Temeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

Temeljne obveze prema djeciu humanitarnim aktivnostima

Fotografije na naslovnici:© UNICEF/NYHQ2007-1907/Noorani© UNICEF/NYHQ2006-2237/Pirozzi

Fotografije na zadnjoj stranici:© UNICEF/NYHQ2008-0724/Volpe© UNICEF/NYHQ2009-0565/Ramoneda

Za više informacija molimo da se obratite: Odjelu za humanitarne politikeUredu za programe u izvanrednim situacijama, UNICEF

Izdavač: UNICEF Odjel za komunikacije 3 United Nations Plaza New York, NY 10017, USA

E-mail: [email protected]: www.unicef.org

© Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF)Prosinac 2017.

Temeljne obveze prema djeciu humanitarnim aktivnostima

iiiii

Kratice

ART antiretrovirusno liječenje

ARV antiretrovirusni

CAP (engl. Consolidated Appeals Process) konsolidirani proces traženja pomoći

CERF (engl. Central Emergency Response Fund) središnji fond za odgovore na izvanredne situacije

GBV (engl. gender based violence) rodno uvjetovano nasilje

HIV i AIDS virus humane imunodeficijencije / sindrom stečene imunodeficijencije

HRBAP (engl. human rights –based approach to programming) programski pristup temeljen na ljudskim pravima

IASC (engl. Inter – Agency Standing Committee)međuagencijski stalni odbor

ICT (engl. information and communication technology)informacijska i komunikacijska tehnologija

INEE (engl. Inter – Agency Netwoork for Education in Emergencies) Međuagencijska mreža za obrazovanje u izvanrednim situacijama

IYCF (engl. Infant and Young Children Feeding) prehrana dojenčadi i male djece

MOSS minimalni operativni sigurnosni standardi

NVO nevladina organizacija

PARMO (engl. Public Sector Alliances and Resource Mobilization Office) Ured za udruživanje u javnom sektoru i mobilizaciju resursa

SAM (engl. severe acute malnutrition) teška akutna pothranjenost

VISION (engl. Virtual Integrated System of Information) virtualni integrirani sustav za informiranje

WASH (engl. water, sanitation and hygiene) voda, sanitarni i higijenski uvjeti

iiiii

Sadržaj

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .ii

I. Okvir, načela i odgovornosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 .1 . Cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21 .2 . Partnerstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 .3 . Opseg . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31 .4 . Jačanje programskog okvira UNICEF-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 .5 . Kontekstualna analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51 .6 . Humanitarna načela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61 .7 . Programski pristup temeljen na ljudskim pravima . . . . . . . . . .61 .8 . Rodna ravnopravnost u humanitarnim aktivnostima . . . . . . . .71 .9 . Načelo „ne čini štetu” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .81 .10 . Globalne norme i standardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91 .11 . Praćenje, analiza i procjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91 .12 . Međuagencijska humanitarna reforma . . . . . . . . . . . . . . . . . .101 .13 . Integrirani programski pristup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 .14 . Zagovaranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 111 .15 . Komunikacija za razvoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 .16 . Upravljanje rizicima i procjena rizika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

II. Programske obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142 .1 . Praćenje učinka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .152 .2 . Brza procjena, praćenje i evaluacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .182 .3 . Prehrana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .202 .4 . Zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242 .5 . Voda, sanitarni i higijenski uvjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .282 .6 . Zaštita djece . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322 .7 . Obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .362 .8 . HIV i AIDS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .402 .9 . Opskrba i logistika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42

III. Operativne obveze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443 .1 . Mediji i komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .443 .2 . Sigurnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .453 .3 . Ljudski resursi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .463 .4 . Mobilizacija resursa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .483 .5 . Financije i administracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .503 .6 . Informacijska i komunikacijska tehnologija . . . . . . . . . . . . . . .51

32 Okvir, načela i odgovornostiTemeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

1.1. Cilj

Temeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima globalni su okvir za humanitarne akcije za djecu koje provode UNICEF i njegovi partneri .

Ovaj se okvir temelji na principima međunarodnog zakona o ljudskim pravima, posebice na Konvenciji o pravima djeteta1, a u slučajevima složenih izvanrednih situacija i na principima međunarodnog humanitarnog prava . Na operativnoj razini temeljne obveze prema djeci zasnovane su na globalnim standardima i normativima za humanitarno djelovanje (vidi odjeljak 1.1.) .

Temeljne obveze prema djeci promiču predvidljivu, djelotvornu i pravovremenu kolektivnu humanitarnu aktivnost . Ostvaruje se kroz partnerstvo vlada, humanitarnih organizacija (uključujući UNICEF) i drugih, uz mobilizaciju kako domaćih tako i međunarodnih resursa .

Temeljne obveze prema djeci su vođene potrebom za ostvarivanjem prava djece pogođene humanitarnom krizom, te su stoga relevantne u svim zemljama . One također vrijede i u akutnim iznenadnim situacijama te u dugotrajnim humanitarnim situacijama .

UNICEF surađuje s partnerima u ostvarivanju principijelnog pristupa i s partnerima nastoji izgraditi savez u pogledu temeljnih obveza prema djeci . Organizacija pridonosi u njihovom ostvarivanju kroz mobilizaciju resursa, izravnu podršku partnerima te zagovaranje . Međutim, ispunjenje temeljnih obveza prema djeci ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući i doprinose drugih partnera te dostupnost resursa .

Temeljne obveze prema djeci za specifične programske obveze po sektorima čine dio kolektivnog programskog odgovora za djecu pogođenu humanitarnom krizom te su osmišljene kao podrška široj međuagencijskoj klasterskoj koordinaciji .

I. Okvir, načela i odgovornosti

1 Konvencija o pravima djeteta, članak 45: „U cilju unapređivanja djelotvorne primjene Konvencije i poticanja međunarodne suradnje u području obuhvaćenom Konvencijom: a) specijalizirane službe, Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i ostala tijela Ujedinjenih naroda imat će pravo na svoje predstavnike kad se raspravlja o primjeni odredaba ove Konvencije koje spadaju u njihovo područje djelatnosti .”


1.2. Partnerstva

Temeljne obveze prema djeci se ostvaruju kroz blisku suradnju partnera, vlada domaćina, organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija – i nacionalnih i međunarodnih – agencija UN-a te donatora . Ovo je u skladu s UNICEF-ovim obvezama prema međuagencijskoj humanitarnoj reformi, uključujući i Načela partnerstva .

1.3. Opseg

Humanitarna situacija definirana je kao svaka okolnost u kojoj su humanitarne potrebe dovoljno velike i složene da zahtijevaju značajnu pomoć i resurse izvana i u kojoj je potreban višesektorski odgovor uz angažman širokog spektra međunarodnih humanitarnih aktera .2 Ovo može uključivati izvanredne situacije manjeg opsega; u zemljama s ograničenim kapacitetima prag će biti niži nego u zemljama s jakim kapacitetima .

2 Međuagencijski stalni odbor, Smjernice za korištenje klasterskog pristupa za jačanje humanitarnog odgovora”, IASC, Ženeva, 24 . studenog 2006 .

Oporavaki redovniprogram

Pripravnost

Rani oporavak

Odgovor

Prvih 8 tjedana Nakon 8 tjedana

Po

go

ršan

je s

itu

acije

ko

d d

jece

Prije početka

Daljnji odgovori rani oporavak

Prag

Vrijeme

Slika 1: Konceptualni okvir za učinkovit odgovor

Izvor: Prilagođeno na temelju Radne skupine IASC-a za pripravnost i planiranje u kriznim situacijama .


Izvanredna situacija jest situacija u kojoj su ugroženi životi i dobrobit velikog broja stanovnika, te zahtijeva izvanredne mjere kako bi se osigurala briga za pogođeno stanovništvo, te njegov opstanak i zaštita .3

Temeljne obveze prema djeci:

• Predstavljaju globalni okvir, koji je UNICEF-a razvio u suradnji s partnerima, za zaštitu prava djece pogođene humanitarnom krizom .

• Primjenjuju se na svu djecu pogođenu humanitarnom krizom, bez obzira na stanje ekonomskog i društvenog razvoja u kojem se nalaze ili na dostupnost UNICEF-ovih resursa .

• Pokrivaju programske i operativne obveze te uključuje intervencije za prehranu, zdravlje, vodu te sanitarne i higijenske uvjete, HIV i AIDS, obrazovanje i zaštitu djece .

• Odražavaju akcije poduzete kroz faze pripravnosti i pružanja odgovora, uključujući akcije za rani oporavak, s naglaskom na rezultate i standarde (vidi Sliku 1) . Temeljne obveze prema djeci uključuju međuagencijske odgovornosti UNICEF-a i njegovih humanitarnih partnera kao i koordinaciju s tijelima vlasti te izražavaju izričitu obvezu razvoja kapaciteta u humanitarnim aktivnostima .

• Utemeljene su u ljudskim pravima i humanitarnim principima, koji predstavljaju kamen temeljac UNICEF-ovih humanitarnih aktivnosti .

• Aktiviraju se u trenucima naglog pogoršanja relativne situacije i dobrobiti velikog broja djece i žena, što zahtijeva izvanredno djelovanje .

• Obuhvaćaju izričite strategije za smanjenje rizika od katastrofa i za razvoj lokalnih kapaciteta u svim fazama humanitarne akcije, uključujući i fazu pripravnosti. Kako bi se zadovoljile navedene temeljne obveze prema djeci, pravovremenost i učinkovitost predstavljaju prioritete prilikom pružanja odgovora .

• Usmjerene su na aktivnosti prilikom prvih osam kritičnih tjedana humanitarnog odgovora i daju smjernice za djelovanje nakon toga, krećući se prema definiranim standardima .

3 Fond Ujedinjenih naroda za djecu, „Programska politika i priručnik za procedure: Programske operacije”, UNICEF, New York, 22 . siječnja 2009 .


• Uključuju i programske i operativne obveze, koje odgovaraju sektorskim programima temeljenim na rezultatima te operativnim područjima koja se smatraju neophodnima za učinkovit odgovor .

• Osigurava unutarnje smjernice za UNICEF-ove politike, uz prepoznavanje jačanja partnerstva i suradnje kao ključa za uspjeh humanitarnih aktivnosti organizacije .

U kontekstu partnerstva i ovisnosti o pristupu, sigurnosti i dostupnosti financiranja, UNICEF se sa svojim partnerima obvezuje da će osigurati pružanje usluga . Uloga UNICEF-a i uloga partnera ovisi o lokalnim uvjetima i odgovarajućim mogućnostima .

1.4. Jačanje UNICEF-ova programskog okvira

Temeljne obveze prema djeci su sastavni dio UNICEF-ova programa u državama u kojima UNICEF djeluje zato što:

• prepoznaju poveznicu između humanitarnih aktivnosti i razvoja te omogućava izričitu usredotočenost na smanjenje rizika od katastrofa

• naglašavaju ključnu ulogu pripravnosti kad je brzi odgovor u pitanju

• osiguravaju platformu za rani oporavak

• uspostavljaju okvir za evaluaciju i učenje .

1.5. Kontekstualna analiza

Primjena temeljnih obveza prema djeci ovisi o kontekstualnoj analizi koja uključuje:

• utjecaj političkih i sigurnosnih zbivanja na djevojčice,

Slika 2: Vremenski okvir za iznenadne izvanredne situacijeVremenski okvir za odgovor utvrđuje rokove za izvanredne situacije koje nastupe iznenada:

• Prva 72 sata obuhvaćaju radnje potrebne za upravljanje i operativne procese .

• Prvih 8 tjedana obuhvaća radnje bitne za ključni odgovor i početak oporavka .

• Aktivnosti ranog oporavka u okviru temeljnih obveza prema djeci su aktivnosti i pristupi koji moraju biti primjenjivani odmah i paralelno s trenutačnim odgovorom .


dječake, žene i muškarce te njihove implikacije za rad i odgovor UNICEF-a i njegovih partnera, uključujući humanitarni pristup i zagovaranje

• pregled tekućeg rada humanitarnih agencija i ostalih dionika, kao i strategija i djelovanja UN-ovih misija, ovisno o angažmanu

• analizu podataka, razvrstanih po spolu i dobi djece, o svim kršenjima prava djece, uključujući i ona navedena u rezolucijama Vijeća sigurnosti o regrutiranju djece, napadima na škole ili bolnice te seksualnom nasilju nad djecom i ženama (vidi rezolucije 1882, 1820, odnosno 1888), te njihovim implikacijama za izvještavanje i odgovor UNICEF-a

• procjenu utjecaja humanitarne krize na konkretne programske sektore kako bi se odredili prioriteti i koordinirao odgovor

• identifikaciju prilika za podržavanje oporavka djevojčica, dječaka, žena i muškaraca unutar programskih sektora .

1.6. Humanitarna načela

UNICEF je posvećen primjeni humanitarnih načela u svojim humanitarnim aktivnostima . Ta načela obuhvaćaju:

• Humanost: poštovanje načela da se prema svim djevojčicama, dječacima, ženama i muškarcima postupa humano u svim okolnostima, spašavanjem života i ublažavanjem patnji, dok se istovremeno osigurava poštovanje pojedinca .

• Nepristranost: omogućavanje da se svima koji trpe pomoć pruži samo na temelju njihovih potreba i prava, ravnopravno i bez ikakva oblika diskriminacije .

• Neutralnost: posvećenost nepristranosti u slučajevima neprijateljstava i suzdržavanju od rasprava političke, rasne, vjerske ili ideološke prirode .

Humanitarni principi jačaju se podizanjem svijesti, izgradnjom povjerenja i zagovaranjem prava djeteta u humanitarnim situacijama, zajedno s državnim tijelima, nedržavnim subjektima i zajednicama .

1.7. Programski pristup temeljen na ljudskim pravima

UNICEF u svim humanitarnim aktivnostima nastoji unaprijediti ostvarivanje ljudskih prava kroz okvir programskog pristupa temeljenog na ljudskim pravima . Ovaj pristup identificira


nositelje prava i njihova prava, kao i odgovarajuće nositelje dužnosti i njihove obveze . Cilj je pristupa jačanje kapaciteta nositelja prava u njihovim potraživanjima prava te nositelja dužnosti u ispunjavanju njihovih obveza . Usredotočen je na ostvarivanje prava isključenih i marginaliziranih skupina te onih čija se prava nalaze u opasnosti da budu povrijeđena . Temeljne obveze prema djeci u središte humanitarnih aktivnosti stavljaju djecu i žene kao aktivne sudionike, a ne samo kao primatelje pomoći .

Primjena programskog pristupa temeljenog na ljudskim pravima mora se staviti u kontekst humanitarne situacije te se posebno moraju prepoznati dodatni izazovi koji proizlaze iz složenih humanitarnih situacija . U obzir također mora biti uzeta uloga humanitarnih agencija kao nositelja dužnosti u složenim izvanrednim situacijama, kao što je propisano međunarodnim humanitarnim pravom .

UNICEF je, uz potporu partnera, posvećen jačanju programskog pristupa u humanitarnim aktivnostima temeljenog na ljudskim pravima:

• upućivanjem na nejednakosti i razlike u analizi, u oblikovanju programa, provedbi i praćenju, prepoznajući pritom kako nejednakosti mogu uzrokovati ili pogoršati stupnjeve ranjivosti u humanitarnim krizama

• promicanjem sudjelovanja djece, adolescenata, žena i ugroženih skupina, te njihovo uključivanje u analizu, oblikovanje i praćenje humanitarnih programa

• jačanjem kapaciteta državnih tijela te nevladinih organizacija i zajednice kao bitne strategije za zajedničko i učinkovito humanitarno djelovanje

• zagovaranjem prava i perspektive djece i žena kao sastavnog dijela humanitarnih aktivnosti .

