Teorija državeHrvatsko katol ičko sveuči l iš te 2015. /2016.

Doc. d r. sc . Mar io Bara

Uvod u sociologiju politike

Teško je govoriti o postojanju jedne generalne teorije države

Država – ne poznaju je prvobitne zajednice

Podjela rada privatno vlasništvo imovinska diferencijacija propast rodovskog uređenja

Društvene i klasne suprotnosti – nastaje država

Najvažnija politička institucija

Oružana samoorganizacija prvobitnog društva – proces otuđenja – osamostaljenje osnovnih dr. funkcija nastanak i razvoj državnog aparata i vojne organizacije

Kodifikacija običaja – sankcionira ih država

Teritorij – krvno srodstvo u državi postupno gubi na važnosti

Razvoj države – organi rodovskog društva transformirani i potisnuti

Zamjena novim – pravi državni organi

Naoružana javna vlast – podčinjena državnim ustanovama mogla se koristiti i protiv naroda

Razoružanje naroda i naoružavanje osamostaljenih grupa (otuđenih od društva) specijaliziranih za oružano nasilje

Egipatska država – despocija zasnovana na koncepcijama o vladaru-bogu

Antičke koncepcije o državi Platon - organska teorija društva u Državi

(upravljači, čuvari, radnici) Aristotel – sličnost države s organizmom

(upravljači i radnici, tj. robovi)

Aurelije Augustin – svjetovna i Božja država Vlasništvo – zajedničko i privatno Privatno vlasništvo – sukob i nemiri u državi

Toma Akvinski Svaka vlast je od Boga – ovozemaljska država je

samo priprema za Božju državu

N. Machiavelli – pojam države – počinje se šire koristiti

Fokus na karakteristike vladara koji treba biti sposoban urediti državu i održati se na vlasti

Ako vladar želi sačuvati državu – sve je dozvoljeno

Odlika države je politička represija i mogućnost vođenja rata

Jean-Jacques Rousseau Fiktivno prirodno stanje prije stupanja ljudi u

društvo - “prirodni čovjek ili divljak” – usamljen, nezavisan, dobar, ne raspolaže razumom te ne razlikuje dobro od zla

Društveno stanje (građansko stanje) čovjek je određen svojom društvenom pripadnošću – ljudi su uvijek u iskušenju da naude jedni drugima

Društveno stanje (građansko stanje) – rezultat je nastanka privatnog vlasništva, podjele rada i napretka tehnike

Izvor svih nejednakosti, kasniji generator sukoba među ljudima, je nastanak privatnog vlasništva.

Društveni ugovor (1762) sklapati nagodbe – oblik udruživanja “kojim bi svatko, sjedinjujući se sa svima, slušao ipak samo sebe”

Zakon donijet od svih za sve izraz je onog što naziva općom voljom

Opća volja je izraz javnog interesa nasuprot skupine egoističnih pojedinačnih volja i interesa

Zakonodavna vlast pripada narodu može jedino predstavljati samoga sebe kao apsolutni suveren

Zakon koji narod nije ovjerio uopće nije zakon

Kao  najbolji oblik države ističe se onaj koji se temelji na vladavini zakona republika - zbog toga što u njoj vladaju javni interesi “svaka zakonita vladavina je republikanska”

Montesquieu podjela državne vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu

Kritičar despotizma i despotske države

John Locke konstitucionalna država i limitirana vlada – ideja o građanskom društvu

Slobode i prava drugog pojedinca – liberalizam

Hegel teorija o apsolutnoj ili univerzalnoj državi

Država kao ratnička zajednica – rat povijesna nužnost

Pacifistička država prestaje biti država – industrijsko ili trgovačko društvo

Odumiranje države (Saint-Simon) ideja do koje je došao tezom o suprotnosti

ekonomskog društva i države

Država – klasna vladavina ‘vojničke klase’ ili ‘legista metafizičara’ – vladavina neradnih, neproduktivnih klasa

Zbog toga država teži degeneraciji

Marx država = vlast i moć - negacija slobode čovjeka

Država = klasna tvorevina, političko otuđenje, ropstvo, podaništvo čovjeka kao takvog

Država se pretvara u sredstvo gospodarenja nad građanskim društvom – isključivo u korist vladajuće klase

Odumiranjem klasa – odumiranje države

Prijelazno razdoblje ka komunizmu – razdoblje revolucionarne diktature proletarijata – dovest će do nestanka države

Čime će proletarijat zamijeniti buržoasko društvo i državu?

Komunalno uređenje

Država posrednik između čovjeka i njegove slobode – čovjeku ne treba posrednik

Prenošenje poslova na samoupravne organe

Socijalni darvinizam – teorije o vanjskim sukobima

Nastao je na području političke sociologije – o teoriji države

Soc. darvinisti – vanjski sukobi Marx i Engels država se formira na osnovu unutarnjih ili klasnih sukoba u društvu

Socijalni darvinisti fenomen objašnjavaju vanjskim utjecajima osvajanjima, podvrgavanju jednog naroda pod drugim

Tri osnovne pretpostavke: Društvena slojevitost – posljedica prevlasti superiorne

manjine Vlasnički odnosi i raspolaganje prinudom kod

vladajućih Obje grupe nalaze se na određenom teritoriju nad

kojim vladajuća grupa ili ‘država’ vrši suverenu vlast

Ako država nastaje iz sukoba nosi klasno obilježje

Zasniva se na oštroj podjeli između dvije društvene grupe – jedna s privilegijama i druga bez njih – eventualno može nastojati zadobiti ih

