHSUHNLGQD� IXQNFLMD�

prostornih i vremenske koordinate.

90 90. BrzinD� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDND� MH� DULWPHWLþNRM� VUHGLQL� EU]LQD� VYLK� DWRPD��PROHNXOD�XQXWDU�YROXPHQD�NRML�]DX]LPD�WD�PDWHULMDOQD�þHVWLFD�� 91. %U]LQD� JLEDQMD� JUDQLFH�PDWHULMDOQRJ� YROXPHQD� MHGQDND� MH� EU]LQL� þHVWLFD�

fluida na toj granici.

92. Sila viskoznog trenja je masena sila.

93. )OXLG�YHüH�JXVWRüH�LPD�YHüL�VSHFLILþQL�YROXPHQ�� 94. 7HQ]RU�QDSUH]DQMD�X�WRþNL�IOXLGD�IXQNFLMD�MH�YHNWRUD�QRUPDOH�QD�SRYUãLQX�NRMD�SUROD]L�WRP�WRþNRP�� 95. Koordinatni sustav koji se giba pravocrtno konstantnom brzinom je

inercijalni koordinatni sustav.

96. 6WUXMQLFD�MH�NULYXOMD�NRMD�SUDWL�VWUXMDQMH�MHGQH�þHVWLFH�IOXLGD�� 97. U stacionarnom strujanju strujnice i trajektorije se poklapaju.

98. 8�VWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�QHPD�XEU]DYDQMD�þHVWLFD�IOXLGD�� 99. Prostorne koordinate funkcija su vremena.

100 100. Brzina strujanja fluida u prostornim koordinatama je fizikalno svojstvo WRþNH�SURVWRUD�� 101. 6WUXMDQMH� MH� VWDFLRQDUQR� DNR� SROMD� YHOLþLQD� X� VWUXMDQMX� QLVX� IXQNFLMD�

vremena.

102. 7UDMHNWRULMD� MH� NULYXOMD� VDVWDYOMHQD� RG� þHVWLFD� IOXLGD� LVWH� EU]LQH� �SR�VPMHUX�L�YHOLþLQL��� 103. Translacija, rotaciMD�L�GHIRUPDFLMD�VX�YLGRYL�JLEDQMD�þHVWLFH�IOXLGD��

104. 8�VWDFLRQDUQRP� VWUXMDQMX� QHPD�NRQYHNWLYQH�SURPMHQH�XEU]DQMD� þHVWLFH�fluida.

105. Ako je u strujanju Djj = 0, gdje je Dij tenzor brzine deformacije tada je VWUXMDQMH�QHVWODþLYR�� 106. Materijalna derivacija sastoji se od lokalne i konvektivne promjene.

107. 8�QHVWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�VWUXMQLFH�VH�PRJX�PH XVREQR�SUHVMHFDWL�� 108. 7HQ]RU�YUWORåQRVWL�MH�VLPHWULþQL�WHQ]RU�GUXJRJ�UHGD�� 109. 6LPHWULþQL�GLR�JUDGLMHQWD�EU]LQH�QD]LYD�VH�WHQ]RU�EU]LQH�GHIRUPDFLMH��

110 110. U nestacionarnom strujanju protok kroz strujnu površinu je vremenski

promjenljiv.

111. 8�EH]YUWORåQRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�QHPD�GHIRUPDFLMH�þHVWLFD�IOXLGD�� 112. Eulerove koordinate funkcija su vremena.

113. Ako se prostornim koordinatama opisuje strujanje fluida tada su one funkcija vremena.

114. SWUXMDQMH� MH� VWDFLRQDUQR� DNR� VX� YULMHGQRVWL� SROMD� YHOLþLQD� X� VWUXMDQMX� X�VYLP�WRþNDPD�SURVWRUD�LVWH�� 115. 8�QHVWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�WUDMHNWRULMH�VH�PRJX�PH XVREQR�SUHVMHFDWL�� 116. 6WUXMQLFD�PRåH�SUHVMHFDWL�GUXJX�VWUXMQLFX�� 117. Brzina strujanja fluida u prostornim koordinatama je fizikalno svojstvo þHVWLFH�IOXLGD�� 118. 3RORåDM� þHVWLFH� X� VWUXMDQMX� IOXLGD� L]UDåHQ� SURVWRUQLP� NRRUGLQDWDPD� MH�

funkcija vremena.

119. 0DWHULMDOQRP� GHULYDFLMRP� QHNRJ� IL]LNDOQRJ� VYRMVWYD� L]UDåDYD� VH�YUHPHQVND�SURPMHQD�WRJ�IL]LNDOQRJ�VYRMVWYD�X�WRþNL�SURVtora.

120

120. Izraz jij

i

aav

t x

∂∂ +∂ ∂

predstavlja materijalnu derivaciju vektorskog polja ai

gdje vj�R]QDþDYD�SROMH�EU]LQH��W�YULMHPH��D�[j prostorne koordinate.

121. 8�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�QHPD�GHIRUPDFLMH�þHVWLFD�IOXLGD�� 122. Izraz i i

ji

a av

t x

∂ ∂+∂ ∂

predstavlja materijalnu derivaciju vektorskog polja ai

gdje vj�R]QDþDYD�SROMH�EU]LQH��W�YULMHPH��D�[j prostorne koordinate.

123. 8�VWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�þHVWLFH�IOXLGD�JLEDMX�VH�SR�VWUXMQLFDPD�� 124. Prostorne koordinate funkcija su vremena.

125. Materijalna derivacija sastoji se od lokalne i konvektivne promjene.

126. 8�VWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�PDVHQL�SURWRN�L]PH X�GYLMH�VWUXMQH�SRYUãLQH�MH�konstantan.

127. 8�QHVWDFLRQDUQRP�VWUXMDQMX�WUDMHNWRULMH�VH�PRJX�PH XVREQR�SUHVMHFDWL�� 128. Strujnice su krivulje konstantne u vremenu i za stacionarno i za

nestacionarno strujanje fluida.

129. 8EU]DQMH� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDNR� MH� YUHPHQVNRM� SURPMHQL� SROMD�EU]LQH�X�WRþNL�SURVWRUD�X�NRMRM�VH�QDOD]L�SURPDWUDQD�þHVWLFD�IOXLGD�� 130

130. 9UWORåQLRFD�MH�SRYUãLQD�NRQVWDQWQH�YUWORåQRVWL�� 131. Strujnice koje prolaze svim tRþNDPD�QHNH�NULYXOMH�þLQH�VWUXMQX�SRYUãLQX�� 132. 0DWHULMDOQRP� GHULYDFLMRP� L]UDåDYD� VH� YUHPHQVND� SURPMHQD� QHNRJ�IL]LNDOQRJ�VYRMVWYD�þHVWLFH�IOXLGD�� 133. 6WUXMQLFD�MH�NULYXOMD�VDVWDYOMHQD�RG�þHVWLFD�IOXLGD�LVWH�EU]LQH��SR�VPMHUX�L�YHOLþLQL��� 134. $QWLVLPHWULþQL�GLR�JUDGLMHQWD�EU]LQH�QD]LYD�VH�WHQ]RU�YUWORåQRVWL�� 135. $NR� VX� YULMHGQRVWL� SROMD� YHOLþLQD� X� VWUXMDQMX� X� VYLP� WRþNDPD� SURVWRUD�

iste strujanje je stacionarno.

136. 8EU]DQMH� þHVWLFH� IOXLGD� MHGQDNR� MH� YUHPHQVNRM� SURPMHQL� SROMD�EU]LQH�X�WRþNL�SURVWRUD�X�NRMRM�VH�QDOD]L�SURPDWUDQD�þHVWLFD�IOXLGD�� 137. 9UWORåQLRFD�MH�SRYUãLQD�NRQVWDQWQH�YUWORåQRVWL�� 138. 5RWRU�YHNWRUD�EU]LQH�MH�WHQ]RUVND�YHOLþLQD�GUXJRJ�UHGD�� 139. 3UL�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�X�GLIX]RUX�NRPSRQHQWD�NRQYHNWLYQH�SURPMHQH�

brzine u smjeru strujanja je uvijek negativna.

140 140. MaterijalnoP� GHULYDFLMRP� QHNRJ� IL]LNDOQRJ� VYRMVWYD� L]UDåDYD� VH�YUHPHQVND�SURPMHQD�WRJ�IL]LNDOQRJ�VYRMVWYD�X�WRþNL�SURVWRUD�� 141. =DNRQ� RGUåDQMD� PDVH� NDåH� GD� MH� PDVD� XQXWDU� NRQWUROQRJ� YROXPHQD�

konstantna.

142. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� NDåH� GD� MH� EU]LQD� SURPMHQH� XNXSQH� HQHUJLMH unutar materijalnog volumena jednaka radu vanjskih masenih i površinskih sila i dovedenoj toplini.

143. =DNRQ� EU]LQH� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NDåH� GD� MH� EU]LQD� SURPMHQH�NROLþLQH� JLEDQMD� XQXWDU� SURL]YROMQRJ� YROXPHQD� MHGQDND� VXPL� YDQMVNLK�sila na taj isti volumen.

144. Ako na fluid ne djeluju vanjski maseni momenti zakon brzine promjene PRPHQWD� NROLþLQH� JLEDQMD� VYRGL� VH� QD� þLQMHQLFX� VLPHWULþQRVWL� WHQ]RUD�naprezanja.

145. Masa unutar materijalnog volumena je konstantna samo kod neviskoznog strujanja fluida.

146. $NR� QHVWODþivi fluid u zatvorenom cilindru pritisnemo preko stapa RGUH HQRP�VLORP�QMHPX�üH�VH�SRYHüDWL�XQXWUDãQMD�HQHUJLMD�� 147. .RHILFLMHQW� GLQDPLþNH� YLVNR]QRVWL� IOXLGD� MHGQDN� MH� SURGXNWX� JXVWRüH�IOXLGD�L�NRHILFLMHQWD�NLQHPDWLþNH�YLVNR]QRVWL�� 148. Koeficijent toplinske vodljivosti je svojstvo fluida i ovisi samo o vrsti

fluida.

149. U fluidu kod kojeg je koeficijent volumenske viskoznosti jednak nuli QHPD�UD]OLNH�L]PH X�PHKDQLþNRJ�L�WHUPRGLQDPLþNRJ�WODND�� 150

150. -HGQDGåED� NRQWLQXLWHWD� NDåH� GD� MH� EU]LQD� VPDQMHQMD� PDVH� XQXWDU�kontrolnog volumena proporcionalna brzini istjecanja fluida kroz granice kontrolnog volumena.

151. -HGQDGåED�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�MH�LVWR�ãWR�L�SUYL�]DNRQ�WHUPRGLQDPLNH�� 152. )XQNFLMD� GLVLSDFLMH� L]UDåDYD� EU]LQX� SUHWYRUEH� PHKDQLþNH� HQHUJLMH� X�

unutrašnju energiju, kao posljedicu viskoznosti.

153. 3UHWYDUDQMH� PHKDQLþNH� HQHUJLMH� X� XQXWUDãQMX� HQHUJLMX� MH� SRWSXQR�nepovrativ proces.

154. U mehanici fluida ne primjenjuje se II Newtonov zakon jer ga je teško SULPMHQLWL�QD�þHVWLFH�IOXLGD�NRMH�VH�PH XVREQR�PLMHãDMX�� 155. Newtonov zakon viskoznosti uVSRVWDYOMD� OLQHDUQX�YH]X� L]PH X� WHQ]RUD�

naprezanja i tenzora brzine deformacije.

156. 8�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�PHKDQLþND�HQHUJLMD�SUHWYDUD�VH�X�XQXWUDãQMX�HQHUJLMX�LVNOMXþLYR�]ERJ�YLVNR]QRVWL�IOXLGD�� 157. Navier-6WRNHVRYH� MHGQDGåEH� VX� X� ELWL� MHGQDGåEH� NROLþLQH gibanja za QHVWODþLYR� VWUXMDQMH� QHZWRQVNLK� IOXLGD� NRQVWDQWQRJ� NRHILFLMHQWD�GLQDPLþNH�YLVNR]QRVWL�� 158. =DNRQ�RGUåDQMD�HQHUJLMH�L]UDåHQ�MH�VNDODUQRP�MHGQDGåERP�� 159. -HGQDGåED� NROLþLQH� JLEDQMD� ]D� IOXLG� X� PLURYDQMX� VYRGL� VH� QD� RVQRYQX�MHGQDGåEX�KLGURVWDWLNH��

160 160. Zakon�EU]LQH�SURPMHQH�PRPHQWD�NROLþLQH�JLEDQMD�L]UDåHQ�MH�WHQ]RUVNRP�MHGQDGåERP�GUXJRJ�UHGD��

161. 6WUXMDQMH� MH� EDURWURSQR� DNR� SURPMHQD� JXVWRüH� X� VWUXMDQMX� QLMH� IXQNFLMD�tlaka.

162. =DNRQ� RGUåDQMD� XQXWUDãQMH� HQHUJLMH� MHGDQ� MH� RG� SHW� RVQRYQLK� ]DNRQD�dinamike fluida.

163. U neviskoznom strujanju fluida mogu postojati osim masenih sila samo površinske normalne sile.

164. 8� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� PHKDQLþND� HQHUJLMD� SUHWYDUD� VH� X�XQXWUDãQMX�HQHUJLMX�LVNOMXþLYR�]ERJ�YLVNR]QRVWL�IOXLGD�� 165. Strujanje je barotropno ako je polje gustoüH�X�VWUXMDQMX�IXQNFLMD� WODND� L�

temperature.

166. -HGQDGåED� PHKDQLþNH� HQHUJLMH� NDåH� GD� MH� EU]LQD� SURPMHQH� XNXSQH�energije unutar materijalnog volumena jednaka radu vanjskih (masenih i površinskih) sila.

167. =DNRQ� EU]LQH� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NDåH� GD� MH� EU]LQD promjene NROLþLQH� JLEDQMD� XQXWDU� PDWHULMDOQRJ� YROXPHQD� MHGQDND� VXPL� YDQMVNLK�sila na taj isti volumen.

168. Ako na fluid ne djeluju vanjski maseni momenti zakon brzine promjene PRPHQWD� NROLþLQH� JLEDQMD� VYRGL� VH� QD� þLQMHQLFX� VLPHWULþQRVWL� WHQ]RUD�naprezanja.

169. .RHILFLMHQW� NLQHPDWLþNH� YLVNR]QRVWL� IOXLGD� MHGQDN� MH� SURGXNWX� JXVWRüH�IOXLGD�L�NRHILFLMHQWD�GLQDPLþNH�YLVNR]QRVWL�� 170

170. 3UHWYDUDQMH� PHKDQLþNH� HQHUJLMH� X� XQXWUDãQMX� HQHUJLMX� MH� SRWSXQR�povrativ proces.

