TEMATSKA CJELINA - unizd.hr · PDF fileLokalne mreže (LAN – Local Area Network) – mreže koje su ograničene na malo područje Ænpr. dvije susjedne poslovne zgrade

1

TEMATSKA CJELINATEMATSKA CJELINA

Telekomunikacije i raTelekomunikacije i raččunalne mreunalne mrežžee

Definicije; Topologije; Oprema; Protokoli; Internet Definicije; Topologije; Oprema; Protokoli; Internet

5.5.5.

Ciljevi nastavne cjelineCiljevi nastavne cjeline

Definirati pojam komunikacijske mrežeNavesti osnovne podjele komunikacijskih mrežaObjasniti što je komunikacija i kako se odvijaStudente upoznati s osnovnim telekomunikacijskim mrežama i komponentama tih mrežaDati pregled osnova računalnih mreža

DefinicijaPodjeleKlijentsko poslužiteljska arhitekturaProtokoliTopologije

2

Ciljevi nastavne cjelineCiljevi nastavne cjeline

Objasniti što podrazumijevamo pod pojmom InternetaUkratko prikazati povijesni tijek razvoja InternetaObjasniti dva osnovna protokola na kojima se temelji InternetPojasniti razliku između brojčanih i simboličkih adresaNavesti osnovne Internet servise i njihove osobitostiUkazati na važnost Interenta u e – poslovanjuDefinirati i objasniti pojmove intranet i ekstranetStudente upozoriti na prednosti i nedostatke bežičnih mreža

Vrste komunikacijskih mreVrste komunikacijskih mrežžaa

Komunikacijske mreže mogu se razvrstati po različitim kriterijima:

Prema vrsti informacija

Prema rasprostranjenosti

Prema namjeni mreža

Prema vrsti medija kojim se komunicira

Itd.

3

Prema vrsti informacijaPrema vrsti informacija

Mreže prema vrsti informacija dijelimo na:

Mreže za govornu komunikaciju

Mreže za podatkovnu komunikaciju

Danas se teži integraciji više vrsta informacija govora i podataka

Prema rasprostranjenostiPrema rasprostranjenosti

Prema rasporostranjenosti mreže dijelimo na:

Lokalne mreže (eng. Local Area Networks – LAN) – najčešće ograničene na jednu zgradu ili dio zgrade

Mreže širokog područja (eng. Wide Area Networks – WAN) –pokrivaju veća zemljopisna područja

4

Prema namjeniPrema namjeni

Mreže prema namjeni mogu biti:

Privatne pristup imaju samo ograničene grupe korisnika ili pojedinci

Akademske (studenti, znanstvenici), poslovne (npr. zaposlenici banke), mreže sustava (npr. zaposlenici na održavanju i nadgledanju sustava za opskrbu električnom energijom), itd.

Javne dostupne svim korisnicima pod odgovarajućim ugovornim uvjetim korištenja koji se sklapaju između korisnika i mrežnih operatera

Prema vrsti medija kojim se komuniciraPrema vrsti medija kojim se komunicira

Općenito prema vrsti medija kojim se komunicira mreže dijelimo na:

Žičane (informacije se prenose žičanim medijem)Twisted – pair wire (telefonske žice – telefonska parica)

Koaksijalni kablovi

UTP kablovi

Optički kablovi

Bežične (Wireless)Podaci se prenose zrakom elektromagnetskim valovima različitih frekvencija

5

KomunikacijaKomunikacija

Izmjena informacija i podataka između najmanje dvaju sudionika

Komunikacijski kanal

KomunikacijaKomunikacija

Dva su osnovna načina izmjene informacija i podataka:

Komutacijom kanala (pogodno za kontinuirani prijenos informacija i podataka u realnom vremenu – razgovor)

Telefonska mreža

Komutacijom paketa (dijeljenjem podataka i informacija u pakete postiže se bolje iskorištavanje komunikacijskih kapaciteta –prijenosni put zauzet je samo za vrijeme prolaska paketa)

Internet

6

Telekomunikacijske mreTelekomunikacijske mrežžee

Podrazumijevamo bilo koji sustav u kojem se poruke prenose nekim medijem od pošiljetelja do primateljaTelekomunikacijske mreže:

Internet – o njemu malo kasnijeFiksna telefonska javna mreža

Digitalizacijom se nudi veća brzina i kvaliteta prijenosaIntegrirano rješenje prijenosa razgovora i paketa (telefonski razgovor i pristup Internetu preko telefonske parice bez nekih posebnih zahvata)

Globalni sustav mobilnih komunikacija (GSM) Područje se pokriva ćelijama (radijski signal osiguran na određenom području)

– Frekvencije 900MHz i 1800 MHz– Frekvencijski pojas je ograničen i posebno se naplaćuje koncesije

Telekomunikacijske mreTelekomunikacijske mrežžee

Globalni sustav mobilnih komunikacija (GSM - nastavak) Najvažnije usluge

SMS (Short Message Service)WAP (Wireless Application Protocol) – vrlo ograničen pristup Internetu

Nove generacije mobilnih komunikacijaGPRS (General Packet Radio Service) uspostavalja se direktna veza s Internetom pri čemu se ne koristi radijski govorni kanal već se u bazne stanice ugrađuje paketska kontrolna jedinica

– Paketi se uzimaju ili umeću u radijski kanal, a komunikacija se prema Internetu vrši preko IP protokola

UMTS (Universal Mobile Telecommunication System) radi u frekvencijskom području od 1900 – 2100MHz

