10
1 1 Nastavni ciljevi: 1. Identificirati glavne pravce razvoja menadžmenta kao znanosti 2. Analizirati doprinos najznačajnijih teorija menadžmenta 4. Uočiti sličnosti i razlike između teorijskih okvira menadžmenta Teorija i praksa kroz povijest Za Protiv Bez poznavanja povijesnih postignuća danas bi još uvijek otkrivali toplu vodu. Managerski alati industrijskog društva aktualni su za suvremene upravljačke probleme koliko i konjska zaprega za cestovni promet 2

Teorija i praksa kroz povijest

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Teorija i praksa kroz povijest

1

1

Nastavni ciljevi:1. Identificirati glavne pravce razvoja menadžmenta kao

znanosti 2. Analizirati doprinos najznačajnijih teorija menadžmenta

4. Uočiti sličnosti i razlike između teorijskih okvira menadžmenta

Teorija i praksa kroz povijestZa Protiv Bez poznavanja povijesnih

postignuća danas bi još uvijek otkrivali toplu vodu.

Managerski alati industrijskog društva aktualni su za suvremene upravljačke probleme koliko i konjska zaprega za cestovni promet

2

Page 2: Teorija i praksa kroz povijest

2

Jesu li teorije praktične? Menadžment je primjenjena znanost sa vrlo praktičnim i pragmatičnim

rezultatima, zbog čega ljudi često smatraju nepotrebnim poznavati teoriju ilirazvitak teorija o menadžmentu. Izučavanje teorije bitno je zbog nekolikorazloga:

Teorije usmjeravaju odluke: teorija je skup usklađenih pretpostavki o odnosudvije ili više pojava, koja pruža mogućnost predviđanja tijeka aktivnosti iočekivanih rezultata. Proučavanje teorije pomaže razumijevanju procesa iizboru efektivnih pravaca akcije.

Teorije oblikuju način na koji percipiramo organizacije: proučavanjem teorijai njihovog nastanka pokazuje nam odakle neke naše ideje o organizacijiustvari potiču.

Teorije nas čine svjesnima okoline: teorije funkcioniraju u određenomprostoru i vremenu. Različiti uvjeti traže i različite teorije efektivnogfunkcioniranja.

Teorije su izvor novih ideja: svaka teorija nadograđivala je i mijenjala dijeloveveć postojećih teorija, stoga razumijevanje novih teorija zahtijevapoznavanje barem osnovnih pristupa teoriji

Socijalni i kulturni kontekst razvitka teorija menadžmenta Predindustrijsko društvo: pleme; domaćinstva; država; crkva (organizacijski princip koji se održao kroz stoljeća) motivacija i

privrženost vrijednostima, organizirana podrška, uvjeti članstva; vojska: zapovjedni lanac, delegiranje autoriteta, izbor kadeta i obuka,

jedinstvo neposredne odgovornosti.

Industrijsko društvo: problem obuke djelatnika; problem koordinacije materijala, strojeva i ljudi; problem distribucije roba i sl. - potreba za strukturiranjem znanja o

menadžmentu

Page 3: Teorija i praksa kroz povijest

3

Razvoj menadžementa u 20.st Klasična škola menadžmenta: upravljanje efikasnošću

cijele organizacije Administrativni pristup: H. Fayol Znanstveni pristup: F. W. Taylor Birokratski pristup: M. Weber

Bihevioristička škola menadžmenta: upravljanje ljudima i radnim odnostima E. Mayo

Menadžment znanost: upravljanje procesima i operacijama Operacijski menadžement Teorija igara, simulacije, optimizacije

Henri Fayol (ing. rudarstva; Francuz) : Principi menadžmenta : smjernice za aktivnosti managera 1. Podjela rada 2. Autoritet i odgovornost 3. Disciplina 4. Jedinstvo komande 5. Potčinjavanje osobnih općim interesima

