Temeljne funkcije menadzmenta...docx

7/21/2019 Temeljne funkcije menadzmenta...docx

1/23

FAKULTET PRIRODOSLOVNO - MATEMATIKIH IODGOJNIH ZNANOSTI

SMJER: TURIZAM I ZATITA OKOLIA

KOLEGIJ: OSNOVE PODUZETNITVA U TURIZMU

SVEUILITE U MOSTARU

SEMINARSKI RAD

TEMELJNE FUNKCIJE MENADMENTA U TURIZMU

MOSTAR, 201!

Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih nanosti

Smjer! "uriam i a#tita okoli#a


2/23

Kolegij! $snove poduetni#tva u turimu

Sveuili#te u Mostaru

SEMINARSKI RAD

TEMELJNE FUNKCIJA MENADMENTA UTURIZMU

%ro&esor! pro&' dr' s(' Ines Milohni) Student! Ivan *eko +,./R

Ante 0ad1e +.2+/R

Ante 3akula+.24+R

Mostar5 travanj 642'

SADRAJ

UVOD..1

4' DEFINIRAN7E MENAD8MEN"A999999999999999'962


3/23

1.1. Odnos organizacije i menadmenta....4

1.2. Funkcije menadmenta..5

1.3.Funkcija paniranja....!

1.4.Funkcija organiziranja...!6'KADR$:SK$ %$%;N7A:AN7E99999999999999''''99.

2.1.Vo"enje..#

2.2.$ontroiranje....#


4/23

UVOD

%rije de&iniranja pojma menad1menta nu1no je napomenuti da5 kada se govori o

menad1mentu treBa ralikovati tri pojma koja se u tom kontekstu koriste5 a to su nanstvenimenad1ment5 nanost menad1menta i nanost o menad1mentu'

?nanstveni menad1ment predstavlja pristup menad1mentu koji se temelji na sponajama F' C'

"alora' ?nanost menad1menta predstavlja primjenu statistikih metoda i metoda opera(ijskog

istra1ivanja prilikom rje#avanja proBlema i odluivanja5 a ravila se tijekom Drugog svjetskog rata

u svrhu dono#enja strategijskih i taktikih vojnih planova'

?nanost o menad1mentu se mo1e de&inirati kao organiirano nanje o menad1mentu5 a uBraja se uhumanistike nanosti jer se Bavi5 u najve)oj mjeri5 ljudima5 njihovim rastom i ravojem5 meutim5

menad1ment se Bavi i propisanim ak(ijama djelovanja5 njihovom primjenom i kontrolom ostvarenih

reultata5 te stoga jedan Broj autora tretira menad1ment i kao tehnologiju' %redmet istra1ivanja

nanosti o menad1mentu je konkretna praksa5 odnosno primjena menad1menta u kojoj se odvijaju

raliite pojave i pro(esi'

Na taj nain de&iniran predmet nanosti o menad1mentu oBuhva)a &unk(ije menad1menta5 oBlike5

metode i stilove menad1menta5 e&ikasnost i e&ektivnost menad1menta5 stimuliranje menad1menta i(ijeli ni drugih pitanja'

4


5/23

1! DEFINIRANJE MENADMENTA

rvatska rije menad1ment5 kao prevedeni(a engleske rijei 55managementGG5 se u naj#irem

dru#tvenom smislu5 mo1e poistovjetiti s pojmom pro(esa i koordina(ije e&ikasno kori#tenihljudskih

i materijalnih resursa5 kako Bi se postigli odreeni (iljevi 4' Menad1ment je vrlo slo1en pojam te ga

je mogu)e promatrati i de&inirati s raliitih aspekata5 kao #to su menad1ment kao poslovni pro(es5

kao nosio(i odreenih &unk(ija u podue)u5 menad1ment kao vje#tina5 kao nanstvena dis(iplina5

pro&esija ili &unk(ija u podue)u' Najve)i Broj autora prihvatio je Hpro(esni pristup de&iniranja

menad1menta i kojeg proilai de&ini(ija!

HMenad1ment je pro(es oBlikovanja i odr1avanja okru1enja u kojem pojedin(i5 rade)i ajedno u

skupinama5 e&ikasno ostvaruju odaBrane (iljeve

Meutim5 takva op)a i polana de&ini(ija nu1no tra1i nadopune koje je mogu)e svesti na sljede)e!

-menad1eri ivr#avaju &unk(ije planiranja5 organiiranja5 kadrovskog popunjavanja5

voenja i kontroliranjaJ

-menad1ment se mo1e primijeniti u Bilo kojoj vrsti organia(ijeJ

-odnosi se na menad1ere svih organia(ijskih rainaJ

-(ilj svih menad1era je stvoriti vi#ak vrijednostiJ

-upravljanje se Bavi proivodno#)u5 #to pretpostavlja uinkovitost i e&ikasnost'

;koliko se naglasak stavi na vje#tinu5 menad1ment je mogu)e de&inirati kao vje#tinu postianja

odreenog uinka stvorenog putem drugih osoBa6' %rema tom pristupu menad1ment je skup osoBa

koje poveuju ljudske i materijalne resurse5 te usmjeravaju opera(ije kako Bi podue)e ostvarilo

(iljeve' ?aokret u ravoju nanosti o menad1mentu napravio je %eterDru(ker koji je de&inirao

menad1ment polae)i od (iljeva!

1Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i !otelski menadment,"#ati$a, 2%%3., str. 3.

2 Z. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i !otelski menadment, "#ati$a,2%%3., str. 4., #rema&. Hellrie'el( ). *. *r. +loum: -ana'ement-, /t! edition,0ddison)esleulis!in'Com#an, e5 6ork,1788., str. 9.

/


6/23

Menad1ment je pro(es rada s drugim ljudima5 kojima seostvaruju organia(ijski (iljevi5 u

promjenjivoj sredini5 u e&ikasnu upotreBu ogranienih resursa'

Na taj se nain menad1ment poistovje)uje s resursom5 odnosno nanjima i vje#tinama5 iji se

reultati preponaju na tr1i#tu' ?' @erovi) de&inira menad1ment s aspekta &unk(ije te tvrdi da je

menad1ment pro(es oBlikovanja5 usmjeravanja i usklaivanja svih imBenika proivodno-uslu1nog

pro(esa u kojem pojedin(i5 rade)i ajedno u podue)u5 e&ikasno ostvaruju odaBrane (iljeve u

ivr#avanju &unk(ija planiranja5 organiiranja5 kadroviranja5 voenja i kontroliranja'0odine 4,+.'

At(hison i ill su de&inirali menad1ment kao pro(es dono#enja odluka usmjerenih na ostvarivanje

(iljeva5 pri emu menad1eri upotreBljavaju svoje vje#tine u dono#enju odluka sa svrhom

komuni(iranja5 utje(anja i voenja drugih prema postianju (iljeva'

I svih navedenih de&ini(ija proilae njihove Bitne karakteristike!

-rad s drugima i pomo)u drugihJ

-(iljevi podue)aJ

-e&ikasnost nasuprot e&ektivnostiJ

-ogranieni resursiJ

-promjenjiva okolina'

Menad1ment ne ivr#ava neposredno operativne adatke poslovanja podue)a ve) se u tome oslanja

na druge aposlenike koji su nosio(i pojedinanih adataka' Menad1ment osigurava tv' logistiku

podr#ku kako Bi se stvorili uvjeti a e&ektivnu i e&ikasnu upotreBu drugih u svrhu ostvarivanja

(iljeva podue)a #to uvijek ahtjeva kolektivnu ak(iju koja pretpostavlja menad1ment' @iljevi

odreuju svrhu5 smjer i ak(ije menad1menta5 a ostvarenost (iljevaukauje upravo na rainu

uspje#nosti menad1menta'

E&ikasnost se ovdje shva)a kao odnos ulo1enog i ostvarenog5 dok e&ektivnost podraumijeva

veliinu pro&ita kojeg je potreBno ostvariti' ?a njihovu ravnote1u je odgovoran

menad1ment'E&ikasan menad1ment redu(ira tro#kove5 dok e&ektivan menad1ment pove)ava pro&it

pove)avaju)i produktivnost' Ra(ionalna upotreBa resursa uvjetovana je njihovom ogranieno#)u5 ali

i visokom (ijenom' E&ikasnom i e&ektivnom upotreBom ogranienih resursa menad1ment vr#i

primjenu ekonomike poslovanja'

9


7/23

%romjene u okolini podue)a su sve Brojnije i dinaminije #to uvjetuje slo1enu5 heterogenu5

dinaminu i neivjesnu okolinu' "akva situa(ija ahtjeva od menad1menta predvianje Budu)ih

promjena5 pripremanje i prilagoavanje novonastalim uvjetima poslovanja5 pri emu je poitivnije

uvjete Hpodiniti podue)u5 a ne podue)e uvjetima poslovanja' Menad1ment je univeralan

pro(es koji se odnosi na svaku ljudsku djelatnost5 primjenjiv je u svim granama gospodarstva i usvim podue)ima Be oBira na njihovu veliinu5 strukturu i rainu5 jer svima treBa upravljati'

$ prirodi menad1erskog posla postoje dva suprotna stajali#ta

4' prema prvom stajali#tu menad1erski posao je uvijek isti Be oBira na podue)e5 njegovu

organia(iju5 djelatnost i situa(iju L posao menad1era se sastoji od nia uloga i &unk(ija koje su iste

u svim podue)imaJ

6' prema drugom stajali#tu menad1erski posao se Bitno ralikuje od podue)a do podue)a Bog

ralika u individualnim karakteristikama5 situa(ijskim varijaBlama i organia(ijskom kontekstu'

