TELSIKS Lokalne Radio Stanice

Embed Size (px)

Citation preview

Tehnoloka oprema, planiranje organizacije i ljudstva studija lokalne radio staniceGoran S. akota*, Bora N. Radojevi **Sadraj: U okviru ovog rada dat je prikaz organizacije tehnikog sektora lokalne radio stanice sa definisanjem nivoa tehnoloke opreme studijskog bloka. Koriene su postojee preporuke iz ove oblasti sa posebnim osvrtom na tehnike karakteristike studijske opreme. U okviru pojedinih poglavlja data je organizaciona ema studijskog bloka, kao i blok eme audio sistema emisionog studija i radio-difuznog miksera.

1. UVOD U naoj zemlji poslednja decenija je obeleena znaajnim razvojem elektronskih medija, emu je svakako najvie doprinelo poveanje broja lokalnih radio i TV stanica. Treba napomenuti da su godinama nau radio-difuznu mreu prvenstveno inile nacionalna RTV i regionalne radio stanice sa svojim dopisnitvima iz pojedinih gradova (ranije lokalne radio stanice) ija je organizaciona struktura i tehnoloka opremljenost bila definisana od strane osnivaa. Nove lokalne radio stanice, iji su osnivai uglavnom privatna preduzea, u veini sluajeva nisu u prostornoj i materijalnoj mogunosti da isprate organizacionu emu i nivo tehnoloke opremeljenosti veih radio stanica, to je do sada esto rezultiralo i improvizacijom. U okviru ovog rada uinjen je pokuaj da se definiu osnovni principi tehnolokog opremanja studijskog bloka lokalnih radio stanica i organizacije tehnikog sektora, od ega u mnogome zavisi kvalitet emitovanog signala i pouzdanost u radu. 2. TEHNOLOKA OPREMA STUDIJSKOG BLOKA Osnovu studijskog bloka lokalnih radio stanica ine odgovarajui studijski prostori i pratee tehnike reije u kojima se ugrauje tehnoloka oprema, to je prikazano na slici 1. Uobiajeni prostori studijskog bloka su: govorni studio sa tehnikom reijom za emitovanje programa emisioni studio, spikerska kabina sa tehnikom reijom za pripremu programa i reklama produkcioni studio, i tehnika reija za pripremu novinarskih priloga novinarska montaa. Tehnoloka oprema predviena za studijski blok esto je predmet improvizacije i uklapanja u budet osnivaa radio stanice. Iz navedenih razloga u okviru ovog poglavlja bie prikazane preporuke vezane za vrstu i namenu ureaja po pojedinim studijskim prostorima, pri emu je manji broj lokalnih radio stanica realizovan sa ovim nivoom tehnologije.____________________________* **

Goran S. akota, dipl.ing., tehniki direktor, AVC Group, Generala danova 78, 11000 Beograd, E-mail: [email protected] Bora N. Radojevi, majstor tona, SAVA CENTAR, Milentija Popovia 9, 11070 Novi Beograd, E-mail: [email protected]

Slika 1. Primer dispozicije prostorija u studijskom bloku Emisioni studio je kod lokalnih radio stanica mahom predvien za realizaciju poludnevnog samostalnog programa, to je prvenstveno uslovljeno optimizacijom prostora, tehnoloke opreme i broja zaposlenih. Od emisionog studija signal se prosleuje do predajnika i emituje do slualaca, tako da je u emisonoj tehnikoj reiji neophodan profesionalni nivo tehnoloke opreme koji zadovoljava kriterijume u pogledu pouzdanosti i kvaliteta reprodukcije zvuka. Na principijelnoj blok emi sa slike 2 prikazana je uobiajena konfiguracija opreme ovog studija, koju ine: radio-difuzni (broadcast) audio mikser za prihvat i obradu signala od vie izvora zvuka (mikrofoni, stereo ureaji za reprodukciju zvuka i telefonski hibridi), mikrofoni sa priborom za govorni studio, ureaji za snimanje i reprodukciju zvuka (kasetofoni, CD reproduktori, DAT i MD snimai i dr.),

