1

NACRT

PRIJEDLOG ZAKONA O POLICIJI,

S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Zagreb, veljača 2012.

2

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadrţana je u odredbi ĉlanka 2. stavka 4.

Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – proĉišćeni tekst).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI

ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA

PROISTEĆI

Organizacija policije i njezin djelokrug te radnopravni poloţaj policijskih sluţbenika

odnosno prava i obveze koje proizlaze iz statusa policijskog sluţbenika regulirani su

Zakonom o policiji (Narodne novine, br. 34/2011), dok su policijski poslovi i policijske

ovlasti propisani Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine, br.

76/2009).

Predlagatelj Zakona stajališta je kako je cjelokupnu materiju policije svrsishodnije

urediti jednim zakonom, s obzirom da njezino normativno ureĊenje treba predstavljati

jedinstvenu cjelinu. Stoga, odredbe o policijskim poslovima i ovlastima koje su do sada bile

ureĊene zasebnim zakonom nije potrebno razdvajati od materije koja regulira organizaciju

policije i radnopravni poloţaj policijskih sluţbenika. TakoĊer, jedinstvenim zakonom odredbe

su sistematizirane na naĉin da su povezane odreĊenim zajedniĉkim naĉelima te slijede jedna

drugu pa je time zakon lakše primjenjivati kao i pratiti njegovu provedbu.

Ovim Prijedlogom Zakona o policiji preteţito se zadrţavaju rješenja regulirana sada

vaţećim zakonima, koja su se pokazala transparentnim, uĉinkovitim i efikasnim time da su

uvedene nuţne novine u pogledu strukture i organizacije policije te usmjeravanja i nadzora

rada policije. Nadalje, pojedine su odredbe doraĊene odnosno preciznije definirane, s obzirom

da su se kroz praktiĉnu primjenu do sada vaţećih zakona ukazale odreĊene manjkavosti i

poteškoće koje je potrebno otkloniti.

Vaţno je napomenuti da je predlagatelj ovoga Zakona, pri njegovoj izradi, imao u vidu

specifiĉnosti policijske sluţbe i posebnosti policijskog posla kao i standarde Europske unije

koji se odnose na podruĉje i naĉin djelovanja policije.

Prijedlog Zakona sastoji se od sljedećih glava:

I. Uvodne odredbe

II. Usmjeravanje i nadziranje policije

III. Organizacija policije

IV. Upravljanje policijom

V. Policijski poslovi

VI. Policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene

VII. Pojedine policijske ovlasti

VIII. Izvidi

IX. Radni odnosi

3

X. Zaštita odore, oznaka i simbola policije

XI. Posebne odredbe

XII. Ovlast za donošenje propisa

XIII. Prijelazne i završne odredbe

Prijedlogom Zakona uvedene su nove odredbe koje se odnose na podruĉje

usmjeravanja i nadziranja policije. Tako se, prije svega, a sukladno Zakonu o sustavu drţavne

uprave koji propisuje duţnosti ministra te utvrĊuje mogućnost da se posebnim zakonom

utvrde i druge obveze i ovlasti, ovim Zakonom ministru unutarnjih poslova propisuju obveze i

ovlasti u odnosu na policiju. U cilju daljnje depolitizacije i profesionalizacije policije,

predloţenim odredbama propisuje se da ministar usmjerava policiju na naĉin da joj daje

naputke za rad te joj moţe narediti da, u granicama svoje nadleţnosti, obavi odreĊene poslove

i poduzme odreĊene mjere i radnje te ga o uĉinjenom izvijesti, kao i da moţe zahtijevati

izvješća, podatke i dokumentaciju o obavljanju policijskih poslova. Nadalje, znaĉajna novina

predloţena odredbama Zakona jest da nadzor rada policije obavljaju drţavni sluţbenici

Ministarstva koji u obavljanju nadzora imaju, pored policijskih ovlasti, i neke posebno

propisane ovlasti. To su primjerice: zahtijevati podatke iz evidencija koje vodi policija,

prisustvovati obavljanju odreĊenih policijskih poslova, ući u prostor koji policija koristi u

svom radu i druge, a što je potrebno za uĉinkovitost nadzora nad radom policije. S obzirom da

sada nadzor rada policije obavljaju policijski sluţbenici unutarnje kontrole, predloţeno

rješenje predstavlja iskorak u ostvarivanju potrebe da nadzor rada policije ne obavljaju isti

sluţbenici koji obavljaju policijske poslove. Predloţeno rješenje omogućava da nadzor nad

radom policije obavljaju drţavni sluţbenici Ministarstva unutarnjih poslova izvan

Ravnateljstva policije, dakle sluţbenici koji nisu hijerarhijski odgovorni glavnom ravnatelju

policije, ĉime se omogućava njihova nepristranost, neovisnost i samostalnost u provedbi

nadzora.

Prijedlog Zakona o policiji ureĊuje osnove organizacije policije, propisujući

jedinstvenu organiziranost policije u tri hijerarhijske razine: Ravnateljstvo policije, policijske

uprave i policijske postaje te njihov djelokrug rada.

Vezano uz organizaciju policije novina u odnosu na vaţeće zakone je da se zakonskim

odredbama, a ne kao do sada Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih

poslova, ustrojavaju unutarnje ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije, na naĉin da se

navodi njihov naziv te odreĊuje njihov okvirni djelokrug rada.

TakoĊer, Prijedlogom Zakona utvrĊuje se temelj za osnivanje priĉuvne policije te se

utvrĊuje ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom propiše organizaciju, naĉin i uvjete

organiziranja, osposobljavanja, broj i sastav priĉuvne policije, uvjete za stjecanje statusa

pripadnika priĉuvnog sastava policije kao i razloge za prestanak statusa, naĉin obavljanja

poslova, plaću i druga primanja te prava i duţnosti pripadnika priĉuvnog sastava.

Novinu u odnosu na vaţeće Zakone predstavljaju odredbe kojima se ureĊuje

upravljanje policijom. Upravljanje policijom definira se kao zapovijedanje i rukovoĊenje

4

Ravnateljstvom policije, policijskim upravama i njihovim ustrojstvenim jedinicama te

policijskim postajama koje provode rukovodeći policijski sluţbenici sukladno svojim

duţnostima i ovlastima. Na taj naĉin nedvojbeno se utvrĊuje tko rukovodi pojedinom

ustrojstvenom jedinicom kao i odgovornosti u zapovijedanju i rukovoĊenju.

Nadalje, Prijedlogom Zakona propisuju se policijski poslovi koje obavljaju policijski

sluţbenici primjenom policijskih ovlasti i to: po sluţbenoj duţnosti, na temelju zapovijedi

nadreĊenog te na temelju naloga drţavnog odvjetnika, suda ili drugog nadleţnog tijela u

sluĉaju kada je to propisano drugim zakonom.

Nadalje, vaţna novina utvrĊena Prijedlogom Zakona je detaljno propisivanje odredbi

o „civilnom“ nadzoru nad radom policije. Naime, razraĊen je postupak podnošenja prituţbi te

rokovi za podnošenje i odluĉivanje o prituţbama, a ministru unutarnjih poslova dana je ovlast

za imenovanje Povjerenstva za rad po prituţbama ĉiji su ĉlanovi osim drţavnih sluţbenika i

predstavnici civilnog društva, s naglaskom da je funkcija ĉlana Povjerenstva poĉasna te da isti

ne smije biti ĉlan politiĉke stranke. Ovaj institut omogućava, uz nadzor kojega provode

drţavni sluţbenici Ministarstva, i dodatni neovisni nadzor nad radom policije, te predstavlja

garanciju njezinog transparentnog i zakonitog djelovanja odnosno sprjeĉavanja zlouporabe

prava svakog graĊanina, ĉime će se doprinijeti profesionalnosti rada i jaĉanju ugleda policije

u demokratskom društvu. Odredbe o „civilnom“ nadzoru nad radom policije ne derogiraju

primjenu odredbi Zakona o sustavu drţavne uprave kojima se propisuje duţnost tijela drţavne

uprave da omoguće graĊanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i prituţbi na rad

tijela drţavne uprave, kao i na nepravilan odnos drţavnih sluţbenika kad im se obraćaju radi

ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih graĊanskih duţnosti te naĉin

postupanja prilikom podnošenja prigovora i prituţbi.

Prijedlog Zakona ureĊuje policijske poslove i policijske ovlasti kojima se obavljaju ti

poslovi. U tom smislu, Zakon je središnji ali ne i jedini izvor koji propisuje policijske poslove

i policijske ovlasti. Naime, i drugi zakoni mogu iznimno propisati pojedini policijski posao

kao i policijsku ovlast.

Detaljno propisivanje policijskih poslova bitno je za uĉinkovito otkrivanje kaznenih

djela za koja se progoni po sluţbenoj duţnosti i prekršaja, za rad drugih tijela, prije svega,

drţavnog odvjetništva te općenito za djelotvornu zaštitu prava i sloboda graĊana, njihove

imovine, poretka odnosa u drţavi i drugih temeljnih vrijednosti. Prijedlogom Zakona, naime,

ureĊuje se iznimno vaţan sustav radnji kojima se postupa u otkrivanju kaznenih djela za koja

se progoni po sluţbenoj duţnosti i prekršaja i njihovih poĉinitelja, ali i poduzimanju mjera

otklanjanja opasnosti i sprjeĉavanja kaznenih djela i prekršaja. Na taj naĉin Zakon postaje

jedan od najvaţnijih izvora koji ureĊuju postupanje policije u obje kljuĉne komponente

njezina djelovanja: preventivnoj i represivnoj.

Prijedlogom Zakona propisano je 13 policijskih poslova te se predviĊa mogućnost da

se pojedini posao propiše drugim zakonom, a za njihovo provoĊenje propisane su 24

policijske ovlasti ostavljajući, takoĊer, mogućnost da se pojedina policijska ovlast propiše

5

drugim zakonom.

Policijske ovlasti Zakon ureĊuje cjelovito i sustavno, na naĉin da se obuhvate ovlasti

kojima policija redovito ostvaruje ciljeve otklanjanja opasnosti, sprjeĉavanja poĉinjenja

kaznenih djela za koja se progoni po sluţbenoj duţnosti i prekršaja, te suradnje s drugim

tijelima i graĊanima. Zakon time postaje temeljni izvor pravila policijskog postupanja.

Na radnje koje policija poduzima prema drugim propisima (prije svega prema

pravilima kaznenog i prekršajnog postupka), odredbe Zakona se primjenjuju supsidijarno: ako

nema posebnih pravila u navedenim propisima, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. Na taj

naĉin Zakon ima kljuĉnu vaţnost i za obavljanje dokaznih i drugih radnji ureĊenih posebnim

propisima.

U odnosu na odredbe vaţećeg Zakona u dijelu kojim se propisuje uporaba vatrenog

oruţja prema osobama, novina je ponovno uvoĊenje kataloga kaznenih djela koji pomaţe

policijskom sluţbeniku prilikom donošenja odluke o uporabi vatrenog oruţja.

Nadalje, Prijedlogom Zakona precizirane su odredbe kojima se propisuje osiguranje

pravne pomoći na teret Ministarstva unutarnjih poslova policijskom sluţbeniku protiv kojega

se vodi postupak koji prethodi kaznenom postupku, kazneni postupak ili postupak naknade

štete zbog obavljanja policijskih poslova. Naime, vaţećim Zakonom ovo pitanje nije bilo

ureĊeno na odgovarajući naĉin te je s obzirom na izriĉaj norme proizlazilo da svi policijski

sluţbenici protiv kojih se vodi neki od naprijed spomenutih postupaka, bez obzira na

okolnosti, imaju pravo na pravnu pomoć na teret Ministarstva. Prijedlogom Zakona norma je

precizirana te je propisano da pravo na pravnu pomoć u spomenutim postupcima imaju

policijski sluţbenici koji su policijske poslove po ocjeni policije obavili u skladu sa zakonom,

a ocjenu o tome donosi povjerenstvo koje imenuje glavni ravnatelj policije.

Znaĉajnu novinu predstavljaju odredbe glave VIII. Prijedloga Zakona kojima se

propisuje postupanje policije prije poduzimanja radnji ureĊenih pravilima kaznenog postupka.

Pored toga, Prijedlogom Zakona uvode se odredbe o policijskom istraţitelju koji

provodi dokazne radnje na temelju naloga drţavnog odvjetnika te se propisuju uvjeti koje

mora ispunjavati policijski sluţbenik da bi ga glavni ravnatelj policije, uz prethodno

pribavljeno mišljenje glavnog drţavnog odvjetnika, imenovao policijskim istraţiteljem.

Na opisani naĉin, Zakon upotpunjuje cjelinu zakonskog ureĊenja u kojoj središnje

mjesto imaju pravila kaznenog postupka.

Odredbe Prijedloga Zakona koje se odnose na radne odnose koncipirane su na naĉin da

se propisuju specifiĉnosti koje proizlaze iz posebnosti statusa policijskog sluţbenika u odnosu

na ostale drţavne sluţbenike, dok se na ostala pitanja radnopravnog poloţaja policijskih

sluţbenika upućuje na primjenu Zakona o drţavnim sluţbenicima, općih propisa o radu

odnosno kolektivnih ugovora sklopljenih u skladu s njima.

6

Odredbama ove glave propisuju se specifiĉna prava i duţnosti policijskog sluţbenika –

duţnost obavljanja sluţbenih zadaća savjesno, nepristrano i ĉasno postupajući na naĉelima

humanosti i ravnopravnosti; duţnost da se i izvan sluţbe ponaša na naĉin kojim ne šteti

ugledu sluţbe; duţnost policijskog sluţbenika da prijavi svaki oblik korupcije u policiji te da

u svakom trenutku sprijeĉi nezakonitu radnji i primijeni policijsku ovlast.

Osnovne razlike odnosno novine u odnosu na vaţeći Zakon sadrţane su u odredbama

kojima se propisuju policijska zvanja, popunjavanje radnih mjesta rukovodećih policijskih

sluţbenika, ocjenjivanje policijskih sluţbenika te zaštita odore, oznaka i simbola policije.

Sadrţajno su neizmijenjene odredbe vaţećeg Zakona kojima se propisuje pravo

policijskih sluţbenika da pod jednakim uvjetima ostvaruje prava iz Zakona, pravo na jednake

mogućnosti profesionalnog razvoja u policijskoj sluţbi, pravo na struĉno usavršavanje,

napredovanje, promicanje u zvanju i nagraĊivanje te pravo na informiranost o slobodnim

radnim mjestima koje je potrebno popuniti te o mogućnostima policijskog obrazovanja, dok je

istodobno utvrĊena i duţnost policijskog sluţbenika na trajno osposobljavanje i struĉno

usavršavanje u organiziranim programima izobrazbe.

Odredba kojom se policijskom sluţbeniku zabranjuje obavljanje samostalne

gospodarske ili profesionalne djelatnosti odnosno obavljanje poslova ili pruţanja usluga,

proširena je zabranom obavljanja bilo kakve javne duţnosti, otvaranja obrta ili osnivanja

trgovaĉkog društva ili druge pravne osobe te je zadrţana iznimka od navedene zabrane - po

prethodno pribavljenom odobrenju glavnog ravnatelja policije.

TakoĊer, Prijedlogom Zakona zadrţana je odredba o zabrani ĉlanstva u politiĉkoj

stranci za policijskog sluţbenika meĊutim, uvodi se općenita zabrana politiĉkog djelovanja te

je propisana sankcija za policijskog sluţbenika za kojeg se utvrdi ĉlanstvo u politiĉkoj stranci

odnosno politiĉko djelovanje.

Odredbe kojima se propisuje pravo na štrajk dopunjene su odredbom o supsidijarnoj

primjeni odredbi Zakona o radu te se podruĉje organizacije i provedbe eventualnog štrajka

policijskih sluţbenika ureĊuje na naĉin utvrĊen općim propisom. TakoĊer, dopunjene su

odredbe o sindikalnom organiziranju tako da se jasno propisuje svrha i cilj sindikalnog

organiziranja te se zabranjuje nošenje policijske odore prilikom mirnog okupljanja i javnog

prosvjeda ĉime se ne ograniĉava ustavno pravo policijskih sluţbenika na javno okupljanje i

mirni prosvjed.

Prijedlogom Zakona odredbe koje se odnose na uvjete rada policijskog sluţbenika

grupirane su i sadrţe odredbe o pravu na staţ osiguranja u povećanom trajanju radi oteţanih

uvjeta rada te se definira što se smatra oteţanim uvjetima rada. Nadalje, propisuje se naĉin

organizacije i rasporeĊivanja obavljanja policijskih poslova te duţnost obavljanja policijskih

poslova po posebnom rasporedu rada kojeg odreĊuje nadleţni rukovoditelj, pri ĉemu se

odreĊuje što ukljuĉuje poseban raspored rada te duţnost da se policijskim sluţbenicima

7

prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjenama osigura dnevni odmor u trajanju od

najmanje 12 sati.

Prijedlogom Zakona utvrĊeni su novi nazivi policijskih zvanja te se utvrĊuje 13,

umjesto dosadašnjih 12 policijskih zvanja. Na ovaj naĉin omogućava se ispravljanje

nepravilnosti sadašnjeg sustava slijedom kojeg je proizveden nesrazmjeran broj najviših

policijskih zvanja te kreiranje transparentnog modela u kojem će policijsko zvanje znaĉiti

pravedan i logiĉan odnos u hijerarhiji policijske sluţbe.

Nadalje, u predloţenoj odredbi o imenovanju glavnog ravnatelja policije propisano je

da glavnim ravnateljem moţe biti imenovana osoba koja, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta za

prijam, ispunjava i posebne uvjete. U tom smislu, novina je da se za glavnog ravnatelja, ali i

za njegove zamjenike, ravnatelje uprava u Ravnateljstvu policije te naĉelnike policijskih

uprava moţe imenovati ne samo policijski sluţbenik već i osoba koja ima ranije steĉeno radno

iskustvo na policijskim poslovima te na poslovima iz djelokruga tijela nadleţnih za

otkrivanje, progon ili procesuiranja kaznenih djela ili sigurnosno-obavještajnih agencija.

Predloţene odredbe omogućavaju da se, putem javnog natjeĉaja, izvrši odabir i imenovanje

osobe najviših kompetencija, što je preduvjet uspješnog upravljanja policijom, a sukladno

znaĉaju i odgovornosti osoba na rukovodećim radnim mjestima. Pored navedenog, odredbe o

naĉinu imenovanja, razrješenja te trajanju mandata glavnog ravnatelja policije njegov poloţaj

ĉini specifiĉnim, osobito s obzirom na okolnost da je prema sada vaţećim zakonskim

odredbama rijeĉ o drţavnom duţnosniku. TakoĊer, u vezi radnog iskustva na rukovodećim

poslovima, priznaje se radno iskustvo na drugim rukovodećim mjestima u tijelima drţavne

vlasti, a ne samo na mjestima rukovodećeg policijskog sluţbenika, u kojem su smislu

izmijenjeni i uvjeti za navedena radna mjesta.

Sustav ocjenjivanja policijskih sluţbenika usklaĊen je sa Zakonom o drţavnim

sluţbenicima te se u tom smislu stvaraju pretpostavke za njegovu izmjenu u odnosu na sustav

propisan vaţećim Zakonom o policiji, a nazivi ocjena identiĉni su nazivima ocjena propisanih

Zakonom o drţavnim sluţbenicima. Ocjenjivanje rada na predloţeni će naĉin utjecati na

poboljšanje radne uspješnosti i osigurati poticajni sustav nagraĊivanja te time pruţiti temelj

razvoja policijske karijere.

Prijedlogom Zakona propisuje se da Policijska akademija provodi temeljno

obrazovanje, specijalizaciju, struĉno osposobljavanje, usavršavanje te policijski trening.

Temeljnim policijskim obrazovanjem smatra se stjecanje potrebnih struĉnih znanja i vještina

kroz srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac te temeljni policijski teĉaj.

Visokoškolsko obrazovanje koje provodi Visoka policijska škola nije u nadleţnosti Policijske

akademije već se Prijedlogom Zakona stavlja u nadleţnost Ministarstva unutarnjih poslova.

U Prijedlogu Zakona u dijelu koji se odnosi na odgovornost za povrede sluţbene

duţnosti novina su odredbe kojima se propisuju naĉela postupka te odredbe kojima se

propisuju pravila kojih se mora pridrţavati disciplinski sud kod izricanja jedinstvene kazne, a

razlika u odnosu na vaţeći Zakon oĉituje se i u naĉinu odreĊivanja novĉane kazne.

8

Uvaţavajući rješenja europskog zakonodavstva Prijedlogom Zakona uvedene su

odredbe koje se odnose na zaštitu odore, oznaka i simbola policije te je po prvi puta utvrĊena i

prekršajna odgovornost za nezakonito reproduciranje ili korištenje odore i oznaka policije.

Kako su dosadašnjim zakonskim rješenjima, kao jedno od mjera u Poglavlju 23.

"PravosuĊe i temeljna prava", provedene odreĊene mjere u smjeru poboljšanja uĉinkovitosti i

neovisnosti policije, ukljuĉujući i depolitizaciju te povećani profesionalizam i specijalizaciju

policijskih sluţbenika, predlagatelj smatra da će se usvajanjem ovoga Prijedloga Zakona

dodatno uĉvrstiti navedena postignuća .

III. OCJENA I IZVOR POTREBNIH SREDSTVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz drţavnog

proraĉuna.

IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno ĉlanku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaţe se donošenje Zakona po

hitnom postupku, s obzirom da to zahtijevaju osobito opravdani drţavni razlozi. Naime, na

snagu su stupili novi Zakon o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/2011),

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela drţavne uprave

(Narodne novine, br. 150/2011), Zakon o sustavu drţavne uprave (Narodne novine, br.

150/2011), te Uredba o naĉelima za unutarnje ustrojstvo tijela drţavne uprave (Narodne

novine, br. 154/2011), a ovim se Prijedlogom Zakona usklaĊuju pojedine odredbe s citiranim

zakonima. Osim toga Prijedlog Zakona o policiji na cjelovit naĉin ureĊuje organizaciju

policije kao središnje sluţbe Ministarstva unutarnjih poslova ĉija je zadaća pruţanje

graĊanima zaštite njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda te predlagatelj smatra nuţnim

donijeti ga po hitnom postupku.

V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA O POLICIJI

9

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O POLICIJI

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Zakon ureĊuje organizaciju policije, upravljanje policijom, policijske poslove,

policijske ovlasti, usmjeravanje i nadziranje policije, specifiĉnosti radnopravnog poloţaja

policijskih sluţbenika u Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kao

i praćenje rada policijskih sluţbenika i ustrojstvenih jedinica Ministarstva.

Članak 2.

Policija je središnja sluţba Ministarstva koja obavlja odreĊene poslove propisane

zakonom (u daljnjem tekstu: policijski poslovi).

Policija graĊanima pruţa zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu

drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti u skladu s ovim Zakonom i drugim

propisima.

Ministarstvo uz policijske poslove obavlja i druge unutarnje poslove odreĊene

zakonom.

Članak 3.

Policijski sluţbenik je sluţbenik Ministarstva, kao i sluţbenik strane policijske sluţbe,

koji prema meĊunarodnom ugovoru, ovom i drugom zakonu, u obavljanju policijskih poslova

ima pravo i duţnost primijeniti policijske ovlasti.

Članak 4.

Ministar unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar) je duţan Hrvatskom saboru,

najmanje jednom godišnje, podnijeti pisano izvješće o obavljanju policijskih poslova, a

Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora i ĉešće, na njegovo

traţenje, i za pojedinaĉne sluĉajeve.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu koji imaju rodno znaĉenje, bez obzira jesu li

korišteni u muškom ili ţenskom rodu, odnose se jednako na muški i ţenski rod.

10

II. USMJERAVANJE I NADZIRANJE POLICIJE

Članak 6.

Ministarstvo, radi stvaranja uvjeta rada policije:

1. obavlja poslove vezane uz razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima,

2. donosi strategiju temeljnog, specijalistiĉkog i visokog obrazovanja policijskih

sluţbenika,

3. donosi i provodi planove o izgradnji i korištenju informacijskog, radio

komunikacijskog, telekomunikacijskog i sigurnosno-zaštićenog kriptološkog sustava

za potrebe policije,

4. utvrĊuje potrebe i nabavlja tehniĉka i materijalna sredstva za rad policije,

5. vodi brigu o sigurnosti, zdravlju i zaštiti policijskih sluţbenika pri obavljanju

sluţbenih zadaća te o dostojanstvu policijske sluţbe,

6. usmjerava i nadzire rad policije,

7. organizira i provodi unutarnju reviziju poslovnih procesa financiranih iz sredstava

drţavnog proraĉuna i sredstava Europske unije,

8. osigurava dušobriţništvo za vjernike zaposlenike Ministarstva,

9. organizira meĊunarodnu suradnju i obavlja poslove vezane uz europske integracije te

upućivanje policijskih sluţbenika na rad u inozemstvo,

10. donosi razvojne, organizacijske i druge temeljne smjernice za rad,

11. donosi planove o korištenju materijalnih i financijskih sredstava i nadzire njihovu

provedbu,

12. obavlja i druge poslove vezane za podršku operativnim aktivnostima policije,

13. koordinira i nadzire poslove vezane uz informacijsku sigurnost te obavlja poslove

Registra za razmjenu NATO i EU podataka Ministarstva,

14. obavlja i druge poslove sukladno zakonu.

Članak 7.

Ministar policiji daje naputke za rad te joj moţe narediti da u granicama svoje

nadleţnosti obavi odreĊene poslove i poduzme odreĊene mjere i o njima ga izvijesti.

Ministar moţe zahtijevati izvješća, podatke i dokumentaciju o obavljanju policijskih

poslova.

Ministra o radu policije, i o svim vaţnim pitanjima iz podruĉja rada policije, redovito,

kao i na njegov zahtjev, izvješćuje glavni ravnatelj policije.

Ovlasti ministra iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne odnose se na policijska postupanja

usmjeravanje kojih je, na temelju zakona koji ureĊuje kazneni postupak, preuzeo nadleţni

drţavni odvjetnik.

Članak 8.

Nadzor rada policije obavljaju drţavni sluţbenici Ministarstva.

11

Sluţbenici iz stavka 1. ovoga ĉlanka u obavljanju nadzora imaju policijske ovlasti te

su u svojim pravima i duţnostima izjednaĉeni s policijskim sluţbenicima.

Članak 9.

U svrhu nesmetanog i uĉinkovitog obavljanja nadzora, drţavni sluţbenici Ministarstva

koji obavljaju nadzor rada policije imaju, pored policijskih ovlasti propisanih zakonom,

sljedeće ovlasti:

1. zahtijevati podatke iz evidencija koje vodi policija,

2. izvršiti uvid u dokumente, isprave, naloge, zapisnike, odluke i zakljuĉke, koje u skladu

sa svojim ovlastima prikuplja, priprema ili izdaje policija, i po potrebi zahtijevati

njihovo izuzimanje ili izuzimanje njihovih preslika,

3. prikupljati obavijesti od policijskih sluţbenika,

4. ući u svaki prostor koji policija koristi u svom radu,

5. zahtijevati ateste i tehniĉke i druge podatke o tehniĉkim sredstvima koja koristi

policija i o rezultatima njihove uporabe te zahtijevati dokaze o osposobljenosti

policijskih sluţbenika za rukovanje tehniĉkim i drugim sredstvima koja koriste u svom

radu,

6. prisustvovati obavljanju odreĊenih policijskih poslova,

7. od policije i policijskih sluţbenika zahtijevati druge podatke i informacije iz njihove

nadleţnosti, koje mogu biti od vaţnosti za uspješnu provedbu nadzora.

Ovlasti iz stavka 1. ovoga ĉlanka primijenit će se i prema drugim drţavnim

sluţbenicima te ustrojstvenim jedinicama Ministarstva, kada se iz okolnosti sluĉaja opravdano

moţe pretpostaviti da je njihovo djelovanje vezano uz djelovanje policije koje je predmet

nadzora.

Naĉin provedbe nadzora rada policije propisuje ministar pravilnikom.

Članak 10.

Drţavni sluţbenici Ministarstva koji obavljaju nadzor nad radom policije, u obavljanju

poslova, predstavljaju se sluţbenom iskaznicom.

Izgled sluţbene iskaznice iz stavka 1. ovoga ĉlanka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 11.

Obavljanje odreĊenih struĉnih poslova u provedbi pojedinog nadzora rada policije

ministar moţe povjeriti i drugim drţavnim sluţbenicima Ministarstva ili policijskim

sluţbenicima.

12

Članak 12.

Policijski sluţbenici duţni su drţavnim sluţbenicima Ministarstva koji obavljaju

nadzor omogućiti obavljanje nadzora i pruţiti im potrebnu pomoć.

Drţavni sluţbenik Ministarstva koji u okviru nadzora prisustvuje obavljanju pojedinih

poslova policije ne smije ometati rad policije.

Članak 13.

Ako postoji opravdana opasnost da bi primjena ovlasti iz ĉlanka 9. ovoga Zakona,

prilikom nadziranja policije u obavljanju posebnih dokaznih radnji sukladno zakonu koji

ureĊuje kazneni postupak, onemogućila ili bitno oteţala provedbu tih radnji ili ugrozila ţivot i

zdravlje osoba koje ih provode, policija moţe do odluke ministra privremeno uskratiti pregled

dokumentacije, pregled prostora i uvid u podatke ili informacije.

Članak 14.

Drţavni sluţbenik Ministarstva koji obavlja nadzor rada policije, mora poloţiti

poseban ispit znanja i osposobljenosti.

Sadrţaj i naĉin polaganja ispita iz stavka 1. ovoga ĉlanka propisuje ministar

pravilnikom.

III. ORGANIZACIJA POLICIJE

Članak 15.

Policija je jedinstveno organizirana u tri hijerarhijske razine:

1. Ravnateljstvo policije,

2. policijske uprave,

3. policijske postaje.

Unutarnje ustrojstvo policije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske uredbom o

unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.

Na temelju pokazatelja o veliĉini podruĉja, broju stanovništva, broju kaznenih djela,

prekršaja te znaĉajkama prometnih pravaca i zemljopisnom poloţaju, policijske uprave i

policijske postaje svrstavaju se u kategorije.

Uredbom iz stavka 2. ovoga ĉlanka Vlada Republike Hrvatske utvrĊuje kategoriju

pojedine policijske uprave i policijske postaje.

13

A. RAVNATELJSTVO POLICIJE

Članak 16.

Ravnateljstvo policije kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva:

1. procjenjuje stanje sigurnosti, predviĊa vjerojatni razvoj sigurnosne situacije,

procjenjuje rizike, definira prioritete postupanja te planira mjere i radnje kao i

potrebne resurse na temelju ĉega donosi Stratešku procjenu kao temeljni dokument iz

djelokruga policije na nacionalnoj razini,

2. na temelju Strateške procjene, donosi Strateški plan rada policije,

3. poduzima aktivnosti na podruĉju sprjeĉavanja i suzbijanja kriminaliteta i zaštite

graĊana od kaznenih djela te otkrivanja kaznenih djela i poĉinitelja,

4. organizira poduzimanje aktivnosti na podruĉju sigurnosti prometa, nadzora drţavne

granice, protueksplozijske zaštite, poslova sa strancima te zaštite javnog reda i mira

kad je potrebno usklaĊeno djelovanje na širem podruĉju,

5. organizira, usmjerava i provodi osiguranje i zaštitu štićenih osoba, objekata i prostora,

6. obavlja forenziĉna ispitivanja, istraţivanja i vještaĉenja,

7. usklaĊuje, usmjerava, koordinira i nadzire rad policijskih uprava,

8. sudjeluje u obavljanju odreĊenih sloţenijih poslova iz djelokruga policijskih uprava,

9. provodi i skrbi o provedbi meĊunarodnih ugovora o policijskoj suradnji i drugih

meĊunarodnih akata iz svoje nadleţnosti, priprema i prati rad policijskih sluţbenika u

mirovnim misijama, koordinira i prati provedbu EU projekata te koordinira i prati rad

policijskih sluţbenika u radnim skupinama vijeća EU,

10. predlaţe i sudjeluje u provedbi programa obrazovanja policijskih sluţbenika te brine

za rad Policijske akademije,

11. donosi standarde za opremu, tehniĉka i materijalna sredstva policije,

12. skrbi o spremnosti policije za djelovanje u izvanrednim uvjetima, sukladno posebnim

propisima,

13. obavlja i druge poslove sukladno zakonu i drugom propisu.

Članak 17.

Radi obavljanja poslova iz ĉlanka 16. ovoga Zakona, u Ravnateljstvu policije

ustrojavaju se:

1. Ured glavnog ravnatelja policije,

2. Uprava policije, Uprava kriminalistiĉke policije, Uprava za granicu,

3. Ured za osiguranja, Zapovjedništvo specijalne policije,Operativno-komunikacijski

centar policije,

4. Centar za forenziĉna ispitivanja, istraţivanja i vještaĉenja „Ivan Vuĉetić“ te Policijska

akademija.

Članak 18.

Ured glavnog ravnatelja policije obavlja poslove analitike, planiranja i razvoja,

standardizacije i nadzora kvalitete rada, odnosa s javnošću i meĊunarodnih odnosa.

14

Članak 19.

Uprava policije obavlja poslove zaštite javnog reda i mira, sigurnosti cestovnog

prometa i protueksplozijske zaštite.

Uprava kriminalistiĉke policije obavlja poslove suzbijanja kriminaliteta i korupcije,

poslove kriminalistiĉko-obavještajne analitike te poslove zaštite svjedoka.

Uprava za granicu obavlja poslove nadzora drţavne granice, sigurnosti pomorskog i

zraĉnog prometa te poslove sa strancima.

Članak 20.

Ured za osiguranja obavlja poslove zaštite i osiguranja štićenih osoba, objekata i

prostora.

Zapovjedništvo specijalne policije obavlja poslove sprjeĉavanja svih oblika terorizma,

otmica osoba i prijevoznih sredstava te sprjeĉavanja talaĉkih i drugih kriznih situacija.

Operativno-komunikacijski centar policije obavlja poslove zaprimanja obavijesti o

sigurnosnim dogaĊajima i pojavama, zaštite podataka, usmjeravanja i nadziranja poduzimanja

operativnih mjera i radnji, koordiniranja i usmjeravanja aktivnosti, obavljanja poslova vezanih

uz pritvorske jedinice i pritvorske nadzornike te pruţanja informacija nadleţnim

ustrojstvenim jedinicama Ministarstva i nadleţnim tijelima.

Članak 21.

Centar za forenziĉna ispitivanja, istraţivanja i vještaĉenja „Ivan Vuĉetić“ ustrojava se

sa zadaćom neovisnog obavljanja poslova forenziĉnih ispitivanja, istraţivanja i vještaĉenja po

nalogu drţavnog odvjetništva, policije i suda te na temelju sporazuma ili u okviru suradnje s

drugim tijelima.