171. %U]LQD� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NRG� XVWDOMHQRJ� VWUXMDQMD� u KRUL]RQWDOQRM�FLMHYL�NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�MHGQDND�MH�QXOL�� 172. 1HZWRQRY�]DNRQ�YLVNR]QRVWL� XVSRVWDYOMD� OLQHDUQX�YH]X� L]PH X� WHQ]RUD�

naprezanja i tenzora deformacije.

173. Koeficijent toplinske vodljivosti je svojstvo fluida i ovisi o vrsti fluida i terPRGLQDPLþNRP�VWDQMX�IOXLGD��

174. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� MHGDQ� MH� RG� SHW� RVQRYQLK� ]DNRQD� GLQDPLNH�fluida.

175. =DNRQ� RGUåDQMD� PDVH� NDåH� GD� MH� PDVD� XQXWDU� SURL]YROMQRJ� YROXPHQD�konstantna.

176. 8� VWUXMDQMX� X� NRMHP� VH�PRJX� ]DQHPDULWL� YDQMVNH�PDVHQH� VLOH�� NROLþLQD�gibanja unutar materijalnog volumena se ne mijenja.

177. 8� VWUXMDQMX� IOXLGD� WHQ]RU� EU]LQH� GHIRUPDFLMH� MH� VLPHWULþDQ� L� LPD� ãHVW�UD]OLþLWLK�NRPSRQHQDWD��

178. .RG�VWODþLYRJ�QHYLVNR]QRJ�VWUXMDQMD�QHPD�SUHWYRUEH�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�u unutrašnju energiju.

179. 8� VWODþLYRP� VWUXMDQMX� QHPD� NRQYHNWLYQH� SURPMHQH� JXVWRüH� þHVWLFD�fluida.

180 180. Slijevanje fluida niz kosu stijenku izazvano je samo djelovanjem

gravitacije.

181. .RG� QHVWODþLYRJ� QHYLVNR]QRJ� VWUXMDQMD� QHPD� SUHWYRUEH� PHKDQLþNH�energije u unutrašnju energiju.

182. U stacionarnom strujanju nemD�ORNDOQH�SURPMHQH�JXVWRüH�þHVWLFH�IOXLGD�� 183. 1D� þYUVWRM� QHSURSXVQRM� VWLMHQFL� EU]LQD� VWUXMDQMD� IOXLGD� L� EU]LQH� VWLMHQNH�

su iste.

184. 8� VWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� XQXWUDãQMD� HQHUJLMD� VH� PRåH� SUHWYRULWL� X�PHKDQLþNX�� 185. 6WUXMDQMH� IOXLGD� SUL� NRMHP� MH� JXVWRüD� IOXLGD� X� VYDNRM� WRþNL� SURVWRUD�� X�VYDNRP�WUHQXWNX�LVWD�]RYHPR�QHVWODþLYLP�� 186. =DNRQ�EU]LQH�SURPMHQH�PRPHQWD�NROLþLQH�JLEDQMD�L]UDåHQ�MH�WHQ]RUVNRP�MHGQDGåERP�GUXJRJ�UHGD�� 187. 3UL� VOLMHYDQMX� IOXLGD� QL]� NRVX� VWLMHQNX� WODN� üH� RSDGDWL� XVOLMHG� WUHQMD�L]PH X�IOXLGD�L�VWLMHQNe.

188. Ako je relativna kubna dilatacija fluida jednaka nuli onda je strujanje QHVWODþLYR�� 189. Sii = 0, gdje je Sij devijatorski dio tenzora naprezanja.

190 190. 3UL� VOLMHYDQMX� IOXLGD� QL]� NRVX� VWLMHQNX� WODN� üH� UDVWL� XVOMHG� VPDQMHQMD�

geodetske visine.

191. Ako je materijalna� GHULYDFLMD� JXVWRüH� IOXLGD� MHGQDND� QXOL� RQGD� MH�VWUXMDQMH�QHVWODþLYR�� 192. Ako je Sij devijatorski dio tenzora naprezanja, tada je Sij = - Sij.

193. 3UHWYDUDQMH� PHKDQLþNH� HQHUJLMH� X� XQXWUDãQMX� HQHUJLMX� MH� SRWSXQR�povrativ proces.

194. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� MHGDQ� MH� od pet osnovnih zakona dinamike fluida.

195. =DNRQ� RGUåDQMD� PDVH� NDåH� GD� MH� PDVD� XQXWDU� SURL]YROMQRJ� YROXPHQD�konstantna.

196. U fluidu u mirovanju tenzor naprezanja ima oblik σij = -pδij, gdje je p tlak.

197. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� NDåH� GD� MH� HQHUJLMD� PDWHULMDOQRJ� Yolumena konstantna.

198. Iz Fourierovog zakona toplinske vodljivosti slijedi da pri konstantnoj WHPSHUDWXUL�� X]� NRQDþQL� NRHILFLMHQW� WRSOLQVNH� YRGOMLYRVWL�� QHPD�toplinskog toka.

199. Produkcija entropije posljedica je viskoznosti fluida i izmjene topline.

200 200. U dva strujanja fluida s istim poljem brzine u viskoznijem QHZWRQRYVNRP�IOXLGX�YODGDMX�YHüD�VPLþQD�QDSUH]DQMD�� 201. U stanju mirovanja fluid je viskozan, ali se viskoznost ne manifestira.

202. -HGQDGåED� NRQWLQXLWHWD� NDåH� GD� MH� EU]LQD� VPDQMHQMD� PDVH� XQXWDU�kontrolnog volumena proporcionalna brzini istjecanja fluida kroz granice kontrolnog volumena.

203. 8�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�PHKDQLþND�HQHUJLMD�SUHWYDUD�VH�QHSRYUDWQR�X�XQXWUDãQMX�HQHUJLMX�LVNOMXþLYR�]ERJ�YLVNR]QRVWL�IOXLGD�� 204. 6WUXMDQMH� MH� EDURWURSQR� DNR� MH� SURPMHQD� JXVWRüH u strujanju samo

funkcija tlaka.

205. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� NDåH� GD� MH� HQHUJLMD� PDWHULMDOQRJ� YROXPHQD�konstantna.

206. Iz Fourierovog zakona toplinske vodljivosti slijedi da pri konstantnoj WHPSHUDWXUL�� X]� NRQDþQL� NRHILFLMHQW� WRSOLQVNH� YRGOMLYRVWL�� QHPD�toplinskog toka.

207. ýHVWLFD�QHVWODþLYRJ�IOXLGD�]DX]LPD�XYLMHN�SR�YHOLþLQL�MHGQDN�YROXPHQ�� 208. 7HQ]RU�QDSUH]DQMD�X�WRþNL�IOXLGD�IXQNFLMD�MH�YHNWRUD�QRUPDOH�QD�SRYUãLQX�NRMD�SUROD]L�WRP�WRþNRP�� 209. =DNRQ� RGUåDQMD� HQHUJLMH� NDåH� GD� MH� EU]LQD� SURPMHQH� HQHUJLMH� XQXWDU�

materijalnog volumena jednaka snazi vanjskih sila i brzini izmjene topline s okolinom.

210 210. )XQNFLMD�GLVLSDFLMH�QH�PRåH�ELWL�QHJDWLYQD�� 211. Koeficijent viskoznosti nekog fluida funkcija je njegovog WHUPRGLQDPLþNRJ�VWDQMD�� 212. 8�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�QHPD�GHIRUPDFLMH�þHVWLFD fluida.

213. %U]LQD�SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�XQXWDU�PDWHULMDOQRJ�YROXPHQD�MHGQDND�je radu vanjskih (masenih i površinskih) sila koje djeluju na taj materijalni volumen.

214. 'LPHQ]LRQDOQD�KRPRJHQRVW�IL]LNDOQH�MHGQDGåEH�SRGUD]XPLMHYD�GD�VX�VYL�þODQRYL�X�MHGQDGåEL bezdimenzionalni.

215. Jedinica koeficijenta površinske napetosti u SI sustavu je N/m.

216. Izraz za tlak p = F/L, gdje je F sila, a L duljina pravokutnika širine 1 m MH�YHOLþLQVND�MHGQDGåED�� 217. +LGURGLQDPLþND� VOLþQRVW� GYDMX� VWUXMDQMD� SRGUD]XPLMHYD� JHRPHWULMVNX��

kiQHPDWLþNX�L�GLQDPLþNX�VOLþQRVW�� 218. 8]� SRPRü� 3L-WHRUHPD� PRJXüH� MH� VPDQMLWL� EURM� YDULMDEOL� X� RSLVLYDQMX�

neke pojave formiranjem bezdimenzionalnih Pi-parametara.

219. 2G� YHOLþLQD� S�� τw, K, gdje je p-tlak, τw -tangencijalno naprezanje, K-YROXPHQVNL� PRGXO� HODVWLþQRVWL� PRJXüH� MH� QDþLQLWL� VDPR� MHGDQ� 3L-parametar.

220 220. 'LPHQ]LMD�NRHILFLMHQWD�NLQHPDWLþNH�YLVNR]QRVWL�MH�P2/s.

221. Izraz v = 100πf, gdje je v brzina, a f frekvencija, je univerzalna ili YHOLþLQVND�MHGQDGåED��

222. Reynoldsov broj predstavlja omjer viskoznih i masenih sila.

223. 8� KLGURGLQDPLþNL� VOLþQLP� VWUXMDQMLPD� RGJRYDUDMXüH� EH]GLPHQ]LRQDOQH�YHOLþLQH�LPDMX�LVWX�QXPHULþNX�YULMHGQRVW�L�X�PRGHOVNRP�L�X�SURWRWLSQRP�strujanju.

224. %U]LQD��XEU]DQMH�L�SXW�VX�GLPHQ]LRQDOQR�]DYLVQH�YHOLþLQH�� 225. Froudeov broj predstavlja odnos gravitacijskih i inercijskih sila.

226. *XVWRüD�� EU]LQD� L� GXOMLQD� SUHGVWDYOMDMX� GLPHQ]LRQDOQR� ]DYLVDQ� VNXS�YHOLþLQD�� 227. Reynoldsov broj predstavlja omjer viskoznih sila i sila tlaka.

228. Tlak, koeficijent površinske napetosti i duljina predstavljaju dimenzionalno nezavisan skuS�IL]LNDOQLK�YHOLþLQD��

229. Izraz za opseg kruga O=6,28318r, gdje je r radius kruga predstavlja EURMþDQX�MHGQDGåEX�� 230

230. =D� GYLMH� VOLþQH� SRMDYH� VYL� EH]GLPHQ]LRQDOQL� 3L� SDUDPHWUL� LPDMX� LVWX�QXPHULþNX�YULMHGQRVW�� 231. 'LPHQ]LRQDOQD�KRPRJHQRVW�IL]LNDOQH�MHGQDGåEH�SRGUD]Xmijeva da su svi þODQRYL�X�MHGQDGåEL�LPDMX�LVWX�GLPHQ]LMX�� 232. 2G� YHOLþLQD� S�� τw, K, gdje je p-tlak, τw -tangencijalno naprezanje, K-

YROXPHQVNL�PRGXO�HODVWLþQRVWL�PRJXüH�MH�QDþLQLWL�GYD�3L-parametra.

233. Izraz za opseg kruga O=6,28318r, gdje je r radius kruga predstavlja YHOLþLQVNX�MHGQDGåEX�� 234. 8� KLGURGLQDPLþNL� VOLþQLP� VWUXMDQMLPD� RGJRYDUDMXüH� EH]GLPHQ]LRQDOQH�YHOLþLQH�LPDMX�LVWX�QXPHULþNX�YULMHGQRVW�L�X�PRGHOVNRP�L�X�SURWRWLSQRP�

strujanju.

235. Dimenzija koeficijenta površinske napetosti u SI sustavu je N/m.

236. Strouhalov broj predstavlja odnos gravitacijskih i inercijskih sila.

237. *XVWRüD�� YROXPHQ� L� PDVD� SUHGVWDYOMDMX� GLPHQ]LRQDOQR� ]DYLVDQ� VNXS�YHOLþLQD�� 238. 8QLYHU]DOQD�LOL�YHOLþLQVND�MHGQDGåED�MH�GLPHQ]LRQDOQR�KRPRJHQD�� 239. 2G� YHOLþLQD� S�� τw, K, gdje je p-tlak, τw -tangencijalno naprezanje, K-

YROXPHQVNL�PRGXO�HODVWLþQRVWL�QLMH�PRJXüH�QDþLQLWL�3L-parametar.

240 240. Izraz za površinu kruga P=πr2, gdje je r radijus kruga, a π Ludolfov broj,

SUHGVWDYOMD�EURMþDQX�MHGQDGåEX�� 241. Tlak, koeficijent površinske napetosti i duljina predstavljaju

dLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVDQ�VNXS�IL]LNDOQLK�YHOLþLQD�� 242. 2G�WUL�GLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVQH�YHOLþLQH�PRJXüH�MH�RIRUPLWL�VDPR�MHGDQ�

bezdimenzionalni Pi-parametar.

243. 'LPHQ]LMD� NRHILFLMHQWD� GLQDPLþNH� YLVNR]QRVWL� PRåH� VH� L]UD]LWL� NDR�SURGXNW�GLPHQ]LMD�JXVWRüH��EU]LQH�L�SXta.

244. 'LPHQ]LMD� NRHILFLMHQWD� GLQDPLþNH� YLVNR]QRVWL� PRåH� VH� L]UD]LWL� NDR�SURGXNW�GLPHQ]LMD�JXVWRüH�L�NRHILFLMHQWD�NLQHPDWLþNH�YLVNR]QRVWL�� 245. 2G� þHWLUL� GLPHQ]LRQDOQR� QH]DYLVQH� YHOLþLQH� PRJXüH� MH� RIRUPLWL� VDPR�

jedan bezdimenzionalni p-parametar.

246. Od dvije dimen]LRQDOQR� ]DYLVQH� YHOLþLQH� PRJXüH� MH� VDþLQLWL�bezdimenzionalni Pi parametar.

247. Izraz za tlak p= F/L, gdje je F sila, a L duljina pravokutnika širine 1 m, MH�YHOLþLQVND�MHGQDGåED�� 248. %HUQRXOOLMHYD�MHGQDGåED�MH�GLPHQ]LRQDOQR�KRPRJHQD�� 249. .ROLþLQD�JLEDQMD�LPD�GLPHQziju MLT-1.

