Teologija i Psihologija_mogucnost Dijaloga_2007

Filozofija, znanost, religija*

IzvornilanakUDK2:159.9Primljeno12.04.2007.

AnelkoDomazetKatolikibogoslovnifakultet,TrgG.Bulata3,HR-21000Split

[email protected]

Teologijaipsihologija:mogunosti igranicedijaloga

Saetak

Kako se danas moe zamisliti plodonosan dijalog izmeu kranske teologije i psihologije? Autor pokuava odgovoriti na to pitanje iz teolokoga motrita. Povijest odnosa izmeu teologije i psihologije vidi se unutar irega konteksta stoljetne rasprave o odnosima izmeu vjere i znanosti, o nainu znanstvene i teoloke spoznaje.

Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu lanka autor predstavlja dva naelno razliita oblika ili modela (mogunosti) odnosa izmeu teologije i psihologije, a to su: model isklju-ivosti i model poistovjeivanja.

U drugom dijelu rada dijalogu teologije i psihologije pristupa se iz perspektive integralne antropologije, u kojoj se ovjek promatra kao tjelesno-psihiko-drutveno-duhovno bie. Teoloka antropologija, za razliku od filozofijske, medicinske, psihologijske ili biologijske antropologije, bavi se definitivnim osmiljavanjem ovjeka.

U zavrnom dijelu lanka autor nabraja neke izazove interdisciplinarnoga dijaloga teo-logije i psihologije za pastoralni rad, gdje svaka od dviju disciplina unosi u meusobnu razmjenu svoju vlastitu praksu duobrinitvo, odnosno psihoterapiju.

Kljunerijei

teologija,psihologija,interdisciplinarnidijalog,antropologija,pastoralnapsihologija,reli-gioznoiskustvo

Uvod

Zaputitiseupromiljanjeodnosaizmeuteologijeipsihologijekrajnjejeslo-eniteakproblem.Zatooteminaegarazmiljanjamoemogovoritiuvrloopenitomsmisluibezobvezenasveobuhvatnost.Nedvojbenajeinjenicada su se pionirimodernepsihologijebavili izriitoprouavanjem ljudskereligioznosti. Iako jenaziv ili specijalizacijapsihologija religijedoneklesporan,ipaksenjimemoguobuhvatitipsiholokiradoviopitanjimareligije.Stogaseaktualnapsihologija religije,uzimajuijasanodmakkakoodpsiho-logijskogredukcionizmatakoiodpseudo-apologetskihtendencija,afirmirakaogranapsihologijekojastudiraonotojepsihikoureligiji:njezineosnov-

*

UorganizacijiHrvatskogfilozofskogdrutvaodranjeuCresu2527.rujna2006.simpo-zijpodnazivomFilozofija,znanost,religija:

kompleksnostodnosaigranicedijaloga.Ov-djedonosimoizborradovakojisunastalinatemeljuizlaganjanaovomskupu.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA106God.27(2007)Sv.2(261278)

A. Domazet, Teologija i psihologija: mo-gunostiigranicedijaloga262

nestruktureidinamizme,svjesneinesvjesneprocesepomoukojihovjekdolazidoosobnogstavavjereilinevjere,nasuprotsimbolinimreligioznimsustavimaprisutnimauvlastitomkulturnomokruenju.1

1.Kakomislitiodnosizmeudvijediscipline?

Kadateologijamislisebekaoznanostudijaloguspsihologijom,onasusreemnotvopristupaupsihologijikojisenemogusvestinazajednikinazivnik.2Stogaunaem teoloko-epistemolokomrazmiljanjukoristimo izraz mo-del, radi lakega razumijevanjasloenogaodnosa izmeudvijediscipline.Funkcijamodelauznanostiiteologijiuvijekjepragmatino-interpretativna,ali ona nikada ne zrcali zbilju u potpunom smislu. Sada emo, uz pomodvajumodela, pokuati fenomenoloki teorijski i praktino ukazati na dvanedostatnaodnosaizmeuteologijeipsihologije.

1.1. Model iskljuivosti

Premamodelu iskljuivosti, teologija ipsihologijabilebiusebidva razli-itainespojivapodruja.Teolokopromiljanjetadaminimalizirailiposveodbacujepsiholokeuvide,anaslianstavnailazimoikodnekihpredstavni-kapsihologijeuodnosunareligiju,teologijuiduhovnost.Pogledupovijesttakovogodnosaizmeudvijudisciplinanajboljeemoilustriratinadvapa-radigmatskaprimjera:najprijeemoseprisjetitinekihopihpostavkipremareligijikodzaetnikapsihoanalizeSigmundaFreuda,azatimopisatireakcijunapojavupsihoanalizeodkatolikogantimodernizma.

1.1.1. Sigmund Freud: religija kao iluzija

Austrijski neurolog i psihijatar, zaetnik psihoanalitike teorije i terapije,razumijevaitumaireligijupomoupsihoanalitikihkoncepata.ZaFreudajereligijaneurozacivilizacijeitoneurozaopsesivno-prisilnogtipa.Onvidireligiju kao onu koja zahtijeva od pojedinca bespotrebno rtvovanje sreezbogiracionalnihuvjerenja.Akoelimopojasnitinajdubljerazlogetakopro-vokativnogiiritantnogpoimanjareligije,potrebnojeposvetitipozornostnetolikospisuiz1912.,Totem i tabu,3ilionompredkrajnjegovaivotaMoj-sijeimonoteizam,4kolikonjegovojstudijiiz1927.,Budunost jedne iluzi-je.5Metodolokigledano,ovajspispredstavljanajboljiizvorzaupoznavanjeFreudovapoimanjereligije.Utomdjeluonpromatrareligijuusvjetluljudskeelje,kaotosutoiniliPlaton,Augustin,TomaAkvinski idrugimislioci.PritomkoristinjemakurijeWnsche(elja,zahtjev)zaonotoizraavalatinskarijedesiderium.Radisepritomoposebnojeljikojajeoblikovanaodnajranijegadjetetovaiskustvabespomonostiienjezaocem.Stvorenojetakoobiljepredodbiroenihizpotrebedaseljudskabespomonostuinipodnoljivom.Bogoviimajutrostrukizadatak:

daodagnajustrahoveprirode,dapomireovjekasokrutnousudbine,osobitoonomkojasepokazujeusmrti,idapruenaknaduzapatnjuiodricanjakojasuljudimanametnutazajed-nikimkulturnimivotom.6

Utrenutkukadaseodrastaoovjeksusretnesbolnomiliopasnomstvarnou(bolesti,prirodnekatastrofe,ljudskaneprijateljstva,injenicasmrti),budiseunjemudubokoutisnutashemaeljeukolikojeonatraenjepomoiupuenoocupunomskrbikojegasezamiljakaosvemoguega.Ucjelinitoizgledaovako:



ivotnaovomsvijetusluijednojviojsvrsi,kojudoduenijelakoodgonetnuti,alikojaza-cijeloznainekousavravanjeljudskogbia.()Svetoseuovomsvijetudogaapredstavljaizvoenjenamjerajednenamanadmoneinteligencijekoja,iakoputovimaiobilaznicamakojejetekoslijediti,konanosveokreenadobro,tj.povoljnozanas.Nadsvakimodnasbdijejednadobrostiva,tekprividnostrogaprovidnostkojanedoputadapostanemoigrakauruka-manadmonihibezobzirnihprirodnihsila;samasmrtnijenikakvounitenje,onanijenikakavpovratakanorganskojbeivotnosti,negopoetakjednenovevrsteegzistencijekojaleinaputuviegrazvoja.7

totepredodbeznaeusvjetlupsihologije?Religijskepredodbeimajupsi-hikugenezu:

Onesuiluzije,ispunjenjanajstarijih,najsnanijih,najprjeiheljaovjeanstva;tajnanjihovesnagejestsnagateelje.8

Upsihoanalitikomsmislueljauvijekdalekonadilazipotrebu.Usudarusogranienomstvarnou, ljudskaeljaproistjee iz temeljnogmanjka ina-stojiganadomjestiti.Religijakao iluzijaelja,kako jedobrouoioFreud,postaje tadaomiljelopodruje zanezadovoljen ljudski zamiljaj: apsolutniBog,bezgraninaljubav,konaniodgovor,posvemanjamo.Freudovaana-lizaukazalajenapovezanostiizmeuvjerovanjaielja.Njegovajepozornostbilausmjerenaiskljuivonapsihologijskuistinureligijskihpredodbi,jerje

1

O aktualnom stanju i izazovima psihologijereligije vidi:SusanneHeine,Grundlage der Religionspsychologie, Vandenhoeck & Ru-precht,Gttingen2005.;MarioAlettiF.DeNardi (ur.), Psicoanalisi e religione. Nuove prospettive clinico-ermeneutiche,CentroSci-entificoEditore,Torino2002.

