18
Izvorni članak UDK [141.82+141.72]:330.146Luxemburg, R. Primljeno 17. 8. 2014. Ankica Čakardić Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3, HR–10000 Zagreb [email protected] Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke ekonomije Sažetak Pišući »Antikritiku«, gdje u posve sažetoj formi iznosi svoje teze o akumulaciji kapitala, Rosa Luxemburg tvrdi da ekonomski korijen imperijalizma može biti izveden iz akumulacije kapitala i da imperijalizam u općem smislu predstavlja specifični modus akumulacije. Iz te pozicije nadalje, Luxemburg će razvijati svoju teoriju proširene reprodukcije, ali i kritiku Marxa, napose kada je riječ o trećem odjeljku drugog toma Kapitala gdje Marx analizira pitanje reprodukcije i akumulacije. Tekst ćemo podijeliti u dva dijela. U prvom ćemo siste- matizirati Luxemburginu kritiku Marxa u tri točke: (1) vanjska trgovina, (2) formula ukupne vrijednosti robe = c + v + s i (3) problem potražnje u društvenoj reprodukciji, nakon čega ćemo uputiti i na neke sporne točke Luxemburgine teorije. U drugom dijelu ćemo predložiti dva moguća elementa suvremene luksemburgijanske kritike političke ekonomije, jedan koji bi mogao poslužiti kao alatka za analizu suvremene krize i drugi, potpuno zanemaren u feminističkoj teoriji, primjena Luxemburgine dijalektike prostornosti na feminističko tuma- čenje uloge reproduktivnog rada u kapitalističkom načinu proizvodnje. Ključne riječi Rosa Luxemburg, Karl Marx, akumulacija, proširena reprodukcija, problem potražnje, dija- lektika prostornosti, kriza, reproduktivni rad 1. Teorija proširene reprodukcije: Rosa Luxemburg i Karl Marx Uoči Prvog svjetskog rata, nakon otprilike 15 godina pripreme, Rosa Luxem- burg objavila je Akumulaciju kapitala (Berlin 1913.), svoj najopsežniji teo- rijski rad, a po mišljenju mnogih i jedan od najrelevantnijih i najoriginalnijih klasičnih priloga marksističkoj ekonomici. 1 Akumulacija kapitala – Prilog ekonomskom objašnjenju imperijalizma 2 nastala je kao slijed Uvoda u politič- ku ekonomiju 3 koji je Luxemburg napisala pripremajući i održavajući preda- vanja iz političke ekonomije u razdoblju od 1906. do 1913. u okviru njemačke socijaldemokratske partijske škole. 1 Kako to navodi Tony Cliff u tekstu »Rosa Luxemburg. The Accumulation of Capi- tal«, https://www.marxists.org/archive/cliff/ works/1969/rosalux/8-acc-cap.htm, pristup: 1. lipnja 2014. Ili kako bilježi Franz Mehring, Marxov biograf: »U svom bogatstvu znanja, brilijantnom stilu, oštrim analizama i intelek- tualnoj neovisnosti ova knjiga je bila (…) najbliža Kapitalu od svih marksističkih djela.« Citirano u: Tony Cliff, »Rosa Luxemburg. A Life of Struggle«, http://www.socialistreview. org.uk/332/rosa-luxemburg-life-struggle, pri- stup: 1. lipnja 2014. 2 Rosa Luxemburg, Akumulacija kapitala – Pri- log ekonomskom objašnjenju imperijalizma, Kultura, Beograd 1955.

Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

  • Upload
    vanhanh

  • View
    221

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

IzvorničlanakUDK[141.82+141.72]:330.146Luxemburg,R.Primljeno17.8.2014.

AnkicaČakardićSveučilišteuZagrebu,Filozofskifakultet,IvanaLučića3,HR–10000Zagreb

[email protected]

Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritikapolitičkeekonomije

SažetakPišući »Antikritiku«, gdje u posve sažetoj formi iznosi svoje teze o akumulaciji kapitala, Rosa Luxemburg tvrdi da ekonomski korijen imperijalizma može biti izveden iz akumulacije kapitala i da imperijalizam u općem smislu predstavlja specifični modus akumulacije. Iz te pozicije nadalje, Luxemburg će razvijati svoju teoriju proširene reprodukcije, ali i kritiku Marxa, napose kada je riječ o trećem odjeljku drugog toma Kapitala gdje Marx analizira pitanje reprodukcije i akumulacije. Tekst ćemo podijeliti u dva dijela. U prvom ćemo siste-matizirati Luxemburginu kritiku Marxa u tri točke: (1) vanjska trgovina, (2) formula ukupne vrijednosti robe = c + v + s i (3) problem potražnje u društvenoj reprodukciji, nakon čega ćemo uputiti i na neke sporne točke Luxemburgine teorije. U drugom dijelu ćemo predložiti dva moguća elementa suvremene luksemburgijanske kritike političke ekonomije, jedan koji bi mogao poslužiti kao alatka za analizu suvremene krize i drugi, potpuno zanemaren u feminističkoj teoriji, primjena Luxemburgine dijalektike prostornosti na feminističko tuma-čenje uloge reproduktivnog rada u kapitalističkom načinu proizvodnje.

KljučneriječiRosaLuxemburg,KarlMarx,akumulacija,proširenareprodukcija,problempotražnje,dija-lektikaprostornosti,kriza,reproduktivnirad

1. Teorija proširene reprodukcije: Rosa Luxemburg i Karl Marx

UočiPrvogsvjetskograta,nakonotprilike15godinapripreme,RosaLuxem-burgobjavilaje Akumulaciju kapitala(Berlin1913.),svojnajopsežnijiteo-rijskirad,apomišljenjumnogihijedanodnajrelevantnijihinajoriginalnijihklasičnih prilogamarksističkoj ekonomici.1 Akumulacija kapitala – Prilog ekonomskom objašnjenju imperijalizma2 nastalajekaoslijedUvoda u politič-ku ekonomiju3kojijeLuxemburgnapisalapripremajućiiodržavajućipreda-vanjaizpolitičkeekonomijeurazdobljuod1906.do1913.uokvirunjemačkesocijaldemokratskepartijskeškole.

1

Kako to navodi Tony Cliff u tekstu »RosaLuxemburg. The Accumulation of Capi-tal«, https://www.marxists.org/archive/cliff/works/1969/rosalux/8-acc-cap.htm, pristup:1.lipnja2014.IlikakobilježiFranzMehring,Marxov biograf: »U svom bogatstvu znanja,brilijantnomstilu,oštrimanalizamaiintelek-tualnoj neovisnosti ova knjiga je bila (…)najbližaKapitaluodsvihmarksističkihdjela.«

Citiranou:TonyCliff,»RosaLuxemburg.ALifeofStruggle«,http://www.socialistreview.org.uk/332/rosa-luxemburg-life-struggle,pri-stup:1.lipnja2014.

2

RosaLuxemburg,Akumulacija kapitala – Pri-log ekonomskom objašnjenju imperijalizma,Kultura,Beograd1955.

Page 2: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…324

Uzevšiunajgrubljimcrtama,Akumulacija kapitalaispitujekakoznanstvenoistražitiiobjasnitiuvjetekapitalističkemonopolizacije,proširenereproduk-cijeiimperijalizma,imajućiuvidudinamičkiodnoskapitalističkeinekapi-talističkeprostornosti.LuxemburgAkumulacijuzapočinjeanalizomMarxoveteorijeprocesareprodukcije,dabipotomizložilanjegovushemujednostavneipotomproširenereprodukcije(glava4–9).Nakonhistorijatapolitičko-eko-nomskih ideja,počevšiodQuesnaya iAdamaSmitha,Ricarda iMalthusa,SayaiSismondija,RodbertusaivonKirschmannado,primjerice,Vorontso-va,BulgakovaiBaranovskog(glava10–24),dolazimodo25.glavegdjeseLuxemburgponovnovraćapolemicisMarxom,uokviručegaćeupreostalihsedamglavazaključitisvojuteorijuakumulacije.Kakoisamakaže,imalajenamjeruotićiusmjeru»ukojemsenijekretaoniMarx«jerjevjerovaladajeMarxostaviodrugitomKapitala»nedovršenim«idasezadataknjegovihučenikasastojiupravoutomedariješetaj»nedostatak«:

»Dabisvojeshvaćanjepredstavioočigledno,Marxjepostavionekolikomatematičkihshema,alinjihovsmisaouodnosunasocijalnepraktičnemogućnosti injihovoprovjeravanjes togastajalištajedvadajeiotpočeo,kadsumubolestismrtistrgleperoizruke.Rješenjeovogakaoitolikihdrugihproblemajasnodajeostalokaozadataknjegovihučenikaimoja‘Akumulacija’jetrebalabitipokušajutompravcu.«4

KritikeupućeneRosiLuxemburg,kojaizlažeMarxove»velikeinkonzistent-nosti«,»manenjegovogzaključivanja«,njegov»pogrešanpristup«i»velikaskretanja«,odbacujućinjegovu»pogrešnuformulacijuproblema«,5ujednomsu času – bilo da je riječ o njezinimneprijateljima ili prijateljima – inter-pretiranekao revizijaMarxa,unatoččinjenicida jeupravoonanesmiljenonapadalarevizionističketendencijenjemačkogSPD-a.Zarazlikuodsocijal-demokrata,kojisuseformiralioko»epigonstva«ioportunestrujepolitičkepraksekojajesvojim»korigiranjem«Marxapomalo,alisigurnonapuštalaso-cijalističkeprincipe,revolucionarnuakcijuiidejeinternacionalizma,Luxem-burgjeinzistiralanapokretanjuživemarksističkemislidabičimpreciznijeponudilaodgovoreieksplanatorneanalizetadanarastajućeekonomskekrizeinovihčinjenicaekonomskogživotairatova.Uvjetno govoreći, tri sumeđusobno povezana centralna elementa Luxem-burgineteorijeakumulacijekojisepojavljujuuzkapitalističkuproizvodnju–proširenareprodukcija,onoštobismoukontekstusuvremenemarksističkeraspravemogliprevestikaoproblempotražnjeucjelokupnojdruštvenojre-produkciji,LuxemburginakritikaMarxoveformuleukupnevrijednostirobe(c+v+s)iodnosnacionalneivanjsketrgovine,snaglaskomnavanjsku.