250 250. Jedinica koeficijenta površinske napetosti u SI sustavu je N/m.

251. Tlak, koeficijent površinske napetosti i duljina predstavljaju GLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVDQ�VNXS�IL]LNDOQLK�YHOLþLQD��

252. 'LPHQ]LRQDOQD�KRPRJHQRVW�IL]LNDOQH�MHGQDGåEH�SRGUD]XPLMHYD�GD�VX svi þODQRYL�X�MHGQDGåEL�LPDMX�LVWX�GLPHQ]LMX�� 253. 7ODN��EU]LQD�L�JXVWRüD�VX�GLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVQH�YHOLþLQH�� 254. -HGLQLFD�]D�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�IOXLGD�MH�PHWDU�� 255. 8� GYD� VOLþQD� VWDFLRQDUQD� VWUXMDQMD� NRHILFLMHQW� VOLþQRVWL� ]D� YULMHPH� MH�

proizvoljan.

256. Strouhalov broj predstavlja odnos gravitacijskih i inercijskih sila.

257. 7ODN��EU]LQD�L�JXVWRüD�VX�GLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVQH�YHOLþLQH�� 258. -HGLQLFD�]D�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�IOXLGD�MH�PHWDU�� 259. ,]UD]L��GLPHQ]LMD�L�PMHUQD�MHGLQLFD�LPDMX�LVWR�]QDþenje.

260 260. Dimenzija tlaka je [P/Q] gdje je P dimenzija snage, a Q dimenzija

volumenskog protoka.

261. Sila, masa i akceleracija su dimenzionalno nezavisan skup fizikalnih YHOLþLQD�� 262. Tlak, koeficijent površinske napetosti i duljina predstavljaju

dimenzionalno nezaYLVDQ�VNXS�IL]LNDOQLK�YHOLþLQD�� 263. $NR�MH�QHND�IL]LNDOQD�SRMDYD�RSLVDQD�VD�Q�IL]LNDOQLK�YHOLþLQD�RG�NRMLK�VX�N�YHOLþLQD�GLPHQ]LRQDOQR�QH]DYLVQH� WDGD�VH�SRMDYD�PRåH�RSLVDWL�VD�Q-k

bezdimenzionalnih Pi parametara.

264. Strouhalov broj predstavlja odnos gravitacijskih i inercijskih sila.

265. (XOHURYD�MHGQDGåED�]D�WXUERVWURMHYH�MH�GLPHQ]LRQDOQR�KRPRJHQD�� 266. U fluidu u mirovanju ne postoje tangencijalna naprezanja.

267. U stanju mirovanja fluid je viskozan, ali se viskoznost ne manifestira.

268. 1DMPDQMD� PRJXüD� YULMHGQRVW� DSVROXWQog tlaka u fluidu iznosi minus jedan bar.

269. 8� IOXLGX� X� PLURYDQMX� X� UDYQRWHåL� VX� PDVHQH� VLOH� V� SRYUãLQVNLP�normalnim silama.

270 270. 8�PLUXMXüHP�IOXLGX�WODN�UDVWH�X�REUQXWRP�VPMHUX�RG�VPMHUD�PDVHQH�VLOH�� 271. 3DVFDORY� ]DNRQ�NDåH� GD� MH� SULUDVW� WODND� QDULQXW� L]YDQD�� SXWHm masenih VLOD��MHGQDN�X�VYLP�WRþNDPD�IOXLGD�� 272. Sila hidrostatskog uzgona na potpuno uronjeno tijelo u fluid jednaka je WHåLQL� IOXLGD� LVWLVQXWRJ� WLMHORP�� XVPMHUHQD� MH� YHUWLNDOQR� X� YLV� L� SUROD]L�WHåLãWHP�LVWLVQLQH��

273. 0MHKXULü� ]UDND� X� SRVXGL� SRWSXQR� LVSXQMHQRM vodom,koja se giba po horizontalnoj podlozi u desno i usporava konstantnom deceleracijom JLEDW�üH�VH�X�VPMHUX�JRUH�GHVQR�X�RGQRVX�QD�SRVXGX�

274. -HGQDGåEX�KLGURVWDWVNRJ�PDQRPHWUD�QXåQR�MH�SRVWDYOMDWL�GXå�VWUXMQLFD�� 275. Moment sile hidrostatskog tlaka na ravnu poYUãLQX��X�RGQRVX�QD�WHåLãWH�SRYUãLQH�QH�RYLVL�R�GXELQL�QD�NRMRM�VH�WHåLãWH�QDOD]L�� 276. Barometar je instrument za mjerenje pretlaka atmosfere.

277. 9DNXXPX�RG�����RGJRYDUD�SRGWODN�RG�SULEOLåQR�����EDU�� 278. Kapilarna elevacija posljedica je površinske napetosti.

279. Da bi potpuno potopljeno tijelo u fluidu lebdjelo njegova masa mora biti jednaka masi istisnutog fluida.

280 280. 8� UHODWLYQRP� PLURYDQMX� IOXLGD� QHPD� SRPLFDQMD� þHVWLFD� IOXLGD� MHGQLK�

prema drugima.

281. 2G� GYD� PMHKXULüD� VDSXQLFH� YHüL� XQXWUDãQML� WODN� LPD� PMHKXULü� YHüHJ�promjera.

282. 8]�SRPRü�KLGUDXOLþNH�SUHãH�PRJXüH�MH�X]�PDOL�XWURãDN�HQHUJLMH�REDYLWL�YLãHVWUXNR�SXWD�YHüL�UDG�� 283. Rezultantna sila konstantnog tlaka na zatvorenu površinu jednaka je

nuli.

284. Areometar je suhi (membranski ili cijevni) manometar za mjerenje pretlaka.

285. DD� EL� WLMHOR� V� QHSRPLþQLP� WHåLãWHP� PDVH� VWDELOQR� SOLYDOR� VORERGQRP�SRYUãLQRP�GRYROMQR�MH�GD�QMHJRY�PHWDFHQWDU�EXGH�L]QDG�WHåLãWD�LVWLVQLQH�� 286. ýHOLþQD� NXJOLFD� X� YRGL� NRMD� URWLUD� RNR� YHUWLNDOQH� RVL� JLEDW� üH� VH� GROMH�

prema osi rotacije.

287. Spremnik, potpuno ispunjen vodom i na vrhu otvoren prema atmosferi, SDGD� DNFHOHUDFLMRP� �J�� JGMH� MH� J� DNFHOHUDFLMD� VLOH� WHåH�� 1D� GQX�spremnika vlada podtlak.

288. 6LOD�X]JRQD�QD�WLMHOR�SRWRSOMHQR�X�PLUXMXüL�IOXLG�EH]�SULVXVWYD�YDQMVNLK�masenih sila jednaka je nuli.

289. Ako fluid rotira konstantnom kutnom brzinom kao kruto tijelo tada je WHQ]RU� EU]LQH� GHIRUPDFLMH� MHGQDN� QXOL�� D� WHQ]RU� YUWORåQRVWL� UD]OLþLW� RG�nule.

290 290. +LGURVWDWVNL�SDUDGRNV�NDåH�GD�VLOD�KLGURVWDWVNRJ�WODND�QD�GQR�SRVXGH�QH�RYLVL�R�REOLNX�SRVXGH�YHü�VDPR�R�YHOLþLQL�SRYUãLQH�GQa.

291. Slobodna površina u fluidu koji miruje (ili relativno miruje) okomita je QD�UH]XOWLUDMXüL�YHNWRU�PDVHQLK�VLOD�� 292. Tahometar je instrument za mjerenje translatornog ubrzanja, a radi na

principu hidrostatskog manometra.

293. U fluidu koji se rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi i VORERGQR�SDGD��DNFHOHUDFLMRP�VLOH�WHåH�SRYUãLQH�NRQVWDQWQRJ�WODND�LPDMX�REOLN�NRDNVLMDOQLK�NUXåQLK�FLOLQGDUD�� 294. Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka na zakrivljenu površinu GMHOXMH�X�WHåLãWX�SURMHNFLMH�SRYUãLQH u horizontalnu ravninu.

295. ýHOLþQD� NXJOLFD� QDOD]L� VH� X� SRVXGL� NRMD� MH� SRWSXQR� LVSXQMHQD� YRGRP� L�VORERGQR� SDGD� DNFHOHUDFLMRP� VLOH� WHåH�� 8� WRP� VOXþDMX� NXJOLFD� OHEGL� X�vodi.

296. %U]LQD� SDGDQMD� EDORQD� X� ]UDNX� XVWDOLW� üH� VH� NDGD� VH� WHåLQD� QDSXKDQRJ�EDORQD�L]MHGQDþL sa silom otpora gibanja balona kroz zrak.

297. 'YLMH� NDSOMHYLQH� UD]OLþLWLK� JXVWRüD� NRMH� VH� QH� PMHãDMX� PLUXMX�� ,]QDG�UD]GMHOQH�SRYUãLQH�QDOD]L�VH�NDSOMHYLQD�YHüH�JXVWRüH�� 298. *UDQLFD�GYDMX�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�SRNODSD�VH�V�L]REDURP�� 299. Ako fluid miruje u svakoj�WRþNL�IOXLGD�SLH]RPHWULþND�YLVLQD�MH�LVWD�

300 300. 6ORERGQH�SRYUãLQH�PLUXMXüH�KRPRJHQH�NDSOMHYLQH�RWYRUHQH�SUHPD�LVWRP�WODNX�OHåH�X�LVWRM�UDYQLQL�� 301. -HGQDGåED�KLGURVWDWVNRJ�PDQRPHWUD�MH�X�ELWL�LQWHJUDO�RVQRYQH�MHGQDGåEH�

hidrostatike.

302. Aneroid je instrument za mjeUHQMH� JXVWRüH� NDSOMHYLQD� NRML� UDGL� QD�principu hidrostatskog uzgona.

303. 3RORåDM�KYDWLãWD�VLOH�X]JRQD�X�QHVWODþLYRP�IOXLGX�X�RGQRVX�QD�WLMHOR�RYLVL�o dubini na kojoj se tijelo nalazi.

304. 6LOD� KLGURVWDWVNRJ� WODND� QD� UDYQX� SRYUãLQX� RYLVL� R� WODNX� X� WHåLãWX�površinH�L�YHOLþLQL�SRYUãLQH��

305. Sila hidrostatskog uzgona na potpuno uronjeno tijelo u fluid jednaka je WHåLQL�WLMHOD���XVPMHUHQD�MH�YHUWLNDOQR�X�YLV�L�SUROD]L�WHåLãWHP�LVWLVQLQH�� 306. 0MHKXULü� ]UDND� X� SRVXGL� SRWSXQR� LVSXQMHQRM� YRGRP�NRMD� VH� JLED� SR�

horizontalnoj podlozi u lijevo i ubrzava konstantnom akceleracijom JLEDW�üH�VH�X�VPMHUX�JRUH�GHVQR�X�RGQRVX�QD�SRVXGX� 307. 9DNXXPX�RG�����RGJRYDUD�DSVROXWQL�WODN�RG�SULEOLåQR�����EDU�� 308. 2G�GYD�PMHKXULüD� VDSXQLFH�PDQML� XQXWUDãQML� WODN� LPD�PMHKXULü�PDQMHJ�

promjera.

309. Rezultantna sila hidrostatskog tlaka na zatvorenu površinu jednaka je nuli.

310 310. Aneroid je suhi (membranski ili cijevni) manometar za mjerenje

pretlaka.

311. ýHOLþQD� NXJOLFD� X� YRGL� NRMD� URWLUD� RNR� YHUWLNDOQH� RVL� JLEDW� üH� VH� JRUH�prema osi rotacije.

312. Spremnik, potpuno ispunjen vodom i na vrhu otvoren prema atmosferi, SDGD� DNFHOHUDFLMRP� �J�� JGMH� MH� J� DNFHOHUDFLMD� VLOH� WHåH�� 1D� GQX�spremnika vlada pretlak.

313. Ako fluid rotira konstantnom kutnom brzinom kao kruto tijelo tada je WHQ]RU�EU]LQH�GHIRUPDFLMH�UD]OLþLW�RG�QXOH�� 314. Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka na ravnu površinu GMHOXMH�X�WHåLãWX�SURMHNFLMH�SRYUãLQH�X�KRUL]RQWDOQX�UDYQLQX�� 315. ýHOLþQD� NXJOLFD� QDOD]L� VH� X� SRVXGL� NRMD� MH� SRWSXQR� LVSXQMHQD� YRGRP� L�VORERGQR�SDGD�DNFHOHUDFLMRP�VLOH�WHåH�L�NUHüH�VH�NRQVWDQWQRP�EU]LQRP�X GHVQR��8�WRP�VOXþDMX�NXJOLFD�OHEGL�X�YRGL�� 316. 'YLMH� NDSOMHYLQH� UD]OLþLWLK� JXVWRüD� NRMH� VH� QH� PMHãDMX� PLUXMX�� ,VSRG�UD]GMHOQH�SRYUãLQH�QDOD]L�VH�NDSOMHYLQD�YHüH�JXVWRüH�� 317. 3RORåDM�KYDWLãWD�VLOH�X]JRQD�X�QHVWODþLYRP�IOXLGX�X�RGQRVX�QD�WLMHOR�QH�

ovisi o dubini na kojoj se tijelo nalazi.

318. 8� PLUXMXüHP� IOXLGX� WODN� QDMEUåH� UDVWH� X� VPMHUX� RNRPLWRP� QD� YHNWRU�UH]XOWLUDMXüH�PDVHQH�VLOH�� 319. Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka na zakrivljenu površinu GMHOXMH�LVSRG�WHåLãWD�SURMHNFLMH�SRYUãLQH�X�KRUL]RQWDOQX�UDYQLQu.

320 320. Ako fluid rotira konstantnom kutnom brzinom kao kruto tijelo tada je WHQ]RU�YUWORåQRVWL�UD]OLþLW�RG�QXOH�� 321. ýHOLþQD� NXJOLFD� QDOD]L� VH� X� SRVXGL� NRMD� MH� SRWSXQR� LVSXQMHQD� YRGRP� L�VORERGQR� SDGD� DNFHOHUDFLMRP� VLOH� WHåH� L� XEU]DYD� NRQVWDQWQRP�

akceleracijom u GHVQR��8�WRP�VOXþDMX�NXJOLFD�OHEGL�X�YRGL�� 322. 8�PLUXMXüHP� IOXLGX� WODN� QDMEUåH� UDVWH� X� VXSURWQRP� VPMHUX� RG� YHNWRUD�UH]XOWLUDMXüH�PDVHQH�VLOH�� 323. 9DNXXPX�RG�����RGJRYDUD�SRGWODN�RG�SULEOLåQR�����EDU�� 324. 'YLMH� NDSOMHYLQH� UD]OLþLWLK� JXVWRüD� NRMH� VH� QH� PMHãDMX� PLUXMX. Ispod UD]GMHOQH�SRYUãLQH�QDOD]L�VH�NDSOMHYLQD�YHüH�JXVWRüH�� 325. 8�PLURYDQMX�QHVWODþLYRJ�IOXLGD�X�KRUL]RQWDOQRM�FLMHYL��X�VYLP�SUHVMHFLPD�

tlak je isti.

