Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    1/37

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJEODSJEK SAOBRAAJ

    SMJER CESTOVNI SAOBRAAJPREDMET TEHNOLOKE ANALIZE CESTOVNOG TRANSPORTA

    TEMELJNA NAELA TEHNOLOGIJE CESTOVNOG

    PREVOZAKLASINE I SAVREMENE TEHNOLOGIJE

    CESTOVNOG PREVOZA PO FAZAMA

    -seminarski rad-

    Kandidati : Mentor :

    Alma Pai Prof.dr. Mustafa Mehanovi

    Merima Rezakovi

    Sarajevo, novembar 2013.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    2/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    2

    SADRAJ

    1. UVOD ......................................................................................................................... 4

    2. TEHNOLOGIJA DRUMSKOG PREVOZA ............................................................. 5

    2.1. Definicija tehnologije drumskog prevoza ............................................................... 5

    3. INTERDISCIPLINARNOST I TRANSDISCIPLINARNOST TEHNOLOGIJE

    CESTOVNOG PROMETA ............................................................................................... 8

    3.1. Tehnologija cestovnog teretnog prometa ................................................................ 9

    3.1.1. Tehnologija pripreme prijevoza .......................................................................... 9

    3.1.2. Tehnologija provedbe prijevoza ........................................................................ 10

    3.1.3. Tehnologija zavravanja prijevoza.................................................................... 11

    3.2. Tehnologija cestovnog putnikog prometa........................................................... 12

    3.2.1. Tehnologija pripreme prijevoza ........................................................................ 13

    3.2.2. Tehnologija provedbe prijevoza ........................................................................ 13

    3.2.3. Tehnologija zavravanja prijevoza.................................................................... 14

    4. OSNOVNE TEHNOLOGIJE DRUMSKOG TRANSPORTA ................................ 15

    4.1. Klasina tehnologija drumskog saobraaja........................................................... 16

    4.2. Savremene tehnologije drumskog saobraaja....................................................... 19

    4.2.1. Paletni sistem transporta.................................................................................... 22

    4.2.2. Kontejnerski sistem transporta .......................................................................... 26

    4.2.3. Tehnoloke karakteristike sistema RO-RO transporta ...................................... 27

    4.2.4. Kombinovani prevoz ......................................................................................... 28

    4.2.5. Tehnologija vozilo-vozilo.............................................................................. 29

    4.2.6. LOLO tehnologija transporta ........................................................................ 32

    4.2.7. Tehnologija multimodalnog transporta u drumskom saobraaju...................... 33

    4.2.8. Bimodalna transportna tehnologija ................................................................... 34

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    3/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    3

    5. ZAKLJUAK........................................................................................................... 35

    LITERATURA ................................................................................................................ 36

    POPIS SLIKA .................................................................................................................. 37

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    4/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    4

    1. UVOD

    Tehnologija cestovnog saobraaja je, kao aktivnost,u funkciji proizvodnje i potronje te u

    funkciji rekreacije, odnosno aktivnost determinirana korisnicima usluga, davateljima

    usluga te infrastrukturom ( kao zasebnom cjelinom ). Ona je sloen sistem, i toutoliko vie

    ukoliko se posmatra sa sva tri osnovna aspekta ( tehniki, organizacijski i upravljaki).

    U radu je definisan pojam tehnologije saobraaja,posebna panja je posveena tehnologiji

    drumskog transporta, koja je u tom smislu obraena kroz klasine tehnologije i savremenetehnologije drumskog saobraaja.

    Tehnologija saobraaja, a time i tehnologija drumskog transporta, danas se tretira kao

    nauna diciplina koja izuava zakonitosti procesa proizvodnje saobraajne usluge. Ono

    utie na definisanje tehnolokih procesa i nesmetano odvijanje prevoznih procesa kako u

    prevozu putnika, tako i u prevozu robe.

    Pod tehnolokim procesom u putnikom prevozu podrazumijevamo niz postupaka i metoda

    koje su povezane u loginom slijedu u kome svaki prethodni postupak uslovljava naredni,

    kojima treba da se obezbijedi uspjeno funkcionisanje procesa prevoza putnika.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    5/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    5

    2. TEHNOLOGIJA DRUMSKOG PREVOZA

    2.1.Definicija tehnologije drumskog prevoza

    Pod tehnologijom drumskog prevoza podrazumijevaju se procesi koji se javljaju u toku

    promjene mjesta robe ili putnika od izvora do cilja. Dakle, sutinu tehnologije prevoza ine

    procesi kojim se prevoze ljudi i robe s jednog kraja na drugi, pri emu treba osigurati

    optimalno koritenje svih resursa kojim se proizvode transportne usluge. Procesi

    proizvodnje transportne usluge u drumskom transportu robe su brojni, a zavise od vrste

    robe, vrste i naina prevoza prevoznihsredstava, duine prevoza i vrste transportnih

    tehnologija. Za razliku od tehnologije transporta robe, u prevozu putnika je pored ostalog

    prisutna velika odgovornost u izvravanju procesa, jer je putnik predmet proizvodnje

    saobraajne usluge i aktivno uestvuje u procesu proizvodnje. Putnik se prevozi prevoznim

    sredstvima koja obavljaju prevozni proces i tako se proizvodi transportna usluga. [2]

    Specifinost kod prevoza putnika proizilazi iz nedjeljivosti rezultata proizvodnje od samog

    procesa proizvodnje u transportu. U toku procesa prevoza putnika posebna panja se mora

    posvetiti sigurnost i udobnosti putnika, jer se zbog toga mogu proizvesti nesagledive

    posljedice za davaoca usluga. Kao to je ve reeno, rezultat rada tehnologije drumskog

    saobraaja je saobraajna usluga, odnosno promjena mjesta predmeta prevoza i da se na

    njima ne obavlja nikakva materijalna promjena u toku prevoznog procesa, ali se obavlja

    kao osnovni cilj transportnog procesa, promjene mjesta. Iz toga proizilazi da je trasnportni

    proces sloen proces i da se sastoji od nekoliko osnovnih faza koje se sastoje od vie raznih

    operacija. Transportni proces sloen je i zbog toga to u njemu uestvuje vie izvrilaca.

    Ova karakteristika znaajno utie na organizovanost transportne proizvodnje, koja ima

    neposrednog uticaja na tehnologiju drumskog saobraaja.

    Tehnologija drumskog saobraaja izuava procese proizvodnje transportne usluge,

    odnosno zakonitosti postupaka koji se javljaju premjetanjem robe ili putnika sa jednog na

    drugo mjesto.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    6/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    6

    Osnovni cilj tehnologije drumskog saobraaja da se preko tehnolokih procesa obezbijedi

    nesmetano odvijanje prevoznog procesa radi poveanja produktivnosti i ekonominosti

    poslovanja saobraajnih preduzea. U tehnologiju drumskog transporta pored funkcije

    saobraaja spada i tekue odravanje vozila i saobraajne infrastrukture.

    Tehnologija saobraaja, a time i tehnologija drumskog transporta, danas se tretira kao

    nauna diciplina koja izuava zakonitosti procesa proizvodnje saobraajne us luge. Ono

    utie na definisanje tehnolokih procesa i nesmetano odvijanje prevoznih procesa kako u

    prevozu putnika, tako i u prevozu robe.

    Pod tehnologijom drumskog transporta moemo smatrati odvijanje tehnologije procesa

    proizvodnje u drumskom saobraaju. To je ustvari proizvodni proces stvaranja saobraajne

    usluge. Da bi se sagledao znaaj tehnologije rada u drumskom saobraaju, potrebno je

    izvriti analize strukture tehnolokog procesa u kome se primjenjuju. Tu se vri analiza

    tehnolokog procesa proizvodnje saobraajne usluge polazei od pojedinih faza i

    elemenata koji sainjavaju tehnoloki proces.