$Ba su stajali#ta tona jer postoji jako mnogo ajednikih &unk(ija i poslova koje okvirno odreuju

menad1erski posao u Bilo kojem podue)u5 ali ralike postoje u! stilu voenja5 nainu rje#avanja

proBlema5 strukturi klijenata kojima se pru1aju usluge odnosno nude proivodi5slo1enosti

organia(ijske strukture5 kvaliteti nosio(a pojedinanih adataka5 njihovom nanju i sposoBnostima5

te konano nanju5 mogu)nostima i sklonostima menad1era'

1.1. Odnos organizacije i menadmenta

; Brojnim gospodarskim5 strunim i nanstvenim radovima5 u pro#losti ali i danas5 se

jednako esto koriste pojmovi organia(ije5 administra(ije i menad1menta a onaavanje istih

pro(esa5 stoga #to se svi spomenuti pojmovi ivode i prevode i #ireg konteksta5 odnosno engleskog

55leadershipGG ili voenje5 upravljanje' Ipak je nu1no Barem donekle ragraniiti pojmoveorgania(ije i menad1menta5 iako je gotovo nemogu)e ragraniiti teoriju organia(ije od teorije

menad1menta' ?a poetak5 sam pojam organia(ije nije jednonaan ve) ralikujemo etiri temeljna

aspekta pojma organia(ije!

3 F. a!ti$arevi ;


8/23

univeralni pojam organia(ije podraumijeva jedinstvo sreenih meusoBno poveanih dijelova

podsustavaO5 meu kojima se5 kao jedan podsustav5 nalai i menad1ment5 institu(ionalni pojam

organia(ije podraumijeva so(ijalni entitet usmjeren

so(ijalni sistem podue)eO5 gdje se opet menad1ment javlja kao u1i pojam od organia(ije jer

predstavlja segment organia(ijeJ

strukturni pojam organia(ije podraumijeva strukturu so(ijalnog sistema5 pri emu svaki so(ijalni

sistem5 odnosno podue)e5 ima svoju organia(iju P menad1ment se ovdje javlja kao kostur

organia(ije podue)a Bog ega se esto poistovje)uju organia(ijska struktura i struktura

menad1mentaJ

&unk(ijski pojam organia(ije podraumijeva da je organia(ija djelatnost oBlikovanja5 odnosno

projektiranja organia(ijske strukture podue)a5 te se u ovom kontekstu organiiranje javlja kao

jedna od &unk(ija menad1menta' I svega proilai da je menad1ment kljuni organia(ijski pro(es

poslovanja podue)a i aktivnost usmjerena realia(iji njegovih (iljeva i adataka5 dok se

istovremeno organia(ija mo1e promatrati kao instrument i sredstvo menad1menta' %rema tome5 a

ralikovanje pojmova organia(ije i menad1menta5 najva1nije je u potpunosti raumjeti mogu)nost

promatranja tog odnosa s raliitih aspekata te nati s kojeg ga je aspekta potreBno u svakoj

pojedinoj situa(iji promatrati'

1.2. Funkcije menadmenta

I pro(esnog aspekta de&iniranja menad1menta proilai da je menad1ment slo1eni sustav

meusoBno kontinuiranih i poveanih aktivnosti5 a te aktivnosti mo1emo de&inirati kao temeljne

&unk(ije menad1menta' Kod odreivanja temeljnih &unk(ija menad1menta dolai do odreenih

proBlema Bog raliitih stajali#ta autora koja proilae i nekoliko raloga! nepotpune odreenosti5

odnosno de&iniranosti pojedinih menad1erskih &unk(ija5nastojanja pojedinih autora da naglase samo

najva1nije &unk(ije5 dok drugi te1e is(rpnoj analii svih menad1erskih aktivnosti te nejasno)e usemantikom poimanju odreenih menad1erskih &unk(ija Bog ega se a iste &unk(ije esto

upotreBljavaju raliiti ili a raliite &unk(ije isti naivi'

; Faolovom pristupu menad1mentu istie se iraita krutost5 #to je vidljivo i i naela

menad1menta koje preponaje Faol!

4' podjela rada

8


9/23

6' autoritet


10/23

Svaki pro(es menad1menta poinje s planiranjem kojeg mo1emo de&inirati kao pro(es

postavljanja Budu)ih (iljeva5 pretpostavki o okolini u kojoj se treBaju realiirati5 iBor prava(a

ak(ije5 sredstava i naina ostvarivanja (iljeva='%laniranje podraumijeva analiu prilika i

mogu)nosti podue)a u promjenjivoj okolini5 ukupnih poten(ijala5 prednosti i nedostataka5

alternativnih prava(a ravoja i sl'