2

Psihologijasekaospecifinaznanstvenadis-ciplinauspjelaprofiliratipred teknetovieodstogodina.Ovdjeneemoulazitiuburnipovijesni i drutveni okvir nastanka raznihpsiholokih struja. Suvremenu psihologijskuznanost obiljeava razmrvljenost psihotera-peutskescenekojajerazvilarazliitetehnikekojenemajupretenzijuobuhvatiti iobjasnitisustavnupsiholokuzbilju,negoseposveu-juuglavnomodreenom tipu smetnji.Tako-er,potrebnojeistaknutivelikuvanostdija-logapsihologijesasrodnimznanostima,kaonaprimjersmedicinomilibiologijom,tojeutjecalonarazvojnesmjernicepsihoterapije.Dobar pregled glavnih natuknica suvreme-ne psihologije prua Psihologijski rjenik(uredio B. Petz, Naklada Slap, Jastrebarsko2005.). Radi lakega razumijevanja i jedno-stavnijega izraavanja, koristimo uopenepojmoveteologijaipsihologija,iakosmosvjesni kako unutar dviju disciplina postojeraznolikemetodolokeartikulacijeirazliitamisaonausmjerenja.

3

Usp. Sigmund Freud, Totem i tabu, MaticaSrpska,NoviSad1976.Uovomsedjelugo-voriodubljojfizionomijiikonstantisvakere-ligije,atojenostalgijazaocem,priemutotempredstavljaprimitivniju,aBognapred-nijuzamjenu.ovjekjeproizveoBogakojije

uzvieniotac,aenjazaocemkorijenjereligijskepotrebe.FreudjepreuzeoDarwino-vupretpostavkudajepraoblikljudskogdru-tvabilahordakojomjeneogranienovladaosnanimujak, te je pokuao pokazati kakorazvojtotemizmakojisadripoetakreligije,moralaidrutvenogustrojstva,stojiuvezisnasilnimubojstvompoglavaraipreobrazbomoeve horde u bratsku zajednicu.U temeljutotemizma, Edipov je kompleks s oba nje-gova sadraja, a to su sklonostpremamajcii prieljkivanje smrti oinskom suparniku.Oceubojstvojestishoditetotemizma,atimei stvaranja religije uope. Ubojstvo prorokau monoteistikoj religiji odgovara ubojstvupraocautotemizmu,teubojstvuSinaBojegaukranstvu,asvesuto,premaFreudu,po-sljediceEdipovakompleksa.Ipak,nekanovi-jaistraivanjapronalazeunjegovimdjelimadvijeslikelikaoca:brinipred-edipovskiotaciedipovskiotac-suparnik.

4

Usp.SigmundFreud,DerMannMosesunddie monotheistische Religion: Drei Abhan-dlungen,u:Studienausgabe,Bd.IX.,Suhr-kamp,Frankfurt/M.1974.

5

Usp.SigmundFreud,Budunost jedne iluzije,Naprijed,Zagreb1986.

6

S.Freud,Budunost jedne iluzije,str.327.

7

Isto,str.328329.

8

Isto,str.339.



svakailuzijaistinitaupsiholokomsmislu,tojest,psiholokijeznaajna.Ubti,nitielja,nitivjerovanje,nisumoguibezdubokepovezanostisiskustvi-maizdjetinjstva.Kadaeljapostajestvaranjeiluzije?TojezaFreudalikoca,tojelibidokojitraiugoduisamoouvanje.Freudjeuvjerendaosobaostajereligioznasamodokneujeglasrazuma:

Glasintelektajetih,alionneprestajesvedokgasejednomnesaslua.9

Kadaprevladarazum,pojedinacnemoevievjerovatiuonotosadaisamprepoznajekaoiluzijuelje.10Upravokaouzdravogpojedinca,kojisazrije-vanjemnadilazisvojedjetinjeiluzije,istotakozdravadrutvamorajunadiisvojeprimitivneprakse.Stogajeglavnanakananjegovaspisaodgojzastvar-nost.11No,problemjeutometojeFreudtustvarnostshvaaoiskljuivomaterijalistikiipozitivistiki.Mitolokaimetafizikaslikasvijeta,smatraon,zapravojepsihologijaprojicirananaizvanjskisvijet.Stogajezadaaznanostidatunadosjetilnustvarnostpretvoriupsihologijunesvjesnog.Natajnainmoguse(raz)rijeitimitovio raju i iskonskomgrijehu,oBogu,dobruizlu,besmrtnostiislino,prevodeimetafizikuu metapsihologiju.12Moglibismosaetorei:metafizikajezapravopsihologijakojanepoznajesamusebe.13

U odnosu na knjiguBudunost jedne iluzije, koju moemo smatrati opti-mistinim djelom, nekoliko godina kasnije Freud pieNelagodu u kulturi(1930.),djelokojejeradikalnopesimistino.14Uovomsedjelureligijaiita-vacivilizacijavidekaoborbasnagonomsmrti.Onseoitujekaonagonagre-sijeidestrukcije.Neprijateljstvoiantagonizamobiljeujuljudskeodnose,akulturauovjekuuzrokujenelagodu,jerjeizgraenanapotiskivanjujakihnagona.Freudjekranskuzapovijedljubavipremablinjemnazvaonera-zumnom,nepsiholokomineizvedivom.15NakrajuknjigeslijediFreudovamranaopomena:

inimisedajepitanjesudbineljudskogrodahoeliiukolikojmjerikulturnomrazvojupoizarukomdasvladapreprekuivotuuzajednicikojajenastalazbogljudskognagonaagresijeisamounitenja?16

Odakletaradikalnainverzijauosnovnimteoretskimpostavkama?Onapo-tjeeodnjegoveintuicije,odnosnozapaanjakakopostojiosnovninegativniimbenikuljudskojpsihikojiruisnoveoumjerenojmiroljubivojracionalno-sti.Zapravo,teolokireeno,Freudjeotkriorealnostzlauljudskojpovijesti,ilionotofilozofKantnazivaradikalnimzlom.Zatojepotrebnoograniitiovjekovuprirodnodanudestruktivnost,jerjeogranienjeljudskograzarala-tvaosnovnapretpostavkazajednikogopstankaljudi.MoemozakljuitidajemisaoS.Freuda,otkrivateljapodsvijestiiocapsihoanalize,karakteriziranapozitivizmomiateizmom,gdjesekompletnatranscendentalnost,idejaBoga,gleda kao vlastita projekcija oca, kao unutarpsihika stvarnost, a religijskipojmoviopisanisukaoinfantilnaregresijaidjejaeljazasretnimivotom.Freud je svojimanalizamanesvjesnih temelja religioznostinajavionjezinopropadanjeipostupnozamjenjivanjeracionalnoukojaobiljeavazreludobovjeanstva.Premdajepsihoanalizazaetakaopsihoterapijskatehnika,pri-mjetnesuFreudoveoscilacijeizmeupsihoanalizekaoprirodneznanostiinjezinespekulativne(filozofske)upravljenosti.17Unatobrojnimkritikamapsihoanalize,Freudoveidejeonesvjesnojmotivaciji,vanostiranihiskustavauoblikovanjukasnijegponaanjaiobrambenimmehanizmima,utkanesuiusuvremenupsihologiju.



1.1.2. Katoliki antimodernizam

IzriitiateizamSigmundaFreudabiojeglavniuzrokmeusobneiskljuivo-stiizmeuteologaipsihoanalitiara,auiremsmislu,izmeupsihologijeireligije.StoganetrebauditidajeFreudovapsihoanalizazaKatolikucrkvubilaizrazsvjetonazorskogagnosticizma,prosvjetiteljskogliberalizma,moral-noglibertinizma(slobodarstva)iizriiteanticrkvenosti.Crkvajeunjegovimdjelima prepoznala antropoloki redukcionizam (zatvorenost za transcen-denciju)kojikranskomshvaanjuovjekainjegoveupuenostinaBogastojidijametralnonasuprot.Polazeiodtakvogprihvatapsihoanalize,Crkvasesuprotstavilastavomantimodernizmaijasnograzgranienja.Stavodba-civanjapsihoanalize izriito jepotvrenOpomenomPijaXII,ukojojseprotivipsihoanaliziinjezinojprimjeniuduobrinitvu,aslinojeponovioiIvanXXIIIuMonitumuiz1961.18

Tajotporkatoliketeologijepremapsihologiji trebavidjetiuirempovije-sno-kulturnomkontekstu.Ponajprije,naepistemolokoj razini tradicijuza-padne teologije obiljeava stoljeima prevlast noetikog shvaanja istine,povezanouzklasinomiljenjepokojemjeistinaslaganjerazumaistvari(adequatio intellectus et rei).Posljedino,modernapsihologija,kojapolaziodrelevantnostiupravoonogatojonijestiglodosvijesti(nesvjesno,tj.nijeosvijeteno),iskljuujeseutraganjuzaobjektivnomistinom.Ovajpovijesno-egzistencijalniotpordoaojedoizraajauteolokojnebrizipremadrutve-nim i empirijskimznanostima, teu zatvorenosti crkvenihodgojnih zavodapremapsihologijskimuvidima.DokseuCrkviestopropovijedalaslijepavjera(fideizam,kvijetizam),dotlejenasveuilitimaprevladavaoiskljuiviracionalizamipropagiralaseapsolutnaautonomija.Objesustranesmatra-lekakojemetodolokinemoguepovezatidvijevrsteznanjaidvarazliita

9

Isto,str.360.

10

Ima li iluzija i pozitivno znaenje?O tomepostojepodijeljenamiljenja.Tako,primjeri-ce,A.Vergotesmatradajebesmislenaizjava:Vjerujem uBoga, iluzijumoje elje, dokD.W.Winnicottvidiiluzijukaoulaznavrataureligioznoiskustvo.Usp.otome:M.AlettiF.DeNardi(ur.),Psicoanalisi e religione, str.5989.