1.8. Rodna ravnopravnost u humanitarnim aktivnostima

Programski pristup temeljen na ljudskim pravima i program rodne ravnopravnosti dva su komplementarna i međusobno nadopunjavajuća pristupa . Pojam „rodna4 ravnopravnost”

4 Pojam „rod” odnosi se na društvena obilježja i mogućnosti povezane s time jeste li muškog ili ženskog spola te s odnosima između djevojčica, dječaka, žena i muškaraca . Ova su obilježja određena vremenom i kontekstom te su promjenjiva . U većini društava postoje razlike i nejednakosti između žena i muškaraca u dodijeljenim odgovornostima, poduzetim aktivnostima,


odnosi se na ravnopravno uživanje prava, društveno vrednovanih dobara, mogućnosti, resursa i nagrada od strane djevojčica, dječaka, žena i muškaraca . Ravnopravnost ne znači da su djevojčice, dječaci, žene i muškarci isti, već da njihovo uživanje prava, mogućnosti i životnih prilika nije definirano ili ograničeno time jesu li rođeni kao osobe ženskog ili muškog spola .

Humanitarne krize mogu pogoršati već postojeće rodne nejednakosti i mogu dovesti do povećanih rizika, isključivanja i diskriminacije . Međutim, mogu pružiti i mogućnost za pozitivnu promjenu, omogućavajući pomake u tradicionalnim ulogama, stavovima, uvjerenjima i praksama isključivanja .

UNICEF nastoji osigurati da rodna ravnopravnost bude dosljedno integrirana u njegove programe sprječavanja katastrofa, programe humanitarnog odgovora i oporavka . Promicanje rodne ravnopravnosti u humanitarnim aktivnostima najučinkovitije se postiže tako da se osigura da se pružena pomoć i zaštita planiraju i provode u korist djevojčica, dječaka, žena i muškaraca, u skladu s analizom njihovih prava, potreba i mogućnosti . To potiče preciznije razumijevanje situacije, olakšava kreiranje odgovarajućih odgovora, naglašava mogućnosti i resurse unutar pogođene zajednice te osigurava povezanost humanitarne pomoći i dugoročnog razvoja .

1.9. Načelo „ne čini štetu”

UNICEF se zalaže za načelo „ne čini štetu” . To znači da humanitarne aktivnosti moraju:

• izbjegavati povećavanje razlika i izbjegavati diskriminaciju između pogođenih populacija na temelju uzroka krize

• izbjegavati stvaranje ili pogoršavanje degradacije okoliša

• izbjegavati stvaranje ili pogoršavanje sukoba i nesigurnosti kod pogođenih populacija

• uzeti u obzir posebne potrebe najugroženijih skupina djece i žena – uključujući interno raseljene osobe, djecu bez pratnje i osobe s teškoćama u razvoju – te razviti odgovarajuće ciljane programske intervencije .

pristupu i kontroli nad resursima, kao i u mogućnostima donošenja odluka (Ured posebnog savjetnika za pitanja rodne ravnopravnosti i unapređenje položaja žena, „Važni koncepti rodno osviještenih politika”, Brošura 2, OSAGI, New York, kolovoz 2001 .) .


1.10. Globalne norme i standardi

U svojim humanitarnim naporima UNICEF je dužan poštovati niz globalnih normi i standarda proizišlih iz međuvladinih foruma i iz humanitarnih partnerstava . Ove norme i standardi uključuju:

• međunarodno pravo ljudskih prava i načela ljudskih prava, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena

• međunarodno humanitarno pravo, uključujući ženevske konvencije, što doprinosi definiranju uloga i odgovornosti humanitarnih agencija u oružanim sukobima

• humanitarna načela, proizišla iz međunarodnog humanitarnog prava i opisana u rezolucijama Opće skupštine, koja bi trebala biti primijenjena u svim humanitarnim aktivnostima

• rezolucije Opće skupštine, a posebice Rezolucija 46/182, kojom se kreira Međuagencijski stalni odbor (IASC) i koja, između ostalog, Ujedinjenim narodima nalaže pružanje podrške i jačanje kapaciteta pojedine države za djelovanje u izvanrednim situacijama, s ciljem zbrinjavanja žrtava prirodnih katastrofa i ostalih izvanrednih situacija

• relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti, uključujući one koje se odnose na zaštitu djece pogođene oružanim sukobom

• postojeće i nadolazeće globalne humanitarne standarde, uključujući Humanitarnu povelju i Minimalne standarde u odgovoru na katastrofu (Sphere standardi) te Minimalne standarde Međuagencijske mreže za obrazovanje u izvanrednim situacijama (INEE), koji postavljaju minimalne standarde u ključnim poljima humanitarne pomoći za poboljšanje kvalitete pružene pomoći osobama pogođenim katastrofama te za unapređenje odgovornosti humanitarnog sustava pri odgovoru na katastrofu .

1.11. Praćenje, analiza i procjena

UNICEF je, u suradnji sa svojim partnerima, posvećen pružanju podrške humanitarnim aktivnostima kroz sustavno praćenje, analizu i procjenu izvedbe u odnosu na standarde . Ovo podrazumijeva:

• praćenje i analizu situacije u kojoj se nalaze djeca, adolescenti i žene neprekidno, izravno i s partnerima kako


bi se osigurala zajednička brza procjena i pravovremen humanitarni odgovor

• pružanje podrške humanitarnim aktivnostima na temelju brzih procjena provedenih s partnerima i pogođenim populacijama, uključujući djecu, adolescente i žene . Ove procjene, provedene kroz zajedničke međuagencijske mehanizme ili samostalno, prvi su ključni korak u definiranju humanitarnog odgovora .

• mjerenje napretka kako bi se identificirali i rješavali rezultati za djecu i žene u odnosu na odstupanja u standardima i kako bi se bolje upravljalo nastalim humanitarnim odgovorom . Mjerila usvojena u temeljnim obvezama prema djeci predstavljaju globalno prihvaćene razine operativne uspješnosti humanitarnog odgovora, izvedene iz međuagencijskih standarda, uključujući Sphere standarde i Minimalne standarde INEE-a . UNICEF i njegovi partneri definirat će odgovarajuće doprinose u postizanju mjerila prema potrebama konteksta svake zemlje te u okviru konteksta humanitarnog tima zemlje i napora klasterske koordinacije .

• evaluaciju, kako bi se osigurala dublja analiza i kontekstualizacija izvedbe, uzimajući u obzir probleme pristupa, sigurnosti i raspoloživosti sredstava

• usmjeravanje djelovanja u odnosu na temeljne obveze prema djeci uz pomoć širih odgovornosti organizacijskog upravljanja te nadzornih funkcija, u skladu s okvirom odgovornosti UNICEF-a . Ovo podrazumijeva posvećenost pripravnosti i odgovoru .

Imajući na umu različite pristupe partnera, UNICEF-ova redovna načela i prakse revizije bit će u potpunosti primjenjivani u humanitarnim akcijama pod pokroviteljstvom organizacije . UNICEF će, kad god bude moguće, provoditi revizije u ranim fazama humanitarnih djelovanja, tako da se mogu raditi redovite programske prilagodbe .

1.12. Međuagencijska humanitarna reforma

Koordinacija i suradnja ključne su za uspješno humanitarno djelovanje . UNICEF je u potpunosti posvećen međuagencijskoj humanitarnoj reformi te ju podržava kroz:

• osiguravanje vodstva i sudjelovanje u dodijeljenim klasterima i sektorima


• partnerstva koja obvezuju UNICEF na zajednički i principijelan rad na način koji je skladu s međunarodno prihvaćenim normama i koji osnažuje praktičnu primjenu načela partnerstva

• pravovremeno i fleksibilno financiranje partnera

• doprinos učinkovitom strateškom humanitarnom vodstvu i sudjelovanje u njemu .

1.13. Integrirani programski pristup

Integrirani programski pristup koristi se za osiguravanje bliske veze između različitih sektorskih obveza kao i za jačanje međupovezanosti različitih faza humanitarne aktivnosti . Integracija se postiže:

• korištenjem smanjenja rizika od katastrofe kako bi se minimalizirala ranjivost te smanjili rizici od katastrofa za djecu i žene u svim programima . Ovo se postiže ulaganjem u rano upozoravanje i pripravnost za izvanrednu situaciju te jačanjem otpornosti na katastrofe .

• osiguravanjem ključne uloge za pripravnost, koja će dovesti do brzog, učinkovitog i pravovremenog humanitarnog odgovora

• upravljanjem rezultatima i standardima kako bi se osigu-ralo da zbroj svih intervencija bude dovoljan za postizanje očekivanih rezultata . Ovo je vođeno strateškim upravljačkim odlukama temeljenim na upotpunjenim i ažuriranim podaci-ma, procjenama, standardima, ciljevima i praćenju učinka .

• iniciranjem ranog oporavka paralelno s humanitarnim odgovorom kako bi se održali rezultati intervencija spašavanja života, poduprle samopokrenute aktivnosti oporavka pogođene populacije, iskoristile rane ulazne točke za oporavak te umanjila ranjivost na buduće rizike od krize . UNICEF će, nakon što se angažira, aktivno sudjelovati u mehanizmima ranog oporavka i postkriznim međuagencijskom mehanizmima, uključujući procjene potreba, strategije oporavka, mobilizaciju resursa, provedbu programa te integrirane procese planiranja misije na svim razinama .

1.14. Zagovaranje

Podrazumijeva se da zagovaranje predstavlja namjerne napore, temeljene na dokazima, kojima je cilj uvjeriti


donositelje odluka da usvoje politike i poduzmu mjere za promicanje zaštite prava djece i žena u humanitarnim situacijama . Time se iskazuje legitimnost i prvenstvo njihovih perspektiva te pomaže u rješavanju ključnih nedostataka u humanitarnim programima ili politikama . Zagovaranje za djecu i žene:

• predstavlja sastavni dio humanitarnih aktivnosti

• mora biti specifično za kontekst i, kad god je moguće, temeljeno na dokazima te mora biti usmjereno k cijelom nizu dionika, uključujući vlade, kreatore politika, međunarodne organizacije i nevladine subjekte

• mora biti temeljeno na Konvenciji o pravima djeteta, Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i drugim međunarodnim pravnim instrumentima, mirovnim sporazumima te ostalim obvezama vlada i nevladinih subjekata

• daje najbolje rezultate kad se poduzima na kolektivnoj osnovi i u suradnji s drugima

• dovodi do konkretnih akcija s ciljem privlačenja veće političke, ljudske i financijske podrške; olakšava bolji humanitarni pristup; promiče poštovanje međunarodnih zakona i standarda te vodi do pozivanja na odgovornost onih koji krše prava djece . Odsustvo zagovaranja u humanitarnoj situaciji može imati izravan utjecaj na sposobnost UNICEF-a i partnera za pružanje usluga .

UNICEF će, u suradnji s partnerima, voditi računa o mogućim štetnim učincima uključivanja u zagovaračke strategije za sigurnost osoblja, nacionalne programe i ranjive skupine .

1.15. Komunikacija za razvoj

Komunikacija za razvoj u izvanrednim situacijama nastoji podijeliti relevantne informacije o aktivnostima tako da kad se katastrofa dogodi, stanovništvo pogođenih zajednica zna koje akcije poduzeti za održavanje i zaštitu zdravlja i dobrobiti svih članova, uključujući one s teškoćama u razvoju, starije te druge posebno ranjive skupine . To je konzultativni proces između programskih i komunikacijskih stručnjaka, lokalnih vlasti, agenata promjena i zajednica .

Pogrešno je pretpostaviti da su zajednice pogođene humanitarnom situaciju previše šokirane i bespomoćne da bi preuzele odgovornost . Naime, mnogi ljudi, uključujući i


djecu mogu se puno brže vratiti u normalu ako sudjeluju u pomaganju drugima i samima sebi tijekom i nakon izvanredne situacije . Komunikacija za razvoj može pomoći:

• u pružanju podrške programskim sektorima u savjetovanju odraslih, djece i mladih unutar pogođenih skupina od početka krize . Ovo se pokazalo ključnim faktorom u smanjenju broja smrtnih slučajeva i u promicanju psihološkog zacjeljivanja, kohezije i društvene mobilizacije .

• u sklapanju saveza i povezivanju zainteresiranih strana

• u uspostavi središnjeg centra za zdravstveni odgoj i komunikacijsku koordinaciju

• u usredotočenosti na uspostavu ili ponovnu uspostavu pozitivnih individualnih i društvenih praksi

• u izvršavanju brze procjene komunikacijskih kanala i resursa

• u sudjelovanju u sektorskim procjenama koje pomažu pri identificiranju praksi visokog rizika koje utječu na komunikaciju za promjenu ponašanja, kao i mogućnosti za razvijanje mehanizama za odgovor unutar zajednice .

1.16. Upravljanje rizicima i procjena rizika

Dosljedan pristup u identifikaciji i procjeni rizika te upravljanju njima potreban je u svim UNICEF-ovim partnerstvima i programima . Jačanje upravljanja rizicima posebno je važno u humanitarnim aktivnostima zbog povećanih sigurnosnih rizika i rizika od katastrofe, kao i kompleksnijeg radnog okruženja . UNICEF-ova načela upravljanja rizicima5 uključuju:

• prihvaćanje rizika kad prednosti nadmašuju troškove te predviđanje rizika i upravljanje njima uz pomoć planiranja nepredviđenih situacija i ublažavanja utvrđenih rizika

• žurno donošenja odluka, uz prepoznavanje činjenice da je afirmativno upravljanje rizicima ključno za uspjeh . Najbolja strategija može obuhvaćati kombinaciju različitih odgovora na rizike .

• poduzimanje razumnih rizika i provođenje inovacija koje nisu u suprotnosti s kontrolnim mjerama ili zahtjevima usuglašavanja te poticanje inovativnih akcija u primjeni praksi dobrog upravljanja .

5 Fond Ujedinjenih naroda za djecu, „UNICEF-ova politika upravljanja rizicima”, UNICEF, New York, svibanj 2009 .

1514 Programske obvezeTemeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

II. Programske obveze

Programske obveze iz temeljnih obveza prema djeci u humanitarnim aktivnostima zasnivaju se na odgovarajućim mjerilima proizišlim iz globalnih standarda u pojedinim programskim područjima . Namijenjene su tome da omoguće UNICEF-u i njegovim partnerima fleksibilan doprinos u zajedničkom dosezanju standarda, ovisno o njihovim kapacitetima .

Standardi (mjerila) temeljnih obveza prema djeci globalno su prihvaćene razine izvedbe za humanitarni odgovor, proizišle iz međuagencijskih standarda, uključujući i Minimalne standarde INEE-a i Sphere standarde, te rezultata rasprava u međuagencijskim i klaster forumima (posebice u slučajevima standarda zaštite djece) . Korištenje globalno prihvaćenih standarda stavlja temeljne obveze prema djeci na istu razinu s humanitarnom reformom .

UNICEF pridonosi programskim obvezama kroz programske aktivnosti . Na temelju dostupnih dokaza i najboljih praksi UNICEF identificira ključne akcije pripravnosti, odgovora i ranog oporavka koje pridonose svakoj sektorskoj obvezi, istovremeno prepoznajući da će partneri koristiti različite strategije u postizanju globalnih standarda za djecu u humanitarnim aktivnostima .

Sektorske programske obveze pokrivaju prehranu; zdravlje, vodu te sanitarne i higijenske uvjete (WASH); HIV i AIDS; obrazovanje i zaštitu djece . Ove aktivnosti potpomognute su brzom procjenom, praćenjem i evaluacijom; operativnim obvezama; opskrbom; komunikacijom za razvoj te sigurnošću (vidi Sliku 3) .