Page 4: Teorija i praksa kroz povijest

4

Frederick W. Taylor (ing. strojarstva; USA): menadžment rada određenje jednog najboljeg tijeka rada znanstveni odabir uposlenika: temeljen na fizičkim

predispozicijama financijski poticaji: nagrađivanje prema učinku podjela uloga: menadžeri planiraju, djelatnici izvršavaju

Sljedbenici Henry Gantt: Gantov raspored: planiranjeaktivnosti, izvršilaca i vremena izvršenja; dvostrukonagrađivanje: norma (nadnica) + bonus

Gilbreths: tehnike razvijanja djelatnika; rotacija djelatnikapovećava radni moral i oblikuje ih kao cjelovite ličnosti

Max Weber (sociolog, Nijemac): principi racionalizacije rada organizacija Hijerarhijska struktura Podjela rada Pravila i odredbe Tehnička kompetencija Razgraničenje uplitanja vlasnika u probleme

upravljanja Vođenje arhive (memorija organizacije)

Page 5: Teorija i praksa kroz povijest

5

Doprinos klasične škole: Izrasta iz potrebe efikasnijeg korištenja materijala,

tehnologije i ljudi jer je ponuda svega navedenog bila oskudna, uspijeva značajno poboljšati proizvodnost tj. efikasnost korištenja materijala, strojeva i ljudi.

Kritika: mehanicistički pristup u kojem je čovjek tek dio velikog stroja; naglasak na produktivnosti; predvidivosti ponašanja; pravednosti i sl. Propustili naglasiti značaj nenovčanih poticaja, participacije i neformalne organizacije

9

Bihevioristička škola: Hawthorne efekt: Niz istraživanja proveden 1924-1933 najvećim dijelom u

Western Electic’s Hawthorne tvornici, s ciljem utvrđivanjaodnosa između uvjeta rada i proizvodnosti (osvjetljenost, toplina, vlaga,...) izvršena na specijalno izabranimgrupama radnika. Smatralo se da su istraživanjaneuspješna jer nije bilo moguće logično objasniti kako je moguće da bilo koja promjena (npr. intenzivnije ili slabijesvjetlo) rezultira povećanjem produktivnosti. Konačnoobjašnjenje dao je E. Mayo: radnici kojima se dajespecijalna pozornost razvijaju grupni ponos i njihove superformance bolje. Taj efekt nazvan je Hawthorneovimefektom. Proizvodnost dakle nije samo inžinjering već ipsihologija. Djelatnici osim ekonomskih (plaće) imaju isocijalne potrebe (pripadnost, postignuća)

10

Page 6: Teorija i praksa kroz povijest

6

Bihevioristički pristup: Organizacijski rezultati su proizvod ljudskog

ponašanja koje je nepredvidivo. Ljudi nisu isključivo vođeni novčanim naknadama, već potrebama i očekivanjima. menadžment treba učiniti osjetljivijim na potrebe zaposlenih. Najvažniji faktor uspješnosti je odnos radnika prema zadatku, prema grupi i odnos radnika prema nadređenima.

Elton Mayo (psiholog): objasnio Hawthorne efekt: Financijska motivacija nije pridonostila povećanju

proizvodnosti, već je to posljedica emocionalne lančanereakcije. Pripadnici testiranih grupa osjećali su se ponosnimšto sudjeluju u eksperimentu i činili sve ne bi li dali najbolje odsebe. Osjećali su se važnima što ih je motiviralo zaizvanserijska postignuća. Čovjeka vode potrebe koje nisusamo ekonomskog karaktera.

Douglas McGregor: tvorac teorije X i teorije Y o karakterumotivacije i načinima kontrole radnika.

Chris Argyris: kontrola zastrašuje radnike i djeluje negativnona motivaciju. Radnike treba poticati na razvijanje inicijative iodgovornosti.

Abraham Maslow: utemeljio hijerarhiju potreba isekvencionalnost potreba i zadovoljenja

Page 7: Teorija i praksa kroz povijest

7

Doprinos biheviorističke škole: Unaprijedili shvaćanje uloge pojedinca u organizaciji,

grupne procese, odnose u hijerarhiji, te ukazali na značaj komunikacijskih vještina za managere uz već utvrđen značaj tehničkih vještina.