$vdje se pod planiranjem ne misli na pre(ine i &ormalne kratkorone i dugorone planove5

ve) na dugoronu strategijsku orijenta(iju podue)a i njegovog poslovanja5 a to podraumijeva

dijagnou poslovnog polo1aja5 odreivanje prav(a djelovanja5 (iljeva koje pri tome treBa ostvariti5

strategiju koju treBa iaBrati a ostvarivanje tih (iljeva5 te menad1ersko odluivanje kro sve te &ae'

S oBirom da se sve ostale &unk(ije menad1menta usklauju s5 u pro(esu planiranja5 odaBranim

(iljevima i ada(ima poslovanja lako je shvatiti odgovornost menad1era koji ivr#avaju ovu

&unk(iju' %laniranje je sastavni dio menad1menta na svim rainama ali se njegova dimenija

ralikuje s oBirom na raliite raine menad1menta'

1.4.Funkcija organiziranja

$rganiiranje predstavlja stalnu aktivnost menad1era u usklaivanju ljudskih i materijalnih

resursa5 raspodjeli rada5 dodjeljivanju odreenih adataka i odgovornosti pojedin(ima i grupama5

sve u svrhu ostvarivanja pretpostavljenih planova' F' 3ahtijarevi) L QiBer de&iniraorganiiranje kao

pro(es kojim se e&ikasno poveuju ljudi i ada(i i koordiniraju individualne i grupne aktivnosti uostvarivanju (iljeva'

; tom smislu se pred menad1ment postavlja proBlem iBora odgovaraju)e organia(ijske strukture5

mre1e menad1menta i odnosa u podue)u'

4 F. a!ti$arevi ;


11/23

2!KADROVSKO POPUNJAVANJE

$rganiiranjem su dodijeljene uloge i ada(i pojedin(ima koji treBaju ostvariti (iljeve

poslovanja5 a kadrovskim popunjavanjem se te uloge dodjeljuju konkretnim ljudima a koje seoekuje da )e ih najBolje ivr#iti' Realia(iju ove &unk(ije omogu)uje preponavanje raspolo1ivih

kadrova5 apo#ljavanje novih kadrova5 selek(ija i pro&esionalna orijenta(ija5 unaprjeenja5

planiranja karijere5 ravoj i poti(anje kreativnosti pojedina(a5 osposoBljavanja i usavr#avanja

aposlenika'

2.1.Voenje

$va se &unk(ija odnosi na utje(aj5 voenja i poti(anje aktivnosti lanova organia(ije iosiguravanje uvjeta a visoku motiva(iju i anga1man ljudi u realia(iji organia(ijskih adataka i

(iljeva' Funk(ija voenja predstavlja interpersonalni aspekt menad1menta te je logino da su

proBlemi koji nastaju u realia(iji ove &unk(ije najslo1eniji i najosjetljiviji' :oenje ukljuuje

motiviranje5 iBor imeu raliitih stilova voenja i komuni(iranja s ljudima jer voa mora uvjeriti

i inspirirati ljude da djeluju i da ga slijede u 1eljenom smjeru'

2.2.Kontroliranje

Kontroliranje podraumijeva postupak mjerenja i o(jenjivanja stupnja realia(ije

postavljenih (iljeva te poduimanje korektivnih ak(ija ukoliko pro(es poka1e da postoje negativna

odstupanja2' $vdje je poseBno istaknuta vea imeu prve i adnje &unk(ije menad1menta koje

atvaraju poslovni pro(es jer Be postavljenih planova nije mogu)e kontrolirati tijek poslovanja5 a

planiranje Be kontrole ivr#enja planova isto je tako Besmisleno' Svrha kontrole je smanjivanje

mogu)nosti neuspjeha na najmanju mogu)u mjeru' @ole navodi tri temeljne &unk(ije uspje#ne

kontrole!

4' utvrivanje standarda5

6' mjerenje ostvarenih reultata u odnosu na standardne i


12/23

"! MENADMENT I OKRUENJE

Menad1ment svakog podue)a mora osigurati trajno i uspje#no poslovanje u okviru vrlo

slo1enog sustava odnosa koji se uspostavljaju imeu ostvarivanja interesa podue)a5 s jedne strane5i okru1enja podue)a s druge strane' $kru1enje podue)a je mogu)e de&inirati kao ukupnost

initelja koji svojim aktivnostima djeluju na poslovanje podue)a5 a koje menad1ment mora

uva1avati kod dono#enja poslovnih odluka' %romjene u okru1enju mogu djelovati poitivno

prilikeO ili negativno opasnostiO na poslovanje podue)a' Stalne promjene u okru1enju potiu

menad1ment na stalnu aktivnost5 odnosno pra)enje i predvianje Budu)ih poslovnih promjena jer se

odluke moraju donijeti prije nego promjene nastupe' %otreBno je ralikovati utje(aje! eksterne ili

vanjske okoline i interne ili unutarnje okoline

3.1. Eksterna okolina

; okvirima eksterne okoline ralikuju se!