Slika 3: Programske i operativne obveze

2.1. Praćenje učinka

UNICEF koristi vlastiti sustav praćenja učinka za mjerenje napretka u odnosu na standarde temeljnih obveza prema djeci . Partneri mogu koristiti drugačije alate za praćenje vlastitog učinka .

Praćenje napretka dio je šireg UNICEF-ova sustava za upravljanje učinkom (vidi Sliku 4) . Ova aktivnost pruža informacije o napretku u postizanju standarda temeljnih obveza za djecu, naglašavajući nedostatke koji moraju biti pokriveni . Praćenje napretka ključno je za identificiranje područja u kojima temeljne obveze prema djeci nisu ispunjene i u mobiliziranju resursa za rješavanje tih nedostataka .

Operativne obveze

Ljudskiresursi

Mobilizacijaresursa

Financijei

upravljanje

Informacijskei

komunikacijsketehnologije

Programske obveze

Opskrba

Prehrana Zdravlje WASHZaštitadjece

HIV i AIDS Obrazovanje

Brza procjena, praćenje i evaluacija

Zagovaranje

Komunikacija za razvoj

SigurnostMediji

ikomunikacija


Praćenje osigurava rukovodstvu informacije o kvaliteti, količini i pravovremenosti napretka prema postizanju rezultata za djecu i žene u okviru temeljnih obveza prema djeci . Praćenje učinka ima odgovarajuće pokazatelje za svaki od standarda temeljnih obveza prema djeci . Kad praćenje standardnih pokazatelja nije moguće, mogu se koristiti zamjenski pokazatelji .

Slika 4: Praćenje učinka temeljnih obveza prema djeci

ProgramskiOdgovor

OperativniOdgovor

Prikupljanje podatakas partnerima

Praćenje učinkaklasteraPraćenje učinka i izvještavanje ureda u zemlji djelovanja

Post akcijske revizije, evaluacije

Osiguravanje kvalitete od regionalnog ureda

Podrška praćenja od glavnog ureda-regionalnog ureda

Srednjoročni strateški plan praćenja i izvještavanja

Pripravnost(program i operativnost)

Praćenje radnog plana

DevInfo ili druga javnanacionalna ili platforma

humanitarnognacionalnog tima

VISIONSustav ranog

upozoravanja / ranogdjelovanja


Prikupljanje podataka zahtijeva suradnju s partnerima . O podacima se izvještava kroz tri sustava:

• kroz godišnje izvještaje ureda u zemlji djelovanja, DevInfo ili druge nacionalne platforme ili platforme humanitarnog nacionalnog tima o izvještavanju o programskim dostignućima

• kroz UNICEF-ov sustav za planiranje resursa i upravljanje učinkom: Virtualni integrirani sustav za informiranje (VISION)

• kroz UNICEF-ov sustav ranog upozoravanja / ranog djelovanja za izvještavanje o stupnju pripravnosti .

Voditelji ureda u pojedinim zemljama odgovorni su za prikupljanje, analizu, praćenje i izvještavanje o napretku u odnosu na dogovorene standarde temeljnih obveza prema djeci . Ako je potrebno, moraju razviti i zamjenske pokazatelje specifične za tu zemlju . Praćenje učinka temeljnih obveza za djecu mora služiti kao izvor informacija u procesima donošenja odluka u situacijama koje se brzo mijenjaju . Praćenje i izvještavanje u odnosu na standarde temeljnih obveza za djecu mora biti dovoljno često, ured u zemlji djelovanje i regionalni ured određuju ga od slučaja do slučaja i trebalo bi uključivati rodno osjetljivo prikupljanje podataka .


Programske aktivnosti

Pripravnost

• Pratiti i analizirati sve postojeće humanitarne situacije, uključujući područja koja nisu obuhvaćena nacionalnim programima, dovoljno marljivo da se pokrenu brze procjene kad je to potrebno .

• Pratiti pripravnost ureda, uključujući dovršetak pripravnosti za izvanrednu situaciju te aktivnosti planiranja odgovora i provedbe programske pripravnosti, koristeći sustav ranog upozoravanja / ranog djelovanja .

• Utvrditi postojeće podatke o opasnostima, ranjivostima i kapacitetima kako bi se dobile informacije za osnovnu procjenu, odgovor i oporavak .

• Surađivati s drugim agencijama u razvijanju potrebnih metodologija, alata i sustava upravljanja informacijama te utvrditi potrebne obučene kapacitete za obavljanje pravovremenih međuagencijskih brzih procjena .

• Identificirati obučeno osoblje kako bi se osiguralo da se praćenje učinka poduzme u svakom sektoru .

• Osigurati da su standardi za praćenje učinka uspostavljeni na razini države, uključujući i kroz klastere .

2.2. Brza procjena, praćenje i evaluacija

Obveze

Obveza 1: Situacija djece i žena prati se i dostatno analizira, a brze procjene provode se kad god je potrebno .

Obveza 2: Sustavi za utvrđivanje standarda za učinak redovito prate UNICEF-ove humanitarne aktivnosti, omogućavajući mjerenje provedbe temeljnih obveza prema djeci .

Obveza 3: Humanitarne aktivnosti redovno se procjenjuju u odnosu na temeljne obveze prema djeci, politike, smjernice, UNICEF-ove standarde kvalitete i odgovornosti te navedene ciljeve humanitarnih aktivnosti kroz vježbe vrednovanja (s partnerima kad god je to moguće) .

Strateški rezultat brze procjene, praćenja i evaluacijeHumanitarne aktivnosti za djevojčice, dječake i žene pravovremene su,

djelotvorne i učinkovite

Standardi

Standard 1: Brze procjene provode se pravovremeno za sve humanitarne situacije .

Standard 2: Temeljne obveze i srodne politike, smjernice te UNICEF-ovi standardi kvalitete i odgovornosti koriste se u izradi i provedbi standarda za učinak .

Standard 3: Vježba vrednovanja – evaluacija ili lakši oblik pregleda, ovisno o resursima i kontekstu – poduzima se unutar 3 do 4 mjeseca od izbivanja velike iznenadne izvanredne situacije, ili je ugrađena u redovite vježbe strateškog planiranja u kroničnim izvanrednim situacijama .


Odgovor

• Osigurati provođenje brze procjene pogođene populacije, uključujući djecu, adolescente i žene, kroz zajednički međuagencijski mehanizam, ili samostalno ako je to potrebno, kako bi se odredio početni humanitarni odgovor .

• Osigurati da se u procjenama odražava analiza iz rodne perspektive .

• Osigurati da brzi zahtjevi za pomoć i odgovor budu temeljeni na standardiziranim ciljevima praćenja i procjene pomoći i prijelaza (SMART) i na dostupnim osnovnim informacijama te se pobrinuti da budu konstruirani tako da olakšavaju praćenje .

• Utvrditi ciljeve i opseg evaluacije na temelju razmjera i ozbiljnosti humanitarne krize .

• Sustavno prikupljati svu dokumentaciju relevantnu za odgovor u svrhu praćenja i evaluacije .

• Pobrinuti se za to da sve ključne informacije o učinku za sve sektore budu sustavno prikupljane, lako dostupne te korištene u recenzijama kako bi se poboljšao učinak te kako bi služile kao temelj za buduću evaluaciju .

• Omogućiti da evaluacije humanitarnih odgovora proizvode organizacijske „naučene lekcije” .

Rani oporavak

• Osigurati da brze procjene uključuju i procjene potreba i kapaciteta ranog oporavka . Takve bi procjene, kad god je moguće i primjereno, trebale uključiti nacionalne i/ili lokalne vlasti, kao i pogođeno stanovništvo . Povezati brze procjene s klasterom/mrežom za rani oporavak, ako postoje .

• Podržati napore za održavanje mehanizama praćenja, uključujući i promoviranje njihove integracije u nacionalne, lokalne te sustave na razini zajednice .

• Osigurati da su programi ranog oporavka kreirani uz sudjelovanje pogođenog stanovništva te nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, prema potrebi i u skladu s okvirima temeljenim na rezultatima .

• Osigurati, kad god je to moguće i prikladno, uključenost nacionalnih i/ili lokalnih vlasti u evaluaciju projekata ranog oporavka . Sažeci evaluacija trebaju biti pripremljeni, prevedeni i dostupni partnerima .


2.3. Prehrana

Obveze

Obveza 1: Uspostavlja se učinkovito vodstvo međuagencijske koordinacije za nutritivni klaster s vezama s koordinacijskim mehanizmima drugih klastera/sektora u pogledu ključnih međusektorskih pitanja .

Obveza 2: Pravovremeno se uspostavljaju i/ili ojačavaju sustavi nutritivne procjene i nadzora .

Obveza 3: Ugrožene žene i djeca imaju pristup podršci za odgovarajuću prehranu dojenčadi i male djece (IYCF) .

Strateški rezultat prehraneNutritivni status djevojčica, dječaka i žena zaštićen je

od utjecaja humanitarne krize .

Standardi

Standard 1: Koordinacijski mehanizam svim partnerima daje smjernice u pogledu zajedničkih standarda, strategija i pristupa, osiguravajući pritom identificiranje svih nedostataka i slabosti prehrane; također pruža informacije o ulogama, odgovornostima i nadležnostima kako bi se osiguralo da svi nedostaci budu riješeni bez dupliciranja .

Standard 2: Procjene kvalitete dostavljaju se pravovremeno i pružaju dovoljno informacija za donošenje odluka, uključujući opseg i ozbiljnost nutritivne situacije, temeljne uzroke pothranjenosti te kontekstualne čimbenike .

Standard 3: Sva područja pogođena iz-vanrednom situacijom imaju odgovarajući broj kvalificiranih IYCF savjetnica i/ili funkcionalnih grupa podrške .

Obveza 4: Žene i djeca s akutnom pothranjenošću imaju pristup odgovarajućim službama upravljanja .

Obveza 5: Djeca i žene imaju pristup mikronutrijentima putem obogaćene hrane, dodataka ili pripravaka s višestrukim mikronutrijentima .

Standard 4: Učinkovito upravljanje akutnom pothranjenošću (stopa oporavka je > 75%, a stopa smrtnosti < 10% u terapijskoj skrbi i < 3% uz dopunsku skrb) doseže većinu ciljane populacije (pokrivenost je > 50% u ruralnim područjima, > 70% u urbanim područjima i > 90% u kampovima) .

Standard 5: Zadovoljene su potrebe pogođenog stanovništva za mikronutrijentima: > 90% pokriveno je aktivnostima dodataka ili 90% ima pristup dodatnim izvorima mikronutrijenata za žene i djecu .

Obveza 6: Djeca i žene imaju pristup relevantnim informacijama o programskim aktivnostima vezanim uz prehranu .

Standard 6: Komunikacijske aktivnosti koje pružaju informacije o nutritivnim uslugama (uključujući i kako im i gdje pristupiti) te pravima provode se u svim područjima pogođenim izvanrednom situacijom .


Tehnička opravdanost / dokaz: Cilj temeljnih obveza prema djeci za prehranu jest rješavanje glavnih uzroka nutritivnog pogoršanja i smrtnih slučajeva kroz zaštitu nutritivnog statusa djece i žena, uključujući stanje mikronutrijenata, te kroz identificiranje i liječenje onih koji već pate od pothranjenosti uz primjenu intervencija temeljenih na dokazima i prema međuagencijskim sporazumima i prema postojećim međuagencijskim standardima (npr . Sphere standardima) .

Globalno gledano, više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina može se pripisati pothranjenosti, bilo kao izravnom uzroku smrti ili kroz slabljenje otpornosti organizma na bolesti . Opasnost od smrtnosti od akutne pothranjenosti izravno je povezana s ozbiljnošću pothranjenosti . Dijete s teškom akutnom pothranjenošću ima devet puta veće izglede da umre nego dobro uhranjeno dijete . U štetne posljedice nedostatka mikronutrijenata za žene i dojenčad spadaju i veća opasnost od smrti majki tijekom poroda, rađanje nedovoljno teškog djeteta ili djeteta s mentalnim teškoćama te loše zdravlje i razvoj dojene djece . Nedostatak mikronutrijenata kod male djece povećava opasnost od smrti uslijed zaraznih bolesti i narušenog fizičkog i mentalnog razvoja .

Osiguravanje obogaćene hrane i mikronutrijenata sastavni je dio odgovora . Osim toga, budući da dojena djeca imaju najmanje šest puta više izgleda da prežive u prvim mjesecima, podrška, promicanje i zaštita dojenja od temeljne je važnosti za prevenciju pothranjenosti i smrtnosti dojenčadi u izvanrednim situacijama .


Pripravnost

• Razjasniti odgovornosti UNICEF-a i partnera u vezi s prehranom u humanitarnim situacijama; ojačati postojeće koordinacijske mehanizme ili ih, ako nisu dostupni, kreirati u suradnji s nacionalnim vlastima kako bi se osigurao pravovremen i koordiniran odgovor u skladu s humanitarnim načelima i dogovorenim standardima .

• Podržati multisektorski mehanizam i format brze procjene koji uključuje informacije o nutritivnim prioritetima .

• Osigurati dostupnost smjernica i kapaciteta za provođenje i izvještavanje o brzim nutritivnim istraživanjima i procjenama; zagovarati uključivanje podataka o nutritivnim procjenama i programskom praćenju u nacionalne sustave ranog upozoravanja te osigurati dostupnost ključnih osnovnih podataka o prehrani (uključujući podatke o već postojećoj pothranjenosti te učestalosti bolesti i praksama hranjenja) za potrebe odgovora .

• Uspostaviti integrirane smjernice za upravljanje akutnom pothranjenošću; procijeniti obuhvat postojećih usluga za upravljanje teškom akutnom pothranjenošću (SAM) te uspostaviti plan opskrbe i distribucije za slučaj nepredviđene situacije .

• Uspostaviti smjernice o mikronutritivnim dodacima prehrani te osnovati partnerstva za provedbu mikronutritivnih aktivnosti u izvanrednim situacijama . Napraviti plan za slučaj nepredviđene situacije i mehanizam za nabavu i distribuciju svih potrebnih namirnica za mikronutritivne intervencije u izvanrednim situacijama (vitamin A, jodirana sol, višestruki mikronutritivni dodaci prehrani), uključujući i zalihe ili dogovor o pripravnosti s dobavljačima mikronutritivnih dodataka .


• Zagovarati i dati smjernice o odgovarajućim količinama kvalitetne dopunske hrane koju treba dodati u popis namirnica; definirati osnovne intervencije na polju prehrane za dojenčad i malu djecu (IYCF) u izvanrednim situacijama; razviti, prevesti i unaprijed pozicionirati odgovarajuće materijale za IYCF te uključiti IYCF za izvanredne situacije u stalno obrazovanje zdravstvenih djelatnika i laika savjetnika .

• Mapirati kapacitete zajednice i postojeće komunikacijske kanale kako bi se identificirali oni najučinkovitiji za informacije o prehrani te sastaviti odgovarajuće poruke o prehrani, koje će biti uključene u višesektorske komunikacijske inicijative .

• S odgovornima za opskrbu i logistiku pripremiti planove opskrbe, strategije distribucije i dugoročne ugovore ako je to moguće na lokalnoj razini .

Odgovor

• Ojačati i/ili uspostaviti nutritivni klaster / međuagencijski koordinacijski mehanizam kako bi se osigurala brza procjena nutritivnog sektora; pripremiti akcijski plan nutritivnog klastera / međuagencijskog mehanizma i koordinirati implementaciju usklađenog i prikladnog odgovora kako bi se riješili svi ključni nutritivni nedostaci i slabosti identificirani brzom procjenom, uključujući primijećene nedostatke u prehrani djece i žena .

• Unutar prvog tjedna od izbivanja izvanredne situacije provesti brzu višesektorsku procjenu, uključujući i ključne prioritetne informacije o prehrani, a u roku od šest tjedana provesti brzu procjenu prehrane na razini kućanstva .