Policijska akademija ustrojava se sa zadaćom provoĊenja temeljnog obrazovanja,

specijalizacije, struĉnog osposobljavanja, usavršavanja te policijskog treninga.

Članak 22.

Ako Ravnateljstvo policije utvrdi da policijska uprava ne obavlja ili nepravilno

obavlja poslove iz svoje nadleţnosti, na to će upozoriti naĉelnika policijske uprave te mu

naloţiti organiziranje obavljanja poslova, odnosno otklanjanje utvrĊene nepravilnosti u

odreĊenom roku.

Ravnateljstvo policije moţe izravno obaviti pojedini posao ili vrstu posla iz

nadleţnosti policijske uprave kad procijeni da je to potrebno.

15

B. POLICIJSKE UPRAVE

Članak 23.

Policijska uprava na podruĉju za koje je osnovana:

1. procjenjuje stanje sigurnosti, predviĊa vjerojatni razvoj sigurnosne situacije,

procjenjuje rizike, definira prioritete postupanja te planira mjere i radnje kao i

potrebne resurse na temelju ĉega donosi Stratešku procjenu kao temeljni dokument iz

djelokruga policije na regionalnoj razini,

2. na temelju Strateške procjene donosi Strateški plan rada policijske uprave,

3. osigurava provedbu i obavlja poslove vezane uz sigurnost prometa ,

4. obavlja poslove prevencije kriminaliteta,

5. osigurava obavljanje poslova zaštite javnog reda i mira na podruĉju policijske uprave,

6. osigurava provedbu i obavlja poslove vezane uz nadzor drţavne granice,

7. obavlja poslove sa strancima,

8. usklaĊuje, koordinira, usmjerava i nadzire rad policijskih postaja,

9. sudjeluje u obavljanju sloţenijih poslova iz djelokruga policijskih postaja,

10. obavlja i druge poslove sukladno zakonu i drugom propisu.

Podruĉje i sjedište policijske uprave utvrĊuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 24.

Ako policijska uprava utvrdi da policijska postaja ne obavlja poslove iz svoje

nadleţnosti ili utvrdi nepravilnosti u obavljanju tih poslova, na to će upozoriti naĉelnika

policijske postaje te mu naloţiti organiziranje obavljanje poslova, odnosno otklanjanje

utvrĊene nepravilnosti u odreĊenom roku.

Policijska uprava moţe izravno obaviti pojedini posao ili vrstu posla iz nadleţnosti

policijske postaje kad procijeni da je to potrebno.

Članak 25.

Za izravno obavljanje policijskih i drugih poslova u policijskim upravama osnivaju se

policijske postaje.

Radi planiranja i usmjeravanja policijske sluţbe te uĉinkovitog obavljanja policijskih

poslova podruĉje policijske postaje dijeli se na podruĉne sektore, ophodne, pozorniĉke i

kontakt rajone.

Ustrojstvo i naĉin rada na podruĉnom sektoru iz stavka 2. ovoga ĉlanka, propisuje

ministar pravilnikom.

Podruĉje i sjedište policijske postaje propisuje ministar pravilnikom.

16

Članak 26.

Radi posebnih razloga sigurnosti, zaštite osoba i imovine te odrţavanja i

uspostavljanja narušenog javnog reda i mira u većem opsegu, glavni ravnatelj policije, na

prijedlog naĉelnika policijske uprave, za podruĉje policijske uprave moţe formirati zasebnu

policijsku postrojbu.

Odluka o formiranju zasebne policijske postrojbe iz stavka 1. ovoga ĉlanka sadrţi

podruĉje, naĉin i vrijeme djelovanja, naĉin uporabe postrojbe, razine i naĉin rukovoĊenja

postrojbom te broj i naĉin odreĊivanja posebno uvjeţbanih policijskih sluţbenika.

Članak 27.

U Ministarstvu se mogu, zbog potreba policijske sluţbe, ustrojiti i druge unutarnje

ustrojstvene jedinice (sektori, sluţbe, odjeli, odsjeci i druge) uredbom iz ĉlanka 15. stavka 2.

ovoga Zakona.

Članak 28.

Za obavljanje odreĊenih policijskih poslova u Ministarstvu se moţe ustrojiti priĉuvna

policija.

Organizaciju, naĉin i uvjete angaţiranja, osposobljavanje, broj i sastav priĉuvne

policije, uvjete za stjecanje statusa pripadnika priĉuvnog sastava policije kao i razloge za

prestanak statusa, naĉin obavljanja poslova, plaću i druga primanja, njegova prava i duţnosti

te evidencije i naĉin njihovog voĊenja, propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom.

IV. UPRAVLJANJE POLICIJOM

Članak 29.

Upravljanje policijom u smislu ovoga Zakona razumijeva zapovijedanje i rukovoĊenje

Ravnateljstvom policije, policijskim upravama i njihovim unutarnjim ustrojstvenim

jedinicama te policijskim postajama.

Zapovijedanje i rukovoĊenje policijom provode rukovodeći policijski sluţbenici,

sukladno svojim duţnostima i ovlastima.

Zapovijed je pisani ili usmeni nalog koji nadreĊeni policijski sluţbenik upućuje

drugom policijskom sluţbeniku sukladno zakonu.

17

Članak 30.

Rukovodeći policijski sluţbenik brine o operativnoj spremnosti policije u liniji rada,

organizira rad ustrojstvene jedinice kojom upravlja, usmjerava i prati rad te ocjenjuje i

nagraĊuje policijske sluţbenike.

Rukovodeći policijski sluţbenik moţe provjeriti spremnost policijskih sluţbenika za

obavljanje policijskih poslova te onemogućiti obavljanje policijskih poslova policijskom

sluţbeniku koji nije psihiĉki ili tjelesno sposoban za obavljanje policijske sluţbe.

Policijski sluţbenik nije sposoban za obavljanje policijskih poslova ako je pod

utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti.

U sluĉaju sumnje na psihiĉku ili tjelesnu nesposobnost policijskog sluţbenika,

rukovodeći policijski sluţbenik moţe mu privremeno onemogućiti obavljanje policijskih

poslova i uputiti ga na lijeĉniĉki pregled.

Iznimno od stavka 4. ovoga ĉlanka, prisutnost alkohola, droga ili drugih sredstava

ovisnosti u organizmu policijskog sluţbenika moţe utvrditi rukovodeći policijski sluţbenik.

Članak 31.

Radom policije i Ravnateljstva policije upravlja glavni ravnatelj policije (u daljnjem

tekstu: glavni ravnatelj) koji za svoj rad i rad policije i Ravnateljstva policije odgovara

ministru.

Radom policijske uprave upravlja naĉelnik policijske uprave koji za svoj rad i rad

policijske uprave odgovara glavnom ravnatelju i ministru.

Radom policijske postaje upravlja naĉelnik policijske postaje koji za svoj rad i rad

policijske postaje odgovara naĉelniku policijske uprave.

Članak 32.

Radom Ureda glavnog ravnatelja policije upravlja pomoćnik glavnog ravnatelja –

naĉelnik Ureda.

Radom Uprave policije, Uprave kriminalistiĉke policije i Uprave za granicu upravlja

ravnatelj.

Radom Ureda za osiguranja, Operativno-komunikacijskog centra policije, Centra za

forenziĉna ispitivanja, istraţivanja i vještaĉenja „Ivan Vuĉetić“ te Policijske akademije

upravlja naĉelnik.

18

Radom Zapovjedništva specijalne policije zapovijeda zapovjednik.

Rukovodeći policijski sluţbenik iz ovoga ĉlanka za svoj rad i rad ustrojstvene jedinice

kojom rukovodi odgovara glavnom ravnatelju.

Članak 33.

Rukovodeći policijski sluţbenik koji upravlja radom unutarnje ustrojstvene jedinice

Ravnateljstva policije za svoj rad i rad te ustrojstvene jedinice odgovara nadreĊenom

rukovoditelju ustrojstvene jedinice u ĉijem se sastavu nalazi.

Rukovodeći policijski sluţbenik koji upravlja radom unutarnje ustrojstvene jedinice

policijske uprave za svoj rad i rad te ustrojstvene jedinice odgovara naĉelniku policijske

uprave i nadreĊenom rukovoditelju ustrojstvene jedinice u ĉijem se sastavu nalazi.

Članak 34.

U upravljanju policijom glavni ravnatelj donosi upute za njezin rad te odluke kada je

to potrebno za usmjeravanje postupanja policije u obavljanju sluţbenih zadaća.

V. POLICIJSKI POSLOVI

Članak 35.

Policijski poslovi su:

1. zaštita ţivota, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe,

2. zaštita javnog reda i mira te imovine,

3. sprjeĉavanje i otkrivanje kaznenih djela i prekršaja te prikupljanje podataka o tim

djelima i poĉiniteljima,

4. traganje za poĉiniteljima kaznenih djela i prekršaja i njihovo dovoĊenje nadleţnim

tijelima,

5. traganje za imovinskom koristi steĉenoj kaznenim djelom,

6. nadzor i upravljanje cestovnim prometom,

7. protueksplozijska zaštita,

8. postupanje prema strancima,

9. nadzor drţavne granice,

10. poslovi zaštite zraĉnog prometa propisani posebnim zakonom,

11. poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadleţnosti policije,

12. osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora,

13. postupanje s uhićenikom i pritvorenikom,

14. drugi poslovi odreĊeni zakonom.

U obavljanju policijskih poslova policijski sluţbenici imaju ovlasti propisane ovim i

drugim zakonima (u daljnjem tekstu: policijske ovlasti).

19

Članak 36.

Policijski sluţbenik obavlja policijski posao i primjenjuje policijske ovlasti:

- po sluţbenoj duţnosti,

- na temelju zapovijedi nadreĊenog,

- na temelju naloga drţavnog odvjetnika, suda ili drugog nadleţnog tijela kad je to

propisano zakonom.

Nalog i zapovijed za obavljanje policijskog posla moraju biti jasni i odreĊeni te

utemeljeni na zakonu.

Policijski sluţbenik će odbiti izvršiti nalog ili zapovijed ĉijim bi izvršenjem poĉinio

kazneno djelo. O odbijanju naloga ili zapovijedi policijski sluţbenik će odmah izvijestiti višeg

nadreĊenog, višeg drţavnog odvjetnika, predsjednika suda ili ĉelnika drugog nadleţnog tijela.

Članak 37.

Policijski sluţbenik postupa imajući u vidu razmjer izmeĊu ovlasti koju primjenjuje i

svrhe obavljanja policijskog posla.

Policijski sluţbenik će uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri

zadire u slobode i prava ĉovjeka, a postiţe svrha obavljanja policijskog posla.

Članak 38.

Policija će, sukladno mogućnostima, poduzeti hitne mjere nuţne za otklanjanje izravne

opasnosti za ljude i imovinu, ako je oĉigledno da te mjere ne moţe pravodobno poduzeti

nadleţno tijelo.

Policijski sluţbenik duţan je i izvan sluţbe poduzeti mjere i radnje radi zaštite ţivota i

osobne sigurnosti ljudi i imovine.

Članak 39.

Policija u skladu sa zakonom, na zahtjev suda, drţavnog odvjetnika ili drţavnog tijela

pruţa pomoć ako se prilikom provoĊenja radnje opravdano oĉekuje pruţanje otpora.

Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga ĉlanka, policija na njihov zahtjev, pruţa pomoć i

drugim pravnim osobama s javnim ovlastima.

Ako drukĉije nije propisano zakonom, zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka podnosi

se naĉelniku policijske uprave, najmanje osam dana prije obavljanja sluţbene radnje.

Naĉelnik policijske uprave obavještava podnositelja o odobrenju i naĉinu pruţanja pomoći ili

o razlozima odbijanja zahtjeva, najkasnije tri dana prije sluţbene radnje.

Naĉelnik policijske uprave odbit će pruţanje pomoći ako zahtjev:

20

- nije utemeljen na zakonu,

- nije podnesen od strane ovlaštene osobe,

- ne sadrţi ĉinjenice koje ukazuju na opravdanost oĉekivanja pruţanja otpora.

Naĉelnik policijske uprave moţe odbiti pruţanje pomoći ako zahtjev nije pravodobno

podnesen.

Članak 40.

Policija suraĊuje s drţavnim tijelima, jedinicama lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, u poduzimanju mjera radi ostvarenja

sigurnosti graĊana i imovine.

Policija suraĊuje i s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama, nevladinim

organizacijama, graĊanskim udrugama i graĊanima radi razvijanja partnerstva u sprjeĉavanju i

otkrivanju nedopuštenog ponašanja i njegova poĉinitelja, te otklanjanja opasnosti.

Radi ostvarivanja ciljeva iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka policija moţe zakljuĉivati

sporazume o suradnji.

Članak 41.

Policija prema vlastitoj odluci ili na zahtjev, izravno ili putem sredstava javnog

priopćavanja, informira o dogaĊajima i pojavama iz svoga djelokruga, koja su od interesa za

graĊane, o mjerama koje se poduzimaju te o sigurnosnim uvjetima u odreĊenom prostoru.

Policija izravno informira graĊane i pravne osobe o pitanjima iz svoga djelokruga za

ĉije rješavanje postoji njihov osnovani interes.

Izvješća i informacije iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka daje ministar, glavni ravnatelj ili

osobe koje oni za to ovlaste.

Članak 42.

Policija u obavljanju policijskih poslova, suraĊuje s inozemnom policijom i drugim

tijelima, na naĉin predviĊen meĊunarodnim ugovorom ili posebnim zakonom.

Članak 43.

Fiziĉka osoba koja smatra da su joj djelovanjem ili propuštanjem djelovanja

policijskog sluţbenika povrijeĊena ljudska prava ili slobode, ima pravo Ministarstvu ili

ustrojstvenoj jedinici policije podnijeti prituţbu u roku od 30 dana od dana saznanja za

povredu.

Prituţba iz stavka 1. ovoga ĉlanka mora biti razumljiva i sadrţavati:

21

- ime, prezime i adresu podnositelja prituţbe,

- mjesto, vrijeme i opis djelovanja ili propuštanja djelovanja kojima su povrijeĊena

prava ili slobode podnositelja prituţbe,

- potpis podnositelja prituţbe.

Članak 44.

Prituţbu iz ĉlanka 43. ovoga Zakona razmatra rukovoditelj ustrojstvene jedinice

policije u kojoj je rasporeĊen policijski sluţbenik na kojeg se prituţba odnosi (u daljnjem

tekstu: nadleţni rukovoditelj) ili policijski sluţbenik kojeg on ovlasti te, radi utvrĊivanja

ĉinjeniĉnog stanja, obavlja razgovor s policijskim sluţbenikom i drugim osobama koje mogu

pruţiti relevantne informacije, obavlja uvid u raspoloţivu dokumentaciju i poduzima druge

potrebne radnje.

Nakon cjelovitog uvida u postupanje policijskog sluţbenika na koje se odnosi

prituţba, nadleţni rukovoditelj ili policijski sluţbenik kojeg on ovlasti sastavlja izvješće te

obavlja razgovor s podnositeljem prituţbe.

Ukoliko je podnositelj prituţbe suglasan s izvješćem nadleţnog rukovoditelja ili

policijskog sluţbenika kojeg on ovlasti, postupak se smatra okonĉanim, o ĉemu se sastavlja

zapisnik kojeg potpisuju nadleţni rukovoditelj i podnositelj prituţbe.

Postupak rješavanja prituţbe sukladno odredbama stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka mora se

dovršiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja prituţbe.

Ukoliko se uredno pozvani podnositelj prituţbe bez opravdanog razloga ne odazove

pozivu na razgovor te pisanim putem ne obavijesti policiju da će nastaviti postupak, smatra se

da je odustao od prituţbe, o ĉemu se sastavlja zapisnik.

Ukoliko podnositelj prituţbe izjavi na zapisnik da nije suglasan s izvješćem iz stavka

3. ovoga ĉlanka, spis predmeta bez odgode se dostavlja na rješavanje povjerenstvu

Ministarstva za rad po prituţbama.

Članak 45.

Povjerenstvo Ministarstva za rad po prituţbama ĉine: drţavni sluţbenik Ministarstva

(izvjestitelj) te dva predstavnika javnosti, koji imaju zamjenike. Izvjestitelj provjerava

okolnosti prigovora, prikuplja dokaze i priprema izvješće za sjednicu povjerenstva.

Predstavnike javnosti koji sudjeluju u rješavanju prituţbi na rad policijskih sluţbenika

Ravnateljstva policije imenuje ministar na prijedlog organizacija civilnog društva,

organizacija struĉne javnosti i nevladinih organizacija.

22

Predstavnike javnosti koji sudjeluju u rješavanju prituţbi na rad policijskih sluţbenika

u policijskim upravama imenuje ministar na prijedlog jedinica podruĉne (regionalne)

samouprave te nevladinih udruga koje djeluju na njihovom podruĉju.

Ĉlanovi povjerenstva koji su predstavnici javnosti su osobe koje uţivaju profesionalni

i osobni ugled u javnosti te svoju funkciju obavljaju kao poĉasnu funkciju.

Ĉlan povjerenstva ne moţe biti osoba koja:

- nije drţavljanin Republike Hrvatske,

- je ĉlan politiĉke stranke,

- je osuĊena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti,

- je osuĊena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obiljeţjem nasilja ili za teţi

prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.

Predstavnike javnosti imenuje se na vrijeme od ĉetiri godine, s mogućnošću ponovnog

imenovanja.

Predstavnika javnosti ministar moţe razriješiti prije isteka roka na koji je imenovan

ako:

- sam to zatraţi,

- nastupi neki od razloga zbog kojih ne moţe biti imenovan ĉlanom povjerenstva,

- nije prisustvovao na dvije sjednice povjerenstva u roku od jedne godine ili nemarno

obavlja poslove ĉlana povjerenstva.

Postupak rješavanja prituţbe na razini Ministarstva moţe trajati najduţe 60 dana od

dana zaprimanja spisa predmeta iz ĉlanka 44. stavka 6. ovoga Zakona, a smatra se okonĉanim

danom dostave odgovora podnositelju prituţbe.

Podnositelj prituţbe nezadovoljan odgovorom iz stavka 8. ovoga ĉlanka moţe koristiti

druga pravna sredstva za zaštitu svojih ljudskih prava i sloboda.

Članak 46.

Ĉlan povjerenstva iz ĉlanka 45. stavka 1. ovoga Zakona duţan je ĉuvati tajnost

podataka koje je doznao sudjelujući u rješavanju prituţbi na rad policijskih sluţbenika.

Članak 47.

Ministarstvo radi usmjeravanja rada policije vodi evidenciju prituţbi.

O rješavanju prituţbi policija izvješćuje Ministarstvo, a povjerenstvo Ministarstva za

rad po prituţbama o rješavanju prituţbi izvješćuje Hrvatski sabor.

Odluka povjerenstva objavljuje se na web-stranici Ministarstva.

23

O naĉinu rada i postupanja po prituţbama, voĊenju evidencije i rokovima ĉuvanja

podataka u evidenciji iz stavka 1. ovoga ĉlanka, radu povjerenstva iz ĉlanka 45. stavka 1. te

ĉuvanju tajnosti podataka iz ĉlanka 46. ovoga Zakona ministar donosi pravilnik.

VI. POLICIJSKE OVLASTI I OPĆA PRAVILA NJIHOVE PRIMJENE

Članak 48.

Prema ovom Zakonu policijske ovlasti su:

1. prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka,

2. provjera i utvrĊivanje identiteta osoba i predmeta,

3. prikupljanje obavijesti od graĊana,

4. pozivanje,

5. dovoĊenje i privoĊenje,

6. traganje za osobama i predmetima,

7. privremeno ograniĉenje slobode kretanja,

8. davanje upozorenja i naredbi graĊanima,

9. uporaba tuĊeg prijevoznog sredstva i telekomunikacijskog ureĊaja,

10. privremeno oduzimanje, ĉuvanje, uništenje i prodaja predmeta,

11. zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izvješća,

12. osiguranje mjesta dogaĊaja,

13. provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta,

14. poligrafsko ispitivanje,

15. pregled dokumentacije,

16. ulazak i pregled objekata i prostora,

17. ulazak u tuĊi dom,

18. pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava,

19. javno raspisivanje nagrade,

20. snimanje na javnim mjestima,

21. prikrivene policijske radnje,

22. uporaba sredstava prisile,

23. zaštita ţrtava kaznenih djela i drugih osoba,

24. provjera zastave, progon, zaustavljanje, uzapćenje i sprovoĊenje plovnog objekta.

Policijsku ovlast primjenjuje policijski sluţbenik u obavljanju policijskih poslova.

Naĉin primjene policijskih ovlasti propisanih ovim Zakonom propisuje ministar

pravilnikom.

Članak 49.

Policijski sluţbenik primjenjuje policijsku ovlast u skladu s Ustavom Republike

Hrvatske i zakonom.

Policijski sluţbenik je duţan poštivati dostojanstvo, ugled i ĉast svake osobe, kao i

druga temeljna prava i slobode ĉovjeka.

24

Posebno obzirno policijski sluţbenik postupa prema djeci, maloljetnim, starim i

nemoćnim osobama, osobama s invaliditetom i prema ţrtvi kaznenog djela i prekršaja.

Članak 50.

Policijskom sluţbeniku Ministarstvo izdaje sluţbenu znaĉku i sluţbenu iskaznicu,

kojima iskazuje ovlaštenje za primjenu policijskih ovlasti.

Izgled sluţbene znaĉke i sluţbene iskaznice policijskog sluţbenika te postupak

njihovog izdavanja propisuje ministar pravilnikom.

Članak 51.

Policijski sluţbenik obavlja policijske poslove u odori.

Poslove odrţavanja javnog reda i mira, nadzora i upravljanja prometom na cestama,

nadzora drţavne granice i druge poslove prema propisima o naĉinu postupanja policije

policijski sluţbenik moţe obavljati i u graĊanskom odijelu, po zapovijedi nadreĊenog.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik obavlja policijski posao u

graĊanskom odijelu, ako je tako odreĊeno zakonom ili drugim propisom.

Izgled policijske odore utvrĊuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 52.

Policijski sluţbenik u graĊanskom odijelu duţan je, prije poĉetka primjene policijske

ovlasti, predstaviti se pokazivanjem sluţbene znaĉke i sluţbene iskaznice.

Policijski sluţbenik u odori duţan je predstaviti se pokazivanjem sluţbene iskaznice

na zahtjev osobe prema kojoj će primijeniti policijsku ovlast.

Iznimno, policijski sluţbenik se neće predstaviti na naĉin propisan stavkom 1. i 2.

ovoga ĉlanka, ako okolnosti primjene policijske ovlasti ukazuju da bi to moglo ugroziti

postizanje njenog cilja.

Ĉim prestanu okolnosti iz stavka 3. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik će se

predstaviti na naĉin propisan u stavku 1. i 2. ovoga ĉlanka.

Odredbe stavka 1. do 4. ovoga ĉlanka ne primjenjuju se na postupanje policijskog

sluţbenika koji poduzima prikrivene policijske radnje ili koji prema posebnom zakonu

poduzima posebne dokazne radnje.

25

Članak 53.

Policijski sluţbenik koji obavlja policijske poslove u odori ima pravo i duţnost

nositi je u skladu s pravilnikom koji donosi ministar.

Pravilnikom iz stavka 1. ovoga ĉlanka ministar propisuje poslove koje policijski

sluţbenik obavlja u graĊanskom odijelu te uvjete i naĉin ostvarivanja prava na naknadu za

graĊansko odijelo.

Članak 54.

Policijski sluţbenik ima pravo i duţnost drţati i nositi oruţje i streljivo.

Sluţbeno oruţje i streljivo te druga sredstva prisile, kao i policijsku opremu,

policijski sluţbenik nosi i upotrebljava pod uvjetima i na naĉin odreĊen ovim Zakonom.

Vrste sluţbenog oruţja i streljiva te opreme iz stavka 2. ovoga ĉlanka propisuje

Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Nošenje oruţja i streljiva propisuje ministar pravilnikom.

Članak 55.

Policijsku ovlast prema maloljetnim osobama, mlaĊim punoljetnim osobama i u

predmetima kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika, primjenjuje posebno osposobljen

policijski sluţbenik, pri ĉemu je duţan voditi raĉuna o zaštiti najboljeg interesa maloljetnika

kao i o zaštiti njegove privatnosti.

Iznimno, policijsku ovlast primjenjuje drugi policijski sluţbenik ako zbog okolnosti

sluĉaja ne moţe postupati policijski sluţbenik iz stavka 1. ovoga ĉlanka.

Policijska ovlast prema maloljetnoj osobi primjenjuje se u nazoĉnosti roditelja ili

skrbnika, osim ako to zbog okolnosti nije moguće.

Ako je roditelj ili skrbnik sumnjiv kao poĉinitelj kaznenog djela ili prekršaja na štetu

maloljetne osobe policijska ovlast primjenjuje se u nazoĉnosti struĉne osobe centra za

socijalnu skrb, osim ako to zbog okolnosti nije moguće.

Članak 56.

Policijsku ovlast, policijski sluţbenik primjenjuje i prema vojnoj osobi izvan vojnog

objekta ako posebnim propisom nije drukĉije odreĊeno. O primjeni policijske ovlasti prema

vojnoj osobi, bez odgode, obavještava se vojna policija.

26

Članak 57.

U odnosu na osobu s imunitetom, policijski sluţbenik postupa u skladu s

meĊunarodnim ugovorom i posebnim propisom te o postupanju bez odgode obavještava

nadreĊenog.

Članak 58.

Policijski sluţbenik moţe sudjelovati u obavljanju policijskih poslova u inozemstvu

pod uvjetima odreĊenim meĊunarodnim ugovorom.

Policijskog sluţbenika ne moţe se uputiti u inozemstvo radi obavljanja poslova iz

stavka 1. ovoga ĉlanka, bez njegove pisane suglasnosti.

Na temelju prethodnog pisanog odobrenja ministra, policijski sluţbenik strane drţave

ili meĊunarodnog tijela moţe obavljati pojedini policijski posao na podruĉju Republike

Hrvatske pod uvjetima odreĊenim ovim Zakonom.

Policijski sluţbenik moţe poduzimati policijske poslove zajedno s policijskim

sluţbenikom strane drţave u okviru zajedniĉke istrage, kad je to propisano zakonom ili

meĊunarodnim ugovorom. Ako drukĉije nije propisano meĊunarodnim ugovorom, policijski

sluţbenik u zajedniĉkoj istrazi postupa prema ovom Zakonu.

VII. POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI

1. Prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka

Članak 59.

Policija prikuplja podatke pod uvjetima i na naĉin propisan zakonom o:

1. osobi od koje prijeti opasnost,

2. osobi kojoj prijeti opasnost,

3. nestaloj osobi,

4. osobi za koju postoje osnove sumnje da priprema ili je poĉinila kazneno djelo za koje

se progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaj,

5. nezakonito pribavljenoj imovinskoj koristi,

6. objektu, postrojenju ili pojavi od koje ili kojoj prijeti opasnost.

Ako bi otkrivanjem identiteta osobe od koje je prikupljena obavijest, izloţio tu ili

drugu osobu ozbiljnoj opasnosti za ţivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili imovinu,

policijski sluţbenik je duţan poduzeti mjere prikrivanja identiteta te osobe. O tim mjerama

duţan je odmah izvijestiti nadreĊenog.

27

U prikupljanju, obradi, pohrani i korištenju podataka policija posebno skrbi o zaštiti

osobnih i drugih podataka, o njihovoj tajnosti i povjerljivosti.

Članak 60.

Policija vodi zbirke podataka neophodne za provedbu ovoga Zakona. Prije unošenja

podataka u zbirku, policijski sluţbenik je duţan procijeniti pouzdanost izvora i

vjerodostojnost podatka.

Osobni podaci pohranjeni u zbirke mogu se koristiti samo u svrhu zbog koje je

zbirka ustrojena, a u drugu svrhu samo ako je to propisano posebnim zakonom.

Osobni podaci smiju se dostaviti inozemnim policijskim tijelima i odreĊenim

meĊunarodnim organizacijama, na njihov zahtjev, ako drţava kojoj se osobni podaci

dostavljaju ima odgovarajuće ureĊenu zaštitu osobnih podataka, odnosno osiguranu

odgovarajuću razinu zaštite, kao i na temelju meĊunarodnih ugovora.

Prije iznošenja osobnih podataka iz Republike Hrvatske, u sluĉaju kada postoje

osnove sumnje o postojanju odgovarajuće ureĊene zaštite osobnih podataka, odnosno

osigurane adekvatne razine zaštite, pribavlja se mišljenje tijela nadleţnog za zaštitu osobnih

podataka.

Članak 61.

Radi obavljanja policijskih poslova policija moţe traţiti osobne i druge podatke od

drţavnih tijela i drugih osoba koji posjeduju te podatke ili su ovlašteni voditi zbirke podataka.

Policija moţe sravnjivati podatke prikupljene sukladno stavku 1. ovoga ĉlanka, s

podacima koje je ovlaštena prikupljati sukladno ĉlanku 59. ovoga Zakona.

Netoĉni podaci pohranjeni u zbirku moraju se ispraviti bez odgode. Ispravak se mora

zabiljeţiti.

Članak 62.

Osobni podaci u zbirkama iz ĉlanka 60. ovoga Zakona ĉuvaju se:

1. u odnosu na osobe lišene slobode, pet godina nakon donošenja odluke o oduzimanju

slobode,

2. u odnosu na osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, pet godina od isteka

roka nastupa rehabilitacije ako osoba nije ponovo prijavljena, ili nastupa zastare

kaznenog progona,

3. u odnosu na ţrtve i oštećenike, pet godina nakon pokretanja kaznenog postupka ili

nastupa zastare kaznenog progona,

4. u odnosu na osobe za kojima je izdana tjeralica te osobe kojima je zabranjen ulazak u

Republiku Hrvatsku, tri godine nakon zastare kaznenog progona za poĉinjeno kazneno

djelo ili prekršaj,

5. u odnosu na osobe prema kojima je poduzeta provjera identiteta, pet godina od

obavljene provjere,

28

6. u odnosu na osobe prema kojima je poduzeto utvrĊivanje identiteta, deset godina

nakon provedenog postupka utvrĊivanja identiteta.

Trajno se ĉuvaju podaci o:

1. operativnim saznanjima i izvorima saznanja,

2. osobama pod posebnom policijskom zaštitom,

3. dogaĊajima koji su dojavljeni policiji ili o kojima je policija saznala na drugi naĉin,

4. uporabi sredstva prisile.

Ostali podaci u zbirkama iz ĉlanka 60. ovoga Zakona ĉuvaju se sukladno rokovima

propisanim posebnim propisima.

Članak 63.

Ako drukĉije nije propisano zakonom, podaci pohranjeni u zbirci koja se vodi na

informacijskom sustavu Ministarstva moraju se brisati bez odgode kad prestanu razlozi,

odnosno uvjeti radi kojih je osobni podatak unesen u odgovarajuće zbirke, kad proteknu

rokovi iz ĉlanka 62. ovoga Zakona, kad njihovo pohranjivanje nije bilo dopušteno kao i

protekom rokova propisanih posebnim zakonom.

Članak 64.

Osoba ĉiji se podaci nalaze u zbirci ima, sukladno posebnom zakonu, pravo uvida,

ispisa i ispravka osobnih podataka sadrţanih u zbirci osobnih podataka, a koji se odnose na

njega.

Iznimno, osobi iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se uskratiti pravo razgledavanja dijela

zbirke ako bi to moglo uzrokovati štetne posljedice za svrhu prikupljanja podataka ili ugroziti

drugu osobu.

Članak 65.

Nadzor nad zbirkama podataka koje vodi Ministarstvo, a u kojima su pohranjeni

osobni podaci iz ĉlanka 59. ovoga Zakona, obavlja tijelo nadleţno za zaštitu osobnih podataka

sukladno zakonu kojim se ureĊuje zaštita osobnih podataka.

Podaci pohranjeni u zbirke mogu se koristiti u znanstvene i statistiĉke svrhe u skladu

s posebnim propisima.

Brojĉani podaci o kaznenim djelima, prijavljenim i oštećenim osobama, kao i ostali

brojĉani podaci smiju se koristiti u statistiĉke i analitiĉke svrhe u Ministarstvu.

2. Provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta

Članak 66.

Policijski sluţbenik provjerava identitet osobe:

1. koju treba uhititi, dovesti, zadrţati ili uputiti nadleţnim tijelima drţavne vlasti,

2. od koje prijeti opasnost za druge osobe ili imovinu,

29

3. nad kojom se obavlja pregled, oĉevid ili pretraga ili se poduzimaju druge zakonom

propisane radnje,

4. koja se zatekne u tuĊem domu, objektu i drugim prostorima ili u prijevoznom sredstvu

u kojem se obavlja pregled, oĉevid ili pretraga, ako je provjera identiteta potrebna,

5. koja se zatekne u prostoru ili u objektu na kojem je privremeno ograniĉena sloboda

kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,

6. koja prijavljuje poĉinjenje kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili

prekršaja ili poĉinitelje tih djela, odnosno daje obavijesti o tim djelima,

7. za koju postoje osnove sumnje da je poĉinitelj kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti ili prekršaja ili da je osoba za kojom se traga,

8. koja se zatekne na mjestu poĉinjenja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti ili prekršaja,

9. za koju je iz sigurnosnih razloga nuţno utvrditi identitet,

10. koja bez opravdanog razloga prikuplja podatke o štićenoj osobi, objektu ili prostoru u

kojem se štićena osoba nalazi,

11. na zahtjev sluţbenih osoba tijela drţavne uprave te pravne ili fiziĉke osobe u

sluĉajevima postojanja okolnosti iz toĉke 1. do 10. ovoga stavka, ili ako je vjerojatno

da je ta osoba povrijedila njihovo pravo.

Policijski sluţbenik je duţan upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta,

osim ako drukĉije nije propisano zakonom.

Članak 67.

Provjera identiteta osobe iz ĉlanka 66. ovoga Zakona provodi se uvidom u njenu

osobnu iskaznicu ili uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, provjera identiteta moţe biti provedena na

temelju iskaza osobe ĉiji je identitet provjeren.

Članak 68.

Policijski sluţbenik moţe prikriveno provjeriti identitet osobe za koju postoje osnove

sumnje da bi mogla biti poĉinitelj kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti.

Provjera identiteta iz stavka 1. ovoga ĉlanka obavlja se promatranjem, pratnjom,

prikupljanjem obavijesti, prikupljanjem obavijesti uz prikrivanje svrhe prikupljanja,

prikrivanjem svojstva policijskog sluţbenika i primjenom mjera tehniĉkog snimanja.

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom, mjere pratnje i tehniĉkog snimanja

iz stavka 2. ovoga ĉlanka mogu trajati neprekidno najdulje dvadeset i ĉetiri sata. Ako se radi o

provjeri identiteta osumnjiĉenika za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od

najmanje dvanaest godina, te mjere mogu trajati ĉetrdeset i osam sati.