-op)a ili so(ijalna okolina i

-poslovna okolina ili okolina adatk

3.1.1. Opa ili socijalna okolina

$p)u ili so(ijalnu okolinu makrookolinuO podue)a ine sile i okru1enja na koje podue)e nema

nikakve mogu)nosti utje(anja' Mo1emo ju podijeliti na!

-politiko-pravnu okolinu5

-ekonomsku okolinu5

-so(ijalno-kulturnu okolinu5

-tehnolo#ku okolinu'

3.2.!oliti"ko#pra$na okolina

%olitiku u naj#irem smislu mo1emo de&inirati kao nanost o javnom utje(aju i kontroli'

;spostavljanje pravno-politikog sustava je neophodno a &unk(ioniranje svakog dru#tva jer se

12


13/23

mora osigurati kompromis imeu raliitih pojedina(a i grupa iji su interesi i (iljevi esto

kon&liktni' Djelovanje pravno-politikog sustava5 odnosno dr1ave5 na podue)e se mani&estira

kro!

-utvrivanje akonskog okvira5

-utje(aj na aloka(iju resursa5

-preraspodjelu dohotka5

-makroekonomsku staBilia(iju'

$p)i akonski propisi se jednako odnose na sva podue)a Be oBira na njihovu veliinu5 djelatnost5

loka(iju i dr' %oseBni akonski propisi su Brojniji5 a odnose se ili na vrstu podue)a ili na neku

djelatnost' Svi akonski propisi imaju a (ilj a#tititi jedno podue)e od drugog5 potro#ae od

nelojalne poslovne prakse te a#tititi #iri dru#tveni interes od neodgovornog poslovnog pona#anja

pojedinih gospodarskih suBjekata'

Dr1ava utjee na aloka(iju resursa kako Bi se pove)ala ekonomska e&ikasnost dru#tva5 a to se

dogaa naje#)e u sljede)im situa(ijama!kada postoji diskrimina(ija na tr1i#tu radne snage5 ru#enje

monopolskih odnosa na tr1i#tu5 postojanje naajnijih eksternalija'Interven(ije u raspodjeli dohotka

poduimaju moderne dr1ave koje imaju a (ilj osigurati odgovaraju)u rainu so(ijalne sigurnosti5&inan(iranjem raliitih dru#tvenih potreBa'

3.3.Ekonomska okolina

Ekonomsku okolinu mo1emo de&inirati kao slo1eni ekonomski sustav koji utjee na

poslovanje podue)a' ?a menad1ment podue)a najva1nije utje(aje i ekonomske okoline imaju

in&la(ija5 kamatne stope5 neaposlenost i potra1nja5 te gloBalni ekonomski odnosi5 ogranienost

resursa i sl' %otreBno je ramotriti sljede)e aspekte ekonomske okoline!

-poslovni (iklusi ekspanija5 vrh5 re(esija ili dnoOJ

-gloBalna ekonomija pove)anje prilika5 ali i prijetnji poslovanju podue)aOJ

-unaprjeenje proivodnosti ulaganje kapitala5 ljudskih poten(ijala5 uloga vlade i

ini(ijative privatnog sektoraOJ

-upravljanje ogranienim resursima'

13


14/23

3.4. !oslo$na okolina ili okolina zadatka

>ine ju akteri u neposrednoj okolini podue)a iji je utje(aj jaeg inteniteta i mnogo Bli1i

podue)u od so(ijalne okoline' %odue)a su u svakodnevnom kontaktu s poslovnom okolinom te o

njoj imaju mnogo in&orma(ija i sananja5 i tih raloga je menad1erima lak#e komuni(irati s

poslovnom okolinom nego sa so(ijalnom' %oslovnu okolinu ine!

Konkurenti su druga podue)a koja se natjeu a resurse' Konkurenti se moraju identi&i(irati5 pratiti

i nadmudriti' Do in&orma(ija o konkurentima mo1e Biti jako te#ko do)i5 a esto to podraumijeva i

otkrivanje njihovih poslovnih tajni' %ra)enjem konkuren(ije utvruju se njeine prednosti i slaBosti

sa (iljem lak#eg eliminiranja i tr1i#ne utakmi(e'

Kup(i su osoBe ili organia(ije koje pla)aju a proivod ili uslugu' %otreBno je ralikovati krajnjeg

kup(a od kup(a posrednika' I potreBe HBavljenja kup(ima proilai i uloga kon(ep(ije marketinga

u podue)u' Da Bi se sanale potreBe i 1elje kupa(a5 kao i stupanj njihova ispunjenja5 podue)a

prikupljaju odgovaraju)e in&orma(ije te oBlikuju adekvatan marketing in&orma(ijski sistem5 a

menad1erima predstavlja temelj a dono#enje odluka5 odnosno a poBolj#anje svojih marketin#kih

planova5 ivr#enja i kontrole'