• Nadzirati nepoželjne donacije, distribuciju i korištenje mliječnih nadomjestaka ili mlijeka u prahu te poduzeti korektivne mjere .

• U suradnji sa Svjetskim programom za hranu osigurati odgovarajuće upravljanje umjerenom akutnom pothranjenošću djece te dodatnom ishranom ranjivih skupina, uključujući trudnice i dojilje, u skladu s prepoznatim potrebama .

• Podržati postojeće kapacitete za upravljanje SAM-om kod djece na razini zajednice i ustanove te inicirati i podržati dodatno terapijsko hranjenje koliko je potrebno da se dosegne procijenjeno potrebito stanovništvo .

• Podržati i ustanoviti sustave za mobilizaciju zajednice, kao i za identifikaciju i upućivanje akutne pothranjenosti .

• U skladu s kontekstom osigurati visoke doze dopune vitamina A cijepljenjem za svu djecu između 6 i 59 mjeseci starosti, te u suradnji s radnicima u sektoru zdravstva svu djecu (12 − 59 mjeseci) osloboditi glista .

• Osigurati da je jodirana sol uključena u prehrambenu košaricu za izvanredne situacije . Ako to nije moguće i ako je konzumacija u kućanstvu manja od 20 posto, uzeti u obzir distribuciju jodiranih uljnih dodataka za djecu od 6 mjeseci do 24 mjeseca starosti te žene reproduktivne dobi .


• Osigurati višestruke mikronutritivne pripravke za djecu od 6 do 59 mjeseci starosti6 − osim ako je osigurana obogaćena dopunska hrana − te višestruke mikronutritivne dodatke za trudnice i dojilje .

• Zaštititi, podupirati i promicati rani početak i isključivo dojenje novorođenčadi, uključujući uspostavu „sigurnih prostora” sa savje-tovanjem za trudnice i dojilje; podržati zdravo i odgovarajuće hranjenje novorođenčadi mlađe od šest mjeseci7 koja se ne doji, uz istovremeno umanjivanje rizika od umjetne prehrane; osigurati odgovarajuće savje-tovanje o mogućnostima hranjenja dojenčadi te pratiti i podupirati HIV pozitivne majke; sa Svjetskim programom za hranu i partnerima osigu-rati sigurnu, odgovarajuću i prihvatljivu dopunsku hranu za djecu .

• Savjetovati se sa zajednicom o razvoju i provedbi programske komunikacije te uključiti relevantne i na dokazima utemeljene poruke o prehrani u sve aktivnosti programske komunikacije .

• Utvrditi i prenijeti informacije o opskrbi odjelima opskrbe i logistike .

Rani oporavak

• Osigurati da koordinacija i aktivnosti u području prehrane budu povezane s oporavkom i dugoročnim razvojem primjenom održivih tehnologija, strategija i pristupa za jačanje kapaciteta nacionalnog nutritivnog sektora; povezati koordinaciju i aktivnosti u području prehrane s postojećim na-cionalnim strategijama i klasterom/mrežom za rani oporavak te ustanoviti mehanizme izvještavanja koji bi pomagali u donošenju odluka .

• Uvesti, ojačati i/ili prilagoditi informacijski sustav o prehrani (uključujući rutinsko praćenje podataka dobivenih iz programa upravljanja pothranjenošću, rezultata nutritivnih istraživanja te nadzornih podataka) kako bi se olakšala nacionalna ili regionalna situacijska analiza i donošenje odluka za pojačano smanjenje i prevenciju rizika od katastrofe .

• Ako već nije uspostavljeno, pokrenuti raspravu o nacionalnoj politici, strategiji i smjernicama za održivo upravljanje SAM-om .

• Osigurati da se mikronutritivne aktivnosti nadovezuju na postojeće nacionalne kapacitete i da ih podržavaju; potaknuti raspravu o dugoročnim strategijama za osiguravanje mikronutrijenata i potencijalno uključiti nove pristupe uvedene tijekom izvanredne situacije .

• Osigurati da se IYCF aktivnosti nadovezuju na postojeće nacionalne mreže za savjetovanje i podršku prehrane dojenčadi i da ih podržavaju .

• Prilagoditi komunikacijsku strategiju nutritivnih aktivnosti rutinskoj uporabi u zdravstvenim ustanovama i terenskim službama, objediniti takve aktivnosti da bi se povećala pokrivenost te odgovoriti na promjene situacije .

6 Postojeće formulacije višestrukih mikronutritivnih prahova ne bi se smjele davati djeci u područjima endemske malarije zato što sadrže željezo . Politike za ovaj kontekst još se razvijaju .

7 IFE Središnja grupa, Prehrana dojenčadi i male djece u izvanrednim situacijama: Operativne smjernice za osoblje i programske rukovoditelje programa za pomoć u izvanrednim situacijama, Oxford, IFE Središnja grupa, Oxford, veljača 2007 ., verzija 2 .1 .


• Pokrenuti analizu nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u planove ranog oporavka i tranzicije s fokusom na smanjenje rizika .

2.4. Zdravlje

Obveze

Obveza 1: Međuagencijski koordinacijski mehanizmi u zdravstvenom sektoru (npr . klasterska koordinacija) podržani su i pojačani vezama s drugim klasterskim/sektorskim koordinacijskim mehanizmima u pogledu ključnih međusektorskih pitanja .

Obveza 2: Žene i djeca pristupaju intervencijama koje spašavaju život kroz aktivnosti temeljene na stanovništvu i zajednici (npr . kampanje i dani dječjeg zdravlja) .

Obveza 3: Djeca, adolescenti i žene imaju ravnopravan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama s kontinuiranom pokrivenošću izrazito učinkovitih preventivnih i medicinskih intervencija .

Strateški rezultat zdravljaSpriječena je povećana smrtnost djevojčica,

dječaka i žena u humanitarnoj krizi .

Standardi

Standard 1: Zdravstveni program koji su pokrenuli UNICEF i partneri doprinosi razvoju međuagencijskih strateških i provedbenih planova te osigurava da aktivnosti budu u skladu s njima .

Standard 2: 95% pokrivenosti cjepivom protiv ospica, vitaminom A i lijekovima protiv glista u relevantnoj dobnoj skupini pogođenog stanovništva . Sve obitelji u područjima endemske malarije dobivaju dvije mreže za krevet tretirane insekticidom .

Standard 3: 90% djece od 12 mjeseci do 23 mjeseca starosti u potpunosti je pokriveno rutinskim dozama cjepiva kroz prošireni program imunizacije; nema nedostataka antibiotika (pokazatelj zdravlja), oksitocina (pokazatelj za osnovne hitne opstetričke i neonatalne usluge), željeza/folne kiseline (pokazatelj prenatalne skrbi) te antiretrovirusnih lijekova (pokazatelj za sprječavanje prijenosa s majke na dijete) u zdravstvenim centrima u pogođenim područjima; barem jedna ustanova za osnovnu opstetričku skrb na 100 000 ljudi .

Obveza 4: Žene i djeca imaju pristup komunikacijskim intervencijama za promjenu ponašanja kako bi popravili prakse vezane uz zdravstvenu zaštitu i prehranu .

Obveza 5: Žene i djeca imaju pristup osnovnim kućanskim predmetima .

Standard 4: Sve ugrožene populacije izložene su osnovnim zdravstvenim edukativnim/promotivnim porukama putem više kanala .

Standard 5: 90% ugroženog stanovništva ima pristup osnovnim kućanskim predmetima .



Pripravnost

• Razjasniti odgovornosti UNICEF-a i partnera u vezi s zdravljem u humanitarnim situacijama .

• Ojačati postojeće koordinacijske mehanizme ili ih, ako nisu dostupni, kreirati u suradnji s nacionalnim vlastima i Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se osigurao pravovremen i koordiniran odgovor u skladu s humanitarnim načelima i dogovorenim standardima .

• Podržati višesektorski mehanizam i format brze procjene (uključujući prioritetne informacije o zdravlju) .

• Osigurati da planiranje za pripravnost i odgovor u izvanrednim situacijama uključuje strategije isporuke, zahtjeve za resursima, planove opskrbe i ponovne opskrbe te jasno razgraničenje uloga i odgovornosti ključnih partnera .

• Izraditi i održavati popis osnovnih zdravstvenih potrepština, uključujući cjepiva, hladni lanac i osnovne lijekove .

• Identificirati više tehničko osoblje s iskustvom u zdravstvenim politikama u izvanrednim situacijama i ranom oporavku kako bi se ojačali kapaciteti za izvanredne situacije .

• Osigurati periodičnu obuku zdravstvenih djelatnika, uključujući predstavnike zajednice, o pripravnosti i odgovoru na izvanredne situacije .

• Osigurati da su podaci o pokrivenosti kritičnih intervencija nad majkama, novorođenčadi i djecom prije izvanredne situacije ažurirani te, ako je potrebno, ojačati i/ili ustanoviti sustave nadzora, evaluacije i praćenja .

• Razviti odgovarajuće edukativne i promotivne poruke o zdravlju na regionalnoj razini uključivanjem zajednice te osigurati dostupnost i sporazum s odgovarajućim partnerima za provedbu komunikacijskih aktivnosti za promjenu ponašanja na nacionalnoj razini .

Tehnička opravdanost / dokaz: Temeljne obveze prema djeci u području zdravlja baziraju se na rješavanju glavnih uzroka smrtnosti majki, novorođenčadi i djece putem intervencija utemeljenih na dokazima, međuagencijskim sporazumima te postojećim međuagencijskim standardima (npr . Sphere standardima) . U fazi neposredno nakon izvanredne situacije izravni uzroci, poput ozljeda ili nasilja, mogu biti odgovorni za znatan broj smrtnih slučajeva . U dugotrajnim humanitarnim situacijama većina smrtnih slučajeva može se pripisati najčešćim zdravstvenim uvjetima koji prevladavaju u zajednici, kao što su pothranjenost, upala pluća, dijareja, ospice, malarija (u područjima endemske malarije) te neonatalni uzroci . Stoga će se stvarni paket intervencija razlikovati ovisno o kontekstu .

UNICEF je posvećen pružanju podrške kontinuiranoj skrbi tijekom razdoblja majčinstva te razdoblja novorođenčeta i ranog djetinjstva, uz priznanje da je zdravlje majki ključno u osiguravanju zdravlja dojenčadi i djece . UNICEF također podržava kontinuiranu skrb kućanstva, zajednice i zdravstvenih ustanova, s povećanim naglaskom na pristupe zdravlju u zajednici .


• S odgovornima za opskrbu i logistiku pripremiti planove opskrbe i strategije distribucije na temelju lokalnih kapaciteta kako bi se osigurala odgovarajuća dostava potrepština . Izraditi dugoročne sporazume za nabavu osnovnih potrepština tamo gdje su dostupne na lokalnoj razini .

• Razviti kapacitete nacionalnih aktera na svim razinama kako bi mogli odgovoriti na izvanrednu situaciju .

Odgovor

• Podržati jak zdravstveni klaster / međuagencijski koordinacijski mehanizam (kao klasterski partner ili vođa, po potrebi) kako bi se osigurala brza procjena sektora zdravlja i primjena odgovarajućeg odgovora za preživljavanje majki, novorođenčadi i djece .

• Osigurati brzo pružanje paketa usluga koje odgovaraju kontekstu . To obično obuhvaća cijepljenje protiv ospica i distribuciju vitamina A, dugotrajne mreže tretirane insekticidom i lijekove protiv glista, ali će stvarni paket i mehanizam isporuke ovisiti o kontekstu .

• Osigurati ponovnu uspostavu narušenih osnovnih usluga skrbi za žene i djecu, uključujući i pružanje osnovnih lijekova, dijagnostike i potrepština . Prioritetne osnovne zdravstvene usluge obuhvaćat će:

� liječenje stanja s visokim utjecajem na preživljavanje majki, novorođenčadi i djece, kao što su upala pluća, dijareja i malarija (ako je potrebno)

� ključne usluge kao što su zdravstvene usluge za majke, prošireni program imunizacije te usluge prevencije i liječenja HIV-a

� kliničke i psihosocijalne usluge za žrtve seksualnog nasilja i/ili zlostavljanja djece .

• Osigurati širenje ključnih edukativnih i promotivnih poruka o zdravlju te komunikacijskih aktivnosti za promjenu ponašanja među pogođenim stanovništvom, s naglaskom na dostupne zdravstvene usluge, upravljanje domaćinstvom, znakove opasnosti za uobičajena po život opasna stanja (ovisno o kontekstu) te na univerzalnu promociju zdravlja i mjera opreza (npr . dojenja, ponašanja usmjerenog na zdravlje, sigurnog majčinstva, pranja ruku, higijene i sanitarnih uvjeta) .

• Osigurati opskrbu i distribuciju kulturalno i socio-ekonomski odgovarajućih osnovnih kućanskih predmeta za pogođeno stanovništvo .


Rani oporavak

• Osigurati da koordinacija i aktivnosti u području zdravlja budu povezane s oporavkom i dugoročnim razvojem, pružanjem podrške nacionalnim akterima te klasteru/mreži za rani oporavak u izradi tranzicijskih strategija i planova koje jačaju lokalno i nacionalno vlasništvo te razvijaju kapacitete vlade i civilnog društva, rješavanjem smanjenja rizika .


• Osigurati da planovi ranog oporavka i tranzicije uključuju sve što je potrebno za preživljavanje majki, novorođenčadi i djece . Važno je ove planove povezati s postojećim nacionalnim zdravstvenim strategijama (npr . planovima za jačanje zdravstvenog sustava i planovima za reformu sektora zdravstva) .

• Osigurati ključne informacije za ponovno uspostavljanje rutinskih usluga, npr . hladnog lanca za nastavak proširenog programa imunizacije .

• Pokrenuti raspravu o korištenju odgovora u izvanrednim situacijama kao platforme za održivo unapređenje ključnih zdravstvenih intervencija za majke, novorođenčad i djecu te iskoristiti mogućnosti koje pruža izvanredna situacija za revidiranje postojećih strategija i protokola s ciljem „bolje ponovne izgradnje ” .

• Pokrenuti analize nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta u području zdravlja te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u planove ranog oporavka i tranzicije s fokusom na smanjenje rizika .


2.5. Voda, sanitarni i higijenski uvjeti

Strateški rezultat WASH-aDjevojčice, dječaci i žene imaju zaštićen i pouzdan pristup

dovoljnom broju objekata sa sigurnom vodom, kao i sanitarnim i higijenskim uvjetima .

Obveze

Obveza 1: Uspostavlja se učinkovito vodstvo za WASH klaster / međuagencijsku koordinaciju uz povezanost s koordinacijskim mehanizmima drugih klastera/sektora u pogledu ključnih međusektorskih pitanja .

Obveza 2: Djeca i žene imaju pristup dovoljnim količinama vode odgovarajuće kvalitete i kvantitete za piće, kuhanje i održavanje osobne higijene .

Obveza 3: Djeca i žene imaju pristup toaletima i objektima za pranje koji su kulturološki prikladni, sigurni, sanitarno prihvatljivi, jednostavni za korištenje i rodno primjereni .

Standardi

Standard 1: Koordinacijski mehanizam svim partnerima daje smjernice u pogledu zajedničkih standarda, strategija i pristupa; osigurava identificiranje svih nedostataka i slabosti u vezi s prehranom; te pruža informacije o tome tko radi što, gdje, kad i kako da bi se osiguralo da svi nedostaci budu riješeni bez dupliciranja .

Standard 2: Djeca i žene imaju na raspolaganju najmanje 7,5 − 15 litara čiste vode po osobi dnevno .

Standard 3: Najviše 20 osoba po higijenskom toaletu ili čučavcu; korisnici moraju imati sredstva za pranje ruku nakon nužde − sapun ili alternativno sredstvo (kao što je pepeo) .