Zadovoljstvo radnika interpretirano je kao ključni element produktivnosti. No ono što utječe na osjećaj zadovoljstva ostaje nedovoljno istraženo.

Upravljanje proizvodnjom i operacijama

Upravljanje proizvodnjom

Upravljanje operacijama

Alati i tehnike kvantitativnog pristupa managementu

> Modeli > Regresijska analiza> Linearno programiranje > vjerojatnost > PERT/CPM > Teorija igara> Kompjuteri > Modeli zaliha> Simulacije > Modeli distribucije> Teorija repova > Teorija odlučivanja

Menadžment znanost

14

Page 8: Teorija i praksa kroz povijest

8

Doprinos: kvantitativne menadžment znanosti Nakon drugog svjetskog rata napredak u simulaciji ratnih

operacija podržan pojavom i razvojem matematičkihmodela prenosi se na vođenje poslova.

Nagli porast popularnosti operacijskih istraživanja, odnosno primjene kvantitativnih znanstvenih modela u managerskoj praksi pretvorio se u zasebni pristupmenadžment znanosti (Management science –operational management). Propušta objasniti ponašanjeradnika i psihologiju rada. Smatra se suvišekompliciranim za svakidašnje korištenje.

Suvremeni menadžment Sustavski pristup

Situacijski pristup Kontigencijski pristup

Pristup izvrsnosti Pristup kvalitete

Page 9: Teorija i praksa kroz povijest

9

Ludwig von Bertallanfy; Katz i Kahn: Sustavski pristup Sustav je skup međuovisnih dijelova usmjerenih na

ispunjenje zajedničkih ciljeva. Uspjeh sustava ovisi o povezanosti dijelova i njihovom doprinosu ispunjenju konačnih ciljeva. (npr. proizvodnja određena prodajom, prodaja određena proračunom određenim od strane računovodstva koji je i sam određen troškovnom učinkovitošću proizvodnje - sve je međuzavisno, a konačno ponašanje dijelova treba gledati sa aspekta cjeline).

Doprinos sustavskog pristupa Sustavski pristup naglašava dinamičnost i

međuzavisnost poslovanja o inputima, transformacijama i outputima unutar mekih ili čvršćih granica sustava. Međuovisnost dijelova ima posljedice na kratkoročne i dugoročne efekte. Razumijevanje dinamike i međuzavisnosti pomaže boljoj usklađenosti potreba dijelova sa potrebama cjeline.

Prvi obratili pozornost na utjecaj okoline na poduzeće i njegovu uspješnost

Page 10: Teorija i praksa kroz povijest

10

Thomas J. Peters: Pristup izvrsnosti 5 područja kritičnih za uspjeh su: 1. Bezuvjetna orijentacija u korist kupca 2. Brze i prave inovacije 3. Razvijanje fleksibilnosti osposobljavanjem i

poticanjem suradnika 4. Razvijanje sklonosti promjenama u menadžmentu,

organizaciji, suradnicima 5. Razvijanje sustava za upravljanje kaotičnim

situacijama, novi info sistemi i kontrolni mehanizmi; strategije razvoja i decentralizacija.

Sažetak teorijskog okviraModel Znanstveni

menadžment Administrativni menadžment

Birokratski menadžment

Bihevioristički model

Menadžment znanost / OI

Suvremeni menadžment

Kriterij uspješnosti

Produktivnost

Stabilnost Kontinuitet Moral,kohezija, angažman

Preciznost, točnost

Prilagodljivost,umreženost

Sredstva Rutinskiposlovi

Jasne upute Jasne upute Uključivanje Matematičkii statistički dokazi

Inovativnost

Fokus Mjerenje Odgovornost

Hijerarhija Izgradnja konsenzusa

Optimizacija,robotizacija

Poduzeće kao otvorenisustav u interakciji s okolinom

Glavni predstavnici

Ford, Taylor Fayol Weber Mayo Burns, BertalanffyLawrence, Drucker Peters