11

Usp. S. Freud, Budunost jedne iluzije, str.357.

12

SigmundFreud,Psihopatologija svakodnev-nog ivota,Matica srpska, Novi Sad 1976.,str.279280.

13

Povijesna pozadina iznesenih stajalita atei-zamjefilozofaLudwigaFeuerbacha.Poznataje njegova teza da je tajna (klju) teologijeu antropologiji: spoznaje koje ovjek ima oBoguzapravosuspoznajekojeovjekimaosebi samom. Sve nae religiozne predodbepredstavljajusamoprojekcijuljudskihnevo-ljaieljazaotkupljenjemipoboanstvenje-njem.

14

Usp.SigmundFreud,Nelagodnost u kulturi,MaticaSrpska,NoviSad1976.

15

Usp. S. Freud, Nelagodnost u kulturi, str.315316.

16

Isto,str.357.

17

Usp.GvozdenFlego,UzFreudoveoscilaci-je,u:Budunost jedne iluzije,str.399416.NaFreudovdvosmislenidiskursukazaojeiP.RicurudjeluO tumaenju: ogled o Freudu(Ceres,Zagreb2005.).Sjednestrane,postojesukobi sila podloni zakonima energije, a sdrugestrane,postojeodnosiznaenjapodlo-nihermeneutici.TakobicijeliproblemFreu-dove epistemologije poivao u sljedeem:kakoideputodnagonadojezika?

18

Usp.AAS1953,str.278286;1958,str.288282; 1961, 571. Citirano prema: Isidor Ba-umgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis heilender Seeelsorge, Patmos,Dsseldorf1990.,str.47.



procesa spoznaje.19U ovom kontekstu spomenimo i reakciju velikog pro-testantskogteologaKarla Bartha.PoznatojeBarthovonepovjerenjepremadrutvenimznanostimakojesuumnogomepridonosilenjegovimosnovnimtezama:svakajereligijaidolatrija,nokranskavjeranijereligija,BogsamgovoridovoljnooBogu,itd.Onjeimaonamjeruspasitivjerusuprot-stavljajui se religiji koju jeprepustiodrutvenimznanostima.No,onnijeuvidiodaseuvjernikureligioznostivjeranunomijeaju.20Jedanoduzrokaantipatijeizmeudvijedisciplinebilojeiprofesionalnosuparnitvo.Nai-me,stoljeimajeduobrinitvobilouiskljuivojkompetencijisveenika.Spojavompsihoanalizeipsihoterapije,zamnogesuonepostalejediniznan-stvenoprihvatljivipristupupoznavanjuljudskedue.Moemozakljuitikakoje iznimno tekovoditiznanstvenidiskursodnosnokritikidijalog izmeudvijediscipline,doklegodsetajodnosvidipremamodeluiskljuivosti.Stavili ilinepridonosirjeenjumnogihmetodolokihproblema,nitiproirenjurazumijevanjaznanosti.

1.2. Model poistovjeivanja

Unekimsuvremenimpromiljanjimapostojipokuajdaseodnosizmeudvi-jedisciplinevidipremamodelupoistovjeivanja.Tadaseteologijananekri-tiannainpreputaurukepsihologiji,spajajuiolakoteolokeibiblijskeistinesaspoznajamakojedolazeosobitoizanalitike(dubinske)psihologijeCarlaGustavaJungaihumanistikepsihologije,ilipaksnekimuvidimatrans-personalnepsihologije(S.Graf,K.Wilberaidr.),asvimajezajednikodapromatrajureligijuunutarontolokognainamiljenja21(tojest,kaoonotojeveuprirodiupisanoikrozprirodupredodreeno).C.G.Jung,vicarskipsihologipsihijatar,daojeogromandoprinospromjenishvaanjaodnosaizmeupsihologijeireligije.Dubinskapsihologijaotkrilajepozitivnoznaenje religije za ljudskupsihu, zanjezino samonalaenje iozdravljenje.Junganalizirarazliitaoitovanjakulture(umjetnost,filozofija,religija)usvjetluteorije simbola.Usvakomovjeku,tvrdion,postojijezgra,transcendentalnoJastvo,sredinjicakaoduhovnasnaga,kojausklaujeisre-ujetjelesnuiemocionalnu,razumskuiduhovnustranuirazinuuovjeku.Svakiovjeknosiusebipohranjenearhetipove,prastareslikekojesuima-nentnecijelomovjeanstvu,injihtrebaprobuditi.OnesuestoonaBojaslika i prilika u nama,onajorganiposudaBojemilosti.22Jungsmatra,zarazlikuodFreuda,dajepodrujenesvjesnogduhovne,akboanskeprirode,anesamobiolokeinagonske.No,sdrugestrane,Jungjebiosklonolakoizjednaavati nesvjesno, odnosno religiozni arhetip sBogom, iako e sampriznatikakojeidejaopostojanjuboanskogJastva(Selbst),shvaenakaopsihodinaminaenergijaiizvorsnagezarazvojindividualnogidentiteta,vejeonausebitranscendentnipostulatkojisedoduepsiholokidadeopravdati,alineiznanstvenodokazati.23PrihvatC.G.Jungauteologijikretaoseizme-u radikalnog odbijanja i oduevljenog odobravanja.Najei prigovor odkatoliketeologijeodnosisenaJungovkranskignosticizam,ilipovratakgnostikompoimanjuBoga.Jungmislinaunutarnjegaboga,esencijalnoboanstvokojejeprisutnousvakomljudskombiu.RezultatjeskupteorijakojidoputadasegovorioBogupodrazumijevajuipritomvlastitupsihuiovlastitojpsihi,adasezapravomislinaboansko.Katolikateologijapotvr-ujedaseBogobjavljujeizrcaliuovjekovojnutrini,alijasnoistiekakoBogostajeuvijekDrugi,transcendencijaostajetranscendencija.Nadalje,po-stojenejasnoeisobziromnashvaanjekranske(religijske)objavekojasenevidikaopovijesnidogaajkojisedogodiojednomzasvagda,negobi



seonanastavljalaunutaronogatojeJungnazvaoodnosJasnesvjesnim,apitanjeotkupljenja,onakokakojeshvaenoukranstvu,iitavasesadausvjetluprocesaindividuacije,24jerizmeuiskustvanesvjesnogaireligio-znogiskustvapostajiradikalnaslinost,itozatotoljudskapsihaposjedu-jenekuvrstureligioznefunkcijekojadjelujeneovisnoosvjesnomestavu.25NajpoznatijisuvremeniprimjerJungovautjecajanapoljuteologijeibiblij-skeheremeneutikejestsluajnjemakogteologaipsihoanalitiaraEugenaDrewermanna.

1.2.1. Eugen Drewermann

EugenDrewermannsvelikimpovjerenjempristupaanalitikojpsihologijiipsihoanalizi, kakobi teoloki govor o spasenju i otkupljenjuoslobodioodegzistencijalne beznaajnosti. Danas je potrebno pokazati antropoloko utemeljenjekranskevjerekoristeislikeukojimaovjekmoeprepoznatisvojubit.Najednommjestupie:

UNovomzavjetuitamodajeIsus,kadajeposlaosvojeuenike,zapovjediodaozdravljajubolesnike,izgonezloduhe,amibismodanasrekli:daiscjeljujuneuroze,psihoze,psihosomat-skebolestisvakevrste.injenicadaimamoCrkvukojatonijeustanjuiniti,kojatovie,bojimse,odbacujeuvjetekojibijojomoguilitobiti,pokazujenakakoshizofreninaindanasivimounjezinukrilu(okrilju).26

Kakobisekranskavjeramoglautemeljitiunjezinojterapeutskojdimenziji,teologijaimazadauispravitisvojapstraktni jezikkojinijeustanjuizreiiposredovativjerskoiskustvo.Drewermannposebnovrednujeunutarnjuovjekovupriroduuzpomopsi-holokihuvida.Nutrinaimaspasenjskoznaenje;onajekonanoodreditevjerskih istina i poetak preobrazbemikro imakro-kozmosa. Nutrina imasnagukojazrcaliBojusnagu.Kranstvoje,naalost,postaloreligijaosje-

19

Teksurijetkikatolikiteoloziusvojimpro-miljanjimapokazivalizanimanjezapsiho-analizu.(Spomenimodvojicu:RomanoGuar-dini,SigmundFreudunddieErkenntnisdermenschlichenWirklichkeit,u:Sorge um den Menschen,Bd.2,Grnewald/Schningh,Ma-inz1989.,str.85102.;KarlRahner,SchuldundSchuldvergebung alsGrenzgebiet zwis-chen Theologie und Psychotherapie, u:Schriften zur Theologie,Bd.II,str.279299.)Kako bi se priznalo epistemoloko dosto-janstvopsihologiji, teologijaemoratiproikrozjednuvrstuhermeneutikogobraenjaiprihvaanjaobzorjapovijesnesvijesti.

20

PastorOskarPfister,Freudovprijatelj, sma-traojedapsihoanalizamoepridonijetipro-ienjureligije.