telefonski hibrid za prikljuenje telefonskih linija na audio mikser za realizaciju razgovora izmeu studija i slualaca, FM tjuner sa antenskim sistemom za prijem radio programa za potrebe kontrole emitovanog signala ili reemitovanje programa drugih radio stanica, SAT tjuner sa antenskim sistemom za prijem satelitskih radio programa, raunar sa odgovarajuom zvunom karticom i programskom podrkom za reprodukciju reklama i pripremljenih muzikih blokova, ureaji za dinamiku obradu signala (kompresor/limiteri ili dinamiki procesori), emisioni preklopnik za selekciju izmeu programa koji se emituje iz studija i programa iz alternativnog izvora (BAL tjuner, SAT tjuner, produkcioni studio i sl.), ureaji za distribuciju signala za potrebe snimanja i prikljuenja eksternih korisnika, monitorski pojaavako-zvuniki sistemi, monitorske slualice za spikera i goste programa, spikerski pult za komunikaciju reija-studio sa distribucijom signala za monitorske slualice voditelja i goste programa, i svetlosna on-air signalizacija ispred studija i u studiju za indikaciju ukljuenosti mikrofona u program.

Slika 2. Principijelna ema emisionog studija

Produkcioni studio je predvien za pripremu programa (snimanje muzikih podloga i govornih priloga u spikerskoj kabini) i snimanja reklama, pri emu se opciono moe koristiti i za emitovanje programa u sluaju remonta emisionog studija. Poto ovaj studio nije predvien za viesatano dnevno korienje i emitovanje programa, samim tim nije neophodan ni isti nivo tehnoloke opreme kao za emisioni studio, ali moraju biti zadovoljeni kriterijumi u pogledu kvaliteta reprodukcije zvuka. Na principijelnoj blok emi sa slike 3 prikazana je uobiajena konfiguracija opreme ovog studija, koju ine: audio mikser za prihvat i obradu signala od vie izvora zvuka (mikrofoni i stereo ureaji za reprodukciju zvuka), mikrofon sa priborom za spikersku kabinu, ureaji za snimanje i reprodukciju zvuka (kasetofoni, CD reproduktori, DAT i MD snimai i sl.), SAT tjuner sa antenskim sistemom za prijem satelitskih radio programa i servisnih agencijskih informacija, raunar sa odgovarajuom zvunom karticom i programskom podrkom za pripremu reklama i muzikih blokova, ureaji za efekte i amplitudsko-dinamiku obradu signala (multifunkcionalni ureaji za efekte, kompresor/limiteri i amplitudski korektori), monitorski pojaavako-zvuniki sistemi, monitorske slualice za spikera, i svetlosna signalizacija ispred spikerske kabine i u kabini za definisanje ukljuenosti mikrofona.

Slika 3. Principijelna ema produkcionog studija

Novinarska montaa je predviena za brzu i jednostavnu obradu snimaka sa terena i pripremu novinarskih priloga namenjenih za informativne emisije i vesti. Uobiajena principijelna ema ovog tehnikog bloka prikazana je na slici 4 i ini je sledea oprema: jedinica za montau priloga (raunar sa odgovarajuom zvunom karticom i programskom podrkom ili portastudio sa ugraenim snimaem kaseta ili MD), ureaj za snimanje i reprodukciju zvuka (kasetofon, DAT ili MD snima), i monitorski pojaavako-zvuniki sistemi,

Slika 4. Principijelna ema novinarske montae Izbor ureaja za snimanje i reprodukciju zvuka u novinarskoj montai zavisi od usvojenog formata prenosnih novinarskih snimaa. Uobiajena je kompakt kaseta, ali za kvalitetnije snimanje priloga sve vie se koriste digitalni DAT i MD formati [2][3]. Za meuprogramsku razmenu na nivou EBU (European Broadcast Union) usvojen je DAT format, tako da u razvoju lokalnog radija treba imati u vidu primenu i ovog formata. 3. OSNOVNE TEHNIKE KARAKTERISTIKE STUDIJSKE OPREME