326. 2G� GYD� PMHKXULüD� VDSXQLFH� PDQML� XQXWUDãQML� WODN� LPD� PMHKXULü� YHüHJ�promjera.

327. 0MHKXULü�]UDND�X�YRGL�NRMD�URWLUD�RNR�YHUWLNDOQH�RVL�JLEDW�üH�VH�JRUH�L�RG�osi rotacije.

328. Spremnik, potpuno ispunjen vodom i na vrhu otvoren prema atmosferi, GLåH� VH� DNFHOHUDFLMRP� �J�� JGMH� MH� J� DNFHOHUDFLMD� VLOH� WHåH�� 1D� GQX�spremnika vlada podtlak.

329. 0HKDQLþND�HQHUJLMD�PLUXMXüHJ�IOXida jednaka je nuli.

330 330. 6DQWD�OHGD�JXVWRüH�ρL�SOLYD�X�YRGL�JXVWRüH�ρo . Ako je volumen leda pod

YRGRP�GHYHW�SXWD�YHüL�RG�YROXPHQD�OHGD�NRML�VH�QDOD]L�L]YDQ�YRGH�WDGD�je rL=0,9ro.

331. 5H]XOWLUDMXüD�KRUL]RQWDOQD�VLOD�KLGURVWDWVNRJ�WODND�QD�]DWYRUHQX� 332. Vertikalna komponenta sile konstantnog tlaka na zakrivljenu površinu GMHOXMH�X�WHåLãWX�SURMHNFLMH�SRYUãLQH�X�KRUL]RQWDOQRM�UDYQLQL�� 333. Pravac rezultantne sile hidrostatskog tlaka na dio kugline površine

prolazi središtem zakrivljenosti te površine.

334. Uslijed površinske napetosti u razdjelnoj površini dvaju fluida pojavljuju se takve sile koje nastoje što više umanjiti razdjelnu površinu.

335. 8�RSQL�PMHKXULüD�VDSXQLFH�YODGD�YODþQR�QDSUH]DQMH�� 336. 8�IOXLGX�X�UHODWLYQRP�PLURYDQMX�QDOD]L�VH�VWUDQD�þHVWLFD�þLMD�MH�JXVWRüD�YHüD� RG� JXVWRüH� IOXLGD�� ýHVWLFD� üH� VH� JLEDWL� NUR]� IOXLG� X� VPMHUX�

rezultantne masene sile.

337. Prirast tlaka narinut vanjskim površinskim silama širi se jednoliko u svim smjerovima.

338. 1D�JUDQLFL�GYDMX�IOXLGD�UD]OLþLWLK�JXVWRüD�WODN�MH�NRQVWDQWDQ�� 339. ýHOLþQD� NXJOD� SRWRSOMHQD� MH� X� YRGX� NRQVWDQWQH� JXVWRüH� L� SXãWD� VH� L]�VWDQMD� PLURYDQMD�� 7DGD� üH� X� WUHQXWNX� LVSXãWDQMD� NXJOD� WRQXWL� YHüRP�DNFHOHUDFLMRP�DNR�VH�QDOD]L�QD�YHüRM�GXELQL��

340 340. Uslijed površinske napetosti u razdjelnoj površini dvaju fluida pojavljuju

se takve sile koje nastoje što više umanjiti razdjelnu površinu.

341. 8�IOXLGX�X�UHODWLYQRP�PLURYDQMX�QDOD]L�VH�VWUDQD�þHVWLFD�þLMD�MH�JXVWRüD�PDQMD� RG� JXVWRüH� IOXLGD�� ýHVWLFD� üH� VH� JLEDWL� NUR]� IOXLG� X� VPMHUX�suprotnonm od smjera rezultantne masene sile.

342. Na granici dvaju fluida razOLþLWLK�JXVWRüD�WODN�MH�NRQVWDQWDQ�� 343. Apsolutni i manometarski tlak se razlikuju za iznos atmosferskog tlaka.

344. Preko zakrivljene površine dolazi do skoka tlaka uslijed površinske QDSHWRVWL��7ODN�MH�YHüL�QD�NRQNDYQRM�VWUDQL�SRYUãLQH�� 345. Na granici dva fluida rD]OLþLWH�JXVWRüH�SOLYDW�üH�RQR�WLMHOR�þLMD�MH�JXVWRüD�YHüD�RG�JXVWRüH�ODNãHJ�D�PDQMD�RG�JXVWRüH�WHåHJ�IOXLGD�� 346. Zatvorena posuda potpuno ispunjena vodom rotira oko vertikalne osi. 1DMYHüL�WODN�MH�QD�GQX�SRVXGH�X�RVL�URWDFLMH�� 347. Sile površinske napetosti dovode razdjelnu površinu dvaju fluida u

stanje minimalne energije.

348. U zatvorenoj posudi ispunjenoj vodom koja se giba udesno, strana þHVWLFD� VH� JLED� JRUH� XGHVQR� X� RGQRVX� QD� SRVXGX�� 7DGD� VH� SRVXGD�ubrzava.

349. 8� IOXLGX� X� PLURYDQMX� X� UDYQRWHåL� VX� PDVHQH� VLOH� V� SRYršinskim normalnim silama.

350 350. 0RPHQW�VLOH�KLGURVWDWVNRJ�WODND�QD�UDYQX�SRYUãLQX��X�RGQRVX�QD�WHåLãWH�SRYUãLQH�QH�RYLVL�R�GXELQL�QD�NRMRM�VH�WHåLãWH�QDOD]L�� 351. *UDQLFD�GYDMX�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�SRNODSD�VH�V�L]REDURP�� 352. Sila hidrostatskog tlaka na ravnu povrãLQX� RYLVL� R� WODNX� X� WHåLãWX�SRYUãLQH�L�YHOLþLQL�SRYUãLQH�� 353. 'D� EL� WLMHOR� V� QHSRPLþQLP� WHåLãWHP� PDVH� VWDELOQR� SOLYDOR� VORERGQRP�SRYUãLQRP�GRYROMQR�MH�GD�QMHJRY�PHWDFHQWDU�EXGH�L]QDG�WHåLãWD�LVWLVQLQH�� 354. Ako fluid rotira konstantnom kutnom brzinom kao kruto tijelo tada je WHQ]RU� EU]LQH� GHIRUPDFLMH� MHGQDN� QXOL�� D� WHQ]RU� YUWORåQRVWL� UD]OLþLW� RG�

nule.

355. 5DYQLQD� NRMD� MH� X� VYDNRM� WRþNL� IOXLGD� RNRPLWD� QD� JUDGLMHQW� WODND� MH�izobara.

356. 6LOD�X]JRQD�QD�JXPHQL�EDORQ�LVSXQMHQ�]UDNRP�SRYHüDYD�VH�SRYHüDQMHP�dubine na kojoj se balon nalazi.

357. Spremnik ispunjen fluidom rotira oko neke osi. Konstantna kutna brzina WRJ� VSUHPQLND� MH� GRYROMDQ� XYMHW� GD� PRåHPR� SUHWSRVWDYLWL� GD� VH� IOXLG�nalazi u relativnom mirovanju.

358. Stakleno zvono unutar kojeg se nalazi zrak je potopljeno u vodu s otovorom prema dolje. Sila fluida na zvono ovisi o dubini na kojoj se zvono nalazi.

359. 6LOD�X]JRQD�QD�JXPHQL�EDORQ�LVSXQMHQ�]UDNRP�QH�PLMHQMD�VH�SRYHüDQMHP�dubine na kojoj se balon nalazi.

360 360. 0MHKXULü� ]UDND� X� SRVXGL� SRWSXQR� LVSXQMHQRM� YRGRP�NRMD� VH� JLED� SR�

horizontalnoj podlozi u desno i ubrzava konstantnom akceleracijom JLEDW�üH�VH�X�VPMHUX�JRUH�GHVQR�X�RGQRVX�QD�SRVXGX� 361. 9DNXXPX�RG�����RGJRYDUD�DSVROXWQL�WODN�RG�SULEOLåQR�����EDU�� 362. Sila hidrostatskog uzgona na potpuno uronjeno tijelo u fluid jednaka je WHåLQL�WLMHOD���XVPMHUHQD�MH�YHUWLNDOQR�X�YLV�L�SUROD]L�WHåLãWHP�LVWLVQLQH�� 363. 8� PLUXMXüHP� IOXLGX� WODN� QDMEUåH� UDVWH� X� VPMHUX� RNRPLWRP� QD� YHNWRU�UH]XOWLUDMXüH�PDVHQH�VLOH�� 364. U fluidu u mirovanju gradijent tlaka obrnuto je proporcionalan vektoru

masene sile.

365. Izostere sX�SRYUãLQH�NRQVWDQWQH�JXVWRüH�� 366. U fluidu u mirovanju na koji djeluju masene sile tlak je konstantan.

367. 1HVWODþLYD�KRPRJHQD�NDSOMHYLQD�PRåH�ELWL�X�VWDWLþNRM�UDYQRWHåL�VDPR�X�potencijalnom polju masene sile.

368. Moment sile hidrostatskog tlaka na ravnu površinu,�X�RGQRVX�QD�WHåLãWH�SRYUãLQH�QH�RYLVL�R�GXELQL�QD�NRMRM�VH�WHåLãWH�QDOD]L�� 369. +LGUDXOLþND�SUHãD�PRåH�X]�PDOL�XWURãDN�HQHUJLMH�REDYLWL�YLãHVWUXNR�SXWD�YHüL�UDG��

370 370. Rezultantna sila konstantnog tlaka na zatvorenu površinu naziva se sila

uzgona.

371. Fluidu rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi i slobodno SDGD� DNFHOHUDFLMRP� VLOH� WHåH�� 3RYUãLQH� NRQVWDQWQRJ� WODND� LPDMX� REOLN�NRDNVLMDOQLK�NUXåQLK�FLOLQGDUD�� 372. U fluidu u mirovanju gradijent tlaka obrnuto je proporcionalan vektoru

masene sile.

373. Izostere su pRYUãLQH�NRQVWDQWQH�JXVWRüH�� 374. Gradijent skalarnog polja okomit je na ekvipotencijalnu površinu tog

polja.

375. Hvatište sile hidrostatskog tlaka na ravnu horizontalnu površinu nalazi VH�X�WHåLãWX�WH�SRYUãLQH�� 376. %DORQþLü�]UDND�X�YRGL�NRMD�VORERGQR�SDGD�DNFHOHUDFLMRP�VLOH� WHåH�JLEDW�üH�VH�SUHPD�JRUH�� 377. 5H]XOWLUDMXüD�KRUL]RQWDOQD�VLOD�KLGURVWDWVNRJ�WODND�QD�]DWYRUHQX�SRYUãLQX�

jednaka je nuli.

378. Prirast tlaka narinut vanjskim površinskim silama širi se jednoliko u svim smjerovima.

379. &LOLQGULþQD� SRVXGD� SRWSXQR� LVSXQMHQD� QHVWODþLYLP� IOXLGRP� URWLUD� RNR�YHUWLNDOQH� VLPHWUDOH�� 3RYHþDQMHP� EURMD� RNUHWDMD� UDVWH� UH]XOWDQWQD� VLOD�tlaka na plašt posude.

380 380. 6QDJD� YRGRSDGD� MHGQDND� MH� XPQRãNX� YLVLQH� YRGRSDGD� L� WHåLQVNRJ�

protoka vode vodopada.

381. -HGQDGåED� NROLþLQH� JLEDQMD� LPD� LVWL� REOLN� ]D� adijabatsko i dijabatsko QHVWODþLYR�VWUXMDQMH�� 382. Promjena tlaka okomito na strujnice, u strujanju s horizontalnim

paralelnim strujnicama ista je kao u fluidu u mirovanju.

383. 8QXWDU� PLUXMXüHJ� YROXPHQD� NUR]� NRML� VWUXML� IOXLG� QHPD� SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�� 384. BrzLQD� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NRG� XVWDOMHQRJ� VWUXMDQMD� X�KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� MHGQDNR� MH� VLOL�WUHQMD�L]PH X�IOXLGD�L�VWLMHQNH�FLMHYL�� 385. Ako je strujanje adijabatsko onda je i izentropsko.

386. Za jednoliko gibanje tijela, potpuno potopljenog u idealni fluid, u horizontalnom smjeru nije potrebna sila.

387. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida.

388. ýODQ� Y2��J� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� SUHGVWDYOMD� VDGUåDM� NLQHWLþNH�HQHUJLMH�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�IOXLGD�� 389. Pri pojavi kavitacije dolazi do isparavanja fluida zbog naglog porasta

temperature.

390 390. Pitotova cijev je instrument za mjerenje protoka.

391. 0RGLILFLUDQD� %HUQRXOOLMHYD� MHGQDGåED� MH� X� ELWL� MHGQDGåED� NROLþLQH�gibanja.

392. ýODQ�ρv2���X�%HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD�GLPHQ]LMX�snage po jedinici volumenskog protoka.

393. 'YLMH� FLOLQGULþQH� SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD��RWYRUHQH� SUHPD� DWPRVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� %UåH� üH� VH�isprazniti posuda manjeg promjera.

394. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent NRQWUDNFLMH�NRML�REXKYDüD�JXELWNH�WUHQMD��

395. 3UL� VWUXMDQMX� LGHDOQRJ� QHVWODþLYRJ� IOXLGD� NUR]� FLMHY� X� VSUHPQLN� YHOLNLK�dimenzija smijemo zanemariti lokalni gubitak istjecanja u spremnik.

396. =EURM�VWDWLþNRJ�L�GLQDPLþNRJ�WODND�QD]LYD�VH�DSVROXtni tlak.

397. 8� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL�� X�presjeku minimalne površine vlada maksimalni tlak.

398. U stacionarnom strujanju maseni protok kroz strujnu cijev je konstantan.

399. Na koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer sile fluida na koljeno ne ovisi od smjera strujanja.

400 400. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�PDVH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRþH�� 401. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje protoka fluida.