DoBavljai &iikih resursa opskrBljuju podue)e sirovinama i materijalima5 opremom5 alatima5

reervnim dijelovima i drugim materijalnim resursima'DoBavljai &inan(ijskih sredstava su raliiti

investitori5 kao npr' Banke5 dioniari5 dr1avne agen(ije i drugi investitori' "o su npr' agen(ije a

a#titu okoli#a5 agen(ije a kontrolu kvalitete namirni(a5 agen(ije a patente i sl'

Druge interesne organia(ije se &ormiraju voljom svojih lanova s namjerom da utjeu na poslovnu

praksu' Ne mogu provoditi vladine mjere5 ve) njihova mo) proilai i javnog i po#tenog odnosa

prema proBlemima koje rje#avaju5 ugleda lanova i sl'

Sindikati su organia(ije djelatnika koje #tite svoje lanove od samovolje poslodava(a5 osiguravaju

provoenje akljuenih kolektivnih ugovora te se Bore a poBolj#anje radnih uvjeta svojih lanova i

svih aposlenih' Mo) sindikata ivire i njihove legitimnosti5 a na poslovanje podue)a utjeu

kolektivnim pregovaranjem te ak(ijama #trajkovimaO'

#! MENADERSKO ODLUIVANJE

14


15/23

$dluivanje se de&inira kao odaBir nekog smjera djelovanja imeu vi#e alternativa i

predstavlja Bit planiranja' %lan ne postoji sve dok nije done#ena odluka o anga1iranju resursa i

smjera djelovanja' Menad1eri ponekad smatraju odluivanje svojim sredi#njim poslom jer su stalno

pred iBorom #to treBa initi5 tko )e to initi5 kada5 gdje5 a ponekad i ak kako )e to initi' Meutim5

odluivanje je5 ipak5 samo korak u planiranju5 a o svakom se djelovanju treBa odluivati u skladu s

drugim planovima i odlukama5 jer je svaki pro(es djelovanja u podue)u sastavni dio ukupnog

poslovnog pro(esa'

4.1. !riroda dono%enja odluka

S pro(esnog aspekta odluivanje se de&inira kao pro(es identi&ika(ije proBlema i mogu)nosti

njihovog rje#avanja' S aspekta stanja odluivanje se de&inira kao in iBora jedne od nekoliko

poten(ijalnih alternativa' $dluivanje je pro(es koji podraumijeva da postoji jasno raumijevanje

alternativnih prava(a s kojima se mogu ostvariti postavljeni (iljevi u postoje)e prilike i

ogranienja5 in&orma(ije i sposoBnost donositelja odluka a analiu i evalua(iju alternativa u okviru

postavljenih (iljeva te 1elja donositelja odluka a inala1enje najBolje alternative rje#enja koja mora

Biti e&ikasna u ostvarivanju postavljenih (iljeva'

$dluka je reultat pro(esa odluivanja o iBoru naina rje#enja proBlema Bog kojeg je pro(es

odluivanja i apoeo' Nakon dono#enja odluke pa1nja se usmjerava na njeino provoenje'

Strategijska raina menad1menta donosi strategijske i inovativne odluke' "aktika raina

menad1menta donosi taktike5 odnosno adaptivne odluke' $perativna raina menad1menta donosi

rutinske odluke' $dluke je mogu)e podijeliti i u programirane i neprogramirane' %rogramirane su

odluke one koje se odnose na ponate proBleme s unaprijed utvrenim nainom rje#avanja i stoga ih

naivamo rutinskim' Neprogramirane odluke se odnose na neponate proBleme ime ni nain

njihovog rje#avanja nije ponat unaprijed i stoga ih naivamo inovativnim' Da Bi se odluke mogle

donositi5 nu1no je da Budu adovoljeni sljede)i uvjeti! postojanje nesklada imeu stanja i (ilja5

svijest donositelja odluke o naenju tog nesklada5 motiviranost donositelja odluka da djeluje na taj

nesklad i raspolaganje donositelja odluka odgovaraju)im resursima a uklanjanje nesklada'

1/


16/23

$dluke se donose u raliitim uvjetima5 odnosno uvjetima sigurnosti5 riika i nesigurnosti'

$dluivanje u uvjetima sigurnosti nai da se pre(ino mogu predvidjeti reultati dono#enjaodluke

rutinsko odluivanjeO' $dluivanje u uvjetima riika podraumijeva da su ponate vjerojatnosti

postianja raliitih reultata strategijske odlukeO' $dluivanje u uvjetima nesigurnosti

podraumijeva nedostatak odgovaraju)ih in&orma(ija o raspolo1ivim metodama rje#avanjaproBlema ili o vjerojatnostima reultata raliitih rje#enja'

Dva su temeljna modela dono#enja odluka!