21

Ontologijajenaukilistavobiuibitku.Zaovjekajeodvelikevanostikakvajenjego-va ontologija stav o biu i bitku, jer ona,svjesnoilinesvjesno,upravljanjegovimsta-jalitimakaopoelospoznaje,miljenjaira-zumijevanjabitka.Ispravnaontologijapripo-maevjeri,aovapakovjekovuzdravlju.

22

Usp.CarlGustavJung,O religiji i kranstvu,UPT,akovo1990.

23

Usp.S.Heine,Grundlage der Religionspsyc-hologie,str.267297.

24

UodreenomsmisluprocesindividuacijebitjeJungoveivotnefilozofije:ovjekpostajecjelovit,potpun,smiren,plodanisretanjedi-nokadajeprocesindividuacijedovren,kadsusvjesnoinesvjesnonauiliivjetiumiruiupotpunjavatijednodrugo.Usp.otome:CarlGustavJung,ovjek i njegovi simboli,Mla-dinskaknjigaMladost,Ljubljana1973.,str.158230.

25

Usp. Aldo Corotenuto, Jung e la cultura del XX. secolo, Tascabili Bompiani,Milano1994.,str.4142.

26

EugenDrewermann,Parola che salva, parola che guarisce. La forza liberartice della fede,Querinina,Brescia1990.,str.316.



ajakrivnje,grijeha,tabua,depresije,ogranienja,skeptinostipremanutrini,itd.Crkvenigovor,smatraDrewermann,ignoriradubinedue,osjeaje,ne-svjesnoinudihladnomoraliziranje.ovjekse,meutim,najprijepromieuvlastitojnutrini,aBiblijajesvetaknjigapunaslikaiarhetipakojiodgovarajunanajdubljeljudskeenje.ovjeknijesamotrskakojamisli,ilivolja,negoisimbol,mit,san,mata,stvaralatvo.Slijedeinjegovuargumentaciju,nijesamopsihologijapotrebitateologijenegoiobratno:teologijauvelikojmjeritrebapsihologijukakobievaneoskuporukuispravnoshvatilailjudimana-vijestila.27Meutim,utumaenjubiblijskihtekstova,Drewermannnijeuspiopostiisintezuizmeupovijesno-kritikemetodeionenadahnutedubinskompsihologijom.Njegovoposredovanjeizmeudubinskepsihologijeiteologi-je obiljeavaprevlast psihologije, izazivajui dojamkako teologija gotovonematorei.28Uovomkontekstu,zanimljivojeiznijetimiljenjePapinske biblijske komisijeudokumentuTumaenje Biblije u Crkvi(1993.),kojapri-znajekako

psihologijaipsihoanalizaotvarajuputviedimenzionalnomshvaanjuPismaipomauod-gonetanjuljudskogjezikaObjave.()Simbolianjezikomoguujeizricanjepodrujavjerskogiskustva koja nisu dostupna isto pojmovnom razmiljanju, ali imaju itekakvu vrijednost zapitanjeistine,

aliseprotivisvakomapsolutiziranjajednogoblikapsihoanalitikeegzege-ze.29

Psiholokaredukcijateolokihistina,smatrajukritiariDrewermanna,svodikranskuvjeruiitavuteologijuiskljuivonaterapeutskikontekst.Svee-nikpostaje terapeutkojivienepouava,negostvaraozrajepovjerenjaukojemusezatimbudearhetipskeslike.Takopsiholokipojmovi(primjerice,arhetipi)postaju sredstvouelaboracijiteoloke fenomenologije, iakonepostojikonsenzusokoznaenjapojedinihpsiholokihpojmovausuvremenojpsihologiji.

1.2.2. Transpersonalna psihologija

Humanistikapsihologija(sasvojimglavnimpredstavnicima:A.Maslow,C.Rogers,F.Perls)pojavilase60-ihi70-ihgodinaprologstoljeauozraju1968.ihippiepokreta,tenajaveNewAgea.Nazvanajetzv.treasnaga,kojaseusprotivilabiheviorizmuipsihoanalizi,insistirajuinavizijinovogaovjeka.Njezinasuglavnaobiljeja:razvojljudskogpotencijala,samoostva-renje,pojamjastvo(Selbst),eklektikoophoenjestradicijom,nepovije-snost,itd.Iznjesezatimrazvila transpersonalna psihologijakaoetvrtasnaga,30ukojojdolazidofuzijeizmeupsihologijeiduhovnosti,tojestmeusobniod-nosteologijeipsihologijeiitavasenanainkaodasutedvijedisciplineoduvijekpostojalejednaudrugoj.NjeziniglavnipredstavnicijesupsihijatarStanislavGrof,zatimanglikanskipastorAlanWatts,utemeljiteljnovepsiho-logijeiistraiteljsvijestiKenWilber,dokseC.G.JungitalijanskilijenikRobertoAssagiolividekaopretee.Transpersonalnapsihologijanepredstav-ljanekuzasebnuistrogoodvojenukolu,negojeonalabavisavezkojiisti-epovezanostizmeumodernihpsiholokihmetodaiduhovnestvarnosti,okojoj svjedoipradavnamudrost istonih religija imistina tradicija.TakoStanislavGrofeliunaprijeditispiritualnudimenzijupsihe,alibezvezanjananekoodreeno religioznousmjerenje.Nanajvioj razini svijesti ovjekdolazidoiskustvauniverzalnogDuhaiosjeajakozmikogjedinstva,slinovelikimmisticimasvihvremenaireligija.



Transpersonalnupsihologijuuopisanomneodlunomstanjuizmeuznano-stiireligioznoguenjaospasenjunijemoguevieubrojitiupostojeekate-gorijeznanosti.Onapredstavljazasebansustavmiljenjainemoeseuvrstitinitiuznanstvenupsihologijunitiuteologiju.Unatonjezineotvorenostizatranscendenciju,tavrstauniverzalno-religioznepsihologije,teolokigledaju-i,prekoraujegranicekakopsihologije,takoiteologije.Najoitijitakavprimjerpredstavljasuvremenapsiho-scena,sbezbrojvrstanovihterapija,kojanudireligiozno uenjeospasenju.Psihoterapijasetakomijeaiizjed-naujesparapsihologijom,spiritizmom,okultizmom,astrologijom,itd.Wo-uterHanegraafovupojavunazivasakralizacijapsihologije,31dokDonS.Browningkoristinazivkvazi-religija:timesemislinapraveiistinskenaracijesmislaipogledanaivotkojesupredmet,akonereligiozne,onobaremkvazi-religioznevjereipoboneodanosti.32Uteolokomdijalogustranspersonal-nompsihologijom,konceptBogapredstavljasredinjepitanje.Zatoa-perso-nalnoshvaanjeBoganijedovoljno?Zatotokranstvotvrdidanajdubljatajnabitkagovorikaoosoba.OdnosJa-TistogajeizvornimodelodnosaovjekaiBoga.IstinskamistikaraaseizpersonalistikekoncepcijeBoga,atekzatim,drugotno,takoncepcijateidapostanesveobuhvatna,ukidaju-iprostorzaBojuosobnost.33Osimopisanadvamodela,vrijedispomenutijonekeoblikemeusobnogdijalogailimodele34shvaanjaodnosaizmeudviju disciplina koji se pokazuju nedostatnima.Tako, recimo,meusobniodnosmoebitiancilijaran:drutveneznanosti,psihologija,psihoanaliza,psihijatrija,sociologija,tretirajusekaokorisnepomoneznanostikojeteolo-gijaeklektikikoristi.Drugimanjkavioblikdijalogajestonajkojimoemonazvatipragmatian.Dvijesedisciplinesusreunapraktinojrazini,tojestuzajednikojsuradnjiibrizizatrpeegaovjeka,aiskljuujuteorijskapita-njaisvjetonazorskepremise.Postoji,zatim,iteoretskioblikdijaloga,kojisebavi razliitimfilozofskimpretpostavkama ikoncepcijamaovjeka,alibezposljedicazapraksuduobrinitvaipsihoterapije.Razmjenasezbiva,dakle,iskljuivonaakademskojrazini.

27

Usp.EugenDrewermann,An ihren Frchten werdet ihr sie erkennen. Antwort auf Rudolf Peschs und Gerhard Lohfinks Tiefenpsycho-logie und keine Exegese, Olten Freiburgi.Br.1988.

28

WalterKasper,TiefenpsychologischeUmde-utungdesChristentums?,u:WalterKasper Albert Gorres (ur.), Tiefenpsychologische Deutung des Glaubens? Anfragen an Eugen Drewermann, Herder, Freiburg-Basel-Wien1988.

29

Usp.PapinskaBiblijskakomisija,Tumaenje Biblije u Crkvi, Dokumenti 99, KS, Zagreb1995.,str.70.

30

Abraham Maslow potaknuo je stvaranjepojmova transpersonalne psihologije: jed-navia, etvrtapsihologija, koja je nad-osobna, trans-humana (ljudska), i ima svojesrediteusvemiru,aneuljudskimpotrebamaiinteresima(Usp.S.Heine,Grundlage der Religionspsychologie,str.303.)

31

Citirano prema: Papinsko vijee za kulturu/Papinsko vijee za meureligijski dijalog,Isus Krist donositelj vode ive, Verbum,Split2003.,str.32.

32

Usp.Don S.Browning, La psicologia puoevitare la religione? Dovrebbe farlo?, u:Franco Imoda (ur.),Antropologia interdisci-plinare e formazione, EDB, Bologna 2001,str.5960.