Članak 69.

UtvrĊivanje identiteta poduzima se prema osobi:

1. koja ne posjeduje ispravu iz ĉlanka 67. stavka 1. ovoga Zakona ili se sumnja u

vjerodostojnost te isprave,

30

2. za koju se sumnja da je sudjelovala u kaznenom djelu za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti.

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom, utvrĊivanje identiteta se provodi

primjenom znanstvenih metoda i sredstava (biometrija i druge metode).

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom, u cilju utvrĊivanja identiteta osobe

policija je ovlaštena objaviti crteţ, snimku ili opis osobe.

Policija je ovlaštena objaviti fotografiju nestale osobe, te osobe koja o sebi ne moţe

ili ne ţeli dati istinite podatke i fotografiju mrtvog tijela nepoznate osobe.

Članak 70.

Policijski sluţbenik moţe uskratiti obavijest o stvarnom razlogu provjere identiteta i

o svom svojstvu, kad prikuplja obavijesti o kaznenom djelu za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti, ako bi to moglo ugroziti postizanje cilja provjere.

U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik moţe to svojstvo prikrivati

uporabom za tu svrhu pripremljenih isprava o svom identitetu i vlasništvu nad stvarima.

Članak 71.

Provjera i utvrĊivanje identiteta predmeta provodi se odgovarajućom primjenom

ĉlanka 66. do 69. ovoga Zakona, kad je u postupku potrebno utvrditi obiljeţja i svojstva

predmeta kao i utvrditi odnos izmeĊu osobe ili dogaĊaja i predmeta.

Policija je ovlaštena javno objaviti fotografiju, crteţ, snimku ili opis predmeta, ako je

to vaţno za uspješno voĊenje postupka utvrĊivanja identiteta predmeta.

3. Prikupljanje obavijesti od građana

Članak 72.

Kad postoje osnove sumnje da je poĉinjeno kazneno djelo za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti ili prekršaj, policijski sluţbenik moţe prikupljati obavijesti od osobe za

koju je vjerojatno da ima saznanja o okolnostima u svezi s tim kaznenim djelom ili

prekršajem.

Policijski sluţbenik moţe prikupljati obavijesti od graĊana u sluţbenim prostorima,

na radnom mjestu graĊanina, drugom pogodnom mjestu, a uz prethodni pristanak osobe i u

njezinu domu.

Policijski sluţbenik prikuplja obavijesti od ţrtve kaznenog djela, postupajući

posebno obzirno.

Članak 73.

Policijski sluţbenik prikuplja obavijesti po nalogu drţavnog odvjetnika ili suda

31

prema posebnom zakonu.

Članak 74.

Prikupljanje obavijesti od djeteta poduzima posebno osposobljeni policijski

sluţbenik, u pravilu u nazoĉnosti roditelja, skrbnika, udomitelja, osobe kojoj je dijete

povjereno na ĉuvanje i odgoj ili struĉne osobe centra za socijalnu skrb, po mogućnosti u domu

djeteta.

Roditelj, skrbnik, udomitelj, osoba kojoj je dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj ili

struĉna osoba centra za socijalnu skrb neće biti nazoĉni prikupljanju obavijesti od djeteta ili

maloljetnika ako postoji sumnja da su poĉinili kazneno djelo ili prekršaj na štetu djeteta ili

maloljetnika.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, prikupljanje obavijesti od djeteta smije se obaviti

i u školskim prostorima u prisutnosti ravnatelja škole ili pedagoga, odnosno psihologa kojeg

on odredi i to samo ako osoba iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne moţe ili ne ţeli doći.

Članak 75.

Prikupljanje obavijesti, na temelju pisane zapovijedi nadreĊenog, moţe se provoditi

uz prikrivanje svojstva policijskog sluţbenika.

4. Pozivanje

Članak 76.

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom, na razgovor radi prikupljanja

obavijesti moţe se pozvati osobu za koju je vjerojatno da raspolaţe s obavijestima korisnim

za obavljanje policijskog posla.

U pozivu se mora naznaĉiti naziv, mjesto i adresa ustrojstvene jedinice Ministarstva,

razlog, mjesto i vrijeme pozivanja.

Osoba koja je uredno pozvana zbog davanja obavijesti, a nije se odazvala pozivu,

moţe se privesti samo ako je u pozivu na to bila upozorena ili iz okolnosti oĉito proizlazi da

odbija primitak poziva.

Osoba koja se odazvala pozivu ili je bila prisilno privedena, a odbije dati obavijest,

ne smije se ponovno pozivati zbog istog razloga.

O obavljenoj dostavi sastavlja se potvrda (dostavnica).

Članak 77.

Osobu koja se nalazi u domu smije se pozivati u vremenu od 06.00 do 22.00 sata.

Ako postoji opasnost od odgode, osobu od koje se traţi obavijest policijski sluţbenik

je na temelju izriĉitog naloga ovlašten pozvati izvan vremena propisanog u stavku 1. ovoga

32

ĉlanka.

Članak 78.

Policijski sluţbenik je ovlašten osobu pozvati usmeno ili odgovarajućim

telekomunikacijskim sredstvom, pri ĉemu joj je duţan priopćiti razlog pozivanja. Uz

suglasnost osobe moţe ju i prevesti do sluţbenih prostorija.

Osoba se iznimno smije pozivati i putem sredstava javnog priopćavanja kad je to

prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode, sigurnosti postupanja ili kada se poziv upućuje

većem broju osoba.

Pozivanje maloljetne osobe obavlja se putem roditelja, skrbnika, udomitelja ili osobe

kojoj je dijete povjereno na ĉuvanje i odgoj, a ako to nalaţu posebne okolnosti sluĉaja, putem

centra za socijalnu skrb.

Na zahtjev pozvane osobe koja je pristupila na temelju poziva izdat će se potvrda o

pristupanju.

5. Dovođenje i privođenje

Članak 79.

Ako posebnim zakonom nije odreĊeno drukĉije, dovoĊenje se obavlja prema

odredbama ovoga Zakona.

Policijski sluţbenik dovodi osobu na temelju pisane zapovijedi nadreĊenog ili naloga

nadleţnog tijela izdanog na temelju zakona.

Osoba se dovodi u sluţbene prostorije policije ili drugog nadleţnog tijela, odnosno u

drugo mjesto odreĊeno u zapovijedi ili nalogu.

Policijski sluţbenik osobi koju treba dovesti prije dovoĊenja uruĉuje zapovijed ili

nalog iz stavka 2. ovoga ĉlanka.

Policijski sluţbenik neće uruĉiti zapovijed ili nalog iz stavka 2. ovoga ĉlanka osobi

za koju postoji sumnja da će pruţiti otpor.

Članak 80.

Osoba se dovodi u vremenu od 06.00 do 22.00 sata.

Kad je dovoĊenje nuţno radi poduzimanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu,

osobu se moţe dovesti i izvan vremena utvrĊenog u stavku 1. ovoga ĉlanka.

DovoĊenje moţe trajati najdulje šest sati ako se obavlja unutar ţupanije u kojoj je

osoba zateĉena. Kad se dovoĊenje obavlja izvan ţupanije u kojoj je osoba zateĉena,

33

dovoĊenje moţe trajati najdulje dvanaest sati. Zakašnjenje u dovoĊenju se mora posebno

obrazloţiti.

Članak 81.

Policijski sluţbenik bez pisane zapovijedi ili naloga privodi:

1. uhićenika,

2. osobu za koju treba utvrditi identitet,

3. osobu za kojom je raspisana potraga,

4. osobu iz ĉlanka 76. stavka 3. ovoga Zakona,

5. u drugim sluĉajevima predviĊenim zakonom.

Članak 82.

Odredbe o dovoĊenju i privoĊenju ne primjenjuju se prema osobi ĉije je kretanje

znatno oteţano zbog bolesti, starosti ili trudnoće, te osobi za koju se opravdano pretpostavlja

da bi joj se dovoĊenjem bitno pogoršalo zdravlje. O tim ĉinjenicama odmah se mora izvijestiti

tijelo koje je izdalo nalog ili zapovijed za dovoĊenje.

Odredbe o dovoĊenju i privoĊenju ne primjenjuju se prema osobi koja obavlja takve

poslove koji se ne smiju prekidati sve dok joj se ne osigura odgovarajuća zamjena.

Članak 83.

Policijski sluţbenik je duţan osobu koju dovodi ili privodi, prije dovoĊenja i

privoĊenja upoznati s razlozima poduzimanja te radnje i o pravu na obavještavanje ĉlana

obitelji ili druge osobe koju ta osoba odredi te o pravu na branitelja kada je to propisano

zakonom.

O dovoĊenju ili privoĊenju djeteta ili maloljetne osobe policijski sluţbenik će odmah

obavijestiti osobu iz ĉlanka 74. stavka 1. ovoga Zakona.

6. Traganje za osobama i predmetima

Članak 84.

Policija provodi traganje za osobama i predmetima.

Traganje iz stavka 1. ovoga ĉlanka se provodi raspisivanjem potrage i objave.

Članak 85.

Potraga se raspisuje:

1. za osobom za koju postoje osnove sumnje da je poĉinila kazneno djelo za koje se

progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaj, odnosno za osobom koja moţe dati

obavijesti o navedenom kaznenom djelu, prekršaju ili poĉinitelju,

2. za nestalom osobom,

3. za osobom za kojom je izdana tjeralica u skladu s posebnim zakonom.

34

Članak 86.

Objava se raspisuje radi:

1. utvrĊivanja prebivališta ili boravišta osoba, u sluĉaju propisanom zakonom,

2. utvrĊivanja identiteta osobe koja nije u stanju dati osobne podatke ili mrtvog tijela

osobe za koju se ne mogu utvrditi osobni podaci,

3. pronalaţenja predmeta u svezi kaznenog djela ili prekršaja ili predmeta koji su

pronaĊeni ili nestali,

4. oduzimanja predmeta ili isprava na temelju odluke suda ili tijela uprave.

7. Privremeno ograničenje slobode kretanja

Članak 87.

U zakonom propisanom sluĉaju moţe se privremeno ograniĉiti pristup ili kretanje u

odreĊenom prostoru ili objektu ili zadrţati osobe radi:

1. sprjeĉavanja poĉinjenja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili

prekršaja,

2. pronalaţenja i hvatanja poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti ili prekršaja za koji je propisana kazna zatvora,

3. pronalaţenja i hvatanja osoba za kojima se traga,

4. pronalaţenja tragova i predmeta koji mogu posluţiti kao dokaz da je poĉinjeno

kazneno djelo za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaj za koji je propisana

kazna zatvora,

5. osiguranja štićenih osoba, objekata ili prostora.

Ako drukĉije nije propisano zakonom, zadrţavanje u odreĊenom prostoru ili objektu

ne smije trajati dulje od ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena, a najdulje šest sati.

Privremeno ograniĉenje pristupa ili kretanja u odreĊenom prostoru ili objektu ne

smije trajati dulje od vremena potrebnog za ostvarenje cilja radi kojega je ovlast primijenjena.

Članak 88.

Ako postoji opasnosti za ţivot ljudi ili imovinu, policijski sluţbenik moţe

privremeno ograniĉiti pristup, kretanje ili zadrţavanje u prostoru ili objektu. Ako drukĉije nije

propisano zakonom, ograniĉenje pristupa, kretanja i zadrţavanja smije trajati do prestanka

opasnosti za ţivot ljudi ili imovinu.

U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik će udaljiti osobe i prema

okolnostima naloţiti uklanjanje stvari iz prostora ili objekta.

Kad to dopuste okolnosti, policijski sluţbenik će priopćiti razloge provoĊenja radnji

iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka.

Članak 89.

Privremeno ograniĉenje slobode kretanja provodi se kriminalistiĉko-taktiĉkim

radnjama: blokadom, racijom i zasjedom.

35

8. Davanje upozorenja i naredbi građanima

Članak 90.

Policijski sluţbenik upozorava osobu za koju je vjerojatno da bi:

1. svojim ponašanjem mogla dovesti u opasnost osobu ili imovinu, ugroziti sigurnost

prometa, narušiti javni red i mir ili ometati nadzor drţavne granice,

2. mogla poĉiniti, potaknuti ili izazvati drugu osobu da poĉini kazneno djelo za koje se

progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaj.

Policijski sluţbenik upozorit će graĊanina na potencijalni izvor opasnosti.

Članak 91.

Policijski sluţbenik izdaje naredbu graĊaninu radi:

1. otklanjanja opasnosti za ţivot,

2. otklanjanja opasnosti za imovinu,

3. sprjeĉavanja poĉinjenja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti i

prekršaja, hvatanja poĉinitelja tog kaznenog djela i prekršaja, te pronalaţenja i

osiguranja tragova koji mogu posluţiti kao dokaz,

4. odrţavanja ili uspostavljanja narušenog javnog reda i mira,

5. sigurnosti cestovnog prometa,

6. neometanog nadzora drţavne granice,

7. sprjeĉavanja pristupa štićenoj osobi, štićenom objektu ili štićenom prostoru, te

pristupa i zadrţavanja na prostoru ili objektu gdje to nije dopušteno,

8. sprjeĉavanja nastupanja i otklanjanja posljedica opće opasnosti,

9. u drugim sluĉajevima propisanim zakonom.

Naredba iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se izdati i većem broju graĊana.

Članak 92.

Upozorenja i naredbe se daju usmeno, pisano ili na drugi naĉin utvrĊen propisom o

primjeni policijskih ovlasti (svjetlosnim i zvuĉnim signalima, znakovima, rukom i na drugi

naĉin).

Upozorenja i naredbe moraju biti jasne i zakonite.

9. Uporaba tuđeg prijevoznog sredstva i telekomunikacijskog uređaja

Članak 93.

Policijski sluţbenik moţe i bez pristanka osobe, uporabiti prijevozno sredstvo kojim

se osoba sluţi, radi:

1. prijevoza osobe kojoj je ugroţen ţivot,

2. sprjeĉavanja poĉinjenja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili

neposrednog progona poĉinitelja takvog kaznenog djela, kada drukĉije ne moţe

provesti tu radnju.

36

O razlozima uporabe tuĊeg prijevoznog sredstva odmah se obavještava nadreĊeni

policijski sluţbenik, a ĉim je to moguće osobi se izdaje odgovarajuća potvrda s navoĊenjem

razloga uporabe.

Troškovi uporabe i šteta nastala uporabom tuĊeg prijevoznog sredstva naknaĊuju se

iz drţavnog proraĉuna.

Članak 94.

Policijski sluţbenik moţe i bez pristanka osobe, ali u njezinoj prisutnosti, uporabiti

telekomunikacijski ureĊaj kojim se osoba sluţi, radi:

1. obavještavanja o opasnosti za ţivot i imovinu,

2. tijekom progona poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti,

3. obavještavanja o vjerojatnosti poĉinjenja kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti.

O uporabi tuĊeg telekomunikacijskog ureĊaja odmah se obavještava nadreĊeni

policijski sluţbenik, a ĉim je to moguće osobi se izdaje odgovarajuća potvrda.

Troškovi uporabe i šteta nastala uporabom tuĊeg telekomunikacijskog ureĊaja

naknaĊuju se iz drţavnog proraĉuna.

10. Privremeno oduzimanje, čuvanje, uništenje i prodaja predmeta

Članak 95.

Policijski sluţbenik privremeno oduzima i ĉuva predmete pod uvjetima i na naĉin

propisan ovim i drugim zakonom.

Policijski sluţbenik izdaje potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta.

Članak 96.

Policijski sluţbenik privremeno oduzima predmet i kad je:

1. vjerojatno da je predmet namijenjen poĉinjenju kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti ili prekršaja,

2. to potrebno radi zaštite opće sigurnosti,

3. predmet moguće uporabiti za samoozljeĊivanje, napad, bijeg, te skrivanje ili uništenje

tragova kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaja,

4. to odreĊeno posebnim propisom.

Članak 97.

Kad ĉuvanje privremeno oduzetih predmeta u prostorima policije nije moguće ili je

povezano sa znaĉajnim poteškoćama, takvi predmeti mogu se ĉuvati u drugom prostoru, do

odluke nadleţnog tijela, osim ako drukĉije nije odreĊeno drugim zakonom.

Kad prestanu razlozi zbog kojih je predmet privremeno oduzet, on će se vratiti osobi

37

od koje je privremeno oduzet, ako zakonom ili odlukom nadleţnog tijela, nije drukĉije

odreĊeno.

Članak 98.

Policijski sluţbenici ovlašteni su na mjestu pronalaska uništiti predmet koji

predstavlja neposrednu opasnost za ţivot ili zdravlje ljudi ili opasnost za imovinu, ako ga ne

mogu na siguran naĉin uĉiniti bezopasnim ili ga ne mogu na siguran naĉin premjestiti na

drugo mjesto.

Članak 99.

Policija će prodati privremeno oduzete predmete ako je to odreĊeno zakonom. Prije

toga će se, ako se predmet ima uporabiti kao dokaz, provjeriti jesu li poduzete nuţne dokazne

radnje.

Policija moţe prodati privremeno oduzete predmete kad:

1. prijeti opasnost od uništenja ili znaĉajnog gubitka vrijednosti predmeta,

2. je ĉuvanje i odrţavanje predmeta vezano s nerazmjerno visokim troškovima ili

teškoćama,

3. ovlaštena osoba ne preuzme privremeno oduzeti predmet u odreĊenom roku nakon što

je upozorena da će predmet biti prodan ako ga ne preuzme.

Privremeno oduzeti predmeti se prodaju na javnoj draţbi.

Ako se privremeno oduzeti predmet nije mogao prodati na javnoj draţbi ili ako je

oĉigledno da će troškovi draţbe biti nerazmjerni u odnosu na vjerojatni iznos koji će se

pribaviti prodajom, ili ako postoji opasnost od propadanja predmeta, privremeno oduzeti

predmeti će se prodati u slobodnoj prodaji.

Ako se kupac ne moţe pronaći unutar roka od jedne godine, privremeno oduzeti

predmet moţe se uporabiti za opće dobro ili uništiti.

Ako se ne moţe utvrditi vlasnik predmeta, postupit će se prema odredbama posebnog

zakona.

Sredstva ostvarena prodajom privremeno oduzetog predmeta, prihod su drţavnog

proraĉuna.

11. Zaprimanje prijava, podnošenje kaznenih prijava i izvješća

Članak 100.

Policijski sluţbenik je duţan zaprimiti prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni

po sluţbenoj duţnosti. Ako je prijava priopćena telefonom ili drugim telekomunikacijskim

ureĊajem, osigurava se, kad je to moguće, njezin elektroniĉki zapis i o tome sastavlja sluţbena

zabilješka.

Ako se prijava podnosi usmeno prijavitelj će se upozoriti na posljedice laţnog

38

prijavljivanja i po potrebi će se zatraţiti pojašnjenja i dostavljanje dokumentacije i drugih

podataka na koje se podnositelj poziva kako bi se mogla ocijeniti opravdanost prijave. O

usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik u koji će se unijeti dana upozorenja.

Ako policijski sluţbenik unatoĉ danim pojašnjenjima ocijeni da nije poĉinjeno

kazneno djelo za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti, upozorit će podnositelja kako

podnošenje prijave nije opravdano. Na izriĉit zahtjev podnositelja, policijski sluţbenik će

uzeti prijavu na zapisnik.

Policijski sluţbenik u prijavi navodi:

1. osobne podatke podnositelja prijave,

2. upozorenja i pouke koje su dane,

3. opis djela koje je predmet prijave,

4. podatke o poĉinitelju ako su poznati,

5. podatke o ţrtvi, te posebno je li podnesen imovinskopravni zahtjev,

6. podatke o svjedocima,

7. skice, slike, spise o poduzetim mjerama i radnjama, sluţbene zabilješke, izjave, i

8. drugi materijal koji moţe biti koristan za uspješno voĊenje postupka.

Ako drukĉije nije propisano zakonom, policija prijavu o kaznenom djelu za koje se

progoni po sluţbenoj duţnosti odmah dostavlja nadleţnom drţavnom odvjetniku.

Članak 101.

Ako se pri podnošenju kaznene prijave ili provoĊenjem izvida utvrdi da se radi o

kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tuţbi ili se utvrdi da dogaĊaj nema obiljeţja

kaznenog djela, policija je duţna o tome izvijestiti podnositelja. Na zahtjev osobe ovlaštene

na podnošenje privatne tuţbe, policijski sluţbenik je duţan poduzeti radnje za utvrĊivanje

vjerojatnog poĉinitelja koje ta osoba ne moţe sama poduzeti

Ako policijski sluţbenik zaprimi pisanu ili usmenu prijavu o kaznenom djelu za koje

se progoni na temelju privatne tuţbe, a poĉinitelj je poznat, duţan je o tome obavijestiti osobu

koja je ovlaštena podići privatnu tuţbu, osim ako ta osoba nije sama podnijela prijavu.

Policijski sluţbenik nije duţan poduzeti radnje iz stavka 1. ovoga ĉlanka, kad postoje

osnove sumnje da je poĉinjeno kazneno djelo protiv ĉasti i ugleda. Policijski sluţbenik koji se

zatekao na mjestu poĉinjenja kaznenog djela protiv ĉasti i ugleda, na zahtjev oštećenika

provjerit će identitet poĉinitelja i priopćiti osobne podatke oštećeniku.

Članak 102.

Policija sastavlja izvješće kad je to propisano zakonom i ĉim sazna za nove okolnosti

vaţne za postupanje.

Policija bez odgaĊanja dostavlja izvješće drţavnom odvjetniku ili drugom nadleţnom

tijelu.

39

12. Osiguranje mjesta događaja

Članak 103.

Kad policijski sluţbenik sazna za poĉinjenje kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti, prekršaja ili drugog dogaĊaja povodom kojega je potrebno pregledati

mjesto dogaĊaja ili obaviti oĉevid, osigurat će mjesto dogaĊaja.

Policijski sluţbenik koji je prvi došao na mjesto dogaĊaja će:

1. pruţiti prvu pomoć ozlijeĊenim osobama,

2. prema okolnostima oznaĉiti prostor mjesta dogaĊaja,

3. zabraniti pristup i snimanje mjesta dogaĊaja,

4. pribaviti podatke o osobama koje imaju saznanja o dogaĊaju,

5. poduzeti mjere za sprjeĉavanje nastupa opasnosti i štete za osobe i imovinu,

6. poduzeti mjere zaštite ţrtve,

7. poduzeti druge mjere osiguranja mjesta dogaĊaja.

Ako sam ne obavlja pregled ili oĉevid, o poduzetim mjerama te o drugim

okolnostima, policijski sluţbenik iz stavka 2. ovoga ĉlanka će izvijestiti osobu ili tijelo koja

obavlja pregled ili oĉevid prije poĉetka pregleda ili oĉevida.

Članak 104.

Policijski sluţbenik će na mjestu dogaĊaja poduzeti i druge radnje propisane

zakonom.

13. Provjera uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta

Članak 105.

Radi sprjeĉavanja opasnosti, nasilja, sprjeĉavanja i otkrivanja kaznenog djela za koje

se progoni po sluţbenoj duţnosti, policijski sluţbenik moţe od davatelja telekomunikacijskih

usluga zatraţiti provjeru istovjetnosti, trajanja i uĉestalosti kontakta odreĊenih

telekomunikacijskih adresa.

Provjera iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe obuhvaćati i utvrĊivanje poloţaja

telekomunikacijskog sredstva, kao i utvrĊivanje mjesta na kojima se nalaze osobe koje

uspostavljaju telekomunikacijski kontakt, te identifikacijske oznake ureĊaja.

Provjera iz stavka 1. ovoga ĉlanka provodi se na temelju pisanog odobrenja ĉelnika

kriminalistiĉke policije Ministarstva ili osobe koju on ovlasti.

14. Poligrafsko ispitivanje

Članak 106.

Policijski sluţbenik je ovlašten provesti poligrafsko ispitivanje nakon što osobu

40

upozna:

1. s radom poligrafa,

2. s pravom da se ne podvrgne ispitivanju,

3. da rezultat ispitivanja ne moţe biti uporabljen kao dokaz u postupku.

Ispitivanje iz stavka 1. ovoga ĉlanka moţe se provesti samo nakon što osoba dade

pisanu suglasnost. Pisanu suglasnost za poligrafsko ispitivanje maloljetnika daje roditelj ili

skrbnik. Ako su roditelj ili skrbnik mogući poĉinitelji kaznenog djela na štetu maloljetnika,

suglasnost za poligrafsko ispitivanje daje nadleţni centar za socijalnu skrb.

Policijski sluţbenik je duţan prekinuti poligrafsko ispitivanje ako osoba od koje se

traţe obavijesti, nakon što je dala pisanu suglasnost, izjavi da je povlaĉi.

Članak 107.

Poligrafskom ispitivanju ne smije se podvrgnuti:

1. osoba koja je pod utjecajem alkohola, droga ili drugih psihoaktivnih tvari,

2. osoba koja ima ozbiljna srĉana oboljenja,

3. osoba u stresnom stanju,

4. osoba koja uzima lijekove za smirenje,

5. osoba koja pokazuje vidljive znakove duševne bolesti ili poremećenosti,

6. osoba koja osjeća intenzivnu fiziĉku bol,

7. trudnica i rodilja,

8. dijete.

15. Pregled dokumentacije

Članak 108.

Kad provodi kriminalistiĉko istraţivanje policijski sluţbenik moţe pregledati

poslovnu dokumentaciju fiziĉkih i pravnih osoba.

Klasificirane podatke policijski sluţbenik moţe pregledati samo pod uvjetima i na

naĉin odreĊen zakonom.

O pregledu poslovne dokumentacije policijski sluţbenik izdaje potvrdu.

Članak 109.

Policijski sluţbenik će privremeno oduzeti dokumentaciju, ako postoje uvjeti iz

ĉlanka 95. i 96. ovoga Zakona.

O privremenom oduzimanju dokumentacije izdaje se potvrda u kojoj se navodi koja

je dokumentacija privremeno oduzeta.

16. Ulazak i pregled objekata i prostora

41

Članak 110.

Policijski sluţbenik je ovlašten ući i pregledati objekte i prostore drţavnih tijela i

pravnih osoba, te druge poslovne prostore radi:

1. pruţanja pomoći,

2. otklanjanja ozbiljne opasnosti po ţivot i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega,

3. pronalaţenja poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili

prekršaja, kojeg neposredno progoni,

4. postupanja po dojavi o prisutnosti eksplozivne naprave ili druge opasnosti ili

vjerojatnosti poĉinjenja teškog kaznenog djela,

5. osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora.

Policijski sluţbenik će prije ulaska i pregleda iz stavka 1. toĉke 2. i 3. ovoga ĉlanka,

izvijestiti odgovornu osobu i zatraţiti da prisustvuje pregledu. Iznimno, ako to nalaţu posebne

okolnosti, policijski sluţbenik obavijest i poziv moţe dati i nakon ulaska i otpoĉinjanja

pregleda. Razlog ulaska i otpoĉinjanja pregleda bez prethodnog obavještavanja odgovorne

osobe, mora se posebno obrazloţiti u pisanom izvješću. Ulazak u vojni objekt i njegov

pregled policijski sluţbenik obavlja uz nazoĉnost vojne policije.

Policijski sluţbenik prilikom ulaska i pregleda moţe koristiti tehniĉka sredstva i

sluţbenog psa.

Policijski sluţbenik o radnjama iz ovoga ĉlanka sastavlja pisano izvješće te izdaje

potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu.

17. Ulazak u tuđi dom

Članak 111.

Policijski sluţbenik moţe bez pisanog naloga ući i obaviti pregled tuĊeg doma i s

njim povezanih prostora ako:

1. to drţatelj stana ili stanar traţi,

2. je to prijeko potrebno zbog poziva u pomoć,

3. je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po ţivot i zdravlje ljudi ili

imovinu većeg opsega,

4. se radi o izvršenju naloga o dovoĊenju.

Policijski sluţbenik moţe ući i obaviti dokazne radnje u tuĊem domu pod uvjetima i

na naĉin propisan posebnim zakonom.

Prilikom postupanja prema ovom ĉlanku, ako na drugi naĉin nije moguće ući u dom,

policijski sluţbenik moţe nasilno otvoriti dom ili za ulazak koristiti nuţni prolaz kroz prostore

u posjedu druge osobe. Policijski sluţbenik će, ako u domu zatekne dijete, prema djetetu

postupati posebno obzirno i prema potrebi o radnji obavijestiti nadleţni centar za socijalnu

skrb.

Policijski sluţbenik o radnjama iz ovoga ĉlanka sastavlja pisano izvješće te izdaje

potvrdu o ulasku i obavljenom pregledu.

42

18. Pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava

Članak 112.

Policijski sluţbenik moţe obaviti pregled osoba, predmeta i prometnih sredstava kad:

1. treba sprijeĉiti bijeg poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti ili prekršaja,

2. je potrebno otkriti tragove kaznenog djela ili prekršaja odnosno druge dokaze,

3. je to potrebno radi zaštite opće sigurnosti.

Pri obavljanju pregleda na odgovarajući naĉin se primjenjuje ĉlanak 108. stavak 2. i

3. ovoga Zakona.

Članak 113.

Pregled osobe obavlja osoba istoga spola. Iznimno, kad je nuţan ţuran pregled osobe

radi oduzimanja oruţja ili predmeta prikladnih za napad ili samoozljeĊivanje, pregled moţe

obaviti osoba drugog spola.

Prilikom pregleda policijski sluţbenik moţe koristiti tehniĉka sredstva i sluţbenog

psa.

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom pri poduzimanju pregleda policijski

sluţbenik moţe nasilno otvoriti zatvoreno prijevozno sredstvo ili rastaviti predmet kojeg

osoba nosi sa sobom, samo ako postoji neposredna opasnost za ţivot ljudi ili imovinu. Prema

potrebi pozvat će se struĉna osoba koja će omogućiti pregled.

Članak 114.

Pregled predmeta i prometnih sredstava se obustavlja, ako se pregledom otkriju

tragovi kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti, odnosno prekršaja ili drugi

dokazi, ili je potrebno nasilno otvaranje ili rastavljanje predmeta pregleda.

Nakon obustave pregleda prema potrebi, postupit će se prema odredbama o pretrazi

iz posebnog zakona.

Prije poduzimanja pretrage iz stavka 2. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik će

obavijestiti drţavnog odvjetnika i postupiti prema njegovu nalogu.

O radnjama iz ĉlanka 112. i 113. ovoga Zakona, policijski sluţbenik sastavlja

izvješće i izdaje odgovarajuće potvrde. U izvješću će policijski sluţbenik posebno obrazloţiti

razloge obavljenog pregleda od strane osobe suprotnog spola.

19. Javno raspisivanje nagrade

Članak 115.

Policija je ovlaštena javno raspisati nagradu za danu obavijest radi:

43

1. otkrivanja i uhićenja osobe koja je poĉinila teško kazneno djelo ili kazneno djelo koje

je posebno uznemirilo javnost,

2. pronalaţenja nestale osobe,

3. drugih opravdanih sluĉajeva kada su obavijesti graĊana potrebne u ostvarenju

policijskih poslova iz ĉlanka 35. ovoga Zakona.

Raspisivanje nagrade moţe se objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili na drugi

naĉin.

Nema pravo na nagradu osoba koja je dala obavijest za koju je raspisana nagrada,

ako policija već raspolaţe tom obavijesti.

20. Snimanje na javnim mjestima

Članak 116.

Radi sprjeĉavanja kaznenih djela za koja se progoni po sluţbenoj duţnosti i

prekršaja, policija moţe snimati javna mjesta audio – video ureĊajima.

Kad postoji opasnost da prilikom javnog okupljanja doĊe do ugroţavanja ţivota i

zdravlja ljudi ili imovine, policija je ovlaštena obaviti audio – video snimanje i fotografiranje

javnog skupa.

Policija mora namjeru o snimanju iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka prethodno javno

objaviti.

Radi nadzora drţavne granice policija moţe snimati podruĉje drţavne granice i

graniĉnih prijelaza.

21. Prikrivene policijske radnje

Članak 117.

Policijski sluţbenik moţe tijekom kriminalistiĉkog istraţivanja uporabiti prikrivene

policijske radnje, ako je oĉigledno da se drugim radnjama neće postići cilj policijskog posla.

Prikrivene policijske radnje su:

1. motrenje,

2. pratnja,

3. klopka.

Zapovijed za poduzimanje, sadrţaj i trajanje prikrivene policijske radnje, izdaje

glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti.

O provedenim policijskim radnjama iz stavka 1. ovoga ĉlanka izvijestit će se

nadleţni drţavni odvjetnik i glavni ravnatelj u roku od 48 sati od dovršetka primjene

prikrivene policijske radnje.

44

22. Uporaba sredstava prisile

Članak 118.

Sredstva prisile u smislu ovoga Zakona su:

1. tjelesna snaga,

2. raspršivaĉ s nadraţujućom tvari,

3. palica,

4. sredstva za vezivanje,

5. ureĊaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila,

6. sluţbeni pas,

7. sluţbeni konj,

8. posebna motorna vozila,

9. kemijska sredstva,

10. vatreno oruţje,

11. ureĊaj za izbacivanje vode,

12. posebna oruţja,

13. eksplozivna sredstva.

Članak 119.

Sredstva prisile smiju biti uporabljena u sluĉajevima propisanim ovim Zakonom radi

zaštite ţivota ljudi, svladavanja otpora, sprjeĉavanja bijega, odbijanja napada i otklanjanja

opasnosti ako se mjerama upozorenja i naredbi nije mogao postići cilj.

Sredstva prisile se s posebnim obzirom primjenjuju prema djetetu i maloljetniku,

osobi ĉije je kretanje znatno oteţano, trudnici u vidljivom stadiju trudnoće, te osobi koja je

oĉigledno bolesna.

Sredstva prisile se uporabljuju nakon prethodnog upozorenja, osim ako je vjerojatno

da bi prethodno upozorenje ugrozilo postizanje cilja.

Članak 120.

Policijski sluţbenik neće uporabiti sredstva prisile u mjeri većoj od nuţne za

ostvarenje svrhe postupanja.

Policijski sluţbenik će uvijek uporabiti najblaţe sredstvo prisile kojim se postiţe cilj.

Policijski sluţbenik prestaje s uporabom sredstva prisile odmah po prestanku razloga

zbog kojih je sredstvo prisile bilo uporabljeno.

Uporaba tjelesne snage, raspršivača s nadražujućom tvari i palice

Članak 121.

Policijski sluţbenik je ovlašten uporabiti tjelesnu snagu radi:

1. sprjeĉavanja osobe u postupanju suprotno upozorenjima ili naredbama policijskog

sluţbenika,

45

2. svladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju treba dovesti, privesti,

zadrţati ili uhititi,

3. sprjeĉavanja samoozljeĊivanja osobe,

4. odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili na objekt ili prostor koji osigurava,

5. sprjeĉavanja samovoljnog udaljavanja osobe s odreĊenog mjesta.