Na blok emi sa slike 5 prikazan je nain povezivanja opreme u jednom emisionom studiju lokalne radio stanice, pri emu se moe sagledati kompleksnost audio sistema ovog studija i neophodnost primene odgovarajue opreme [8]. Osnovu audio sistema emisionog studija ini radio-difuzni audio mikser koji je specifine konstrukcije sa mogunostima koje ne poseduju DJ mikseri i mikseri za muzika snimanja i ozvuavanja [6] [10]. Na slici 6 prikazana je blok ema jednog radio-difuznog miksera radi sagledavanja njegove unutranje strukture [7]. Pre svega u pitanju je takva konstrukcija miksera koja omoguava korisniku da u njegovo kuite ugradi potreban broj ulaznih modula zavisno od broja mikrofona u studiju (MIC moduli), broja ureaja za snimanje i reprodukciju zvuka u tehnikoj reiji (stereo LIN moduli) i broja telefonskih linija za ukljuenje slualaca u program (TELCO moduli). Uobiajena konfiguracija je 4 mikrofonska, 6 stereo i 2 telefonska ulaza. Svaki od navedenih modula raspolae sa simetrinim ulazima koji obezbeuju zatitu od smetnji, sa opcionim galvanskim odvajanjem preko razdvojnih transformatora. Na ulaznim modulima se pored standardnih kontrola za podeavanje ulaznog nivoa (gain) i viepojasnih amplitudskih korektora tonskih kontrola (equaliser), nalaze i PFL tasteri za ukljuenje predsluanja na odabranom ulazu i klizni potenciometri sa mikroprekidaima za daljinsko komandovanje ureajima za reprodukciju zvuka (fader start), odnosno, za ukluivanje studijske signalizacije na mikrofonskim ulazima. Kod ovih miksera na poseban nain je reen i izlazni stepen sa zasebnim kontrolama za stereo i mono glavni izlaz (MASTER), pomone izlaze (AUX) i monitoring (CUE). Monitorska sekcija, najee logiki kontrolisana, tako je realizovana da obezbeuje kvalitetno sluanje programskog signala u tehnikoj reiji i studiju, pri emu je u tehnikoj reiji ostvareno i predsluanje pojedinih ulaza sa mogunou ukljuenja interne komunikacije reija-studio (veza za dogovor izmeu realizatora i voditelja programa). U okviru radio-difuznih miksera za optiku kontrolu nivoa izlaznog stereo signala standardno se koristi odgovarajui PPM.

Slika 5. Primer eme povezivanja opreme u emisionom studiju [11]

Slika 6. Primer blok eme radio-difuznog audio miksera [7] U govornom studiju neophodno je da budu kvalitetni dinamiki ili kondenzatorski mikrofoni sa usmerenom karakteristikom i odgovarajuim stonim, podnim ili nazidnim nosaem koji treba da onemogue prenos vibracija od podloge na koju su postavljeni do mikrofona [10]. Po potrebi na mikrofon se postavljaju i sunerasti pop filteri za eliminaciju tetnih prizvuka. Za poludnevni rad lokalne radio stanice ureaji za snimanje i reprodukciju zvuka u tehnikoj reiji treba da budu profesionalne izvedbe sa simetrinim ulazima/izlazima, pouzdanom mehanikom i elektronikom i ugraenom fader start komandom [1] [10]. Svakako, mogu se koristiti i kvalitetniji komercijalni Hi-Fi ureaji, ali u tom sluaju je neophodna ugradnja fader start komande i opciono eksterna jedinica za simetriranje ulaza/izlaza (zavisno od duine kablovskih linija i nivoa smetnji u reiji). Za prikljuenje telefonskih linija na audio mikser i realizaciju razgovora izmeu studija i slualaca neophodan je telefonski hibrid, koji prilagoava studijske nivoe signala i frekvencijski opseg signala na nivo telefonske linije [10]. Ovaj ureaj treba da ima galvansko razdvajanje od telefonske linije. Zbog toga je neophodno koristiti odgovarajue proverene i atestirane ureaje, a ne improvizovana reenja. Na glavnom izlazu iz audio miksera, ili emisionog preklopnika, uobiajeno se predviaju ureaji za dinamiku obradu signala (kompresor/limiteri ili dinamiki procesori) koji su neophodni zbog zatite od prepobude emisionog bloka. Ovi ureaji, kao i audio mikser, moraju biti profesionalne izvedbe sa simetrinim ulazima/izlazima i pouzdanom elektronikom jer predstavljaju osnovnu sponu izmeu studijskog i emisionog bloka, a treba da rade vie sati dnevno [1] [10].