    Tu se poseban akcenat stavlja na elemente procesa proizvodnje: sredstva za rad, predmet

    rada i rad kojim se organizuje proces proizvodnje. Ueeovih elemenata u proizvodnji

    saobraajne usluge u velikoj mjeri zavisi odprimjene tehnologije proizvodnje pojedinih

    preduzea. Moe se rei da postoji jaka sprega izmeu stepena razvoja saobraajne

    tehnologije i stepena iskoritenja pojedinih prevoznih sredstava, s obzirom na vrstu robe

    koju pojedinano prevozna sredstva prevezu. Kada se govori o predmetima rada sa

    stanovita tehnologije procesa, mora se rei da u tehnolokom procesu rada rezultat radaje

    transportna usluga, odnosno promjena mjesta predmeta prevoza, a to je vano da u

    saobraaju predmet rada ne mijenja svoj materijalni oblik. [2]

    Kada se govori o optimalnoj proizvodnji u saobraaju, to se moe jedino postii upotrebomoptimalnih elemenata tehnologije rada. Stoga se mora analizirati svaki stepen prevoznog

    procesa posebno sa aspekta odreivanja cijene izdataka koje se postavlja pred

    tehnologijom rada.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    7/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    7

    Svi ovi elementi, koji se javljaju u procesu prevoza, ine sutinu tehnologije rad a koju u

    osnovi ine sve operacije prevoza, prevozna sredstva i osoblje koje e obaviti poslove, od

    momentapoetnih do zavrnih operacija, odnosno do momenta izlaska putnika dopredaje i

    istovara robe. Stoga su ovi poslovi koji se obavljaju sastavni dio tehnologije rada koja se

    bavi praenjem zakonitosti metoda i postupaka u prevozu putnika i robe.

    Uinak tehnologije iskazuje se produktom prevezene robe ili putnika i preenih kilometara.

    U drumskom saobraaju tehnologija robe se posmatra sa ireg aspekta jer osim osnovnih

    faza (utovar, prevoz, istovar), ukljuuje i otpremnike aktivnosti koje prate osnovne faze

    prevoznog procesa. Faza utovara prije svega zavisi od primijenjene tehnologije. Pri

    klasinim tehnologijama utovar traje znatno due za razliku od savremenih tehnologija u

    kojima je trajanje utovara relativno krae. U fazi prevoza tehnologija prevoza u drumskomsaobraaju ne utie mnogo na vremensku vrijednost faze kretanja, jer je uslovljena

    faktorima okruenja prevoznog procesa, a ne fazama prevoznog procesa.

    Meutim, tehnologija prevoza ima odluujui znaaj za izbor prevoznog sredstva i njegove

    tehnike i ekploatacione karakteristike. Faza prevoza u kome se neposredno obavlja

    proizvodnja transportne usluge nametnula je potrebu za razvijanjem nove tehnologije, a to

    je omoguilo ostvarivanje veih brzina prevoza. Faza istovara u prevoznom procesu je

    identina fazi utovarakoju karakterie uee ivog rada. Ovu fazu prate i ostale fazekoje

    se odnose na sigurnost putnika ili robe, a kod robe jo i uvanje i smjetaj i predaja robe

    korisniku. Kada se govori o tehnologiji drumskog transporta, potrebno je istai da kod

    analiza osnovnih elemenata tehnologije prevoza postoje zajednike i posebne

    karakteristike koje opredjeljujue utiu nadefinisanje tehnologije procesa prevoza.

    Meu zajednikim karakteristikama pojedinih elemenata tehnologije bilo da se radi o

    prevozu robe ili putnika se istiu:

    - sloenost,

    - meuzavisnost,

    - otvorenost,

    - interdisciplinarnost,

    - stohastinost.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    8/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    8

    Posebno obiljeje tehnologije prevoza se odnosi na specifinost u prevozu robe u odnosu

    na prevoz putnika. U okviru prevoza putnika izdvaja se prevoz putnika u gradskom i

    meugradskom i meunarodnom prevozu. Sve ovo utie na posebno razmatranje i

    defnisanje tehnolokog postupka kako u prevozu robe, tako i u prevozu putnika sa

    osnovnim ciljem unapreenja tehnologije drumskog transporta radi racionalizacije

    prevoza, u kome se posebno istie poveanje prevoznih sposobnosti prevoznih sredstava,

    sniavanje trokova vremena putovanja i saobraajnih nezgoda.

    3. INTERDISCIPLINARNOST I TRANSDISCIPLINARNOSTTEHNOLOGIJE CESTOVNOG PROMETA

    I tehnologija cestovnog teretnog prometa i tehnologija cestovnog putnikog prometa, kao

    to je to sluj s tehnologijama drugih grana prometa: pomorskog, eljeznikog, zranog,

    imaju brojne zajednike karakteristike, ali i odreene specifinosti utemeljene na

    interdisciplinarnim i transdisciplinarnim znanostima. Te su specifinosti izravno ili

    neizravno povezane s elementima proizvodnje prometne usluge, odnosno sa sredstvima za

    rad ( tj. Cestovnom prometnom infrastrukturom i suprastrukturom), predmetima rada (tj,

    prijevozom tereta i putnika) i radom ( tj.kreativnim i operativnim kadrovima u cestovnom

    prometu). Ti elementi s odreenim tehnolokim procesima trebaju osigurati brz, siguran i

    racionalan prijevoz tereta i putnika u cestovnom prometu. [6]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    9/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    9

    3.1.Tehnologija cestovnog teretnog prometa

    Tehnologija cestovnog teretnog prometa, slino tehnologijama pomorskog i eljeznikog

    teretnog prometa, kako nacionalnog tako i meunarodnog prometa, kao znanost i kao

    aktivnost podrazumijeva primjern kvantum interdisciplinarnih (tj. Interaktivno povezanim

    brojnim znanstvenim disciplinama, pri emu se sinteziraju spoznaje, naela, metode,

    askiomi...) i transdisciplinarnih (tj. U interdisciplinarnoj novoj aksiomatici)

    prometnotehnikih, prometnotehnolokih, prometnoorganizacijskih prometnoekonomskih,

    prometnopravnih znanja, umjenosti, vjetina i sposobnosti tehnologija prometa i

    prometnih managera, koji primjenom brojnih postupaka, odnosno procesa uz upotrebu

    cestovnoprometne infrastrukture i suprastrukte, proizvode prometne usluge. Postupci,

    odnosno procesi proizvodnje prometne usluge u cestovnom teretnom prometu jesu brojni,

    sloeni i dugotrajni, a to zavisi od vrste predmeta prijevoza, vrste i naina prijevoza,

    prijevoznih sredstava, duljina prijevoznog puta, te da li se koristi konvencionalni,

    kombinovani ili multimodalni transport s vie ili manje transportnih tehnologija.

    Univerzalni model tehnologije cestovnog teretnog prometa ine specifine

    (pod)tehnologije, i to:

    1) Priprema tehnologije prijevoza,2) Provedba tehnologije prijevoza i3) Zavravanje tehnologije prijevoza.[6]

    3.1.1. Tehnologija pripreme prijevoza

    Postupci pripreme prijevoza robe u cestovnom prometu obuhvata etiri skupine pripremnih

    aktivnosti, i to :

    1) Pripremu sredstava za rad.Ta priprema obuhvaa temeljnu strunu i kvalitetnuanalizu tehnikih obiljeja vozila, cestovne infrastrukture i suprastrukture te ocjenu

    atupnja njihove sposobnosti za eksploataciju.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    10/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    10

    2) Pripremu procesa prijevoza. Ta priprema obuhvaa plan prijevoza, pripremutereta i vozila za prijevoz, pripremu mehanizacije za utovar tereta i vozila za

    prijevoz, pripremu mehanizacije za utovar tereta, pripremu posebnih vozila isprava

    itd.