Policijski sluţbenik je ovlašten uporabiti raspršivaĉ s nadraţujućom tvari kad su

ispunjeni uvjeti za uporabu tjelesne snage, osim u sluĉajevima svladavanja pasivnog otpora.

Policijski sluţbenik je ovlašten uporabiti palicu, ako je uporaba tjelesne snage ili

raspršivaĉa s nadraţujućim tvari, bezuspješna ili ne jamĉi uspjeh.

Uporaba sredstava za vezivanje

Članak 122.

Policijski sluţbenik je ovlašten uporabiti sredstva za vezivanje radi sprjeĉavanja:

1. otpora osobe ili odbijanja napada usmjerenog na policijskog sluţbenika,

2. bijega osobe,

3. samoozljeĊivanja ili ozljeĊivanja druge osobe.

Uporaba uređaja za prisilno zaustavljanje motornog vozila

Članak 123.

Uporaba ureĊaja za prisilno zaustavljanje vozila dopuštena je radi sprjeĉavanja:

1. bijega osobe koja je zateĉena u kaznenom djelu za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti,

2. bijega osobe koja je uhićena ili za koju postoji nalog za uhićenje,

3. nezakonitog prelaska drţavne granice vozilom,

4. nedopuštenog pristupa vozilom do objekta ili prostora gdje se nalaze osobe koje

policijski sluţbenik osigurava,

5. daljnje voţnje osobi koja je prije toga bila zaustavljana i nije poštivala naredbu

policijskog sluţbenika.

Uporaba službenog psa

Članak 124.

Sluţbenog psa sa zaštitnom košarom i na povodcu policijski sluţbenik smije

uporabiti kao sredstvo prisile kada je dozvoljena uporaba tjelesne snage, raspršivaĉa s

neškodljivim tvarima i palice.

Sluţbenog psa sa zaštitnom košarom i bez povodca, policijski sluţbenik smije

uporabiti kao sredstvo prisile za:

46

1. sprjeĉavanje bijega i hvatanje poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti,

2. sprjeĉavanje bijega osobe koja postupa protivno propisima o nadzoru drţavne granice,

3. odbijanje napada od objekta i prostora koji osigurava,

4. uspostavljanje narušenog javnog reda i mira.

Sluţbenog psa bez zaštitne košare i na povodcu policijski sluţbenik smije uporabiti

kao sredstvo prisile za:

1. uspostavljanje javnog reda i mira narušenog u većem opsegu,

2. sprjeĉavanje djelovanja grupe ljudi koja ugroţava ţivot ili osobnu sigurnost ljudi ili

imovinu veće vrijednosti,

3. sprjeĉavanje bijega poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti.

Sluţbenog psa bez zaštitne košare i bez povodca, policijski sluţbenik smije uporabiti

kao sredstvo prisile ako su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oruţja.

Uporaba službenog konja

Članak 125.

Sluţbeni konj smije se uporabiti kao sredstvo prisile radi uspostavljanja narušenog

javnog reda i mira u većem opsegu.

Uporaba posebnih motornih vozila

Članak 126.

Posebna motorna vozila mogu se koristiti i kao sredstvo prisile prilikom osiguranja

štićenih osoba, ako uporabom drugih sredstava prisile nije moguće zaštiti ţivot štićene osobe.

Uporaba kemijskih sredstava

Članak 127.

Kemijska sredstva dopušteno je uporabiti radi:

1. uspostavljanja javnog reda i mira narušenog u većem opsegu,

2. sprjeĉavanja djelovanja grupe ljudi koja ugroţava ţivot ili osobnu sigurnost ljudi ili

imovinu veće vrijednosti,

3. sprjeĉavanja otpora ili napada osobe koja se sklonila u zatvoreni prostor.

Uporaba raspršivaća s nadraţujućom tvari ne smatra se uporabom kemijskih

sredstava u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka.

47

Uporaba vatrenog oružja prema osobama

Članak 128.

Policijski sluţbenik je ovlašten uporabiti vatreno oruţje kada na drugi naĉin ne

moţe:

1. zaštiti svoj ţivot i ţivot drugih ljudi,

2. sprijeĉiti izvršenje kaznenog djela s elementima nasilja za koje se moţe izreći kazna

zatvora u trajanju od pet godina i više,

3. sprijeĉiti bijeg osobe zateĉene u izvršenju kaznenog djela za koje se moţe izreći kazna

zatvora od deset godina ili teţa, ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog

poĉinjenja takvog kaznenog djela,

4. sprijeĉiti bijeg osobe koja je osumnjiĉena ili optuţena za kazneno djelo iz stavka 1.

toĉke 3. ovoga ĉlanka ili osobe koja je pobjegla s izdrţavanja kazne zatvora za takvo

kazneno djelo.

Popis kaznenih djela iz stavka 1. toĉke 2. i 3. ovoga ĉlanka sastavni je dio pravilnika iz

ĉlanka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 129.

Prije uporabe vatrenog oruţja policijski sluţbenik će uputiti usmenu naredbu: »Stoj,

policija!«, a zatim naredbu i upozorenje: »Stoj, pucat ću!«.

Policijski sluţbenik će nakon upućenih naredbi iz stavka 1. ovoga ĉlanka ispaliti

upozoravajući hitac u zrak, ako se time ne stvara opasnost za sigurnost ljudi i imovine.

Policijski sluţbenik neće uputiti usmenu naredbu i upozorenje iz stavka 1. ovoga

ĉlanka ako je ugroţen njegov ţivot ili ţivot drugih osoba zbog vjerojatnog napada ili bi se

dovelo u pitanje izvršenje sluţbene zadaće.

Policijski sluţbenik neće postupiti sukladno stavku 1. i 2. ovoga ĉlanka ako je zbog

neposrednog napada izravno ugroţen njegov ţivot ili ţivot drugih osoba.

Članak 130.

Uporaba vatrenog oruţja nije dopuštena kad dovodi u opasnost ţivot drugih osoba,

osim ako je uporaba vatrenog oruţja jedino sredstvo za obranu od napada ili otklanjanje

opasnosti.

Uporaba vatrenog oruţja nije dopuštena protiv djeteta ili maloljetnika, osim kad je

uporaba vatrenog oruţja jedini naĉin za obranu od napada ili za otklanjanje opasnosti.

Kad su ispunjeni uvjeti za uporabu vatrenog oruţja iz ĉlanka 128. ovoga Zakona,

pucanje u zrak radi upozorenja, kao i radi traţenja pomoći, ne smatra se uporabom vatrenog

48

oruţja kao sredstva prisile u smislu ovoga Zakona.

Uporaba vatrenog oružja prema životinjama

Članak 131.

Ako na drugi naĉin nije moguće otkloniti opasnost za ţivot ili tijelo osobe ili zdravlje

ljudi policijski sluţbenik moţe uporabiti vatreno oruţje prema ţivotinjama.

Oruţje je dopušteno uporabiti prema bolesnim i teško povrijeĊenim ţivotinjama,

kada veterinar ili druga osoba ne moţe poduzeti odgovarajuće mjere.

Uporaba sredstava prisile prema skupini

Članak 132.

Policijski sluţbenik je ovlašten narediti skupini osoba da se raziĊe ako se skupina

protupravno okupila ili se protupravno ponaša te tako moţe izazvati nasilje.

Ako se skupina ne raziĊe, dopušteno je uporabiti sredstva prisile iz ĉlanka 118.

ovoga Zakona, osim sredstava iz toĉke 10., 12. i 13. toga ĉlanka.

Sredstva iz stavka 2. ovoga ĉlanka dopušteno je uporabiti samo po zapovijedi

naĉelnika policijske uprave ili policijskog sluţbenika kojeg on ovlasti.

Uporaba uređaja za izbacivanje vode

Članak 133.

UreĊaj za izbacivanje vode se kao sredstvo prisile moţe koristiti radi uspostave

javnog reda i mira narušenog u većim razmjerima ili probijanja odnosno uklanjanja prepreka.

Radi uspostave javnog reda i mira narušenog u većim razmjerima ureĊaj za

izbacivanje vode moţe se koristiti tako da izbacuje koncentrirani ili disperzirani mlaz vode.

Koncentrirani mlaz vode se prema osobama smije koristiti na udaljenosti koja neće

ugroziti njihov ţivot.

Voda koju izbacuju mlaznice mora biti ekološki ĉista, a iznimno u nju smiju biti

umiješane dopuštene koncentracije neškodljivih nadraţljivih tvari ili obiljeţivaĉa.

49

Uporaba posebnih vrsta oružja i eksplozivnih sredstava

Članak 134.

Posebne vrste oruţja i eksplozivna sredstva dopušteno je uporabiti ako je uporaba

drugih sredstava prisile oĉigledno neuspješna a:

1. postoje uvjeti iz ĉlanka 127. ovoga Zakona,

2. postoji neposredna opasnost za ţivot ljudi ili imovinu velikog opsega.

Posebna oruţja i eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti radi sprjeĉavanja

bijega osoba.

Eksplozivna sredstva nije dopušteno uporabiti prema maloljetnoj osobi, niti osobama

u mnoštvu.

Odluku o uporabi posebnih vrsta oruţja i eksplozivnih sredstava donosi glavni

ravnatelj ili osoba koju on ovlasti.

Zaštita policijskog sluţbenika nakon uporabe sredstava prisile

Članak 135.

Osobni podaci policijskog sluţbenika koji je uporabio vatreno oruţje su tajni.

Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć policijskom sluţbeniku protiv

kojeg se vodi postupak koji prethodi kaznenom postupku, kazneni postupak ili postupak

naknade štete zbog obavljanja policijskih poslova koje je po ocjeni policije obavio u skladu sa

zakonom.

Ocjenu iz stavka 1. ovoga ĉlanka donosi povjerenstvo koje imenuje glavni ravnatelj

policije za Ravnateljstvo policije i naĉelnik policijske uprave za policijsku upravu.

Ministarstvo će osigurati besplatnu pravnu pomoć i graĊaninu koji je pruţio pomoć

policijskom sluţbeniku, protiv kojeg se vodi postupak iz stavka 1. ovoga ĉlanka zbog radnje

poĉinjene u vezi s pruţanjem pomoći.

Pravna pomoć iz stavka 1. ovoga ĉlanka osigurat će se policijskom sluţbeniku i

nakon što mu je prestao radni odnos u Ministarstvu.

Kada su sredstva prisile uporabljena na naĉin propisan zakonom, iskljuĉena je

odgovornost policijskog sluţbenika koji ih je uporabio.

Policijskom sluţbeniku koji uporabi vatreno oruţje Ministarstvo će osigurati nuţnu

medicinsku i psihosocijalnu pomoć.

50

23. Zaštita žrtava kaznenih djela i drugih osoba

Članak 136.

Ako drukĉije nije propisano posebnim zakonom, dok za to postoje opravdani razlozi

policija će na prikladan naĉin zaštititi ţrtvu i drugu osobu koja je dala ili moţe dati podatke

vaţne za kazneni postupak ili njima blisku osobu, ako njima ili njihovim bliskim osobama,

prijeti opasnost od poĉinitelja ili drugih osoba u svezi s kaznenim postupkom.

24. Provjera zastave, progon, zaustavljanje, uzapćenje i sprovođenje plovnog objekta

Članak 137.

U obavljanju policijskih poslova na moru i unutarnjim plovnim putovima policijski

sluţbenik je ovlašten:

1. provjeriti zastavu plovnog objekta,

2. zaustaviti plovni objekt,

3. obaviti pregled isprava plovnog objekta i osoba na njemu,

4. izvršiti pregled plovnog objekta,

5. progoniti plovni objekt,

6. uzaptiti plovni objekt,

7. sprovesti plovni objekt nadleţnom tijelu.

Članak 138.

Progon plovnog objekta moţe zapoĉeti ako se plovni objekt ne zaustavi nakon

upućenog poziva na zaustavljanje vidljivim svjetlosnim, zvuĉnim ili znakovima

meĊunarodnog signalnog kodeksa s udaljenosti koja omogućava prijem poziva.

Ako progon iz stavka 1. ovoga ĉlanka nije bio prekidan, moţe se nastaviti i na

otvorenom moru dok progonjeni plovni objekt ne uplovi u teritorijalno more druge drţave.

Članak 139.

Ako se progonjeni plovni objekt ne zaustavi, policijski sluţbenik će ga nastojati

zaustaviti manevrom ili uporabom drugog sredstva.

U tijeku progona posada progonjenoga plovnog objekta moţe se upozoriti i zastrašiti

ispaljivanjem hitaca u zrak, iznad plovnog objekta ili na sigurnoj udaljenosti ispred pramca.

Ako se plovni objekt ne zaustavi niti nakon postupanja prema stavku 1. i 2. ovoga

ĉlanka, dopušteno je uporabiti vatreno oruţje prema plovnom objektu.

Pri uporabi vatrenog oruţja policijski sluţbenik je duţan, u sluĉaju iz stavka 2. i 3.

ovoga ĉlanka, u najvećoj mogućoj mjeri ĉuvati ţivote osoba na progonjenom plovnom

objektu.

51

VIII. IZVIDI

Članak 140.

Kad postoje osnove sumnje da je poĉinjeno kazneno djelo za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti ili prekršaj, policija provodi izvide.

Ako drukĉije nije propisano zakonom, kad policija prikupi obavijesti i podatke o

kaznenom djelu za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti, sastavlja kaznenu prijavu i

dostavlja ju bez odgaĊanja nadleţnom drţavnom odvjetniku.

Kad policija sama prikupi obavijesti i podatke o prekršaju postupa prema posebnom

zakonu.

Članak 141.

Izvide kaznenih djela za koja se progoni po sluţbenoj duţnosti i prekršaja policija

poduzima kriminalistiĉkim istraţivanjem sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na

temelju ovog Zakona.

Članak 142.

Kriminalistiĉko istraţivanje je ukupnost policijskih ovlasti koje se prema ovom

Zakonu poduzimaju kada postoji sumnja da odreĊena osoba priprema ili je poĉinila kazneno

djelo za koje se progoni po sluţbenoj duţnosti ili prekršaj ili postoji sumnja da odreĊena

pojava ugroţava ili bi mogla ugroziti ţivote ljudi, njihova prava, slobodu, sigurnost,

nepovredivost ili imovinu, te radi otkrivanja kaznenog djela za koje se progoni po sluţbenoj

duţnosti i prekršaja, pronalaţenja poĉinitelja, sprjeĉavanja da se poĉinitelj ne sakrije ili ne

pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi i predmeti koji mogu posluţiti pri utvrĊivanju

ĉinjenica i da se prikupe obavijesti koje mogu biti od koristi za uspješno voĊenje kaznenog ili

prekršajnog postupka.

Članak 143.

Policijski sluţbenik duţan je prikupljati podatke o osobama koje pripremaju

poĉinjenje kaznenih djela za koja se progoni po sluţbenoj duţnosti te primijeniti policijske

ovlasti radi sprjeĉavanja poĉinjenja tih djela.

Ako postoje osnove sumnje da je poĉinjeno kazneno djelo za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti, policijski sluţbenik će poduzeti potrebne radnje da se:

52

- pronaĊe poĉinitelj kaznenog djela,

- poĉinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne,

- otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluţiti pri

utvrĊivanju ĉinjenica te

- prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno voĊenje kaznenog

postupka.

O poduzimanju radnji iz stavka 2. ovoga ĉlanka policijski sluţbenik će obavijestiti

drţavnog odvjetnika u roku od 24 sata od poduzimanja prve radnje.

Članak 144.

Radi ispunjenja zadaća iz ĉlanka 143. ovoga Zakona, policijski sluţbenik moţe, u

okviru ovlasti iz ĉlanka 48. ovoga Zakona, provoditi i analiziranje glasa, za prijeko potrebno

vrijeme nadzirati i ograniĉiti kretanje odreĊenih osoba na odreĊenom prostoru (promatranje,

pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, nadzor prijenosa stvari i dr.), obaviti pregled

odreĊenih objekata i prostorija drţavnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i

ostvariti uvid u odreĊenu njihovu dokumentaciju i podatke, prikupljati obavijesti uz

prikrivanje svrhe prikupljanja ili s prikrivanjem svojstva policijskog sluţbenika. Ĉinjenice i

okolnosti koje su utvrĊene prilikom poduzimanja pojedinih radnji, a mogu biti od interesa za

kazneni postupak, pisano će se zabiljeţiti.

Policijski sluţbenici omogućit će drţavnom odvjetniku stalni nadzor nad provoĊenjem

izvida kaznenih djela koje im je naloţio.

U provoĊenju izvida policija ne moţe graĊane ispitivati u svojstvu okrivljenika,

svjedoka ili vještaka. Ako je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe,

njezinih sudionika ili kaznenih djela drugih osoba, obavijesti se mogu prikupljati i od osoba

koje su u pritvoru, istraţnom zatvoru ili u drugoj ustanovi za osobe lišene slobode, ali samo

ako je to, na temelju pisanog prijedloga drţavnog odvjetnika, odobrio sudac istrage ili

predsjednik vijeća, u prisutnosti suca istrage ili branitelja.

O provedbi radnji iz ovoga ĉlanka i ĉlanka 143. ovoga Zakona ministar donosi

pravilnik.

Članak 145.

Na temelju prikupljenih obavijesti policijski sluţbenik sastavlja kaznenu prijavu u

kojoj navodi dokaze za koje je saznao. U prijavu se ne unosi sadrţaj izjava koje su pojedini

graĊani dali pri prikupljanju obavijesti. Uz kaznenu prijavu dostavljaju se i predmeti, skice,

slike, pribavljena izvješća, spisi o poduzetim mjerama i radnjama, sluţbene zabilješke, izjave

i drugi materijal koji moţe biti koristan za uspješno voĊenje postupka. Ako policijski

sluţbenik nakon podnošenja kaznene prijave sazna za nove ĉinjenice, dokaze ili tragove

53

kaznenog djela, duţan je prikupiti potrebne obavijesti i izvješća o tome, kao dopunu kaznene

prijave, dostaviti drţavnom odvjetniku.

Članak 146.

Glavni ravnatelj ili osoba koju on ovlasti, u skladu sa zakonom, moţe pisanim

nalogom, odrediti prikrivanje policijskog posla. Prikrivanje se moţe odnositi na pravni posao,

pravnu i fiziĉku osobu, tijelo drţavne vlasti i sredstva komuniciranja.

Policijskog sluţbenika i drugu osobu koja je sudjelovala u prikrivenom policijskom

poslu, u okvirima naloga iz stavka 1. ovoga ĉlanka, ne moţe se pozivati na odgovornost.

Sredstva pribavljena postupanjem iz stavka 1. ovoga ĉlanka, prihod su drţavnog

proraĉuna.

Članak 147.

Policijski istraţitelj je policijski sluţbenik koji provodi dokazne radnje na temelju

naloga drţavnog odvjetnika.

Članak 148.

Policijski istraţitelj moţe biti policijski sluţbenik koji je završio preddiplomski

sveuĉilišni studij ili struĉni studij u trajanju od najmanje 3 godine te ima najmanje 5 godina

radnog iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.

Policijski istraţitelj koji ispituje svjedoka ili osumnjiĉenika moţe biti policijski

sluţbenik koji je završio preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij

odgovarajuće struke ovisno o pojedinoj vrsti kriminaliteta, te ima najmanje 5 godina radnog

iskustva na poslovima suzbijanja kriminaliteta.

Policijski istraţitelj iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka mora imati posebna znanja te mora

biti posebno osposobljen.

Programe dodatnog struĉnog usavršavanja iz stavka 3. ovoga ĉlanka donosi ministar,

uz prethodno mišljenje glavnog drţavnog odvjetnika.

Članak 149.

Policijskog istraţitelja imenuje glavni ravnatelj uz prethodno pribavljeno mišljenje

glavnog drţavnog odvjetnika.

Uz zahtjev za davanje mišljenja iz stavka 1. ovoga ĉlanka glavni ravnatelj dostavit će

54

podatke o ispunjavanju uvjeta iz ĉlanka 148. ovoga Zakona.

Članak 150.

U sluĉaju da policijski istraţitelj ne izvršava ili neuredno izvršava nalog drţavnog

odvjetnika odnosno u sluĉaju da postupa izvan postavljenog naloga ili bez naloga, glavni

drţavni odvjetnik obavijestiti će glavnog ravnatelja i predloţiti njegovo razrješenje.

IX. RADNI ODNOSI

Članak 151.

Na pitanja radnopravnog poloţaja policijskih sluţbenika koja nisu ureĊena ovim

Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjuju se propisi o

drţavnim sluţbenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s

njima.

Odluĉivanje o prijamu, rasporedu, imenovanju, razrješenju, izboru, premještaju,

policijskom zvanju, plaći, drugim pravima, obvezama i odgovornostima te prestanku sluţbe

policijskog sluţbenika upravna je stvar.

Ţalba na rješenje o rasporedu, imenovanju, razrješenju, izboru, premještaju,

policijskom zvanju, plaći te prestanku sluţbe, raspolaganju i udaljenju iz sluţbe policijskog

sluţbenika, ne odgaĊa njegovo izvršenje.

1. SPECIFIĈNA PRAVA I DUŢNOSTI

Članak 152.

Policijski sluţbenik duţan je sluţbene zadaće obavljati savjesno, nepristrano i ĉasno,

postupajući na naĉelima humanosti i ravnopravnosti.

Policijski sluţbenik duţan je i izvan sluţbe ponašati se tako da ne šteti ugledu sluţbe.

Policijski sluţbenik prijavit će svaki oblik korupcije u policiji.

Policijski sluţbenik duţan je u svakom trenutku sprijeĉiti nezakonitu radnju i

primijeniti policijsku ovlast ako je radi nezakonitog djelovanja ili radi opće opasnosti

neposredno ugroţen ţivot, sloboda, sigurnost ili nepovredivost osobe.

55

Članak 153.

Policijski sluţbenik duţan je poštivati odredbe Etiĉkog kodeksa.

Etiĉki kodeks policijskih sluţbenika donosi ministar.

Članak 154.

Policijski sluţbenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ovoga Zakona.

Policijski sluţbenik ima pravo na jednake mogućnosti profesionalnog razvoja u

policijskoj sluţbi.

Policijski sluţbenik ima pravo na struĉno usavršavanje, napredovanje, promicanje u

zvanje i nagraĊivanje.

Policijski sluţbenik duţan je trajno se osposobljavati i struĉno usavršavati u

organiziranim programima izobrazbe.

Članak 155.

Policijski sluţbenik ima pravo biti informiran o slobodnim radnim mjestima koje je

potrebno popuniti te o mogućnostima policijskog obrazovanja.

Sadrţaj i naĉin dostupnosti informacija iz stavka 1. ovoga ĉlanka utvrdit će ministar

pravilnikom iz ĉlanka 178. ovoga Zakona.

Članak 156.

Policijski sluţbenik duţan je, u svrhu provjere njegove posebne psihiĉke i tjelesne

zdravstvene sposobnosti, pristupiti sistematskom kontrolnom zdravstvenom pregledu, a na

obrazloţeni prijedlog lijeĉnika primarne zdravstvene zaštite ili nadreĊenog rukovoditelja i

izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu.

Policijski sluţbenik, koji je odlukom zdravstvene komisije proglašen nesposobnim za

obavljanje poslova policijskog sluţbenika, zadrţava plaću u visini prosjeĉne neto mjeseĉne

plaće isplaćene u zadnja 3 mjeseca prije nastupa nesposobnosti za rad i druga prava iz

radnopravnog odnosa, i to od dana donošenja odluke o nesposobnosti do dana izvršnosti

rješenja nadleţne sluţbe koja odluĉuje o pravu na mirovinu.

Za provjeru i ocjenu posebne psihiĉke i tjelesne zdravstvene sposobnosti policijskog

sluţbenika osniva se zdravstvena komisija u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.

Sastav i naĉin rada zdravstvene komisije iz stavka 3. ovoga ĉlanka propisuje ministar

pravilnikom.

56

Članak 157.

Policijskom sluţbeniku kojem, sukladno posebnom propisu, prestaje drţavna sluţba

radi stjecanja prava na starosnu mirovinu pripada pravo na neto iznos otpremnine u visini

prosjeĉne mjeseĉne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim osobama u Republici

Hrvatskoj utvrĊenoj od strane Drţavnog zavoda za statistiku, za razdoblje sijeĉanj - kolovoz

prethodne godine, uvećane 10 puta.

Policijskom sluţbeniku kojem prestaje drţavna sluţba radi stjecanja prava na

invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pripada pravo na neto

iznos otpremnine u visini prosjeĉne mjeseĉne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim

osobama u Republici Hrvatskoj utvrĊenoj od strane Drţavnog zavoda za statistiku, za

razdoblje sijeĉanj - kolovoz prethodne godine, uvećane 12 puta.

Policijskom sluţbeniku kojem prestaje drţavna sluţba radi stjecanja prava na

invalidsku mirovinu zbog bolesti ili ozljede izvan rada, pripada pravo na neto iznos

otpremnine u visini prosjeĉne mjeseĉne neto plaće isplaćene po zaposlenom u pravnim

osobama u Republici Hrvatskoj utvrĊenoj od strane Drţavnog zavoda za statistiku, za

razdoblje sijeĉanj - kolovoz prethodne godine, uvećane 6 puta.

Policijskom sluţbeniku iz ovoga ĉlanka moţe se dodijeliti spomen znaĉka ili kratko

vatreno oruţje.

Uvjete i naĉin dodjele spomen znaĉke ili kratkog vatrenog oruţja propisat će ministar

pravilnikom.

Članak 158.

Policijski sluţbenik koji u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja

policijskih poslova izgubi ţivot, pokopat će se, uz poĉasti, u mjestu koje odredi njegova

obitelj na trošak Ministarstva.

Troškom iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatraju se:

1. troškovi prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pokopa,

2. troškovi grobnog mjesta, ako obitelj nema grobno mjesto,

3. troškovi uobiĉajeni u mjestu u kojem se obavlja pogreb.

U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, obitelj koju je uzdrţavao poginuli policijski

sluţbenik ima pravo:

1. na jednokratnu novĉanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće poginuloga

uvećane 24 puta i

2. stambeno zbrinjavanje.

Djeci policijskog sluţbenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka Ministarstvo će osigurati

potporu za redovno školovanje.

57

Članak 159.

Policijski sluţbenik koji je ozlijeĊen u obavljanju policijskih poslova ili povodom

obavljanja policijskih poslova, uslijed ĉega mu je nadleţna sluţba mirovinskog osiguranja

utvrdila tjelesno oštećenje od najmanje 80 %, ima pravo na:

1. jednokratnu novĉanu pomoć u visini posljednje isplaćene neto plaće uvećane 24 puta i

2. stambeno zbrinjavanje.

Djeci policijskog sluţbenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka Ministarstvo će osigurati

potporu za redovno školovanje.

O naĉinu ostvarivanja prava iz ovoga ĉlanka i ĉlanka 158. ovoga Zakona ministar

donosi pravilnik.

Članak 160.

Osoba koja pruţi pomoć policijskom sluţbeniku u obavljanju policijskih poslova i tim

povodom bude ozlijeĊena, razboli se ili je sprijeĉena za rad, a nije osigurana po drugoj

osnovi, za vrijeme lijeĉenja ima prava iz zdravstvenog osiguranja, a za sluĉaj invalidnosti i

tjelesnog oštećenja prouzroĉenog ozljedom ili bolešću ima prava iz mirovinskog osiguranja.

Obitelj koju je uzdrţavala osoba koja je prilikom pruţanja pomoći policijskom

sluţbeniku u obavljanju policijskih poslova izgubila ţivot ima pravo na troškove utvrĊene

ĉlankom 158. stavkom 2. ovoga Zakona te jednokratnu novĉanu pomoć u visini 12 prosjeĉnih

neto plaća svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u posljednja 3 mjeseca.

Članak 161.

Radi utvrĊivanja okolnosti pod kojima su policijski sluţbenik ili osoba koja pruţi

pomoć policijskom sluţbeniku u obavljanju policijskih poslova izgubili ţivot ili zadobili

ozljede, kao i okolnosti pod kojima su osobe pruţale pomoć policijskom sluţbeniku i

posljedice koje su tim povodom nastale ministar moţe osnovati povjerenstvo od 3 ĉlana.

Članak 162.

Policijskom sluţbeniku koji je u obavljanju policijskih poslova, ili povodom

obavljanja policijskih poslova, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom dogaĊaju

ili drugoj visoko stresnoj i kriznoj situaciji, Ministarstvo će osigurati pruţanje psihološke

pomoći.

Pravo na psihološku pomoć moţe se omogućiti i ĉlanovima obitelji osoba iz stavka 1.

ovoga ĉlanka.

58

Policijski sluţbenik koji odbije psihološku pomoć, moţe se uputiti na izvanredni

kontrolni zdravstveni pregled.

Članak 163.

Policijski sluţbenik zaduţuje sluţbenu znaĉku, sluţbenu iskaznicu, oruţje i streljivo,

odoru te drugu propisanu opremu, sukladno odredbama ovoga Zakona.

Policijski sluţbenik duţan je vratiti sluţbenu znaĉku, sluţbenu iskaznicu, oruţje i

streljivo te drugu propisanu opremu ako:

- je odlukom zdravstvene komisije iz ĉlanka 156. stavka 3. ovoga Zakona proglašen

nesposobnim za obavljanje poslova policijskog sluţbenika, danom dostave odluke o

nesposobnosti,

- je premješten ili rasporeĊen na radno mjesto drţavnog sluţbenika, danom izvršnosti

rješenja o premještaju ili rasporedu,

- je izgubio status policijskog sluţbenika iz razloga navedenih u ĉlanku 168. stavku 3.

ovoga Zakona, danom izvršnosti rješenja o premještaju, odnosno stavljanju na

raspolaganje,

- udaljen iz sluţbe, danom dostave rješenja o udaljenju,

- mu prestaje sluţba u Ministarstvu, danom prestanka sluţbe.

Policijski sluţbenik duţan je vratiti oruţje i streljivo ako je privremeno nesposoban za

rad po osnovi psihiĉkih tegoba, poremećaja i oboljenja danom privremene nesposobnosti za

rad.

Sluţbena znaĉka, sluţbena iskaznica, oruţje i streljivo te druga propisana oprema

oduzet će se policijskom sluţbeniku ako ih ne vrati sukladno stavcima 2. i 3. ovoga ĉlanka.

Sluţbena znaĉka, sluţbena iskaznica, oruţje i streljivo vraća se policijskom

sluţbeniku:

- iz stavka 2. podstavka 4. ovoga ĉlanka danom njegovog povratka na rad,

- iz stavka 3. ovoga ĉlanka danom povratka na rad, a u sluĉaju bolovanja duţeg od 15

dana dostavom odluke zdravstvene komisije iz ĉlanka 156. stavka 3. ovoga Zakona da

je zdravstveno sposoban.

Članak 164.

Policijski sluţbenik duţan je poslove radnog mjesta na koje je rasporeĊen obavljati

sukladno opisu poslova tog radnog mjesta.

Policijski sluţbenik duţan je po pisanom nalogu nadreĊenog rukovoditelja obavljati

poslove drugog radnog mjesta ako je za to osposobljen.

Ako je poslove iz stavka 2. ovoga ĉlanka obavljao sedam ili više dana u kontinuitetu,

policijski sluţbenik ima pravo na plaću tog radnog mjesta dok obavlja te poslove, ako je to za

njega povoljnije.

59

Članak 165.

Policijski sluţbenik duţan je obavljati poslove mentora sukladno programu

vjeţbeniĉke prakse.

Program vjeţbeniĉke prakse donosi ministar.

Članak 166.

Policijski sluţbenik duţan je ĉuvati podatke koje je saznao u obavljanju posla ili

povodom obavljanja posla.

Podatkom, u smislu ovoga Zakona, smatra se podatak koji je na temelju posebnih

propisa odreĊen kao neklasificirani ili klasificirani podatak.

Obveza ĉuvanja podataka traje i nakon prestanka sluţbe u Ministarstvu.

Ministar moţe osobe iz stavka 1. i 3. ovoga ĉlanka osloboditi obveze ĉuvanja podataka

za svrhe voĊenja sudskog ili upravnog postupka, ako se radi o podacima bez kojih u tom

postupku nije moguće utvrditi ĉinjeniĉno stanje i donijeti zakonitu odluku.

Članak 167.

Policijski sluţbenik ne smije obavljati nikakvu javnu duţnost, obavljati samostalnu

gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, otvarati obrt ili osnovati trgovaĉko društvo ili drugu

pravnu osobu, niti uz naknadu obavljati poslove ili pruţati usluge pravnoj ili fiziĉkoj osobi.

Iznimno, policijski sluţbenik smije, izvan redovnog radnog vremena i po prethodno

pribavljenom pisanom odobrenju glavnog ravnatelja ili osobe koju on za to ovlasti, obavljati

samostalno ili kod pravne ili fiziĉke osobe samo poslove koji ne utjeĉu na zakonito i pravilno

obavljanje policijskih poslova.

Odobrenje iz stavka 2. ovoga ĉlanka nije potrebno za objavljivanje struĉnih ĉlanaka i

drugih autorskih publikacija, odnosno obavljanje poslova povremenog predavaĉa na struĉnim

seminarima i savjetovanjima.

Postupak izdavanja odobrenja iz stavka 2. ovoga ĉlanka propisat će ministar

pravilnikom.

Članak 168.

Policijski sluţbenik ne smije biti ĉlan politiĉke stranke niti politiĉki djelovati.

60

Policijski sluţbenik ne smije u sluţbenoj odori prisustvovati stranaĉkim i drugim

politiĉkim skupovima, osim ako je na tim skupovima prisutan radi obavljanja sluţbenih

obveza.

Policijski sluţbenik kojem se utvrdi ĉlanstvo u politiĉkoj stranci, odnosno politiĉko

djelovanje, gubi status policijskog sluţbenika te ga se premješta na slobodno radno mjesto

drţavnog sluţbenika u Ministarstvu za koje ispunjava uvjete, a ako nema takvog radnog

mjesta stavlja se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, sukladno odredbama ovoga

Zakona.

Članak 169.

Policijski sluţbenik nema pravo na štrajk u sluĉaju:

1. ratnog stanja ili neposredne ugroţenosti neovisnosti i jedinstvenosti drţave,

2. oruţane pobune, ustanka i drugih oblika nasilnog ugroţavanja ustavnog poretka

Republike Hrvatske ili temeljnih sloboda i prava ĉovjeka i graĊana,

3. proglašene elementarne nepogode ili izravne opasnosti od njena nastanka na podruĉju

dviju ili više ţupanija ili na cijelom podruĉju Republike Hrvatske,

4. drugih nepogoda i nesreća koje ometaju normalno odvijanje ţivota i ugroţavaju

sigurnost ljudi i imovine.