33

Usp. Michael Utsch-Johannes Fischer (ur.),Im Dialog ber die Seele. Transpersonale Psychologie und christliche Glaube,LITVer-lag,Mnster2003.

34

Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis heilender Seeelsorge, str.6065.



2.Kritikidijalog: integralna antropologija

Susretizmeuteologijeiznanostidogaaseondjegdjeseradionajdubljimpretpostavkamaznanosti,tj.otranscendentalnompitanju,opitanjucjeloku-pnezbiljeinjezinasmisla.Mnogotogajeuznapredovaloodvremenapozi-tivizma,scijentizmaiobmaneonadmoiuma.Danassenalazimoujednojzrelijojfaziodnosaizmeudvijediscipline.Takorazliiteteolokestrujeisti-uvanostdrutvenihznanostizateolokuantropologiju,usmisludubljegasagledavanja bio-psihike realnosti ljudske osobe. S druge strane, imnogipredstavnicimoderne psihologije otvoreniji su, ne samo za fenomen vjerenego i za teologiju shvaenukao sustavnu refleksijuo ovjekovu iskustvuvjereunutarodreenereligijsketradicije.Je li,dakle,moguegovoritio integracijsko-dijalokom modeluodnosa iz-meuteologijeipsihologije?Koja teolokanaelaopravdavajuipotiunadijalogspsihologijom?Kakonapraktino-egzistencijalnojrazinioblikovatiodnosizmeuteologijeicrkveneprakse,tepsihologijeipsihoterapije?Kojesenovekliniko-hermeneutikeperspektiveotvarajuukritikomdijaloguzaobjeznanosti?

2.1. Teoloki temelji dijaloga

Drugivatikanski sabordonio jeodluujui zaokretuodnosukatolikeCr-kvepremapsihologiji.Odpresudnevanostizautemeljenjedijalogaizmeuteologijeipsihologijebilesutvrdnjeoopravdanojautonomijiovozemnihstvarnosti.Nikadanemoepostojatipravisukob izmeu istinazemaljskestvarnosti,ukojevaljaubrojitiipsihologiju,iistinevjere,jer

svenaimestvarivetimetosustvoreneimajusvojukonzistenciju,istinu,dobrost,vlastitezakoneiustrojstvo;toovjekmorapotivatitakodapojedinimznanostimailiumijeimapriznanjihovevlastitemetode.Stogasemetodikoistraivanjeniujednojstruci,akosevridoistaznanstveno i pomoralnimnaelima, nikadnee stvarnoprotiviti vjeri, jer profane i vjerskerealnostiimajuizvoruistomeBogu.tovie,onajkojinastojiponiznoiustrajnoprodrijetiutajnustvari,njega,adatogainijesvjestan,kaodavodirukaBoga,kojiuzdravasvabiaiinidabuduonotojesu.Nekanamzatobudeslobodnopoalitinekestavove,kojihjenekadabiloimeusamimkranimazbogtogatonisudovoljnoshvatiliopravdanuautonomijuzna-nosti.35

Kadasuvremenapsihologijazastupametodolokiateizam,onsenesmijeizjednaitisegzistencijalnimnijekanjemBogapojedinogpsihologailipsiho-terapeuta.AliiuonimsluajevimaizriitognijekanjaBoga,premashvaanjuDrugogvatikanskogsabora,Crkvatrebavidjetiuznanostistvarnogdijalo-kogpartneracrkveiteologije:

ACrkva,premdapotpunozabacujeateizam,ipakiskrenoizjavljujedasviljudi,vjerniciine-vjernici,morajuzajednikiraditizaispravnuizgradnjuovogasvijetaukojemzajednoive.Atoganemoebitibeziskrenogirazboritogdijaloga.(GS21)

Psihologijise,dakle,kaoznanstvenojdisciplinipriznajezakonitasamostal-nostiistiesenjezinavanostzasveenikuizobrazbu.ToposebicedolazidoizraajaudekretuoodgojuiobrazovanjusveenikaOptatemtotiuskojidonosidvijebitneizjave:nekasenaelakranskogodgojaprikladnoupot-punenovijim spoznajama zdrave psihologije i pedagogije (br. 11); nekase(odgajanici)pouetakoerkakoesesluitipomonimsredstvimakojaimpruapedagogija,psihologijaisociologija(br.20).Velikozanimanjeteologijeipastoralnepraksezarezultateistraivanjaimetoderadapsiholo-



gije/psihoterapije vidi se i u formuliranju posebnih kolegija na katolikimfakultetimapodnaslovomPastoralnapsihologija.PotaknutaovimhrabrimotvaranjemSabora,aneodriuisesvogaspecifinogpristupakojiproizlaziizposlunostivjere,teologijausebisamojnalazitemeljzakritikidijalogspsihologijom,atojeprijesvegaepistemoloke i hermeneutike naravi.Na-brojimonekeelemente: dijaloko-kritikovrednovanjemudrostisvijeta,a time idijalogspsi-

hologijom,temeljisenaklasinomskolastikomteolokomnaelu:Mi-lostpretpostavljaiusavrujenarav(Gratiasupponitnaturameteamnondestruit sed perficit). Iz toga proizlazi sljedei zakljuak: iskustvovjere(milost)nemoeseodvojitiodsasvimobinih,svakodnevnih,psiholokihi drutvenih odnosa.U ime tog aksiomaKarlRahner je proveo antro-polokizaokretu teologiji, jer sredinje teoloke izjavevalja razumjetikaojednuvrsturadikaliziranjaantropolokihspoznaja.Teologijajeuvijekijednavrstaantropologije.

opisaniodnosizmeumudrostisvijetaivjeresadriivaankristolokikri-terijzateolokidijalogspsihologijom.Otajstvo UtjelovljenjaBogauIsu-suKristuujedinjujenajprisnijesvjetovno-ljudskustvarnostsboanskomstvarnou.OdatleproizlaziiprvenstvomudrostiBojeuKristukojamoestavitiukrizusvjetovnumudrost.Atoznaida,teolokigledano,susretspsihologijomtrebauvijekodgovaratinovomivotuuKristu.

naposljetku, vaan razlog za neophodni dijalog s psihologijomproizlaziiz dananje situacije vjere.Nju obiljeava jaz izmeu vjerskog uenja iivotneprakse.Mnogeteoloko-pastoralneizjavepokazujusenevaneuovladavanjuivotnimproblemimaljudi.Utakvojsituacijiteologijaidu-obrinitvooekujuodpsihologijedublje spoznajeiuvidiotometoda-nanjegovjekapokree inakojinainpostavljapitanjeoBogu ivjerikakobigovorilioBogujezikomkultureukojojivi.Prematome,teolokopromiljanjenunojeupuenonaantropoloko-psiholokoosvjetljavanjeivotnogkontekstavjerskihizjavakakobisezadobionovipoglednaivot-nurelevantnostevanelja.

2.2. Antropologija kao mjesto susreta

Teologijaupokuajudapoveeklasiniobjektivizamimodernisubjektivi-zampostavilajekaotemeljsvogaantropolokogobratashvaanjeovjekakaobia autotranscendencije.TeologKarlRahnernajedinstvenjenaindaoobrisetakveteolokeantropologije.eliojepremostitijazizmeukranskeobjaveiljudskogiskustva,teologijeipsihologije.Iakomoderniovjek,sma-traon,nerazmiljaumetafizikimkategorijama,usprkostomeonposjedujeosjeajzatranscendenciju.eznezaonimtoganadilazi,zaonimtoovje-kudajedubljismisao.Imajuitouvidu,mogunostdijalogaizmeuteologijeipsihologijevidiseosobitoupronalaenjuantropologije (shvaanjaovjeka)otvorenetranscendencijikakobisenadiaokrahideolokihtotalitarizamainihilistikihsvjetonazora.Psihologijasebedefinirakaoeksperimentalno-statistikuilifenomenoloko-deskriptivnu znanost koja pomou empirijskogmodela znanostipromatra,

35

Gaudium et spes, 36. Sabor istie jedinstvostvorenjskestvarnostiistvarnostivjere.Ipak,nesmijeseprevidjetistavSaboradasetrago-

viBogausvijetuiuznanosti(analogiaen-tis),moguupotpunostispoznatitekusvjetluobjavljenihistinavjere(analogiafidei).



mjeri i tumaiinjenice(iskustva).Sastavnidionjezinaprocesaistraivanjaiznanstvenoganainapribliavanjastvarnostijestrazdvajanje(dijeljenje),alitouvijeknosiiodreenirizik:naime,zablududasemoedijeliti(odvojiti)onofiziko, psihiko, drutvenoi duhovnouosobi.Stogaseteologija,ukriti-komdijaloguspsihologijom,uvijekzalaezaintegralnuantropologijukojanadilazisvakuvrstuantropolokogdualizma(duh-tijelo)ipriznajepostojanjesloenemnogostrukosti razina osobe (psihika, fizika, drutvena, duhov-na)kojestojeu komplementarnom odnosu.todvijedisciplinejednadrugojmoguponuditi?Psihologijikojajeotvorenatranscendenciji,teologijamoeponuditikonaniobzor smislakojiprimaodBogaiobjaveuIsusuKristu.Sdrugestrane,psihologijanuditeologijionajosjeaj za realnostikonkretnostsobziromnaovjekovusituacijuusvijetu,tejepotiedabudekritikasvijestkakoosobnetakoicrkvenevjernikeprakse.36