1.1. Prva kritička točka: vanjska trgovina

UAkumulaciji kapitalaRosaLuxemburg izvodipretpostavke za razumije-vanjekapitalizmakaodruštvenogodnosakojipermanentnoproizvodikrizeikojisenužnosuočavasobjektivnimgranicamapotražnjeivlastitesamo-ekspanzije.Utomsmisluonajerazvilateorijuimperijalizmakojapočivanarazradiprocesadruštveneproizvodnjeiakumulacijekapitalakojaserealiziraprekorazličitih»nekapitalističkihformacija«:

»Vansvakejesumnjedaekonomskikorijenimperijalizmamožebitiizvedenspecijalnoizza-konâ akumulacije kapitala i da s njimamora biti doveden u suglasnost, jer imperijalizamusvojojcjelini,većpremaopćemempiričkomzapažanju,nijeništadrugonegospecifičnametodaakumulacije(…).Akumulacijakapitalakaohistorijskiprocesprobijasenaprijedodprvogdoposljednjegdanaunutarhistorijskesredineraznihpretkapitalističkihformacija,ustalnojpoli-tičkojborbiipodstalnimekonomskimuzajamnimutjecajimasnjima.«6

Page 3: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…325

UnastavnojćerečenicipostavitipitanjekojimćedirektnokritiziratiMarxainjegove»beskrvne«shemeizdrugogtomaKapitala:

»Kakosemogu,dakle,pravilnoshvatitiovajprocesinjegoviunutarnjizakonikretanjaubes-krvnoj teoretskoj fikciji koja cijelu ovuhistorijsku sredinu, tu borbu i te uzajamneutjecaje,proglašavanepostojećima?«7

Za razliku od Marxa, koji je apstrahirao stvarnu akumulaciju specifičnihkapitalističkihzemalja injihovupovezanostprekomeđunarodne razmjene,RosaLuxemburg tvrdi da je proširenu reprodukciju neuputno razmatrati uidealtipskomkapitalističkomdruštvu.Dva su razlogakojanavodi.S jednestrane,timenebismomogliriješitipitanjegdjekapitalistiobavljajurazmjenudruštvenoproizvedenihrobaobuhvaćenihviškomvrijednostizanovac,asdrugestrane,izvankapitalističkotržištezakapitaljenužnojerdruginačinzarealizacijuukapitalizmunepostoji.IakojeLuxemburgupravukadatvrdidaMarxisključujevanjskutrgovinuiz(detaljne)analize,onazanemaruječinje-nicudaondruštvokojeistražujeiproblematiziranedvosmislenosmještaukontekstsvjetskeekonomije:

»Kapitalističkaproizvodnjauopćenepostojibezvanjsketrgovine.Aliakosepretpostavljanor-malnagodišnjareprodukcijaudanomrazmjeru,ondaje timepretpostavljenoi todavanjskatrgovinasamonaknađujedomaćeartikleartiklimadrukčijegupotrebnogilinaturalnogoblika,nedirajućiodnosevrijednosti(…).Uvlačenjevanjsketrgovineuanalizugodišnjereproduciranevrijednostiproizvodamože,dakle,samozbuniti,nepružajućinijedannovimomentbiloproble-muilinjegovomrješenju.Zatonjutrebapotpunoispustitiizvida…«8

Nesamonaovommjestu,Marxće izričito tvrditidakapitalizamnemožepostojatinitisereproduciratibezvanjsketrgovine,premdakadasebaviod-nosimavrijednostiukapitalističkomnačinuproizvodnjeiprometuprinekoj»urednoj«progresijireprodukcije,Marxapstrahira»lokaciju«trgovine.Pri-mjerice,kadapojašnjavakakojekapitalizam»uvjetovannačinimaproizvod-njekojiležeizvannjegovograzvojnogstupnja«,onćeanaliziratitendenci-jukapitalizmakoja je zapravousmjerenana toda»pomogućnosti [svakuproizvodnju]pretvoriurobnuproizvodnju«,9odnosno»gdjeuhvatikorijena[kapitalističkasvjetskatrgovina](…)prvogeneralizirarobnuproizvodnju,aondapostupnopretvara svaku robnuproizvodnjuukapitalističku«.10KadaMarx ilustrira specifičneelementeprometnogprocesa totalitetadruštvenogkapitala,tada,primjerice,razmatraikonkretnematerijeurazmjeniiuzajam-nouvjetovanjeprocesareprodukcijeuprostorimasnekapitalističkimnačinom

3

Radi se o tekstu koji je kod nas prevedenkao Uvod u nacionalnu ekonomiju (CKDO,Zagreb 1975.), u stranim jezicimaprevođenikaoIntroduction of National Economy,usp.Paul Mattick, »Rosa Luxemburg in Retro-spect«, https://www.marxists.org/archive/mat-tick-paul/1978/luxemburg.htm,pristup:1.lip-nja2014.

4

RosaLuxemburg,Akumulacija kapitala. An-tikritika,Kultura,Beograd1955.,str.388.

5

Usp. Michael R. Krätke, »The LuxemburgDebate.TheBeginningsofMarxianMacro-Economics«,http://kapacc.blog.rosalux.de/fi-les/2014/03/Luxemburg-debate.pdf, pristup:1.srpnja2014.

6

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala. Anti-kritika,str.387–388.

7

Ibid.

8

KarlMarx,Kapital. Kritika političke ekono-mije II,Kultura,Zagreb1947.,3.odjeljak,20.glava,str.422.UsvimkasnijimreferiranjimanaKapitalnavoditćemoprvoodjeljak(odj.),potomglavu(gl.),pastranicu.

9

Ibid.,1.odj.,4.gl.,str.80.

10

Ibid.,1.odj.,1.gl.,str.13.

Page 4: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…326

proizvodnje.Sdrugestrane,kadjeriječoopćojanaliziprometnogprocesakapitala,tadaapstrahirakonkretnurobnutrgovinuiliodnosvanjsketrgovinesazemljamakojenisuunutar»kapitalističkograzvojnogstupnja«:

»Bilerobeproizvodproizvodnjezasnovanenaropstvu,iliproizvodnjeseljaka(Kineza,indijskeraje),ilizajednica(holandskaistočnaIndija),ilidržavneproizvodnje(kakvu,nabazikmetstva,nalazimouprijašnjimepohamaruskeistorije),ilipoludivljihlovačkihnarodaitd.–oneistupajukaorobeinovacpremanovcuirobiukojimasepredstavljaindustrijskikapital(…).Karakterprocesaproizvodnjeizkojegarobeproizlazeindiferentanje(…).Onočimeseodlikujepromet-niprocesindustrijskogkapitalajest,dakle,svestranikarakternjihovogporijekla,egzistencijatržištakaosvjetskogtržišta.«11

SjednestraneRosaLuxemburganaliziraakumulacijukapitalapolazećiodrazinemeđunarodnerobnerazmjeneizmeđukapitalističkihinekapitalistič-kihsistema,aMarxsefokusirana»čistuanalizu«,apstrahirajućisvepojavekojeprikrivajuunutrašnjizakonkapitalizmainjegovautomatizam.Riječjeodijalekticitemeljenojnaopćemzakonusamokretanjakojapretpostavljadasepokretačkesnageurazvojujednecjelineiliprocesanenalazeizvannje-ganegounjemu.Premda jeRosaLuxemburgneospornoprimijenilaupra-votumetoduuanalizi razvitkaoblikarobnogprometa inovca,kakoga jeMarxizložiouprvomtomuKapitala,onaćeprianaliziprocesaakumulacijedruštvenogkapitaladovestiopćekretanjekapitalističkeproizvodnjeuvezusnekapitalističkim.NatajnačinnjezinizaključcidolazeuoprekusMarxovimjer,smatraLuxemburg,kapitalističkaproizvodnjaovisiopotražnjikojuvišakvrijednostinužnomoranaćiunekapitalističkojrobnojtrgovini.Fokusirajućisenapotrošnju i tržište, ona izlazi izklasičnogmarksističkog razumijeva-njakapitalističkogprocesaukojemindustrijskikapitalinjegovaproizvodnjasamisebistvarajuprometiodgovarajućetržište.

»Njegovobiće[imperijalizma]sastojiseupravoizproširenjavladavinekapitalaizstarihkapita-lističkihzemaljananovapodručjaiizekonomskeipolitičkekonkurentskeborbekapitalističkihzemaljazatapodručja.«12

Timsepostupkomkapitalizam»proširujesvedalje,akumulirajućipritomnanjihovračun,anjihsameuistovrijemestopupostopurazjedaipotiskuje,dabi nanjihovomjesto stupio sam«.13Tonasubitnomsmisluvraća i naMarxovepretpostavkeizloženeusedmompoglavljuprvogtomaKapitalaotzv.»prvobitnojakumulaciji«,gdjepreciznogovori ioslijeduekonomskihstrukturakapitalističkogdruštvaizekonomskihstrukturafeudalizma:»Ras-padanjeovogaoslobodilojeelementeonoga«.14

Raspravljajućiu»Antikritici«otometkojeumogućnostitrošitionajdiorobečijaprodajaproizvodivišak,Luxemburgćepostavititemeljezasvojuteorijurealizacije.ZarazlikuodMarxa,njezinaseargumentacijaširiokopretpostav-keinterferencijeimeđusobneovisnosti tzv.»trećihlica«inekapitalističkihdruštvenihformacijaukapitalističkomnačinuproizvodnje.Riječjeuprvomreduo»slojevima«i»profesijama«društvakojiubrajajučinovnike,vojsku,svećenike,znanstvenike,umjetnikeitd.,kojeona–datotakokažemo–stav-ljaizmeđukategorijeradnikaikapitalista.