    3) Pripremu organizacije prijevoza.Ta priprema obuhvaa: izbor prijevoznog outa,prijevoznog sredstva, prijevozne tehnologije, odreivanje vremena prijevoza,

    analizu initelja od utjecaja na instradaciju, doziv robe, pripremu prijevoznih i

    drugih isprava. [6]

    4) Pripremu provedbenog prijevoza. Ta priprema obuhvaa: zakljuivanje ugovorao pakiranju i signiranju, vaganju i transportnom osiguranju tereta, uzorkovanje

    robe, ugovornu kontrolu, poslove u carinskom postupku.

    3.1.2. Tehnologija provedbe prijevoza

    Sve postupke i radnje provedbe cestovnog teretnog prijevoza mogue je sustavno svrstati u

    tri relevantne faze, i to:

    1) Prva faza provedbe prijevoza. Ta faza obuhvaa: postavljanje vozila,primopredaju tereta, utovar, slaganje i zatitu terena kontrolu utovarai slaganja

    tereta, kontrolu sposobnosti vozila i posade, ispostavljanje ili pribavljanje

    prijevoznih ili drugih isprava.

    2) Druga faza provedbe prijevoza. U toj se fazi prevozi teret od utovarnog doistovarnog mjesta (terminala) i obavljaju brojni odgovorni struni poslovi u vezi s

    vozilom, teretom i posadom u toku prijevoza.

    3) Trea faza provedbeprijevoza.To je zavrna faza provedbe prijevoza. U toj fazivozilo dolazi na istovarno mjesto, gdje se istovara (ili pretovara) teret i obavljaju

    brojni pediterski i drugi poslovi u vezi s teretom, vozilom, posadom.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    11/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    11

    3.1.3. Tehnologija zavravanja prijevoza

    I nakon provedbe tehnologije prijevoza,procesi cestovnog teretnog prometa nisu

    zavreni, jer se oni kontinuirano nastavljaju i bez prestanka obru. Zavravanje

    prijevoznog procesa je, zapravo, pretpriprema novog ciklusa prijevoza, jer ona istodobno

    sadri i zavrne i neke pripremne postupke prijevoza.

    Specifinosti interdisciplinarnih i transdisciplinarnih znanosti aktivnosti u proizvodnji

    prometnih usluga u cestovnom teretnom i putnikom prometu zahtijevaju posebna znanja,

    iskustva i zvanja kreativnih i operativnih tehnologa prometa i prometnih menagera, slino

    kadrovskim resursima u procesima proizvodnje prometnih usluga u drugim granama

    prometa. Kvalitetnu proizvodnju prometnih usluga u cestovnom prometu mogu osigurati

    samo interdisciplinarno i transdisciplinarno obrazovani i iskusni timovi prometnih

    ininjera, ekonomista, elektroniara, pravnika.[6]

    Slika 1. Tehnologija prijevoza tereta u cestovnom prometu

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    12/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    12

    3.2.Tehnologija cestovnog putnikog prometa

    Tehnologija cestovnogputnikog prometa, slino tehnologijama pomorskog i eljeznikogputnikog prometa, kako nacionalnog tako i meunarodnog prometa, kao znanost i kao

    aktivnost, podrazumijava primjeran kvantum interdisciplinarnih i transdisciplinarnim

    prometnotehnikih, prometnotehnolokih, prometnoorganizacijskih, prometnoekonomskih,

    prometnopravnih znanja, umjenosti, vjetina i sposobnosti tehnologa prometa i prometnih

    managera, koji primjenom brojnih sloenih i odgovornih postupaka i procesa uz upotrebu

    cestovnoprometne infrastrukture i cestovnoprometne suprastrukture, proizvode usluge u

    cestovnom putnikom prometu. Odgovornost sudionika koji aktivno sudjeluju u

    izvravanju postupka u cestovnom putnikom prometu je izuzetno velika, jer je ovjek, tj.

    putnik predmet proizvodnje prometne usluge. [6]

    Tehnologija cestovnog putnikog prometa treba se, uz ostalo, temeljiti na ovim naelima :

    sigurnost, tanost, udobnost, brzina, redovitost, uestalost, uinkovitost, ekonominost.

    Posebna se panja mora posvetiti sigurnosti i udobnosti putnika jer su to najvanije

    pretpostavke za afirmaciju cestovnog prijevoznika, i najmanji propusti i pogreke u

    izvravanju tehnolokih procesa u cestovnom putnikom prometu mogu proizvesti

    nesagledive, katastrofalne posljedice za prijevoznike, za putnike, za aktivne sudionike

    prometnog sustava, za ovjekovu oklinu. Zbog toga treba imati na umu injenicu da se u

    svakom trenutku na cestovnim putevima nalaze milioni vozaa sa svim vrlinama i

    manama, da ta vozila prevoze milione putnika i milione tona prijevoznog supstrata od

    kojih je namanje jedna treina opasnih stvari, da se u svakom trenutku dogaaju prometne

    nesree kojih su posljedice: smrt, invalidnost, tete, zagaenost, te da sigurnost u

    cestovnom prometu pretpostavlja savreno jedinstvo tehniketehnologijeorganizacije

    ekonomijeprava u ijem se fokusu nalazi ovjek.

    Opi model tehnologije cestovnog putnikog prometa ine tri specifine (pod) tehnologije,

    i to:

    1) Priprema tehnologije prijevoza,2) Provedba tehnologije prijevoza i3) Zavravanjetehnologije prijevoza.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    13/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    13

    3.2.1. Tehnologija pripreme prijevoza

    Priprema tehnologije prijevoza putnika u cestovnom prometu obuhvaa etiri skupine

    pripremnih aktivnosti, i to :

    1) Pripremu sredstava za rad. Slino pripremi sredstava za rad u cestovnomteretnom prometu, jo je temeljitije, strunije i odgovornije potrebno analizirati

    relevantna tehnika obiljeja cestovnih vozila i cestovne infrastrukture te njihovih

    eksploatacijskih mogunosti, preventivnog i investicijskog odravanja.

    2) Pripremu procesa prijevoza.Ta priprema obuhvaa: planove prijevoza, smjetajaputnika i prtljage, pripremu posade vozila, isprava za prijevoz putnika i prtljage.

    3) Pripremu organizacije prijevoza. Od tih priprema najizravnije zavisi uspjehprijevoza putnika, a obuhvaa: izbor najpovoljnijeg prijevoznog sredstva,

    najpovoljnijeg i najatraktivnijeg prijevoznog puta i vremena prijevoza, ali i

    pripremu brojnih isprava za organizaciju prijevoza putnika.

    4) Pripremu provedbe prijevoza.Ta priprema obuhvaa zakljuivanje ugovora: oprijevozu putnika ili rezevacija i prodaji putnikih karata, o prijevozu prtljage, o

    osiguranju putnika i prtljage, te pripremu carinske i druge kontrole putnika i

    prtljage.