– Omogućuje multimedijske komunikacije i veliku brzinu pristupu Interentu

– Predviđeno povezivanje fiksnih i mobilnih mreža

7

Komponente telekomunikacijskih mreKomponente telekomunikacijskih mrežžaa

Terminali: bilo koji ulazno / izlazni uređaj koji koristi mrežu za predaju ili prijem podatakaTelekomunikacijski procesori: uređaji koji podržavaju prijem i transmisiju podatakaTelekomunikacijski kanal: medij preko kojeg se podaci prenose Računala: svih tipova i veličinaTelekomunikacijski upravljački software: programi koji upravljaju i nadziru sve aktivnosti u telekomunikacijskoj mreži

Model telekomunikacijske mreModel telekomunikacijske mrežžee

8

RaRaččunalne mreunalne mrežžee

Računalna mreža predstavlja grupu računala međusobno povezanih nekim medijem, a koji se mogu nalaziti u bližoj ili daljoj lokacijiS.A.Tanebaum (1988.) je istaknuo da se računalne mreže dizajniraju na visoko strukturiran način

Većinom se organiziraju slojevito broj, naziv, sadržaj i funkcija svake razine razlikuje se od mreže do mreže


Svaki sudionik u mreži predstavlja jedan čvor mreže (eng. node)Svi podaci koji se prenose od jednog do drugog čvora moraju proći prijenosnim kanalomSvojstva prijenosnog kanala uvelike određuju brzinu prijenosa podataka propusnost kanala

Računalne mreže predstavljaju sklopovsko programsku cjelinu u kojoj se podaci prenose preko određenog komunikacijskog kanala od jednog do drugog čvora mreže.

Računalne mreže predstavljaju sklopovsko programsku cjelinu u kojoj se podaci prenose preko određenog komunikacijskog kanala od jednog do drugog čvora mreže.

9


Danas se računala najčešće umrežavaju primjenom UTP kablova (Unshielded Twisted Pair Connector)

Slika br. 1 – UTP kabel


Optički kablovi (svjetlovodi – eng. optical fibre) Koriste se sve više za umrežavanje zbog veće brzine prijenosa podatakaSvjetlosni signali kao nositelji podatakaNeosjetljivi na elektromagnetske smetnje iz okoline; onemogućeno “prisluškivanje”Nedostatak visoka cijena (potrebno je obaviti pretvorbu signala iz električnog oblika u svjetlosni)

Imamo posebne pretvornika na predajnoj i prijemnoj strani

10


Osnovni razlozi spajanja računala u mreže:Jednostavan pristup dijeljenim sadržajima (podacima)Podaci se jednostavno i brzo mogu razmjenjivati među korisnicimaDijeljenje skupocjene opreme na veći broj korisnika (npr. laserski printer u boji)Raspodijeljena obrada podatakaZabava (mrežne igre)


Optičko vlakno sastoji se od niza tankih staklenih vlakana zatvorenihu zaštitnu ovojnicuDanas su u primjeni i bežične mreže – problem sigurnostMreže koje će komunikaciju obavljati preko satelita (danas većpostoje primjeri) jamčit će veliku brzinu prijenosa podataka (na razini Gbita/s ili čak Tbita/s)

Slika br. 2 – optičko vlakno

11


Računalne mreže se mogu podijeliti s obzirom na:Zauzeće geografskog prostoraKriterij vlasništva nad mrežomKriterij tehnike prijenosa


Podjela s obzirom na kriterij zauzeća geografskog prostora:Lokalne mreže (LAN – Local Area Network) – mreže koje su ograničene na malo područje npr. dvije susjedne poslovne zgradeGlobalne mreže (WAN – Wide Area Network) – mreže koje pokrivaju veće geografsko područje npr. poslovne zgrade banke u dvije države (sastoji se od većeg broja LAN – a)

12

Wide Area Network (WAN)Wide Area Network (WAN)

Izvor: Cisco Systems Inc.

Local Area Network (LAN)Local Area Network (LAN)

13


Da bi se računala uopće mogla umrežiti trebaju imati:Mrežnu karticuSwitch ili HUB Prijenosni medij – najčešće UTPSkup protokola koji definiraju način prijenosa podataka kroz mrežu


Kako se WAN sastoje od većeg broja lokalnih mreža to ćemo samo detaljnije govoriti o LAN mrežamaTakve mreže mogu biti:

Klijentsko / serverske (može biti veći broj servera)Peer to peer mreže (sva računala su ravnopravna)

Peer to peer mreže se ne preporučuju – jedino kad imate umrežiti manji broj računala (do 20)

14

PeerPeer--toto--peer peer mremrežžee

Mreže u kojima ne postoje serveri, nego su sva računala povezana po principu ravnopravnostiSvaki čvor u mreži (jedno računalo) predstavlja istovremeno i klijenta i serverOve mreže se koriste i pri uspostavi Internet telefonijeUobičajeno se koriste pri dijeljenju datoteka (eMule, BearShare, Shareaza, LimeWire itd.)Ove mreže se koriste i pri uspostavi Internet telefonije

PeerPeer--toto--Peer Peer mremrežžee

15

Klijentsko Klijentsko –– posluposlužžiteljska arhitekturaiteljska arhitektura

Ova tehnologija se zasniva na principu:

Uslugu dobiva samo onaj tko je i zatraži

Uslužno računalo naziva se SERVER ili poslužitelj

Računalo koje prima uslugu naziva se klijent

Analogija sa službom informacija

Korisnik telefonski postavlja upit službi informacija koja potom daje odgovor


zahtjev

informacija

Slika br. 3 klijentsko poslužiteljska arhitektura

Ja sam klijent i

postavljam zahtjev

Ja sam SERVER i

dajem informacije

16


Server ili poslužitelj je računalo na kojem se čuvaju podaciZadatak servera je dati na korištenje podatke, usluge i neke uređaje svim registriranim klijentima“Brine” i o sigurnosti, te nadzire rad svih klijenataServer je računalo koje je najčešće hardverski moćnije od klijenata


Klijent je računalo koje omogućuje pristupanje podacima i uslugama koje pruža serverKlijenti mogu i međusobno razmjenjivati podatke posredstvom poslužiteljaNa Internetu ima na milijune serveraKada pristupate pojedinom sadržaju na Internetu serveri pružaju te sadržaje često se nalaze u različitim državama svijeta

17


Često postoji veći broj servera u LAN – u

Server za autorizaciju korisnika

Datotečni server

E – mail server

Web server

Backup server

Itd.