Preporuuje se primena dinamikog procesora koji vri kompresiju dinamike u 3-5 frekvencijskih podruja i obezbeuje daleko prirodniji amplitudsko-dinamiki balans. U radio stanicama koje imaju vie emisionih tehnikih reija, ili planiraju i reemitovanje programa drugih radio stanica, neophodna je primena emisionog preklopnika. Ovaj ureaj se ugrauje iza audio miksera i obezbeuje jednostavnu selekciju izmeu pojedinih programa. Isto tako, na izlazu iz emisionog preklopnika mogue je podeavnje nivoa signala i njegovo optimalno prilagoenje ulazu u ureaj za dinamiku obradu signala. Za kvalitetnu kontrolu zvuka u tehnikim reijama potrerbno je da monitorski zvuniki sistemi budu prilagoeni za rad u bliskom polju (nearfield monitoring) i pravilno postavljeni u odnosu na realizatora [5]. Najpovoljnije reenje je sa aktivnim zvunikim sistemima koji u zvunoj kutiji imaju ugraen pojaava snage sa mogunou optimizacije frekvencijske karakteristike zavisno od uticaja prostorne akustike tehnike reije na njihovu reprodukciju. U govornom studiju je neophodan spikerski pult koji se povezuje sa audio mikserom u tehnikoj reiji, a namenjen je za vezu izmeu realizatora i voditelja programa, uz obezbeenje distribucije programskog ili komunikacionog signala do monitorskih slualica u studiju [10]. Na ovaj pult se prikljuuju i kontrolni monitorski zvunici u studiju koji slue za kontrolu u pauzi izmeu ukljuenja mikrofona. Na pultu je predvien i taster za iskaljavanje i dogovor sa reijom kojim se po potrebi iskljuuje mikrofon voditelja programa, odnosno, ostvaruje komunikacija sa realizatorom programa. Uobiajeni su i potenciometri za podeavanje nivoa zvuka u slualicama i monitorskim zvunicima u studiju. Monitorske slualice koje se koriste uz spikerski pult za voditelja programa i goste moraju biti robustne i zatvorenog tipa da ne bi dolazilo do povratne sprege kada se nau u blizini mikrofona [10]. Za definisanje statusa ukljuenja mikrofona u govornom studiju neophodna je svetlosna signalizacija iji se on-air signalizatori ugrauju ispred studija, u studiju i opciono na prilaznim komunikacijama [10]. Ova signalizacija informie voditelja o ukljuenju mikrofona u program i obavetava ostale prisutne u radio stanici da je emisija uivo iz studija u toku. Tjuneri, raunar i ureaji za distribuciju audio signala nisu toliko kritini pa zato nisu dati u okviru ovog opisa. Svakako, ni ovi ureaji ne mogu biti ispod nivoa ostale opreme. Na kraju ovog poglavlja vano je napomenuti da je preporueni nivo signala iz studijskog bloka po izvrenoj dinamikoj obradi + 6 dBu. Objektivnu kontrolu programskog nivoa signala treba vriti sa EBU ili DIN pikmetrom - PPM, a za razmenu programskog materijala izmeu radio stanica neophodno je koristiti odgovarajui sinusni signal za ujednaavanje nivoa i proveru trasa prema preporuenoj proceduri [9]. 4. PLANIRANJE ORGANIZACIJE I LJUDSTVA STUDIJA LOKALNE RADIO STANICE Lokalne radio stanice u okviru svoje organizacione strukture obavezno imaju direktora i glavnog urednika sa komercijalno-finansijskom slubom i sektorom marketinga, jer oni generalno organizuju rad i obezbeuju sredstva za funkcionisanje radija. Zavisno od programske koncepcije lokalne radio stanice imaju jednu ili vie redakcija, kao to su informativna, muzika, sportska i sl., a tehniki sektor je esto zapostavljen i svodi se na nekoliko tehniara realizatora programa, popularno zvani tonci.