    3.2.2. Tehnologija provedbe prijevoza

    U tri znaajne faze mogue je sustavno svrstati sve vanije postupke i radnje koje su

    imanentne provedbi tehnologije prijevoza outnika u cestovnom prometu, i to:

    1)

    Prva faza provedbe prijevoza.Ta faza obuhvaa postavljanje vozila u polaznomkolodvoru, kontrolu putnikoh karata, ulaz i smjetaj putnika, primitak i utovar

    prtljage, kontrolu sposobnosti vpzila i posade, carinsku i drugu kontrolu putnika i

    prtljage.

    2) Druga faza provedbe prijevoza. U toj se fazi obavlja sam prijevoz putnika iprtljage od polaznog do odredinog kolodvora. Zatim se obavljaju uobiajne radnje

    u vezi s izlaskom i ulaskom putnika u tijeku prijevoza. Pruaju se ugostiteljske i

    druge usluge putnicima u toku prijevoza te brojne radnje u vezi s ulaskom i

    izlaskom putnika ( i prtljage) u meukolodvorima.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    14/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    14

    3) Trea faza provedbe prijevoza.To je zavrna faza provedbe postupka prijevozaputnika. U toj fazi prijevozno vozilo pristie u odredini kolodvor. Nakon toga

    obavljaju se carinske i druge kontrole putnika i prtljage. Slijedi izlazak putnika,

    istovar prtljage i njene predaje putnicima. [6]

    3.2.3. Tehnologija zavravanja prijevoza

    Zavravanje tehnologije prijevoza putnika u cestovnom prometu, zapravo, predstavlja

    pretpripremu novog ciklusa prijevoza putnika. Na kraju prijevoznog pothvata potrebno je

    kontrolirati sposobnost vozila i posade, zatim kontrolirati obraune trokova o eksploataciji

    i odravanju vozila, o prijevozu putnika i prtljage, o posadi i ostalim poslovima. Na krajuobavljenog posla potrebno je obaviti kvalitativnu i kvantitativnu analizu cjelokupnog

    prijevoznog pothvata, i to: s tehnikog, tehnolokog organizacijskog, ekonomskog i

    pravnog stajalita. Rezultati takve analize imaju mnogostruko znaenje ne samo za

    cestovne prijevoznike nego i za sve sudionike tehnologije cestovnog putnikog prometa.

    to se tie vrste, kvalitete i opsega znanja, iskustva, vjetine i sposobnosti te zvanja

    krestivnih i operativnih tehnologa prometa i prometnih menagera, koji izvravaju ili

    organiziraju sloene procese u cestovnom putnikom prometu, vrijede ve navedene

    injenice i konstatacije kao i za tehnologiju pomorskog i eljeznikog putnikog prometa.

    A to su interdisciplinarno obrazovani i iskusni timovi prometnih ininjera, ekonomista,

    pravnika, elektroniara.[6]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    15/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    15

    Slika 2. Tehnologija prevoza putnika u cestovnom prometu

    4. OSNOVNE TEHNOLOGIJE DRUMSKOG TRANSPORTATehnologija u saobraaju, a time i u drumskom transportu, u osnovi nam slui da pomou

    nje stvaramo saobraajnu uslugu, koristei pri tome sredstvo zarad, predmete rada i sam

    rad, odnosno svrsishodnu djelatnost ovjeku. Posebna specifinost procesa rada u

    putnikom saobraaju je prisutnost putnika korisnika prevoza u procesu odvijanja

    tehnologije saobraaja, odnosno proizvodnje saobraajne usluge.

    Sredstva za rad slue za osiguranje prevoza i djeluju na predmete rada. Izmeu sredstava

    za rad i primjene tehnologija u drumskom saobraaju postoji jaka interakcija, to ima

    znatnog uticaja na nain odvijanja tehnologije, odnosno tehnolokog procesa. U sredst va

    za rad ubrajaju se prevozna sredstva i saobraajna infrastruktura ije osnovne

    karakteristike vre uticaj na izbor tehnologije prevoza i daju osnovna obiljeja

    tehnolokom procesu proizvodnje u saobraaju.[1]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    16/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    16

    Pod predmetom rada u drumskom saobraaju podrazumijevaju se putnici i roba na kojima

    se ne obavlja nikakva materijalna promjena u toku transportnog procesa, ali se samo

    obavlja promjena mjesta, to je cilj tehnolokog procesa.

    Obiljeje transportnog procesa je i kretanje zaposlenog osoblja, zajedno sa kretanjem

    prevoznih sredstava zbog neprekidnog odvijanja prevoznog procesa. Stoga je cilj

    tehnologije drumskog saobraaja osiguravanje optimalne kombinacije svih triju osnovnih

    elemenata u procesu prevoenja u smislu postizanja optimalnih saobraajnih (sigurnost,

    redovitost, tanost, udobnost, brzina) i ekonomskih uinaka. Stepen ostvarivanja

    saobraajnih naela zavisi od konkretne organizacije i od konkretnih objektivnih i

    subjektivnih mogunosti prevoznika i tehnologije drumskog teretnog saobraaja.

    I pored brojnih slinosti u postupcima proizvodnje u drumskom teretnom i drumskom

    putnikom prevozu, potrebno je posebno analizirati tehnologiju drumskog putnikog

    transporta. Za razliku od tehnologije prevoza putnika, tehnologiju drumskog teretnog

    transporta karakteriu brojni procesi i postupci koji mogu biti veoma sloeni i dugi, a to

    zavisi od vrste predmeta prevoza, vrste i naina prevoza, prevoznih sredstava i duine

    prevoza.

    U procesu prevoza robe, a donekle i prevoza putnika, primjenjuju se:

    1. klasine tehnologije i

    2. savremene tehnologije.

    4.1.Klasina tehnologija drumskog saobraaja

    Kod tehnologije klasinog transporta sve operacije u transportnom procesu vre se po

    pravilu "komad po komad". One nuno zahtjevaju viak utroka vremena, radne snage i

    materijala, ciji je sintetitki "proizvod" odreena visina trokova.[2]

    Osnovna karakteristika klasinog transporta jeste nepostojanje jedinstvenog transportnog

    suda, odnosno standardizovane tovarne jedinice, koja kod integralnih sistema transportapredstavlja osnovni integrum transportnog lanca.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    17/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    17

    Pod klasinom tehnologijom u drumskom saobraaju podrazumijeva se tehnoloki proces

    sa svim fazama bez uspostavljanja prevoznog lanca sa drugim granama saobraaja i bez

    koritenja transportnih ureaja kao to su palete, kontejneri i dr.

    I pored razvoja tehnologije prevoza ne moe se zamijeniti klasina tehnologija za nekeusluge u drumskom saobraajusa drugim savremenim tehnlogijama. Iz toga proizilazi da

    obiljeje prevoza (roba, putnik) uslovljava tehnologije prevoza i da uslovi u kojima je

    obavlja prevoz diktira da li e se primjenjivati klasine ili savremene tehnologije.

    Neki prevozi tereta mogu se iskljuivo obavljati u okviru klasine tehnologije (prevoz

    graevinskog materijala, ogrjev, specifinih prevoza za potrebe domainstava i preduzea).

    Klasina tehnologija obuhvata tri kljune faze tehnolokog procesa: utovar, prevoz i

    istovar, koje se vremenski mogu posebno izraziti kao:

    Faza utovara

    - poetak utovara

    - zavretak utovara

    Faza prevoza

    - poetak prevoza

    - zavretak prevoza

    Faza istovara

    - poetak isovara

    - zavretak istovara

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    18/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    18

    Osnovni postupci utovara i istovara za klasinu tehnologiju :

    Utovaristovar

    - Pojedinani ( komadni ),- Vee uee ivog rada,- Manja primjena manipulacijskih strojeva,- Nezavisnost postupka utovara od istovara

    Prevoz

    - Mogunost ire primjene prevoznih sredstava,- Nezavisnost tehnikih karakteristika prevoznih sredstava u sluaju prekida ili

    nastavka,

    - Preteno pojedinani i dr.