Policijski sluţbenik duţan je i za vrijeme sudjelovanja u štrajku primijeniti policijske

ovlasti ako je to potrebno radi:

1. zaštite ţivota i sigurnosti ljudi,

2. uhićenja i privoĊenja nadleţnom tijelu osobe zateĉene u kaznenom djelu za koje se

progoni po sluţbenoj duţnosti,

3. sprjeĉavanja poĉinjenja i otkrivanja poĉinitelja kaznenog djela za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti.

Na organiziranje i provedbu štrajka supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o

radu.

Članak 170.

Policijski sluţbenici imaju pravo na sindikalno organiziranje radi zaštite radnih i

socijalnih prava te zalaganja za poboljšanje uvjeta rada, pri ĉemu nemaju pravo na mirno

okupljanje i javni prosvjed u policijskoj odori.

U radne skupine osnovane u Ministarstvu, radi izrade prijedloga odluka vaţnih za

poloţaj policijskih sluţbenika, mogu biti ukljuĉeni predstavnici sindikata koji djeluju u

Ministarstvu.

Ako u Ministarstvu djeluje više sindikata granski kolektivni ugovor moţe se sklopiti

samo s pregovaraĉkim odborom koji ĉine predstavnici sindikata sukladno odredbama Zakona

o radu.

61

Članak 171.

Policijski sluţbenik duţan je dati osobne podatke potrebne za reguliranje prava i

obveza koje proistjeĉu iz njegovog radnopravnog statusa te izvijestiti Ministarstvo o svakoj

promjeni tih podataka.

2. UVJETI RADA

Članak 172.

Policijskom sluţbeniku rasporeĊenom na radno mjesto s oteţanim uvjetima rada staţ

osiguranja raĉuna se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u

obavljanju policijskih poslova raĉuna od 14 do 18 mjeseci staţa osiguranja.

Pod oteţanim uvjetima rada iz stavka 1. ovoga ĉlanka smatra se osobito povećana

opasnost za ţivot i zdravlje, spremnost za obavljanje policijskih poslova u posebnim radnim

uvjetima i pripravnost za rad.

Poslove radnih mjesta na kojima se staţ osiguranja raĉuna u povećanom trajanju

utvrĊuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 173.

Policijska sluţba je organizirana na naĉin da se policijski poslovi obavljaju 24 sata

dnevno.

Tjedno radno vrijeme policijskog sluţbenika u pravilu se rasporeĊuje na 5 radnih dana

i traje 40 sati.

Dnevno radno vrijeme u pravilu je od 8.00 do 16.00 sati.

Iznimno, ministar moţe, ovisno o potrebama odreĊene sluţbe, mjesnim prilikama,

odnosno za pojedine policijske sluţbenike, odrediti poĉetak radnog vremena i na drugi naĉin.

Članak 174.

Policijski sluţbenik duţan je u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom

rasporedu rada kojeg odreĊuje nadleţni rukovoditelj.

Poseban raspored rada ukljuĉuje:

- rad u smjenama,

- rad u turnusu,

- rad subotama, nedjeljama, praznicima i drugim neradnim danima,

62

- prekovremeni rad,

- rad noću,

- rad u dvokratnom radnom vremenu,

- rad organiziran na drugaĉiji naĉin.

Prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjenama, policijskim sluţbenicima

osigurat će se dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju, redovno radno

vrijeme policijskih sluţbenika koji obavljaju takve poslove moţe trajati duţe od 8 sati u

razdoblju od 24 sata, ali ne duţe od 12 sati.

O naĉinu dnevnog rasporeĊivanja policijskih sluţbenika i voĊenju registra sluţbenih

poslova, ministar donosi naputak.

Članak 175.

Policijski sluţbenik duţan je i izvan radnog vremena odazvati se pozivu nadreĊenog

rukovoditelja radi poduzimanja mjera i radnji za obavljanje neodgodivih poslova i zadaća.

Policijski sluţbenik duţan je po nalogu nadreĊenog rukovoditelja poslove obavljati

duţe od punoga radnog vremena.

U sluĉaju iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka policijskom sluţbeniku pripada pravo na

novĉanu naknadu ili slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru.

Članak 176.

Policijskom sluţbeniku moţe se odgoditi ili prekinuti korištenje godišnjeg odmora radi

obavljanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu.

U sluĉaju iz stavka 1. ovoga ĉlanka, policijski sluţbenik ima pravo na naknadu

stvarnih troškova nastalih odgodom, odnosno prekidom godišnjeg odmora.

3. PRIJAM U POLICIJU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA POLICIJSKIH

SLUŢBENIKA

Članak 177.

Slobodna radna mjesta policijskih sluţbenika popunjavaju se putem javnog natjeĉaja,

internog oglasa, napredovanja, premještaja ili rasporeda policijskog sluţbenika sukladno

zakonu.

63

Putem javnog natjeĉaja obavezno je popunjavanje radnih mjesta policijskih sluţbenika

za koja je to zakonom izrijekom propisano i kod prijama vjeţbenika.

Vlada Republike Hrvatske uredbom moţe utvrditi radna mjesta u policiji koja se

popunjavaju bez objave javnog natjeĉaja.

Članak 178.

Ministarstvo je duţno najmanje jednom godišnje objaviti popis slobodnih radnih

mjesta policijskih sluţbenika u svrhu njihove popune sukladno potrebama sluţbe te planu

prijama.

Naĉin objave popisa slobodnih radnih mjesta propisat će ministar pravilnikom.

Članak 179.

Osoba koja se prima u policiju, uz ispunjavanje općih uvjeta za prijam u drţavnu

sluţbu, mora:

1. imati hrvatsko drţavljanstvo,

2. imati završenu srednju školu u ĉetverogodišnjem trajanju,

3. u vrijeme prijama biti mlaĊa od 30 godina, ako se prima na radno mjesto srednje

struĉne spreme,

4. imati posebnu psihiĉku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost,

5. ispunjavati posebno propisanu razinu tjelesne motoriĉke sposobnosti,

6. biti dostojan za obavljanje policijske sluţbe te

7. ne smije biti ĉlan politiĉke stranke.

Posebnu psihiĉku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost osobe koja se prima u policiju,

sukladno propisanim mjerilima, utvrĊuje zdravstvena komisija iz ĉlanka 156. stavka 3. ovoga

Zakona.

Mjerila za utvrĊivanje posebne psihiĉke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu

koja se prima u policiju te policijskog sluţbenika propisuje ministar pravilnikom, uz

suglasnost ministra nadleţnog za poslove zdravlja.

Kriterije za provjeru razine tjelesne motoriĉke sposobnosti iz stavka 1. toĉke 5. ovoga

ĉlanka za osobu koja se prima u policiju te policijskog sluţbenika propisuje ministar

pravilnikom.

Nije dostojna za obavljanje policijske sluţbe osoba koja je pravomoćno osuĊena za

kazneno djelo poĉinjeno iz koristoljublja ili neĉasnih pobuda, ili osoba koja je kaţnjena za

prekršajno djelo protiv javnog reda i mira s obiljeţjem nasilja ili za drugo prekršajno djelo

koje je ĉini nedostojnom za obavljanje policijske sluţbe ili osoba ĉije dosadašnje ponašanje,

navike ili sklonosti ukazuju na nepouzdanost za obavljanje sluţbe.

64

Dostojnost za obavljanje policijske sluţbe iz stavka 1. toĉke 6. ovoga ĉlanka

provjerava nadleţna policijska postaja na naĉin koji propisuje ministar pravilnikom.

Članak 180.

U policiju ne moţe biti primljena osoba za koju postoje zapreke za prijam u drţavnu

sluţbu kao niti osoba kojoj je prestala sluţba u drţavnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i

podruĉne (regionalne) samouprave odnosno prestao radni odnos u pravnoj osobi s javnim

ovlastima, radi teške povrede sluţbene duţnosti izvršnom odlukom nadleţnoga tijela, u

razdoblju od 4 godine od prestanka sluţbe odnosno radnog odnosa.

Članak 181.

Osoba se na radno mjesto policijskog sluţbenika prima na neodreĊeno vrijeme, uz

obvezni probni rad.

Članak 182.

Za osobu bez radnog iskustva (vjeţbenik) sa završenom srednjom školom probni rad

(vjeţbeniĉki staţ) u pravilu traje 6 mjeseci, a za osobu sa steĉenim akademskim i struĉnim

nazivom i akademskim stupnjem u pravilu 12 mjeseci.

Osoba sa završenom srednjom školom prima se u policiju u svojstvu vjeţbenika nakon

završenog srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, bez obzira na ranije

steĉeno radno iskustvo.

Vjeţbenik s akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem duţan je za

vrijeme probnog rada (vjeţbeniĉkog staţa) završiti temeljni policijski teĉaj.

Iznimno od stavka 3. ovoga ĉlanka, vjeţbenik s akademskim i struĉnim nazivom i

akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj policijskoj školi nije duţan pohaĊati temeljni

policijski teĉaj.

Članak 183.

Vjeţbenik se prima na radno mjesto policijskog sluţbenika u poĉetnom policijskom

zvanju, sukladno steĉenom stupnju obrazovanja, i to:

- s akademskim i struĉnim nazivima i akademskim stupnjem – na radno mjesto višeg

policijskog sluţbenika u poĉetnom policijskom zvanju,

- sa završenom srednjom školom u ĉetverogodišnjem trajanju i završenim programom

srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac – na radno mjesto niţeg

policijskog sluţbenika u poĉetnom policijskom zvanju.

65

Članak 184.

Vjeţbenik je duţan za vrijeme probnoga rada (vjeţbeniĉkog staţa), kroz program

vjeţbeniĉke prakse, pod nadzorom mentora, osposobljavati se za samostalni rad, pravilnu

primjenu znanja, vještina i sposobnosti.

Članak 185.

Za osobu s radnim iskustvom probni rad u pravilu traje 6 mjeseci.

Osoba s radnim iskustvom s akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem

prima se na radno mjesto policijskog sluţbenika sukladno stupnju obrazovanja, radnom

iskustvu i struĉnom znanju potrebnom za obavljanje poslova radnog mjesta.

Osoba iz stavka 1. ovoga ĉlanka duţna je za vrijeme trajanja probnog rada završiti

temeljni policijski teĉaj.

Osoba s radnim iskustvom s akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem

steĉenim na Visokoj policijskoj školi te osoba s radnim iskustvom koja je imala status

policijskog sluţbenika, nije u obvezi pohaĊati temeljni policijski teĉaj.

Osoba iz stavka 1. ovoga ĉlanka za vrijeme probnoga rada osposobljava se za

obavljanje policijskih poslova pod nadzorom rukovodećeg policijskog sluţbenika.

Članak 186.

Ako se na radno mjesto policijskog sluţbenika rasporeĊuje drţavni sluţbenik, duţan je

u roku 6 mjeseci od rasporeda na radno mjesto policijskog sluţbenika završiti temeljni

policijski teĉaj.

Do završetka temeljnog policijskog teĉaja, drţavni sluţbenik ostvaruje prava iz

drţavne sluţbe ranijeg radnog mjesta.

Drţavni sluţbenik koji nije s uspjehom završio temeljni policijski teĉaj, vraća se na

ranije radno mjesto.

Ako se na radno mjesto policijskog sluţbenika rasporeĊuje drţavni sluţbenik s

akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj policijskoj

školi, nije u obvezi završiti temeljni policijski teĉaj.

Članak 187.

Osoba koja se obrazuje za obavljanje poslova policijskog sluţbenika zaduţuje

policijsku odoru, pod uvjetima iz propisa o odorama policijskih sluţbenika.

66

Članak 188.

Osoba koja je zadovoljila na probnom radu duţna je poloţiti drţavni struĉni ispit i

ispit za policijsko zvanje.

Ispit za policijsko zvanje osoba je duţna poloţiti u roku od 3 mjeseca od dana

poloţenog drţavnog struĉnog ispita.

Osobi koja nije u propisanom roku poloţila drţavni struĉni ispit ili ispit za policijsko

zvanje, prestaje drţavna sluţba.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, ispit za policijsko zvanje ne polaţe osoba iz ĉlanka

182. stavka 2. i 4., 185. stavka 4. i 186. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 189.

Osoba stjeĉe status policijskog sluţbenika stjecanjem policijskog zvanja.

Članak 190.

Osoba koja je stekla status policijskog sluţbenika duţna je dati prisegu.

Sadrţaj i naĉin davanja prisege iz stavka 1. ovoga ĉlanka propisat će ministar

pravilnikom.

Članak 191.

Osobi na probnom radu prestaje drţavna sluţba ako:

- ne zadovolji na probnom radu,

- nastupe okolnosti iz ĉlanka 259. ovoga Zakona.

Vjeţbeniku moţe prestati drţavna sluţba i prije isteka probnoga rada (vjeţbeniĉkog

staţa) ako nadleţni rukovoditelj ocijeni da neće moći s uspjehom završiti probni rad

(vjeţbeniĉki staţ).

U sluĉaju iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka osoba je Ministarstvu duţna naknaditi troškove

svog obrazovanja.

Članak 192.

Postupak odabira kandidata za radna mjesta policijskih sluţbenika oglašena putem

internog oglasa provodi povjerenstvo koje imenuje ministar.

Povjerenstvo ima tri ĉlana imenovana iz reda drţavnih sluţbenika Ministarstva koji

imaju potrebno obrazovanje i znanje u svezi poslova radnog mjesta koje se popunjava,

sadrţaja testiranja i provjere posebnih znanja, sposobnosti i vještina.

67

Predsjednik povjerenstva je predstavnik ustrojstvene jedinice Ministarstva nadleţne za

upravljanje ljudskim potencijalima.

Ministar moţe imenovati više povjerenstava, kao i povjerenstva za pojedinu

hijerarhijsku razinu policije.

Postupak i naĉin raspisivanja i provedbe internog oglasa te uvjete koje mora

ispunjavati ĉlan povjerenstva propisuje ministar pravilnikom iz ĉlanka 178. ovoga Zakona.

4. ZVANJA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 193.

Policijski sluţbenik stjeĉe policijsko zvanje sukladno odredbama ovoga Zakona.

Za policijske sluţbenike utvrĊuju se sljedeća policijska zvanja:

- mlaĊi policajac,

- policajac

- viši policajac,

- samostalni policajac,

- mlaĊi narednik,

- narednik,

- viši narednik,

- samostalni narednik,

- mlaĊi inspektor,

- inspektor

- viši inspektor,

- samostalni inspektor,

- glavni inspektor.

Članak 194.

Policijsko zvanje jedan je od uvjeta radnog mjesta policijskog sluţbenika propisanih

pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Članak 195.

Osoba sa završenom srednjom školom stjeĉe poĉetno policijsko zvanje mlaĊi

policajac.

Osoba sa završenim preddiplomskim sveuĉilišnim studijem ili struĉnim studijem u

trajanju od najmanje tri godine stjeĉe poĉetno policijsko zvanje mlaĊi narednik.

68

Osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem ili

integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem ili specijalistiĉkim

diplomskim struĉnim studijem stjeĉe poĉetno policijsko zvanje mlaĊi inspektor.

Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga ĉlanka, osoba moţe steći više policijsko zvanje od

poĉetnog, ako mu se dosadašnje radno iskustvo, steĉeno na poslovima koji po svom sadrţaju

odgovaraju poslovima radnog mjesta na koje je rasporeĊen, prizna za stjecanje policijskog

zvanja.

Članak 196.

Policijski sluţbenik nosi oznaku policijskog zvanja na policijskoj odori, sukladno

uredbi iz ĉlanka 51. stavka 4. ovoga Zakona.

Osoba koja se osposobljava za obavljanje poslova policijskog sluţbenika nema

policijsko zvanje i na policijskoj odori nosi oznaku vjeţbenika.

Članak 197.

Stjecanje policijskog zvanja, promaknuće kroz policijska zvanja, oznake policijskih

zvanja i funkcionalne oznake radnih mjesta policijskih sluţbenika te naĉin utvrĊivanja

policijskih zvanja sukladno ovom Zakonu, utvrĊuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

5. KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 198.

Ovisno o sloţenosti poslova, obrazovanju, policijskom zvanju, stupnju odgovornosti i

ovlasti za donošenje odluka te samostalnosti u radu, radna mjesta policijskih sluţbenika

klasificiraju se u tri kategorije i to:

1. radna mjesta rukovodećih policijskih sluţbenika,

2. radna mjesta viših policijskih sluţbenika,

3. radna mjesta niţih policijskih sluţbenika.

Radna mjesta rukovodećih policijskih sluţbenika su radna mjesta koja ukljuĉuju

upravljanje, planiranje, nadziranje i organiziranje radnih procesa u policiji te usmjeravanje,

koordiniranje i nadzor rada policijskih sluţbenika te zahtijevaju posebnu samostalnost u radu.

Radna mjesta viših i niţih policijskih sluţbenika su radna mjesta na kojima se

neposredno obavljaju policijski poslovi.

Unutar kategorija iz stavka 1. ovoga ĉlanka utvrĊuju se potkategorije i razine

potkategorija.

69

Klasifikaciju i mjerila za utvrĊivanje radnih mjesta policijskih sluţbenika utvrĊuje

Vlada Republike Hrvatske uredbom.

6. IMENOVANJE RUKOVODEĆIH POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 199.

Glavnog ravnatelja imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, nakon

provedenog javnog natjeĉaja.

Glavnog ravnatelja imenuje se na vrijeme od 5 godina s mogućnošću ponovnog

imenovanja.

Glavnim ravnateljem moţe biti imenovana osoba koja, uz ispunjavanje zakonskih

uvjeta za prijam u policiju, ispunjava posebne uvjete:

- završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani preddiplomski i

diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij,

- najmanje 15 godina radnog iskustva na policijskim poslovima ili na poslovima iz

djelokruga tijela nadleţnih za otkrivanje, progon ili procesuiranje kaznenih djela ili

sigurnosno-obavještajnih agencija,

- najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima odgovarajućeg

stupnja sloţenosti, u policiji, ili 10 godina radnog iskustva na drugim rukovodećim

radnim mjestima, u tijelima drţavne vlasti,

- da se na temelju njenih prethodnih radnih rezultata, postupanja i ponašanja, moţe

opravdano oĉekivati da će povjerenu duţnost obavljati struĉno, pošteno i savjesno te

da će štititi ugled, nepristranost, zakonitost djelovanja i operativnu samostalnost

policije.

Glavnom ravnatelju za vrijeme trajanja mandata dodjeljuje se funkcionalna oznaka

glavni ravnatelj policije.

Članak 200.

Glavnog ravnatelja će Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra, razriješiti prije

isteka vremena na koje je imenovan:

- na osobni zahtjev,

- radi trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje duţnosti,

- ako svojim postupanjem ili propuštanjem duţnog nadzora teţe našteti ugledu,

zakonitosti djelovanja i operativnoj samostalnosti policije ili naruši stanje sigurnosti,

- u sluĉaju prestanka sluţbe po sili zakona.

Protiv rješenja o razrješenju nije dopuštena ţalba, ali se moţe pokrenuti upravni spor.

70

Razriješeni glavni ravnatelj rasporedit će se na drugo odgovarajuće radno mjesto u

Ministarstvu, odnosno tijelu u kojem je radio prije imenovanja glavnim ravnateljem, za koje

ispunjava uvjete, vodeći raĉuna o njegovom struĉnom znanju, vještinama, sposobnostima i

radnom iskustvu.

Ako nema radnog mjesta na koje se razriješeni glavni ravnatelj moţe rasporediti,

odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje Vladi

Republike Hrvatske.

Članak 201.

U sluĉaju razrješenja iz ĉlanka 200. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada Republike

Hrvatske na prijedlog ministra, do imenovanja novog glavnog ravnatelja putem javnog

natjeĉaja, privremeno će, a najduţe na 6 mjeseci, glavnim ravnateljem imenovati drţavnog

sluţbenika koji ispunjava uvjete za glavnog ravnatelja.

Prijedlog privremenog imenovanja ministar će podnijeti istodobno s prijedlogom

razrješenja glavnog ravnatelja.

Članak 202.

Glavni ravnatelj ima dva zamjenika.

Zamjenike imenuje ministar na prijedlog glavnog ravnatelja.

Glavni ravnatelj u sluĉaju svoje odsutnosti ili sprijeĉenosti odreĊuje zamjenika koji ga

zamjenjuje, kao i opseg njegovih ovlasti.

Zamjenikom glavnog ravnatelja moţe biti imenovana osoba koja, uz ispunjavanje

zakonskih uvjeta za prijam u policiju, ispunjava posebne uvjete:

- završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani preddiplomski i

diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij,

- najmanje 15 godina radnog iskustva na policijskim poslovima ili poslovima iz

djelokruga tijela nadleţnih za otkrivanje, progon ili procesuiranje kaznenih djela ili

sigurnosno-obavještajnih agencija,

- najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima odgovarajućeg

stupnja sloţenosti u policiji, ili 10 godina radnog iskustva na drugim rukovodećim

radnim mjestima, u tijelima drţavne vlasti,

- policijsko zvanje samostalni inspektor ili glavni inspektor,

- da se na temelju njenih prethodnih radnih rezultata, postupanja i ponašanja, moţe

opravdano oĉekivati da će povjerenu duţnost obavljati struĉno, pošteno i savjesno te

da će štititi ugled, nepristranost, zakonitost djelovanja i operativnu samostalnost

policije.

71

Članak 203.

Ravnatelja i naĉelnika policijske uprave imenuje ministar na prijedlog glavnog

ravnatelja.

Ravnateljem moţe biti imenovana osoba koja, uz ispunjavanje zakonskih uvjeta za

prijam u policiju, ispunjava posebne uvjete:

- završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani preddiplomski i

diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij,

- najmanje 15 godina radnog iskustva na policijskim poslovima ili poslovima iz

djelokruga tijela nadleţnih za otkrivanje, progon ili procesuiranje kaznenih djela ili

sigurnosno-obavještajnih agencija,

- najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodećim radnim mjestima odgovarajućeg

stupnja sloţenosti, u policiji, ili 10 godina radnog iskustva na drugim rukovodećim

radnim mjestima, u tijelima drţavne vlasti,

- policijsko zvanje samostalni inspektor ili glavni inspektor.

Naĉelnikom policijske uprave moţe biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete iz

stavka 2. podstavka 1., 2. i 3. ovoga ĉlanka te ima policijsko zvanje viši inspektor, samostalni

inspektor ili glavni inspektor, ovisno o kategoriji policijske uprave.

Članak 204.

Naĉelnika policijske postaje imenuje i razrješuje glavni ravnatelj na prijedlog

naĉelnika policijske uprave.

Naĉelnikom policijske postaje moţe biti imenovan policijski sluţbenik koji ispunjava

sljedeće uvjete:

- završen preddiplomski sveuĉilišni studij ili struĉni studij u trajanju od najmanje 3

godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili integrirani

preddiplomski i diplomski sveuĉilišni studij ili specijalistiĉki diplomski struĉni studij,

ovisno o kategoriji radnog mjesta,

- najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju policijskih poslova,

- policijsko zvanje viši narednik ili više policijsko zvanje, ovisno o kategoriji policijske

postaje.

Članak 205.

Zamjenika glavnog ravnatelja, ravnatelja i naĉelnika policijske uprave imenuje se

nakon provedenog javnog natjeĉaja, a naĉelnika policijske postaje nakon provedenog internog

oglasa, na vrijeme od 5 godina, s mogućnošću ponovnog imenovanja.

Zamjenikom glavnog ravnatelja, ravnateljem i naĉelnikom policijske uprave moţe biti

imenovana osoba koja ne ispunjava uvjet policijskog zvanja iz ĉlanka 202. i 203. ovoga

Zakona, pod uvjetom da ga stekne u rokovima propisanim ovim Zakonom.

72

Slobodna radna mjesta iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu se, do provedbe javnog

natjeĉaja odnosno internog oglasa, popuniti privremenim imenovanjem, najduţe na 6 mjeseci.

Članak 206.

Zamjenika glavnog ravnatelja, ravnatelja, naĉelnika policijske uprave i naĉelnika

policijske postaje razriješit će se prije isteka vremena na koje je imenovan:

- na osobni zahtjev,

- radi trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje duţnosti,

- ako je proglašen odgovornim za tešku povredu sluţbene duţnosti,

- ako je za prethodnu kalendarsku godinu ocijenjen ocjenom „zadovoljava“,

- u sluĉaju prestanka sluţbe po sili zakona.

Razriješeni rukovoditelj iz stavka 1. ovoga ĉlanka rasporedit će se na drugo

odgovarajuće radno mjesto u Ministarstvu za koje ispunjava uvjete, vodeći raĉuna o

njegovom struĉnom znanju, vještinama, sposobnostima i radnom iskustvu.

Ako nema radnog mjesta na koje se razriješeni rukovoditelj moţe rasporediti,

odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stavljanju na raspolaganje Vladi

Republike Hrvatske.

7. PREMJEŠTAJ POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 207.

Policijski sluţbenik koji je privremeno po potrebi sluţbe premješten u drugo mjesto

rada, udaljeno više od 100 km od mjesta njegova stanovanja ima pravo na:

1. plaću ostvarenu na ranijem radnom mjestu ukoliko je za njega povoljnija,

2. jednokratnu novĉanu naknadu u visini njegove prosjeĉne plaće, isplaćene u posljednja

3 mjeseca prije premještaja,

3. sedmodnevni plaćeni dopust za posjet obitelji svaka 3 mjeseca i naknadu troškova

prijevoza za takve posjete,

4. mjeseĉnu naknadu za odvojeni ţivot, ako uzdrţava obitelj,

5. odgovarajući smještaj i prehranu.

Članak 208.

Policijski sluţbenik koji je po potrebi sluţbe trajno premješten u drugo mjesto rada

udaljeno više od 100 km od mjesta stanovanja, uz prava iz ĉlanka 207. ovoga Zakona, ima

pravo i na:

- putne i selidbene troškove, prema predoĉenom raĉunu,

- odgovarajući smještaj za sebe i obitelj u roku 3 godine od dana premještaja.

73

Policijski sluţbenik koji je trajno premješten u drugo mjesto rada nakon što je u to

mjesto bio privremeno premješten, ne ostvaruje pravo iz ĉlanka 207. stavka 1. toĉke 2. ovoga

Zakona.

Prava iz ĉlanka 207. ovoga Zakona te prava iz stavka 1. ovoga ĉlanka ne ostvaruje

policijski sluţbenik premješten na osobni zahtjev i policijski sluţbenik premješten za vrijeme

trajanja obveze proistekle iz ugovora o školovanju.

Članak 209.

Policijski sluţbenik upućuje se na rad u inozemstvo na temelju utvrĊenih pravila o

meĊunarodnoj policijskoj suradnji te posebnih propisa.

Prava i obveze policijskog sluţbenika iz stavka 1. ovoga ĉlanka te postupak i uvjete

upućivanja na rad u inozemstvo, propisat će ministar pravilnikom.

8. OCJENJIVANJE POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 210.

Policijski sluţbenik odgovoran je za uspješno, pravovremeno, efikasno i zakonito

izvršenje policijskih poslova.

Rukovodeći policijski sluţbenik pored profesionalne odgovornosti iz stavka 1. ovoga

ĉlanka odgovoran je i za pravovremen, efikasan i zakonit rad ustrojstvene jedinice kojom

rukovodi.

Članak 211.

Radi ocjene profesionalne odgovornosti iz ĉlanka 210. ovoga Zakona te podizanja

razine efikasnosti ostvarenja zadaća policije, rad policijskih sluţbenika i ustrojstvenih jedinica

kontinuirano se prati i ocjenjuje.

Članka 212.

Ocjenjivanje policijskih sluţbenika temelj je:

- razvoja karijere,

- poboljšanja radne uspješnosti,

- osiguranja poticajnog sustava nagraĊivanja,

- kadrovskog planiranja,

- usklaĊivanja potreba i planova obrazovanja i usavršavanja.

74

Članak 213.

Policijski sluţbenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Policijskog sluţbenika mora se ocijeniti najkasnije do 31. sijeĉnja tekuće godine.

Ne ocjenjuje se policijski sluţbenik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini radio

manje od 6 mjeseci, bez obzira na razloge.

Članak 214.

Policijski sluţbenik ocjenjuje se ocjenom „uspješan“, a moţe biti ocijenjen višom

ocjenom, i to ocjenom „primjeran“ i ocjenom „izuzetan“, ili niţom ocjenom, i to ocjenom

„zadovoljava“ i ocjenom „ne zadovoljava“.

Postupak ocjenjivanja, kriterije za ocjenjivanje i sadrţaj obrasca o ocjenjivanju

policijskih sluţbenika propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

9. NAGRADE I PRIZNANJA

Članak 215.

Radi iznimnih radnih rezultata, poticanja uspješnosti rada te priznanja za istaknuto

djelovanje u zaštiti temeljnih ustavnih prava i sloboda graĊana i drugih Ustavom Republike

Hrvatske zaštićenih vrijednosti, policijskom sluţbeniku dodjeljuju se :

- godišnja nagrada,

- prigodna nagrada,

- medalja,

- priznanje i

- zahvalnica.

Ministarstvo moţe dodijeliti priznanje i zahvalnicu drugim drţavnim sluţbenicima,

drţavnim i drugim tijelima, jedinicama lokalne ili podruĉne (regionalne) samouprave,

organizacijama, zajednicama, graĊanima, udrugama graĊana i stranim drţavljanima, za

suradnju, sudjelovanje ili pruţanje pomoći policiji u obavljanju policijskih poslova te za

širenje sigurnosne kulture i sigurnosti graĊana.

Ministarstvo moţe dodijeliti priznanje i zahvalnicu policijskim sluţbenicima stranih

drţava za ostvarenu meĊunarodnu policijsku suradnju ili uspješno provedeno kriminalistiĉko

istraţivanje.

Vrste nagrada, medalja, priznanja i zahvalnica, uvjete i postupak njihove dodjele

propisuje ministar pravilnikom.

75

10. OBRAZOVANJE POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 216.

Policijsko obrazovanje temelji se na naĉelu cjeloţivotnog obrazovanja.

Policijsko obrazovanje obuhvaća:

- temeljno obrazovanje,

- specijalizaciju, struĉno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening,

- visokoškolsko obrazovanje.

Temeljnim obrazovanjem smatra se stjecanje potrebnih struĉnih znanja i vještina kroz

srednjoškolsko obrazovanje odraslih za zanimanje policajac te temeljni policijski teĉaj.

Članak 217.

Temeljno obrazovanje provodi Policijska škola sukladno svom statutu i propisima o

srednjoškolskom obrazovanju.

Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac donosi ministar

uz suglasnost ministra nadleţnog za znanost, obrazovanje i sport.

Članak 218.

Specijalizacija, struĉno osposobljavanje, usavršavanje i policijski trening provodi se

na naĉelima cjeloţivotnog obrazovanja i upravljanja karijerom.

Programe specijalizacije, struĉnog osposobljavanja, usavršavanja i policijskog

treninga, na prijedlog Policijske akademije donosi ministar.

Članak 219.

Visokoškolsko obrazovanje provodi Visoka policijska škola kroz struĉne i sveuĉilišne

studijske programe sukladno statutu i propisima o visokom obrazovanju.

Struĉne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja izvodi Visoka

policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadleţan za poslove znanosti,

obrazovanja i sporta.

Sveuĉilišne studijske programe prilagoĊene potrebama javnosti izvodi Visoka

policijska škola sukladno ugovoru sa sveuĉilištem i propisima o visokom obrazovanju.

76

Članak 220.

Obrazovanje se provodi u skladu s potrebama Ministarstva, općim propisima iz

podruĉja obrazovanja i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Naĉin provedbe policijskog obrazovanja te prava i obveze polaznika obrazovanja,

predavaĉa i mentora, kao i uvjete za obavljanje poslova mentora, propisat će ministar

pravilnikom.

Članak 221.

Policijsko obrazovanje iz ĉlanka 216. stavka 2. ovoga Zakona provodi se u suradnji sa

sveuĉilištima, stranim policijskim organizacijama i drugim drţavnim tijelima i ustanovama.

Članak 222.

Ministarstvo moţe policijskog sluţbenika uputiti na obrazovanje ili usavršavanje u

drugo drţavno tijelo ili ustanovu u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno potrebama

Ministarstva.

Prava i obveze Ministarstva i policijskog sluţbenika ureĊuju se ugovorom.

Članak 223.

Osoba koja se obrazovala na trošak Ministarstva duţna je nakon uspješno završenog

obrazovanja ostati na radu u Ministarstvu dvostruko duţe od duţine trajanja obrazovanja.

Osoba koja na radu u Ministarstvu ne ostane propisano vrijeme iz stavka 1. ovoga

ĉlanka i osoba koja iz neopravdanih razloga ne završi obrazovanje duţna je naknaditi troškove

obrazovanja.

11. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŢBENE DUŢNOSTI

Članak 224.

Policijski sluţbenik odgovara za povredu sluţbene duţnosti ako povjerene poslove i

zadatke ne obavlja savjesno, struĉno i u predviĊenim rokovima, ako se ne pridrţava Ustava,

zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju za vrijeme sluţbe ili izvan sluţbe kada šteti

ugledu sluţbe.

Kaznena, odnosno prekršajna odgovornost ne iskljuĉuje odgovornost za povredu

sluţbene duţnosti, ako djelo koje je predmet kaznenog ili prekršajnog postupka ujedno

predstavlja i povredu sluţbene duţnosti.

77

OsloboĊenje od kaznene, odnosno prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja

oslobaĊanje od odgovornosti i za povredu sluţbene duţnosti ako je poĉinjeno djelo propisano

kao povreda sluţbene duţnosti.

Članak 225.

Uz povrede sluţbene duţnosti utvrĊene propisima o drţavnim sluţbenicima lakše

povrede sluţbene duţnosti su:

1. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadreĊenog

sluţbenika ili iz neopravdanih razloga,

2. nepravilno ili neuredno postupanje sa sredstvima za rad i sluţbenim aktima,

3. neuljudan odnos prema strankama i suradnicima za vrijeme rada,

4. neuredan izgled ili nepropisno nošenje policijske odore,

5. ponašanje suprotno Etiĉkom kodeksu policijskih sluţbenika, koje ne nanosi štetu

ugledu policijske sluţbe,

6. druge lakše povrede sluţbene duţnosti koje su propisane podzakonskim aktom.

Članak 226.

Uz povrede sluţbene duţnosti utvrĊene propisima o drţavnim sluţbenicima teţe

povrede sluţbene duţnosti su:

1. zlouporaba poloţaja u sluţbi ili izvan sluţbe ili prekoraĉenje ovlasti u sluţbi,

2. odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi,

3. odavanje podataka iz ĉlanka 166. ovoga Zakona neovlaštenim osobama,

4. obavljanje duţnosti, djelatnosti ili poslova suprotno odredbama ĉlanka 167. ovoga

Zakona,

5. ponašanje suprotno Etiĉkom kodeksu policijskih sluţbenika, koje nanosi štetu ugledu

policijske sluţbe,

6. neovlašteno ili nenamjensko korištenje sredstava Ministarstva,

7. odbijanje ili izbjegavanje obveza vezanih uz profesionalnu obuku i usavršavanje ili

podvrgavanju provjeri psihiĉkih i tjelesnih zdravstvenih sposobnosti te posebnih

tjelesnih motoriĉkih sposobnosti utvrĊenih posebnim pravilnicima.