18


Tehnologije umrežavanja danas dominira Ethernettehnologija Ethernet je standard koji omogućava da dvije ili više stanica na mreži dijele isti prijenosni medijStanice su računala, a prijenosni medij je najčešće UTP kabelRazumljivija definicija Etherneta komunikacijski protokoli i shema kabliranja


TCP / IP je dio Ethernet standardaEthernet kao shema kabliranja topologije mrežaTri tipa:

Sabirnica (Bus)Prsten (Ring)Zvijezda (Star)

PROTOKOL je skup pravila i konvencija za komunikaciju među uređajima.

PROTOKOL je skup pravila i konvencija za komunikaciju među uređajima.

19


Računala u stvarnosti nisu kod sabirničke topologije poredana u linijiSav promet se odvija na jednoj linijiKad nastupi prekid u jednoj točki cijela mreža prestaje funkcionirati nedostatak

Slika br. 3 – BUS topologija


Paket informacija kruži mrežom dok ne dođe do odredišnog računalaZa to vrijeme sva ostala računala moraju “šutjeti”nedostatakDanas se više ne koriste

Slika br. 4 . RING topologija

20


Umjesto HUB – a danas se koriste SWITCH – eviDanas se ova topologija najviše primjenjuje u praksiPreko HUB – a ili SWITCH – a ostvaruje se fizička veza među računalima

Slika br. 5 – Star topologija


SWITCH – evi su “pametniji” od HUB – ovaBolje se nose s opterećenjem u mrežiHUB – predstavlja spoj svih mrežnih kabela koji se spajaju na njega i tvori jedan zajednički medij kada sva računala pošalju pakete, nastaju sudari koje HUB ne može razriješitiSWITCH će kao što mu i ime kaže interno prespojiti veze među računalima i time prividno stvoriti nezavisne veze među njima (između računala koje šalje podatke i računala koje ih prima)

21


Switch broj sudara (collisions) u Ethernet mreži svodi na minimumUsmjerivač ili Router služi kada želite spojiti mreže različitih karakteristika (različitih protokola – različiti OS)Preko routera se LAN spaja na InternetRouteri danas služe i kao Firewalls (Vatrozoidi) – štite mrežu od neželjenih paketa


Slika br. 6 - HUB

22



Slika br. 7 – Router

23

INTERNETINTERNET

Internet – slikovito se može predstaviti kao paukova mreža koja povezuje računala diljem cijelog svijeta. Sva računala su povezana telefonskim linijama, optičkim kabelima, mrežnim kabelima ili bežično

Slika br. 1 – slikoviti prikaz interneta

INTERNETINTERNET

Internet je globalno javno dobro ne pripada nikome i na njega nitko ne polaže pravo.Cjelokupni se Internet prostor u fizičkom i informacijskom smislu naziva cyberspace.Upotreba samog interneta se ne naplaćuje.Korisnik ima troškove nabave opreme i trošak uspostave komunikacijske veze. Organizacije koje pružaju usluge priključenja korisnika na internet nazivaju se ISP – ovi (eng. Internet Service Provider)

24

POVIJEST INTERNETAPOVIJEST INTERNETA

U SAD – u 1958. godine se osniva institucija za napredno istraživanje ARPA (eng. Advanced Research Projects Agency). Zadatak ove organizacije je među ostalim bio izgradnja računalne mreže koja bi mogla nesmetano funkcionirati i kad bi njen veći dio bio uništen (npr. napadom atomskim oružjem).Istraživanje je počelo 1968. godine, a već je 1969. godine rezultiralo puštanjem u rad probne mreže ARPANET kojom si bila povezana 4 sveučilišta u SAD – u.Ta mreža se smatra pretečom današnjeg Interneta


Kratki pregled daljnjeg razvoja interneta:1971. godine – u ARPANET je povezano 23 računala prvenstveno za vojne svrhe1987. godine – ARPANET je polako prerastao u Internet koji je povezivao oko deset tisuća računala mnogih akademskih institucija

prestaje biti vojna mreža1989. godina – 100 000 računala povezano; internet postaje svjetska mreža1991. godine – 33 zemlje s 700 000 računala1992. godine – 49 zemalja s 1 200 000 računala1993. godine – Bijela Kuća i Ujedinjeni narodi dostupni su preko interneta; pojava prvih komercijalnih oglašivača; 59 zemalja s 2 000 000računala

25


1994. godine – 75 zemalja s 3 500 000 računala; popularizacija Interneta zahvljujući pojavi WWW usluge1996. godine – 50 000 računalnih mreža s oko 6 000 000računala; internetom se služi oko četrdeset milijuna ljudi2007. godine – život bez interneta postaje nezamisliv; njime se koristi oko milijarda ljudi u skoro svim zemljama svijeta

INTERNETINTERNET

INTERNET JE PLIMNI VAL. ON ĆE OTPLAVITI RAČUNALNU I DRUGE INDUSTRIJE, A POTOPITI ONE KOJI NE NAUČE PLIVATI NA NJEGOVIM VALOVIMA!

Bill Gates

INTERNET JE PLIMNI VAL. ON ĆE OTPLAVITI RAČUNALNU I DRUGE INDUSTRIJE, A POTOPITI ONE KOJI NE NAUČE PLIVATI NA NJEGOVIM VALOVIMA!