Poto vei broj lokalnih radio stanica emituje sopstveni program oko 12 sati dnevno, shodno svojim potrebama i mogunostima svaka lokalna radio stanica trebala bi da formira odgovarajui tehniki sektor zbog to kvalitetnijeg i pouzdanijeg funkcionisanja. U osnovi, formiranje tehnikog sektora podrazumeva uvoenje adekvatnog sistema rukovoenja ljudima i opremom, uvoenje odgovarajue organizacione eme i propisivanje procedura ponaanja i rada u svim segmentima sektora. Zavisno od programske koncepcije i dnevnog trajanja programa definiu se prostorne potrebe radio stanice kao i neophodan broj zaposlenih, pri emu u okviru tehnikog sektora treba formirati hijerarhijsku strukturu rukovoenja i organizovati radne aktivnosti po sledeim tehnikim celinama (slika 7): studijska tehnika, emisiona tehnika, prenosna tehnika, i servis i odravanje.

Slika 7. Potpuna organizaciona ema tehnikog sektora Svakako, ovo je samo teoretska organizaciona ema tehnikog sektora koja se u praksi realizuje shodno mogunostima i potrebama lokalne radio stanice. Za najvei broj lokalnih radio stanica najvanija je i najbrojnija radna jedinica studijske tehnike u kojoj su realizatori programa koji neposredno uestvuju u emitovanju. U praksi se, zbog optimizacije broja realizatora programa, ova radna jedinica integrie sa radnom jedinicom prenosne tehnike, pri emu je navedena sluba prisutna samo kod manjeg broja radio stanica koje imaju programske aktivnosti snimanja i direktnih prenosa sa terena (sportski dogaaji, koncerti i sl.). Na drugom mestu je sluba za servis i odravanje opreme, koja obino preuzima i radne aktivnosti vezane za emisionu tehniku. U okviru svake radne jedinice neophodna je optimalna organizacija deurstava i raspodela posla zavisno od programskih zahteva uz potrebno zaduivanje opreme od strane zaposlenih i njenu primo-predaju iz smene u smenu preko odgovarajue knjige dnevnih deurstava koja definie status opreme i ukazuje na eventualne potrebe delovanja servisne slube.

Imajui u vidu sve navedeno, za jednu prosenu lokalnu radio stanicu sa poludnevnim emitovanjem, koja pored muzikog programa ima informativni program sa svojim vestima i samostalnu produkciju reklama, teorijski potreban broj zaposlenih u tehnikom sektoru je: tehniki direktor, rukovodilac radne jedinice studijske tehnike, rukovodilac radne jedinice servisa i emisione tehnike, etiri realizatora programa, serviser, i emisioni tehniar.