Članak 227.

Za lakše povrede sluţbene duţnosti postupak vodi i odluku donosi ministar ili nadleţni

rukovoditelj.

Za teţe povrede sluţbene duţnosti postupak vodi i odluku donosi disciplinski sud.

Članak 228.

Za policijske sluţbenike i vjeţbenike u Ministarstvu se ustrojavaju prvostupanjski i

drugostupanjski disciplinski sud radi provoĊenja postupka zbog povrede sluţbene duţnosti.

78

Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva odreĊuje se podruĉje djelovanja vijeća

prvostupanjskog suda.

Drugostupanjski disciplinski sud moţe za voĊenje postupka odrediti drugi mjesno

nadleţni prvostupanjski disciplinski sud, ako je oĉito da će se tako lakše provesti postupak ili

postoje drugi vaţni stvarni i pravni razlozi. Protiv odluke o zahtjevu za delegaciju mjesne

nadleţnosti nije dopuštena ţalba.

Članak 229.

Prvostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću sastavljenom od predsjednika i dva ĉlana.

Drugostupanjski disciplinski sud sudi u vijeću sastavljenom od predsjednika i ĉetiri

ĉlana.

Predsjednik i ĉlanovi vijeća prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda

zaposlenici su Ministarstva, koji tu duţnost obavljaju profesionalno.

Radna mjesta predsjednika i ĉlanova prvostupanjskog i drugostupanjskog

disciplinskog suda utvrĊuju se pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

Članak 230.

Postupak zbog povrede sluţbene duţnosti provodi se na temelju odredbi ovoga

Zakona, a u pitanjima koja nisu ureĊena ovim Zakonom primjenjuju se propisi o drţavnim

sluţbenicima i odredbe zakona kojim se ureĊuje opći upravni postupak.

Članak 231.

Disciplinski postupak je hitan i javan.

Odlukom tijela koje vodi postupak moţe se iznimno iskljuĉiti javnost, ako to zahtijeva

potreba ĉuvanja klasificiranih podataka ili iz drugih opravdanih razloga.

Članak 232.

Protiv policijskog sluţbenika ne moţe se ponovno voditi disciplinski postupak za

povredu sluţbene duţnosti za koju je postupak već proveden i u kojem je postupku doneseno

izvršno rješenje.

Prilikom odluĉivanja u disciplinskom postupku, dvojba u pogledu postojanja ĉinjenica

koje ĉine obiljeţja povrede sluţbene duţnosti ili utjeĉu na utvrĊivanje odgovornosti

policijskog sluţbenika, razmatrat će se na naĉin koji je povoljniji za policijskog sluţbenika

protiv kojeg se vodi disciplinski postupak.

79

Policijski sluţbenik ne moţe biti disciplinski kaţnjen zbog povrede sluţbene duţnosti

koja u vrijeme poĉinjenja nije bila propisana kao povreda sluţbene duţnosti i za koju nije bila

propisana disciplinska kazna.

Članak 233.

Policijski sluţbenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak ima pravo

sudjelovati u tom postupku, oĉitovati se o dokazima, predlagati dokaze i iznijeti oĉitovanje o

predloţenim i izvedenim dokazima.

Policijski sluţbenik u disciplinskom postupku ima pravo na branitelja koji u tom

postupku ima poloţaj opunomoćenika.

Tijelo koje vodi disciplinski postupak zbog povrede sluţbene duţnosti duţno je, na

zahtjev policijskog sluţbenika protiv kojeg se vodi postupak, omogućiti sudjelovanje

sindikata ĉiji je ĉlan, koji u tom postupku ima poloţaj izjednaĉen s poloţajem branitelja.

Članak 234.

Pravo na razgledavanje i umnoţavanje spisa imaju stranke u postupku, kao i osobe

koje uĉine vjerojatnim svoj pravni interes za to.

Razgledavanje i umnoţavanje spisa odobrava i nadzire predsjednik vijeća koji vodi

postupak, a u njegovoj odsutnosti ĉlan vijeća.

Ako spis predmeta sadrţi dokumentaciju koja sadrţi klasificirane podatke, osoba iz

stavka 2. ovoga ĉlanka odobrit će uvid u spis i osobu koja spis razgleda upozoriti da je duţna

drţati tajnom ĉinjenice i podatke koje spis sadrţi.

Članak 235.

Postupak zbog lakše povrede sluţbene duţnosti pokreće zakljuĉkom ĉelnik tijela ili

nadleţni rukovoditelj po sluţbenoj duţnosti ili na pisani prijedlog nadreĊenog sluţbenika.

Postupak zbog teţe povrede sluţbene duţnosti pokreće ĉelnik tijela ili nadleţni

rukovoditelj, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadleţnom disciplinskom sudu.

Članak 236.

Prije podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka ĉelnik tijela ili

nadleţni rukovoditelj mora pruţiti mogućnost policijskom sluţbeniku da se oĉituje o povredi

sluţbene duţnosti koja mu se stavlja na teret.

80

Članak 237.

Disciplinski sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju povrede sluţbene duţnosti ali je u

bitnome vezan za ĉinjeniĉni opis povrede sluţbene duţnosti.

Članak 238.

U postupku zbog teţe povrede sluţbene duţnosti mora se provesti usmena rasprava, a

policijskom sluţbeniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak mora se pruţiti

mogućnost da na toj raspravi sudjeluje.

Rasprava se moţe odrţati i bez nazoĉnosti policijskog sluţbenika protiv kojeg se vodi

disciplinski postupak, ako je policijski sluţbenik uredno pozvan, a pozivu se nije odazvao niti

je svoj nedolazak opravdao.

Nakon završetka usmene rasprave, vijeće prvostupanjskog disciplinskog suda povlaĉi

se na vijećanje i glasovanje te odluku o odgovornosti policijskog sluţbenika donosi većinom

glasova svih ĉlanova vijeća.

Članak 239.

U postupku zbog povrede sluţbene duţnosti o odgovornosti policijskog sluţbenika

odluĉuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zakljuĉkom ako propisima kojima se ureduje

opći upravni postupak nije propisano drugaĉije.

Protiv odluke ĉelnika tijela u postupku zbog lakše povrede sluţbene duţnosti moţe se

podnijeti ţalba nadleţnom prvostupanjskom disciplinskom sudu u roku od 15 dana od dana

primitka odluke.

Protiv odluke prvostupanjskog disciplinskog suda u postupku zbog teţe povrede

sluţbene duţnosti moţe se podnijeti ţalba drugostupanjskom disciplinskom sudu u roku od 15

dana od dana primitka odluke.

Povodom ţalbe Drugostupanjski disciplinski sud odluku donosi nakon vijećanja i

glasovanja, većinom glasova svih ĉlanova vijeća.

Odluka o ţalbi iz stavka 2. i 3. ovoga ĉlanka je izvršna.

Protiv drugostupanjske odluke u postupku zbog povrede sluţbene duţnosti moţe se

pokrenuti upravni spor.

Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

81

Članak 240.

Pokretanje disciplinskog postupka zbog lakše povrede sluţbene duţnosti zastarijeva u

roku od 3 mjeseca od dana saznanja za poĉinjenu povredu i poĉinitelja, a najkasnije u roku od

6 mjeseci od dana kada je povreda poĉinjena. Ako u roku od 6 mjeseci od dana pokretanja

postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak ce se obustaviti zbog zastare voĊenja

postupka.

Pokretanje disciplinskog postupka zbog teţe povrede sluţbene duţnosti zastarijeva u

roku od godine dana od dana saznanja za poĉinjenu povredu i poĉinitelja, a najkasnije u roku

od 2 godine od dana kada je povreda poĉinjena. Ako u roku od 2 godine od dana pokretanja

postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak ce se obustaviti zbog zastare voĊenja

postupka. U sluĉajevima teţih povreda sluţbene duţnosti koje imaju obiljeţja korupcije,

zastara voĊenja postupka nastupa u roku od 4 godine od dana pokretanja disciplinskog

postupka.

Zastara voĊenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadleţnog tijela

usmjerenoj ka odluĉivanju o disciplinskoj odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti upravnog

akta te nakon svakog prekida, zastara poĉinje iznova teći. U svakom sluĉaju apsolutna zastara

voĊenja postupka nastupa protekom dvostruko onoliko vremena koliko je prema zakonu

propisana zastara voĊenja disciplinskog postupka.

Članak 241.

Za lakše povrede sluţbene duţnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

1. pisana opomena,

2. novĉana kazna u visini do 10 % od plaće po rješenju o plaći policijskog sluţbenika,

3. premještaj na drugo radno mjesto iste sloţenosti poslova na podruĉju iste policijske

uprave na vrijeme do 6 mjeseci.

Za teţe povrede sluţbene duţnosti mogu se izreći sljedeće kazne:

1. novĉana kazna u mjeseĉnom iznosu do 20 % od plaće po rješenju o plaći policijskog

sluţbenika na vrijeme od 1 do 6 mjeseci,

2. premještaj na drugo radno mjesto niţe sloţenosti poslova istog stupnja obrazovanja na

vrijeme od 2 do 4 godine,

3. uvjetna kazna prestanka drţavne sluţbe uz rok kušnje od 3 mjeseca do 1 godine,

4. prestanak drţavne sluţbe.

Policijski sluţbenik kojem je utvrĊena odgovornost za tešku povredu sluţbene

duţnosti ne moţe se promicati u više zvanje i napredovati u sluţbi u roku od dvije godine od

dana izvršnosti rješenja o odgovornosti.

Uvjetna kazna prestanka drţavne sluţbe izriĉe se kao kazna prestanka drţavne sluţbe

uz rok kušnje od 3 mjeseca do 1 godine, s tim da se kazna neće izvršiti pod uvjetom da

policijski sluţbenik u tom roku ne poĉini novu teţu povredu sluţbene duţnosti.

82

Policijskom sluţbeniku izriĉe se kazna prestanka drţavne sluţbe iz stavka 2. toĉke 4.

ovoga ĉlanka ako bude proglašen odgovornim za teţu povredu sluţbene duţnosti koja ima

obiljeţja korupcije.

Kazna premještaja na drugo radno mjesto moţe se izreći samo ako postoji slobodno

radno mjesto u Ministarstvu.

Uz kaznu premještaja na drugo radno mjesto niţe sloţenosti poslova istog stupnja

obrazovanja na vrijeme od 2 do 4 godine, na isto vrijeme izriĉe se mjera degradiranja u jedan

stupanj niţe policijsko zvanje tog stupnja obrazovanja.

Zbroj novĉanih kazni izreĉenih u jednom mjesecu za lakše i teţe povrede sluţbene

duţnosti ne moţe iznositi više od 30 % plaće po rješenju o plaći policijskog sluţbenika.

Članak 242.

Ako je policijski sluţbenik u istom postupku proglašen odgovornim za više povreda

sluţbene duţnosti, disciplinski sud ce utvrditi kaznu za svaku pojedinu povredu i izreći

jedinstvenu kaznu.

U sluĉaju stjecaja teţih povreda sluţbene duţnosti disciplinski sud se prilikom

izricanja kazne mora drţati sljedećih pravila:

- ako je za dvije ili više teţih povreda sluţbene duţnosti poĉinjenih u stjecaju utvrdio

istovrsne kazne, jedinstvena kazna izriĉe se zbrajanjem utvrĊenih kazni, a ne smije biti

veća od zakonskog maksimuma,

- ako je za neke teţe povrede sluţbene duţnosti poĉinjene u stjecaju utvrdio kaznu

prestanka drţavne sluţbe, a za neke drugu vrstu kazne, izreći će jedinstvenu kaznu

prestanka drţavne sluţbe,

- ako je za dvije ili više teţih povreda sluţbene duţnosti u stjecaju utvrdio razliĉite vrste

kazni, istovrsne kazne se zbrajaju, a potom se sve razliĉite kazne izriĉu kao

jedinstvena kazna.

Članak 243.

Pri odreĊivanju vrste kazne uzimaju se u obzir teţina poĉinjene povrede i nastale

posljedice, stupanj odgovornosti policijskih sluţbenika, okolnosti u kojima je povreda

poĉinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskih sluţbenika.

Kazne izreĉene u postupku zbog povrede sluţbene duţnosti izvršava ĉelnik tijela ili

nadleţni rukovoditelj.

Izvršenje kazne za lakšu povredu sluţbene duţnosti zastarijeva u roku od jedne

godine, a za teţu povredu sluţbene duţnosti u roku od 2 godine od izvršnosti rješenja kojim je

kazna izreĉena.

83

Protekom roka od 2 godine nakon izvršnosti izreĉene kazne za lakšu povredu sluţbene

duţnosti, izreĉena kazna briše se pod uvjetom da sluţbenik nije poĉinio novu povredu

sluţbene duţnosti od izvršnosti izreĉene kazne.

Protekom roka od 4 godine nakon izvršnosti izreĉene kazne za teţu povredu sluţbene

duţnosti, izreĉena kazna briše se pod uvjetom da sluţbenik nije poĉinio novu povredu

sluţbene duţnosti od izvršnosti izreĉene kazne.

Članak 244.

Ministar ili nadleţni rukovoditelj, rješenjem će udaljiti iz sluţbe policijskog

sluţbenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teţe povrede sluţbene

duţnosti zbog djela s obiljeţjima korupcije.

Policijskog sluţbenika se moţe udaljiti iz sluţbe i ako je protiv njega pokrenut kazneni

postupak ili postupak zbog teţe povrede sluţbene duţnosti, a povreda je takve prirode da bi

ostanak u sluţbi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima sluţbe.

Smatra se da je udaljen iz sluţbe policijski sluţbenik protiv kojega je pokrenuta istraga

i odreĊen pritvor, o ĉemu se donosi rješenje.

Ministar ili nadleţni rukovoditelj, moţe udaljiti iz sluţbe policijskog sluţbenika i prije

nego što je protiv njega pokrenut disciplinski postupak, pod uvjetima iz stavka 2. ovoga

ĉlanka, u kojem sluĉaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja mora pokrenuti disciplinski

postupak.

Udaljenje iz sluţbe traje do okonĉanja kaznenog postupka ili postupka zbog teţe

povrede sluţbene duţnosti, a u sluĉaju iz stavka 3. ovoga ĉlanka, do isteka pritvora.

Članak 245.

Protiv rješenja o udaljenju policijski sluţbenik moţe uloţiti ţalbu prvostupanjskom

disciplinskom sudu, u roku od 15 dana od primitka rješenja.

Ţalba ne odgaĊa izvršenje rješenja.

Disciplinski sud iz stavka 1. ovoga ĉlanka je duţan odluĉiti o ţalbi u roku od 15 dana

od primitka ţalbe.

Odluka disciplinskog suda o ţalbi je izvršna i protiv nje se moţe pokrenuti upravni

spor.

84

Članak 246.

Za vrijeme udaljenja iz sluţbe policijskom sluţbeniku pripada naknada plaće u iznosu

od 60%, a ako uzdrţava obitelj 80% posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec

proveden na radu. Puna plaća pripada policijskom sluţbeniku od dana vraćanja na posao.

Policijskom sluţbeniku se vraća obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja u

sljedećim sluĉajevima:

1. ako disciplinski sud uvaţi njegovu ţalbu protiv rješenja o udaljenju iz sluţbe i vrati ga

u sluţbu,

2. ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno disciplinski postupak,

osim u sluĉaju pisanog otkaza kojeg podnese policijski sluţbenik,

3. ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno disciplinskom postupku

osloboĊen od odgovornosti.

12. ODGOVORNOST ZA ŠTETU POĈINJENU U OBAVLJANJU

POLICIJSKE SLUŢBE

Članak 247.

Za štetu koju policijski sluţbenik poĉini trećim osobama u sluţbi ili u svezi sa

sluţbom odgovora Republika Hrvatska, osim ako se dokaţe da je šteta posljedica zakonite

primjene policijskih ovlasti.

Članak 248.

Republika Hrvatska odgovara za štetu koja potjeĉe od opasne stvari, ako je opasna

stvar bila u vlasništvu Republike Hrvatske i ako je štetu poĉinio policijski sluţbenik u sluţbi

ili u svezi s obavljanjem sluţbe.

Članak 249.

Policijski sluţbenici duţni su nadoknaditi štetu koju u sluţbi ili u svezi s obavljanjem

sluţbe namjerno ili krajnjom nepaţnjom nanesu Republici Hrvatskoj.

U disciplinskom postupku zbog teţe povrede sluţbene duţnosti moţe se odluĉiti o

naknadi štete nastale Ministarstvu.

Članak 250.

Policijski sluţbenik moţe se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu

štetu ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadreĊenog rukovoditelja, pod uvjetom da ga

85

je policijski sluţbenik prethodno pisano ili usmeno, ako to okolnosti nalaţu, upozorio da će

provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta.

Članak 251.

Policijskog sluţbenika koji je odgovoran za štetu poĉinjenu krajnjom nepaţnjom moţe

se iz opravdanih razloga djelomiĉno ili u cijelosti osloboditi obveze naknade štete.

Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 1. ovoga ĉlanka ako je šteta

nastala obavljanjem policijskih poslova, zbog znatnih napora u obavljanju policijskih poslova

ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.

UtvrĊivanje postojanja razloga iz stavka 1. ovoga ĉlanka, provodi povjerenstvo od 3

ĉlana koje imenuje ministar.

Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga ĉlanka, nakon provedenog postupka, predlaţe odluku

koju donosi ministar.

13. PLAĆA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA

Članak 252.

Osnovnu plaću ĉini umnoţak koeficijenta sloţenosti poslova radnog mjesta na koje je

policijski sluţbenik rasporeĊen i osnovice za izraĉun plaće, uvećan za dodatak za policijsko

zvanje.

Osnovna plaća iz stavka 1. ovoga ĉlanka uvećava se 0,5% za svaku godinu navršenoga

radnog staţa.

Koeficijent sloţenosti sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za dodatke na

posebnost policijske sluţbe.

Osnovica za izraĉun osnovne plaće policijskog sluţbenika utvrĊuje se na naĉin ureĊen

propisima o drţavnim sluţbenicima.

Članak 253.

Dodatak za posebnost policijske sluţbe i dodatak za policijsko zvanje policijski

sluţbenik ostvaruje radi povećane opasnosti za ţivot i zdravlje, posebnih znanja i vještina,

posebnih uvjeta rada kojima mu se ograniĉavaju osnovna prava iz rada te osiguranja

stupnjevanja odgovornosti.

86

Članak 254.

Policijski sluţbenik ostvaruje dodatak za steĉeni znanstveni stupanj i dodatak za

uspješnost na radu pod uvjetima i na naĉin ureĊen propisima o drţavnim sluţbenicima

odnosno kolektivnim ugovorom.

Članak 255.

Osoba primljena u policiju u svojstvu vjeţbenika za policijskog sluţbenika ostvaruje

pravo na 85% plaće radnog mjesta na koje je rasporeĊen, do dana stjecanja policijskog zvanja.

Članak 256.

Vrijednost koeficijenta sloţenosti poslova radnih mjesta policijskih sluţbenika i visinu

i naĉin izraĉuna dodataka utvrĊuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

14. RASPOLAGANJE

Članak 257.

Kad se donese pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva, policijski sluţbenici se

rasporeĊuju na radno mjesto sukladno propisima o drţavnim sluţbenicima.

Policijski sluţbenik koji nije rasporeĊen na radno mjesto sukladno pravilniku o

unutarnjem redu, stavlja se na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske sukladno propisima o

drţavnim sluţbenicima, na razdoblje od jedne godine.

U sluĉaju stavljanja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske većeg broja policijskih

sluţbenika, Ministarstvo će u izradu programa zbrinjavanja ukljuĉiti predstavnike sindikata,

koji djeluju u Ministarstvu, a koji sukladno odredbama Zakona o radu mogu biti stranke

kolektivnog ugovora.

Članak 258.

Ako se za vrijeme trajanja raspolaganja oslobodi radno mjesto za koje ispunjava

uvjete, policijski sluţbenik moţe se rasporediti na to radno mjesto, a ako odbije raspored

prestaje mu sluţba.

Za vrijeme trajanja raspolaganja, policijski sluţbenik moţe se, uz pisani pristanak,

rasporediti na radno mjesto koje je udaljeno više od 50 kilometara od mjesta njegova

stanovanja ili na radno mjesto drţavnog sluţbenika u Ministarstvu ili drugom drţavnom tijelu.

87

15. PRESTANAK DRŢAVNE SLUŢBE

Članak 259.

Uz sluĉajeve prestanka drţavne sluţbe, utvrĊene propisom o drţavnim sluţbenicima,

policijskom sluţbeniku po sili zakona drţavna sluţba prestaje:

1. donošenjem rješenja odnosno odluke ministra u skladu sa Zakonom o pravima iz

mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih sluţbenika i ovlaštenih

sluţbenih osoba, danom koji je utvrĊen kao dan prestanka sluţbe,

2. utvrĊivanjem prava na mirovinu zbog opće ili profesionalne nesposobnosti za rad,

danom izvršnosti rješenja nadleţne sluţbe,

3. kada je pravomoćno kaţnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po

sluţbenoj duţnosti, danom saznanja za to,

4. ako se sazna da u vrijeme prijama u policiju nije ispunjavao uvjete za prijam u policiju

propisane ĉlankom 179. ovoga Zakona, danom saznanja za to,

5. kad se sazna da je u vrijeme prijama u policiju postojala zapreka za prijam u sluţbu

propisana ĉlankom 180. ovoga Zakona, danom saznanja za to,

6. ako odbije raspored iz ĉlanka 258. stavka 1. ovoga Zakona, danom kada je trebao

poĉeti raditi na novom radnom mjestu.

Iznimno od stavka 1. toĉke 3. ovoga ĉlanka, policijskom sluţbeniku neće prestati

sluţba po sili zakona iako je kaţnjen za kazneno djelo za koje se progon poduzima po

sluţbenoj duţnosti ako je kazneno djelo poĉinio neizravnom namjerom ili s nehajnim oblikom

krivnje, u prekoraĉenju nuţne obrane ili u krajnjoj nuţdi i to ako je kazneno djelo poĉinjeno

prilikom primjene policijskih ovlasti ili za kazneno djelo koje se odnosi na sigurnost prometa

pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuĊen na bezuvjetnu kaznu zatvora.

16. PRIPADNIK PRIĈUVNOG SASTAVA POLICIJE

Članak 260.

Pripadnik priĉuvnog sastava policije je hrvatski drţavljanin koji je sklopio ugovor o

dobrovoljnoj sluţbi u priĉuvnoj policiji te je osposobljen za obavljanje policijskih poslova (u

daljnjem tekstu: priĉuvni policajac).

Osoba koja se prima u priĉuvni sastav policije mora ispunjavati uvjete iz ĉlanka 179.

stavka 1. toĉke 1., 2., 4., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.

Članak 261.

Osposobljavanje za obavljanje poslova u priĉuvnoj policiji je temeljno i dopunsko.

88

Programe osposobljavanja za pripadnike priĉuvnog sastava policije donosi glavni

ravnatelj.

Članak 262.

Za vrijeme osposobljavanja, odnosno obavljanja poslova, priĉuvnom policajcu

poslodavac ne moţe otkazati ugovor o radu.

Po završenom osposobljavanju, odnosno nakon obavljenih poslova, priĉuvni policajac

ima pravo povratka na rad kod poslodavca gdje ima sklopljen ugovor o radu.

Članak 263.

Priĉuvni policajac odabire se i rasporeĊuje na poslove i zadatke sukladno potrebama

policije.

Priĉuvni policajac obavlja policijske poslove samo na temelju izravnih zapovijedi,

naloga i uputa policijskog sluţbenika.

Članak 264.

Prilikom obavljanja policijskih poslova priĉuvni policajac nosi policijsku odoru.

Priĉuvnom policajcu angaţiranom za obavljanje odreĊenih policijskih poslova

Ministarstvo izdaje sluţbenu iskaznicu. Izgled i sadrţaj sluţbene iskaznice propisuje ministar

pravilnikom.

X. ZAŠTITA ODORE, OZNAKA I SIMBOLA POLICIJE

Članak 265.

Drţavna tijela, trgovaĉka društva, obrtnici te druge fiziĉke i pravne osobe ne smiju

reproducirati ili koristiti odoru i oznake koji su po boji, kroju, oznakama naziva i posebnim

oznakama jednake odori i oznakama ili simbolu policije, te reproducirati i koristiti u prometu

vozila koja su po grafiĉkim oznakama jednaka vozilima i drugim prijevoznim sredstvima

policije.

Novĉanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj

pravna osoba ili fiziĉka osoba obrtnik ako postupi suprotno stavku 1. ovoga ĉlanka.

89

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga ĉlanka kaznit će se novĉanom kaznom u iznosu od

2.000,00 do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Novĉanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000 kuna kaznit će se za prekršaj fiziĉka

osoba ako postupi suprotno stavku 1. ovoga ĉlanka.

Članak 266.

Ministar moţe odobriti korištenje odore i policijske opreme za film, televiziju,

kazališne predstave i druge javne nastupe.

XI. POSEBNE ODREDBE

Članak 267.

Specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva, u pravilu, provodi i

organizira Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova kao zdravstvena ustanova u

vlasništvu Republike Hrvatske.

Dom zdravlja pruţa i primarnu zdravstvenu zaštitu zaposlenicima Ministarstva i

ĉlanovima njihovih obitelji te drugim osiguranicima, na osnovi njihovog slobodnog izbora

lijeĉnika i ustanove, kao i druge zdravstvene ustanove koje ispunjavaju za to zakonom

propisane uvjete.

Na Dom zdravlja, odgovarajuće se primjenjuju opći propisi kojima se ureĊuje

osnivanje, djelatnost i upravljanje zdravstvenim ustanovama, ako nisu u suprotnosti s

odredbama ovoga Zakona.

Članak 268.

Ministar, uz suglasnost ministra nadleţnog za poslove zdravlja, donosi propise o

odreĊivanju zdravstvenih ustanova za pruţanje zdravstvene zaštite te kadrovskim i tehniĉkim

uvjetima zdravstvenih ustanova koje pruţaju specifiĉnu zdravstvenu zaštitu policijskim

sluţbenicima.

XII. OVLAST ZA DONOŠENJE PROPISA

Članak 269.

Vlada Republike Hrvatske i ministar donijet ce propise iz ovoga Zakona u roku od 6

mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

90

Ministar donosi provedbene propise potrebne za obavljanje poslova iz djelokruga

Ministarstva.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 270.

Policijski sluţbenici zateĉeni u sluţbi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona,

nastavljaju s radom na svojim dotadašnjim radnim mjestima i zadrţavaju plaće prema

dotadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema pravilniku o

unutarnjem redu Ministarstva, usklaĊenom s odredbama ovoga Zakona.

Članak 271.

Do imenovanja zamjenika, ravnatelja, naĉelnika policijske uprave i naĉelnika

policijske postaje sukladno odredbama ovoga Zakona, za obavljanje poslova zamjenika

ravnatelja, ravnatelja, naĉelnika policijske uprave i naĉelnika policijske postaje ministar moţe

privremeno, a najduţe na vrijeme od 6 mjeseci, ovlastiti policijske sluţbenike koji ispunjavaju

uvjete odgovarajućeg stupnja obrazovanja i radnog iskustva propisanih odredbama ovoga

Zakona za obavljanje tih poslova.

Članak 272.

Zapoĉeti postupci u predmetima iz sluţbeniĉkih odnosa koji ne budu dovršeni do

stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema propisu koji je bio na snazi u

vrijeme njihova pokretanja.

Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka, na radnopravni status policijskih sluţbenika

zateĉenih u postupku utvrĊivanja opće ili profesionalne nesposobnosti za rad, primijenit će se

odredbe ovoga Zakona.

Članak 273.

Kad se pri odluĉivanju o pravima, obvezama i odgovornostima policijskih sluţbenika

uzimaju u obzir ocjene kojima su policijski sluţbenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju,

smatra se da ocjene koje su policijski sluţbenici dobili sukladno dosadašnjim propisima

odgovaraju ocjenama iz ovoga Zakona, i to:

- dosadašnja ocjena „naroĉito uspješan“ odgovara ocjeni „izuzetan“,

- dosadašnja ocjena „uspješan“ odgovara ocjeni „primjeran“,

- dosadašnja ocjena „dobar“ odgovara ocjeni „uspješan“,

- dosadašnja ocjena „zadovoljava“ odgovara ocjeni „zadovoljava“,

- dosadašnja ocjena „ne zadovoljava“ odgovara ocjeni „ne zadovoljava“.

91

Članak 274.

Polaznici redovnog srednjoškolskog obrazovanja upisani u 3. i 4. razred Policijske

škole nastavit će obrazovanje sukladno planu i programu donesenim na temelju Zakona o

policiji (Narodne novine, br. 34/2011).

Osoba iz stavka 1. ovoga ĉlanka koja završi redovno srednjoškolsko obrazovanje kroz

3. i 4. razred Policijske škole primit će se u policiju u svojstvu vjeţbenika na radno mjesto

niţeg policijskog sluţbenika u poĉetnom policijskom zvanju, bez obaveze polaganja ispita za

policijsko zvanje.

Članak 275.

Policijski sluţbenik zateĉen na radnom mjestu za koje nema odgovarajući akademski

ili struĉni naziv, moţe se rasporediti na radno mjesto akademskog ili struĉnog naziva

propisanog za to radno mjesto pod uvjetom da ima više od 20 godina radnog iskustva na

odgovarajućim poslovima, bez mogućnosti napredovanja i promicanja u više policijsko

zvanje.

Članak 276.

Visoka struĉnu spremu (VII/I), i struĉni naziv diplomirani kriminalist, steĉena prema

propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom

obrazovanju (Narodne novine, br. 123/2003), u smislu prava koja proizlaze iz ovoga Zakona

izjednaĉena je sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem ili

integriranim preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem i struĉnim nazivom struĉni

specijalist kriminalistike.

Članak 277.

Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o policijskim poslovima i ovlastima

(Narodne novine, br. 76/2009), Zakona o policiji (Narodne novine, br. 129/2000 i 41/2008) i

Zakona o policiji (Narodne novine, br. 34/2011) ostaju na snazi do stupanja na snagu

provedbenih propisa koje će Vlada Republike Hrvatske i ministar donijeti na temelju ovoga

Zakona, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 278.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaţiti Zakon o policijskim poslovima i

ovlastima (Narodne novine, br. 76/2009) i Zakon o policiji (Narodne novine, br. 34/2011).

92

Članak 279.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim

odredbi ĉlanka 157. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. sijeĉnja 2013.

godine.

93

VI. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDABA

GLAVA I. - UVODNE ODREDBE (članci 1. do 5.)

Člankom 1. definira se sadrţaj Zakona. Predloţenom odredbom propisuje se da se Zakonom

ureĊuje organizacija policije, upravljanje policijom, policijski poslovi, policijske ovlasti,

usmjeravanje i nadziranje policije, specifiĉnosti radnopravnog poloţaja policijskih sluţbenika

te praćenje rada policijskih sluţbenika i ustrojstvenih jedinica Ministarstva.

Člankom 2. policija se definira kao središnja sluţba Ministarstva unutarnjih poslova koja

obavlja odreĊene poslove propisane zakonom, odnosno policijske poslove, pruţa graĊanima

zaštitu ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih

vrijednosti u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. Nadalje, odredbom se propisuje da

Ministarstvo uz policijske poslove obavlja i druge unutarnje poslove odreĊene zakonom.

Člankom 3. utvrĊuje se definicija policijskog sluţbenika kao policijskog sluţbenika

Ministarstva, kao i sluţbenika strane policijske sluţbe, koji prema meĊunarodnom ugovoru,

ovom i drugom zakonu, u obavljanju policijskih poslova ima pravo i duţnost primijeniti

policijske ovlasti.

Člankom 4. propisuje se obveza ministra unutarnjih poslova na podnošenje izvješća

Hrvatskom saboru najmanje jednom godišnje te Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu

sigurnost Hrvatskog sabora i ĉešće, na njegovo traţenje, i za pojedinaĉne sluĉajeve.

Člankom 5. propisuje se naĉin korištenja izraza s ciljem zaštite ravnopravnosti spolova.

GLAVA II. - USMJERAVANJE I NADZIRANJE POLICIJE (članci 6. do 14.)

Člankom 6. propisuju se poslovi koje obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova radi stvaranja

uvjeta rada policije.

Člankom 7. propisane su ovlasti ministra za davanje policiji naputaka za rad te ovlast za

izdavanje naredbi policiji za obavljanje odreĊenih poslova i poduzimanje mjera, kao i duţnost

policije da ga o njima izvijesti, a takoĊer i postupanja na koja se ova ovlast ministra ne

odnosi. TakoĊer, propisuje se ovlast ministra da zahtijeva izvješća, podatke i dokumentaciju o

obavljanju policijskih poslova. Nadalje, propisuje se obveza glavnog ravnatelja policije da o

radu policije, i o svim vaţnim pitanjima iz podruĉja rada policije, izvješćuje ministra, i to

kako redovito, tako i na njegov zahtjev.

94

Člankom 8. propisuje da nadzor rada policije obavljaju drţavni sluţbenici Ministarstva koji u

obavljanju nadzora imaju policijske ovlasti kada obavljaju nadzor rada policije te su u

pravima i duţnostima izjednaĉeni s policijskim sluţbenicima. Navedenom odredbom uvodi se

novi naĉin nadzora rada policije, koji su do sada obavljali policijski sluţbenici unutarnje

kontrole Ministarstva unutarnjih poslova.

Člankom 9. propisuju se dodatne ovlasti, pored policijskih ovlasti, koje radi obavljanja

nadzora rada policije imaju sluţbenici Ministarstva iz ĉlanka 8. Prijedloga Zakona. TakoĊer,

propisuje se u kojim se sluĉajevima ove ovlasti mogu primijeniti prema drugim drţavnim

sluţbenicima i ustrojstvenim jedinicama Ministarstva. Stavkom 3. navedenog ĉlanka utvrĊuje

se ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše naĉin provedbe nadzora rada

policije.

Člankom 10. propisuje se obveza sluţbenika Ministarstva koji obavljaju nadzor nad radom

policije na predstavljanje sluţbenom iskaznicom, kao i ovlast ministru da pravilnikom propiše

izgled sluţbene iskaznice.

Člankom 11. odreĊuje se ovlast ministru da obavljanje odreĊenih struĉnih poslova u

provedbi pojedinog nadzora rada policije povjeri i drugim drţavnim sluţbenicima

Ministarstva ili policijskim sluţbenicima.