    Moe se rei da pri realizaciji klasinih tehnologija vremenski odnosi pojedinih faza mogu

    biti u razliitom odnosu, to zavisi od brojnih faktora, kao i to da je vrijeme za utovar i

    istovar naglaeno prisutno, a da faza prevoza najvie zavisi od duine relacije.

    Kada se uporeuje odnos klasine i savremene tehnologije moe se rei da se klasina

    tehnologija bitno razlikuje od savremene tehnologije, a karakterie je:

    - veliko uee ivog rada,

    - manja zastupljenost manipulacijskih strojeva,

    - manji radni uinak,

    - opta primjena prevoznih sredstava,

    - manja djelotvornost,

    - nezavisnost i nepovezanost utovarno-istovarnih operacija,

    - slabije zatien supstrat od vanjskih uticaja i oteenja i dr.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    19/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    19

    Ako se posmatra vremenski aspekt klasine tehnologije, moe se rei da ona zavisi od

    slijedeih elemenata: naina utovara, vrste prevoza, naina istovara, iskoritenosti

    prevoznih sredstava, vrste i karakteristika prevoznih sredstava, broja manipulacijskih

    operacija.

    Kada se govori o meusobnoj saradnji pojedinih saobraajnih grana pri klasinim

    tehnologijama, moe se rei da se prevoz putnika pri primjeni klasine tehnologije odvija

    zasebno, ali da postoji mogunost saradnje sa drugim saobraajnim granama, a to se tie

    prevoza robe, to prije svega zavisi od obiljeja prevoza robe ili putnika, naina utovara i

    istovara i to samo u specifinim sluajevima to je u funkciji saobraaja i ekonomskog

    uinka.

    Klasini sistem transporta naziva se jo i "lomljeni" jer se transportni proces obavlja u vie

    faza pri kojima se mjenja transportno-manipulativna jedinica i transportno sredstvo.

    Slino podjeli savremenih tehnologija transporta, i klasine tehnologije se sa obzirom na

    prostorne i strukturne komponente mogu podijeliti na:

    tehnologije kopnenog klasinog transporta, tehnologije kopneno-rijenog klasinog transporta, tehnologije kopneno-pomorskog klasinog transporta, tehnologije kopneno-zranog klasinog transporta.

    4.2.Savremene tehnologije drumskog saobraaja

    Sutina savremene tehnologije prevoza je da se roba ili putnik ne prevozi iskljuivo jednim

    prevoznim sredstvom nego se posmatra ukupno funkcionisanje prevoznog lanca, pri

    emu se potuje optimum, to je i cilj poslovanja svakog preduzea iz oblasti saobraaja.

    To nalae potrebu optimizacije modela usmjeravanja robe na pojedine pravce prevoza,

    ime tehnologija prevoza sve vie postaje obiljeje zajednike tehnologije svih transportnih

    grana. [5]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    20/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    20

    Za savremene tehnologije je karakteristino uspostavljanje transportnog lanca u

    kontinuitetu u saobraaju koji se obavlja premjetanjem robe od izvora do cilja, primjenom

    odgovarajuih tovarnih jedinica, ime se postiu vea brzina i povoljniji ekonomski uinci.

    U okviru tehnologije saobraaja transportni proces se moe realizovati bez promjeneprevoznog sredstva i sa promjenom, a prevoz moe biti kombinovan i s prekidom.

    Ako se ukljuuje prevozno sredstvo, tada se misli na integralni ili multimodalni sistem. U

    integralnom sistemu prevozno sredstvo se mijenja, a roba ostaje ista, prevozni proces se

    nastavlja prevozom prethodnog prevoznog sredstva skupa sa robom.

    Za drumski saobraaj, s obzirom na svoje karakteristike moe se rei da je vaan segment

    svih tehnologija u pogledu svoje fleksibilnosti i dostupnosti. S aspekta savremenetehnologije prevoza u drumskom saobraaju treba s jedne strane prouavati postupke i

    naine prevoza koji se ostvaruju upotrebom transportnih prevoznih sredstava, jer postoje

    specifina obiljeja elemenata koji uslavljavaju ili omoguuju realizaciju tehnologije, a s

    druge strane prouavati procese za uspostavljanje prevoznog lanca kako bi se izbjegla

    razjedinjenost meu saobraajnim granama, a potencirala saradnja i koordinacija

    uspostavljanjem prevoznog lanca.

    Takav pristup tehnologije saobraaja nuan je i za ostale saobraajne grane. Ako se i

    ostvari, bit e to znatan pomak u unapreenju saobraaja kao aktivnosti koja dugo i

    neopravdano eka na listu problema kojima se drutvo mora temeljito baviti. Bie to

    pomak koji e rezultirati i ravnopravnim promatranjem svih saobraajnih grana, jer svaka

    grana ima svoje specifinosti, ali i zajednika obiljeja, a bez uea neke od saobraajnih

    grana za sada se ne moe zamisliti optimalni prevozni proces, odnosno optimalna

    tehnologija.

    Savremene tehnologije saobraaja su nastale pojavom integralnog transporta, odnosno

    kombinovanog prevoza. U savremene tehnologije prevoza u kojima uestvuje drumski

    saobraaja ubrajaju se:

    - tehnologija transporta paleta,

    - tehnologija transporta kontejnera,

    - tehnologija izmjenjivih transportnih posuda,

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    21/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    21

    - tehnologija transporta huckepack,

    - tehnologija RO-RO,

    - bimodalna tehnologija transporta i dr. [4]

    Integralni ili kombinovani prevoz ima za cilj da savremenim tehnologijama povee dvije ili

    vie saobraajnih grana u neprekidan logistiki transportni lanac koji naglaava sistemske

    komparativne prednosti i snagu pojedinih grana saobraaja i omoguava njihovo

    racionalno koritenje. Kombinovanim prevozom preusmjeravaju se robni tokovi s druma

    na prevoz eljeznicom. Na taj nain eljeznica postaje sinergijska okosnica saobraajnih

    tokova i faktor razvoja cjelokupnog saobraajnog sistema.

    U posljednjih dvadeset godina u Evropi i u svijetu kombinovani prevoz intenzivno se

    razvija. Razlog tome je injenica da se na taj nain znaajno rastereuju saobraajnice,

    uva putna infrastruktura, zatiuje ovjekova okolina od zagaenja, osigurava znaajna

    uteda energije (nafte i naftnih derivata ije su rezerve ograniene), te se zatiuje prostor

    od devastiranja.

    Zbog evidentnih komparativnih prednosti kombinovanog prevoza, kao prevoza budunosti

    na srednjim i duim relacijama, sve drave razvijenih zemalja i zemalja u tranziciji ulau

    znaajna finansijska sredstva u razvoj savremenih tehnologija kombinovanog prevoza i

    primjenjuju razne stimulativne mjere. Ukljuivanje svake zemlje u savremene evropske

    tokove prevoza robe nije mogue bez primjene savremenih tehnologija kombinovanog

    prevoza, odnosno bez osiguranja odgovarajue transportne infrastrukture i

    mobilnihsredstava za kombinovani prevoz.

    Kombinovani prevoz omoguava uklapanje u nove zahtjeve meunarodne trgovine i

    svjetskog trita, kao i integralnost proizvodnje i transporta, odnosno prevoz od vrata dovrata. Trite trai integraciju proizvodnje, transporta i trgovine, kako bi proizvodi u to

    kraem vremenu stigli iz procesa proizvodnje na trite.