402. ýODQ� Y2��J� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� SUHGVWDYOMD� VQDJX� NLQHWLþNH�HQHUJLMH�SR�MHGLQLFL�WHåLQVNRJ�SURWRND�IOXLGD�� 403. Pitotova cijev je instrument za mjerenje tlaka.

404. 'YLMH� FLOLQGULþQH� SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD��otvorene prema atmoVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� 6SRULMH� üH� VH�LVSUD]QLWL�SRVXGD�YHüHJ�SURPMHUD��

405. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent brzine NRML�REXKYDüD�XWMHFDM�VPDQMHQMD�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�POD]D�� 406. 8� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXida u horizontalnoj cijevi, u

presjeku minimalne površine vlada minimalni tlak.

407. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada i masenog protoka vode vodopada.

408. U nestacionarnom strujanju maseni protok kroz strujnu cijev je konstantan.

409. Na koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer sile fluida na koljeno mijenja predznak promjenom smjera strujanja.

410 410. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX� NLQHWLþNX� HQHUJLMX� SR� MHGLQLFL� YROXPHQD� LPD� POD]� IOXLGD� YHüH�JXVWRüH�� 411. ýOan ρv2���X�%HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD�GLPHQ]LMX�VQDJH�SR� MHGLQLFL�

masenog protoka.

412. 8� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX� FLMHY� MH�konstantan.

413. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRüH�� 414. Za jednoliko gibanje tijela, potpuno potopljenog u neviskozni fluid, u

vertikalnom smjeru nije potrebna sila.

415. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje protoka fluida.

416. Modificirana Bernoullijeva jHGQDGåED� ]D� QHVWODþLYR� VWUXMDQMH� MH� X� ELWL�MHGQDGåED�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�� 417. U neviskoznom strujanju fluida mogu postojati samo tangencijalna

naprezanja.

418. Pri neviskoznom strujanju mogu postojati osim masenih sila samo površinske normalne sile.

419. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent protoka NRML� REXKYDüD� XWMHFDMH� VPDQMHQMD� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� POD]D� L� JXELWDN�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�� 420

420. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog SURWRND�YRGH�YRGRSDGD�L�JXVWRüH�YRGH�� 421. Kroz koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer strujanja fluida ne PRåH�VH�RGUHGLWL�PMHUHQMHP�WODND�� 422. ýODQ� S�ρ� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD� GLPHQ]LMX� VQDJH� SR� MHGLQLFL�

masenog protoka.

423. 8�QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� YROXPHQVNL�SURWRN�NUR]� VWUXMQX� FLjev je konstantan.

424. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�postavljenu konvergentnu sapnicu. Sila fluida na sapnicu djeluje u smjeru strujanja fluida.

425. 'YD�POD]D�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�XVPMHUHQD�VX�SUHPD�JRUH�SRG�NXWHP�450 i�LPDMX�MHGQDNH�EU]LQH�QD�L]OD]X�L]�VDSQLFH��9HüX�YLVLQX�X�RGQRVX�QD�VDSQLFX�GRVHJQXW�üH�POD]�PDQMH�JXVWRüH��

426. %U]LQD�SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�XQXWDU�PDWHULMDOQRJ�YROXPHQD�MHGQDND�je snazi vanjskih (masenih i površinskih) sila koje djeluju na taj materijalni volumen.

427. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� V� XVWDOMHQLP� SURILORP� EU]LQH� X�KRUL]RQWDOQRM�FLMHYL�NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�NROLþLQD�JLEDQMD�VH�smanjuje u smjeru strujanja uslijed trenja.

428. 2WNORQ� GLIHUHQFLMDOQRJ� PDQRPHWUD� SULNOMXþHQRJ� QD� 9HQWXULMevu cijev PLMHQMD� SUHG]QDN� DNR� SURWRN� X� QHVWODþLYRP� QHYLVNR]QRP� VWUXMDQMX�promjeni smjer.

429. 'YD�POD]D�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�XVPMHUHQD�VX�SUHPD�JRUH�SRG�NXWHP�450 i imaju jednake brzine na izlazu iz sapnice. Manju visinu u odnosu QD�VDSQLFX�GRVHJQXW�üH�POD]�PDQMH�JXVWRüH��

430 430. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�

postavljenu divergentnu sapnicu. Sila fluida na sapnicu djeluje u suprotnom smjeru od smjera strujanja fluida.

431. Iz dvije jednake posude, otvorene prema atmosferi, koje imaju otvore na GQX�� LVSXQMHQH�IOXLGLPD�LVWH�JXVWRüH�UD]OLþLWH�YLVNR]QRVWL��SULMH�üH�LVWHüL�viskozniji fluid.

432. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�SRVWDYOMHQX�GLYHUJHQWQX�VDSQLFX�X�DWPRVIHUX��8�QDMXåHP�SUHVMHNX�YODGD�podtlak.

433. Pitotova cijev je instrument za mjerenje protoka.

434. 'YLMH� FLOLQGULþQH� SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD��RWYRUHQH� SUHPD� DWPRVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� %UåH� üH� VH�isprazniti posuda manjeg promjera.

435. Promjena tlaka okomito na strujnice, u strujanju s horizontalnim paralelnim strujnicama ista je kao u fluidu u mirovanju.

436. %U]LQD� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NRG� XVWDOMHQRJ� VWUXMDQMD� X�KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� MHGQDND� MH� VLOL�WUHQMD�L]PH X�IOXLGD�L�VWLMHQNH�FLMHvi.

437. 9ULMHPH�SUDåQMHQMD�SRVXGH�RWYRUHQH�SUHPD�DWPRVIHUL�NUR]�RWYRU�QD�GQX�ne zavisi od viskoznosti fluida.

438. 3RSUHþQL� SUHVMHN�POD]D�YRGH�NRML� VORERGQR�SDGD�X� DWPRVIHUL� SRYHüDYD�se sa smanjenjem visine.

439. Kavitacija se pojavljuje samo pri strujanju kapljevina.

440 440. 6LOD�IOXLGD�QD�NROMHQR��X]�]DGDQL�SURWRN��ELW�üH�YHüD�X�QHYLVNR]QRP�QHJR�

u viskoznom strujanju.

441. 'YLMH�NXJOLFH�LVWRJ�SURPMHUD�VDþLQMHQH�RG�UD]OLþLWLK�PDWHULMDOD�SXãWHQH�VX�X� PLUXMXüHP� IOXLGX� �QSU�� ]UDNX�� X� LVWRP� WUHQXWNX� L]� VWDQMD�PLURYDQMD��9HüX�EU]LQX�SDGDQMD�LPD�NXJOLFD�YHüH�PDVH�� 442. 3RSUHþQL�SUHVMHN�POD]D�YRGH�NRML�VORERGQR�SDGD�X�DWPRVIHUL�VPDQMXMH�VH�

sa smanjenjem visine.

443. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog SURWRND�YRGH�YRGRSDGD�L�VSHFLILþQH�WHåLQH�YRGH�� 444. Pitotova cijev je instrument za mjerenje tlaka.

445. 3UL�LVWMHFDQMX�IOXLGD�NUR]�VLIRQ�X�DWPRVIHUX��X�VYLP�WRþNDPD�VLIRQD�NRMH�se nalaze iznad izlaznog presjeka vlada podtlak.

446. Pretpostavkom kvazistacionarnog istjecanja fluida iz velikog spremnika, ustvari se zanemaruje energijD�NRMD�VH�WURãL�QD�XEU]DYDQMH�þHVWLFD�IOXLGD��

447. 3LH]RPHWDU�MH�LQVWUXPHQW�]D�PMHUHQMH�VWDWLþNRJ�WODND�� 448. $NR�VH�X�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�SRMDYL�NDYLWDFLMD�RQR�SUHVWDMH�ELWL�QHVWODþLYR�� 449. 3UL� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL, u

presjeku minimalne površine vlada maksimalni tlak.

450 450. 3UL�LVWMHFDQMX�IOXLGD�NUR]�VLIRQ�X�DWPRVIHUX��X�VYLP�WRþNDPD�VLIRQD�NRMH�

se nalaze iznad izlaznog presjeka vlada podtlak.

451. Pretpostavkom kvazistacionarnog istjecanja fluida iz velikog spremnika, ustvaUL�VH�]DQHPDUXMH�HQHUJLMD�NRMD�VH�WURãL�QD�XEU]DYDQMH�þHVWLFD�IOXLGD��

452. ýODQ�J]�X�%HUQRXOOLMHYRM�MHGQDGåEL�SUHGVWDYOMD�VDGUåDM�HQHUJLMH�IOXLGD�SR�jedinici mase fluida.

453. 0OD]X� YRGH� XVPMHUHQRP� X� YLV� SRYHüDQMHP� YLVLQH� UDVWH� SRYUãLQD�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�� 454. U nestODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX� FLMHY� MH�

konstantan.

455. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog SURWRND�YRGH�YRGRSDGD�L�JXVWRüH�YRGH�� 456. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRüH�� 457. 8� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ�SUHVMHND� NRHILFLMHQW� RWSRUD�

trenja l ne ovisi o hrapavosti cijevi.

458. 8�]DWYRUHQRP��FLUNXODFLRQRP��SURWRþQRP�VLVWHPX�X�VWDFLRQDUQRP�UDGX�snaga pumpe se troši jednim dijelom za svladavanje gubitaka strujanja, a drugim dijelom za svladavanje geodetske visine.

459. 3UL� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NUXåQRJ� SUHVMHND� SULMHOD]� L]�laminarnog u turbulentno strujanje ovisi samo o protoku kroz cijev.

460 460. HidraXOLþNL� UDGLMXV� SUHGVWDYOMD� RPMHU� L]PH X� SRYUãLQH� SRSUHþQRJ�

presjeka, kroz koju struji fluid i opsega koji je u dodiru s fluidom.

461. .RHILFLMHQW� LVSUDYND� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� ]D�VOXþDM�ODPLQDUQRJ�VWUXMDQMD�X�FLMHYL�NUXåQRJ�SUHVMHND�L]nosi α=2.

462. 8� FMHYRYRGQRP� VLVWHPX� IOXLG� XYLMHN� VWUXML� RG� WRþNH� V� YHüLP� WODNRP�SUHPD�WRþNL�V�PDQMLP�WODNRP�� 463. Ako u cjevovodnom sistemu postoji pumpa onda se energetska i KLGUDXOLþND-gradijentna linija sijeku.

464. U laminarnom strujanju kroz horizontalnu cijev kUXåQRJ� SUHVMHND� SDG�tlaka je proporcionalan s kvadratom brzine.

465. Pumpa u cjevovodnom sistemu uzrokuje porast energetske linije u smjeru strujanja.

466. 8�FMHYRYRGQRP�VLVWHPX�IOXLG�XYLMHN�VWUXML�RG�WRþNH�V�YHüRP�SUHPD�WRþNL�V�PDQMRP�SLH]RPHWULþNRP�YLVLQRP�� 467. Ako u cjevovodnom sistemu postoji turbina onda se energetska i KLGUDXOLþND-gradijentna linija sijeku.

468. Turbina u cjevovodnom sistemu uzrokuje pad energetske linije u smjeru strujanja.

469. 8�FMHYRYRGX�NRQVWDQWQRJ�SURPMHUD�IOXLG�XYLMHN�VWUXML�RG�WRþNH�V�YHüRP�premD�WRþNL�V�PDQMRP�YLVLQRP��

470 470. Ako u cjevovodnom sistemu postoji turbina onda je energija fluida LVSUHG�YHüD�QHJR�L]D�WXUELQH�JOHGDMXüL�X�VPMHUX�VWUXMDQMD�� 471. +LGUDXOLþNRP�JUDGLMHQWQRP�OLQLMRP�SULND]XMH�VH�SLH]RPHWULþND�YLVLQD�� 472. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXjanju fluida s ustaljenim profilom EU]LQH� X� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� VSHFLILþQD� NLQHWLþND�

energija fluida opada uslijed trenja.

473. .UR]� GYLMH� UD]OLþLWH� FLMHYL� WUDQVSRUWLUDMX� VH� X� XVWDOMHQLP� VWUXMDQMLPD�UD]OLþLWL� IOXLGL� MHGQDNLP� YROXPHQVNLP� SURWRkom, a u strujanjima se ostvaruje jednaki pad tlaka. Tada su i snage koje se troše na strujanja fluida jednake.

474. .UR]� GYLMH� UD]OLþLWH� FLMHYL� WUDQVSRUWLUDMX� VH� X� XVWDOMHQLP� VWUXMDQMLPD�UD]OLþLWL�IOXLGL�MHGQDNLP�WHåLQVNLP�SURWRNRP��D�X�VWUXMDQMLPD�VH�RVWYDUXje jednaki pad piezometarske visine. Tada su i snage koje se troše na strujanja fluida jednake.

475. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXPSD�koja transportira gXãüL�IOXLG��

476. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXPSD�NRMD�WUDQVSRUWLUD�JXãüL�IOXLG��

477. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� V� XVWDOMHQLP� SURILORP�brzLQH� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� WODN� VH�smanjuje uslijed trenja.

478. U strujanju s jednolikim profilom brzine po ulaznoj/izlaznoj površini NRHILFLMHQW�LVSUDYND�NLQHWLþNH�HQHUJLMH�MHGQDN�MH�QXOL�� 479. 'YLMH�WRþNH�FMHYRYRGQRJ�VLVWHPD�NUR]�koji struji fluid spojene su s dva SDUDOHOQD� FMHYRYRGD� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� 3DG� WODND� XVOMHG� WUHQMD� ELWL� üH�

isti u obje cijevi.

480 480. 8� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ�SUHVMHND� NRHILFLMHQW� RWSRUD�

trenja l ovisi samo o Reynoldsovom broju.

481. Visina dobave SXPSH� MHGQDND� MH�HQHUJLML�NRMX�SXPSD�SUHGDMH�WHåLQVNRM�jedinici fluida.

482. 'YLMH� WRþNH� FMHYRYRGQRJ� VLVWHPD� VSRMHQH� VX� SDUDOHOQLP� FMHYRYRGLPD�LVWH� GXOMLQH�� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� LVWH� UHODWLYQH� KUDSDYRVWL�� 9HüL� SURWRN�XVWDOLW�üH�VH�NUR]�FLMHY�YHüHJ�SURPMHUD�� 483. U� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ� SRSUHþQRJ�SUHVMHND��SRYHüDQMHP�EU]LQH�VWUXMDQMD�NRHILFLMHQW�RWSRUD�WUHQMD�O�RSDGD�� 484. .UR]� GYD� LVWD� FMHYRYRGD� LVWMHþX� X� DWPRVIHUX� IOXLGL� UD]OLþLWLK� JXVWRüD��LVWLP�SURWRFLPD��+LGUDXOLþNH�JUDGLMHQWQH�OLQLMH�]D�REa cjevovoda su iste.