Člankom 12. obvezuju se policijski sluţbenici da drţavnim sluţbenicima Ministarstva koji

obavljaju nadzor omoguće obavljanje nadzora i pruţe im potrebnu pomoć, a sluţbenike

Ministarstva koji u okviru nadzora prisustvuju obavljanju pojedinih poslova policije obvezuje

da svojim postupanjem ne smiju ometati rad policije.

Člankom 13. ovlašćuje se policija da privremeno, do odluke ministra, uskrati pregled

dokumentacije, pregled prostora i uvid u podatke ili informacije u sluĉajevima kad postoji

opravdana opasnost da bi primjena ovlasti iz ĉlanka 9. ovoga Zakona, prilikom nadziranja

policije u obavljanju posebnih dokaznih radnji sukladno zakonu koji ureĊuje kazneni

postupak, onemogućila ili bitno oteţala provedbu tih radnji ili ugrozila ţivot i zdravlje osoba

koje ih provode. Navedena odredba potrebna je kako bi se u specifiĉnim situacijama dodatno

zaštitila tajnost podataka, kao i sigurnost izvida kaznenih djela.

Člankom 14. odreĊuje se da sluţbenik Ministarstva koji obavlja nadzor rada policije mora

biti posebno osposobljen odnosno poloţiti poseban ispit znanja i osposobljenosti te se

ovlašćuje ministar na propisivanje sadrţaja i naĉina polaganja tog ispita. Na ovaj naĉin

osigurava se struĉno i profesionalno obavljanje nadzora rada policije.

GLAVA III. - ORGANIZACIJA POLICIJE (članci 15. do 28.)

95

Člankom 15. propisuje se organizacija policije, i to u tri hijerarhijske razine - Ravnateljstvo

policije, policijske uprave i policijske postaje. TakoĊer, daje se ovlast Vladi Republike

Hrvatske za utvrĊivanje unutarnjeg ustrojstva policije. Isto tako, navedenom odredbom

odreĊuju se osnovni pokazatelji na temelju kojih će se policijske uprave i policijske postaje

kategorizirati te se utvrĊuje ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrĊuje kategoriju

pojedine policijske uprave i policijske postaje.

Člankom 16. propisuju se poslovi koje obavlja Ravnateljstvo policije kao upravna

organizacija u sastavu Ministarstva.

Člancima 17. do 21. propisuju se osnove unutarnje organizacije Ravnateljstva policije te

odreĊuju poslovi pojedinih ustrojstvenih jedinica. Predloţenom organizacijom ostvaruju se

uvjeti za smanjenje broja ustrojstvenih jedinica, na moderniji se i efikasniji naĉin ustrojava

horizontalna i vertikalna povezanost pojedinih poslova i ustrojstvenih oblika i na taj naĉin

osigurava jedinstveno i uspješno rukovoĊenje i uĉinkovitost rada policije.

Člankom 22. propisuje se ovlast Ravnateljstvu policije za izdavanje upozorenja naĉelniku

policijske uprave, odnosno naloga za organiziranje obavljanja poslova te otklanjanja

utvrĊenih nepravilnosti u sluĉajevima da policijska uprava ne obavlja ili nepravilno obavlja

poslove iz svoje nadleţnosti. TakoĊer, daje se ovlast Ravnateljstvu policije da izravno obavi

pojedini posao ili vrstu posla iz nadleţnosti policijske uprave kad procjeni da je to potrebno.

Člankom 23. propisuju se poslovi policijske uprave te se utvrĊuje ovlast Vladi Republike

Hrvatske da uredbom utvrdi podruĉje i sjedište policijske uprave.

Člankom 24. propisuje se da će policijska uprava, ako utvrdi da policijska postaja ne obavlja

poslove iz svoje nadleţnosti ili utvrdi nepravilnosti u obavljanju tih poslova, na to upozoriti

naĉelnika policijske postaje te mu naloţiti organiziranje obavljanje poslova, odnosno

otklanjanje utvrĊene nepravilnosti u odreĊenom roku. TakoĊer, odredba ovlašćuje policijsku

upravu da izravno obavi pojedini posao ili vrstu posla iz nadleţnosti policijske postaje kad

procijeni da je to potrebno.

Člankom 25. propisuje se da se za izravno obavljanje policijskih poslova u policijskim

upravama osnivaju policijske postaje, a da se podruĉje policijske postaje dijeli na podruĉne

sektore, ophodne, pozorniĉke i kontakt rajone te se daje ovlast ministru za donošenje

pravilnika o ustrojstvu i naĉinu rada na podruĉnom sektoru kao i o podruĉju i sjedištu

policijskih postaja.

Člankom 26. propisuju se razlozi zbog kojih se moţe, za podruĉje policijske uprave, osnovati

zasebna policijska postrojba odlukom glavnog ravnatelja policije, kao i sadrţaj odluke.

Zasebne postrojbe mogu se osnovati radi posebnih razloga sigurnosti, zaštite osoba i imovine

te odrţavanja i uspostavljanja narušenog javnog reda i mira u većem opsegu.

96

Člankom 27. odreĊuje se mogućnost da se, radi potreba policijske sluţbe, u Ministarstvu

unutarnjih poslova uredbom ustroje, osim sektora, sluţbi i odjela i druge unutarnje

ustrojstvene jedinice.

Člankom 28. predviĊa se mogućnost ustrojavanja priĉuvne policije te se daje ovlast Vladi

Republike Hrvatske za propisivanje organizacije, naĉina i uvjeta angaţiranja,

osposobljavanja, broja i sastava priĉuvne policije, uvjeta za stjecanje statusa pripadnika

priĉuvnog sastava policije kao i razloga za prestanak statusa, naĉina obavljanja poslova, plaće

i drugih primanja, prava i duţnosti pripadnika priĉuvnog sastava te evidencija i naĉina

njihovog voĊenja.

GLAVA IV. - UPRAVLJANJE POLICIJOM (članci 29. do 34.)

Člankom 29. upravljanje policijom definira se kao zapovijedanje i rukovoĊenje

Ravnateljstvom policije, policijskim upravama i njihovim ustrojstvenim jedinicama te

policijskim postajama koje provode rukovodeći policijski sluţbenici sukladno svojim

duţnostima i ovlastima. Na taj naĉin nedvojbeno se utvrĊuje tko rukovodi pojedinom

ustrojstvenom jedinicom kao i odgovornosti u zapovijedanju i rukovoĊenju.

Člankom 30. propisuje se obveza rukovodećeg policijskog sluţbenika brinuti o operativnoj

spremnosti policije u liniji rada, organizirati rad ustrojstvene jedinice kojom upravlja,

usmjeravati i pratiti rad te ocjenjivati i nagraĊivati policijske sluţbenike. TakoĊer, daje se

ovlast rukovodećem policijskom sluţbeniku da provjeri spremnost policijskih sluţbenika za

obavljanje policijskih poslova te onemogući obavljanje policijskih poslova policijskom

sluţbeniku koji nije psihiĉki ili tjelesno sposoban za obavljanje policijske sluţbe. Pored

navedenog, odredbom se propisuje da policijski sluţbenik nije sposoban za obavljanje

policijskih poslova ako je pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti te da

mu se, u sluĉaju sumnje na psihiĉku ili tjelesnu nesposobnost, moţe privremeno onemogućiti

obavljanje policijskih poslova i uputiti ga na lijeĉniĉki pregled. TakoĊer, nova je odredba

prema kojoj je rukovodeći policijski sluţbenik ovlašten utvrditi prisutnost alkohola, droga ili

drugih sredstava u organizmu policijskog sluţbenika. Radi se o zaštitnoj odredbi kako za

policijskog sluţbenika, tako i za policijsku sluţbu.

Člancima 31. do 33. odreĊuju se rukovodeći policijski sluţbenici pojedinih ustrojstvenih

jedinica u Ravnateljstvu policije te njihova odgovornost.

Člankom 34. propisuje se ovlast glavnom ravnatelju policije za donošenje uputa i odluka za

rad policije i usmjeravanje njenog postupanja.

GLAVA V. - POLICIJSKI POSLOVI (članci 35. do 47.)

97

Člankom 35. navode se policijski poslovi koje obavljaju policijski sluţbenici i to na naĉin

kojim katalog policijskih poslova nije taksativno naveden, dakle, izvan njega pojedini

policijski posao moţe biti ustanovljen drugim propisom. Navedeni poslovi specificirani su

prema kriteriju objekta zaštite, cilju, objektu radnji itd. MeĊutim, policija iz sigurnosnih

razloga moţe poduzeti samo radnje koje su predviĊene Zakonom.

Člankom 36. propisuje se da policijski sluţbenik obavlja policijski posao i primjenjuje

policijsku ovlast u tri situacije (po sluţbenoj duţnosti, na temelju zapovijedi nadreĊenog i na

temelju zakonom propisanog naloga nadleţnog tijela). Naĉelo zakonitosti i razmjernosti pri

izdavanju naloga za poduzimanje policijskog posla predviĊeno je u odredbi stavka 2.

navedenog ĉlanka, a pravo odbijanja izvršenja nezakonitog naloga ili zapovijedi u odredbi

stavka 3. toga ĉlanka.

Člankom 37. propisuje se naĉelo razmjernosti koje obvezuje policijskog sluţbenika u

postupanju, što je vaţna komponenta ostvarenja nastojanja na kojima poĉiva Zakon.

Navedeno naĉelo znaĉi da je policijski sluţbenik uvijek duţan primijeniti policijsku ovlast

kojom se manje zahvaća u slobode i prava ĉovjeka, a postiţe cilj obavljanja policijskog posla.

Člankom 38. predviĊa se opća, ali supsidijarna duţnost policije da poduzme hitne mjere

nuţne za otklanjanje izravne opasnosti za ljude i imovinu, ako je oĉigledno da te mjere ne

mogu pravodobno poduzeti nadleţna tijela. Prema stavku 2. toga ĉlanka, policijski sluţbenik

je duţan i izvan sluţbe poduzeti radnju spašavanja ţivota i zaštite osobne sigurnosti ljudi i

imovine.

Člankom 39. propisuje se da policija na zahtjev suda, drţavnog odvjetnika ili drţavnog tijela

u skladu sa zakonom pruţa pomoć ako se prilikom provoĊenja sluţbene radnje opravdano

oĉekuje pruţanje otpora. Pod uvjetima iz stavka 1. policija na njihov zahtjev, pruţa pomoć i

drugim pravnim osoba s javnim ovlastima. Zahtjev za pruţanje pomoći upućuje se ĉelniku

policijske uprave, najmanje osam dana prije sluţbene radnje. Ĉelnik policijske uprave

obavještava podnositelja o odobrenju i naĉinu pruţanja pomoći, ili o razlozima odbijanja

zahtjeva, najkasnije tri dana prije sluţbene radnje. U stavku 4. nabrajaju se razlozi zbog kojih

će se pruţanje pomoći odbiti, a stavkom 5. propisuje se mogućnost da naĉelnik policijske

uprave odbije pomoć u sluĉaju kad zahtjev nije pravodobno podnesen.

Člankom 40. ureĊuje se suradnja policije s drţavnim tijelima i drugim subjektima u podruĉju

sigurnosti graĊana i imovine, suradnja s drugim tijelima, organizacijama, zajednicama,

nevladinim organizacijama, graĊanskim udrugama i graĊanima radi razvijanja partnerstva u

sprjeĉavanju i otkrivanju nedopuštenog ponašanja i njegova poĉinitelja te otklanjanja

opasnosti, kao i mogućnost zakljuĉivanja sporazuma o suradnji radi ostvarenja navedenog.

Člankom 41. ureĊuje se informiranje graĊana o dogaĊajima i pojavama iz djelokruga rada

policije, koji su od interesa za graĊane, o mjerama koje se poduzimaju te o sigurnosnim

uvjetima u odreĊenom prostoru.

98

Člankom 42. ovlašćuje se policija na suradnju s inozemnom policijom i drugim tijelima u

skladu s meĊunarodnim ugovorom ili posebnim zakonom.

Člankom 43. propisuje se pravo fiziĉke osobe, koja smatra da su joj djelovanjem ili

propuštanjem djelovanja policijskog sluţbenika povrijeĊena ljudska prava ili slobode, na

podnošenje prituţbe, i to u u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu.

Člankom 44. propisuje se postupanje neposrednog rukovoditelja po prituţbama na rad

policijskog sluţbenika te se propisuje da navedeni postupak mora bit dovršen u roku od 15

dana od dana zaprimanja prituţbe.

Člankom 45. ureĊuje se osnivanje povjerenstva za rad po prituţbama, odnosno graĊanski

nadzor rada policije. Povjerenstvo ĉine predstavnik Ministarstva te dva predstavnika javnosti

koji imaju zamjenike, koje imenuje ministar na prijedlog organizacija civilnog društva,

organizacija struĉne javnosti i nevladinih organizacija. Ĉlanovi povjerenstva koji su

predstavnici javnosti moraju uţivati profesionalni i osobni ugled u javnosti te svoju funkciju

obavljaju kao poĉasnu funkciju. Nadalje, propisano je tko ne moţe biti ĉlan povjerenstva

(primjerice: osoba koja je ĉlan politiĉke stranke). Predstavnike javnosti koji sudjeluju u

rješavanju prituţbi na rad policijskih sluţbenika u policijskim upravama imenuje ministar na

prijedlog jedinica podruĉne (regionalne) samouprave te nevladinih udruga koje djeluju na tom

podruĉju. Predstavnike javnosti imenuje se na vrijeme od ĉetiri godine, s mogućnošću

ponovnog imenovanja. TakoĊer, propisuje se trajanje postupka rješavanje prituţbe te kada se

postupak smatra okonĉanim. Podnositelj prituţbe koji je nezadovoljan odgovorom moţe

koristiti druga pravna sredstva za zaštitu svojih ljudskih prava i sloboda.

Člancima 46. i 47. ĉlanu povjerenstva za rad po prituţbama utvrĊuje se obveza ĉuvanja

tajnosti podataka koje je doznao sudjelujući u rješavanju prituţbi. TakoĊer, daje se ovlast

ministru da pravilnikom propiše naĉin rada i postupanja po prituţbama, voĊenju evidencije

prituţbi, o radu povjerenstva te ĉuvanju tajnosti podataka.

GLAVA VI. - POLICIJSKE OVLASTI I OPĆA PRAVILA NJIHOVE PRIMJENE

(članci 48. do 58. )

Člancima 48. do 58. utvrĊuju se i ureĊuju policijske ovlasti i opća pravila njihove primjene.

Ta pravila imaju opću, naĉelnu vaţnost za druge odredbe Zakona u kojima se razraĊuju okviri

i sadrţaj pojedinih policijskih ovlasti. Policijsku ovlast primjenjuje policijski sluţbenik u

obavljanju policijskih poslova. TakoĊer, daje se ovlast ministru za propisivanje naĉina

primjene ovlasti. Uvjet postojanja policijske ovlasti je predviĊenost u zakonu, pa u skladu s

tim za postojanje policijske ovlasti vrijedi naĉelo zakonitosti. Nema policijske ovlasti koja

nije utemeljena na zakonu. Zakon ureĊuje cjelinu policijskih ovlasti, za njih je on središnji

izvor. Policijsku ovlast primjenjuje policijski sluţbenik u skladu s Ustavom Republike

99

Hrvatske i zakonom, vodeći raĉuna o dostojanstvu i drugim temeljnim pravima i slobodama

osobe prema kojoj se policijska ovlast primjenjuje, uz duţnost posebnog obzira prema

odreĊenim osobama (djeci, maloljetnicima, starim i nemoćnim osobama, osobama s

invaliditetom, prema ţrtvi kaznenog djela i prekršaja). Zakon posebno ureĊuje postupanje

policijskog sluţbenika u odori i u graĊanskom odijelu, postupanje prema maloljetniku, vojnoj

osobi izvan vojnog objekta te osobi s imunitetom. Zakon, takoĊer, okvirno ureĊuje drţanje i

nošenje oruţja i streljiva te propisuje ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom propiše

vrste sluţbenog oruţja i streljiva te policijske opreme kao i ovlast ministru unutarnjih poslova

da pravilnikom detaljnije propiše nošenje oruţja i streljiva. Odredbama su propisani uvjeti

sudjelovanja policijskog sluţbenika u obavljanju policijskih poslova u inozemstvu, odnosno

inozemnog policijskog sluţbenika u Republici Hrvatskoj te sudjelovanje u zajedniĉkoj istrazi.

Ako nema posebnih odredaba meĊunarodnog prava, policijski sluţbenik u potonjem sluĉaju

postupa prema Zakonu.

GLAVA VII. - POJEDINE POLICIJSKE OVLASTI (članci 59. do 139.)

Člancima 59. do 139. propisuju se pojedine policijske ovlasti te, stoga, navedene odredbe

ĉine opseţnu cjelinu zakonskih odredaba. Ujedno, to su i najosjetljivije odredbe ovoga

Zakona jer reguliraju uglavnom represivno postupanje i daju ovlast policiji na zadiranje u

osobna prava i slobode graĊana. U tom dijelu, Zakon odreĊuje uvjete, subjekte i prostor

primjene policijskih ovlasti. Naĉin primjene pojedine policijske ovlasti uredit će se

podzakonskim propisom – pravilnikom koji je ovlašten donijeti ministar unutarnjih poslova.

Pri ureĊenju pojedinih policijskih ovlasti Zakon vodi raĉuna da se odredbe urede tako da ne

kolidiraju s drugim propisima, prije svega pravilima kaznenog i prekršajnog postupka.

Posebno valja upozoriti na diferenciran pristup Zakona ureĊenju modaliteta primjene

pojedinih policijskih ovlasti.

Zakon, u pravilu, policijske ovlasti ureĊuje tako da odreĊuje uvjete primjene, subjekta

izvršitelja te okvire primjene, a zabranjuje odreĊena postupanja radi zaštite prava i sloboda.

Konkretne modalitete postupanja Zakon u odnosu na pojedine policijske ovlasti ne ureĊuje,

predviĊajući da će to biti detaljno razraĊeno podzakonskim propisom.

Na taj naĉin Zakonom se nastoji postići nedvojbenost u primjeni pojedine policijske ovlasti,

odnosno, primjena policijskih ovlasti propisana je u odnosu na: 1. uvjete poduzimanja, 2.

odnos prema temeljnim pravima i slobodama osoba prema kojima se poduzimaju, 3. prostor u

kojemu ima djelovati policijski sluţbenik, i 4. zaštitu prava osoba koje bi mogle biti posredno

zahvaćene policijskim ovlastima. Provedbena, unutarnja komponenta je predviĊena kao

predmet ureĊenja podzakonskih propisa.

Na izloţeni naĉin Zakon ureĊuje policijske ovlasti: prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i

korištenja podataka; provjere i utvrĊivanje identiteta osoba i predmeta; prikupljanja obavijesti

od graĊana; pozivanja; dovoĊenja i privoĊenja; traganja za osobama i predmetima;

privremenog ograniĉenje slobode kretanja; davanja upozorenja i naredbi graĊanima; uporaba

tuĊeg prijevoznog sredstva i telekomunikacijskog ureĊaja; oduzimanja predmeta; zaprimanja

100

prijava, podnošenje kaznenih prijava, optuţnih prijedloga i izvješća; osiguranja mjesta

dogaĊaja; provjere uspostavljanja telekomunikacijskog kontakta; poligrafskog ispitivanja;

pregleda dokumentacije; ulaska i pregleda objekata i prostora; ulaska u tuĊi dom; pregleda

osoba, predmeta i prometnih sredstava; javnog raspisivanja nagrade; snimanja na javnim

mjestima; prikrivenih policijskih radnji; zaštite ţrtava kaznenih djela i drugih osoba; provjere

zastave, progona, zaustavljanja, uzapćenja i sprovoĊenja plovnog objekta.

Od takva pristupa Zakon opravdano odstupa u dijelu koji sadrţi odredbe o uporabi sredstava

prisile (ĉlanci 118. do 139.). U tim je odredbama postupanje policijskog sluţbenika ureĊeno

detaljno, zahvaćanjem u modalitete postupanja, posebno kad je u pitanju uporaba vatrenog

oruţja.

Zakon najprije predviĊa u ĉlanku 118. katalog sredstava prisile s ukupno 13 vrsta takvih

sredstava. Propisani katalog sukladan je sredstvima prisile koje su ovlaštene uporabiti

europske policije te posebno temeljnim naĉelima uporabe sredstava prisile. Naĉela od kojih

se polazi u ureĊenju uporabe sredstava prisile su: 1. nuţnost, 2. razmjernost, 3. postupnost, 4.

posebni obzir prema odreĊenim kategorijama osoba i posebnim situacijama te 5. iskljuĉenje

primjene u sluĉajevima mogućeg stradanja trećih osoba. U ĉlanku 120. stavku 1. navedeno je

ograniĉenje policijskom sluţbeniku da u okviru zakonom predviĊenog, najblaţeg sredstva

prisile kojim će ostvariti cilj isto uporabi samo u mjeri nuţnoj za postizanje cilja. Uporaba

inaĉe Zakonom dopuštenog sredstva prisile, u mjeri većoj od nuţne na taj je naĉin propisana

kao protuzakonita.

Svakako valja upozoriti na odredbu ĉlanka 128. kao polaznu i kljuĉnu odredbu za uporabu

vatrenog oruţja prema osobama. Upravo su u toj odredbi propisana ĉetiri sluĉaja u kojima je

policijski sluţbenik ovlašten uporabiti vatreno oruţje. Pri tomu valja imati u vidu da se u

sluĉaju iz ĉlanka 128. stavak 1. podstavak 1. – radi zaštite svog i ţivota drugih ljudi, zapravo

radi o sluĉaju u kojima vatreno oruţje moţe uporabiti i graĊanin. U tom sluĉaju se radi o

uporabi vatrenog oruţja u situacijama u kojima je iskljuĉena protupravnost. U preostalim

sluĉajevima Zakon predviĊa posebnu policijsku ovlast uporabe vatrenog oruţja i to: ako na

drugi naĉin policijski sluţbenik ne moţe sprijeĉiti izvršenje kaznenog djela s elementima

nasilja za koje se moţe izreći kazna zatvora u trajanju od 5 godina i više, sprijeĉiti bijeg osobe

zateĉene u kaznenom djelu za koje se moţe izreći kazna zatvora od najmanje deset godina ili

osobe za kojom je raspisana potraga zbog poĉinjenja takvog kaznenog djela ili ako na drugi

naĉin ne moţe sprijeĉiti bijeg osobe koja je osumnjiĉena ili optuţena za kazneno djelo za koje

se moţe izreći kazna zatvora od deset godina ili teţa ili osobe koja je pobjegla s izdrţavanja

kazne zatvora za takvo kazneno djelo. Na taj naĉin Zakon strogo ograniĉava i precizira

uporabu vatrenog oruţja od strane policijskog sluţbenika na jasno prepoznatljiva i toĉno

odreĊena ĉetiri sluĉaja. U odnosu na odredbe vaţećeg Zakona u dijelu kojim se propisuje

uporaba vatrenog oruţja prema osobama, novina je ponovno uvoĊenje kataloga kaznenih

djela koji pomaţe policijskom sluţbeniku prilikom donošenja odluke o uporabi vatrenog

oruţja.

Prijedlog Zakona, takoĊer, ureĊuje postupak uporabe vatrenog oruţja (ĉlanak 129.),

iskljuĉenje uporabe vatrenog oruţja u odreĊenim situacijama ili prema odreĊenoj osobi

(ĉlanak 130.) te sluĉajeve u kojima je dopušteno uporabiti vatreno oruţje prema ţivotinjama

101

(ĉlanak 131.), kao i uporabu sredstava prisile prema skupini osoba (ĉlanak 132.) te uporabu

ureĊaja za izbacivanje vode (ĉlanak 133.), odnosno uporabu posebnih vrsta oruţja i

eksplozivnih sredstava (ĉlanak 134.). U Prijedlogu Zakona su, takoĊer, sadrţane odredbe o

zaštiti policijskog sluţbenika nakon uporabe sredstava prisile (ĉlanak 135.), kao i o zaštiti

ţrtava kaznenih djela i drugih osoba (ĉlanak 136.). Odredbe ĉlanka 137. do 139. Zakona

odnose se ovlasti policijskog sluţbenika u obavljanju policijskih poslova na moru i

unutarnjim plovnim putovima, a uporaba vatrenog oruţja tijekom progona plovnog objekta je,

takoĊer, detaljno ureĊena ĉlankom 139. Prijedloga Zakona.

Posebno valja istaknuti pojedine odredbe i to primjerice: ĉlanak 93. predloţenog Zakona

kojim je propisana uporaba tuĊeg telekomunikacijskog ureĊaja dozvoljena samo u prisustvu

vlasnika istog i to zato da bi se iskljuĉila mogućnost zadiranja u osobne kontakte graĊana,

ĉitanje elektroniĉke pošte ili multimedijalnih poruka graĊana i drugih sadrţaja na

telekomunikacijskom ureĊaju. Propisana ovlast privremenog oduzimanja, ĉuvanja i prodaje

predmeta proširena je u odnosu na ranije vaţeće propise, na naĉin da je dodana i ovlast

uništenja predmeta. Naime, odredbom ĉlanka 98. ovlašćuju se policijski sluţbenici na mjestu

pronalaska uništiti predmet koji predstavlja neposrednu opasnost za ţivot ili zdravlje ljudi ili

opasnost za imovinu, ako ga ne mogu na siguran naĉin uĉiniti bezopasnim ili ga ne mogu na

siguran naĉin premjestiti na drugo mjesto. Odredba ĉlanka 117. stavka 3. obvezuje policijskog

sluţbenika da o provedenim prikrivenim policijskim radnjama motrenja, pratnje i klopke u

roku od 48 sati osim glavnog ravnatelja policije obavijesti i nadleţnog drţavnog odvjetnika,

ĉime se osigurava dodatna kontrola u provoĊenju navedenih radnji.

GLAVA VIII. – IZVIDI (članci 140. do 150.)

Člancima 140. do 150. odredbe glave VIII. Prijedloga Zakona predstavljaju znaĉajnu novinu,

a njima se propisuje postupanje policije prije poduzimanja radnji ureĊenih pravilima

kaznenog postupka.

TakoĊer, ovim odredbama propisuje se da poduzimanje izvida kaznenih djela za koja se

progoni po sluţbenoj duţnosti policija poduzima kriminalistiĉkim istraţivanjem te se definira

pojam kriminalistiĉkog istraţivanja. Nadalje, propisuju se radnje koje će policijski sluţbenik

poduzeti ako postoje osnove sumnje da je poĉinjeno kazneno djelo za koje se progoni po

sluţbenoj duţnosti te su propisane ovlasti koje policijski sluţbenik moţe poduzeti radi

ispunjenja propisanih zadaća, kao i duţnost policijskog sluţbenika da o poduzetim radnjama

obavijesti drţavnog odvjetnika u propisanom roku. Propisana je i ovlast ministru unutarnjih

poslova za donošenje pravilnika kojim će se urediti provedba navedenih radnji. Prikriveno

obavljanje policijskog posla je predmet ureĊenja u ĉlanku 146. Taj ĉlanak predviĊa da se

policijski posao moţe obavljati prikriveno time da se prikrivanje odnosi na pravni posao,

pravnu i fiziĉku osobu, tijelo drţavne vlasti i sredstva komuniciranja. Prikriveno obavljanje

policijskih ovlasti je podloţno posebnom postupku izdavanja naloga od strane glavnog

ravnatelja, a izriĉito je istaknuto da se za postupanje u okvirima naloga policijski sluţbenik ne

moţe pozivati na odgovornost, a sredstva pribavljena tim radnjama ulaze u drţavni proraĉun.

102

Pored toga, Prijedlogom Zakona uvode se odredbe o policijskom istraţitelju koji provodi

dokazne radnje na temelju naloga drţavnog odvjetnika te se propisuju uvjeti koje mora

ispunjavati policijski sluţbenik da bi ga, glavni ravnatelj policije, uz prethodno pribavljeno

mišljenje glavnog drţavnog odvjetnika, imenovao policijskim istraţiteljem.

Na opisani naĉin, Zakon upotpunjuje cjelinu zakonskog ureĊenja u kojoj središnje mjesto

imaju pravila kaznenog postupka.

GLAVA IX. –RADNI ODNOSI (članci 151. do 264.)

Člankom 151. propisuje se da se na pitanja radnopravnog poloţaja policijskih sluţbenika

koja nisu ureĊena ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

supsidijarno primjenjuju propisi o drţavnim sluţbenicima, opći propisi o radu, odnosno

kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. TakoĊer, propisuje se da je odluĉivanje o

prijamu, rasporedu, imenovanju, razrješenju, izboru, premještaju, plaći, policijskom zvanju

drugim pravima, obvezama i odgovornostima te prestanku sluţbe policijskog sluţbenika

upravna stvar te da ţalba na rješenje o rasporedu, imenovanju, razrješenju, izboru,

premještaju, policijskom zvanju, plaći te prestanku sluţbe, raspolaganju i udaljenju iz sluţbe

policijskog sluţbenika, ne odgaĊa njegovo izvršenje.

1. SPECIFIĈNA PRAVA I DUŢNOSTI (ĉlanci 152. do 171.)

Člankom 152. propisuje se da je policijski sluţbenik duţan svoje sluţbene zadaće obavljati

savjesno, nepristrano i ĉasno postupajući na naĉelima humanosti i ravnopravnosti. Nadalje,

predloţenom odredbom propisuje se obveza policijskog sluţbenika na primjereno ponašanje i

izvan sluţbe tako da svojim ponašanjem ne šteti ugledu sluţbe te obveza prijavljivanja svakog

oblika korupcije u policiji. TakoĊer, propisuje se duţnost policijskog sluţbenika da u svakom

trenutku, dakle i izvan sluţbe, sprijeĉi nezakonitu radnju i primijeni policijsku ovlast ako je

radi nezakonitog djelovanja ili radi opće opasnosti neposredno ugroţen ţivot, sloboda,

sigurnost ili nepovredivost osobe

Člankom 153. propisana je duţnost policijskog sluţbenika da poštuje odredbe Etiĉkog

kodeksa kojeg donosi ministar unutarnjih poslova.

Člankom 154. utvrĊuje se jednakost policijskih sluţbenika prilikom ostvarivanja prava iz

Zakona, pravo na jednake mogućnosti profesionalnog razvoja u sluţbi, pravo na struĉno

usavršavanje, napredovanje, promicanje i nagraĊivanje te duţnost policijskog sluţbenika da

se trajno osposobljava i struĉno usavršava.

Člankom 155. propisano je pravo policijskog sluţbenika na informiranje o slobodnim

radnim mjestima i mogućnostima policijskog obrazovanja te se daje ovlast ministru unutarnjih

poslova da pravilnikom iz ĉlanka 178. Prijedloga Zakona propiše sadrţaj i naĉin dostupnosti

informacija o slobodnim radnim mjestima.

103

Člankom 156. propisuje se obveza policijskog sluţbenika da, u svrhu provjere njegove

posebne psihiĉke i tjelesne zdravstvene sposobnosti, pristupi sistematskom kontrolnom

zdravstvenom pregledu, a na obrazloţeni prijedlog lijeĉnika primarne zdravstvene zaštite ili

nadreĊenog rukovoditelja i izvanrednom kontrolnom zdravstvenom pregledu. Nadalje,

reguliraju se prava policijskog sluţbenika koji je odlukom navedene komisije proglašen

nesposobnim za obavljanje policijskih poslova. Radi utvrĊivanja posebne psihiĉke i tjelesne

zdravstvene sposobnosti policijskog sluţbenika, predloţenom odredbom predviĊa se

osnivanje zdravstvene komisije u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi. Istom odredbom

propisana je ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše sastav i naĉin rada

zdravstvene komisije.

Člankom 157. utvrĊuje se pravo na otpremninu policijskim sluţbenicima prilikom odlaska u

mirovinu, visina otpremnine kao i mogućnost dodjele spomen znaĉke ili kratkog vatrenog

oruţja te se propisuje ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše uvjete i naĉin

dodjele spomen znaĉke ili kratkog vatrenog oruţja. Dio odredbe koji se odnosi na otpremnine

policijskih sluţbenika stupa na snagu 1. sijeĉnja 2013. godine, a što je propisano u završnim

odredbama Prijedloga Zakona.

Člancima 158. i 159. propisuju se prava obitelji policijskog sluţbenika koji u obavljanju

policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova izgubi ţivot te prava

policijskog sluţbenika kojem je, zbog ozljede koja je nastupila u obavljanju policijskih

poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova, nadleţna sluţba mirovinskog osiguranja

utvrdila tjelesno oštećenje od najmanje 80%. TakoĊer, odredbom se utvrĊuje pravo na

potporu za redovno školovanje djeci policijskog sluţbenika iz tih ĉlanaka te se propisuje

ovlast ministru unutarnjih poslova da o naĉinu ostvarivanja prava iz navedenih ĉlanaka

donese pravilnik.

Člankom 160. propisuju se prava osobe koja pruţi pomoć policijskom sluţbeniku u

obavljanju policijskih poslova i tim povodom bude ozlijeĊena, razboli se ili je sprijeĉena za

rad, a nije osigurana po drugoj osnovi kao i prava obitelji koju je uzdrţavala osoba koja

prilikom pruţanja pomoći policijskom sluţbeniku u obavljanju policijskih poslova izgubi

ţivot.

Člankom 161. propisuje se da, radi utvrĊivanja okolnosti pod kojima su policijski sluţbenik

ili osoba koja pruţi pomoć policijskom sluţbeniku u obavljanju policijskih poslova izgubili

ţivot ili zadobili ozljede, kao i okolnosti pod kojima su osobe pruţale pomoć policijskom

sluţbeniku i posljedice koje su tim povodom nastale, ministar unutarnjih poslova moţe

osnovati povjerenstvo od 3 ĉlana.

Člankom 162. propisuje se obveza pruţanja psihološke pomoći policijskom sluţbeniku koji

je sudjelovao u visoko stresnoj i kriznoj situaciji kao i pravo na psihološku pomoć ĉlanovima

njegove obitelji. Odredbom se utvrĊuje da se policijski sluţbenik koji odbije psihološku

pomoć moţe uputiti na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled.

104

Člankom 163. propisuje se da policijski sluţbenik zaduţuje sluţbenu znaĉku, sluţbenu

iskaznicu, oruţje, streljivo, odoru te drugu popisanu opremu. Odredbom su propisani sluĉajevi

kad je policijski sluţbenik duţan vratiti ih, kao i u kojim se sluĉajevima sluţbena znaĉka,

sluţbena iskaznica, oruţje i streljivo vraća policijskom sluţbeniku.