Pitanjeimplicitneslikeoovjekuunutarpsiholokogdiskursaznatnojepodutjecajemponaajnegenetike,etologijisociobiologijioneuvelikeprido-nosekorigiranjunekadanjeguvjerenjaomogunostimaautonomijepsihi-kogaparata.Nunojestogaposvijestitivlastituimplicitnuslikuoovjeku,posebnokadjerijeonekimodegzistencijalnihkarakteristikaovjeka,kaonaprimjerkoncepcijamotivacije,slobode,volje,individualnosti,isl.Moese,meutim,dogoditidatraganjajednihidrugihdovedudotokenakojojseimplicitneteorijeosobnosti,prisutneizriitoilineizriitounekimpsiho-lokimteorijama,protiveevaneoskojsliciovjeka.Toseosobitoodnosinaneopozitivistiki ideal koji snano uvjetuje razvoj suvremene psihologije iobradeteorijoosobnosti.Zateologijujeneprihvatljivapozitivistikaepiste-mologijakojazastupatezukakomoemospoznatisamoonotojemjerljivo.Tomjerljivopakneupuujeninakakvudrugustvarnost.Nijespornoda sva-kaznanostimapravonasvojumetodu(epistemolokistatus),alijeneprihvat-ljivo kada neo-pozitivizam tvrdi kako znanstveno relevantno postaje samoonotosemoedokazatiueksperimentu.Oniskljuujepitanjeduhaizanimagasamodohvatljivsvijetkojimislisvojomlogikom.Ostalonijeznanstvenoilisvemutomeoduzimastatusznanstvenosti.Dijalogizmeuteologijeipsihologijeneelibititekobiniodnosnadopunja-vanja(komplementarnosti),pokojemujednastranazakljuujesvojeoperacijeondjegdjedrugazapoinje,nitieliposvakucijenubititraganjezameusob-nompotvrdomislaganjem(konkordizam),negoistraivanjeslinosti(ana-logija) ilikonvergencija kojese razvijajukadasvakadisciplinaslijedisvojvlastitiputipotujeepistemolokistatusdruge.Natajsenainstvarazdra-vadijalokaizmjenaizmeudvijeperspektive,iakokatkadmoepoprimitiiobliksueljavanjaimeusobnekritike.Usvjetlukonstruktivistikekoncep-cijeznanosti,nijednaznanostnemoebitia-teorijska,tojestneutralnadokistraujeljudskuzbilju,jeruvijekpostojiuzronavezaizmeusustava(meto-de)ikonkretnihrezultata,odnosnofilozofskepretpostavkeshvaanjaovje-kakojaodreujuiempirijskumetodologiju.Stogamnogitestoviistatistikinalazizrcaleprividnuobjektivnost.Svakateorijaosobnostipodrazumijevaipretpostavljaodreenoshvaanjeovjeka,odnosnoodreenuantropologiju.Ipsihologijazapoinjesvojaistraivanjaodslikeoovjekukojajekulturnoposredovanaipovijesnooblikovana.Stogasvakiznanstveno-psiholokitrudoko razumijevanja ljudske psihe, bio on kliniki, empirijski ili fenomeno-loki, trebasadravati iodreeniodmakodmodelapsihenaslijeenogusliciovjeka.37Utomsmislu,teologijapotujetradicijufenomenoloko-de-skriptivnemetodeupsihologiji,aliseprotivisvakomoblikuantropolokogredukcionizma,kojimsepokuavapsihikepojavesvestinabiolokeproceseili religiozne pojave na psihike procese. Stoga pozorna kritika refleksija



glavnih teorijaosobnosti iantropologijakojestojeupozadininekihpsiho-lokihslikaovjeka,iznijelajenavidjelodijalektike razlike obzorja38kojepostoje izmeuantropologijakoje sukranskognadahnua ionihkoje tonisu.Uovomkontekstu,teolokaantropologijakritinajepremaodveindi-vidualistikoj sliciovjekainjegovasamoostvarenjakodnekihpsiholokihkola.39 Za kransko poimanje procesa samoostvarenja odluujuu uloguimajuevaneoskevrednoteinasljedovanjeIsusaKrista.

2.2.1. Duevne patnje i pitanje smisla

Onkrajakademskihdiskusija,susretizmeuteologijeipsihologijedogaasedoslovnoimetaforikiuovjekovojnutriniutrenutkukadaonpostavljapi-tanje o smisluvlastitogivotanaoiglediskustvaneotklonjivepatnje,nesre-e,boli,starostiismrtiuivotupojedinca.Figurasmislanijeuspjelaizmaisustavnomreduciranjuupsihologiji.VejeFreudreduciraosmisaonarazinupatolokogsimptomaizamijeniomehanizmomLustprinzip-a(naelougo-de),onogakoji reguliradijalektikupotreba izadovoljenja.40Pitanjesmislatakoseizobliujeupitanjeuinakauredufunkcionalnostiilisemodificiraulogiciumjetnogsmisla.Usuvremenojkulturiprepoznatljivajeodreenaodbojnostpremapostavlja-njupitanjaosmislu.Tonijesamoposljedicaprocesasekularizacije,ili tzv.slomaideologijskihsvjetonazora,vejenadjelukrizadubljerefleksijeijed-navrstalijenostiduhakodnaihsuvremenika.Pitatiseosmislupostojanjaznakjeljudskogdostojanstvaiautentineslobode.RazmiljajuiokrizismislaIvanPavaoII.uencikliciFides et Ratiopie:

Pogledioivotuisvijetu,kojisuestoznanstvenogakaraktera,tolikosuseumnoilidanamdoistapruajuizgledrazmrvljenogznanja.()Mnotvomiljenjameukojimaseraspravljaotometotrebaodgovoriti,ilitakoerrazliitinainitumaenjaipromatranjaljudskogivotaisvijeta,neinenitadrugodolitodajoviezaotravajutusumnjukojalakoprelaziuosjeajskepticizmairavnodunostiiliurazliiteoblikenihilizma.Odatleslijedidaseljudskiduhbavinekomvrstomneodreenogmiljenjakojeljudedovodidotogadasesveviezatvarajuusebeiunutargranicavlastiteimanencije,bezikakvogodnosastranscendentnim(br.81).

Stogajerazumljivodasepapazalaezafilozofijukojabiimalametafiziku narav(teinu)ikojabibilakadranadiiiskustvenedanostitakoda,traeiistinu,moedoprijetidoneegaapsolutnokrajnjegitemeljnog:

36

Usp. B. Forte, Teologia e psicologia: resi-stenza, indifferenza, resa o integrazione?,u:F. Imoda(ur.),Antropologia interdiscipli-nare e formazione,EDB,Bologna2001.,str.9192.

37

Usp.D.S.Browning,Lapsicologiapuoevi-tarelareligione?Dovrebbefarlo?,str.58.

38

Usp.T.Cantelmi S. Paluzzi E. Luparia(ur.), Gli dei morti son diventati malattie. Psichiatria, psicologia e teologia in dialogo,SodecEdizioniRomani diCultura,Roma2000.,str.3031.

39

Paul Vitz upozorio je na odve svjetovnoshvaanje samoostvarenja koje zavrava usamooboavanju. Ipak, moramo primijetitikakojeautorusvompromiljanjuodvepo-lemian traei krivovjerja u suvremenojpsihologiji.Usp.T.CantelmiP.LaselvaS.Paluzzi, Psicologia e teologija in dialogo. Aspetti tematici per la pastorale odierna,SanPaolo,Milano2004.,str.88109.

40

SigmundFreud je jednomu pismu princeziBonapartenapisaosljedee:Utrenutkukadseovjekpitaosmisluivrijednostiivota,onjezapravobolestan;timejesamopriznaodaima zalihu nezadovoljenog libida.Citiranoprema:VictorE.Frankl,Patnja zbog besmi-slena ivota,UPT,akovo1998.,str.104.



Nakrajuovoga tisuljeaekanasveliki izazov,naime tajdaznamonapravitikakonuantakoihitanprijelazodpojave prema temelju.Zatosenesmijeostatisamonaiskustvu(),nunojedasespekulativnopromiljanjedotakneduhovnesupstancijekaoitemeljanakojiseonaoslanja.(br.83)41

Pitanjeosmisluizravnojeilineizravnoprisutnourazliitimoblicimaduev-nihpatnjiitekihmentalnihbolesti.Neuravnoteenostiodkojihtrpisuvre-menisvijetustvarisupovezanesonomosnovnijomneuravnoteenoukojojsukorijeniuovjekovomsrcu(GS,br.10).Usvjetluspomenuteneuravno-teenosti,trebavidjetiimnogepsihikenevolje(depresija,patoloketjesko-be,psihosomatskebolesti,krhkeikonfuzneosobneidentitete,itd.).Molbazapomostogauvijekznaiizahtjevzasmislom.42Novijipsihoanalitiari(E.H.Erikson,R.May,V.Franklidr.)ustanovilisuznakovituvezuizmeusla-bljenjareligioznostiijaanjadezorijentacije,nedostatkanormiinedostatkaznaenja,tihkarakteristinihneurozanaegavremena.43Akojepsihoanali-tiarotvorenkranskojvjeri i teolokiobrazovan,kadzaujeljudskikrik,moetajdogaajpovezatinesamosjezikomkojimgapsihoanalitiketeorijeobjanjavajunegoisbiblijskimjezikom.