»Upitajmose:odaklecrpesvojasredstvazakupovinučinovnici,vojnici,svećenici,umjetniciitd.,paćeseispostavitidaseoniodržavajudjelomičnoizdžepakapitalista,adjelomično(po-sredstvomsistemaposrednihporeza)izradničkihnajamnina…«15

RiječjeoLuxemburginomneslaganjusMarxomkojiprianaliziodnosavri-jednostiuprometudruštvenogkapitalaireprodukcijizanemarujespecifičneodlikeprocesaproizvodnjeizkojegnastajurobe.Dakle,tržištefunkcionira

Page 5: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…327

»totalno«, tj.kada radimoopćuanalizukapitalističkogprometnogprocesa,uzimamouobzirdaseprodajaostvarujebez»miješanjatrgovca«.Marxželipokazatikakojeveomaznačajandioviškaapsorbiraokapitalkaotakav,anekonkretnipojedinci.Pitanjenijeusmjerenona»tko«konzumira,ve滚to«konzumiravišakproizvoda.ProblemskojimseRosaLuxemburgunastavkubavijesljedeći:moželiseproširenareprodukcija,tj.proizvodnjanavišemstupnju,odvijatipoduvjetima»čistogkapitalizma«tamogdjenepostojene-kapitalističkezemlje,odnosnotamogdjenemadrugihklasaosimkapitalistai radnika?Marxpretpostavljada je tomoguće,dokRosaLuxemburg tvrdidajetoopravdanostajalištesamoprirazmatranjukapitalističkeekonomijeucjelini,nikakoneuslučajuanalizeproširenereprodukcije.16NojošsejednaveomabitnastavkačininezaobilaznomusistematizacijiLuxemburginekri-tikeMarxa,kojajedakakouskovezanauzprvu.RiječjeonjegovojformuliproširenereprodukcijeizdrugogtomaKapitala.

1.2. Druga kritička točka: vrijednost robe = c + v + s17

KadaMarxpojašnjavaprocesreprodukcijekapitalaucjelini,započinjesana-lizomjednostavne reprodukcijepodpretpostavkomdanepostojiakumula-cijakapitala idakapitalisti trošesavvišakvrijednostinaosobnepotrebe ikonzumaciju,pasestogaproizvodnjadaljeneširi.Pritomseneuvodenikak-ve tehničke inovacije i zapravo seponavljapostojećiobrazacproizvodnje,aekonomijasereproduciranapostojećojraziniaktivnosti.18Dabipredočiokakofunkcionirajednostavnareprodukcija,Marxjeindustrijskuproizvodnjupodijelioudvasektora–sektorIproizvodisredstvazaproizvodnju,asektorIIsredstvazapotrošnju.Izmeđutadvasektoramorajubitizadovoljeninekiuvjetiimorapostojatiproporcionalnostmeđusektorimadabisejednostav-na reprodukcijauspješnoobavljala:p1=c1+c2 (proizvodsektora I{p1}morabitijednakzbrojukonstantnogkapitalasektoraI{c1}isektoraII{c2}).Posveslično,proizvodisektoraII{p2}morajubitijednakizbrojunadnicaiviškavrijednostiizobajusektora:p2=v1+s1+v2+s2.Ukonačnicitedvi-je jednadžbe ravnotežemeđu sektorima jednostavne reprodukcijemožemokombiniratiujednoj:c2=v1+s1.U slučajudakapitalist nepotroši sav svoj višakvrijednosti, većdioviškautrošinakupovinudodatnih/novihsredstavazaproizvodnju,imamoosnov-nipreduvjetzaakumulacijukapitala.Kodproširenereprodukcijejedandioviškatrošisenaosobnokonzumiranjeipotrebekapitalista(r),adrugidioseakumulira(a)ipritomraspoređujenadvadijela:jedanslužizaosiguravanje

11

Ibid.,1.odj.,4.gl.,str.79–80.

12

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala. Anti-kritika,str.387.

13

Ibid,str.386.

14

KarlMarx,Kapital. Kritika političke ekono-mije I,Zagreb1947., 7.odj.,24.gl.,str.640.

15

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala. Anti-kritika,str.382–383.

16

Usp.T.Cliff,»RosaLuxemburg.TheAccu-mulationofCapital«.

17

U formuli, ‘c’ označava konstantni kapital(strojevi, oruđe za rad, hladni pogon, siro-vine),‘v’varijabilnikapital(radnasnagakojazarazlikuodkonstantnogkapitala,kojisamočuva postojeću vrijednost, dodaje novu vri-jednostproizvodunaprostoradeći)i‘s’višakvrijednosti (neplaćeni dio rada koji stvaravišak,tj.profit).

18

BenFine,Marx’s Capital,PlutoPress,Lon-don–NewYork2010.,str.53.

Page 6: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…328

dodanihsredstavazaproizvodnju(ac),adrugizanadnicenovouposlenihuproizvodnji(av).19Akojedruštvenapotražnjazasredstvimazaproizvodnjuunutarjednostavnereprodukcijeizraženashemomc1+c2,ondajeformulazaproširenureprodukcijuizraženakaoc1+ac1+c2+ac2,odnosnoakojeriječodruštvenojpotražnjizarobomširokepotrošnje,vrijediizraz:v1+s1+v2+s2.Dakle,navodiTonyCliff,uvjetizaomogućivanjeproširenereprodukcijemogubitiizraženiusljedećojjednadžbi:c2+ac2=v1+r1+av1.Naprvisepogledmožeučinitidajeshematskiprikazvezeizmeđudvajusek-toratektehničkenaraviidajeposrijedi»beskrvnafikcija«,kakotoocjenjujeLuxemburg,notushemutrebatumačitiuklasnomodnosuradnikaikapita-lista,navodiDunayevskaya.20Višakvrijednostinijesamodostatnakategorijakojasespontano i lebdećiuzrakupojavljujebezmaterijalnog i socijalnogutemeljenjauodnosuproizvodnjeipotrošnje.Upravosuprotno,materijalnaformavrijednostibitnodeterminira»destinaciju«roba.

»Vrijednostmožebiti neosjetljiva na upotrebu s kojom je nastala, alimora biti uključenaunekuupotrebnuvrijednostkakobiserealizirala.Upotrebnavrijednostsredstavazaproizvod-nju,naglašavaMarx,pokazujekolikojevažno‘određivanjeupotrebnevrijednostiizutvrđenogekonomskogporetka’.«21

Konkretnimaterijaliuprocesujednostavnereprodukcije,poputradnesnage,sirovinaisredstavazaproizvodnju,istovremenosusastavnielementiiproši-renereprodukciječijasespecifičnostogledaučinjenicidajekvantitet,anenaprosto»tržište«,fundamentalnakategorijaprekokojeseonarealizira.PremaekonomskojteorijiRoseLuxemburg,kapitalističkinačinproizvodnjereproducira se stvaranjemviškavrijednosti, anjegovoseprisvajanjemožeubrzatisamoproširenjemkapitalističkeproizvodnjekojastvaravišak.Dakle,bitno jeosiguratiobnavljanjeproizvodnjeu širemobujmuod ranijeg,pre-tvarajućiekspanzijukapitalauapsolutnizakonkojićeomogućitiekonomskiuvjetopstankaindividualnogkapitalista.Intenziviranjeradnogprocesa,pro-duženjeradnogvremenailismanjenjenadnicametodesukojimasepostižerast viškavrijednosti, a proširenje proizvodnjeuzkonkurentskeuvjete do-datnoojačavarazinuprivatneproizvodnje.22Nadalje,opisujućičetiri»speci-fičnauvjeta«proširenereprodukcijeukapitalističkimuvjetimaproizvodnje,LuxemburgćepratitiMarxovulinijuargumentacije23dabikasnijeukazivalananezadovoljstvoMarxovomusporedbomformulejednostavnereprodukcijesformulomproširene,štoviše,naglašavajućidajezanjutajtipkomparacijepredstavljaoparadoks.24

»Svakinaporzadoradomilirazvijanjemmarksističkihshemajeuzaludan.Premanjezinommi-šljenju,marksističkeshemereprodukcijesufundamentalnomanjkaveinikakvaihreformulacijanemožespasiti.«25

LuxemburginglavniprigovorioštrokritiziranjeMarxa–kojećenedvojbenobitivažnimrazlogomvelikogbrojanapadakojisuuslijedilinaLuxemburginjezinuekonomskuteoriju–formiraloseokodvijuglavnihtočaka:tezedasedruštvonesastojisamoodradnikaikapitalistateoddaljnjekritičkerazradeMarxovepretpostavkeuniverzalnog»zakonakapitalizma«,onog»kojivrijedizacijelisvijet«.RayaDunayevskayaspravomnaglašavakakoseupravouovomdijelukritikeMarxa,ukojojćeLuxemburgocjenjivatinjegoveapstrakt-nemodelekao»fantastičniapsurd«,dauočitiLuxemburginonerazumijevanjeMarxoveteorijeakumulacijejeronnijepretpostaviozakonkapitalaza»čitavsvijet«,već»jednuizoliranunaciju«,kakotouostalomieksplicirauTeoriji viška vrijednosti.26

Page 7: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…329

»Ovojesamogoliekonomskisadržajodnosâ.Njihovokonkretnouobličenjeustvarnostičinihistorijski proces razvitka kapitalizma na svjetskoj pozornici, sa svim njegovim šarolikim iživimraznovrsnostima.«27

Metodološkigovoreći,ispravnozaključujeDunayevskaya,Luxemburgjepo-grešnopoistovjetilazbiljui teoriju,odnosnozamijenilatehničkunaravfor-mulespraktičkomupotrebljivosti.Potpunonezadovoljna,kakotosamaopisujeinavodijeruokvirumarksistič-keteorijeviškavrijednostinemože»omirisatiinapipativrijemeiprostor«28ili naći konkretne elemente za analizu odnosa imperijalizma i realizacijeviška,onaodlučuječitavteorijskiproblemakumulacijekapitalapostavitiuodnosizmeđukapitalizmainekapitalističkihformacija,ustanovljujućizako-neimperijalizmaupotražnji,aneproizvodnji:

»Marxsamjepitanjeakumulacijecjelokupnogkapitalasamopostavio,alinanjeganijedaood-govor.Onje,istina,kaopretpostavkusvojeanalizeuzeoprijesvegačistokapitalističkodruštvo,alianalizunatojosnovionnesamodanijeizveodokraja,negojujeupravopritomkardinal-nompitanjuprekinuo.«29

1.3. Treća kritička točka: problem potražnje u društvenoj reprodukciji

U pokušaju da razvije »dopunu«Marxovoj teoriji proširene reprodukcije,Luxemburg će svoje analize na veoma specifičan način fokusirati na pita-nje potražnje što će posljedično rezultirati pogrešnim i redukcionističkimtumačenjimaLuxemburginihteza,pripisujućiihklasičnojteorijinedovoljnepotražnje.30Uzevšiuobzirinekemanjkavostinjezineteorije,kojećemounastavkuukratkonavesti,Luxemburginukritikupolitičkeekonomije radije

19

T.Cliff, »RosaLuxemburg.TheAccumula-tionofCapital«.