Bill Gates

26

CARNetCARNet

Hrvatska akademska mreža (Croatian Academic ResearchNetwork)Projekt pokrenut 1991. godine (ministarstvo znanosti)Zadatak je bio izgradnje infrastrukture koja bi omogućila povezivanje lokalnih mreža u Hrvatskoj sa svijetom1993. CARNet povezan sa svijetom

CARNetCARNet

Omogućava pristup Internetu svim obrazovnim i istraživačkim ustanovama u HrvatskojCARNet ne naplaćuje svoje usluge tim ustanovama

27

PrikljuPriključčivanje na Internetivanje na Internet

Promatrat ćemo isključivo povezivanje preko računalaUključenje se može izvršiti na nekoliko načina:

Modemom (danas rijetkost – male brzine)ISDN uređajem (isto rijetkost)ADSL modemom – najčešće danasIz lokalne mreže

Postoji i čitav niz drugih načina priključenja na Internet, ali ih nećemo navoditi

DSL DSL -- ADSLADSL

DSL (Digital Subscriber Line) – digitalna pretplatnička linija Tehnologija koja omogućuje znatno veće brzine pristupa podacima nego klasičnim modemom ili ISDN uređajemNajznačajniji predstavnik novijeg datuma je ADSL (Asynchronous DSL – asinkroni DSL)Brzina i cijena aduti ADSL - a

28

DSL DSL -- ADSLADSL

Osnovna prednost ADSL – a je što koristi običnu telefonsku paricu za prijenos podataka Istovremeno je moguće obavljati telefonski razgovor i “surfati”InternetomRazlog leži u činjenici da ADSL koristi frekvencijski opseg iznad 4kHz, pa taj opseg ostaje slobodan za telefonske razgovoreDa ne bi dolazilo do interferencije među frekvencijskim pojasevima na oba kraja telefonske linije ugrađuju se razdjelnici (eng. splitters)

DSL DSL -- ADSLADSL

Slika br. 2 – frekvencijski pojasevi ADSL – a

29

Internet pregledniciInternet preglednici

Spajanje ADSL modem i razdjelnika vrši ISP Kada ste “sve riješili” s ISP koji nudi ADSL uslugu preostaje vam još da izaberete koje programe ćete koristiti za “rad” s Internetom tzv. preglednike (eng. Browsers)Internet Explorer Mozilla FirefoxOperaItd.

Internet pregledniciInternet preglednici

Koji Browser ćete koristit ovisi samo o vama

Logo IE 7

Logo Mozilla Firefox

Logo Opere

30

ProtokoliProtokoli

Kao što se pri vožnji automobilom pridržavate nekih pravila potrebno je na sličan način regulirati kretanje podataka InternetomUpravo za to nam služe protokoliProtokoli su standardizirani i primjenjuju se u cijelom svijetuNajvažniji su:

TCP (Transmission Control Protocol)IP (Internet Protocol)

ProtokoliProtokoli

S ova dva protokola smo se već susreli, ali nije zgorega da ponovimo:

TCP (Transmission Control Protocol) – vodi brigu da se podaci prilikom prijenosa ne izgube

IP (Internet Protocol) – pronalazi put od jednog računala do drugog

31

ProtokoliProtokoli

Moja IP adresa je 192.168.0.27

Moja IP adresa je 213.191.132.74

Ime mi je IP protokol i pronalazim put od jednog računala do drugog na NET - u

ProtokoliProtokoli

Ja sam paket

podataka

I ja sam paket podataka

A što drugo nego paket podataka

Svi paketi su stigli

zahvaljujući TCP protokolu

32

ProtokoliProtokoli

Ova dva protokola djeluju zajedno – “ne mogu jedan bez drugog”

ProtokoliProtokoli

Podatak koji se šalje dijeli se u manje cjeline – paketeSvaki paket pored toga što nosi samo dio cijelog podatka sadrži i:

Adresu pošiljateljaAdresu primateljaSvoj redni broj

Svaki paket traži najmanje opterećen put do cilja

33

ProtokoliProtokoli

U konačnici paket se sastoji od tri dijela:ZaglavljaInformacijskog dijelaZačelja

Zaglavlje (header) sadrži adresu primatelja porukeInformacijski dio paketa predstavlja odabrani dio izvorne porukeZačelje (flag) sadrži adresu pošiljatelja poruke, redni broj paketa u nizu, paritetni bit (kontrola) i još neke upravljačke informacije

ProtokoliProtokoli

Tek kada svi podaci stignu na cilj spajaju se u cjelinuŠto je manja zagušenost putova kojim paketi putuju to će brži stići na odredišnu lokacijuOsnova funkcioniranja današnjeg Interneta zasniva se na klijentsko – poslužiteljskoj arhitekturi omogućava smanjenje zakrčenosti prijenosnih putova

34

IP adreseIP adrese

Protokoli osiguravaju da se podaci ne izgube i da svi stignu od pošiljatelja do primateljaPrimjerice pristupamo podacima koji se nalaze na serveru u BraziluKako pronaći to računalo?Računala se pronalaze preko IP adresaSvako računalo ima jedinstvenu IP adresu na Internetu ne postoje dva s istom adresom

IP adreseIP adrese

IP adresa je 32 bitni brojIP adrese mogu biti:

Stalne (imaju ih serveri)Privremene (imaju ih klijenti)

Privremena adresa se dobiva u trenutku spajanja na InternetSvaki put je drugačija dinamička adresaKada se računalo odspoji s Interneta ta adresa postaje slobodna za novog klijenta

35

IP adreseIP adrese

IP adresu od 32 bita moguće je podijeliti u 4 dijela s po 8 bitovaPotom se svaka 8 – bitna cjelina pretvara u dekadsku vrijednostPrimjer: 11000100000111011001111011001011