2.3. Odnos izmeu teologije i psihologije u kontekstu duobrinitva

MnogidrutvenianalitiarismatrajudajeCrkvanapodrujuduobrinitvaizgubila nakompetentnosti zbognesposobnosti dadananjemuovjekunarazumljivnainponudipomoprirjeavanjunjegovihunutarnjihproblema.Premalojestudiralastrukturuduekakobipojedincuprimjerenomoglapo-moiuprocesupostajanjaovjekom(individuacije).Zaovakavrazvojapo-stojenekipovijesnirazlozi.Naime,inkulturacijakranskeporukeuantikisvijetdovela jedogubitkabiblijsko-spasenjskogshvaanjaduobrinitva.Umjestotoga,pojavilosestoiko-metafizikorazumijevanjeduobrinitva.Takavmoralistiki tipduobrinitvadoniojemnogoplodauodgajanjupuka,alijeplaenavelikacijena.rtvovanajebrigazaovjekavienaunjegovojcjelovitosti,tojestkaoosobno-drutveno,tjelesno-duhovnobie,kaoikulti-viranjenjegovihnesvjesnihsnagainagona.Iztogajeproizalonepotivanjeizanemarivanjeonogempirijskog,prijesvegapsihoterapeutskesposobnostidjelovanja,takodajeantropolokamudrostiznanjegotovonestalaizteo-lokeznanosti.Duobrinitvoseshvaalokaopouavanjeimoralnodisci-pliniranje,apsihoanaliza,dubinskapsihologijaipsihoterapija,nadrugojstra-ni,sebesuvidjelekaopoticanje(ohrabrivanje)ioslobaanjeodmoralizira-juihiautoritativnihinstancapotisnutihNad-JaiOno-snaga.Ovasuprotnostobjanjavanapetostkojapostoji izmeudvijudisciplinaikojanidodanasnijenadvladana.44Praktina teologija,aposebicepastoralnapsihologijakaonjezinsastavnidio,mjestosuzarefleksijuomogunostimaigranicamasu-radnjespsihologijama/psihoterapijamauduobrinikojpraksi.45Teolokopromiljanjeipastoralniradbiljeedugutradicijudodiraspsiholokimma-terijalom.Postojiimplicitnapastoralnapsihologijaevanelja.NjezinjeuzorKristLijenik.Jednoposebnorazdobljepastoralnepsihologijepredstavljatzv. pastoralnamedicina. No, svaki teoloki prihvat psiholoko-terapijskihnacrtauduobrinitvumjerisepo tomekolikoinepristupanimIsusovoevaneoskoduobrinitvokoje jeuvijekzadnjemjerilocrkveneduobri-nikeprakse.46

Uinterdisciplinarnojsuradnjineophodnojeuvijeksauvatijasnuepistemo-lokuimetodolokudistinkcijuizmeuzadaeiulogepsihologaionesvee-nikaiduobrinika.Naovajjenainmogueizbjeiopasnostdasenasmet-njepsiholokeprirodedajuduhovnarjeenja,odnosnodasenaproblemekoji



suistoduhovneprirodedajupsihologijskarjeenja.47Toznaida,sjednestrane,teologijasebenesmijenikadavidjetikaonekumeta-teorijupsihologi-je,dok,sdrugestrane,psihologijskiispravnopostavljenopitanjeuvijekglasi:jelivjerovanjeuBogapomae,anejeliBogpomae.48Psihologiji/psiho-terapijijestzadatakdapromatrapsihikofunkcioniranjeidagaopie.Tako,primjerice,psihoanalizamoeutvrditi

onotosenaljudskompodrujuoitujereligijskimjezikom.Teologijijepak,kojaseosla-njanaRijeBoju,nasamogaBogainaljudsko,zadatakdauoismisaouonometoonijesukaotakviitojesuumeusobnimodnosima.Postupcisutihdvijugranarazliitijersejednabavizdravljem,adrugaspasenjem.49

2.3.1. Fenomenologija zla i spasenja

Ukoliko se teolog, psiholog i psihijatar zanimaju za integralno ovjekovodobro,psihologijaaposebicepsihoterapijaivjeramoguseproimatiuciljuozdravljenjaovjeka.Psihologijapruakranskojteologijiiduobri-nitvujednustanovitufenomenologijuzlaispasenja,otkrivamehanizmeza-robljenosti,krivnje, tjeskobe,straha,kojispreavajususretsBogomipro-tivesesvakojvrstispasenja.Utomsmislu,terapeutski kontekstsuvremenepsihologijeobogaujeteolokapromiljanjaipastoralnirad,jeromoguujepsiholokopromatranjestrukturazlaipristupu podruje nesvjesnoga,kakobisedoloudodirsnjegovomslijepomdinamikominagomilanimslojevi-mauvjetovanjakojazatamnjujuunutranjuslobodu.Odiznimnevanostiza

41

IvanPavaoII.,Fides et ratio. Vjera i razum,KS,Zagreb1999.,str.116117.

42

Ovdje valja spomenuti bekog neurologa,psihijatra i psihoterapeuta Viktora Frankla,osnivaa logoterapije i egzistencijalne ana-lize, terapijskih postupaka usmjerenih naosmiljavanjeivota.Franklusvojimspisimaotvorenogovorionad-smislu,o transcen-dentnostiljudskeegzistencije,oodgovornostiza neto i pred nekim, o vjenomutemelje-nju vrednota, o duobrinitvu, o smrti kaosastavnom dijelu ivota, odnosno njegovuzaokruenju, o Bogu kojega nismo svjesniodnosnoBogukojijedioovjekovevisokepodsvijesti (usp:V. Frankl,Bog podsvijesti,KS,Zagreb1981.,str.4153).O tomekakoFranklovemislimogupomoiperspektivi novih, manje optereenih odno-sa izmeureligioznosti ipsihikogzdravlja,vidi:I.tengl,Vjeraiduevnozdravlje,u:M.JuriM.NikiH.Vukui(ur.),Vje-ra i zdravlje,Zbornikradova,ZakladabiskupJosipLang,Zagreb2005.,str.198201.

43

Moemonabrojitimnogeznaajne teologe ipsihologekoji su sudjelovali u interdiscipli-narnom dijalogu: teolozi kao to suTilharddeChardin,ReinholdNiebuhr, PaulTillich,PeterEvdokimov,J.Werbick,AnselmGrn,EugenBiser,ThomasKreating,itd.;temnogipsiholozi,psihoanalitiariipsihijatrikaotosu: Erik Eriksson, Carl Rogers, RolloMay,

ErichFromm,ViktorFrankl,FransoaDolto,ScottPeck,VladetaJerotiimnogidrugi.

44

Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis heilender Seeelsorge,str.50.

45

Utusvrhu,Ivantenglusvompromiljanjuoperspektivamadijalogapastorala i trendo-vaaktualnepsihoterapijeizdvajaetiriblokapsihoterapija:psihoanaliza,bihevioralnapsi-hologija, psihoterapiju usmjerenu na osobuklijenta i psihoterapiju Gestalt. Usp. Ivantengl,Perspektivedijalogapastoralaitren-dovaaktualnepsihoterapije,u:Bogoslovska smotra,2(2006.),str.429455.

46

Usp. I. Baumgartner, Pastoralpsychologie. Einfrung in die Praxis heilender Seeelsorge,str.44,5862.

47

Usp.T.CantelmiS.PaluzziE.Luparia(ur.),Gli dei morti son diventati malattie, str.25.

48

Usp.M.AlettiF.DeNardi(ur.),Psicoanali-si e religione, str.7778.

49

Usp. T. de Saussure, Psihoanaliza i religi-ja:dvauhazajednueljuizajednurije,uSvesci2(1997.)str.1112.



meusobnidijalog jesu tzv.metapsiholoke tvrdnje.Radi seo refleksijamakojesemoguizvuiizmaterijalakojiizlazinavidjelouklinikojpraksi:oneimajuempirijskopodrijetlo,alievocirajutajnuljudskepsiheiljudskogivotauope.