Tehniki sektor pre svega treba da ima svog rukovodioca tehnikog direktora koji koordinira i generalno organizuje rad slube, a ispod njega su rukovodioci pojedinih tehnikih celina radnih jedinica koji due odgovarajuu opremu i adekvatno organizuju radne aktivnosti zaposlenih. Dva realizatora programa su predviena za rad u dve smene (6 sati po smeni), a po jedan realizator je predvien za snimanje reklama u produkcionoj reiji, odnosno, za montau novinarskih priloga za informativne emisije i vesti. U sluaju postojanja nonih deurstava poeljno je da broj realizatora programa bude i vei radi lakeg planiranja rada po smenama. Zbog optimizacije broja zaposlenih ulogu ralizatora programa esto preuzimaju muziki urednici, pogotovo u sluaju tzv. DJ muzikih emisija, a pripremu priloga sa terena realizuju sami novinari koji se mahom dovoljno dobro mogu obuiti za samostalnu montau uz primenu raunara. Serviser je prvenstveno potreban za redovnu kontrolu i odravanje svih tehnikih sredstava i osnovne popravke nakon konstatovanja kvara. U sluaju da su u pitanju ureaji ija popravka zahteva posebnu mernu opremu i originalne rezervne delove, ili u sluaju veeg obima radova, servisiranje se uobiajeno vri od strane isporuioca opreme ili ovlaene servisne radionice. to se tie emisionog tehniara njegova zaduenja su prvenstveno vezana za odravanje emisione tehnike, tako da zbog optimizacije broja zaposlenih ovaj segment posla u veini lokalnih radio stanica pokriva serviser. Poslednjih godina je sve prisutnija primena raunara u pripremi i emitovanju programa, tako da je u tehnikom sektoru lokalnih radio stanica poeljno angaovati jednog operatera koji e odravati raunarsku mreu i pruati pomo njenim korisnicima. U sluaju primene manjeg broja raunara bez veih korisnikih zahteva ovaj deo posla moe preuzeti i isporuilac raunarske opreme. U praksi sve lokalne radio stanice optimiziraju broj zaposlenih, tako da se njihov broj u tehnikom sektoru esto svodi na 4-5, pri emu su pored tehnikog direktora (uobiajeno samo rukovodioca tehnike) prisutna 2-3 realizatora programa (od kojih je jedan rukovodilac) i jedan serviser koji odrava prvenstveno studijsku opremu, a na osnovnom nivou i emisionu opremu. Ovaj broj se moe smatrati minimumom uz neophodan angaman novinara i muzikih urednika u jednom delu tehnike pripreme i realizacije programa. Posebno pitanje je struna sprema zaposlenih u tehnikom sektoru. Svakako da bi teoretski optimalno reenje bilo da tehniki direktor po mogunosti bude sa visokom ili viom strunom spremom, rukovodioci radnih jedinica sa viom ili srednjom strunom spremom - tehniari, a ostali zaposleni sa srednjom strunom spremom. Naalost, uobiajena struktura zaposlenih u tehnikom sektoru lokalnih radio stanica je ispod ovog nivoa, pri emu treba teiti da bar rukovodioci tehnikog sektora budu tehniari sa odreenim radnim iskustvom. Treba imati u vidu da se oblast

tehnike radija razvija izuzetno brzo i da postoji veliki fond specifinih znanja iz te oblasti koja se samo delimino mogu nauiti kroz rad u radio-difuznim kuama, a gotovo nikako u redovnom kolovanju. Zbog toga je neophodno da se u okviru tehnikog sektora na organizovan i sistematian nain sprovodi dopunsko kolovanje kadrova aktivnih u realizaciji programa (odgovarajui kursevi i praenje tehnike literature), a posebno je vano proiriti shvatanja realizatora tona izvan manuelne tehnike i zvunih efekata, pre svega u domenu kvaliteta zvuka i pojmova kojima se vrednuje kvalitet zvune slike.

5.