20

Raya Dunayevskaya, »Marx’s and Luxem-burg’sTheoriesofAccumulationofCapital,Its Crises and Its Inevitable Downfall«, u:RayaDunayevskaya,Rosa Luxemburg, Wom-en’s Liberation, and Marx’s Philosophy of Re-volution,HumanitiesPress–HarvesterPress,NewJersey–Sussex1981.,str.31–51.

21

Ibid.,str.35.

22

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala, str.10–11.

23

Ibid.,str.14–15.

24

Zapotpunijimatematičkiprikaz»paradoksa«usp.T.Cliff, »RosaLuxemburg.TheAccu-mulationofCapital«.

25

M.R.Krätke,»TheLuxemburgDebate.TheBeginnings ofMarxianMacro-Economics«,str.22.

26

R.Dunayevskaya,»Marx’sandLuxemburg’sTheoriesofAccumulationofCapital,ItsCri-sesandItsInevitableDownfall«,str.36.

27

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala. Anti-kritika,str.385.

28

Citirano u: Milan Gavrić, »Predgovor«, u:R.Luxemburg,Akumulacija kapitala. Prilog ekonomskom objašnjenju imperijalizma, str.XXIX.

29

R. Luxemburg, Akumulacija kapitala. Anti-kritika,str.388.

30

Primjerice,Bellofiore navodi primjerBuha-rinove interpretacije Luxemburgine Akumu-lacije kapitalakaoproblemanedovoljnepo-tražnje.BellofioreodbacujetakvatumačenjaisugeriradajeLuxemburguputnijetumačitinatraguMichaelaKaleckog,JoanRobinsoni post-kejnzijanskog razumijevanja principaefektivne potražnje, iako i tom pristupu na-lazi niz zamjerki.Usp. RiccardoBellofiore,»Finance and the Realization Problem inRosa Luxembug.A Circuitist Reappraisal«,

Page 8: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…330

čitamo–referirajućiseinaponeštostarijeizvoreikritike31–natraguPeteraHudisainjegovihanalizadijalektikeprostornosti,RiccardaBellofiorea,kojitumačenjeLuxemburgineteorijeveomaargumentiranopovlačiizkontekstaisključivo teorijenedovoljnepotražnjepremamarksističkojmakroekonom-skojanalizi i teorijimonetarnogkapitala,ali i tumačenjaHePinga,kojićespunimpravomukazivatinaaktualnostluksemburgijanskeanalitikekadjeriječorazumijevanjukrize.32

LuxemburginoneslaganjesMarxompopitanjuodnosaproizvodnjeipotražnjenastaje,kakonaglašavaHudis,zatoštoLuxemburginaanalizaprelaziprekoMarxovepretpostavkedavišakkapitalanemoranužnouzetinovčaniobliknatržištukakobiseodvilareprodukcija.Kejnzijanskaćeanalizaupravouokvi-rutogproblemanastavitiLuxemburginuargumentacijuoproblemuefektivnepotražnje razvijajućiosnovezamarksističku teorijumonetarnogkapitala.33Postojiuvriježenomišljenjedajeulogapotražnjeuprocesudruštvenerepro-dukcijekodMarxaposvenerazrađena,aLuxemburginuteorijusuupravoradistajalištaoproblemunedovoljnepotražnjetvrdoglavoodbacivali i tumačiliredukcionistički.RadhikaDesaijevrlouvjerljivoučinilakorakdaljetvrde-ćidajeproblempotrošnjeudruštvenojreprodukcijipotpunopodcijenjenilinegiran,nesamokodLuxemburgvećikodMarxa,KeynesaiKaleckog,itonanačindamusepremaautomatizmupristupakaoproblemunedovoljnepo-tražnje.34PremdaseDesaiutekstuprimarnobaviproblemompotražnjekodMarxa,tonamuvelikepomažeuraščlanjenjuargumentacijskognizakojimćeLuxemburgupornoukazivatinavažnostpotražnjeucjelokupnojdruštvenojreprodukciji.Učemuse,dakle,sastojiLuxemburginaelaboracijaproblemapotražnjeiparalelnokritikaMarxa?Odbacujući Marxov koncept »proizvodnje radi proizvodnje«, Luxemburgtvrdidasveštoradničkaklasaproizvedenužnomoraskončatiuindvidualnojpotrošnji.PolemizirajućisMarxom,onapostavljadvaoprečnapitanja,kakotonavodiHudis:1)moraliroba»odbaciti«svojuuporabnuformuitransfor-miratiseu»čistuvrijednost«,daklenovac,dabisepotommoglapribavitidodatnasredstvazaproizvodnju,atimeiostvaritivišakvrijednostipotrebanzaakumulacijukojapretpostavljastalnuekspanziju,2)iliserealizacijaviš-kavrijednosti javljadirektno,bezdijelaviškaproizvodakojisepretvaraunovac, dakle fiksnim kapitalom koji produktivno konzumira dio uporabneformeuoblikuviškaproizvoda?35Akojedrugimomenttočan,ondanemo-žemogovoritiotomedajepotražnjasredišnjidiokapitalističkeakumulacije.U tom smislu kapitalist pretvara dio viška vrijednosti u fiksni kapital kojiizravnoprebacujeusredstvazaproizvodnju,bezpotrebedagaprvoprodajekupcu,čimeseuspijevazaobićiulogapotrošačkogtržišta.Drugimriječima,objašnjavadaljeHudis,akojevezaizmeđusektoraI(sredstvazaproizvod-nju)isektoraII(sredstvazapotrošnju)uspostavljenanjihovomrazmjenom,ondasvakisektormoraprodatisvesvojeoutputedabiostvariovišakvrijed-nostiprijenoštojeakumulacijakapitalauopćemoguća.Akorealizacijaviškavrijednostiovisioprodajiproizvoda,tadamorajupostojatikupcizanjega,noakonepostojipotražnjazaproizvodom,realizacijapostajenemoguća.36

RosaLuxemburgsedržiprvoggledišta,aMarxdrugog.OnakritiziranjegovuteorijuoproširenojreprodukcijitvrdećidaMarxtretiranovackao»pomoćnifenomen«,»površniizraz«različitihfazaucirkulacijiroba.Premdajojjeupotpunostijasnodazapovećanjekonstantnogkapitalajedandioviškavrijed-nostimorabiti»izdvojen«izosobnepotrošnje,tj.daganekonzumirajuniradnicinikapitalisti,onaćeidaljeinzistiratinavažnostipotražnjeucjelokup-nom razvoju kapitalizma.Da bi se ostvario ciklus društvene reprodukcije,

Page 9: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…331

Luxemburgtvrdidavrijednostrobenećeslijeditisamoizproizvodnje,većipotrošnje.Kapitalizamnepokrećeproizvodnjauporabnevrijednosti,većuve-ćanjerazmjenske.Trenutakukojempokušavadatisvojekonomskiodgovornapitanjekakoćesevišakrealiziratibitno jevezanuzpretpostavkudaseproblemrealizacijenužnovežeuzproblemfinancija,noLuxemburginkonač-niodgovornaovopitanjenećemopronaćibezpoteškoća.Pokušajmostogaunastavkuukratkoskiciratispornetočkenjezineteorije.

1.4. Neke sporne točke Luxemburgine teorije

Napitanjeotkudaćeuslijeditipotražnja(akoneodradnikaikapitalista,štonužnouzrokujepermanentnepojavekriza)Luxemburgdjelomičnoodgovarastezomostabilizacijirazvijenogkapitalizmaprekonekapitalističkihzemalja,alinapitanjezapravonijemogladokrajaodgovoriti.Osimštonijepravilarazlikuizmeđufinancijskogiindustrijskogkapitala,problemuvelikenastajeizatoštoseteorijanedovoljnepotražnjekodRoseLuxemburgtemeljinane-razlikovanjuproblemaefektivnepotražnjepotrebnedabiserealiziraovišakvrijednostiiproblemamonetizacijeprofita.Budućidaseprimarnokoncentriralanaulogupotražnjenatržištu,nijeuze-lauobzirodnosminulogiživogradakaoznačajnedeterminanteuprocesuproširenereprodukcije.37Njezinase teorijagradioko»vanjske«opreke iz-međukapitalizmaine-kapitalizma,aneuokviruvezekonstantnogkapitalai

https://libcom.org/library/finance-realiza-tion-problem-rosa-luxemburg-%E2%80%98circuitist%E2%80%99-reappraisal-riccardo-bellfiore-m,pristup: 1. srpnja2014.Dakako,Luxemburgseisamaobračunalasnapadimai pogrešenim interpretacijama svoje teorije uAntikritici,gdjesereferirananegativnerecen-zijeAkumulacije kapitala.BellofioreispravnonavodidajeintereszaLuxemburginupolitičkuekonomijunakon1970-ihnestao,alidajedis-kusijaonjezinojteorijizaživjelaizvanstrogomarksističkog kampa u post-kejnzijanskimkrugovima koji, prema njegovom mišljenju,nude ispravnije interpretacijeLuxemburginihtezaodonihkojesuponudiliortodoksniihe-terodoksnimarksisti.