Obveza 4: Djeca i žene dobivaju ključne informacije vezane uz WASH kako bi se spriječile dječje bolesti, posebno dijareja .

Obveza 5: Djeca imaju pristup objektima sa sigurnom vodom te sanitarnim i higijenskim objektima u okruženjima u kojima uče te u mjestima za djecu .

Standard 4: Edukacija o higijeni i informacije koje se odnose na sigurne i higijenske prakse prehrane i skrbi za djecu osigurane su za 70% žena i skrbnika .

Standard 5: U objektima za učenje i mjestima za djecu litru-dvije pitke vode po djetetu dnevno (ovisno o klimi i individualnoj fiziologiji); 50 djece po higijenskom toaletu ili čučavcu u školama; korisnici imaju sredstva za pranje ruku nakon nužde − sapun ili alternativno sredstvo; odgovarajuća edukacija i informacije o higijeni pružene su djeci, starateljima i učiteljima .



Pripravnost

• Razjasniti odgovornosti UNICEF-a i partnera u vezi s WASH-om u humanitarnim situacijama .

• Ojačati postojeće koordinacijske mehanizme ili ih, ako nisu dostupni, kreirati u suradnji s nacionalnim vlastima kako bi se osigurao pravovremen i koordiniran odgovor u skladu s humanitarnim načelima i dogovorenim standardima .

• Ustanoviti višesektorski mehanizam i format brze procjene koji uključuje prioritetne informacije vezane uz WASH .

• Napraviti krizni plan s proračunom i potrebama opskrbe te, tamo gdje je to moguće, unaprijed odrediti osnovne rodno osjetljive sanitarne i higijenske potrepštine, zalihe vode, tehnologije i kemikalije za pročišćavanje te alate .

• Ugovoriti dugoročne aranžmane za nabavu specifičnih WASH potrepština, procijeniti lokalno tržište za potencijalne kapacitete cisterni za vodu te osigurati dostupnost partnera koji dostavljaju vodu i sporazuma o metodama i standardima .

• Prepoznati ključne ljudske resurse i/ili institucije sa specifičnim znanjem i vještinama u području sanitarne i higijenske edukacije i promjene ponašanja, koji bi se mogli angažirati u planiranju i odgovoru na izvanrednu situaciju, te prikupiti bitne informacije o sanitarnoj i higijenskoj edukaciji .

• Osigurati da krizni plan obuhvaća i djecu u okruženjima u kojima uče (npr . školama); unaprijed odrediti osnovne WASH potrepštine i alate za unapređenje okoline u kojoj djeca uče te podizati svijest o temeljnim obvezama prema djeci u humanitarnim aktivnostima u vezi s WASH-om među dužnosnicima lokalne i državne vlasti, civilnim društvom, tradicionalnim i vjerskim vođama itd .

Tehnička opravdanost / dokaz: Uravnotežen i integriran WASH pristup nužan je za prevenciju i smanjenje stope smrtnosti, pogotovo među djecom u humanitarnim krizama . Nedavni empirijski dokazi pokazuju da je dijareja jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti kod djece u humanitarnim krizama . Svaka epizoda unazađuje rast i razvoj . Gotovo 90 posto slučajeva dijareje može se spriječiti korištenjem sigurne pitke vode, osiguravanjem osnovnih sanitarnih uvjeta te odgovarajućim higijenskim ponašanjem . Pojave dijareje smanjene su za 25 posto poboljšanjem vodoopskrbe, 32 posto poboljšanjem sanitarnih uvjeta, 44 posto pranjem ruku sapunom te 39 posto tretiranjem vode u kućanstvu . Intervencije u kakvoću vode mogu igrati ulogu u smanjenju pojava dijareje za oko pola do 70 posto, pa i više .


Odgovor

• Ojačati i/ili ustanoviti WASH klaster / međuagencijski koordinacijski mehanizam; pripremiti WASH klaster / WASH međuagencijski akcijski plan te koordinirati njegovu provedbu .

• Osigurati da su prava i potrebe djece i žena za sigurnom vodoopskrbom te sanitarnim i higijenskim uvjetima uključene u WASH plan odgovora, proračun i zahtjeve za pomoć te osigurati da djeca i žene imaju prioritetni pristup sigurnoj vodi odgovarajuće kakvoće i količine .

• Osigurati da su potrebe djece vezane uz WASH u okruženju u kojem uče te u mjestima za djecu uključene u plan odgovora za WASH sektor .

• Osigurati da humanitarni odgovor na području WASH-a pridonosi pravima i potrebama djece te da su voda, toaleti, objekti za pranje i sapun u svakom trenutku dostupni djeci i ženama .

• Osigurati da humanitarni odgovor u području WASH-a ostvaruje prava i potrebe djece za toaletima u okruženjima u kojima uče, da je sapun za pranje ruku dostupan u svakom trenutku te da su takvi objekti prilagođeni djeci i djeci s teškoćama u razvoju, privatni, sigurni, kulturološki prikladni te primjereno rodno segregirani .

• Osigurati da djeca, žene i skrbnici dobiju osnovne i kulturološki primjerene informacije o higijenskom obrazovanju i ključnim higijenskim praksama te da je angažiran dovoljan broj promotora edukacije o higijeni, obučenih i opremljenih s materijalima o higijenskom obrazovanju .

Rani oporavak

• Osigurati da koordinacija i aktivnosti vezane uz WASH budu povezane s fazama oporavka i dugoročnog razvoja te klasterom/mrežom za rani oporavak te da se bave smanjenjem rizika .

• Osigurati da su vodne tehnologije i pristupi u skladu s nacionalnim standardima i dugoročnim održivim razvojem – dakle, da se bave smanjenjem rizika – te da je izrađen plan za razvoj kapaciteta za rad i održavanje vodnih usluga na lokalnoj razini .

• Osigurati da su sanitarni i higijenski pristupi i tehnologije odgovarajući, u skladu s nacionalnim standardima te usklađeni s dugoročnim održivim razvojem u cilju smanjenja rizika .

• Osigurati da su uspostavljeni periodički mehanizmi nadzora za praćenje trendova u vezi s pristupom, korištenjem i održavanjem higijenskih objekata, kao i za praćenje trendova povezanih bolesti .

• Osigurati da su strategije promoviranja higijene u skladu s nacionalnim pristupima i dugoročnim održivim razvojem, da se bave smanjenjem rizika, da je izrađen plan za razvoj kapaciteta koji će podržati nastojanja na polju promoviranja higijene te da je uspostavljen nadzorni mehanizam .


• Osigurati da su WASH strategije i tehnologije za okruženja u kojima djeca uče u skladu s nacionalnim strategijama i dugoročnim razvojem, da se bave smanjenjem rizika te da je izrađen plan za razvoj kapaciteta na lokalnoj razini za rad i održavanje WASH objekata u okruženjima u kojima djeca uče .

• Osigurati da su intervencije u polju WASH-a temeljene na čvrstoj procjeni i analizi rizika od katastrofa .

• Pokrenuti analize nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta u području vodoopskrbe i sanitarnih uvjeta te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u planove ranog oporavka i tranzicije, s fokusom na smanjenje rizika .


2.6. Zaštita djece

Obveze

Obveza 1: Uspostavlja se učinkovito vodstvo za klasterska područja odgovornosti za zaštitu djece i rodno uvjetovanog nasilja (GBV) s vezama s koordinacijskim mehanizmima drugih klastera/sektora u pogledu ključnih međusektorskih pitanja . Pružena je podrška uspostavi koordinacijskog mehanizma za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku .

Obveza 3: Ojačani su ključni mehanizmi zaštite djece u područjima pogođenima izvanrednom situacijom .

Strateški rezultat sektora zaštite djecePrava djevojčica i dječaka na zaštitu od nasilja, zlostavljanja

i iskorištavanja podupiru se i promiču .

Standardi

Standard 1: Koordinacijski mehanizmi za zaštitu djece i rodno uvjetovanog nasilja svim partnerima daju smjernice u pogledu zajedničkih standarda, strategija i pristupa; osiguravaju identificiranje svih nedostataka i slabosti zaštite djece/GBV-a; pružaju informacije o ulogama, odgovornostima i nadležnostima kako bi se osiguralo da svi nedostaci budu riješeni bez dupliciranja . Uspostavljeni su koordinacijski mehanizmi za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku i povezani su s relevantnim klasterima .

Obveza 2: Prate se i izvještava o teškim povredama i drugim ozbiljnim problemima zaštite djece i žena i sustavno potiče na odgovor (uključujući zagovaranje) .

Standard 2: Periodični izvještaji o teškim povredama i drugim ozbiljnim problemima zaštite djece i žena dostupni su i koriste se .

Standard 3: Uspostavljen je plan za prevenciju i odgovor na ozbiljne rizike za zaštitu djece koji se nadovezuje na postojeće sustave; uspostavljena su sigurna okruženja za najranjiviju djecu .

Obveza 4: Sprječava se i rješava odvajanje djece od obitelji te se promovira skrb obiteljskog tipa .

Obveza 5: Sprječava se i rješava nasilje, iskorištavanje i zlostavljanje djece i žena, uključujući i GBV .

Standard 4: Identificirana su sva djeca odvojena od roditelja i djeca bez pratnje te se nalaze u smještaju obiteljskog tipa ili odgovarajućoj alternativnoj skrbi .

Standard 5: Pogođene zajednice mobi-lizirane su u prevenciji i rješavanju nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja djece i žena; poboljšani su postojeći mehanizmi za od-govor na potrebe onih koji su preživjeli GBV .

Obveza 6: Pruža se psihosocijalna podrška djeci i njihovim skrbnicima .

Standard 6: Svi programi zaštite djece uključuju psihosocijalnu podršku u svoj rad u skladu s IASC smjernicama za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku .

Obveza 7: Rješava se i sprječava regrutiranje i iskorištavanje djece, kao i nezakonito i proizvoljno pritvaranje djece pogođene sukobom .

Standard 7: Izrađen je i implementiran međuagencijski plan za prevenciju i odgo-vor na regrutiranje djece; provodi se zago-varanje protiv nezakonitog i proizvoljnog pritvaranja djece pogođene sukobom .

Obveza 8: Sprječava se da država ili nedržavni čimbenici koriste nagazne mine i drugo neselektivno ili nezakonito oružje te se sanira njegov učinak .

Standard 8: Djeca i zajednice u pogođe-nim područjima imaju pristup edukaciji o rizicima od mina / neeksplodiranih sredstava i bolje su zaštićeni od učinaka nagaznih mina i drugog neselektivnog i/ili nezakonitog oružja .



Pripravnost

• Razjasniti odgovornosti UNICEF-a i partnera u vezi sa zaštitom djece u humanitarnim situacijama .

• Ojačati postojeće koordinacijske mehanizme kako bi se osigurao pravovremen i koordiniran odgovor u skladu s humanitarnim načelima i standardima . Ako koordinacijski mehanizmi ne postoje, kreirati ih u suradnji s nacionalnim vlastima . Razjasniti koordinacijske mehanizme za rodno uvjetovano nasilje te mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku .

• U dogovoru s vladom razviti međuagencijski plan pripravnosti na temelju utvrđenih rizika, kapaciteta i resursa . Razviti standarde učinka za zaštitu djece, rodno uvjetovano nasilje i elemente zaštite djece u području mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške .

• Obučiti osoblje i partnere o zaštiti djece u izvanrednim situacijama korištenjem politika, alata i temeljnih obveza prema djeci .

• Ugovoriti korištenje globalnih zajedničkih međuagencijskih obrazaca za registriranje, praćenje i ponovno spajanje obitelji; izraditi poruke sa zajednicama i ključnim akterima za sprječavanje odvajanja obitelji i minimaliziranje institucionalizacije te razviti i unaprijed odrediti opremu za praćenje obitelji, ponovno spajanje i alternativnu skrb .

• Utvrditi i širiti relevantne zakonske i regulatorne okvire, protokole za odgovor, mehanizme upućivanja i znanje o društvenim stavovima i vrijednostima .

• Utvrditi dionike, službe i partnere s kapacitetom za rješavanje nasilja, iskorištavanja ili zlostavljanja, uključujući GBV, te izgraditi kapacitete partnera u pružanju višesektorskih usluga žrtvama i preživjelima prilikom pružanja odgovora (npr . zdravstvene usluge, psihosocijalna podrška, sigurnosne te pravne usluge) .

• Utvrditi ključne prilike za integraciju psihosocijalne podrške u program zaštite djece, u skladu s IASC smjernicama za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku .

• Utvrditi i širiti informacije o međunarodnim i nacionalnim standardima minimalne dobi za regrutiranje u oružane snage i grupe te po

Tehnička opravdanost / dokaz: Iskustvo pokazuje da humanitarne situacije povećavaju postojeće rizike i stvaraju nove . Prevencija i programski odgovor na specifična kršenja prava djece – poput odvajanja djece od njihovih obitelji; povezivanja s oružanim snagama i skupinama; izlaganje GBV-u, nagaznim minama i neeksplodiranim napravama te psihosocijalnim opasnostima – podržavaju se razvojem i provedbom međuagencijskih smjernica u ovim područjima . Sve se više prepoznaje i potreba za jačanjem niza mehanizama zaštite djece za sprječavanje i odgovor na različite oblike nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja (vidi UNICEF-ovu strategiju za zaštite djece, 20 . svibnja 2008 .) .


potrebi, zagovarati prihvaćanje međunarodnih obveza u nacionalno zakonodavstvo .

• Identificirati i riješiti faktore rizika koji dovode do regrutiranja djece, kao i do nezakonitog i proizvoljnog pritvaranja djece, pripremiti popis za provjeru oružanih snaga te podizati svijest u pritvorima kako bi se spriječilo kršenje prava djece .

• Raditi na zagovaranju protiv korištenja, skladištenja, proizvodnje i prijevoza nagaznih mina i drugog neselektivnog i/ili nezakonitog oružja te provesti mapiranje kapaciteta . Izgraditi kapacitete za edukaciju o nadzoru i opasnostima od mina .

• Uspostaviti dugoročne sporazume za nabavu specifičnih potrepština i unaprijed odrediti osnovne elemente opskrbe .

Odgovor

• U dogovoru s vladom i drugim partnerima uspostaviti, aktivirati i podržati koordinacijske mehanizme za zaštitu djece, rodno uvjetovano nasilje, mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku, kako bi se koordinirali brza procjena, mapiranje, financiranje, izrada strategije i uključenost pogođenog stanovništva .

• U oružanim sukobima inicirati uspostavu mehanizama praćenja i izvještavanja s fokusom na ozbiljna kršenja prava djece i seksualno nasilje protiv djece i žena, s ciljem razvijanja akcijskih planova, te osigurati da ugrožena djeca i žene budu upućeni na postojeće usluge .

• Podržati lokalna sigurna okruženja za žene i djecu, uključujući i prostor za djecu, obraćajući posebnu pozornost na djevojčice, adolescente i njihove staratelje, te pružiti podršku aktivnostima ranog razvoja djece .

• Osigurati upotrebu uobičajenih obrazaca za registraciju i praćenje te istražiti upotrebu međuagencijskih baza podataka o zaštiti djece kako bi se identificirala, registrirala, provjerila, ponovno ujedinila i pratila djeca odvojena od roditelja i djeca bez pratnje .

• Zagovarati neposrednu skrb obiteljskog tipa za djecu odvojenu od roditelja te raditi na sprječavanju odvajanja tijekom raseljavanja i ekstremnih ekonomskih teškoća .

• Mobilizirati postojeće društvene mreže podrške za djecu i žene te podržati nastavak dobno, rodno i kulturno primjerenih aktivnosti za djecu i žene .