    Kombinovani prevoz spaja komparativne prednosti eljeznikog saobraaja i drumskog

    teretnog prevoza u optimalnu cjelinu: eljezniki saobraaj velike udaljenosti i masovne

    koliine, a za lokalni saobraaj fleksibilan dostavni kamionski saobraaj.[3]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    22/37

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    23/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    23

    Manipulacija, prevoenje i skladitenje proizvoda moe se realizovati paletama i sistemom

    paletizacije na relaciji :

    - Pakovanje proizvoda-skladitenje;- Proizvodnja-raspodjela-potronja;- Pretovar proizvoda iz vozila u vozilo, iz skladita na vozilo i obratno, i iz skladita

    na mjesto prodaje;

    - Transport razliitim prevoznim sredstvima.U mnogim zemljama u svijetu danas se primjenjuju razliite vrste paleta, koje se razlikuju

    prema obliku, dimenzijama, namjeni i ostalim tehniko-eksploatacionim karakteristikama,

    ali po obliku postoje tri osnovne vrste paleta i to :

    - Ravne palete ( bez nadgradnje ),- Boks palete i- Stubne palete. [3]

    Ravne palete

    Ravna paleta je ravna ( najee drvena ) podloga sa ili bez noica, na koju se slau

    pojedini komadi robe u cilju realizacije jedinstvene tovarne jedinice kojom se moe lako i

    brzo manipulisati pomou viljukara.

    Slika 3. Ravna paleta

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    24/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    24

    Meunarodna eljeznika unija je u cilju to vee tipizacije i unifikacije, kao najpogodnije

    preporuila palete dimenzija :

    800 mm x 1200 mm i

    1000 mm x 1200 mm.

    Boks palete

    Evropska ekonomska zajednica ( EEZ ) je za boks-paletu usvojila sljedeu definiciju :

    Boks paleta je paleta sa najmanje tri vertikalne pregrade. Ove pregrade mogu biti pune, sa

    otvorima ili reetkama, fiksne sloljive ili na rasklapanje. Boks-palete mogu, ali ne moraju,

    biti opremljene pokrivaima.[4]

    Boks-palete se primjenjuju za transport razliite vrste robe, kao to su srednji i mali

    dijelovi maina, visokovrijedna neambalairana komadna roba, rasuta roba,

    neambalairana roba nepravilnog oblika koja se teko slae, kao i sva druga finija

    ambalairana roba koja se mora uvati od oteenja. Ukoliko je vea raznolikost

    konstrukcije, utoliko je iri i asortiman robe koja se prevozi.

    Slika 4. Boks paleta

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    25/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    25

    Najvaniji ciljevi paletizacije jesu:

    - okrupnjavanje komadne robe u vee i standardizirane jedinice tereta, ime sepostie uteda u pakiranju,

    - ubrzavanje manipulacija i prevoza tereta,- minimiziranje ili potpuno eliminisanje ivog rada u procesu manipul isanja teretnih

    jedinica,

    - maksimalna iskoritenost skladinih kapaciteta i smanjenje trokova,- optimalizacija efekata saobraajne infrastrukture i prevoznih sredstava skladitenja,- maksimiziranje brzine, sigurnosti i racionalizacije procesa proizvodnje saobraajne

    usluge, odnosno skraenje ukupnog vremena prevoznog procesa,

    - ujednaavanje tehnologije prevoza sa drugim saobraajnim granama.Prednosti i nedostaci paletizacije

    Prednosti :

    - smanjenje teine i cijene transporta ambalae,- smanjenje oteenja i gubitaka ( do 70 % je manji gubitak robe kod paletizovanih

    nego kod pojedinanih poiljki ) na robi,

    - ubrzanje utovara i istovara poveava se stepen upotrebe saobraajneinfrastrukture,

    - svoenje broja runih manipulacija na minimum ( do 400 % bre se manipulie sapaletizovanom robom pri emu se ostvari uteda od 35 % ),

    - smanjenje radne snage zbog smanjenja runih manipulativnih operacija,- vei stepen iskoritenosti kapaciteta sredstava i opreme za manipulaciju robe,- velika uteda skladinog i transportnogprostora,- higijensko-tehnika zatita robe,- minimiziranje trokova administrativno-tehnikog osoblja

    Nedostaci

    - gubitak i nestanak paleta- esta oteenja i popravci- odravanje paletnog fonda-

    razmjena paleta- evidencije paleta

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    26/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    26

    4.2.2. Kontejnerski sistem transporta

    Naziv kontejner potjee od engleske rijei "container" (contain - sadravati) a znai sve

    ono to u sebi moe sadravati neto drugo.

    "Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najee u obliku zatvorene posude, koja

    slui za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije

    manipulacijskih i skladinih operacija."

    Kontejner kao transportno-manipulativna jedinica integralnog transporta

    U zavisnosti od karakteristika koje se posmatraju kontejneri se mogu podijeliti prema :

    namjeni,vrsti robe koja se u njima prevozi,nosivosti,vrsti materijala od kojeg su

    izgraeni,vrsti konstrukcije,mjestu koritenja,nainu prevoza,vrsti ureaja kojima su

    opremljeni u cilju obezbjeenja uslova za prevoz odreenih vrsta robe,podobnostima i

    mogunostima pretovara i sl.[4]

    Prema namjeni kontejneri se svrstavaju u dvije glavne grupe, i to u univerzalne i specijalne

    kontejnere.

    Prema vrstama i karakteristikama robe kontejneri se dijele na :

    1. kontejnere za prevoz komadne robe,2. kontejnere za prevoz robe u rasutom stanju i3. kontejnere za prevoz tenosti.

    Slika 5. Kontejner od 20 stopa

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    27/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    27

    4.2.3. Tehnoloke karakteristike sistema RO-RO transporta

    Po prvi put se u svom dananjem znaenju RO-RO sistem poeo upotrebljavati tokom II

    svjetskog rata pri desantnim operacijama na pacifikom bojitu, u Evropi i SjevernojAfrici. Saveznike jedinice su za prijevoz vozila, tenkova, ljudstva, opreme i hrane

    koristile brodove od 100 do 1500 tona nosivosti, plitkog gaza i mosnicama na pramcu.Ro -

    Ro saobraaj je poznat primjenjen vid savremenog integrisanog sistema transporta, gdje

    komparativne prednosti pojedinih vidova saobraaja dolaze do punog izraaja. Akcenat na

    razvoj ovog vida multimodalnog transporta proizilazi iz vie razloga kao to su: drutveni,

    ekonomski, ekoloki, energetski i drugi.[3]

    RO-RO tehnologija obuhvata transport robe drumskim ( eljeznikim ) transportnim

    sredstvima, odnosno sredstvima kopnenenih vidova transporta, do mjesta nakupljanja -

    distribucije i povezivanja drumskog i vodnog transporta ( RO-RO terminali ) i transporta

    robe na transportnim sredstvima ( prikolica, poluprikolica, autovoz, vagon ) vodnim putem

    na uspostavljenoj RO-RO liniji sa posebnim RO-RO plovilima.

    Glavna konkurencija RO-RO saobraaju je kontejnerski saobraaj, ali ipored meusobne

    konkurencije RO-RO transport je zauzeo svoje mjesto na tritu zbog niza specifinosti i

    prednosti u odnosu na konkurente. Ekonomija kontejnerskih usluga je takva da zadrava

    sve robe koje su pogodne za kontejnerizaciju, a nekontejnerizovane generalne terete

    preputa konvencionalnim brodovima.