ZAKLJUAK

U okviru ovog rada dati su osnovni principi za kvalitetno tehnoloko opremanje studijskog bloka lokalnih radio stanica i organizaciju tehnikog sektora, koji bi prvenstveno trebali da pomognu: investitorima prilikom osnivanja novih radio-difuznih preduzea, i osnivaima postojeih radio stanica u podizanju kvaliteta emitovanog signala i pouzdanosti u radu. Osnovno pravilo u tehnolokom opremanju emisionog studija je primena profesionalnije opreme koja u duem periodu obezbeuje pouzdan i kvalitetan rad, to se pogotovo odnosi na izbor radio-difuznog audio miksera sa spikerskim pultom i slualicama, mikrofona, ureaja za snimanje i reprodukciju zvuka, ureaja za dinamiku obradu zvuka na putu signala do predajnika i prateih ureaja (telefon hibrid, emisioni preklopnik i studijska signalizacija). Svaka improvizacija sa izborom ove opreme utie, pre svega, na smanjenje pouzdanosti u radu (mogui su prekidi u emitovanju, esti servisi opreme i sl.), a navedeno moe da rezultira smanjenjem sluanosti, jer se sa estim prekidima programa gube sluaoci koji trae profesionalniji radio. Produkcioni studio nije sa istim zahtevima kao emisioni u pogledu nivoa tehnoloke opreme. U njemu se mogu koristiti i manje profesionalni ureaji, jer se ovi studiji, sem u retkim servisnim prilikama, ne koriste za emitovanje programa. Novinarska montaa i prenosni novinarski snimai definitivno zavise od izbora formata (kaseta, DAT ili MD), tako da se korisniku ostavlja sloboda oko formiranja ovog tehnikog bloka. Zbog korienja raunara u novinarskoj redakciji preporuuje se primerna raunarskih radnih stanica za montau priloga, jer bi novinari ovaj deo posla mogli da realizuju i samostalno bez angamana tehnikog realizatora. Treba imati u vidu da je prema predajniku neophodno odravati preporueni nazivni nivo signala od + 6 dBu i vriti objektivnu kontrolu nivoa ovog signala uz pomo EBU ili DIN meraa vrnih vrednosti - pikmetra (PPM). Dobra organizacija tehnikog sektora je neophodna jer ona doprinosi pouzdanosti u radu radio stanice i odravanju tehnikog kvaliteta emitovanog programa. U okviru ovog sektora treba raunati na minimum 4-5 zaposlenih, pri emu su pored tehnikog direktora (uobiajeno samo rukovodioca tehnike) potrebna 2-3 tonska realizatora (od kojih je jedan rukovodilac) i jedan serviser koji odrava prvenstveno studijsku opremu, a na osnovnom nivou i emisionu opremu.

LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] IEC Publication 268, Sound System Equipment, CEI, Geneve, Suisse, 1971. M.Hieb, Design and Test for Quality, Radio World, Vol. 22, pp. 30, No. 18, September 1998. A.Peterson, Big Choices in Recordable Media, Radio World, Vol. 22, pp. 45-46, No. 1, January 1998. Q.Howard, Portable Recorders for Radio, Broadcast Systems Engineering, Vol. 14, pp. 60-64, No. 11, September 1988. R.Cooke, High Quality Audio Monitoring, Broadcast Systems Engineering, Vol. 14, pp. 24-25, No. 9, July 1988. Paul Robbins, Audio Mixers in Broadcasting, Broadcast Systems Engineering, Vol. 13, pp. 8-18, No. 13, August 1987. Soundcraft Electronics Ltd., SERIES 5 Technical Manual, England, 1993. A.V.Vihodec, M.V.Gitlic, A.V.Nikonov, V.V.Odnoljko, Radioveanije i elektroakustika, Radio svjaz, Moskva, 1989. A.Stojkovi, M.Vueti, M. Kovini, Privremena preporuka ATS.1-V1R0 Test signali za meunarodnu, nacionalnu i lokalnu razmenu tonskog programskog materijala, Redovni godinji skup Mastera i Terminala JRT, Vrnjaka Banja, Maj 1998. V.Petrovi, Preporuke za ostvarivanje plana i programa razvoja lokalne radio-difuzije u SRH, Udruenje lokalnih sredstava informisanja SRH, Zagreb, 1980. G.akota, M.Miji, Projekat oienja ruskih lokalnih radio stanica: Radio Vladivostok Vladivostok, Radio VBC Vladivostok, Radio Vostok - Habarovsk, Radio Otkritij gorod St.Petersburg i Radio Vedo Volgograd, AVC, Beograd, 1994. M.Miji, G.akota, Elaborat o organizaciji i pravcima razvoja tehnikog sektora Radija B92, AVC, Beograd, 1993.

[10] [11]

[12]