Pretvoreno u dekadske vrijednosti imamo196.29.158.203

IP adreseIP adrese

Dobili smo nešto što razumijemo, ali nam je teško za pamćenjeIz tog razloga umjesto brojčanih IP adresa koriste se simboličke adreseTako bi umjesto:

196.29.158.203Imali

carnet.hr(ovo nije stvarna adresa CARNeta, nego je uzeta samo za ilustraciju)

36

SimboliSimboliččke adreseke adrese

Primjeri simboličkih adresa:www.unizd.hrwww.net.hrwww.google.comweb.mit.eduwww.acm.org

www prefiks koji označava servis koji se koristi (ovo je najčešći, ali ne i jedini)


Simboličke adrese se mogu podijeliti na više dijelova po sljedećem principu:

ime_servisa + ime servera + ime_domene + ime root domene

Ime servisa – kao što je već rečeno može biti www, a često je i ftp

Ime servera – nije obavezno (dodjeljuje ga administrator tog servera i često označava radno mjesto ili servis koji server pruža)

Ime domene – ime institucije ili kompanije (najčešće) potrebno je registrirati kod ovlaštene državne institucije (CARNet) moguće preko posrednika (web hosting providers)

37


Web hosting provider vam naplaćuje uslugu hostanja vaše domene na njihovom serveru

Plaćanje se uglavnom vrši godišnje i to po veličini rezerviranog (zakupljenog) Web prostora

Root ili glavna domena je fiksna i ona je određena međunarodnim standardima (određena profilom ustanove ili tvrtke s obzirom na primarnu djelatnost ili državom u kojoj je ustanova / tvrtka registrirana)


.com komercijalne tvrtke

.edu obrazovne ustanove

.gov državne ustanove

.mil vojne institucije

.net organizacije mrežnih djelatnosti

.org neprofitne organizacije

38


.hr Hrvatska.de Njemačka.uk Engleska.si Slovenija.mk Makedonija

DNSDNS

Korisnici rabe simboličke adrese, a računala samo razumiju brojčane u binarnom obliku Potrebno je osigurati pretvaranje simboličkih u pripadne brojčaneTu pretvorbu vrše DNS poslužiteljiDNS Domain Name ServerTo su serveri na Internetu koji pretvorbu simboličkih u binarne vrijednosti adresa vrše na temelju u njima pohranjenih tablica

39

DNSDNS

http://www.primjer.hr

http://195.29.159.188

Pristupanje sadrPristupanje sadržžajuaju

Sadržaji se nalaze na serverimaPoznato serveri imaju svoje adreseKako do sadržaja?Da bismo pristupili nekom sadržaju na Internetu trebamo poznavati njegovu adresuTa jedinstvena adresa naziva se URL (eng. Uniform ResourceLocator)

40

URLURL

Tipičan primjer jedne takve adrese je oblika:

http://www.primjer.hr/onama/info.htm

Općenito napisano imali bi:

protokol://servis.domena.rootdomena/direktorij/imedatoteke.ekstenzija

URLURL

Protokol je http i on se odvaja od ostalog dijela s ://

http HyperText Transfer Protocol je glavna i najčešća metodaprijenosa informacija na Internetu

Osnovna namjena ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentacije html dokumenata, tj. Web stranica

HTTP je request/response protokol za komunikaciju izmeđuposlužitelja (servera) i klijenta.

HTTP klijent, kao što je IE najčešće inicira prijenos podataka nakonšto uspostavi TCP vezu s udaljenim web serverom

41

Internet servisiInternet servisi

E – mailPrijenos datoteka (FTP)Web (WWW)Chat (Čavrljanje)UseNet (diskusijske skupine)TelekonferencijeInternet telefonijaItd.

e e -- mailmail

e – mail (elektronička pošta) – vrlo jednostavan način komuniciranja elektroničkim putem.

Za ovu vrstu komunikacije potrebno je imati računalo i pristup internetu

Komunikacija se odvija preko e – mail klijenta (Outlook express, Mozilla Thunderbird, Eudora i sl.) ili preko web sučelja (web mail)

ISP svakom korisniku dodjeljuje e – mail adresu oblika:

[email protected]čje

Znak @ čita se (at, master space ili monkey)

organizacija.područje predstavlja domenu

42

e e -- mailmail

Primjeri:[email protected]@[email protected]@gmail.com

E mail adresa ne može sadržavati hrvatske dijakritičke znakove (čćšžđ)

E mail adresa ne može sadržavati hrvatske dijakritičke znakove (čćšžđ)

FTPFTP

ftp (File Transfer Protocol)je protokol za prijenos podataka s jednog računala (najčešće client) na neko drugo računalo (najčešće server) putem Interneta (ili mreže)Slanje datoteka na drugi server UPLOADPrijem datoteka (“skidanje”) sa servera DOWNLOAD

43

FTPFTP

Za Upload i Download podataka treba imati korisničko ime i lozinku (User name & Password)Ponekad je dopušten prijenos datoteka bez posebne dozvole

anonymous ftp serversMoguće je samo dijelove učiniti javno dostupnima (ftp publicfolders)Primjer:

ftp://ftp.math.lsa.umich.edu

FTPFTP

Slika br. 4 - izgled ftp klijenta

44

WWWWWW

www (World Wide Web)najčešći i najpogodni način prikaza informacija na internetu. Stranice se prikazuju na korisnikovom monitoru, a sliče stranicama knjigeRazvijen 1991. u ŠvedskojWWW stranice mogu sadržavati tekst, animirane i neanimirane slike, zvuk itd.