31

Usp.kritikuHenrykaGrossmana,DasAkku-mulations- und Zusammenbruchsgesetz des kapitalistischen Systems (Zugleich eine Krisen-theorie),Hirschfeld,Leipzig1929.Grossmanjevrlosistematičan,alijetekstpomalozasta-rio. Rosdolsky je ponudio čitav niz zanim-ljivih eksplikacija, premda nije detaljnijeobrađivaoMarxovuformulu izdrugogtomaKapitala,usp.The Making of Marx’s »Capi-tal«,PlutoPress,London1977.

32

R. Bellofiore, »Finance and the RealizationProblem in Rosa Luxembug. A CircuitistReappraisal«;PeterHudis,»TheDialecticofthe Spatial Determination of Capital. RosaLuxemburg’sAccumulation of Capital Re-visited«,http://logosjournal.com/2014/hudis/,pristup: 5. srpnja 2014.; He Ping, »Rosa

Luxemburg’s Theories on Capitalism’s Cri-ses.AReviewofAccumulationofCapital«,http://kapacc.blog.rosalux.de/files/2014/02/RLs-theory-of-crisis-EN-WL1.pdf, pristup:5. srpnja 2014. Za cjelovitiji prikaz histori-jata kritike Luxemburgine teorije proširenereprodukcije usp. već navođenog Krätkea itekst Paula Zarembke, »Rosa Luxemburg’sAccumulationofCapital«,u:JenniferM.Leh-mann(ur.),Bringing Capitalism Back for Cri-tique by Social Theory (Current Perspectives in Social Theory, sv. 21), Emerald GroupPublishingLimited,Bingley2002.,str.3–45.

33

Joan Robinson, »Introduction«, u: RosaLuxemburg, The Accumulation of Capital,Routledge,London–NewYork2003.

34

Radhika Desai, »Consumption Demand inMarxandintheCurrentCrisis«,https://www.academia.edu/329500/Consumption_De-mand_in_Marx_and_in_the_Current_Crisis,pristup:1.kolovoza2014.

35

P.Hudis,»TheDialecticoftheSpatialDeter-minationofCapital.RosaLuxemburg’sAccu-mulationofCapitalRevisited«.

36

Ibid.

37

Moguće jeda je to razlogzaštoLuxemburgnigdje nije obrađivala problem fetišizmarobe.

Page 10: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…332

minulogradasvarijabilnimkapitalomiživimradom.LuxemburgprigovaraMarxudanijeupravukadatvrdidaćeseuvijeknaprostoi»spontano«ugra-nicamaodređenenacionalnedržavekapitalističkogdruštvaosiguratipotreb-narezervnavojskaradnesnagekaouvjetproširenereprodukcije,većdaseonaosiguravaiznekapitalističkihzemalja.ZarazlikuodLuxemburginogra-zumijevanjapotražnjeiulogenekapitalističkihzemalja,Marxjeupoglavlju»Tendencijepadanjaprofitnestope«utrećemtomuKapitalazaključiodasekapitalnešaljeuinozemstvojersetoboženebimogao»zaposliti«uzemlji,većzatoštose»uinozemstvumožezaposlitipovišojprofitnojstopi«.38

Razvijajućisvojuargumentacijuo»cjelokupnomprocesukapitalističkepro-izvodnje«utrećemtomuKapitalaMarxuvoditeorijupadaprofitnestopeučijojtendencijii,posveparadoksalno,najvitalnijimelementimaproizvodnogsistemavidipropast»novepolitičkeekonomije«.Logičnirazvojtetendencijepokazatćedačakni24-satniradnećebitiustanjuproizvestidovoljnusumuviška vrijednosti da bi gurao progresiju proširene reprodukcije u uvjetimakapitalističkognačinaproizvodnje,riječimaMarxa:

»KaoštojeuodjeljkuIII.oveknjigedokazano,profitnastopaopadauodnosupremarastućojakumulaciji kapitala i proizvodnoj snazi društvenog rada, koja raste u skladu s njom i kojaseupravo izražavau rastućemrelativnomsmanjivanjupromjenjivogdijelakapitalanasprampostojanog.Dabiseproizvelaistaprofitnastopakadaseudeseterostručipostojanikapitalkojipokrećejedanradnik,moralobiseudeseterostručitivrijemeviškarada,aubrzonebizatovišestizalonicijeloradnovrijeme,panisva24sataudanu,čakdaihkapitalsasvimprisvoji.«39

EsencijalnoneslaganjeLuxemburgsMarxomurazradikontradikcijakapi-talizmainjegovogdokidanja,moglibismozaključiti,slijediizčinjenicedaLuxemburgrealizacijuviškavrijednostiukonačnicisagledavaprekoindivi-dualnepotrošnjenatržištu,zarazlikuodMarxakojistavljanaglasaknado-minacijuminulogradapremaživom,nefokusirajućisenatržišteipotražnju.UtomsmisluRosaLuxemburgdržidajetezuotendencijipadaprofitnestopemogućenegiratiilijesnažnosuprotstavititezomorastu»mase«profita.PotpunosuprotnoMarxovojrazradislučaja,Luxemburgtvrdidaćehistorijskazbiljarazotkriti»prave«uvjeteraspadakapitalizma.Kadasvinekapitalističkiprostoribudueksproprirani,progresijaproduktivnihsnaganećebitimogu-ća,štoćeobjektivnouzrokovatislomkapitalizma.Akodoistapretpostavimodaakumulacijanijemogućabez»vanjskog«elementa,naglašavaDunayev-skaya,tadaće»tasila,aneradnasnaga,uzrokovatipropastkapitalizma«,atime»historijskanužnostproleterskerevolucijepadauvodu«štoposljedičnouvjetujeproblem»revolucionarnogsubjekta«.40TumačećiLuxemburg,Hu-diszaključujekakoLuxemburginadijalektikakapitalizmainekapitalističkeprostornostinepružamogućnostzaotporimanentnoj,subjektivnojsilikojamoženadići realnost akumulacije kapitala iznutra, što je dovodi u izravnusuprotnostsMarxomkojiotporradničkeklaseuzimakaosastavnidiorazgra-ničenjaobjektivnihkategorijakapitala.41PropastkapitalizmakodLuxemburgnedolazi»organski«izkapitalističkihstruktura,kaokodMarxakojemuso-cijalističkaproleterskarevolucijaslijedi izmaterijalnograzvojakonfliktnihsilakapitalairada,kaorezultathistorijeiklasneborbe.OsnovasocijalizmauMarxovomrazumijevanjuklasneborbeležiunužnostikapitalističkogkolap-sakojikrećeupravoodonogaštoinherentnoproizvodi–odradnika,svojih»grobara«.Kojebizapravotrebalebiti»posebnosti«Luxemburgineakumulacijekapita-la?RiječjeonekolicinispecifičnihdoprinosaLuxemburginepolitičkeeko-nomije,oautentičnojkombinacijianalizeefektivnepotražnjeicjelokupnograzvojakapitalizmaudugoročnomsmislu.Natomtragulijevakejnzijanska

Page 11: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…333

teorijajerazvijalaLuxemburginutemeljnuidejuovažnostiagregatnepotraž-njeinjezinograstazaodrživustopuakumulacijekapitala,alineprihvaćajućinjezinorješenjekojesebaziranatezionekapitalističkojprostornosti,naposekadjeriječopotpunozanemarenomproblemujavnepotražnje.TrebagovoritiodalekonajvažnijemuviduLuxemburgineteorije,kojibiisvakojsuvreme-nojozbiljnijojsistemskojkriticipolitičkeekonomije ilimakro-ekonomskojanalizibiouvelikeodkoristi.Posrijedijenjezinmarksističkipredložakkojidirektno,doudetaljeelaboriranoiempirijskiupozoravadasuimperijalizami kapitalizamnužnouvezi i da taj odnos funkcioniragotovokaozakon.42Tvrdećito,uprvomredumislimonahistorijskikontekstukojemsuovutvrd-nju,uvrijemekadajeteorijskiizložena,oštrokritiziralimnoginjezinikolege(izuzmimoLenjinaiPannekoeka,premdasenjihoveteorijeuvelikerazlikujuodLuxemburginih),43 tražeći izlike za imperijalističkuekonomiju.44Uko-načnici,specifičnostluksemburgijanskeanalizesastojiseiutomedauzimauobziriulogukolonijaisuvremenihperiferijaimajućiuvidurelaciju,kakotoističeKrätke,kapitalističkaproizvodnja–razmjena–potrošnja–akumulacija.45

No,jelimogućerazvijatiLuxemburginuteorijuikorakdalje?Pokušajmoudrugomdijeluradaskiciratidvamogućaelementaluksemburgijanskekritikepolitičkeekonomije.

2. Dvamogućaelementaluksemburgijanske kritikepolitičkeekonomije

2.1. Moguće ulazne točke luksemburgijanske analize aktualne krize

CentralnapozicijastudijaRoseLuxemburgimaneospornuteorijsku,alipara-lelnoipolitičkutežinu,njezineanalize»okupacije«nekapitalističkihzemaljanisuupućivalesamonakontradikcijekapitalizmaproizišleizodnosavanjsketrgovineipojedinačnihdržavavećsuspreciznošćuanalitičkefokusiranostiukazivalenainherentnunestabilnostkapitalizma.Luxemburgtvrdidajepro-dorkapitalističkeindustrijeunekapitalističkiteritorijbazičnifaktorkojika-pitalizmuomogućavadaizbjegnepreprekekojesepojavljujunaputudorea-lizacijeakumulacije,aosnoveteekspanzijerazmatrakrozkategorijetržišta,radaisirovina.Notonebitrebaobitijedinismjerrazvojaluksemburgijanske

38

KarlMarx,Kapital. Kritika političke ekono-mije III,Prosveta,Beograd1974.,3.odj.,15.gl.,str.220.