485. =D� VOXþDM� ODPLQDUQRJ� VWUXMDQMD� X� FLMHYL� NUXåQRJ� SUHVMHND� NRHILFLMHQW�LVSUDYND�NLQHWLþNH�HQHUJLMH�X�%HUQRXOOLMHYRM�MHGQDGåEL�L]QRVL�α=2.

486. 9LVLQD�GREDYH�SXPSH� MHGQDND� MH�HQHUJLML�NRMX�SXPSD�SUHGDMH�WHåLQVNRM�jedinici fluida.

487. 'YLMH� WRþNe cjevovodnog sistema spojene su paralelnim cjevovodima LVWH� GXOMLQH�� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� LVWH� UHODWLYQH� KUDSDYRVWL�� 9HüL� SURWRN�XVWDOLW�üH�VH�NUR]�FLMHY�YHüHJ�SURPMHUD�� 488. U jednodimenzijskom strujanju fluida s konstantnim profilom brzine

koeficijent ispraYND�NLQHWLþNH�HQHUJLMH�MHGQDN�MH�MHGDQ�� 489. 8�WXUEXOHQWQRP�VWUXMDQMX�X�UHåLPX�SRWSXQH�WXUEXOHQFLMH�X�FLMHYL�NUXåQRJ�

presjeka gubitak visine energije usljed trenja raste proporcijonalno petoj potenciji promera cijevi.

490 490. Koeficijent lokalnog gubitka naglog prošiUHQMD�SRYHüDYD�VH�SRYHüDQMHP�RGQRVD�YHüHJ�L�PDQMHJ�SURPMHUD�FLMHYL�NRMH�þLQH�QDJOR�SURãLUHQMH�� 491. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXPSD�

koja transportira guãüL�IOXLG��

492. 2VQRYQD� (XOHURYD� MHGQDGåED� ]D� WXUERVWURMHYH� MH� X� ELWL� MHGQDGåED�PRPHQWD�NROLþLQH�JLEDQMD�� 493. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� WODN� RSDGD� V�SRUDVWRP�YLVLQH�L�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 494. 2ERGQD� EU]LQD� URWLUDMXüH� FLMHYL� OLQHDUQR� RSDGD� V� XGDOMHQRãüX� RG� RVL�

rotacije.

495. Trokut brzina na izlazu iz slobodno-URWLUDMXüH� FLMHYL�� NUR]� NRMX�neviskozno struji fluid, je uvijek pravokutan.

496. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� UHODWLYQD� EU]LQD�RSDGD�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 497. 8�URWLUDMXüRM�FLMHYL�NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�UHODWLYQD�EU]LQD�QH�

ovisi od smjera rotacije.

498. )OXLG� QHYLVNR]QR� QHVWODþLYR� VWUXML� NUR]� KRUL]RQWDOQX� FLMHY� NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ� SUHVMHND� NRMD� URWLUD� NRQVWDQWQRP� NXWQRP� EU]LQRP� RNR�vertikalne osi. Tlak u FLMHYL�SRYHüDYD�VH�XGDOMDYDQMHP�RG�RVL�URWDFLMH��

499. U jednodimenzionalnom neviskoznom strujanju u kanalu koji rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi tlak je maksimalan u WRþNL�QD�RVL�URWDFLMH�V�QDMYHüRP�YLVLQRP��

500 500. U strujanju fluida kroz kanal koji rotira konstantnom kutnom brzinom

oko vertikaslne osi, Coriolisovo ubrzanje jednako je nuli.

501. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�NUR]�URWLUDMXüL�NDQDO�DSVROXWQD�brzina jednaka je razlici relativne i obodne brzine.

502. Ako je u jednodimenzionalnom struMDQMX�NUR]�URWLUDMXüX�FLMHY�DSVROXWQD�brzina okomita na obodni smjer, cijev je slobodno -�URWLUDMXüD��

503. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�NUR]�URWLUDMXüL�NDQDO�DSVROXWQD�brzina jednaka je razlici relativne i obodne brzine.

504. Ako je u jednodimenzionalnom�VWUXMDQMX�NUR]�URWLUDMXüX�FLMHY�DSVROXWQD�brzina okomita na obodni smjer, cijev je slobodno -�URWLUDMXüD��

505. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� WODN� RSDGD� V�SRUDVWRP�YLVLQH�L�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 506. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� UHODWLYQD� EU]LQD�RSDGD�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 507. 6WUXMDQMH�SOLQRYD�PRåHPR�VPDWUDWL�QHVWODþLYLP�SUL�QLVNLP�YULMHGQRVWLPD�

Machovog broja (M < 0,3).

508. Adijabatsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

509. Machov broj predstavlja omjer lokalne brzine strujanja fluida i lokalne brzine širenja zvuka u fluidu.

510 510. 8� MHGQRGLPHQ]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PLQLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PDNVLPDODQ�� 511. 9HOLþLQD�PDNVLPDOQRJ�PDVHQRJ�SURWRND�X�L]HQWURSVNRP�Lstjecanju kroz

konvergentnu sapnicu ovisi samo o površini izlaznog presjeka sapnice, temperaturi u spremniku i razlici tlakova spremnika i okoline.

512. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�QDG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYršine tlak je maksimalan.

513. 8� L]HQWURSVNRP� LVWMHFDQMX� VDYUãHQRJ� SOLQD� NUR]� VDSQLFX�� QDG]YXþQR�VWUXMDQMH� PRJXüH� MH� SRVWLüL� VDPR� X� VWUXMDQMX� NUR]� NRQYHUJHQWQR-divergentnu sapnicu.

514. U izentropskom istjecanju savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu nema promjHQH�WHPSHUDWXUH�GXå�RVL�VDSQLFH��

515. Kod izentropskog istjecanja savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu EU]LQD�LVWMHFDQMD�QH�PRåH�SUHPDãLWL�ORNDOQX�EU]LQX�]YXND�� 516. Brzina širenja zvuka u savršenom plinu ovisi o njegovom WHUPRGLQDPLþNRP�VWDQMX�� 517. U jednodimen]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PLQLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PLQLPDODQ�� 518. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�QDG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PDNVLPDODQ�� 519. Brzina širenja zvuka u savršenom plinu ovisi samo o tlaku.

520 520. Izentropsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

521. 8� MHGQRGLPHQ]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PLQLPDODQ�� 522. U jednodimHQ]LRQDOQRP�SRG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�EU]LQD�MH�PDNVLPDOQD�� 523. 8� QHVWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX�

cijev je konstantan.

524. ,]HQWURSVND� EU]LQD� ãLUHQMD� ]YXND� X� RGUH HQom savršenom plinu ovisi samo o temperaturi.

525. 6WUXMDQMH� IOXLGD�X�NRMHP�QHPD� L]PMHQH� WRSOLQH� L]PH X� IOXLGD� L�RNROLQH�naziva se izentropskim.

526. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz VDSQLFX� ]EURM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�NRQVWDQWDQ�GXå�VWUXMQLFH��

527. U stacionarnom izentropskom istjecanju plina kroz konvergentno-GLYHUJHQWQX� VDSQLFX�� SRVWLåH� VH� PDNVLPDOQR� PRJXüD� EU]LQD� LVWMHFDQMD�ako je apsolutni tlak okoline jednak nuli.

528. Brzina širenja zvuka u vodi pri� QRUPDOQLP�XYMHWLPD� MH� YHüD� RG� EU]LQH�širenja zvuka u zraku pri istim uvjetima.

529. 6ODEL�WODþQL�SRUHPHüDM�SXWXMH�X�IOXLGX�EU]LQRP�VWUXMDQMD�IOXLGD�� 530

530. %U]LQD� ]YXND� X� IOXLGX� NRML� VWDFLRQDUQR� L]HQWURSVNL� LVWMHþH� NUR]�NRQYHUJHQWQX�VDSQLFX�RSDGD�GXå�RVL�VDSQLFH�� 531. Kroz dvije konvergentno-divergentne sapnice istog presjeka grla, SULNOMXþHQH�QD� LVWL� VSUHPQLN� LVWMHþH�VDYUãHQL�SOLQ�QDG]YXþQRP�EU]LQRP��9HüL�PDVHQL�SURWRN�ELW�üH�NUR]�VDSQLFX�YHüHJ�L]OD]QRJ�SUHVMHND�� 532. Adijabatsko neviskozno strujanje je izentropsko strujanje.

533. 8� VOXþDMX� MHGQRGLPHQ]LMVNRJ� L]HQWURSVNRJ� LVWMHFDQMD� IOXLGD� NUR]�VDSQLFX��QHPRJXüH�MH�X�QDMXåHP�SUHVMHNX�VDSQLFH�SRVWLüL�EU]LQX�YHüX�RG�lokalne brzine zvuka.

534. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz VDSQLFX� ]EURM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�NRQVWDQWDQ�GXå�VWUXMQLFH�� 535. 8�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�]YXN�EL�VH�ãLULR�EHVNRQDþQRP�EU]LQRP�� 536. 8�VWDFLRQDUQRP�L]HQWURSVNRP�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�X�NRMHP�UDVWH�0DFKRY�

broj raste i temperatura.

537. Brzina širenja zvuka u plLQX�UDVWH�V�SRYHüDQMHP�WHPSHUDWXUH�SOLQD�� 538. 8� SRG]YXþQRP� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� X� NRMHP� UDVWH� EU]LQD�� UDVW� üH� L�

temperatura.

539. 8�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�VODEL� WODþQL�SRUHPHüDM�EL�VH�ãLULR�EHVNRQDþQRP�brzinom.

540 540. 8�VWDFLRQDUQRP�L]HQWURSVNRP�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�X�kojem raste Machov

broj raste i tlak.

541. U jednodimenzionalnom neviskoznom strujanju u cijevi koja rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi , u osi rotacije tlak je PLQLPDODQ�X�WRþNL�V�QDMYHüRP�YLVLQRP��

542. Ako je u izentropskom strujanju savršenog plina kroz konvergentno- -GLYHUJHQWQX� VSDQLFX� X� L]OD]QRP� SUHVMHNX� VWUXMDQMH� SRG]YXþQR� WDGD� MH�RQR� SRG]YXþQR� L� X� QDMXåHP� SUHVMHNX�� 8� QDG]YXþQRP� L]HQWURSVNRP�strujanju savršenog plina tlak raste s porastom brzine.

543. Adijabatsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

544. U izentropskom istjecanju savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu QHPD�SURPMHQH�WHPSHUDWXUH�GXå�RVL�VDSQLFH�� 545. U savršenom plinu brzina širenja zvuka zavisi o njegovom WHUPRGLQDPLþNRP�VWDQMX�� 546. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�SRG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDnju savršenog SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�EU]LQD�MH�PDNVLPDOQD�� 547. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz VDSQLFX� ]EURM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�NRQVWDQWDQ�GXå�VWUXMQLFH�� 548. Brzina ]YXND� X� IOXLGX� NRML� VWDFLRQDUQR� L]HQWURSVNL� LVWMHþH� NUR]�NRQYHUJHQWQX�VDSQLFX�RSDGD�GXå�RVL�VDSQLFH�� 549. 6WUXMDQMH�SOLQRYD�PRåHPR�VPDWUDWL�QHVWODþLYLP�SUL�QLVNLP�YULMHGQRVWLPD�

Machovog broja (M < 0,3).

550 550. Adijabatsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

551. Machov broj predstavlja omjer lokalne brzine strujanja fluida i lokalne brzine širenja zvuka u fluidu.

552. -HGQDGåED� NROLþLQH� JLEDQMD� LPD� LVWL� REOLN� ]D� DGLMDEDWVNR� L� GLMDEDWVNR�QHVWODþLYR�VWUXMDQMH�� 553. Promjena tlaka okomito na strujnice, u strujanju s horizontalnim

paralelnim strujnicama ista je kao u fluidu u mirovanju.

554. 8QXWDU� PLUXMXüHJ� YROXPHQD� NUR]� NRML� VWUXML� IOXLG� QHPD� SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�� 555. %U]LQD� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NRG� XVWDOMHQRJ� VWUXMDQMD� X�KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� Mednako je sili WUHQMD�L]PH X�IOXLGD�L�VWLMHQNH�FLMHYL�� 556. Ako je strujanje adijabatsko onda je i izentropsko.

557. Za jednoliko gibanje tijela, potpuno potopljenog u idealni fluid, u horizontalnom smjeru nije potrebna sila.

558. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje brzine strujanja fluida.

559. ýODQ� Y2��J� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� SUHGVWDYOMD� VDGUåDM� NLQHWLþNH�HQHUJLMH�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�IOXLGD�� 560

560. Pri pojavi kavitacije dolazi do isparavanja fluida zbog naglog porasta temperature.

561. Pitotova cijev je instrument za mjerenje protoka.

562. 0RGLILFLUDQD� %HUQRXOOLMHYD� MHGQDGåED� MH� X� ELWL� MHGQDGåED� NROLþLQH�gibanja.

563. ýODQ�ρv2���X�%HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD�GLPHQ]LMX� VQDJH�SR� MHGLQLFL�volumenskog protoka.

564. 'YLMH� FLOLQGULþQH� SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD��oWYRUHQH� SUHPD� DWPRVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� %UåH� üH� VH�isprazniti posuda manjeg promjera.

565. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent NRQWUDNFLMH�NRML�REXKYDüD�JXELWNH�WUHQMD�� 566. 3UL� VWUXMDQMX� LGHDOQRJ� QHVWODþLYRJ� IOXLGD� NUR] cijev u spremnik velikih

dimenzija smijemo zanemariti lokalni gubitak istjecanja u spremnik.

567. =EURM�VWDWLþNRJ�L�GLQDPLþNRJ�WODND�QD]LYD�VH�DSVROXWQL�WODN�� 568. 8� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL�� X�

presjeku minimalne površine vlada maksimalni tlak.

569. 8� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ�SUHVMHND� NRHILFLMHQW� RWSRUD�trenja λ ne ovisi o hrapavosti cijevi.

570 570. 6QDJD� YRGRSDGD� MHGQDND� MH� XPQRãNX� YLVLQH� YRGRSDGD� L� WHåLQVNRJ�

protoka vode vodopada.

571. 8�]DWYRUHQRP��FLUNXODFLRQRP��SURWRþQRP sistemu u stacionarnom radu snaga pumpe se troši jednim dijelom za svladavanje gubitaka strujanja, a drugim dijelom za svladavanje geodetske visine.