Kadpastoralpropitujepsihologije/psihoterapije,tonunopovlaizasobomproblemvaluta-cijeikategorizacijematerijala,posebnoakoseodreenainformacijaodnosinakojustvarnostreligioznogizriaja.Takobiistraivanjanapodrujugenetike,bio-sociologijeipsihosomatiketrebalajojednomsenzibiliziratipastoralzapitanjegranicaovjekoveslobode.Zasigurnoeaktualizacijaproblematikeupastoraluimatiodjekaupreispitivanju,naprimjer,braneprivoleiliodabirasveenikogiredovnikogzvanja.50

Psihologijamoepruitipastoralunizmodelarazumijevanjapsiholokezbi-lje,kakoonihglederasta i razvoja takodevijacija ipsihopatolokihoblikaosobnosti.Ove su informacijenaposebannainznaajnekad suupitanjustanovitibolesnireligiozniizriajikojisuzapravosamoformajednepsiho-patologije.Kolikogodreligioznostnedvojbenoimalaiscjeliteljskikarakteribilavaanelementupostizanjuiouvanjuduevnogzdravlja,valjaupozoritiinamoguenezdravedimenzijeodreenihoblikareligioznogaionogatoseuzvjeruvee.Psihologija,dakle,imakritiku funkcijupremareligijikadadonosirezultatepsiholokihistraivanjaomoguemureligijskominducira-nju psihikih smetnji i negativnomutjecaju nezdrave religioznosti u svag-danjemuosobnomidrutvenomuivotu.Kadagovoriotipovimareligijskihsmetnjaumeuljudskimodnosima,teoznaajkamareligioznostikojeprido-noseneuspjehuuborbisaivotnimzahtjevima,psihologijanudidragocjenekriterijepastoralnojpraksizaprosudbuautentinostivjereireligioznogisku-stva.51Utomsmisluvaljalobipromiljatiuzussupervizijeupsihoterapijizapastoralnedjelatnike,posebnokadjerijeosakramentusv.ispovijedi,azaizvjesnefenomene,poputopsjednua,napadastrahazbogosjeajagrenostiisl.,valjalobisvakakotraitimogunostkonzultacijepsihologaodnosnopsi-hijatra.52Nesamopsihologije/psihoterapijenegoteologijaiduobrinitvomogupsihologijama/psihoterapijamatrebaotvoritinizperspektivazanjihovoistraivanjeidjelovanje,jerimotvarapristupznaajnojdimenzijiovjekovezbilje,atojereligiozna,kojastupauznaajnuinterakcijusostaliminapo-sebannainpsiholokimobiljejimaljudskeosobnosti.Bogatstvoreligioznihsimbolaoblikujementalnisklopiivotnenavikepacijenta.Istraivanjereli-gioznihtematikastogajezaklinikudijagnozuipsihoterapijunezamjenjivasastavnicaterapeutskogprocesa.53

Moelipsihoanalizadovestidonaputanjapacijentovihvjerovanjaivjerni-keprakse?54Mnogikatolicijodoivljavajupsihoanalizuateistikomipan-seksualistikom,tejevidekaopotencijalnuopasnostzavlastituvjeru.Tajepercepcijadonekleshvatljiva,piepsihoanalitiarkaAna-MariaRizzuto,zatotojeslubenapsihoanalizamalouinilanatomedapoboljajavnuslikuosebi.Ipak,istieona,etikapsihoanalitiaratemeljisenadubokompotivanjupacijentovihasocijacija,osjeajaiiskustava.Onikojislijededuhpsihoana-litikihtehnika,nenameusvojaosobnauvjerenjaiidejepacijentima.Moese,dodue,dogoditidasereligioznostpacijentamodificiratijekomterapijetakodaonodbacineurotinavjerovanja,odnosnodadoiviproienjevla-stitevjernikeprakseiuvjerenja.Naposljetku,spomenimojojedanvaanviddijalogaisuradnjeizmeudvijudisciplina:pogledinainophoenjapremaljudskoj patnji.Izgleditateolo-gije,psiholokadijagnostikakojajevoenaneopozitivistikimidealom(mitoljudskojsvemogui),ljudskupatnjushvaauredukcijskojperspektivi,jerseizriitoiskljuujeovjekovatranscendentalnaupuenost(hipotezaBoga)



itraenjereligioznogsmislanapitanjepatnje.Teologijapomaedasetajnapatnjeibolestividiunutraobzorjaljudskestvorenostiiprolaznosti,odnosnou povezanosti s naruenim odnosompremaBogu; da se reflektira i stanjaneizljeivostikaoinjenicuivota(protuteaamerikomsnuoosobikojasavrenofunkcionira).Utekimivotnimnedaamadolazidoizraajakr-anskametaforamilosti55(shvaenakaoblizinaBoja)kojaulaziupsiho-lokudramupojedinca,ilipakzakonkria,kojimseistiesnagavjeredaonobesmislenoosmisli,slabostpreobraziusnagu,asmrtuivot.Terapijskadimenzijateologijeiduobrinitvadolazidoizraajaosobitouuporabina-voditeljskoggovora,kojipokuavabolesnikadovestidosvijestionjegovimunutranjimkonicama i blokadama; zatim sudionikoga (participirajueg)govora,kojinastojislomitiokovenjegoveosamljenosti,paondapotvruju-eg(ohrabrujueg)govorakojipokuavauvrstitinjegovonagrienosamo-pouzdanje,kaoitjeiteljskihrijei,koje,naravno,mogubitidjelotvornesamonatemeljuistinskogsuosjeanjaiuivljavanja.56

Kranskazajednicaimaispunitivanuobvezudapomognesprijeitimentalneporemeaje,idabrineopsihikislabimljudima.Moguejedakranisuraujuspsihijatrima,itasuradnjamoebitiodvelikepomoikadaiduobriniciipsihijatriznajusvojaogranienjaimeusobnosepotuju.57

estosuneuspjesiineuinkovitostuterapijamaiuduobrinitvu,izmeuostalog,posljedicainedostatkainterdisciplinarnesuradnjeizmeudvijudis-ciplina.

Zakljuak

KakobivjerodostojnoidjelotvornomoglagovoritioBoguunutarkulturepro-eteznanstvenimmentalitetom,teologijasenesmijezatvoritinegoosluki-vatiidijalogiziratistomkulturom.Unutarvlastitespecifinezadaetumae-njairazumijevanjadogaajaIsusaKristausvjetluvjere,teologijaneizbjenoulaziuodnossdrugimizvorimaljudskogznanja.Postavljanjepitanjaodnosateologijeipsihologije,nesmijestogapostatistvariskljuivostiilikriticizma,negopotrebedaobjedisciplinevidesebeunutarveegobzorjaTajneovjekaiivotauope.Neulazeiusvuproblematikuodnosateologijeipsihologije,ustanovilismodasenjihovaprouavanjamogudodirivatinapodrujuantro-

50

I. tengl, Perspektive dijaloga pastorala itrendovaaktualnepsihoterapije,str.453.

51

O tome to psihologijamoe pomoi teolo-gijiuodreivanjupojmaiskustvaopenito,aposebicevjerskogiskustva,vidiBooBulat,Psiholokiaspektireligioznogiskustva,u:Iskustvo vjere danas.Zbornikradovateolo-kogsimpozija,CUS,Split2000.,str.81115.

52

Usp.I.tengl,Perspektivedijalogapastoralaitrendovaaktualnepsihoterapije,str.454.

53

Ana-MariaRizzuto,Approccio tecnicoalletematiche religiose in psicoanalisi, u: M.AlettiF.DeNardi(ur.),Psicoanalisi e reli-gione,str.184215.

54

Usp.A.-M.Rizzuto,Approcciotecnicoalletematichereligioseinpsicoanalisi,str.213.

55

Usp.F.Imoda,Psichiatria,psicologiaeteo-logia:undialogocritico,u:Gli dei morti son diventati malattie,str.4648.

56

Usp.E.Biser,Nacrtterapijsketeologije,u:Svesci,96(1998.),str.440.

57

SamuelPfeifer,Bodriti slabe. Suvremena psi-hijatrija i duobrinitvo, Steppress, Zagreb1996.,str.9.



pologijekojajedanasumnogoemuukrizi.Teolokopromiljanjemoebitiijestobogaenjezaznanstvenuzajednicuukazujuikakozatvorenostuvla-stitemetodeinainerazmiljanjavodijednostranojvizijiovjekaidrutva.Meusobnasuradnjahumanistikihznanostiipastoralnogradamoepridoni-jetismanjenjuobostranihpredrasuda,izmjenjivanjukorektnihinformacijaovlastitimstajalitima,tekoordiniranomdjelovanjunadobrobitovjeka.Psihologijabitrebalastudiratiljudskureligioznostunjezinojempirijskojda-nosti,onakokakojeivljenaodsubjekta,istraujuinjezineunutarpsihikedinamikeimotivacijeiodriuiseambicijadaobjasninjezinupriroduipo-drijetlo.Teologija, imajuisvojekorijeneuIsusovojduobrinikojpraksi,koristisedubokimpromiljanjimaiotkriimapsiholokogaiitavanjaljud-skezbilje,kakobijaeistaknulaterapijskukvalitetuteologije,odnosnova-nostduhovnedimenzijezazdraviicjelovitiivotnasvimrazinama.

AnelkoDomazet

TheologyandPsychology:Potentialities andLimitsofDialogue

SummaryHow to conceive a fruitful dialogue between Christian theology and psychology? The author is trying to answer the question from theological point of view. The history of relationship between theology and psychology is evident in a wider context of centuries-old dispute on the relations between faith and science and on the method of scientific and theological cognition.

The work consists of three parts. In the first part the author presents two in principle different possibilities of determining the relationship between theology and psychology, and these are: the model of exclusiveness, and the model of identification.

In the second part of the work the relation between theology and psychology is viewed from the perspective of integral anthropology in which man is observed as a physical-psychical-social-spiritual being. The theological anthropology, as different from philosophical, medical or biological anthropology, deals with definite. In the final part, the author counts some chall-enges of interdisciplinary dialogue between theology and psychology for pastoral work, where each of the two disciplines brings its own praxis into mutual exchange spiritual charge, i. e. psychotherapy. Keywords

theology,psychology,interdisciplinarydialogue,anthropology,pastoralpsychology,religiousexpe-rience

Documents

Teologija i Psihologija_mogucnost Dijaloga_2007