-klasini model i

-administrativni model'

Klasini model je ravijen na pretpostav(i loginog i ra(ionalnog postupanja menad1era' "emelji se

na sljede)im pretpostavkama! donositelj odluka djeluje na ostvarenju unaprijed utvrenih (iljeva5

pri emu su mogu)i proBlemi pre(ino de&inirani i &ormuliraniJ donositelj odluka djeluje u uvjetima

sigurnostiJ kriteriji a o(jenu alternativa su ponati'

Klasini model odluivanja5 kao normativni model5 danas ima podr#ku Brojnih kvantitativnih

tehnika u primjenu raunala5 kao #to su npr' staBlo odluivanja5 matri(a pla)anja5 analia toke

pokri)a5 linearno programiranje5 prognoiranje i modeli opera(ijskih istra1ivanja' Negativna strana

klasinog modela su anemarivanje nesigurnosti i riika5 te sponajna i psiholo#ka ogranienjamenad1era'

Administrativni model polai od pretpostavke da ra(ionalnost i loginost nisu uvijek sastavni dio

pro(esa odluivanja' %retpostavke administrativnog modela su! odluke o (iljevima su neodreene5

kon&liktne i nema konsenusa meu menad1erima5 menad1eri nisu svjesni prilika i proBlema u

okru1enjuJ ne koriste se ra(ionalne pro(edure ili su ograniene na jednostavne proBlemeJ tra1enje

alternativa je ogranieno &iikim5 &inan(ijskim5 ljudskim i in&orma(ijskim resursimaJ menad1eri su

skloniji adovoljavaju)im rje#enjima nego optimalnim' Administrativni model5 kao deskriptivni5

opisuje kako menad1eri donose odluke5 a ne kako Bi to treBali initi'

4.2. !roces dono%enja odluka

19


17/23

Kada se pro(es odluivanja promatra kao jedan autonoman pro(es5 onda se on sastoji

odsedam &aa!

-svijest o proBlemu i dijagnoa5

-postavljanje (iljeva5

-tra1enje alternativnih rje#enja5

-usporeivanje i o(jenjivanje alternativnih rje#enja5

-iBor imeu alternativnih rje#enja5

-primjena iaBranog rje#enja te

-pra)enje i kontrola'

Ako se dono#enje odluka promatra kao sastavni dio planiranja5 onda je mogu)e idvojiti etiri &ae

odluivanja! polane pretpostavke5 identi&i(iranje alternativa5 pro(jena alternativa i iBor

alternative5 odnosno dono#enje odluke' ;sporedBom navedenih tipologija uoavaju se tri ajednike

&ae5 odnosno generiranje alternativnih rje#enja5 pro(jena alternativnih rje#enja i selek(ija

najpovoljnijeg rje#enja'

4.3. &eneriranje alternati$ni' rje%enja

Kreativna &aa u kojoj se istra1uju raliite mogu)nosti ostvarivanja postavljenih (iljeva' %ri

tome se koriste rane tehnike stimuliranja individualne i grupne kreativnosti i to naje#)e

Brainstorming5 mor&olo#ka analia i sinektika'

3rainstroming se sastoji od!

4' &ormuliranja proBlema5

6' ino#enja ideja i


18/23

-nije dovoljeno kritiiranje inijetih ideja u ovoj &ai5

-nema ogranienja u ma#tovitosti ideja5

-Bitan je uinak grupe5 a ne pojedin(a'

Nakon toga se u odgovaraju)im slu1Bama podue)a ideje klasi&i(iraju5 o(jenjuju i selektiraju 2-


19/23

Ni tehnika i metoda kojima se irauju organia(ijske strukture mo1emo podijeliti na op)e

i poseBne' $p)e metode organiiranja rje#avaju proBleme koji se odnose na organia(iju podue)a

kao (jeline ili nekog njegovog dijela' ; op)e metode uBrajamo! analitike metode temeljene na

analii reultata poslovanja preko ranih indikatora5 analitike metode temeljene na ispitivanju

&unk(ioniranja elemenata poslovanja5 kompleksna analitika metoda5 metoda pro(esnih &unk(ija5gra&iko-matrine metode5 kompleksna matrina metoda'

Analitika metoda temeljena na analii reultata poslovanja preko ranih indikatora se temelji na

injeni(i da e&ikasnost poslovanja ovisi o stupnju iskori#tenosti kapa(iteta5 ekonomiji tro#enja

&aktora proivodnje te o vremenu anga1iranja oBrtnog kapitala' Svi navedeni indikatori utjeu na

nain organiiranja podue)a'

Analitika metoda temeljena na ispitivanju &unk(ioniranja elemenata poslovanja temelji se napretpostav(i da svako podue)e mora posjedovati odgovaraju)e komponente u pro(esu

reproduk(ije' ; prolasku tih komponenti kro pro(es reproduk(ije dolai do odreenih promjena

koje se o(jenjuju o(jenama od stihijaO do < postup(i se ivr#avaju prema propisanim pravilima5

ivr#ava ih tono odreena osoBa te se provodi priprema i kontrolaO'

?Broj dodijeljenih o(jena upu)uje na sljede)e!