572. 3UL� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NUXåQRJ� SUHVMHND� SULMHOD]� L]�laminarnog u turbulentno strujanje ovisi samo o protoku kroz cijev.

573. +LGUDXOLþNL� UDGLMXV� SUHGVWDYOMD� RPMHU� L]PH X� SRYUãLQH� SRSUHþQRJ�presjeka, kroz koju struji fluid i opsega koji je u dodiru s fluidom.

574. .RHILFLMHQW� LVSUDYND� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� ]D�VOXþDM�ODPLQDUQRJ�VWUXMDQMD�X�FLMHYL�NUXåQRJ�SUHVMHND�L]QRVL�α=2.

575. 8� FMHYRYRGQRP� VLVWHPX� IOXLG� XYLMHN� VWUXML� RG� WRþNH� V� YHüLP� WODNRP�SUHPD�WRþNL�V�PDQMLP�WODNRP�� 576. Ako u cjevovodnom sistemu postoji pumpa onda se energetska i KLGUDXOLþND-gradijentna linija sijeku.

577. U stacionarnom strujanju maseni protok kroz strujnu cijev je konstantan.

578. 8� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� NUR]� KRUL]RQWDOQX� FLMHY� NUXåQRJ� SUHVMHND� SDG�tlaka je proporcionalan s kvadratom brzine.

579. Pumpa u cjevovodnom sistemu uzrokuje porast energetske linije u smjeru strujanja.

580 580. Na koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer sile fluida na koljeno

ne ovisi od smjera strujanja.

581. 2VQRYQD� (XOHURYD� MHGQDGåED� ]D� WXUERVWURMHYH� MH� X� ELWL� MHGQDGåED�PRPHQWD�NROLþLQH�JLEDQMD�� 582. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND tlak opada s SRUDVWRP�YLVLQH�L�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 583. 2ERGQD� EU]LQD� URWLUDMXüH� FLMHYL� OLQHDUQR� RSDGD� V� XGDOMHQRãüX� RG� RVL�

rotacije.

584. Trokut brzina na izlazu iz slobodno-URWLUDMXüH� FLMHYL�� NUR]� NRMX�neviskozno struji fluid, je uvijek pravokutan.

585. U MHGQRGLPHQ]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PLQLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PDNVLPDODQ�� 586. 9HOLþLQD�PDNVLPDOQRJ�PDVHQRJ�SURWRND�X�L]HQWURSVNRP�LVWMHFDQMX�NUR]�

konvergentnu sapnicu ovisi samo o površini izlaznog presjeka sapnice, temperaturi u spremniku i razlici tlakova spremnika i okoline.

587. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�QDG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PDNVLPDODQ�� 588. U izentropskom istjecanju savršenog plina krR]� VDSQLFX�� QDG]YXþQR�VWUXMDQMH� PRJXüH� MH� SRVWLüL� VDPR� X� VWUXMDQMX� NUR]� NRQYHUJHQWQR-

divergentnu sapnicu.

589. U izentropskom istjecanju savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu QHPD�SURPMHQH�WHPSHUDWXUH�GXå�RVL�VDSQLFH�� 590

590. Kod izentropskog istjecanja savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu EU]LQD�LVWMHFDQMD�QH�PRåH�SUHPDãLWL�ORNDOQX�EU]LQX�]YXND�� 591. Brzina širenja zvuka u savršenom plinu ovisi o njegovom WHUPRGLQDPLþNRP�VWDQMX�� 592. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�PDVH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRþH�� 593. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje protoka fluida.

594. ýODQ� Y2��J� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� SUHGVWDYOMD� VQDJX� NLQHWLþNH�HQHUJLMH�SR�MHGLQLFL�WHåLQVNRJ�SURWRND�IOXLGD�� 595. Pitotova cijev je instrument za mjerenje tlaka.

596. 'YLMH� FLOLQGULþQH� SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD��RWYRUHQH� SUHPD� DWPRVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� 6SRULMH� üH� VH�LVSUD]QLWL�SRVXGD�YHüHJ�SURPMHUD��

597. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent brzine NRML�REXKYDüD�XWMHFDM�VPDQMHQMD�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�POD]D�� 598. 8� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL�� X�

presjeku minimalne površine vlada minimalni tlak.

599. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada i masenog protoka vode vodopada.

600 600. 8�FMHYRYRGQRP�VLVWHPX�IOXLG�XYLMHN�VWUXML�RG�WRþNH�V�YHüRP�SUHPD�WRþNL�V�PDQMRP�SLH]RPHWULþNRP�YLVLQRP�� 601. Ako u cjevovodnom sistemu postoji turbina onda se energetska i KLGUDXOLþND-gradijentna linija sijeku.

602. U nestacionarnom strujanju maseni protok kroz strujnu cijev je konstantan.

603. Na koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer sile fluida na koljeno mijenja predznak promjenom smjera strujanja.

604. 8� MHGQRGLPHQ]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþnom presjeku minimalne površine tlak je minimalan.

605. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�QDG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PDNVLPDODQ�� 606. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP. 9HüX� NLQHWLþNX� HQHUJLMX� SR� MHGLQLFL� YROXPHQD� LPD� POD]� IOXLGD� YHüH�JXVWRüH�� 607. ýODQ�ρv2���X�%HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD�GLPHQ]LMX� VQDJH�SR� MHGLQLFL�

masenog protoka.

608. 8� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX� FLMHY� MH�konstantan.

609. Turbina u cjevovodnom sistemu uzrokuje pad energetske linije u smjeru strujanja.

610 610. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� UHODWLYQD� EU]LQD�RSDGD�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 611. Brzina širenja zvuka u savršenom plinu ovisi samo o tlaku.

612. Iz dvije jednake ciMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRüH�� 613. Izentropsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

614. Za jednoliko gibanje tijela, potpuno potopljenog u neviskozni fluid, u vertikalnom smjeru nije potrebna sila.

615. Vertikalna komponenta sile hidrostatskog tlaka na zakrivljenu površinu GMHOXMH�LVSRG�WHåLãWD�SURMHNFLMH�SRYUãLQH�X�KRUL]RQWDOQX�UDYQLQX�� 616. Venturijeva cijev je instrument za mjerenje protoka fluida.

617. Modificirana BernoulliMHYD� MHGQDGåED� ]D� QHVWODþLYR� VWUXMDQMH� MH� X� ELWL�MHGQDGåED�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�� 618. U neviskoznom strujanju fluida mogu postojati samo tangencijalna

naprezanja. Pri neviskoznom strujanju mogu postojati osim masenih sila samo površinske normalne sile.

619. U jednodLPHQ]LMVNRP�� QDG]YXþQRP�� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ�SOLQD�QD�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�WODN�MH�PLQLPDODQ�� 620

620. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�SRG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�EU]LQD�MH�PDNVLPDlna.

621. Pri istjecanju fluida kroz otvore, uvodi se korekcioni koeficijent protoka NRML� REXKYDüD� XWMHFDMH� VPDQMHQMD� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� POD]D� L� JXELWDN�PHKDQLþNH�HQHUJLMH�� 622. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog

protoka vode vodopada i�JXVWRüH�YRGH�� 623. 8�FMHYRYRGX�NRQVWDQWQRJ�SURPMHUD�IOXLG�XYLMHN�VWUXML�RG�WRþNH�V�YHüRP�SUHPD�WRþNL�V�PDQMRP�YLVLQRP�� 624. Ako u cjevovodnom sistemu postoji turbina onda je energija fluida LVSUHG�YHüD�QHJR�L]D�WXUELQH�JOHGDMXüL�X�VPMHUX�VWUXMDQMD�� 625. U nestacionarQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX�

cijev je konstantan.

626. Kroz koljeno kroz koje neviskozno struji fluid, smjer strujanja fluida ne PRåH�VH�RGUHGLWL�PMHUHQMHP�WODND�� 627. ýODQ� S�ρ� X� %HUQRXOOLMHYRM� MHGQDGåEL� LPD� GLPHQ]LMX� VQDJH� SR� MHGLQLFL�

masenog protoka.

628. 8�QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� YROXPHQVNL�SURWRN�NUR]� VWUXMQX� FLMHY� MH�konstantan.

629. 8�URWLUDMXüRM�FLMHYL�NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�UHODWLYQD�EU]LQD�QH�ovisi od smjera rotacije.

630 630. ,]HQWURSVND� EU]LQD� ãLUHQMD� ]YXND� X� RGUH HQRP� VDYUãHQRP� SOLQu ovisi

samo o temperaturi.

631. +LGUDXOLþNRP�JUDGLMHQWQRP�OLQLMRP�SULND]XMH�VH�SLH]RPHWULþND�YLVLQD��

632. 6WUXMDQMH� IOXLGD�X�NRMHP�QHPD� L]PMHQH� WRSOLQH� L]PH X� IOXLGD� L�RNROLQH�naziva se izentropskim.

633. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� V� XVWDOMHQLP� SURfilom EU]LQH� X� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� VSHFLILþQD� NLQHWLþND�energija fluida opada uslijed trenja.

634. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz VDSQLFX� ]EURM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�konstDQWDQ�GXå�VWUXMQLFH��

635. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�postavljenu konvergentnu sapnicu. Sila fluida na sapnicu djeluje u smjeru strujanja fluida.

636. 'YD�POD]D�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�XVPMHUHQD�VX�SUHPD�JRUH�SRG�NXWHP�450�L�LPDMX�MHGQDNH�EU]LQH�QD�L]OD]X�L]�VDSQLFH��9HüX�YLVLQX�X�RGQRVX�QD�VDSQLFX�GRVHJQXW�üH�POD]�PDQMH�JXVWRüH��

637. U stacionarnom izentropskom istjecanju plina kroz konvergentno-GLYHUJHQWQX� VDSQLFX�� SRVWLåH� VH� PDNVLPDOQR� PRJXüD� EU]LQD� LVWMHFDQMD�ako je apsolutni tlak okoline jednak nuli.

638. %U]LQD� ãLUHQMD� ]YXND� X� YRGL� SUL� QRUPDOQLP�XYMHWLPD� MH� YHüD� RG� EU]LQH�širenja zvuka u zraku pri istim uvjetima.

639. .UR]� GYLMH� UD]OLþLWH� FLMHYL� WUDQVSRUWLUDMX� VH� X� XVWDOMHQLP� VWUXMDQMLPD�UD]OLþLWL� IOXLGL� MHGQDNLP� YROXPHQVNLP� SURWRkom, a u strujanjima se ostvaruje jednaki pad tlaka. Tada su i snage koje se troše na strujanja fluida jednake.

640 640. %U]LQD�SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�XQXWDU�PDWHULMDOQRJ�YROXPHQD�MHGQDND�

je snazi vanjskih (masenih i površinskih) sila koje djeluju na taj materijalni volumen.

641. 6ODEL�WODþQL�SRUHPHüDM�SXWXMH�X�IOXLGX�EU]LQRP�VWUXMDQMD�IOXLGD�� 642. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� V� XVWDOMHQLP� SURILORP� EU]LQH� X�KRUL]RQWDOQRM�FLMHYL�NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�NROLþLQD�JLEDQMD�VH�

smanjuje u smjeru strujanja uslijed trenja.

643. %U]LQD� ]YXND� X� IOXLGX� NRML� VWDFLRQDUQR� L]HQWURSVNL� LVWMHþH� NUR]�NRQYHUJHQWQX�VDSQLFX�RSDGD�GXå�RVL�VDSQLFH�� 644. )OXLG� QHYLVNR]QR� QHVWODþLYR� VWUXML� NUR]� KRUL]RQWDOQX� FLMHY� NRQVWDQWQRJ�SRSUHþQRJ� SUHVMHND� NRMD� URWLUD� NRQVWDQWQRP� NXWQRP� EU]LQRP� RNR�

vHUWLNDOQH�RVL��7ODN�X�FLMHYL�SRYHüDYD�VH�XGDOMDYDQMHP�RG�RVL�URWDFLMH�� 645. 2WNORQ� GLIHUHQFLMDOQRJ� PDQRPHWUD� SULNOMXþHQRJ� QD� 9HQWXULMHYX� FLMHY�PLMHQMD� SUHG]QDN� DNR� SURWRN� X� QHVWODþLYRP� QHYLVNR]QRP� VWUXMDQMX�

promjeni smjer.

646. 'YD�POD]D�IOXLGD�UD]OLþLWH�JXVWRüH�Xsmjerena su prema gore pod kutem 450 i imaju jednake brzine na izlazu iz sapnice. Manju visinu u odnosu QD�VDSQLFX�GRVHJQXW�üH�POD]�PDQMH�JXVWRüH��

647. .UR]� GYLMH� UD]OLþLWH� FLMHYL� WUDQVSRUWLUDMX� VH� X� XVWDOMHQLP� VWUXMDQMLPD�UD]OLþLWL�IOXLGL�MHGQDNLP�WHåLQVNLP�Srotokom, a u strujanjima se ostvaruje jednaki pad piezometarske visine. Tada su i snage koje se troše na strujanja fluida jednake.

648. %U]LQD�SURPMHQH�NROLþLQH�JLEDQMD�XQXWDU�PDWHULMDOQRJ�YROXPHQD�MHGQDND�je radu vanjskih (masenih i površinskih) sila koje djeluju na taj materijalni volumen.

649. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�postavljenu divergentnu sapnicu. Sila fluida na sapnicu djeluje u suprotnom smjeru od smjera strujanja fluida.

650 650. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXPSD�NRMD�WUDQVSRUWLUD�JXãüL�IOXLG�� 651. Iz dvije jednake posude, otvorene prema atmosferi, koje imaju otvore na GQX�� LVSXQMHQH�IOXLGLPD�LVWH�JXVWRüH�UD]OLþLWH�YLVNR]QRVWL��SULMH�üH�LVWHüL�

viskozniji fluid.

652. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXPSD�NRMD�WUDQVSRUWLUD�JXãüL�IOXLG�� 653. 3UL� VWDFLRQDUQRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXida s ustaljenim profilom EU]LQH� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� WODN� VH�

smanjuje uslijed trenja.

654. )OXLG� X� QHYLVNR]QRP�� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� LVWMHþH� NUR]� KRUL]RQWDOQR�SRVWDYOMHQX�GLYHUJHQWQX�VDSQLFX�X�DWPRVIHUX��8�QDMXåHP�SUHVMHNX�YOada podtlak.