WWWWWW

Stranice osim toga sadržavaju tzv. linkove preko kojih se pristupa novim informacijama Početna stranica svakog SITE – a (skup www stranica koje se nalaze na istoj domeni, a međusobno su povezane linkovima) naziva se home page i služi kao polazna točka pri pregledavanju ostalih stranica istog site – aStranice se pregledavaju pomoću preglednika (browser) kao što je Internet Explorer ili Mozilla Firefox ili OperaNeka pojedina stranica se prikazuje u prozoru preglednika kada se učita sa servera na naše računalo

45

WWWWWW

Veze kojima se možemo prebacivati s jedne web stranice na drugu u punom nazivu su poznate kao hiperveze (hyperlink)Skraćeno govorimo o linkovimaLink može biti:

Bilo koja riječBilo koja slikaIli neki drugi element web stranice

Ostali servisiOstali servisi

Chat – razmjena tekstualnih poruka u realnom vremenu (korisnici se prijavljuju pod pseudonimom) ”čavrljanje”Mrežne novine (UseNet) elektronički postupak razmjene mišljenja među korisnicima

Korisnik šalje poruku novinama na koje je prijavljen, a ima uvid u poruke svih ostalih korisnikaZbog velike količine poruke se dijele u tematske skupine newsgroupsvrlo slično e - mailu samo su poruke vidljive svim korisnicima iste grupe

46

e e -- poslovanjeposlovanje

e – poslovanje (eng. e – business) je suvremeni oblik poslovanja temeljen na informatičkim tehnologijama i prije svega na primjenu InternetaSve tvrtke na ovaj ili onaj način nastoje uvesti ovaj oblik poslovanjaNajvažniji razlozi uvođenja e – poslovanja:

Kako bi se što bolje iskoristile poslovne informacije i druga raspoloživa poslovna sredstva

e e -- poslovanjeposlovanje

Kako bi se ostvarila što bolja tržišna, odnosno konkurentska pozicija tvrtke

Želja za ostvarivanjem boljih poslovnih učinaka

Bolja organizacija rada svih struktura tvrtke

Koncept ovog načina poslovanja primjenjiv je na sve oblike djelatnosti – najveći uspjesi ostvareni su u:

Prodaji vlastitih dobara i usluga

Trgovanju na daljinu

Obavljanju financijskih transakcija (elektroničko plaćanje i naplata)

Elektroničkom izdavaštvu i nakladništvu

47

Intranet i EkstranetIntranet i Ekstranet

Brojene kompanije i druge organizacije izgradile su vlastite mreže koje se temelje na načelima rada InternetaOsobine tih privatnih mreža

Zasnivaju se na klijentsko – poslužiteljskoj arhitekturiKoriste komunikacijske protokole koje koristi i InternetOrganiziraju se servisi po uzoru na one koje susrećemo na Internetu

Na navedenoj filozofiji zasnivaju se Intranet i Ekstranet

IntranetIntranet

Intranet je privatna mreža tvrtke ili organizacije koja funkcionira na načelima Interneta

Uloge intraneta u informacijskom sustavu su:Može poslužiti kao zamjena za lokalnu mrežu tvrtkeSluži za povezivanje više lokalnih mreža tvrtkePonekad se primjenjuje kao zamjena za rasprostranjenu mrežu tvrtkeMože povezivati lokalne i rasprostranjene mreže velike tvrtke

Svaki intranet je u pravilu sastavni dio Interneta potrebno ugraditi mehanizam zaštite između njih vatrozoid (eng. firewall)Vatrozoid je uređaj ili računalni program koji osigurava:

Nesmetan tok informacija iz intraneta prema InternetuOgraničen pristup iz Inetrneta prema intranetu

48

IntranetIntranet

Pojednostavljeno, intranet se može objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik interneta ograničen na jednu organizaciju.

EkstranetEkstranet

Ekstranet ima smisla razvijati samo onda kada njegovi sudionici (tvrtke / organizacije) imaju uspostavljene vlastite intraneteSvaki intranet ima vlastiti vatrozoid

Zaštita nezavisnih intraneta međusobnoPotrebno osigurati neke informacije izvan dosega poslovnih partnera

Zaštita cjelokupnog ekstraneta od neželjenih upada s Interneta

Ekstranet je skup nezavisnih privatnih mreža dvaju ili više poslovnih partnera povezanih po načelima Interneta.

49

EkstranetEkstranet

Ekstranet - Svaki parter treba imati izgrađen vlastiti intranet

BeBežžiiččne mrene mrežžee

Bežićna lokalna mreža (WLAN – Wireless Local Area Network) u užem smislu riječi predstavlja mrežu uređaja koji međusobno komuniciraju radijskim putem elektromagnetskim valovima određenih frekvencijaPredstavljaju rješenje problema u slučajevima kada je fizičko ožičenje teško izvedivo ili skupo

Autobusne postajeAerodromiTrgovački centriHoteliTuristička naseljaItd.

50


Budućnost kombinacija mobilnih globalnih mreža i bežićnih lokalnih mreža WLAN radi na sličnom principu kao i mobilne mreže – pokriva prostor na ćelijskom načelu

Infrastrukturu čine pristupne točke (Access Point, AP) koje se priključuju na žičani LAN ili koji drugi komunikacijski sustav (fiksna telefonija)Osnovni dio AP je radijski primopredajni sklop koji omogućuje dvosmjerni tok informacija prijem i predaju

AP često sadrži i sklopove koji osiguravaju prelaz signala između bežičnog i žičanog dijela mrežeAP je u često izvedena kao i router

Da bi računala komunicirala preko AP trebaju imati bežičnu mrežnu karticu (s odgovarajućim driverima)


Popularni naziv za standarde i tehnologije bežičnih lokalnih mreža je WiFi (Wireless Fidelity)Brzine prijenosa podataka u današnjim WLAN – ovima su 1, 2 i 11Mbit/s u frekvencijskom području od 2400MHz, odnosno 54Mbit/s u frekvencijskom području 5000MHzNedostaci:

Izobličenja signala pogreške u prijenosuOtežano održavanje vezaProstorno ograničenje dometa signalaSigurnosni problemi

51


BluetoothBluetooth

Bežična tehnologija povezivanja uređaja na kratke udaljenosti principom radio prijenosaTehnologija koja je ime dobila po vikinškom kralju Harold Bluetoothu koji je bio poznat po svojim mogućnostima diplomatskih pregovora, gdje često uspjevao da napravi razumijevanje i komunikaciju između više stranaFrekvencija rada je 2,45 GHzStandard Bluetooth 2.0 omogućuje protok podataka brzinom od 2,1 Mbit/s Ova tehnologija se koristi za povezivanje gotovo svih mobilnih uređaja na male udaljenosti

52

BluetoothBluetooth

Samo neki od uređaja koji se povezuju Bluetooth tehnologijom

SaSažžetaketak

Mreže prema vrsti informacija dijelimo na:

Mreže za govornu komunikaciju

Mreže za podatkovnu komunikaciju

Teži se integraciji ova dva tipa mreža

Prema rasporostranjenosti mreže dijelimo na:

Lokalne mreže (eng. Local Area Networks – LAN) – najčešće ograničene na jednu zgradu ili dio zgrade

Mreže širokog područja (eng. Wide Area Networks – WAN) –pokrivaju veća zemljopisna područja

53

SaSažžetaketak

Mreže prema namjeni mogu biti privatne (ograničen pristup samo određenim korisnicima) ili javne (neograničen pristup svim korisnicima koji potpišu ugovor s mrežnim operaterima)

Općenito prema vrsti medija kojim se komunicira mreže dijelimo na:

Žičane (informacije se prenose žičanim medijem)

Bežične (infromacije se prenose elektromagnetskim valovima)

SaSažžetaketak

Komunikacija je izmjena informacija i podataka između najmanje dvaju sudionikaTelekomunikacijske mreže:

InternetFiksna telefonska javna mrežaGlobalni sustav mobilnih komunikacija (GSM)

Računalna mreža predstavlja grupu računala međusobno povezanih nekim medijem, a koji se mogu nalaziti u bližoj ili daljoj lokacijiDanas se računala najčešće umrežavaju primjenom UTP kablova (Unshielded Twisted Pair Connector)

54

SaSažžetaketak

Računalne mreže WAN i LANLAN mreže mogu biti:

Klijentsko / serverske (može biti veći broj servera)Peer to peer mreže (sva računala su ravnopravna)

Danas najznačajnije mjesto u poslovanju zauzima klijentsko –poslužiteljska arhitektura

Uslužno računalo naziva se SERVER ili poslužitelj

Računalo koje prima uslugu naziva se klijent

Često postoji veći broj servera u LAN – u

Server za autorizaciju korisnika; Datotečni server; E – mail server; Web server; Backup server; Itd.

SaSažžetaketak

Tehnologija umrežavanja Ethernet (komunikacijski protokoli i shema kabliranja)TCP / IP je dio Ethernet standardaEthernet kao shema kabliranja topologije mrežaTri tipa:

Sabirnica (Bus)Prsten (Ring)Zvijezda (Star)

Danas u primjeni samo zvijezdasta topologijaUmrežavanje mrežne kartice, Hub, Switch, Router, UTP kablovi

55

SaSažžetaketak

Internet je javno dostupna globalna paketno podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže1969. godine puštena u rad probna mreže ARPANET kojom si bila povezana 4 sveučilišta u SAD – u.

Ta mreža se smatra pretečom današnjeg Interneta 1987. godine – ARPANET je polako prerastao u Internet koji je povezivao oko deset tisuća računala mnogih akademskih institucija prestaje biti vojna mrežaHrvatska akademska mreža (Croatian Academic Research Network)

1993. CARNet povezan sa svijetom

SaSažžetaketak

Danas se najčešće povezivanje na Internet vrši preko ADSL – a (Asynchronous DSL – asinkroni DSL)Brzina i cijena aduti ADSL - a Osnovna prednost ADSL – a je što koristi običnu telefonsku paricu za prijenos podataka Istovremeno je moguće obavljati telefonski razgovor i “surfati”Internetom potrebno je ugraditi splitter

Kretanje podataka internetom regulirano protokolima - najvažniji Internet protokoli su:

TCP (Transmission Control Protocol) – vodi brigu da se podaci prilikom prijenosa ne izgube

IP (Internet Protocol) – pronalazi put od jednog računala do drugog

56

SaSažžetaketak

Računala se na Internetu pronalaze preko IP adresaSvako računalo ima jedinstvenu IP adresu ne postoje dva s istom adresom

IP adrese mogu biti:Stalne (imaju ih serveri)Privremene (imaju ih klijenti)

Privremena adresa se dobiva u trenutku spajanja na InternetSvaki put je drugačija dinamička adresaBrojevi su “teški” za pamćenje

Zato umjesto brojčanih IP adresa koristimo simboličke adreseBrojčana IP adresa 161.53.27.226 Pripadna simbolička www.unizd.hr

SaSažžetaketak

Pretvaranje simboličkih adresa u brojčane vrši DNS (Domain Name Server ili se često Domain Name System)Da bismo pristupili nekom sadržaju na Internetu trebamo poznavati njegovu adresu

Ta jedinstvena adresa naziva se URL (eng. Uniform Resource Locator)Primjer: http://www.primjer.hr/onama/info.htm

http HyperText Transfer Protocol je glavna i najčešća metodaprijenosa informacija na Internetu

Osnovna namjena ovog protokola je omogućavanje objavljivanja i prezentacije html dokumenata, tj. Web stranica

Internet servisi E – mail; Prijenos datoteka (FTP); Web (WWW); Chat (Čavrljanje); UseNet (diskusijske skupine); Telekonferencije; Internet telefonija; Itd.