• Zahtijevati od naoružanih grupa i snaga da se obvežu da će prestati regrutirati i iskorištavati djecu ili izbjegavati regrutiranje i iskorištavanje djece u skladu s Pariškim obvezama; pregovarati da se provjere borci i pripadnici te da se registriraju, identificiraju i oslobode pridružena djeca .

• Raditi na zagovaranju protiv nezakonitog i proizvoljnog pritvaranja djece te olakšati pristup pravnoj i ostaloj pomoći djeci koja su u kontaktu sa zakonom .


• Utvrditi prijetnje od nagaznih mina, ostalih eksplozivnih naprava i nesigurnog oružja i streljiva . Koordinirati i provesti edukaciju o opasnostima od mina za specifičnu publiku te pratiti korištenje ili prisutnost nedopuštenog, nesigurnog ili nezakonitog oružja i streljiva, izvještavati o njemu i zagovarati borbu protiv njega .

• Utvrditi i prenijeti informacije o potrebama opskrbe odjelima opskrbe i logistike .

Rani oporavak

• Ojačati uključenost i/ili vodstvo predstavnika vlade i drugih nacionalnih partnera u koordinacijske strukture .

• Podržati partnere u identificiranju ozbiljnih problema na polju zaštite, njihovom praćenju i izvještavanju o njima kako bi se pokrenulo reagiranje i zagovaranje .

• Izgraditi kapacitete vlada, zajednice i sustava zaštite za djecu i žene .

• Zagovarati i pružiti tehničku podršku uključivanju pitanja koja se bave ostvarivanjem prava djece i žena u okviru reforme sektora vladavine prava i sigurnosti; podržati obnavljanje i/ili jačanje sustava matičnih knjiga rođenih .

• Pokrenuti sustave za sigurno i poticajno srodničko udomiteljstvo te se suprotstaviti preuranjenom posvajanju; nadograditi postojeće nacionalne sustave socijalne skrbi kad je to moguće i kad je u najboljem interesu djece .

• Uključiti lokalne kapacitete u rješavanje nasilja i iskorištavanja te podržati pružatelje usluga, policijske službenike, grupe za prava žena, zajednice i djecu kako bi se spriječilo nasilje, iskorištavanje i zlostavljanje, uključujući GBV .

• Integrirati psihosocijalnu podršku u prostoru za djecu i ostale aktivnosti za zaštitu djece i žena te koordinirati i upućivati mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci u drugim sektorima .

• Pokrenuti otpuštanje i demobilizaciju za inkluzivan lokalni pristup reintegraciji, temeljen na Pariškim načelima .

• Pokrenuti nestigmatizirajuće pristupe društvene reintegraciju usmjerene na zajednicu te podržati osiguravanje sredstava za život za ugrožene žene i djecu .

• Pokrenuti integraciju edukacije o opasnostima od mina u postojeće programe edukacije i osvješćivanja javnosti te u koordinaciji s partnerima ustanoviti programe prevencije, edukacije i podrške za preživjele .

• Pokrenuti analize nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta u području zaštite djece i žena te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u planove ranog oporavka i tranzicije s fokusom na smanjenje rizika .


2.7. Obrazovanje

Obveze

Obveza 1: Uspostavlja se učinkovito vodstvo za obrazovni klaster / međuagencijsku koordinaciju (zajedničko vodstvo s drugom agencijom) uz povezanost s koordinacijskim mehanizmima drugih klastera/sektora u pogledu ključnih međusektorskih pitanja .

Obveza 2: Djeca, uključujući djecu predškolske dobi, djevojčice i drugu isključenu djecu, imaju pristup kvalitetnim mogućnostima obrazovanja .

Obveza 3: Uspostavljaju se sigurna i zaštićena okruženja za učenje koja promiču zaštitu i dobrobit učenika .

Strateški rezultat sektora obrazovanjaDjevojčice i dječaci imaju pristup sigurnom i zaštićenom

obrazovanju i ključnim informacijama za vlastitu dobrobit .

Standardi

Standard 1: Koordinacijski mehanizam svim partnerima daje smjernice u pogledu zajedničkih standarda, strategija i pristupa; osigurava identificiranje svih nedostataka i slabosti obrazovanja; pruža informacije o ulogama, odgovornostima i nadležnostima kako bi se osiguralo da svi nedostaci budu riješeni bez dupliciranja .

Standard 2: Škole su ponovno otvorene, a neformalni krizni programi za djecu i adolescente, uključujući igru i rano učenje za malu djecu, uspostavljeni su u pogođenim zajednicama .

Standard 3: Škole su sigurne i bez nasilja, a djeca, uključujući i djevojčice, mogu se slobodno kretati od kuće do škole .

Obveza 4: Psihosocijalne i zdravstvene usluge za djecu i učitelje integrirane su u obrazovanju .

Obveza 5: Adolescenti, mala djeca i skrbnici imaju pristup odgovarajućim programima životnih vještina i informacijama o izvanrednim situacijama, te oni koji nisu išli u školu, posebno adolescenti, dobivaju informacije o obrazovnim mogućnostima .

Standard 4: Sve humanitarne akcije koje se odnose na obrazovanje integriraju odgovarajuće psihosocijalne, zdravstvene i nutritivne intervencije .

Standard 5: Implementirani su relevantni obrazovni programi, uključujući one za adolescente i malu djecu .



Pripravnost

• Razjasniti odgovornosti UNICEF-a i partnera u vezi s obrazovanjem u humanitarnim situacijama .

• Ojačati postojeće koordinacijske mehanizme ili ih, ako nisu dostupni, kreirati u suradnji s nacionalnim vlastima kako bi se osigurao pravovremen i koordiniran odgovor u skladu s humanitarnim načelima i dogovorenim standardima .

• Podržati višesektorski mehanizam i format brze procjene koji uključuje prioritetne informacije vezane uz obrazovanje .

• Zagovarati da se uvede dio o izvanrednim situacijama u planove i proračun obrazovnog sektora, uključujući planove pripravnosti, te unaprijed odrediti alate za obrazovanje i rani razvoj djece ili sklopiti pomoćne sporazume s dobavljačima i partnerima .

• Podržati nacionalne vlasti u planiranju odgovarajućih privremenih prostora za učenje; ustanoviti kodeks ponašanja za rješavanje svih oblika nasilja, seksualnog iskorištavanja, zlostavljanja i diskriminacije u situacijama dok djeca uče te osigurati zajedničko planiranje pripravnosti s klasterima WASH-a i zaštite i partnerima (vidi također WASH i zaštita djece temeljne obveze prema djeci) .

• Podržati nacionalne vlasti u prilagodbi obrazovnog sustava da odgovori na psihosocijalne potrebe učenika i na povećanu ugroženost u izvanrednim situacijama te se dogovoriti oko paketa i pristupa izobrazbe koji uključuju psihosocijalnu podršku, smanjenje rizika i ugroženosti, kao i osnovnu promidžbu iz područja zdravlja, higijene i prehrane .

• Dogovoriti se s partnerima o obrazovnim informacijskim i komunikacijskim strategijama i pristupima, uključujući strategije koje promiču sudjelovanje adolescenata, uz pomoć postojećih prilagođenih materijala .

Tehnička opravdanost / dokaz: Obrazovanje nije samo pravo, ono u izvanrednim situacijama, kroničnim krizama i počecima obnove pruža fizičku, psihosocijalnu i kognitivnu zaštitu koja može biti ključna i za spas i za održanje života . Obrazovanje održava život nudeći sigurne prostore za učenje i podršku ugroženim pojedincima, posebno maloj djeci i adolescentima . Obrazovanje ublažava psihosocijalni utjecaj sukoba i katastrofa pružajući osjećaj normalnosti, stabilnosti, strukture i nade za budućnost tijekom kriznih vremena te pruža osnovnu građu za buduću ekonomsku stabilnost .

Obrazovanje također može spasiti živote kroz zaštitu od iskorištavanja i povreda te pružajući znanja i vještina za preživljavanje krize širenjem poruka koje spašavaju živote . Integriranje obrazovanja o rizicima od katastrofa u nacionalne kurikulume te izgradnja sigurnih školskih objekata dva su prioriteta koja doprinose napredovanju zemlje prema Milenijskim razvojnim ciljevima (vidi INEE − Minimalne standarde za obrazovanje u izvanrednim situacijama, kroničnim krizama i ranoj obnovi) .


• Promicati školske planove pripravnosti za izvanredne situacije, zagovarati izgradnju sigurnih školskih ustanova te uključiti osnovne mjere smanjenja rizika od katastrofa u školske programe .

• Razviti kapacitete obrazovnih tijela za pripremu školskih sustava na svim razinama za odgovor na izvanredne situacije .

Odgovor

• Uspostaviti i aktivirati transparentne i inkluzivne koordinacijske mehanizme obrazovnog klastera te odrediti kadar koji vodi međuagencijsku koordinaciju .

• Revidirati i razviti okvir, strategiju i akcijski plan odgovora za obrazovni sektor na temelju nalaza procjene .

• Pratiti provedbu programskih aktivnosti i osigurati kapacitete na svim razinama kako bi se učinkovito odgovorilo na krizne situacije .

• Osigurati da je obrazovanje integrirano u hitne zahtjeve za pomoć, sastanke s donatorima, Središnji fond za odgovore na izvanredne situacije (CERF) i druge prijedloge financiranja kako bi se osiguralo da sektor dobije odgovarajuću pozornost .

• Zagovarati i podržati ponovno otvaranje škola i uspostavu neformalnih obrazovnih i rekreacijskih programa; osigurati odgovarajuće osnovne materijale za obrazovanje, rano učenje i rekreaciju te uključiti posebne mjere za djecu koja trebaju pomoć pri ponovnom uključivanju u obrazovni sustav (npr . djevojčice, te ugrožena i društveno isključena djeca) .

• Uspostaviti sigurna privremena mjesta za učenje za sve dobne skupine u dogovoru sa zajednicama te, gdje je to prikladno, uspostaviti usluge na lokalnoj razini – kao što su vodoopskrba i sanitarne usluge – oko škola, koje nadopunjuje segment promoviranja higijene .

• Riješiti nasilje u prostoru i oko prostora za učenje i škola – uključujući i sigurnost djece na putu do škole – s fokusom na adolescentice .

• Pokrenuti dostupnu psihosocijalnu podršku za učitelje i učenike te za njih osigurati odgovarajuće aktivnosti u privremenim mjestima za učenje, a za malu djecu i adolescente u mjestima za djecu; uspostaviti početne veze s osnovnim zdravstvenim i prehrambenim uslugama .

• Osigurati razvoj i implementaciju programa i obrazovnog sadržaja o životnim vještinama relevantnim za kontekst (npr . osnovno zdravlje, prehrana i promoviranje higijene), kao i prevencije, zaštite, uključivanja i podrške vezano uz HIV i AIDS (vidi također HIV i AIDS temeljne obveze prema djeci) te GBV, rješavanja sukoba i informacija o situaciji (npr . potresi i oružani sukobi); te uključiti pogođeno stanovništvo, posebno adolescente i mlade .



Rani oporavak

• Osigurati da koordinacijski mehanizam obrazovnog klastera integrira odgovor u slučaju izvanrednih situacija s dugoročnom vizijom i planom oporavka .

• Sudjelovati, ustanoviti ili voditi, prema potrebi, koordinacijski mehanizam ranog oporavka u obrazovanju te podržati klaster/mrežu za rani oporavak .

• Osigurati da provedba odgovora u sektoru obrazovanja u izvanrednim situacijama uključuje načela pristupa prilagođenog djeci .

• Osigurati da se intervencije u polju obrazovanja zasnivaju na detaljnoj procjeni i analizi rizika od katastrofa .

• Zagovarati i podržati ponovnu izgradnju škola prema sigurnim, uključivim, jednakim modelima prilagođenima djeci, uključujući svu djecu, bez diskriminacije, kao i mjere pripravnosti škola za izvanrednu situaciju .

• Podržati uključivanje elementa smanjenja rizika od katastrofa u planove i proračune obrazovnog sektora .

• Zagovarati i podržati razvoj održivih i odgovarajućih standarda i nacrta za obnovu škola koje su prilagođene djeci i otporne na opasnosti .

• Zalagati se za odgovarajuću naknadu za učitelje i nastavne asistente u skladu s dogovorenim međuagencijskim smjernicama .

• Zagovarati i podržati integraciju životnih vještina (s fokusom na smanjenje rizika od katastrofe) u formalno i neformalno obrazovanje .

• Pokrenuti analize nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta u području obrazovanja te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u planove ranog oporavka i tranzicije s fokusom na smanjenje rizika .



Pripravnost

• Izraditi informativni materijal o HIV-u specifičan za kontekst, utvrditi i uključiti postojeće mreže u zajednici te uspostaviti partnerstva između klastera kako bi se osiguralo uvođenje problematike HIV-a u odgovore sektora .

• Dogovoriti se s partnerima o mehanizmima za dosezanje i praćenje djece i žena koji bi mogli izgubiti pristup osnovnim uslugama povezanih s HIV-om te se pripremiti za brzo osiguravanje kanala za opskrbu lijekovima .

2.8. HIV i AIDS

Strateški rezultat sektora za HIV i AIDSU humanitarnoj se krizi ne povećava podložnost infekciji HIV-omte su ispunjene potrebe njege povezane s HIV-om koje proizlaze

iz humanitarne krize .

Obveze

Obveza 1: Djeca, mladi i žene imaju pristup informacijama o prevenciji, njezi i liječenju .

Obveza 2: Djeca, mladi i žene imaju pristup prevenciji, njezi i liječenju HIV-a i AIDS-a tijekom krize .

Obveza 3: Usluge prevencije, njege i liječenja nastavljaju se pružati djeci, mladima i ženama .

Standardi

Standard 1: Dosegnuto je 90% pogođenog stanovništva te su im pružene informacije o prevenciji, njezi i liječenju .

Standard 2: 80% stanovništva pogođenog izvanrednom situacijom ima pristup relevantnim uslugama prevencije, njege i liječenja HIV-a i AIDS-a, npr . skrb nakon silovanja uključuje profilaksu nakon izlaganja virusu, liječenje spolno prenosivih infekcija, sprječavanje prijenosa HIV-a s majke na dijete te antiretrovirusno liječenje .

Standard 3: 80% stanovništva pogođenog izvanrednom situacijom kojem je ranije pružena njega i liječenje zbog HIV-a nastavlja primati antiretroviruse za sprječavanje prijenosa HIV-a s majke na dijete te se djeca i mladi koji koriste ART nastavljaju liječiti .

Tehnička opravdanost / dokaz: HIV i humanitarne situacije međusobno su povezani i preklapaju se diljem svijeta . Budući da je zaraza HIV-om trajna, od velike je važnosti da se odgovarajuće preventivne mjere poduzimaju u svim situacijama, uključujući humanitarne situacije . Provedba njege i liječenja HIV-a i AIDS-a, uključujući poštovanje zahtjeva pridržavanja i usklađenosti, pokazala se praktički izvedivom, dokumentirano je smanjenje stope smrtnosti .


• Osigurati da su sve žene uključene u usluge sprječavanja prijenosa HIV-a s majke na dijete te svi članovi zajednice koji koriste ART, uključujući djecu, imaju kartice s pojedinostima liječenja .

Odgovor

• Osigurati pokrivenost HIV-a u inicijativama zdravstvenog sektora u okviru kampanja za promoviranje zdravlja u zajednicama, kao i u inicijativama obrazovnog sektora .

• Pratiti pacijente koji su već pristupili sprječavanju prijenosa HIV-a s majke na dijete i ART-u te ih uputiti u zdravstvene ustanove na njegu, uključujući nutritivnu podršku i savjetovanje te podršku u vezi s prehranom dojenčadi .