655. 3LWRWRYD� FLMHY� MH� LQVWUXPHQW� ]D� PMHUHQMH� SURWRND�� 'YLMH� FLOLQGULþQH�SRVXGH� LVSXQMHQH� MHGQDNLP� NROLþLQDPD� LVWRJ� IOXLGD�� RWYRUHQH� SUHPD�DWPRVIHUL� LPDMX� QD� GQX� MHGQDNH� RWYRUH�� %UåH� üH� VH� LVSUD]QLWL� SRVXGD�manjeg promjera.

656. Kroz dvije konvergentno-divergentne sapnice istog presjeka grla, SULNOMXþHQH�QD� LVWL� VSUHPQLN� LVWMHþH�VDYUãHQL�SOLQ�QDG]YXþQRP�EU]LQRP��9HüL�PDVHQL�SURWRN�ELW�üH�NUR]�VDSQLFX�YHüHJ�L]OD]QRJ�SUHVMHND�� 657. Adijabatsko neviskozno strujanje je izentropsko strujanje.

658. 8� VOXþDMX� MHGQRGLmenzijskog izentropskog istjecanja fluida kroz VDSQLFX��QHPRJXüH�MH�X�QDMXåHP�SUHVMHNX�VDSQLFH�SRVWLüL�EU]LQX�YHüX�RG�lokalne brzine zvuka.

659. Promjena tlaka okomito na strujnice, u strujanju s horizontalnim paralelnim strujnicama ista je kao u fluidu u mirovanju.

660 660. %U]LQD� SURPMHQH� NROLþLQH� JLEDQMD� NRG� XVWDOMHQRJ� VWUXMDQMD� X�KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� MHGQDND� MH� VLOL�WUHQMD�L]PH X�IOXLGD�L�VWLMHQNH�FLMHYL�� 661. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz

sapnicu zbrRM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�NRQVWDQWDQ�GXå�VWUXMQLFH�� 662. 8�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�]YXN�EL�VH�ãLULR�EHVNRQDþQRP�EU]LQRP�� 663. 8�VWDFLRQDUQRP�L]HQWURSVNRP�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�X�NRMHP�UDVWH�0DFKRY�

broj raste i temperatura.

664. U jednodimenzionalnom neviskoznom strujanju u kanalu koji rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi tlak je maksimalan u WRþNL�QD�RVL�URWDFLMH�V�QDMYHüRP�YLVLQRP��

665. U strujanju s jednolikim profilom brzine po ulaznoj/izlaznoj površini koeficijent ispravka kLQHWLþNH�HQHUJLMH�MHGQDN�MH�QXOL��

666. 9ULMHPH�SUDåQMHQMD�SRVXGH�RWYRUHQH�SUHPD�DWPRVIHUL�NUR]�RWYRU�QD�GQX�ne zavisi od viskoznosti fluida.

667. 3RSUHþQL� SUHVMHN�POD]D�YRGH�NRML� VORERGQR�SDGD�X� DWPRVIHUL� SRYHüDYD�se sa smanjenjem visine.

668. Brzina širenja zvuka u pOLQX�UDVWH�V�SRYHüDQMHP�WHPSHUDWXUH�SOLQD�� 669. Kavitacija se pojavljuje samo pri strujanju kapljevina.

670 670. 6LOD�IOXLGD�QD�NROMHQR��X]�]DGDQL�SURWRN��ELW�üH�YHüD�X�QHYLVNR]QRP�QHJR�

u viskoznom strujanju.

671. 8� SRG]YXþQRP� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� X� NRMHP� UDVWH� EU]LQD�� UDVW� üH� L�temperatura.

672. 'YLMH�NXJOLFH�LVWRJ�SURPMHUD�VDþLQMHQH�RG�UD]OLþLWLK�PDWHULMDOD�SXãWHQH�VX�X� PLUXMXüHP� IOXLGX� �QSU�� ]UDNX�� X� LVWRP� WUHQXWNX� L]� VWDQMD�PLURYDQMD��9HüX�EU]LQX�SDGDQMD�LPD�NXJOLFD�YHüH�PDVH�� 673. U strujanju fluida kroz kanal koji rotira konstantnom kutnom brzinom

oko vertikaslne osi, Coriolisovo ubrzanje jednako je nuli.

674. 'YLMH�WRþNH�FMHYRYRGQRJ�VLVWHPD�NUR]�NRML�VWUXML�IOXLG�VSRMHQH�VX�V�GYD�SDUDOHOQD� FMHYRYRGD� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� 3DG� WODND� XVOMHG� WUHQMD� ELWL� üH�isti u obje cijevi.

675. U neVWODþLYRP�VWUXMDQMX�VODEL� WODþQL�SRUHPHüDM�EL�VH�ãLULR�EHVNRQDþQRP�brzinom.

676. 8�VWDFLRQDUQRP�L]HQWURSVNRP�VWODþLYRP�VWUXMDQMX�X�NRMHP�UDVWH�0DFKRY�broj raste i tlak.

677. U jednodimenzionalnom neviskoznom strujanju u cijevi koja rotira konstantnom kutnom brzinom oko vertikalne osi , u osi rotacije tlak je PLQLPDODQ�X�WRþNL�V�QDMYHüRP�YLVLQRP��

678. 3RSUHþQL�SUHVMHN�POD]D�YRGH�NRML�VORERGQR�SDGD�X�DWPRVIHUL�VPDQMXMH�VH�sa smanjenjem visine.

679. (XOHURYD�MHGQDGåED�]D�WXUERVWURMHYH�MH�GLPHQ]LRQDOQR�KRPRJHQD� 680

680. U laminarnom VWUXMDQMX� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ�SUHVMHND� NRHILFLMHQW� RWSRUD�trenja l ovisi samo o Reynoldsovom broju.

681. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog SURWRND�YRGH�YRGRSDGD�L�VSHFLILþQH�WHåLQH�YRGH�� 682. Pitotova cijev je instrument za mjerenje tlaka.

683. 3UL�LVWMHFDQMX�IOXLGD�NUR]�VLIRQ�X�DWPRVIHUX��X�VYLP�WRþNDPD�VLIRQD�NRMH�se nalaze iznad izlaznog presjeka vlada podtlak.

684. Pretpostavkom kvazistacionarnog istjecanja fluida iz velikog spremnika, ustvari se zanemaruje energija koja se troši na ubrzavanMH�þHVWLFD�IOXLGD��

685. 3LH]RPHWDU�MH�LQVWUXPHQW�]D�PMHUHQMH�VWDWLþNRJ�WODND�� 686. $NR�VH�X�QHVWODþLYRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�SRMDYL�NDYLWDFLMD�RQR�SUHVWDMH�ELWL�QHVWODþLYR�� 687. 9LVLQD�GREDYH�SXPSH� MHGQDND� MH�HQHUJLML�NRMX�SXPSD�SUHGDMH�WHåLQVNRM�

jedinici fluida.

688. Dvije tRþNH� FMHYRYRGQRJ� VLVWHPD� VSRMHQH� VX� SDUDOHOQLP� FMHYRYRGLPD�LVWH� GXOMLQH�� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� LVWH� UHODWLYQH� KUDSDYRVWL�� 9HüL� SURWRN�XVWDOLW�üH�VH�NUR]�FLMHY�YHüHJ�SURPMHUD�� 689. 8� ODPLQDUQRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� NUR]� FLMHY� NUXåQRJ� SRSUHþQRJ�SUHVMHND��SRYHüDQMHP�Erzine strujanja koeficijent otpora trenja l opada.

690 690. .UR]� GYD� LVWD� FMHYRYRGD� LVWMHþX� X� DWPRVIHUX� IOXLGL� UD]OLþLWLK� JXVWRüD��LVWLP�SURWRFLPD��+LGUDXOLþNH�JUDGLMHQWQH�OLQLMH�]D�RED�FMHYRYRGD�VX�LVWH�� 691. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�NUR]�URWLUDMXüL�NDQal apsolutna

brzina jednaka je razlici relativne i obodne brzine.

692. $NR�MH�X�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�VWUXMDQMX�NUR]�URWLUDMXüX�FLMHY�DSVROXWQD�brzina okomita na obodni smjer, cijev je slobodno -�URWLUDMXüD��

693. Ako je u izentropskom strujanju savršenog plina kroz konvergentno- -GLYHUJHQWQX� VSDQLFX� X� L]OD]QRP� SUHVMHNX� VWUXMDQMH� SRG]YXþQR� WDGD� MH�RQR�SRG]YXþQR�L�X�QDMXåHP�SUHVMHNX�� 694. 8� QDG]YXþQRP� L]HQWURSVNRP� VWUXMDQMX� VDYUãHQRJ� SOLQD� WODN� UDVWH� V�

porastom brzine.

695. Adijabatsko strujanje je ono kod kojeg nema trenja.

696. 3UL� QHYLVNR]QRP� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� X� KRUL]RQWDOQRM� FLMHYL�� X�presjeku minimalne površine vlada maksimalni tlak.

697. =D� VOXþDM� ODPLQDUQRJ� VWUXMDQMD� X� FLMHYL� NUXåQRJ� SUHVMHND� NRHILFLMHQW�LVSUDYND�NLQHWLþNH�HQHUJLMH�X�%HUQRXOOLMHYRM�MHGQDGåEL�L]QRVL�α=2.

698. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� WODN� RSDGD� V�SRUDVWRP�YLVLQH�L�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 699. U izentropskom istjecanju savršenog plina kroz konvergentnu sapnicu QHPD�SURPMHQH�WHPSHUDWXUH�GXå�RVL�VDSQLFH��

700 700. U savršenom plinu brzina širenja zvuka zavisi o njegovom WHUPRGLQDPLþNRP�VWDQMX�� 701. 3UL�LVWMHFDQMX�IOXLGD�NUR]�VLIRQ�X�DWPRVIHUX��X�VYLP�WRþNDPD�VLIRQD�NRMH�

se nalaze iznad izlaznog presjeka vlada podtlak.

702. Pretpostavkom kvazistacionarnog istjecanja fluida iz velikog spremnika, ustvarL�VH�]DQHPDUXMH�HQHUJLMD�NRMD�VH�WURãL�QD�XEU]DYDQMH�þHVWLFD�IOXLGD��

703. 9LVLQD�GREDYH�SXPSH� MHGQDND� MH�HQHUJLML�NRMX�SXPSD�SUHGDMH�WHåLQVNRM�jedinici fluida.

704. 'YLMH� WRþNH� FMHYRYRGQRJ� VLVWHPD� VSRMHQH� VX� SDUDOHOQLP� FMHYRYRGLPD�LVWH� GXOMLQH�� UD]OLþLWRJ� SURPMHUD�� LVWH� UHODWLYQH� KUDSDYRVWL�� 9HüL� SURWRN�XVWDOLW�üH�VH�NUR]�FLMHY�YHüHJ�SURPMHUD�� 705. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�VWUXMDQMX�IOXLGD�NUR]�URWLUDMXüL�NDQDO�DSVROXWQD�

brzina jednaka je razlici relativne i obodne brzine.

706. Ako je u jednodimenzionalnom strujanju kroz rotiUDMXüX�FLMHY�DSVROXWQD�brzina okomita na obodni smjer, cijev je slobodno -�URWLUDMXüD��

707. U jednodimenzijskom strujanju fluida s konstantnim profilom brzine NRHILFLMHQW�LVSUDYND�NLQHWLþNH�HQHUJLMH�MHGQDN�MH�MHGDQ�� 708. 8�WXUEXOHQWQRP�VWUXMDQMX�X�UHåLPX�SRWSXQH�WXUEXOHQFLMH�X�FLMHYL�NUXåQRJ�

presjeka gubitak visine energije usljed trenja raste proporcijonalno petoj potenciji promera cijevi.

709. .RHILFLMHQW�ORNDOQRJ�JXELWND�QDJORJ�SURãLUHQMD�SRYHüDYD�VH�SRYHüDQMHP�RGQRVD�YHüHJ�L�PDQMHJ�SURPMHUD�FLMHYL�NRMH�þLQH�QDJOR�Sroširenje.

710 710. ýODQ�J]�X�%HUQRXOOLMHYRM�MHGQDGåEL�SUHGVWDYOMD�VDGUåDM�HQHUJLMH�IOXLGD�SR�

jedinici mase fluida.

711. 0OD]X� YRGH� XVPMHUHQRP� X� YLV� SRYHüDQMHP� YLVLQH� UDVWH� SRYUãLQD�SRSUHþQRJ�SUHVMHND�� 712. 8� QHVWODþLYRP� VWUXMDQMX� IOXLGD� PDVHQL� SURWRN� NUR]� VWUXMQX� FLMHY� Me

konstantan.

713. 8� URWLUDMXüRM� FLMHYL� NRQVWDQWQRJ� SRSUHþQRJ� SUHVMHND� UHODWLYQD� EU]LQD�RSDGD�SULEOLåDYDQMHP�RVL�URWDFLMH�� 714. 8�MHGQRGLPHQ]LRQDOQRP�SRG]YXþQRP�L]HQWURSVNRP�VWUXMDQMX�VDYUãHQRJ�SOLQD�X�SRSUHþQRP�SUHVMHNX�PDNVLPDOQH�SRYUãLQH�EU]LQD�MH�PDNVLPDOQD�� 715. Snaga vodopada jednaka je umnošku visine vodopada, volumenskog SURWRND�YRGH�YRGRSDGD�L�JXVWRüH�YRGH�� 716. Pri jednodimenzionalnom izentropskom strujanju savršenog plina kroz VDSQLFX� ]EURM� VSHFLILþQH� HQWDOSLMH� L� VSHFLILþQH� NLQHWLþNH� HQHUJLMH� MH�NRQVWDQWDQ�GXå�Vtrujnice.

717. %U]LQD� ]YXND� X� IOXLGX� NRML� VWDFLRQDUQR� L]HQWURSVNL� LVWMHþH� NUR]�NRQYHUJHQWQX�VDSQLFX�RSDGD�GXå�RVL�VDSQLFH�� 718. 'YLMH� SXPSH� WUDQVSRUWLUDMX� IOXLGH� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWLP� YROXPHQVNLP�SURWRNRP� L� SUL� WRPH�GDMX� LVWL� SULUDVW� WODND��9HüX� VQDJX� SUHGDMH� SXmpa NRMD�WUDQVSRUWLUD�JXãüL�IOXLG�� 719. ,]� GYLMH� MHGQDNH� FLMHYL� LVWMHþX� IOXLGL� UD]OLþLWH� JXVWRüH� LVWRP� EU]LQRP��9HüX�NLQHWLþNX�HQHUJLMX�SR�MHGLQLFL�WHåLQH�LPD�POD]�IOXLGD�YHüH�JXVWRüH