57

SaSažžetaketak

e – poslovanje (eng. e – business) je suvremeni oblik poslovanja temeljen na informatičkim tehnologijama i prije svega na primjeni InternetaU gotovo sva područja djelatnosti moguće je uvesti neki oblik e – poslovanja najveći uspjesi ostvareni su u:

Prodaji vlastitih dobara i usluga

Trgovanju na daljinu

Obavljanju financijskih transakcija (elektroničko plaćanje i naplata)

Elektroničkom izdavaštvu i nakladništvu

SaSažžetaketak

Intranet može se objasniti kao privatni oblik Interneta ili kao oblik Interneta ograničen na jednu organizacijuEkstranet je skup nezavisnih privatnih mreža dvaju ili više poslovnih partnera povezanih po načelima InternetaBežične lokalne mreže (WLAN) - predstavljaju rješenje problema u slučajevima kada je fizičko ožičenje teško izvedivo ili skupo

Komunikacija se odvija radijskim putem na frekvencijama 2.4GHz ili 5GHzInfrastrukturnu osnovu tih mreža predstavljaju pristupne točke (AP –Access Point)

AP se priključuju na žičani LAN ili koji drugi komunikacijski sustav (fiksna telefonija)

Popularni naziv za standarde i tehnologije bežičnih lokalnih mreža je WiFI (Wireless Fidelity)Bluetooth bežična tehnologija povezivanja uređaja na kratke udaljenosti principom radio prijenosa (npr. mobitel i prijenosnoračunalo)

58

Pitanja za provjeru znanjaPitanja za provjeru znanja

Kako dijelimo mreže prema vrsti informacija koje se njima prenose?Objasnite razliku između privatnih i javnih mreža.Navedite podjelu mreža prema vrsti medija kojim se prenose podaci?Što podrazumijevamo pod pojmom komunikacija?Što je omogućeno digitalizacijom javne fiksne telefonske mreže?U kojem području frekvencija rade GSM uređaji?Koje su najvažnije usluge koje nudi GSM sustav?Na čemu se zasniva GPRS tehnologija?


Na kojim frekvencijama radi UMTS?Koje mogućnosti nudi UMTS?Definicija računalnih mreža?Što predstavlja svako računalo u računalnoj mreži?Kojim kablovima se računala danas najčešće umrežavaju?Koje su prednosti, a koji nedostaci optičkih kablova?Navedite osnovne razloge spajanja računala u mrežu?Što je LAN, a što WAN?Ukratko objasnite klijentsko – poslužiteljsku arhitekturu?Počemu se razlikuju Peer – to – Peer mreže od klijentsko –poslužiteljskih?Navedite nekoliko vrsta servera koji se mogu susresti u LAN – u?

59


Što je Ethernet?Opća definicija mrežnih protokola?Koja je uloga TCP protokola, a koja IP protokola?Navedite tri osnovne topologije računalnih mreža?Koja je topologija danas samo u upotrebi?Što je Hub?Koja je uloga Switcha?Čemu služi Router?Definicija Interneta?Što su ISP – ovi?Iz kojeg projekta je nastao Internet?Koje godine to prestaje biti vojni projekt?Što je CARNet, tko ga je osnovao, kada i zašto?Koje godine se Hrvatska pridružila Internet zajednici?


Navedite osnovne prednosti ADSL – a u odnosu na druge tehnologije.Što je Splitter i čemu služi kod ADSL - a?Kako se podaci šalju kroz računalne mreže?Ukratko objasnite što sadrži zaglavlje, informacijski dio i začelje svakog paketa podataka.Čemu nam služe IP adrese računala na Internetu?Da li je moguće naći dva računala na Internetu s istom IP adresom?Koja je razlika između dinamičkih i statičkih IP adresa?U kojem su obliku IP adrese izvorno?Što su to simboličke adrese (navedite bar jedan primjer)?Tko vrši pretvorbu simboličkih adresa u brojčane?

60


Tko su Web hosting provideri?Što je root domena navedite nekoliko primjera?Što je URL (navedite jedan primjer)?Koji protokol je najvažniji za prijenos informacija na Internetu –akronim i značenje?Nabrojite nekoliko Internet servisa.Navedite primjer jedne e – mail adrese?Mogu li se u nazivu e – mail adresa naći hrvatski dijakritički znakovi?Objasnite što je web mail, a što e – mail klijent (navedite ime bar jednog e – mail klijenta)?Kako se čita znak @?Čemu nam najčešće služi Web browser – navedite bar dva web browsera?


Što je ftp i čemu nam služi?Upload je ... ?Download je ...?Što je www, gdje i kada je nastao?Kako se naziva početna stranica svakog SITE – a?Koja je funkcija linkova na web stranicama – koji je puni naziv za link? Što sve može biti link?Ukratko objasnite sljedeće Internet servise chat i UseNet.Što je intranet, a što ekstranet?Čemu služi vatrozoid i koji je njegov engleski naziv?Što je WLAN?Koji element čini najvažniji dio infrastrukture WLAN – a?Koja je uloga AP u WLAN – u?Što je WiFi?

61


Na kojim frekvencijama rade današnji WLAN – ovi?Navedite osnovne nedostatke bežičnih mreža?Što je Bluetooth?

KRAJKRAJ

TEMATSKE CJELINETEMATSKE CJELINE

5.5.5.

Documents

TEMATSKA CJELINA - unizd.hr · PDF fileLokalne mreže (LAN – Local Area Network) – mreže koje su ograničene na malo područje Ænpr. dvije susjedne poslovne zgrade