    Slika 6. RO-RO transport

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    28/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    28

    Slika 7. RO-RO brodovi

    RO-RO brodove moemo podijeliti prema gazu, na brodove gaza do 6 metara i preko 6

    metara. Naime, meunarodna komisija za standardizaciju RO-RO brodova i vezova je

    1966. godine preporuila da se pristani za RO-RO brodove grade s dubinom uz obalu od

    6,1 metar, i slijedom te preporuke moglo bi se rei da veina RO-RO brodova koji ne plove

    na prekomorskim relacijama ima gaz koji ne prelazi 6 metara. Danas, meutim, postoje i

    veliki brodovi tog tipa iji gaz znatno prelazi tu granicu.

    4.2.4. Kombinovani prevoz

    Kombinovani prevoz nastaje ueem vie grana saobraaja pri uspostavljanju tzv.

    transportnog lanca od poiljaoca do primaoca. Pod kombinovanim prevozom

    podrazumijeva se saradnja drumskog, lukog, eljeznikog i rijenog prevoza u

    neprekidnom lancu. [2]

    U sagledavanju razvoja kombinovanog prevoznog sistema bitna je i cijena prevoza, za to

    je potrebno izraditi klasifikaciju robe koja se prevozi u kombinovanom sistemu. Radi se o

    sistematizaciji pojedine robe i njenom svrstavanju u srodne skupine. Tome prethodi

    utvrivanje udaljenosti, odnosno izrada daljinara.Najsloeniji je dio sastavljanje tablica

    prevoznih cijena. Jedinstvena cijena prevoza pretpostavka je barem priblino izjednaenih

    uslova privreivanja saobraajnih grana.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    29/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    29

    4.2.5. Tehnologija vozilo-vozilo

    Transport prikolica i poluprikolica drumskog teretnog saobraaja na eljeznikim teretnim

    kolima-nosaima poznat je kao hucke pack sistem transporta.

    Pod pojmom hucke-pack sistem podrazumijeva se kombinovan drumsko-eljezniki

    prevoz, gdje se drumska vozila ( kamioni, auto-vozovi, sedlasti auto-vozovi ) ili dijelovi

    vozila ( prikolice, sedlaste prikolice, izmjenjivi transportni sudovi ) na jednom dijelu puta

    prevoze transportnim sredstvima eljeznikog saobraaja.[4]

    Kod ove tehnologije transporta eljeznica preuzima tovarne jedinice od drumskog

    saobraaja na poetku, i predaje ih na kraju prevoza.Preuzumanje tovarnih jednicica odpoiljaoca i njihovu predaju primaocu obavljaju nosioci drumskog saobraaja. Budui da

    ove vrste tovarnih jedinica u svakom pojedinom sluaju zahtjevaju postojanje specijalnih

    pretovarnih ureaja i opreme, cjelokupan prevoz mora da se odvija preko specijalnizovanih

    terminala. Za pretovar kamiona, kompletnih auto-vozova i sedlastih auto-vozova

    primjenjuju se postrojenja za horizontalan pretovar, a za pretovar izmjenjivih transportnih

    sudova i sedlastih prikolica koriste se pretovarna postrojenja i oprema za vertikalan

    pretovar. Primjena hucke-pack saobraaja predstavlja racionalnu vezu izmeu eljeznice i

    drumskog saobraaja i obezbjeuje realizaciju transporta od vrata do vrata.

    Na intenzivan razvoj huckepack sistema transporta utjecali su, prije svega, sljedei faktori :

    - zakrenost drumskih saobraajnica, posebno na magistralnim pravcima;- stalan porast trokova pri transportu robe drumskim vozilima;- elja za privlaenjem prevoza eljeznicom u uslovima velikih gubitaka gotovo svih

    eljeznikih uprava u Evropi;

    - duga vremena zadravanja drumskih transportnih sredstava i eljeznikih teretnihkola u pretovarnim i distributivnim centrima;

    - slabo koritenje marrutnih i eljeznikih prevoza;- nelojalna konkurencija izmeu druma i eljeznice.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    30/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    30

    U sistemu vozilo-vozilo drumsko-eljeznikog transporta kao tovarne jedinice najee se

    primjenjuju :

    a) izmjenjivi transportni sudovi;b) sedlaste prikolice;c) kompletna vozila drumskog saobraaja ( auto-vozovi, sedlasta drumska vozila )

    Izmjenjivi transportni sudovi predstavljaju tovarni prostor vozila drumskog saobraaja-

    sanduk koji se moe skidati sa asije ( treeg stroja ) drumskog vozila. U tehnolokom

    smislu to su standardizovane tovarne jedinice integralnog transporta.

    Sedlaste drumske prikolice mogu biti opremljene razliitim vrstama karoserija sa 7, 10 ili

    12 t nosivosti. Ove tovarne jedinice mogu biti opremljene ISO-nauglicama i tada se

    primjenjuje sistem vertikalnog pretovara.Sedlaste prikolice se pomou zahvatnog organa

    dizalice pretovaraju na specijalna eljeznika kola-nosae, koja su opremljena jednim

    udubljenim depom za prihvat osovinskog agregata sedlaste prikolice.

    Osnovne tehnologije drumsko-eljeznikog transporta

    Danas u svijetu postoje tri razliite drumsko-eljeznike tehnologije u integralnom

    transportu, koje se meusobno znatno razlikuju :

    1) piggy-back, tehnologija koristi se u SAD i Kanadi za prevoz svih vrsta drumskihtransportnih sredstava;

    2) kengourou tehnologija koristi se u Francuskoj samo za prevoz drumskihprikolica;

    3) hucke-pack, tehnologija koristi se u srednjoj Evropi.[4]

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    31/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    31

    Hucke-pack sistem transporta uglavnom sainjavaju sljedee tehnologije :

    - Tehnologija transporta izmjenjivih transportnih sudova na eljeznikim teretnimkolima;

    - Tehnologija transporta sedlastih prikolica;- Tehnologija transporta kompletnih vozila drumskog saobraaja na eljeznikim

    teretnim kolima ( pokretna auto-strada ).[4]

    Slika 8. Tehnologija "Pokretne auto-strade"

    Slika 9. Tehnologija prevoza prikolica i sedlastih poluprikolica

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    32/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    32

    4.2.6. LOLO tehnologija transporta

    To je specifina tehnologija transporta za koju je karakteristian vertikalni utovar i istovar

    gotovo svih vrsta tereta. Lift on - podigni i Lift off spusti poeo se primjenjivati prijekontejnerizacije i RORO tehnologije.

    Najvaniji ciljevi Lo Lo tehnologije transporta su optimizacija uinaka saobraajne

    infarstrukture i prevoznih sredstava svih grana, a posebno pomorskog, eljeznikog i

    drumskog saobraaja, maksimiziranje i racionalizacija prevoza i smanjivanje operativnih

    radova. Za ovu tehnologiju postoje specijalni brodovi koji se najvie zastupljeni u

    pomorskoj trgovakoj floti.[4]

    Pored toga, postoji i kombinacija Ro Ro / LoLo tehnologija transporta horizontalnog i

    vertikalnog utovara i istovaratereta na specijalno izgraene brodove koji odgovaraju ovim

    tehnologijama.

    Slika 10. LO-LO transportna tehnologija

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    33/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    33

    4.2.7. Tehnologija multimodalnog transporta u drumskom saobraaju

    U dobro organizovanom transportnom lancu, kad se roba otprema po sistemu skladite

    skladie, nemogue je zaobii drumski saobraaj. Drumska vozila su u takvom sistemu

    prevoza prva iposljednja spona transportnog lanca i to stoga to:

    1. drumski prevoz je racionalniji u odvozu i razvozu robe na kraim relacijama,

    2. na duljim relacijama ima prednost ispred ostalih saobraajnih grana u prevozu manjih

    koliina brzopokvarljive robe, visokovrijedne i hitne robe,

    3. pogodan je za usluge dnevnih prevoza robe u robnotransportnim centrima,

    4. pogodan je za opsluivanje industrijskih pogona, u poljoprivredi, graevinarstvu,

    umarstvu i turizmu,

    5. ima velike mogunosti specijalizacije prevoza robe.