• Obavijestiti djecu i majke o tome gdje mogu pristupiti osnovnim zdravstvenim uslugama i uslugama podrške, uključujući pristup: prezervativima, liječenju spolno prenosivih infekcija, profilaksi i liječenju latentnih infekcija, primanju kotrimoksazola, nastavku sprječavanje prijenosa HIV-a s majke na dijete i ARV usluga, zadovoljenju nutritivnih potreba i psihosocijalnoj podršci za djecu i njihove skrbnike .

• Pacijentima osigurati kontinuiran pristup lijekovima, njezi i uslugama podrške za sprječavanje prijenosa HIV-a s majke na dijete i ART, uključujući podršku i savjetovanje o opcijama prehrane dojenčadi, kasniju potporu HIV pozitivnim majkama – u skladu s prihvatljivim, izvedivim, pristupačnim, održivim i sigurnim (AFASS) kriterijima i propisima; upravljanje akutnom pothranjenošću i pružanje ARV profilakse i kotrimoksazola .

• Osigurati pružanje psihosocijalne podrške osobama koje su preživjele silovanje, uključujući i djecu .


Rani oporavak

• Izgraditi i podržati postojeće vršnjačke mreže te podržati širenje edukativnih vršnjačkih mreža .

• Uključiti djecu, žene i osobe koje žive s HIV-om u izradu komunikacijskih planova i poruka .

• Početi s ponovnom uspostavom usluga prevencije, njege i liječenja na koje je kriza ostavila posljedice, te osigurati povjerljivost .

• Pokrenuti analize nedostataka lokalnih i nacionalnih kapaciteta te osigurati integraciju jačanja kapaciteta u polju HIV-a i AIDS-a u planove ranog oporavka i tranzicije s fokusom na smanjenje rizika .



Pripravnost

• Utvrditi i prikupiti sve zalihe koje su potrebne za implementaciju svih aktivnosti temeljnih obveza prema djeci; izraditi i održavati dugoročne sporazume s dobavljačima na globalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini .

• Dogovoriti odgovarajuće i isplative strategije skladištenja zaliha za izvanredne situacije gdje je to moguće; uspostaviti i održavati dugoročne sporazume (s pružateljima usluga ili drugim agencijama) za obavljanje usluga prijevoza i prijevoza tereta te procijeniti procese nabave mogućih lokalnih partnera .

• Uspostaviti partnerske ugovore za pružanje roba i usluga u naturi .

• Utvrditi člana (ili članove) tima za opskrbu i logistiku koji treba proći obuku i dobiti certifikat za međuagencijsku opskrbu u izvanrednim situacijama, kao i ostale oblike obuke .

• Izabrati potencijalne kandidate iz opskrbe i logistike za interni i eksterni popis kadrova te predati listu Odsjeku za opskrbu .

• Osigurati da su kadrovi u sektoru opskrbe i logistike upoznati s alatima i obrascima dostupnima putem intraneta; senzibilizirati ključno programsko osoblje za procese u izvanrednim situacijama, špeditersko budžetiranje i procjene te unutrašnje troškove logistike .

• U svrhe poslovnog kontinuiteta osigurati da su uspostavljeni aranžmani s prodavačima i dobavljačima za slučaj krize . To će obuhvaćati izradu sporazuma s njima na razini usluga, osiguravajući prvenstvo UNICEF-a kao klijenta .

2.9. Opskrba i logistika

Obveze

Obveza 1: UNICEF i partneri osigurali su osnovne zalihe potrebne za ublažavanje humanitarnih trpljenja žena i djece .

Strateški rezultat opskrbe i logistikeOsnovne potrepštine za djevojčice, dječake i žene dostupne su

na globalnoj i nacionalnoj razini te na mjestu događaja .

Standardi

Standard 1: Svi unaprijed dogovoreni artikli dostavljeni su u zemlju unutar određenog vremenskog okvira (72 sata, 2 tjedna i 8 tjedana); svi artikli dostavljeni su na mjesto događaja ili partnerima .

Obveza 2: Postoje odgovarajuća sredstva za odgovor UNICEF-a i partnera na polju opskrbe .

Standard 2: Utvrđeni su, procijenjeni i upotrijebljeni financijski, materijalni i ljudski resursi za podršku isporuke zaliha .


• Utvrditi alternativne strategije u slučaju da prodavači i dobavljači nisu u mogućnosti ispuniti ove ugovorne obveze .

• Provesti vježbe za planiranje opskrbe kako bi se utvrdile srednjoročne i dugoročne potrebe opskrbe te istražiti moguće lokalne i regionalne izvore .

• Procijeniti kapacitet opskrbe vlada i operativnih partnera za pojedine grupe proizvoda, uključujući i građevinski materijal .

• Utvrditi nedostatke kapaciteta partnera iz vlade te operativnih partnera; pripremiti plan za jačanje kapaciteta za mogući prijenos identificiranih logističkih aktivnosti u skladu s odgovorom .

Odgovor

• Osigurati ranu suradnju sa svim logističkim partnerima; osigurati UNICEF-ovu prisutnost u klasteru logistike te se aktivno uključiti u klastere koje vodi UNICEF osiguravajući smjernice o aktivnostima opskrbe unutar tih klastera, uključujući i moguće osiguravanje besplatnog ili skupnog prijevoza, skladištenja ili drugih usluga .

• Osigurati informacije o opskrbi za implementaciju programa na početku izvanredne situacije; osigurati da je izrađen plan opskrbe za prvu reakciju te da su troškovi proizvoda (uključujući prijevoz tereta i unutrašnje logističke troškove) uračunati i uzeti u obzir u proračunima i zahtjevima za pomoć .

• Izraditi koncept rada sektora opskrbe i logistike s Odsjekom za opskrbu i uz regionalnu pomoć, detaljno navodeći izvore opskrbe, granične prijelaze, uvjete skladištenja, koridore, partnere i potencijalna uska grla na ruti; osigurati dostupnost odgovarajućih i prihvatljivih skladišnih objekata .

• Osigurati odgovarajuće upravljanje lancem opskrbe, posebno za praćenje i popis .

• Pratiti sve logističke aktivnosti i aktivnosti opskrbe od nastanka do konačne distribucije .

• Na temelju logističkog koncepta poslovanja i početnog plana opskrbe zahtijevati dodatne ljudske resurse u roku od 72 sata .

Rani oporavak

• Pripremiti srednjoročni i dugoročni plan opskrbe s utvrđenim resursima i kadrovskim potrebama te revidiranim logističkim konceptom poslovanja kako bi se pokrio period od završetka traženja pomoći do sljedećeg ažuriranja godišnjeg plana rada .

4544 Operativne obvezeTemeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

III. Operativne obveze

3.1. Mediji i komunikacije

Pripravnost

• Osigurati da je komunikacijska strategija dio planiranja pripravnosti .

• Utvrditi potencijalno povećanje potreba za kapacitetima u područjima informacija i komunikacija te u pisanju izvještaja .

• Održavati popis djelatnika s odgovarajućim jezičnim vještinama koji su ovlašteni za davanje izjava medijima u izvanrednim situacijama, kao i listu medijskih kontakata i osoba za kontakt iz UNICEF-a za slučajeve izvanrednih situacija .

• U suradnji sa sektorom opskrbe i logistike osigurati dostupnost osnovne opreme za komunikaciju i predmeta vidljivosti, kao što su satelitski telefoni, videokamere, fotoaparati, plakati i oglasi .

• Osigurati dostupnost obrazaca za izjave, ključnih poruka, tablica s činjenicama te profila zemalja o pitanjima koja se odnose na djecu i žene, koji mogu biti odmah ažurirani i korišteni u izvanrednim situacijama .

• Osigurati da su ugovori za osnovne medijske i komunikacijske usluge unaprijed uspostavljeni .

Odgovor

• U roku od 24 sata širiti informacije medijima, javnosti i nacionalnim od-borima kako bi se odmah podigla svijest o hitnim potrebama djece i žena .

• Tijekom prvog tjedna svakodnevno ažurirati podatke, producirati ključne poruke te pitanja i odgovore za internu upotrebu, kao i redovne komunikacijske materijale za vanjsku publiku .

Obveza 1

Obveza 2

Točne informacije o utjecaju situacije na djecu i žene brzo su dostavljene nacionalnim odborima i općoj javnosti putem lokalnih i međunarodnih medija .

O humanitarnim potrebama i aktivnostima poduzetima kako bi se zadovoljile te potrebe komunicira se pravovremeno i na vjerodostojan način kako bi se zagovarala rješenja po mjeri djeteta, povećala podrška za reagiranje te ako je potrebno, pomoglo pri prikupljanju sredstava .

UNICEF će posegnuti za svojim naprednim medijskim i komunikacijskim, si-gurnosnim i ljudskim resursima, sustavima za mobilizaciju resursa, financij-skim i administrativnim te informacijskim i komunikacijskim sustavima kako bi ispunio dužnost da ostvaruje univerzalne obveze koje se odnose na potrebe djece u kriznim situacijama . Od partnera će se očekivati da angažiraju svoje različite modalitete i operativne kapacitete kako bi radili zajedno s UNICEF-om .

Gdje god je to moguće, UNICEF će s partnerima podijeliti svoje kapacitete kako bi se ostvarila prava djece u izvanrednim situacijama .


3.2. Sigurnost

Pripravnost

• Osigurati da se provodi procjena svih relevantnih sigurnosnih rizika koji su povezanim s planom humanitarnog odgovora .

• Provjeriti UN-ovu procjenu sigurnosnih rizika radi utjecaja na humanitarne programe te izraditi i održavati UNICEF-ov plan sigurnosti (kao prilog/dodatak planu sigurnosti UN-a) povezan s planom za humanitarni odgovor UN-a .

• Održavati i podržavati UNICEF-ov plan sigurnosti kroz, između ostalog, osiguravanje financijskih sredstava, obuku kadrova (uključujući testiranje ključnih aspekata plana sigurnosti), nabavu opreme povezane s Minimalnim operativnim sigurnosnim standardima

• Osigurati da su komunikacijski materijali u skladu sa smjernicama UN-a te da nadopunjavaju opću poruku humanitarnog nacionalnog tima i UN-ova tima u toj zemlji .

• U situacijama teških kršenja prava djece i/ili kriznim situacijama, u roku od 24 sata konzultirati se s regionalnim uredom i glavnim uredom o načinima zagovaranja poštovanja i zaštite prava djece te obavijestiti UN-ov tim u zemlji ili humanitarni nacionalni tim . Komunikacija mora crpiti informacije iz analize upravljanja rizikom u državi . Podržati partnere u aktivnostima zagovaranja ako je potrebno .

• Dok je pozornost medija na vrhuncu, nacionalnim odborima, medijima i javnosti pružiti ažurirane informacije o pitanjima koja se odnose na djecu te o humanitarnom odgovoru . Koristiti intervjue, ljudske priče, kratke in-formacije, fotografije i videosnimke koje ističu perspektivu djece i mladih .

• Tijekom terenskih posjeta osigurati da je materijal s UNICEF-ovim logotipom vidljiv .

• Utvrditi i prenijeti sektoru opskrbe i logistike .

Rani oporavak

• Zagovarati etičko izvještavanje o djeci; tamo gdje je to moguće, pridonijeti jačanju kapaciteta nacionalnih i lokalnih medija te osnaživanju mladih, posebno djevojčica .

• Izvještavati o humanitarnom odgovoru i odgovoru ranog oporavka, tekućim potrebama djece i žena te aktivnostima koje su poduzele zainteresirane strane, uključujući i pogođene zajednice .

• Kad god je moguće, organizirati terenske posjete za medije, slavne osobe, ambasadore dobre volje, nacionalne odbore i donatore u svrhu javnog zagovaranja .

Obveza 1 Sigurnosni rizici koji bi mogli utjecati na osoblje i imovinu, a posljedično i na humanitarni odgovor, utvrđeni su, procijenjeni i nalaze se pod kontrolom .


(MOSS), ispunjavanje uredskih zahtjeva vezanih uz MOSS te uspostavu MOSS procedura .

• Povezati aspekte ublažavanja – one s ciljem ublažavanja utjecaja događaja – plana sigurnosti s planovima kontinuiranog poslovanja, te ocijeniti učinkovitost svakodnevnih mjera sigurnosti i ključnih aspekata plana sigurnosti kako bi se upravljalo rizikom za osoblje i imovinu .

Odgovor

• Odmah provesti plan sigurnosti, uključujući uspostavu lokacije svih zaposlenih, te s Odjelom za zaštitu i sigurnost revidirati učinkovitost sigurnosnih mjera .

• Osigurati da sve zaposlene osobe, programi i uredi imaju odgovarajuću MOSS opremu i da se tijekom provedbe programa poštuju sigurnosne procedure .

• U suradnji s UN-ovim savjetnicima za sigurnost povremeno pregledavati programske implikacije procjene sigurnosnih rizika u kontekstu promjenjivih situacija .


Rani oporavak

• Prilagoditi UNICEF-ov plan sigurnosti tako da bude u skladu s prijetnjama po životnu sredinu nakon izvanredne situacije te pratiti učinkovitost ovih sigurnosnih mjera i planova .

3.3. Ljudski resursi

Obveza 1

Obveza 2

Obveza 3

Obveza 4

Osigurano je i odmah raspoređeno odgovarajuće i iskusno osoblje te osoblje s relevantnim obukama o raspoređivanju, prvenstveno kroz unutarnje preraspoređivanje zaposlenih . Ovo je upotpunjeno vanjskim zapošljavanjem i rezervnim osobljem kako bi se omogućilo zapošljavanje na moguća dugoročna radna mjesta, prema potrebi .

Osigurana je dobrobit osoblja .

Spriječena je mogućnost da humanitarni radnici seksualno iskorištavaju i zlostavljaju .

UNICEF-ovi zaposlenici i ključni partneri posjeduju znanje i vještine za učinkovitu pripravnost i odgovor u izvanrednim situacijama . To uključuje znanje o humanitarnoj reformi i klasterskom pristupu .

Pripravnost

• Izraditi i održavati plan mobilizacije osoblja i za hitne i za srednjoročne potrebe te utvrditi i prenijeti potrebe za osobljem putem uspostavljenih sustava i praksi . Na regionalnoj razini provesti analizu za ublažavanje rizika i utvrđivanje nedostataka i aktivnosti .


• Uključiti obuke o preraspoređivanju kao ključni element u procese zapošljavanja .

• Pružiti svim zaposlenima, kao dio obuke o raspoređivanju, informacije i podršku kako bi se riješila njihova dobrobit, uključujući i informacije o mjerama i procedurama zaštite i sigurnosti, HIV-u i AIDS-u, traumatskom stresu i kroničnom stresu na poslu .

• Podijeliti zaposlenima UN-ova pravila koja reguliraju ponašanje koje se odnosi na seksualno iskorištavanje i zlostavljanje, kao što je sadržano u biltenu glavnog tajnika; implementirati mehanizam za praćenje i pritužbe u okviru organizacije i kao dio politike Opće skupštine za pomoć žrtvama te obučiti osobe za kontakt .

• Razviti i provesti plan obuka, koji uključuje izgradnju kapaciteta UNICEF-ova osoblja i partnera, za planiranje pripravnosti i odgovora u izvanrednim situacijama, kao i e-učenje Principijelnih pristupa humanitarnim aktivnostima .

• Osigurati da svi novi UNICEF-ovi zaposlenici prođu uvodnu obuku, koja uključuje ključne elemente izvanrednih situacija, te ustanoviti procese za uključivanje svih relevantnih UNICEF-ovih zaposlenika, partnera u pripravnosti i konzultanata u obuke o raspoređivanju .

• Osigurati da svi zaposleni obvezno prođu kroz e-obuku o seksualnom uznemiravanju .