39

Ibid.,5.odj.,24.gl.,str.355–356.

40

R.Dunayevskaya,»Marx’sandLuxemburg’sTheoriesofAccumulationofCapital,ItsCri-sesandItsInevitableDownfall«,str.45.

41

P.Hudis,»TheDialecticoftheSpatialDeter-minationofCapital.RosaLuxemburg’sAc-cumulationofCapitalRevisited«.

42

ČakiMichaelKaleckinajednommjestuspo-minje:»Teorijanemožebitiprihvaćenakaocjelovita, ali potreba da se ‘potrošački jaz’pokrije iz kućnih investicija ili izvoza kod

nje [Rose Luxemburg] je istaknuta moždajasnije nego bilo gdje drugdje prije objaveOpće teorije gospodina Keynesa.« Citiranou: R. Bellofiore, »Finance and the Realiza-tionProbleminRosaLuxembug.ACircuitistReappraisal«.

43

M. Krätke, »The Luxemburg Debate. TheBeginnings ofMarxianMacro-Economics«,str.17.

44

Usp.DanielGaido iManuelQuiroga, »TheEarlyReception ofRosaLuxemburg’sThe-ory of Imperialism«,Capital and Class 37(3/2013),str.437–455.

45

M. Krätke, »The Luxemburg Debate. TheBeginningsofMarxianMacro-Economics«.

Page 12: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…334

analize,onajkojisereferiranaklasičnioblikkolonijalizma,odnosnonebismiobiti.Pokušajmostoganjezinuteorijurazvitiikorakdalje.Moglibismonačasumaniri liberalneekonomskeargumentacije,nasuprotLuxemburg,tvrditidarastpotražnjezemaljaTrećegsvijetazaproizvodimasaZapadaslabitendencijeprekomjerneproizvodnje,paralelnosmanjujerastnezaposlenosti,uvjetujepovećanjeplaćaizapravosvimapogoduje.Noonoštosedoistadogađautomslučaju–iakojeriječiočinjenicamakojeRosaLuxemburgnijeuključilausvojeanalize,primjerice,porastplaćanaZapadukojijeuvjetovaoirasttržištadiljemčitavogkapitalističkogsvijeta46–krećesezapravouposvedrugomsmjerukojinepratirazvojnulinijupretpostavkiovogklasičnogmita.Uodnosunatezuo»kreativnimdestrukcijama«neoli-beralizacijetržišta,kakoihopisujeHarvey,bilobiposveuputnoimatiuvidugeo-historijskuanalizukapitalizmajernamonaomogućavauzetiuobzirjošjedanaktivnimodeldijalektikeprostornosti,vidljivurelacijicentar–perife-rija.Ovogaputa riječ je o odnosukapitalističkih zemalja (dakle, ne kaouoriginalnojLuxemburginojtezi)ukojimacentaronemogućavapojedinačnimdržavamaperiferijesamostalnuekonomskupolitiku,štosenaposeispoljavatijekomkrize.Ujednačenjeeuropskogmonetarnogrežima,naposeuzavršnojfazikadajeuvedena jedinstvenavaluta,osiguralo jena razinimakroekonomskepraksečitav niz procedura koje su s jedne strane pogodovale europskomcentru injegovoj»poduzetničkojklimi«,asdrugesnažnonarušileautonomnudinami-kupolitičko-ekonomskogkretanjazemaljaperiferije,biločlanicamaEU-ailiEurozone.Skrizom2008.,kojuinicijalnoobilježavafinancijskikolapsSAD-a,možemopostupnopratitikakoseefektikrizeseleinaeuropskikontinent,iu centar i na periferiju. Strukturni razlozi krize uvjetuju preslagivanje po-zicija,neusimboličkomsmisluvećizstrogoekonomskihrazloga, takodaposljedičnodominantnezemljeEurozoneuzpripomoćpolitičkihelitakreira-ju monetarnu politiku stabilizacije i očuvanja postojeće Eurozone, s timeda taj režimnećeuključiti zemljeeuropskeperiferije.47Dabi seosiguraloslobodnokretanjekapitala, važno jedokinuti samostalnost ekonomskepo-litikeperifernihzemaljaiuvestirestriktivnufiskalnupolitikukojapogodujecentru.Umjesto da govorimoo klasičnomkolonizatoru i kolonijama, ili okapitalističkiminekapitalističkimstrukturama,možemočitavustvarprevestiuodnoscentar–periferija.Onoštookvirliberalnedemokracijenudikaobo-nustakvomodnosusnagajesttobožejednakopravnaregulacijaekonomije–atržištepodefinicijifunkcioniraravnopravno–noonoštoekonomskapraksasustavnoproizvodizapravojeposvesuprotanučinak:nejednakost.Ratovikojima svjedočimood1970-ihnaovamo– iako razarajukonstantnikapital–postajuvažniminstrumentompolitičkeekonomijekojaomoguća-vareafirmacijuklasnihrazlika,restauracijukapitalizmateproceseprvobit-neakumulacijekapitalatamogdjeseradioprelaskunakapitalističkirežimproizvodnje.Pritom,kakoLuxemburgnavodiutekstu»Socijalnareformailirevolucija«, »politika zaduživanja i kreditiranje igrajubitnuuloguupove-ćanjusposobnostiširenjaproizvodnjedonečuvenihrazmjeraipredstavljajuunutrašnjupokretačkusnagukojaneprestanotjeraproizvodnjudaprelazigra-nicetržišta«.48Analizirajućiulogukreditauratovimaikrizama,Luxemburguistomtekstunajednommjestupišekaodaanaliziradanašnjusituaciju:

»Kredit ne samo što kao podmuklo sredstvo robne razmjene pooštrava krizu, već također iolakšavainjezinoizbijanjeiširenje(…).Takojekredit,dalekoodtogadabudesredstvozauklanjanje ilibarublažavanjekriza,naprotivosobitomoćanfaktorpri izazivanjukriza.Atodrugačijeinemožebiti.Specifičnafunkcijakredita–govorećisasvimopćenito–inijeništa

Page 13: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…335

drugonegodaizagnaiposljednjiostatakstabilnostiizsvihkapitalističkihodnosaidaposvudaunesenajvećumogućuelastičnost,dasvekapitalističkesnageučiniunajvećojmjerirastezlji-vim,relativnimiosjetljivim.«49

NakonDrugogsvjetskograta,poslijeratniekonomskiboomjemogućeočitatiinasljedećedvijerazine–sjednejestranerestrukturiranjeimperijalizmainjegovoprilagođavanjeomogućilointegracijune-kapitalističkogtržišta,štosepojavljujenesamounekapitalističkimzemljamavećiunekapitalističkimsektorima »razvijenih« kapitalističkih ekonomija. S druge strane možemopratitiafirmacijufinancijalizacijetržištaputemstvaranjanovihfinancijskihproizvoda,pratećivalpolitikezaduživanjakojaće1970-ihzacementiratiovis-nosttržištaodržavnimintervencijama,primjericeuslučajupolitikeštednjeilideregulacije tržišta,kojaćeumakroekonomskojperspektiviposljedičnoumanjitimanevarski prostor za samostalnu ekonomskupolitiku pojedinač-nihdržava,osobitonaperiferiji.Tajfenomenjedodatnoosnaženrazvojemekonomijekojaseparalelnoodvijananacionalnojiinternacionalnojrazini,naposeposredstvomutjecajadržavenaekonomskeaktivnostikojesuuvjeto-vanepolitičkomiekonomskomdinamikomcentra.Kriza 2008. je solidno potpomogla uništenje tzv. srednjih klasa i rast pro-letariziranjaširokihmasa.UUvodu u nacionalnu ekonomijuRosaLuxem-burgnaglasit ćevažnost slabosti i neplaniranosti radničkepolitikekada seaktualizira širenjeprostorakapitalizmauništavanjemostataka ranijih formiproizvodnje.TobisedaloilustriratiinaprimjeruslomaJugoslavijeiposlije-ratnograzdobljakojiseuprvomvalu»tranzicije«,temeljenomnastrategijiprvobitneakumulacijekapitala,privatizacijeimonopolizacije,obračunavaosdruštvenimvlasništvomiliprekoreformeradnogisocijalnogzakonodavstva,udrugomvalu»tranzicije«,kojisegradionastrukturnomprilagođavanjupo-jedinačnihzemaljaupostjugoslavenskomokružjuod2000.godinesvrhun-cemkojemupravosvjedočimo.50

Dakako,čitavscenarijizrazitopodsjećana1970-e,nabritanski,američkiiličileanskiprimjerizgradnjeneoliberalizacijedruštvadvjemataktikama:ilina-silnomikrvavomuspostavomnovogrežimakojiseobračunavaosasindikal-nimiradničkimpokretomilisofisticiranijimmetodamareformisocijalnogiradnogprava.51UpravosutometodeokojimajeRosaLuxemburgiscrpnoikontinuiranopisalaiizvještavala.Akoćemootićiikorakdalje,pratećinje-zineoštrekritikeikomentareizposthumnoobjavljenogUvoda u nacional-nu ekonomiju (konkretnih) sveučilišnih profesora koji se bave političkom,tj.nacionalnomekonomijom,imamosasvimdovoljnoprostorazajošjednuusporedbusaktualnimfenomenomstabilizacijeilegitimacijeporetkanovihrežimakojesuseodvijalesedamdesetih,alii,primjerice,danasuHrvatskoj.

46

T.Cliff, »RosaLuxemburg.TheAccumula-tionofCapital«.