-od 4 do


20/23

-taBele podjele aktivnosti A gra&iki prika aktivnosti pojedinih radnih mjesta unutar jedne

organia(ijske jedini(eJ

-&unk(ijski dijagrami Aprikauju sve nositelje adataka po njihovom hijerarhijskom polo1ajuJ

-linearni gra&ikoni odgovornosti Aslian je &unk(ijskom5 ali se dijeli na vertikalan i horiontalanJ

-dijagramska metoda organia(ije Aprikaivanje organia(ijskih odnosa na nain da se poveuju

poslovi i radna mjesta'

Kompleksna matrina metoda se temelji na ra#lanjivanju (jelokupnog poslovanja i matrino-

gra&ikom reguliranju odnosa meu nositeljima poslova' %oseBne metode organiiranja su

namijenjene rje#avanju pojedinanih organia(ijskih proBlema jedno radno mjesto ili jedno

&unk(ijsko podrujeO' :elik Broj tih metoda spada i u podruje opera(ijskih istra1ivanja'

).1. Organizacijska struktura poduzea

$rgania(ijska struktura je u1i pojam od organia(ije' $rgania(ijska struktura je sustav

odnosa meu ljudima radi ivr#avanja odreenih adataka i to je najva1niji dio svake organia(ije'

$rgania(ijska struktura je sveoBuhvatnost vea i odnosa imeu svih inila(a proivodnje i

poslovanja5 kao i sveukupnost vea i odnosa unutar svakog pojedinog inio(a poseBno' Menad1eri

provode konstantno usklaivanje organia(ijske strukture5 kako Bi se postigao maksimalan uinak

u #to manju upotreBu resursa' Na oBlikovanje organia(ijske strukture podue)a utjee (ijeli ni

imBenika5 iji su utje(aji meusoBno raliiti5 te ih menad1er sve mora ponavati kako Bi o(ijenio

njihov intenitet i predvidio dominantne utje(aje na &ormiranje organia(ijske strukture u nekom

Budu)em vremenu' Svi se imBeni(i koji utjeu na oBlikovanje organia(ijskih struktura mogu

podijeliti u dvije osnovne skupine! vanjske imBenike kojima se podue)e mora prilagoavati5

unutarnje imBenike na koje podue)e mo1e utje(ati'

).2. *nutarnji "im+enici organizacijske strukture

Svaki se imBenik mora analiirati aseBno5 ali u sprei svi imBeni(i ajedno reultiraju

sinergijski' ; kreiranju nove organia(ijske strukture menad1eri moraju po)i od sljede)ih

pretpostavki!

2%


21/23

-svi imBeni(i u organia(iji uajamno djeluju jedan na drugoga i meusoBno su poveaniJ

-utje(aj Barem jednog imBenika mo1e odreivati iBor organia(ijske strukture5 ali potpuna

promjena jednog ili vi#e imBenika mo1e postoje)u strukturu promijeniti ili ak poni#titi' ; iBoru

organia(ijske strukture menad1ment mora po)i od imBenika iji je Broj poitivnih reultata

najve)i' ;nutarnje imBenike koji djeluju na organia(ijsku strukturu podue)a mo1emo

sintetiirati u sljede)e!

-(iljevi i strategija podue)a5

-ada(i podue)a i tehnologija podue)a5

-veliina podue)a5

-kadrovi podue)a5

-struktura proivoda i usluga te

-loka(ija podue)a'

ZAKLJUAK

21


22/23

3udu)nost je te#ko5 a esto i gotovo nemogu)e tono predvidjeti' >imBeni(i koji su ivan

na#e kontrole mogu poremetiti i najBolje postavljeni plan5 a ako ne planiramo tada stvari

prepu#tamo sluaju'

%laniranje je va1an pro(es dono#enja kljunih odluka o tome #to5 kako i kada ne#to uiniti'

%laniraju)i donosimo odluke' "o je najuinkovitiji nain da se i svih nas ivue ono najBolje L

kontrola nam pokauje idemo li tamo gdje 1elimo i odvijaju li se dogaaji prema planu'

%lanovi se ne ispunjavaju sami od seBe niti se ostavljaju a sutra5 jer se mo1e dogoditi da se nikada

ne provedu' %laniranje i kontroliranje neradru1ive su upravljake &unk(ije' %rimarna odgovornost

ivr#enja kontrole le1i na menad1erima5 Be oBira radi li se o predsjedniku ili nadorniku5 svi su

odgovorni a ostvarivanje planova'

LITERATURA

22


23/23

$%&'()%*+(L (.+*, F'! H$rgania(ijska teorija5 In&ormator5 ?agreB5 4,,4

$%&'()%*+(- (.+*, F!:Management ljudskih poten(ijala5 0olden marketing5 ?agreB5

4,,,'

$+/, R! C.:Motiva(ija! teorija i naela5 Naklada Slap5 7astreBarsko5 6

Documents

Temeljne funkcije menadzmenta...docx