• U svrhu kontinuiteta poslovanja osigurati da je utvrđen i obučen ključni kadar i njegove zamjene za održavanje ključnih procesa poslovanja u uredu . Bit će potrebno utvrditi zaposlene koji će raditi od kuće kako bi se osiguralo da im je omogućen daljinski pristup te ključni dokumenti za pružanje podrške ključnim kolegama na terenu . Ovo će uključivati utvrđivanje aktivnog ključnog kadra kad tehnološka podrška bude neophodna za unutarnju obnovu .

• Osigurati da je osoblju s posebnim potrebama, patnjama ili bolestima pru-žena podrška u slučajevima interne krize koja utječe na uredsko poslovanje .

Odgovor

• Ured u zemlji treba mobilizirati dodatne kapacitete, koje treba pokrenuti zajedno s humanitarnim zahtjevima za pomoć i u suradnji s regionalnim uredom i glavnim uredom . Ovo će biti napravljeno kroz uspostavljanje mehanizama za brzi odgovor, koristeći tim za odgovor u izvanrednim situacijama te druga interna razmještanja, vanjsko zapošljavanje i aranžmane pripravnosti s partnerima .

• Ponovno dodijeliti ili ponovno rasporediti zaposlene u uredu u zemlji djelovanja i regionalnom uredu kako bi se podržao odgovor u izvanrednim situacijama ili prerazmjestiti zaposlene unutar regije .

• Odrediti i zaposliti vanjske kandidate putem elektroničke globalne internetske platforme s popisom kandidata za zapošljavanje, ostalih vanjskih izvora i partnera u pripravnosti .


• Pratiti završavanje obuke o posebnom raspoređivanju za UNICEF-ove zaposlenike i konzultante angažirane u izvanrednim situacijama .

• Osigurati svim zaposlenima kontaktne detalje zaposlenih u uredu UNICEF-ova savjetnika, kao i svih utvrđenih lokalnih savjetodavnih resursa, uključujući savjetnike UN-a, lokalne savjetnike i kolege pomagače .

• Osigurati da svi UNICEF-ovi zaposlenici i partneri potpišu kodeks ponašanja i da budu svjesni odgovarajućih mehanizama za prijavu kršenja njegovih šest temeljnih principa .

• U slučaju angažiranja u izvanrednim situacijama, osigurati da UNICEF-ovi zaposlenici poslani na misiju, vanjski kandidati (uključujući konzultante), kao i partneri u pripravnosti, završe UNICEF-ovu obuku o raspoređivanju uoči raspoređivanja, odmah nakon dolaska na mjesto dužnosti i nakon završetka zadatka .

3.4. Mobilizacija resursa

Pripravnost

• Razviti strategiju mobilizacije resursa u izvanrednim situacijama, koja je u skladu sa strategijom za financiranje redovnog programa u toj zemlji .

• Ured u zemlji djelovanja i regionalni ured trebali bi na internetskoj stranici Ureda za udruživanje u javnom sektoru i mobilizaciju resursa (PARMO) pregledati dostupne profile donatora, standardne ugovore i procese za pristup i upravljanje sredstvima za izvanrednu situaciju . Ured u zemlji djelovanja i regionalni ured trebaju kontaktirati s PARMO-om (Bruxelles, New York, Tokio), osobama za kontakt za prikupljanje privatnih sredstava te s partnerskim donatorima radi mapiranja donatorskih interesa i traženja drugih smjernica, prema potrebi .

• Surađivati s lokalnim donatorima kako bi se uspostavili dobri poslovni odnosi, kako bi se pokazala UNICEF-ova spremnost da pokrene akciju te naglasila važnost tematskog financiranja kao fleksibilnog i učinkovitog mehanizma s manjim troškovima transakcije .

• Upoznati rukovodstvo ureda u zemlji s procedurama, procesima i formatima za pristup programskim fondovima za izvanredne situacije i CERF-u kako bi se odmah pokrenuo programski odgovor u slučaju izvanrednih situacija .

• Osigurati da zaposlenici sudjeluju u internim i vanjskim obukama (npr . javno-privatno partnerstvo i CERF) kako bi bolje razumjeli procese i procedure planiranja rada, uključujući mobilizaciju resursa u izvanrednim situacijama .

Obveza 1 Kvalitetni, fleksibilni resursi pravovremeno su mobilizirani kako bi se zadovoljila prava i potrebe djece i žena u situacijama humanitarne krize .


Odgovor

• Reprogramirati redovne resurse u okviru programskog proračuna zemlje ili reprogramirati druge resurse, te prema potrebi pripremiti programski zahtjev zajma za izvanredne situacije u roku od 24 do 72 sata, blisko surađujući sa regionalnim uredom i Uredom za izvanredne situacije .

• Pripremiti dokument o hitnim potrebama u prva 24 do 72 sata nakon nastupanja izvanredne situacije, koji treba biti dostavljen vladi, donato-rima i nacionalnim odborima kako bi se tražili dodatni resursi u slučaju izvanredne situacije . Kroz međuagencijski proces, vođen humanitarnim koordinatorom ili stalnim koordinatorom, dostaviti prijedlog za CERF financiranje zajedno s procesom za hitno traženje pomoći, prema potrebi .

• U roku od 5 do 7 dana pripremiti zahtjev za pomoć u izvanrednim situacijama u suradnji s ostalim UN-ovim agencijama (brzi zahtjev za pomoć u skladu sa smjernicama) ili, u slučaju da ne postoji međuagencijski proces za traženje pomoći, pripremiti samostalni UNICEF-ov zahtjev za pomoć (zahtjev za pomoć u kriznim situacijama) .

• Osigurati da su stalne potrebe žena i djece adekvatno predočene u međuagencijskom Konsolidiranom procesu za traženje pomoći (CAP) i UNICEF-ovu Izvještaju o humanitarnim aktivnostima.

• Redovno objavljivati ažurirane izvještaje o aktivnostima koje omogućuju da ured u zemlji i regionalni ured mogu izvjestiti o rezultatima te istaknuti financijske nedostatke i zahtjeve .

• Stupiti u kontakt s donatorima, kako na lokalnoj razini tako i na razini centralnog ureda, osiguravajući redovne ažurirane podatke o nastalim situacijama; upravljati sredstvima i pripremiti kvalitetne izvještaje o doprinosima u skladu s navedenim donatorskim uvjetima i vremenskim okvirima .

Rani oporavak

• Osigurati da su pristupi za rani oporavak uključeni u procese planiranja i adekvatno predočeni u zahtjevima za odgovor (CAP, izvještaji o humani-tarnim aktivnostima, hitni zahtjevi za pomoć, zahtjevi za rani oporavak) .

• Sudjelovati u procjenama potreba ranog oporavka, uključujući i procjene potreba nakon sukoba i procjene potreba nakon katastrofa, kako bi se osiguralo da su prava djece i žena prioritetna i da su procjena, nacionalno određivanje prioriteta i troškovi potreba djece i žena uključeni u proces zagovaranja za odgovarajuće financiranje putem donatorskih procesa mobilizacije .

• Po potrebi, još od najranijih faza u potpunosti sudjelovati u koncipiranju mehanizama za prikupljanje sredstava, uključujući i opće humanitarne fondove, fondove za ublažavanje u slučaju izvanredne situacije i multidonatorske fondove, kako bi se osiguralo njihovo učinkovito funkcioniranje te zagovaralo uključivanje programa koji su namijenjeni djeci i ženama .


Pripravnost

• Kroz planove za pripravnost i odgovor u slučaju izvanredne situacije procijeniti financijske i administrativne kapacitete u zemlji, uključujući:

� sustav interne kontrole – raspodjela dužnosti i spremnost na ručno računovodstvo

� fizičku sigurnost – uredski i stambeni prostori, inventar i druga imovina .

• Pobrinuti se da je u svakom trenutku osigurana likvidnost te da su osigurani alternativni izvori i aranžmani za potrebe neprekinutog poslovanja .

• U slučaju da postoji alternativna lokacija za obnovu ureda, radi kontinuiteta poslovanja potrebno je:

� osigurati da je lokacija spremna primiti ključno osoblje i osigurati odgovarajuće administrativne, informacijsko-tehnološke i telekomunikacijske jedinice podrške kako bi se omogućio operativni kontinuitet .

� osigurati da ima dovoljno zaliha i materijala, uzimajući u obzir rodne i posebne potrebe .

Odgovor

• Pregledati, operacionalizirati (po potrebi) i pratiti:

� adekvatnost delegiranih ovlaštenja (uključujući i ona odbora za reviziju) – s obzirom na promjene u kadru, geografskom položaju i programskim aktivnostima

� stupanj pristupa UNICEF-ovu korporativnom financijskom sustavu – i alternativama, ako je prikladno

� zahtjeve za dodatne stambene i poslovne objekte, sigurnost inventara i ostale imovine

� metode za postizanje likvidnosti i metode isplaćivanja .

• Brzo odgovoriti na pitanja regionalnog ureda i ureda u zemlji djelovanja (Odsjek za financijsku i administrativnu upravu) koja se odnose na financije i administraciju .

• Odsjek za financijsko i administrativno upravljanje treba se, prema potrebi, konzultirati s regionalnim uredom, uredom u zemlji djelovanja i Odsjekom za ljudske resurse o angažiranju financijskog i administrativnog osoblja u izvanrednoj situaciji, ako je potrebno .

3.5. Financije i administracija

Obveza 1 Uspostavljene su, uz podršku regionalnog ureda i središnjeg ureda UNICEF-a, učinkovite i transparentne upravljačke strukture za učinkovitu provedbu osnovnih programskih i operativnih obveza prema djeci . To je realizirano u okruženju zdrave financijske odgovornosti i adekvatnog nadzora .


3.6. Informacijska i komunikacijska tehnologija

Pripravnost

• Osigurati neposrednu dostupnost osnovnih informacijskih i komunikacij-skih tehnologija (ICT) u slučaju izvanredne situacije, te telekomunikacij-ske opreme i usluga, tako što će se sklopiti ugovori o opskrbi s klauzulom o isporuci u izvanrednim situacijama (središnji ured/ regionalni ured) .

• Prethodno uspostaviti brzo postavljanje ICT rješenja u visokorizičnim uredima (regionalni ured/ured u zemlji djelovanja); i uspostaviti licenciranje i sporazume s vladom domaćinom o uvozu i licenciranju ključne telekomunikacijske opreme i usluge za odgovor (ured u zemlji djelovanja/ mađuagencijski) .

• Osigurati pravovremenu dostupnost obučenih i iskusnih ICT timova za izvanredne situacije kroz održavanje internih i eksternih popisa s kadrom za odgovor u izvanrednim situacijama (središnji ured/ regionalni ured) .

• Osigurati da svi UNICEF-ovi nacionalni uredi imaju najmanje jednog ICT profesionalca koji je obučen za slučaj izvanredne situacije (ured u zemlji djelovanja/regionalni ured) .

• Osigurati da je ICT uključen u UNICEF-ove vježbe simulacije izvanredne situacije i u određenoj zemlji i u regiji; i provesti godišnje ICT obuke i vježbe simulacije za izvanredne situacije (središnji ured/ regionalni ured /ured u zemlji djelovanja) .

• Osigurati da je ICT osoblje ureda u zemlji djelovanja obučeno u MOSS-u / zahtjevima sigurnosti telekomunikacija (središnji ured/regionalni ured/ured u zemlji djelovanja) i da su evaluacija i izvještavanje o poštovanju MOSS telekomunikacija uključene u redovne uredske ICT aktivnosti (regionalni ured/ ured u zemlji djelovanja) .

• Podržati provođenje međuagencijskih i nevladinih radnih grupa za ICT/ telekomunikacije u izvanrednoj situaciji na razini lokalnih ureda (ured u zemlji djelovanja/regionalni ured/središnji ured) .

• Podržati i osigurati međuagencijsku standardizaciju za opremu, usluge i postupke za ICT/telekomunikacije za izvanredne situacije (središnji ured) .

• U svrhu kontinuiranog poslovanja, osigurati da ključno osoblje ima neophodnu daljinsku povezanost i pristup UNICEF-ovim ključnim

Obveza 1 Pravovremeno, učinkovito i predvidivo pružanje telekomunikacijskih usluga kako bi se osigurala učinkovita i sigurna provedba programa, sigurnost osoblja i poštovanje međuagencijskih obveza .

Rani oporavak

• Preispitati aranžmane koji su uvedeni tijekom izvanredne situacije kako bi se regulirale kontrole, postupci i sustavi, i kako bi se osiguralo ispunjenje administrativnih i računovodstvenih zahtjeva .

5352 5352 Operativne obvezeTemeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

sustavima (regionalni ured/ ured u zemlji djelovanja) prema pojedinačnim zahtjevima ureda i zahtjevima koje je uspostavio Odsjek za informacijsko-tehnološka rješenja i usluge te planovima poslovanja i kontinuiteta (središnji ured) .

• Provesti test daljinske povezanosti prema pojedinačnim zahtjevima ureda te pravilima i smjernicama koje je uspostavio Odsjek za informacijsko-tehnološka rješenja i usluge i prema planovima kontinuiranog poslovanja . Osigurati daljinsko izvršavanje ključnih uredskih procesa gdje je to moguće (regionalni ured / ured u zemlji djelovanja) .

• Osigurati, gdje je to moguće i prema zahtjevima pojedinačnih ureda, daljinski pristup ključnim dokumentima kako bi se izvršili ključni procesi za ključno osoblje na terenu i za one koji rade od kuće (regionalni ured / ured u zemlji djelovanja) .

Odgovor

• Obaviti hitnu procjenu ICT i telekomunikacijskih nedostataka kako bi se identificirali ključni nedostaci u dostupnosti usluga koje se odnose na poštovanje MOSS-a / telekomunikacijske sigurnosti i podatkovnu komunikaciju (internet, elektronička pošta itd .); utvrditi potrebe za resursima i za moguću vanjsku podršku (regionalni ured / ured u zemlji djelovanja) .

• Surađivati s klasterskim partnerima kako bi se identificirale mogućnosti za zajedničko pružanje telekomunikacijskih i mrežnih usluga, i, prema potrebi i u skladu s međuagencijskim sporazumima, preuzeti odgovornost vođe klastera na lokalnoj razini (ured u zemlji djelovanja / regionalni ured) .

• Po potrebi zahtijevati raspoređivanje obučenih ICT/telekomunikacijskih službi za izvanredne situacije i koordinatora za telekomunikacijske projekte u izvanrednim situacijama (regionalni ured / ured u zemlji djelovanja) .

• Izraditi konsolidirani plan opskrbe koji obuhvaća utvrđene zahtjeve za ICT i telekomunikacijsku opremu i usluge (ured u zemlji djelovanja) .

• Osigurati ključnim UNICEF-ovim korisnicima daljinski pristup korporativnim aplikacijama koristeći sigurna rješenja povezivanja, poput virtualnih privatnih mreža (ured u zemlji djelovanja) .

Rani oporavak

• Omogućiti sigurno povezivanje poslovnih podataka – poput VSAT-a – i provesti ključni UNICEF-ov informacijski sustav i povezanu infrastrukturu, koja je neophodna da bi se podržalo dugoročno djelovanje u izvanrednoj situaciji (ured u zemlji djelovanja) .

• Provesti praćenje i detaljnu ICT/komunikacijsku procjenu kako bi se uspostavili uvjeti za rani oporavak i dugoročno djelovanje; podržati planiranje, realizaciju i predaju međuagencijskih zajedničkih projekta za izvanredne situacije sposobnim partnerima (regionalni ured / ured u zemlji djelovanja) .

5352 5352 Operativne obvezeTemeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima

Bilješke

PB54

Bilješke

Bilješke

© Fond Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF)Prosinac 2017.

Fond Ujedinjenih naroda za djecu3 United Nations PlazaNew York, NY 10017, USAWeb-stranica: www.unicef.org

Documents

Temeljne obveze prema djeci u humanitarnim aktivnostima