47

Usp.Mislav Žitko, »Tranzicija financijskogsektora u Hrvatskoj i Sloveniji,http://www.slobodnifilozofski.com/2011/07/mislav-zit-ko-tranzicija-financijskog.html,pristup:5.ko-lovoza2014.

48

RosaLuxemburg,»Socijalnareformailirevo-lucija«, u: Rosa Luxemburg, Izabrani spisi,Naprijed,Zagreb1974.,str.32.

49

Ibid.

50

Primjerice,Hrvatskaje(15.srpnja2014.,na-kondvačitanja)donijelanoviZakonoradu(ZOR),aSrbijagapriprema.

51

David Harvey, A Brief History of Neolibe-ralism,OxfordUniversityPress,Oxford–NewYork2007.

Page 14: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…336

Riječjeozadatkudijelaakademskezajednicekojijeaktivnozagovaraoneo-liberalizacijudruštvasedamdesetihikojijemogućenaćiiuslučajuhrvatskesveučilišnezajedniceu»tranzicijskom«procesukojise,poredostaloga,tičei recentnogdonošenjanovogZOR-a.Hrvatskaakademijaustupila je svojekadrovekojisusavjetodavnimulogamadodatnolegitimiraliporedakukoristinteresamaksimalizacijekapitala.Riječjebilaoiznimnouspješnojsuradnjitzv.ekonomskihipravniheksperataiHrvatskeudrugeposlodavaca,ostruč-njacimakojisusavjetovaliMinistarstvoradaimirovinskogsustavakojisusepotomudružilisbankarskimsektorom,javnozagovarajućirizičneproizvodefinancijskeindustrijeza»korisne«projekteineodrživuinvesticijskuklimu.Hrvatskatunijenikakvaiznimka,svakahistorijasocijalnogmišljenjaupozo-ravakolikojeulogaakademskezajednicevažnauproizvodnjikrizaiusposta-vinovihrežima,akojusmousvjetskojpovijestisusretalikadgodsusekršilamaterijalnaisocijalnapravaradništva.Unatočdoistarijetkimsuvremenimluksemburgijanskimstudijama,razvija-njeLuxemburginedijalektikeprostornostimoglibismoostvariti iuanaliziženskogreproduktivnogradainjegoveekonomskeulogeuakumulacijikapi-tala.Ovogaputaneuodnosukapitalistički-nekapitalističkiprostorurelacijirazličitih zemalja, već unutar jednog kapitalističkog društva. Pokušajmo utomkonteksturazvitiidruguulaznutočkuluksemburgijanskekritikepolitič-keekonomije,feminističku.

2.2. Luksemburgijanska dijalektika prostornosti i feministička kritika problema reproduktivnog rada

TumačenjaLuxemburgufeminističkomključuizrazitosurijetka.Nekolici-natekstovakojajenapisanaod1970-ihgeneralnosenebaviLuxemburgi-nompolitičkomekonomijomufeminističkomsmisluilisenebavimarksiz-mom,kaouslučajuAndreeNye,jedneodrijetkihautoricakojesuanaliziraleLuxemburginrad.UsvomtekstuNyezagovaraposvenerazumljivekoncepteekofeminizmakojisebazirajunaiskustvimaženskogradaupostkolonijalnimkulturamakojesu»ukomunikacijismaterijalnomstvarnosti«.52Uzčitavnizsličniheksplikacija,njezintekstnamgeneralnonemožeposlužitikaoozbilj-na luksemburgijanska referenca jerneuključujeniti jedanaspektpolitičkeekonomijeRoseLuxemburg,afeministička»analiza«svodisenakulturno-identitetskebilješke.MoglibismorećidaLuxemburgnijeimalasrećesfe-minističkomteorijom.IzuzevozbiljnihanalizaRayeDunayevskayeiFriggeHaug,53mahomjeriječoradovimakojisebaveLuxemburginimintimnimživotom, u potpunosti lišeni političke, socijalne ili ekonomske dimenzijeLuxemburgineteorije.UslučajuHanneArendtstvarjeotišladonotornostipredlažućidaLuxemburgvaljatumačitinemarksistički.54

Kućansko-obiteljski rad (kao neproduktivni) u mainstream-ekonomskomsmislunerazmatrasekaodiotržišta;moglibismogauovojraspravitretiratikaovanjskielementkapitalističkeakumulacije.Onnemavrijednost,cijenu,nijeproduktivan;ontološkigovoreći,onnemastatusradapremdadoprinosiproizvodnji viška vrijednosti.Komodifikacija kućanskog rada bi se u luk-semburgijanskomsmislumoglarazmatratikaotipičanprimjerproširenjaka-pitalizmaunekapitalističkopolje.NakonDrugogsvjetskograta,prosperitetdruštvagradioseiprekouključivanjakućanstvautržišnucirkulaciju.Čitavspektar ekonomskih aktivnosti počeo se odvijati oko kućansko-obiteljskograda,uslužnih injegovateljskihdjelatnostikoje sudo tadamahombile re-zerviranezanekapitalističkiprostor.Posvesličnosedogodiloiskulturnim

Page 15: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…337

industrijamakojećesnažnoutjecatinaslobodnovrijeme,uvodećifleksibilniradionoštoćemogeneralnoprepoznavatipodterminomprekarizacije.Neoliberalizacijatržištaputemuvođenjapart-timeugovoraoradu,fleksibiliza-cijaradnesnagetederegulacijaradnogisocijalnogzakonodavstvafenomenisukojistasajuuzkrizuistagflaciju1970-ih,aformalizacijaneoliberalnogrežimaodvilaseupravoprekoženskogradaikomodifikacijekućanskograda,nekaojedinogelementaformalizacije,alisvakakonužnog.55Uputnojenatomtra-gurazmotritiiulogudruštvenihpokreta1970-ih,uključujućifeministički,kojinisuodgovorilinasvjetskoindustrijskorestrukturiranjeinovivalkapitalističkeakumulacije.Dalekoodtogadajeitajmomentkooptacijedovoljanzastabili-zacijunovogrežima,alijesvakakobionužan,kakoupozoravaIngoSchmidt:

»Ekološki iženskipokretikojisucvjetali1970-ihuzradničkeianti-imperijalističkepokrete–premdasnjimačestoukonfliktu–nisunestalim,većsuuvelike,akoneiucjelini,izgubilisvojžar.Međutim,vraćanjeunazadiliuništavanjeanti-sistemskihpokretasamojenužan,alineidovoljanuvjetzaoživljavanjeprofitaiakumulacije.Neoliberalnivalakumulacije,započetnakonsvjetskerecesije1980.–1982.,ovisiojeoekspanzijiune-kapitalističkesredinebaškaoiprethodnikejnzijanskiikasnidevetnaestostoljetnikolonijalnivalovi.«56

Ovajfenomenmožemofeminističkitumačitifokusirajućisenaiznimnovaž-nuuloguženskepopulacijeubalansiranjurežimaiakumulacijikapitala,alineteknarazinisamorazumljiveproblematikekulturno-identitetskogdiskursa,većuvođenjemrodnihekonomskihipolitičkihindikatorauanalizu,odspolnepodjelerada,jazauplaćama,doreproduktivnograda.Neutralizacijaidepoli-tizacijaženskogpokreta1970-ihimalajegotovopedagoško-didaktičkizada-tak,preusmjerititeorijuipraksuupravcukojijekomodificiraofeminističkuborbu, pritom je epistemološki preoznačiti i potom »naučiti« reproduciratikaoidentitetskuipomogućnostivolontersku.NGO-izacijadruštvenihpokre-taneospornoznačiinjihovouključivanjeutržištekojedržavaaktivnoregulirauprocesimaneoliberalizacije,bilodajeriječo»outsourcingu«(kadadržavaprebacujediosvojihsocijalnihzadaćanevladinimudrugama,primjerice,radženskihgrupanatemamanasilja)ilidirektnouključivanježenskihorganiza-cijautržišnucirkulaciju(primjerice,ženskopoduzetništvoilifree marketfe-minism).57Nonitonijenekanovina;RosaLuxemburgjeutekstu»Women’sSuffrageandClassStruggle«iz1912.uvjerljivopokazaladasumonarhijaiženskopravoglasajednoodnajvažnijihoružjakapitalističkeelite.58

52

AndreaNye, »Luxemburg and Socialist Fe-minism«,u:PaulleBlanc(ur.),Rosa Luxem-burg. Reflections and Writings, HumanityBooks,Amherst,NY1999.,str.106.

53

FriggaHaug,Rosa Luxemburg und die Kunst der Politik,ArgumentVerlag,Hamburg2007.

54

HannahArendt,Men in Dark Times,MarinerBooks,NewYork1970.

55

Nancy Fraser, Fortunes of Feminism: From State-Managed Capitalism to Neoliberal Cri-ses,Verso,NewYork–London2013;HesterEisenstein, Feminism Seduced: How Global Elites Use Women’s Labor and Ideas to Ex-ploit the World,ParadigmPublishers,Boulder2010.

56

IngoSchmidt,»RosaLuxemburg’sAccumu-lation ofCapital:ACentennialUpdatewithAdditionsfromLongWaveTheoryandKarlPolanyi’s Great Transformation«, Critique: Journal of Socialist Thought40(3/2012),str.337–356.

57

Usp.H.Eisenstein,Feminism Seduced: How Global Elites Use Women’s Labor and Ideas to Exploit the World.

58

Rosa Luxemburg, »Women’s Suffrage andClass Struggle«, u: Peter Hudis i Kevin B.Anderson (ur.),The Rosa Luxemburg Reader,MonthlyReviewPress,NewYork2004.