I kod marksizma država je klasna tvorevina, ali nastaje unutarnjim diferencijacijama (proizvodnja, podjela rada, razmjena, privatno vlasništvo) pa je i uloga države drugačija

Socijalni darvinisti – država nastaje činom nasilja

Jedna grupa sebi podređuje drugu i tako nastaje klasno društvo – bez prethodnog ekonomskog razvitka – naglasak na vojni ili politički čin

Organicizam – nastoji podrediti pojedinca državi kao najvišem izrazu kolektivne volje

Karakterističan smjer – teorije koje uspoređuju državu s ličnošću

Kod H. Spencera – želi odvojiti državu iz društvenog života i iz života pojedinca organicizam u smjeru liberalizma

Durkheim – regulacijska uloga države država - društvena tijela s ovlastima za javno istupanje i

djelovanje u ime društva Razvoj društva – rast će i uloga države (kroz javne službe,

regulacijske funkcije)

U svoje vrijeme Durkheim smatran za liberala

Temelji za razvoj konzervativne sociologije – danas ga se interpretira kao konzervativca (stabilnost društva, solidarnost)

Albert Schäffle ‘Društvena tkiva’ i ‘društveni organi’

Društveni organi

Ustanove vanjskog nacionalnog života

(proizvodnja, trgovina, transport, zaštita)

Ustanove unutarnjeg društvenog života

(obrazovanje, religija, kultura, znanost)

Država koordinira prve dvije grupe “centar za koordinaciju i upravljanje svim elementima općeg društvenog života i organ za pozitivno održavanje društvenog agregata”

Zadaća države centralizacija i integracija čitave društvene volje i akcije u interesu održavanja cjeline i njenih bitnih dijelova

Kombinira Darwinove i Spencerove koncepcije država je nastala uslijed borbe za opstanak među pojedincima i grupama (+ Gumplowicz ).

Rene Worms – država ‘superorganizam’

Država je “biće s vlastitim životom, različita od svojih članova, mada je proizašla iz njih; toliko je različita i nadređena svojim članovima da povremeno traži od njih žrtve i redovito ih dobiva”

Franz Oppenheimer (1864 – 1943) ‘konfliktna teorija’

Ponovno oživio ideje Ibn Khalduna

U djelu Država (1910) njezin nastanak objašnjava ekonomskim napretkom koji omogućava pljačku ekonomskih dobara ratovanjem

Stočarska plemena imala su prednost pred ratarskim – demografski, pokretljivošću – pljačka i dominacija – postaju i profesionalni ratnici

Prva etapa – (istrebljivanje) ubijanje – uništavanje

Druga etapa – uviđaju uzaludnost otpora (seljaci) i beskorisnost ubijanja seljaka (stočari) – (prisvajanje viškova) pljačka prelazi u danak ili otkup

Treći stadij – (porez) otkup postaje porez Četvrti stadij – (zauzimanje teritorija)

teritorijalno sjedinjavanje stočara i poljodjelaca Peti stadij – (upravljanje) posredovanje između

dvije grupe – vlast, sudstvo – prelaze u naciju Šesti stadij – (stapanje) unutarnje granice se

gube

Max Weber – država – politička organizacija s karakterom javne ustanove

Polaže pravo na monopol legitimne fizičke prinude za održanje poretka na određenom teritoriju

Osigurava opstanak mnogih kulturnih vrijednosti koje su za naciju jedinstvene

Dodatna funkcija – društvena podjela rada i održavanje reda

Racionalno organizirana država s birokracijom ta se država pod utjecajem modernizacije i emancipacije sekularizirala

Razlaz od religijskog i prijelaz na sekularno predstavlja Francuska revolucija – sekularna država rezultat modernizacije

Država oblik ciljne racionalnosti

Moć – hijerarhijski odnos vladajućih i podređenih

Vlast ograničena pravom i zakonima

Države je impersonalna – vlada zakona, a ne ljudi kao pojedinci – birokratizacija

Liberalna teorija o mekoj državi Ograničeni utjecaj države i drugih političkih

institucija Intervencionizam – povratak države u velikoj

ulozi Država kao regulator ponovno vraćena u

ekonomske odnose Moderne države pomažu da kapitalizam

prevlada svoje unutrašnje protivrječnosti

Liberalna kapitalistička država – orijentirana na održavanje procesa razmjene – njime se reproducira kapitalističko društvo

Proturječnosti – održavanje procesa razmjene zahtjeva sve više državnog intervencionizma

Potreba za većim ovlastima kako bi mogla djelovati kao država u procesu reproduciranja općih uvjeta razmjene

Charls Tilly – formiranje nacionalnih država u Europi Organizacija koja kontrolira stanovništvo nastanjeno na

određenom teritoriju da bi bila država: - treba se razlikovati od drugih organizacija koje djeluju

na istom teritoriju - treba biti autonomna - centralizirana - njezine sastavnice formalno koordinirane među sobom

Oblici udruživanja – personalna unija, realna unija, konfederativna i federativna država

Tipovi država – rezultat društvenih procesa monarhije – republike

apsolutističke države (i podtipovi) teokratske države, diktatorske države

liberalne konstitucionalne države demokratske države socijalne države…

Konvencija o pravima i dužnostima država (Panamerička konferencija u Montevideu 1933)

kriteriji: stalno stanovništvo određen teritorij vlada, organizacije vlasti sposobnost ostvarenja službenih odnosa s drugim

državama neovisnost o drugoj/drugim državama