    Kao prirodni poetak i zavretak transportnog lanca drumski saobraaj je transport

    prihvatio paletizaciju i kontejnerizaciju, pruajui usluge prevoza posebno izgraenim

    vozilima u dvije varijante:

    1. vuna vozila s prikolicom posebno izgraenih postolja za prihvat, uvrenje i prevoz

    kontejnera i paleta ili bez prikolica,

    2. vuna vozila s poluprikolicama s posebno izgraenim postoljem za prihvat, uvrenje i

    prevoz kontejnera i paleta. [2]

    Tim se vozilima obavlja usluga prevoza robe u kontejnerima duine 20 ft i 20 t teine, kao

    i 40 stopne duljine i 40 tona teine. Danas se u eksploataciji nalaze takva vozila kojamogu voziti teret u posebnim kontejnerima ija teina premauje 40 tona i irinu 2,55

    metara, i to brzinom 120 km/h. Prednost ove tehnologije je velika brzina utovara / istovara,

    veliki pretovarni uinci i jednostavni terminali. eljezniki vagon na drumskom vozilu

    takoer je tehnologija prevoza robe koja se primjenjuje u savremenom nainu transporta,

    jer omoguava dostavu robe u vagonu na skladino mjesto koje nije povezano

    industrijskim kolosijekom s otpremnoprijemnom eljeznikom stanicom. Ta se

    tehnologija razvila u Njemakoj izmeu dva rata i naziva se Cullemeyer, premaprezimenu projektanta drumske prikolice

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    34/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    34

    4.2.8. Bimodalna transportna tehnologija

    Ovaj vid tehnologije podrazumijeva kombinaciju cesta-eljeznica s time da se pod

    kamione podvlae i privruju dvosovinska eljeznika podvoja na prednjem i stranjem

    dijelu tako da kamion je sposoban za prijevoz na tranicama, ali mu je potrebna

    lokomotiva.Bimodalno se vozilo moe uvrstiti u voz pojedinano ili u skupini, a i itava

    kompozicija moe biti sastavljena od tih vozila. Brzina prevoza je do120 km/h, a

    postignuta eksperimentalna brzina je i vie od 140 km na sat.[4]

    Bimodalni sistem tehniki omoguava i ekonomski uvaava prednosti eljeznikog i

    drumskog saobraaja. Na taj e nain nova tehnika rjeenja pridonijeti uvoenju reda na

    transportnom tritu i poveati racionalnost itavog saobraajnog sistema. Za ovutehnologiju koristi se osamoosovinski niskopodni vagon. Ovo vozilo opremljeno je sa dva

    4 osovinska okretna postolja, a namijenjeno je za prevoz teretnih kamiona, kamiona sa

    prikolicom, lepera i prikolica lepera. Graen je po koncepciji Saadkms 690. Svi

    dosadanji RO LA vagoni graeni su za prevoz kamiona mase do 38 t. Ovo je prvi RO

    LA vagon graen za novi tip eurokamiona mase 45 t. Utovar se odvija horizontalno na

    kraju vozova, pri emu se zakrenu elne glave. Preko postavljenih ulaznih rampi mogu se

    utovariti kamioni irine do 2,6 metara i visine do 4 metra. Popreni i uzduni nosainiskopodnih vagona u donjem dijelu centriraju gume za kamion i tako ostvaruju potrebnu

    sredinu centriranja na vagonu. Kamioni su osigurani preko podmetaa tokova.

    Zbog asimetrinog utovara vagoni su opremljeni automatskom konicom, odnosno vri se

    automatska regulacija sile koenja koja je u funkciji optereenja.

    Slika 11. Bimodalna tehnologija

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    35/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    35

    5. ZAKLJUAK

    Osnovni cilj tehnologije drumskog saobraaja da se preko tehnolokih procesa obezbijedi

    nesmetano odvijanje prevoznog procesa radi poveanja produktivnosti i ekonominosti

    poslovanja saobraajnih preduzea. U tehnologiju drumskog transporta pored funkcije

    saobraaja spada i tekue odravanje vozila i saobraajne infrastrukture.

    Moe se rei da pri realizaciji klasinih tehnologija vremenski odnosi pojedinih faza mogu

    biti u razliitom odnosu, to zavisi od brojnih faktora, kao i to da je vrijeme za utovar i

    istovar neglaeno prisutno, a da faza prevoza najvie zavisi od duine relacije.

    Kada se govori o meusobnoj saradnji pojedinih saobraajnih grana pri klasinim

    tehnologijama, moe se rei da se prevoz putnika pri primjeni klasine tehnologije odvija

    zasebno, ali da postoji mogunost saradnje sa drugim saobraajnim granama, a to se tie

    prevoza robe, to prije svega zavisi od obiljeja prevoza robe ili putnika, naina utovara i

    istovara i to samo u specifinim sluajevima to je u funkciji saobraaja i ekonomskog

    uinka.

    Proces prevoza putnika se sastoji od: dolaska prevoznog sredstva na mjesto ulaska putnika,

    ulazak putnika, prevoz putnika, izlazak putnika i odlazak na mjesto slijedeeg ulaska

    putnika ili u garau i sl.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    36/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    36

    LITERATURA

    [1] oki, L.: Organizacija drumskog transporta, Graevinska knjiga, Beograd, 1970.

    [2] Jusufrani, I. : Osnove drumskog saobraaja tehnologija-organizacija-

    ekonomika-logistika-upravljanje , Saobraajni fakultet u Travniku, 2007.

    [3] Perii, R. : Savremene tehnologije transporta I integralni sistemi transporta,

    Saobraajni fakultet univerziteta u Beogradu, Beograd, 1991.

    [4] Perii,R. : Savremene tehnologije transporta IIintegralni sistemi transporta,

    Saobraajni fakultet univerziteta u Beogradu, Beograd, 1995.

    [5] Perii, R. : Savremene strategije i tehnologije razvoja transporta- koridori X i

    VII, logistika i informatika, Institut tehnikih nauka SANU, Beograd, 2001.

    [6] Zelenika, R.; Jakomin, L. : Suvremeni transportni sustavi, Ekonomski fakultet

    Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 1995.

  • 8/13/2019 Temeljna Nacela Tehnologije Cestovnog Prevoza

    37/37

    Temeljna naela tehnologije cestovnog prevoza Seminarski rad

    POPIS SLIKA

    Slika 1. Tehnologija prijevoza tereta u cestovnom prometu............................................... 11

    Slika 2. Tehnologija prevoza putnika u cestovnom prometu............................................... 15

    Slika 3. Ravna paleta ........................................................................................................... 23

    Slika 4. Boks paleta............................................................................................................. 24

    Slika 5. Kontejner od 20 stopa............................................................................................ 26

    Slika 6. RO-RO transport.................................................................................................... 27

    Slika 7. RO-RO brodovi ....................................................................................................... 28

    Slika 8. Tehnologija "Pokretne auto-strade"....................................................................... 31

    Slika 9. Tehnologija prevoza prikolica i sedlastih poluprikolica........................................ 31

    Slika 10. LO-LO transportna tehnologija........................................................................... 32

    Slika 11. Bimodalna tehnologija......................................................................................... 34