Page 16: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…338

Iujednomiudrugomslučajuriječjeodonedavnonekapitalističkimrazina-ma,pokretimačijajeinfrastrukturahistorijskibilabitnodrugačijeorganizi-rana,neovisećisamoovolonterskomraduilidonatorima(kojajeprimjericeuslučajufeminizmakooptiralasrežimom),asdrugestraneocjelovitojin-tegraciji ženske populacije u tržište rada.Akouz to uzmemou obzir i re-produktivni rad, napose nakon1970-ih, teza u luksemburgijanskomključuda je ženski rad nužan za akumulaciju kapitala, uzevši apstraktno, postajejošzanimljivijom.Jedanodrazlogazaštosužene»dobilepravo«naradjeirazvojtržištaiindustrijalizacijekojisuzahtijevalijeftinuradnusnagu,alikojaparalelnomoženastavitiobavljatiikućansko-obiteljskirad,dakakobeznadnicejerbiuprotivnomtomogaopostativelikitrošak.LeopoldinaFortunati je, baškao iRosaLuxemburg,polazećiodMarxoveformulec+v+s,pokušalarazvitinjegovuradnuteorijuvrijednosti(nere-ferirajući se na Luxemburg i ne kritizirajućiMarxa s pozicije da formulafunkcioniraisključivoapstraktno-matematički,alinijeodrživaustvarnosti)imajućiuviduulogureproduktivnogradauproizvodnjiviškavrijednosti.59PremdajeutojrazradiFortunatipogrešnointerpretiralamodelradneteorijevrijednosti(kaoiuslučajukampanjeWages for houseworkkojesuapstraktnimodelpokušaleapliciratinapojedinačnakućanstva)poistovjećujućiproduk-tivniireproduktivnirad,napravilajegotovonajvažnijiepistemološkiskokufeminističkojimarksističkojteoriji,kojimjeukazalanadijalektičkiodnostr-žištaikućanstva:akumulacijanijemogućabezreproduktivnograda.Tvrdnjaposve sličnaLuxemburginoj: kapitalizamnužno aproprira ne-kapitalističkesektorenebiliosiguraostabilizacijutržištaili,uslučajuženskogreproduk-tivnograda,besplatniradkojijenužanzaakumulacijuviška.Osnovnaanalitička jedinicapolitičko-ekonomske teorijeLeopoldineFortu-natifunkcionirakroz(kakojeonanaziva)»očiglednuantitezu«–proizvod-nja/reprodukcija.Premaautoričinojpretpostavci,kapitalističkimodusproiz-vodnjeinjezinucikličnostnijemogućeucjeliniispitati(štoviše,tadabibiloriječiovelikommarksističkompropustuimetodološkojgrešci)akosepridr-žavamodualneontologijeukojojproizvodnjapodrazumijevavrijednost,are-produkcijane-vrijednost.Kritikaargumentacijeponačelunaturalizacije(gdjejereproduktivniradshvaćenkaorezultatprirode,aneproizvodnihodnosa)utomsmisluznačiiuzdrmavanjetezeoproizvodnjikoja–zarazlikuodrepro-dukcije–omogućavavišakvrijednostizaštopotonja,premamarksističkomtumačenjukojeFortunatikritizira,nemapotencijala.PremaFortunati,dakle,problems reprodukcijom(uprvomredukućanski rad iprostitucija)unaj-manjujerukutrostruk–valjamatematičkiutvrditidareprodukcijasudjelujeustvaranjuviškavrijednosti,analiziratizaštoseonarazmatraprimarnokao»prirodnasiladruštvenograda«irazraditidistinkcijumaterijalnihine-ma-terijalnihkategorija reprodukcije.Tim trima razinamaFortunatipolemizirasortodoksnimmarksističkimpretpostavkamakojetvrdedajereproduktivniradpreduvjetproizvodnjevrijednosti,alidasamposebinemavrijednosti.NatraguFortunatinogmodelareproduktivnograda,materijalistički,marksis-tičkiisocijalističkifeminizamrazviojesolidananalitičkiinstrumentarijko-jimsuseizbjeglenekemetodološkepoteškoćeFortunatinogmodela(naposekad je riječonerazumijevanjuapstraktnerazineMarxove teorije),detaljnoraspravljaneuokvirukućanskedebate.60Akobismoreproduktivniradraz-matrali u kontekstu luksemburgijanske analize realizacije viška,morali bi-smouzetiuobzirodnoskućanstvakaone-kapitalističkogprostora,tj.njegovekomodifikacijeiakumulacijeviška.Notonebibilodovoljno.Baškaoiuslučajugeo-historijske analitike imperijalizma, koja će ukazati na to da se

Page 17: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…339

suvremeniimperijalizamnepojavljujeusvojojklasičnojkolonijalnojformi,takosenioblicikućanskihireproduktivnihaktivnostinepojavljujuutradi-cionalnopostavljenojdihotomijiprivatno–javno.Budućidajeriječone-kapi-talističkimdomenamaukapitalizmu,aktivnostikućanstvasekomodificirajuivišenezauzimajusamorazumljivuprostornusferudomajer»nezauzimajuistestrukturnepozicijeunutarkapitalističkogtotaliteta,usprkostomeštopo-kazujuistakonkretnaobilježja«.61KadaLuxemburginotumačenjeproblemaprostornostiukapitalističkomnačinuproizvodnjedovedemouvezusfemi-nističko-materijalističkimpristupomstrukturnojproblematicireproduktivnogradaikomodifikacijomkućanstva,mogućejedaljerazvijatiulaznutočkufe-minističkeluksemburgijanskeanalize.

Zaključak

Poglavlje»Teorijaproširenereprodukcije«podijelilismoudvijecjeline.UprvomdijeluradaprikazalismoskicuteorijeakumulacijeRoseLuxemburgitrikritičketočkenjezineanalizeMarxa:vanjskatrgovina,formulavrijednostirobe=c+v+siproblempotražnjeudruštvenojreprodukciji,upućujućiinanekespornetočkeLuxemburgineteorije.Udrugomdijeluradapokušalismorazvitiluksemburgijanskupolitičkuekonomijuikorakdalje,imajućiuvidudvamogućaelementaluksemburgijanskekritikepolitičkeekonomije.Upr-vomredusmoizlučilinekolicinumogućihulaznihtočakaluksemburgijanskeanalize suvremenekrize, a potom smopokušali otvoriti temukoja proble-matiziravezuLuxemburginedijalektikeprostornostiifeminističkogtumače-njaulogereproduktivnogradaukapitalističkomnačinuproizvodnje.Iakosemožeučinitidaobapredloškafunkcionirajukaosamostalnielementianalize–imetodesuvremeneakumulacijekapitalaiženskireproduktivnirad–riječjeodvamameđusobnopovezanimprocesima.Sjednejestraneriječoprika-zunekihdijelovaLuxemburginihstudija–imajućiuviduigranicenjezinihteorijskihdoseganakojesmoovdjevišestrukoukazali–kaovalidnogokvirau interpretacijamaakumulacije ikrize, isticanjuulogepotražnjeudruštve-nojreprodukcijiporedulogakapitalističkeproizvodnje,razmjene,potrošnjeiakumulacije,asdrugestrane,o luksemburgijanskojkriticikaomogućeminstrumentarijuzamaterijalističkuanalizuvezekućanstvaitržišta.Umomentukadasunamsustavneelaboracijeodnosatržištaidržave–bilonanacionalnojiliinternacionalnojrazini–nužnekaostartnapozicijauraspraviokoprojektiranjakratkoročnih idugoročnihalternativakapitalističkomna-činuproizvodnjeikadafeminističkateorijakasnisasvojimodgovorimanakrizuilismarksističkimanalizamaneoliberalizacijeikrize,dijalektikapro-stornostiRoseLuxemburgililuksemburgijanskakritikapolitičkeekonomiječinisenesamokaodobrauvodnareferenca,većikaopolitičkimodelkojibinajizravnijevodioorganiziranjusavezništvaparalelnihstrukturaiusklađiva-njunjihovihprogresivnihciljeva.

59

LeopoldinaFortunati,The Arcane of Repro-duction: Housework, Prostitution, Labor and Capital,Autonomedia,NewYork1996.

60

Za potpuniji pregled debate i bibliografijuvezanuzanjuusp.LiseVogel,»DomesticLa-bor Revisited«, http://biblioteca.clacso.edu.ar/ar/libros/cuba/if/marx/documentos/22/Domestic%20Labor%20Revisited.pdf, pristup:1.lipnja2014.;MaxineMolyneux,»Beyond

theDomesticLabourDebate«,New Left Re-view116(1979),str.3–27;WallySeccombe,»Domestic Labour. Reply to Critics«, New Left Review94(1975),str.85–96.

61

EndnotesCollective,»TheLogicofGender.OntheSeparationofSpheresandtheProcessofAbjection«,http://endnotes.org.uk/en/end-notes-the-logic-of-gender, pristup: 1. lipnja2014.

Page 18: Teorija akumulacije i suvremena luksemburgijanska kritika političke

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA138God.35(2015)Sv.2(323–340)

A. Čakardić, Teorija akumulacije i suvre-menaluksemburgijanskakritika…340

AnkicaČakardić

Theory of Accumulation and the Contemporary Luxemburgian Critical Political Economy

AbstractWhile writing the “Anticritique” Rosa Luxemburg very concisely outlines her thesis on capital accumulation where she argues that the economic roots of imperialism can be derived from the accumulation of capital and that imperialism in general represents the specific mode of accumulation. From that point onwards Luxemburg will develop her theory of expanded repro-duction, but also a critique of Marx, especially when it comes to the third section of the second volume of Capital where Marx analyses the question of reproduction and accumulation. The text is divided in two parts. In the first we systematise Luxemburg’s critique of Marx in three points: (1) foreign trade, (2) the equation of total value of a commodity = c + v + s, and (3) the problem of demand in social reproduction. After we outline those critical issues we continue by underlin-ing several dispute points of Luxemburg’s theory. In the second part we propose two possible elements of contemporary Luxemburgian critique of political economy, one that could serve us as a tool for analysis of current crises and other (completely ignored in feminist theory) as an application of Luxemburg’s spatial dialectics on the feminist analysis of reproductive labour in the capitalist mode of production.

Key wordsRosaLuxemburg,KarlMarx,accumulation,expandedreproduction,demandproblem,spatialdialec-tics,crisis,reproductivelabour