Člankom 164. propisuje se duţnost policijskog sluţbenika na obavljanje poslova radnog

mjesta sukladno opisu poslova tog radnog mjesta. Odredbom je, nadalje, propisana duţnost

policijskog sluţbenika da, po pisanom nalogu nadreĊenog rukovoditelja, obavlja poslove

drugog radnog mjesta ako je za to osposobljen. TakoĊer, propisano je da ako je policijski

sluţbenik obavljao navedene poslove 7 ili više dana u kontinuitetu ima pravo na plaću tog

radnog mjesta ako je to za njega povoljnije.

Člankom 165. obvezuje se policijski sluţbenik na obavljanje poslova mentora vjeţbenicima,

te je propisana ovlast ministru unutarnjih poslova da donese program vjeţbeniĉke prakse.

Člankom 166. obvezuje se policijski sluţbenik na ĉuvanje tajnosti podataka koje je saznao u

obavljanju posla ili povodom obavljanja posla te se propisuje da navedena obveza traje i

nakon prestanka sluţbe u Ministarstvu unutarnjih poslova. Odredbom se daje ovlast ministru

unutarnjih poslova da policijskog sluţbenika odnosno osobu kojoj je prestala sluţba u

Ministarstvu unutarnjih poslova oslobodi obveze ĉuvanja podataka u propisanim sluĉajevima

i to kada je to potrebno u svrhu voĊenja sudskog ili upravnog postupka, a radi se o podacima

bez kojih u tim postupcima ne bi bilo moguće utvrditi ĉinjeniĉno stanje.

Člankom 167. propisuje se zabrana policijskom sluţbeniku obavljanja bilo kakve javne

duţnosti, samostalne gospodarske ili profesionalne djelatnosti, otvaranja obrta ili osnivanja

trgovaĉkog društva ili druge pravne osobe kao i obavljanja poslova ili pruţanja usluga pravnoj

ili fiziĉkoj osobi uz naplatu. Odredbom su propisani i izuzeci od te zabrane uz prethodno

pribavljeno pisano odobrenje glavnog ravnatelja policije ili osobe koju on za to ovlasti kao i

ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše postupak izdavanja propisanog

odobrenja.

Člankom 168. propisuje se zabrana policijskom sluţbeniku ĉlanstva u politiĉkim strankama

kao i politiĉkog djelovanja te zabrana da u sluţbenoj odori prisustvuje stranaĉkim i drugim

politiĉkim skupovima, osim ako je na tim skupovima prisutan radi obavljanja sluţbenih

zadaća. Nadalje, odredbom se propisuje da policijski sluţbenik kojem se utvrdi ĉlanstvo u

politiĉkoj stranci odnosno politiĉko djelovanje gubi status policijskog sluţbenika te ga se

premješta na slobodno radno mjesto drţavnog sluţbenika u Ministarstvu unutarnjih poslova,

za koje ispunjava uvjete, a ukoliko nema takvog radnog mjesta stavlja se na raspolaganje

Vladi Republike Hrvatske. Navedenom odredbom ţeli se postići daljnja depolitizacija

policije.

Člancima 169. i 170. propisana su ograniĉenja u pravu na štrajk policijskih sluţbenika te se

regulira pravo na sindikalno organiziranje radi zaštite radnih i socijalnih prava te zalaganja za

poboljšanje uvjeta rada te zabrana nošenja policijske odore za vrijeme odrţavanja mirnog

okupljanja i javnog prosvjeda. TakoĊer, propisuje se mogućnost ukljuĉivanja predstavnika

sindikata koji djeluju u Ministarstvu u rad radnih skupina ĉija je zadaća izrada prijedloga

105

odluka vaţnih za poloţaj policijskih sluţbenika. Nadalje, propisano je da će se, ukoliko u

Ministarstvu djeluje više sindikata, granski kolektivni ugovor sklopiti samo s pregovaraĉkim

odborom koji ĉine predstavnici sindikata sukladno odredbama Zakona o radu.

Člankom 171. propisuje se duţnost policijskog sluţbenika davanja osobnih podataka

potrebnih za reguliranje prava i obveza koje proistjeĉu iz njegovog radnopravnog statusa kao i

da o svakoj promjeni tih podataka izvijesti Ministarstvo.

2. UVJETI RADA (ĉlanci 172. do 176.)

Člankom 172. propisuje se da se policijskom sluţbeniku rasporeĊenom na radno mjesto s

oteţanim uvjetima rada staţ osiguranja raĉuna u povećanom trajanju tako da se svakih 12

mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova raĉuna od 14 do 18 mjeseci staţa

osiguranja. Odredbom se propisuje što se smatra oteţanim uvjetima rada (osobito povećana

opasnost za ţivot i zdravlje, spremnost za obavljanje policijskih poslova u posebnim radnim

uvjetima kao i pripravnost za rad) te se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom

utvrdi poslove radnih mjesta na kojima se staţ osiguranja raĉuna u povećanom trajanju.

Člankom 173. propisuje se da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno, dakle

neprekidno, no tjedno radno vrijeme policijskog sluţbenika u pravilu se rasporeĊuje na 5

radnih dana i traje 40 sati, a dnevno radno vrijeme u pravilu je od 8.00 do 16.00 sati.

Odredbom se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da, iznimno, ovisno o potrebama

odreĊene sluţbe, mjesnim prilikama, odnosno za pojedine policijske sluţbenike, odredi

poĉetak radnog vremena i na drugi naĉin.

Člankom 174. propisuje se duţnost policijskog sluţbenika da u obavljanju policijskih

poslova radi po posebnom rasporedu rada kojeg odreĊuje nadleţni rukovoditelj. Odredbom se

utvrĊuje što ukljuĉuje poseban raspored rada te da redovno radno vrijeme policijskih

sluţbenika koji obavljaju policijske poslove koje je potrebno obavljati u neprekidnom trajanju

moţe trajati duţe od 8 sati u razdoblju od 24 sata, ali ne duţe od 12 sati. Propisuje se ovlast

ministru unutarnjih poslova da naĉin dnevnog rasporeĊivanja policijskih sluţbenika i voĊenje

registra sluţbenih poslova propiše naputkom.

Člankom 175. utvrĊena je obveza policijskog sluţbenika da se i izvan radnog vremena

odazove pozivu nadreĊenog rukovoditelja radi poduzimanja mjera i radnji za obavljanje

neodgodivih poslova i zadaća. Nadalje, odredbom je utvrĊena obveza policijskog sluţbenika

da po nalogu nadreĊenog rukovoditelja poslove obavlja duţe od punoga radnog vremena te je

propisano da u navedenim sluĉajevima policijski sluţbenik ima pravo na novĉanu naknadu ili

slobodne dane, sukladno općim propisima o radu i kolektivnom ugovoru.

Člankom 176. propisuje se da se policijskom sluţbeniku moţe odgoditi ili prekinuti

korištenje godišnjeg odmora radi obavljanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu te da u

tom sluĉaju policijski sluţbenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih odgodom,

odnosno prekidom godišnjeg odmora.

106

3. PRIJAM U POLICIJU I POPUNJAVANJE RADNIH MJESTA POLICIJSKIH

SLUŢBENIKA (ĉlanci 177. do 192.)

Člankom 177. propisuje se naĉin popunjavanja slobodnih radnih mjesta policijskih

sluţbenika te se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrdi radna mjesta u

policiji koja se popunjavaju bez objave javnog natjeĉaja.

Člankom 178. utvrĊuje se obveza Ministarstva unutarnjih poslova da najmanje jednom

godišnje objavi popis slobodnih radnih mjesta policijskih sluţbenika u svrhu njihove popune,

a sukladno potrebama sluţbe te planu prijama te se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da

pravilnikom propiše naĉin objave popisa slobodnih radnih mjesta.

Člankom 179. propisuju se uvjeti koje, uz ispunjavanje općih uvjeta za prijam u drţavnu

sluţbu, mora ispunjavati osoba koja se prima u policiju te da posebnu psihiĉku i tjelesnu

zdravstvenu sposobnost te osobe, sukladno propisanim mjerilima, utvrĊuju zdravstvena

komisija u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi te se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da,

uz suglasnost ministra nadleţnog za poslove zdravlja, propiše mjerila za utvrĊivanje posebne

psihiĉke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju te policijskog

sluţbenika. TakoĊer, daje se ovlast ministru unutarnjih poslova da propiše kriterije za

provjeru razine tjelesne motoriĉke sposobnosti te naĉin njihovog utvrĊivanja, kao i naĉin

provjere dostojnosti za obavljanje policijske sluţbe.

Člankom 180. propisuju se zapreke za prijam u policiju te se utvrĊuje da u policiju ne moţe

biti primljena osoba za koju postoje zapreke za prijam u drţavnu sluţbu te osoba kojoj je

prestala sluţba u tijelu drţavne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i podruĉne (regionalne)

samouprave, odnosno kojoj je prestao radni odnos u pravnoj osobi s javnim ovlastima radi

teške povrede sluţbene duţnosti izvršnom odlukom nadleţnoga tijela, u razdoblju od 4 godine

od prestanka sluţbe odnosno radnog odnosa.

Člankom 181. utvrĊuje se da se na radno mjesto policijskog sluţbenika osoba prima na

neodreĊeno vrijeme uz obvezni probni rad.

Člankom 182. propisuje se da probni rad odnosno vjeţbeniĉki staţ za osobu bez radnog

iskustva (vjeţbenik) sa završenom srednjom školom traje u pravilu 6 mjeseci, a za vjeţbenika

sa steĉenim akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem u pravilu 12 mjeseci.

Nadalje, propisuje se da se osoba sa završenom srednjom školom prima u policiju u svojstvu

vjeţbenika nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac,

bez obzira na ranije steĉeno radno iskustvo. TakoĊer, odredbom se propisuje obveza za

vjeţbenika sa steĉenim akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem da, za

vrijeme vjeţbeniĉkog staţa, završi temeljni policijski teĉaj te iznimka od navedene odredbe

kojom se vjeţbenika sa steĉenim akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem

steĉenim na Visokoj policijskoj školi oslobaĊa obveze pohaĊanja temeljnog policijskog

teĉaja, budući da navedene osobe tijekom školovanja u istoj stjeĉu potrebna znanja i vještine

za obavljanje policijskih poslova.

107

Člankom 183. propisuje se da se vjeţbenik prima na radno mjesto policijskog sluţbenika u

poĉetnom policijskom zvanju, sukladno steĉenom stupnju obrazovanja.

Člankom 184. utvrĊuje se duţnost vjeţbeniku da se, za vrijeme probnoga rada, kroz program

vjeţbeniĉke prakse, pod nadzorom mentora, osposobljava za samostalni rad, pravilnu

primjenu znanja, vještina i sposobnosti.

Člankom 185. propisuje se da za osobu s radnim iskustvom probni rad traje, u pravilu, 6

mjeseci. Propisuje se, nadalje, da se osoba s radnim iskustvom sa steĉenim akademskim i

struĉnim nazivom i akademskim stupnjem prima na radno mjesto policijskog sluţbenika

sukladno stupnju obrazovanja, radnom iskustvu i struĉnom znanju potrebnom za obavljanje

poslova radnog mjesta. TakoĊer, utvrĊuje se da navedena osoba ima obvezu, za vrijeme

trajanja probnog rada, završiti temeljni policijski teĉaj, osim ako se radi o osobi s radnim

iskustvom s akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj

policijskoj školi ili osobi s radnim iskustvom koja je imala status policijskog sluţbenika, a

koje su, budući su tijekom školovanja u istoj stekle potrebna znanja i vještine za obavljanje

policijskih poslova, osloboĊene obveze pohaĊanja temeljnog policijskog teĉaja. Odredbom je

propisano i da se, za vrijeme probnog rada, osoba s radnim iskustvom osposobljava za

obavljanje policijskih poslova pod nadzorom rukovodećeg policijskog sluţbenika.

Člankom 186. propisuje se da je drţavni sluţbenik koji se rasporeĊuje na radno mjesto

policijskog sluţbenika duţan u roku od 6 mjeseci od rasporeda, završiti temeljni policijski

teĉaj, osim ako se radi o drţavnom sluţbeniku s akademskim i struĉnim nazivom i

akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj policijskoj školi. Odredbom se, nadalje, propisuje

da do završetka temeljnog policijskog teĉaja drţavni sluţbenik ostvaruje prava iz drţavne

sluţbe ranijeg radnog mjesta. U sluĉaju da drţavni sluţbenik s uspjehom ne završi temeljni

policijski teĉaj, vraća se na ranije radno mjesto.

Člankom 187. utvrĊuje se da osoba koja se obrazuje za obavljanje poslova policijskog

sluţbenika zaduţuje policijsku odoru, pod uvjetima iz propisa o odorama policijskih

sluţbenika, dakle navedenim propisom utvrdit će se koje će vrste i dijelove sluţbene odore i

pod kojim uvjetima navedene osobe zaduţiti i nositi.

Člankom 188. osobi koja je zadovoljila na probnom radu utvrĊuje se obveza polaganja

drţavnog struĉnog ispita te ispita za policijsko zvanje u roku od 3 mjeseca od dana poloţenog

drţavnog struĉnog ispita. Odredbom se propisuje da osobi koja u propisanim rokovima ne

poloţi drţavni struĉni ispit ili ispit za policijsko zvanje prestaje drţavna sluţba. Navedenom

odredbom se, nadalje, propisuje iznimka od obveze polaganja ispita za policijsko zvanje i to:

za osobu sa završenom srednjom školom koja se prima u policiju u svojstvu vjeţbenika nakon

završenog srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, vjeţbenika s

akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj policijskoj

školi, osobu s radnim iskustvom s akademskim i struĉnim nazivom i akademskim stupnjem

steĉenim na Visokoj policijskoj školi te osobu s radnim iskustvom koja je imala status

policijskog sluţbenika, kao i za drţavnog sluţbenika s akademskim i struĉnim nazivom i

akademskim stupnjem steĉenim na Visokoj policijskoj školi koji se rasporeĊuje na radno

mjesto policijskog sluţbenika.

108

Člancima 189. i 190. utvrĊuje se da status policijskog sluţbenika osoba stjeĉe stjecanjem

policijskog zvanja te se propisuje duţnost osobe koja je stekla status policijskog sluţbenika

davanja prisege. Odredbom se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše

sadrţaj i naĉin davanja prisege.

Člankom 191. propisuju se razlozi za prestanak sluţbe osobi na probnom radu te vjeţbeniku

kao i obveza osobe kojoj je iz navedenih razloga prestala drţavna sluţba da nadoknadi

troškove svog obrazovanja.

Člankom 192. propisuje se da postupak odabira kandidata za radna mjesta policijskih

sluţbenika oglašena putem internog oglasa provodi povjerenstvo koje imenuje ministar

unutarnjih poslova. Odredbom se nadalje propisuje sastav povjerenstva, mogućnost

imenovanja više povjerenstava te se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom iz

ĉlanka 178. Prijedloga Zakona propiše postupak i naĉin raspisivanja i provedbe internog

oglasa.

4. ZVANJA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanci 193. do 197.)

Člankom 193. utvrĊuje se 13 policijskih zvanja. Navedenom odredbom utvrĊuju se novi

nazivi policijskih zvanja ĉime se ţeli na zakonit i pravilan naĉin izvršiti transformacija

dosadašnjeg u novi sustav policijskih zvanja, koji će na transparentniji i svrsishodniji naĉin

omogućiti napredovanje policijskih sluţbenika.

Člankom 194. utvrĊuje se da je policijsko zvanje jedan od uvjeta radnog mjesta policijskog

sluţbenika propisanih pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.

Člankom 195. propisuju se poĉetna policijska zvanja ovisno o struĉnoj spremi policijskog

sluţbenika te se propisuje da, iznimno, osoba moţe steći i više policijsko zvanje od poĉetnog

ako mu se dosadašnje radno iskustvo steĉeno na poslovima koji po svom sadrţaju odgovaraju

poslovima radnog mjesta na koje je rasporeĊen, prizna za stjecanje policijskog zvanja.

Člankom 196. propisuje se nošenje oznaka policijskog zvanja na policijskoj odori te se

propisuje da će navedeno utvrditi Vlada Republike Hrvatske uredbom iz ĉlanka 51. stavka 4.

Prijedloga Zakona. Odredbom se propisuje da osoba koja se osposobljava za obavljanje

poslova policijskog sluţbenika nema policijsko zvanje te na policijskoj odori nosi oznaku

vjeţbenika.

Člankom 197. propisuje se ovlast Vladi Republike Hrvatske da uredbom utvrdi stjecanje

policijskog zvanja, promaknuće kroz policijska zvanja, oznake policijskih zvanja i

funkcionalne oznake radnih mjesta policijskih sluţbenika, kao i naĉin utvrĊivanja policijskih

zvanja sukladno ovom Prijedlogu Zakona.

5. KLASIFIKACIJA RADNIH MJESTA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanak 198.)

109

Člankom 198. propisuju se kriteriji za odreĊivanje kategorija radnih mjesta policijskih

sluţbenika, utvrĊuju se tri kategorije radnih mjesta policijskih sluţbenika (radna mjesta

rukovodećih policijskih sluţbenika, radna mjesta viših policijskih sluţbenika i radna mjesta

niţih policijskih sluţbenika), te se definiraju. Odredbom se propisuje ovlast Vladi Republike

Hrvatske da uredbom utvrdi klasifikaciju i mjerila za utvrĊivanje radnih mjesta policijskih

sluţbenika.

6. IMENOVANJE RUKOVODEĆIH POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanci 199. do

206.)

Člankom 199. propisuje se da glavnog ravnatelja policije imenuje Vlada Republike Hrvatske

na prijedlog ministra unutarnjih poslova, i to nakon provedenog javnog natjeĉaja. UtvrĊuje se

vrijeme na koje se imenuje glavni ravnatelj policije te se propisuje mogućnost ponovnog

imenovanja. Odredbom se, nadalje, propisuju uvjeti koje mora ispunjavati osoba da bi mogla

biti imenovana glavnim ravnateljem policije, odnosno uz obvezu ispunjavanja zakonskih

uvjeta za prijam u policiju propisani su i posebni uvjeti. TakoĊer, propisuje se da se glavnom

ravnatelju policije, za vrijeme trajanja mandata, dodjeljuje funkcionalna oznaka – glavni

ravnatelj policije.

Člankom 200. propisuju se sluĉajevi u kojima će Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog

ministra unutarnjih poslova, razriješiti glavnog ravnatelja policije prije isteka vremena na koje

je imenovan. TakoĊer, propisuje se da će se razriješeni glavni ravnatelj policije rasporediti na

drugo odgovarajuće radno mjesto u Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno tijelu u kojem

je radio prije imenovanja glavnim ravnateljem policije, za koje ispunjava uvjete, uzimajući u

obzir njegovo struĉno znanje, vještine, sposobnosti i radno iskustvo.

Člankom 201. u sluĉaju prijevremenog razrješenja glavnog ravnatelja policije propisuje se

mogućnost privremenog imenovanja drţavnog sluţbenika koji ispunjava uvjete za glavnog

ravnatelja policije, ali najduţe na 6 mjeseci.

Člankom 202. propisuje se da glavni ravnatelj policije ima 2 zamjenika koje imenuje ministar

unutarnjih poslova na prijedlog glavnog ravnatelja policije te se propisuju posebni uvjeti koje

mora ispunjavati osoba da bi mogla biti imenovana zamjenikom glavnog ravnatelja policije.

Člankom 203. utvrĊuje se da ravnatelje i naĉelnike policijskih uprava imenuje ministar

unutarnjih poslova na prijedlog glavnog ravnatelja policije te se propisuju uvjeti koje mora

ispunjavati osoba da bi mogla biti imenovana ravnateljem odnosno naĉelnikom policijske

uprave.

Člankom 204. propisuje se da naĉelnika policijske postaje imenuje i razrješuje glavni

ravnatelj policije na prijedlog naĉelnika policijske uprave te se propisuju uvjeti koje mora

ispunjavati policijski sluţbenik da bi mogao biti imenovan naĉelnikom policijske postaje.

Člancima 205. i 206. propisuje se vrijeme na koje se imenuju: zamjenik glavnog ravnatelja

policije, ravnatelj i naĉelnik policijske uprave - nakon provedenog javnog natjeĉaja te

110

naĉelnik policijske postaje nakon provedenog internog oglasa; utvrĊuje se mogućnost

njihovog ponovnog imenovanja, kao i mogućnost privremenog imenovanja i to najduţe na 6

mjeseci te se propisuju razlozi zbog kojih navedeni rukovoditelji mogu biti razriješeni prije

isteka vremena na koje su imenovani kao i mogućnost rasporeda razriješenog rukovoditelja.

7. PREMJEŠTAJ (ĉlanci 207. do 209.)

Člancima 207. i 208. propisuju se prava policijskog sluţbenika koji je po potrebi sluţbe

privremeno odnosno trajno premješten u drugo mjesto rada udaljeno više od 100 km od

mjesta njegova stanovanja.

Člankom 209. propisuje se upućivanje policijskog sluţbenika na rad u inozemstvo te se daje

ovlast ministru unutarnjih poslova da pravilnikom propiše prava i obveze policijskog

sluţbenika upućenog na rad u inozemstvo te postupak i uvjete upućivanja na rad u

inozemstvo.

8. OCJENIVANJE POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanci 210. do 214.)

Člankom 210. utvrĊuje se odgovornost policijskog sluţbenika za uspješno, pravovremeno,

efikasno i zakonito izvršenje policijskih poslova, rukovodećih policijskih sluţbenika i

pravovremen, efikasan i zakonit rad ustrojstvene jedinice kojom rukovodi.

Člankom 211. propisuje se da se rad policijskih sluţbenika i ustrojstvenih jedinica

kontinuirano prati i ocjenjuje radi ocjene profesionalne odgovornosti iz ĉlanka 210. Prijedloga

Zakona te podizanja razine efikasnosti ostvarenja zadaća policije.

Člankom 212. propisuje se da je ocjenjivanje policijskih sluţbenika temelj razvoja karijere,

poboljšanja radne uspješnosti, osiguranja poticajnog sustava nagraĊivanja, kadrovskog

planiranja te usklaĊivanja potreba i planova obrazovanja i usavršavanja.

Člankom 213. utvrĊuje se da se policijski sluţbenici ocjenjuju svake godine za prethodnu

kalendarsku godinu i to najkasnije do 31. sijeĉnja tekuće godine, a ne ocjenjuje se policijski

sluţbenik koji je u prethodnoj kalendarskoj godini radio manje od 6 mjeseci, bez obzira na

razloge.

Člankom 214. propisuje se da se policijski sluţbenik ocjenjuje ocjenom „uspješan“, a moţe

biti ocijenjen višom ocjenom, i to ocjenom „primjeran“ i ocjenom „izuzetan“, ili niţom

ocjenom, i to ocjenom „zadovoljava“ i ocjenom „ne zadovoljava“ te se utvrĊuje ovlast Vladi

Republike Hrvatske da uredbom propiše postupak ocjenjivanja, kriterije za ocjenjivanje i

sadrţaj obrasca o ocjenjivanju policijskih sluţbenika. Time je sustav ocjenjivanja policijskih

sluţbenika usklaĊen sa Zakonom o drţavnim sluţbenicima te izmijenjen u odnosu na do sada

vaţeći Zakon o policiji, a nazivi ocjena identiĉni su nazivima ocjena propisanih Zakonom o

drţavnim sluţbenicima.

111

9. NAGRADE I PRIZNANJA (ĉlanak 215.)

Člankom 215. propisuje se da Ministarstvo unutarnjih poslova moţe, radi iznimnih radnih

rezultata, poticanja uspješnosti rada te priznanja za istaknuto djelovanje u zaštiti temeljnih

ustavnih prava i sloboda graĊana i drugih Ustavom Republike Hrvatske zaštićenih vrijednosti,

policijskom sluţbeniku dodijeliti godišnju nagradu, prigodnu nagradu, medalju, priznanje i

zahvalnicu te se propisuje da Ministarstvo unutarnjih poslova moţe dodijeliti priznanje i

zahvalnicu drugim drţavnim sluţbenicima, drţavnim i drugim tijelima, jedinicama lokalne ili

podruĉne (regionalne) samouprave, organizacijama, zajednicama, graĊanima, udrugama

graĊana i stranim drţavljanima, za suradnju, sudjelovanje ili pruţanje pomoći policiji u

obavljanju policijskih poslova te za širenje sigurnosne kulture i sigurnosti graĊana, kao i

policijskim sluţbenicima stranih drţava za ostvarenu meĊunarodnu policijsku suradnju ili

uspješno provedeno kriminalistiĉko istraţivanje. Odredbom se daje ovlast ministru unutarnjih

poslova da pravilnikom propiše vrste nagrada, medalja, priznanja i zahvalnica, uvjete i

postupak njihove dodjele.

10. OBRAZOVANJE POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanci 216. do 223.)

Člancima 216. i 217. propisuje se cjeloţivotno obrazovanje kao temeljno naĉelo policijskog

obrazovanja kao i što obuhvaća policijsko obrazovanje te se definira što se smatra temeljnim

obrazovanjem. TakoĊer, propisuje se da temeljno obrazovanje provodi Policijska škola

sukladno svom statutu i propisima o srednjoškolskom obrazovanju te se daje ovlast ministru

unutarnjih poslova da, uz suglasnost ministra nadleţnog za znanost, obrazovanje i sport,

donosi program tog obrazovanja.

Člankom 218. propisuje se da se specijalizacija, struĉno osposobljavanje, usavršavanje i

policijski trening provodi na naĉelima cjeloţivotnog obrazovanja i upravljanja karijerom kao i

da programe specijalizacije, struĉnog osposobljavanja, usavršavanja i policijskog treninga, na

prijedlog Policijske akademije, donosi ministar unutarnjih poslova.

Člankom 219. propisuje se da visokoškolsko obrazovanje provodi Visoka policijska škola

kroz struĉne i sveuĉilišne studijske programe sukladno statutu i propisima o visokom

obrazovanju, a da struĉne studijske programe za potrebe visokog policijskog obrazovanja

izvodi Visoka policijska škola na temelju dopusnice koju izdaje ministar nadleţan za poslove

znanosti, obrazovanja i sporta. TakoĊer, propisuje se da sveuĉilišne studijske programe

prilagoĊene potrebama javnosti izvodi Visoka policijska škola sukladno ugovoru sa

sveuĉilištem i propisima o visokom obrazovanju.

Člankom 220. utvrĊuje se da se obrazovanje provodi u skladu s potrebama Ministarstva

unutarnjih poslova, općim propisima iz podruĉja obrazovanja i propisima donesenim na

temelju ovoga Zakona, kao i da će naĉin provedbe policijskog obrazovanja te prava i obveze

112

polaznika obrazovanja, predavaĉa i mentora, kao i uvjete za obavljanje poslova mentora,

propisati ministar unutarnjih poslova pravilnikom.

Člankom 221. utvrĊuje se da se policijsko obrazovanje iz ĉlanka 216. stavka 2. Prijedloga

Zakona provodi Policijska škola u suradnji sa sveuĉilištima, stranim policijskim

organizacijama i drugim drţavnim tijelima i ustanovama.

Člankom 222. propisuje se mogućnost da Ministarstvo unutarnjih poslova policijskog

sluţbenika uputi na obrazovanje ili usavršavanje u drugo drţavno tijelo ili ustanovu u

Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno potrebama Ministarstva, pri ĉemu se utvrĊuje

da se prava i obveze Ministarstva i policijskog sluţbenika ureĊuju ugovorom.

Člankom 223. propisuje se obveza osobe koja se obrazovala na trošak Ministarstva

unutarnjih poslova da nakon uspješno završenog obrazovanja ostane na radu u Ministarstvu

dvostruko duţe od duţine trajanja obrazovanja te se propisuje duţnost osobe koja ne ostane

na radu u Ministarstvu navedeno vrijeme da naknadi troškova obrazovanja.

11. ODGOVORNOST ZA POVREDE SLUŢBENE DUŢNOSTI (ĉlanci 224. do 246.)

Člankom 224. propisuje se kada policijski sluţbenik odgovara za povrede sluţbene duţnosti

u sluţbi i izvan sluţbe. Stavkom 2. i 3. propisuje se da kaznena i prekršajna odgovornost

postoje neovisno jedna o drugoj te da nemaju utjecaja jedna na drugu kao niti na postojanje

disciplinske odgovornosti. Dakle, kaznena odnosno prekršajna odgovornost ne iskljuĉuje

odgovornost za povredu sluţbene duţnosti ako je poĉinjeno djelo propisano kao povreda

sluţbene duţnosti.

Člankom 225. taksativno su, uz lakše povrede sluţbene duţnosti propisane propisima o

drţavnim sluţbenicima, nabrojane i druge lakše povrede sluţbene duţnosti.

Člankom 226. taksativno su, uz teţe povrede sluţbene duţnosti propisane propisima o

drţavnim sluţbenicima, nabrojane i druge teţe povrede sluţbene duţnosti.

Člankom 227. propisana je nadleţnost za voĊenje disciplinskog postupka i donošenje odluka

pa je tako propisano da za lakše povrede sluţbene duţnosti postupak vodi i odluku donosi

ministar ili nadleţni rukovoditelj, dok za teţe povrede sluţbene duţnosti postupak vodi i

odluku donosi disciplinski sud.

Člankom 228. propisano je da se za policijske sluţbenike i vjeţbenike u Ministarstvu

unutarnjih poslova ustrojavaju prvostupanjski i drugostupanjski disciplinski sud radi

provoĊenja postupka zbog povrede sluţbene duţnosti, kao i da će se Uredbom o unutarnjem

ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova odrediti podruĉje djelovanja vijeća

prvostupanjskog suda, dok je stavkom 3. navedenog ĉlanka propisana mogućnost delegiranja

mjesne nadleţnosti od strane drugostupanjskog suda te da protiv takve odluke nije moguće

izjaviti ţalbu.

113

Člankom 229. propisan je sastav vijeća prvostupanjskih i drugostupanjskog disciplinskog

suda koji su zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova u sjedištu i tu duţnost obavljaju

profesionalno kao duţnost svog radnog mjesta. TakoĊer, propisano je da su radna mjesta

predsjednika i ĉlanova prvostupanjskog i drugostupanjskog disciplinskog suda utvrĊena

pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.

Člankom 230. propisano je da se postupak zbog povrede sluţbene duţnosti provodi na

temelju odredaba ovoga Zakona, a u pitanjima koja nisu ureĊena ovim Zakonom primjenjuju

se propisi o drţavnim sluţbenicima i odredbe zakona kojim se ureĊuje opći upravni postupak.

Člankom 231. propisano je da je disciplinski postupak hitan i javan te da se odlukom tijela

koje vodi postupak moţe iznimno iskljuĉiti javnost, ako to zahtijeva potreba ĉuvanja

klasificiranih podataka ili iz drugih opravdanih razloga.

Člankom 232. propisana su temeljna naĉela disciplinskog postupka – da se protiv policijskog

sluţbenika ne moţe ponovno voditi disciplinski postupak za povredu za koju je postupak već

proveden i u kojem postupku je doneseno izvršno rješenje (ne bis in idem); da se u sluĉaju

dvojbe u pogledu postojanja ĉinjenica koje ĉine obiljeţja povrede sluţbene duţnosti ili utjeĉu

na utvrĊivanje odgovornosti policijskog sluţbenika, navedena dvojba ima rješavati na naĉin

koji je povoljniji za policijskog sluţbenika protiv kojeg se vodi postupak, dakle, in favorem

stranke. TakoĊer, propisano je da policijski sluţbenik ne moţe biti disciplinski kaţnjen zbog

povrede sluţbene duţnosti koja u vrijeme poĉinjenja nije bila propisana kao povreda sluţbene

duţnosti i za koju nije bila propisana disciplinska kazna.

Člankom 233. propisano je pravo policijskog sluţbenika protiv kojeg je pokrenut disciplinski

postupak da sudjeluje u tom postupku, oĉituje se o dokazima, predlaţe dokaze te iznosi

oĉitovanje o predloţenim i izvedenim dokazima, pravo na branitelja te duţnost tijela koje

vodi disciplinski postupak zbog povrede sluţbene duţnosti da, na zahtjev policijskog

sluţbenika protiv kojeg se vodi postupak, omogući sudjelovanje u postupku predstavnika

sindikata ĉiji je ĉlan, koji u tom postupku ima poloţaj izjednaĉen s poloţajem branitelja.

Člankom 234. propisano je pravo stranaka, kao i osoba koje uĉine vjerojatnim svoj pravni

interes za to, na razgledavanje i umnoţavanje spisa, kao i da navedeno odobrava i nadzire

predsjednik vijeća koji vodi postupak, a u njegovoj odsutnosti ĉlan vijeća. Propisana je i

duţnost nadleţne osobe, a prije nego odobri uvid u spis da, u sluĉaju da spis predmeta sadrţi

dokumentaciju koja sadrţi klasificirane podatke, upozori stranke da su duţne drţati tajnom

ĉinjenice i podatke koje spis sadrţi.

Člankom 235. propisano je pokretanje disciplinskog postupka pa tako postupak zbog lakše

povrede sluţbene duţnosti pokreće zakljuĉkom ĉelnik tijela ili nadleţni rukovoditelj po

sluţbenoj duţnosti ili na pisani prijedlog nadreĊenog sluţbenika, dok postupak zbog teţe

povrede sluţbene duţnosti pokreće ĉelnik tijela ili nadleţni rukovoditelj, danom predaje

zahtjeva za pokretanje postupka nadleţnom disciplinskom sudu.

114

Člankom 236. propisana je duţnost ĉelnika tijela ili nadleţnog rukovoditelja da omogući

policijskom sluţbeniku da se oĉituje o povredi sluţbene duţnosti koja mu se stavlja na teret

prije pokretanja disciplinskog postupka.

Člankom 237. propisano je da disciplinski sud nije vezan pravnom kvalifikacijom djela

budući je samo sud ovlašten cijeniti ispravnost pravne kvalifikacija, ali je istovremeno vezan

za ĉinjeniĉni opis teţe povrede sluţbene duţnosti.

Člankom 238. propisano je da se u postupku zbog teţe povrede sluţbene duţnosti mora

provesti usmena rasprava te se policijskom sluţbeniku protiv kojeg je pokrenut disciplinski

postupak mora pruţiti mogućnost da na toj raspravi sudjeluje. Stavkom 2. navedenog ĉlanka

propisano je da se rasprava moţe odrţati i bez njegove nazoĉnosti, pod uvjetom da je uredno

pozvan, a da se pozivu nije odazvao niti je svoj nedolazak opravdao.

Člankom 239. propisano je da se o odgovornosti policijskog sluţbenika zbog povrede

sluţbene duţnosti odluĉuje rješenjem, a o pitanjima postupka zakljuĉkom, ako propisima

kojima se ureĊuje opći upravni postupak nije propisano drugaĉije. Stavkom 2. navedene

odredbe propisano je da se u postupku zbog lakše povrede sluţbene duţnosti moţe podnijeti

ţalba u roku od 15 dana nadleţnom prvostupanjskom tijelu, dok je stavkom 3. propisano

pravo na ţalbu protiv odluke prvostupanjskog suda u postupku zbog teţe povrede sluţbene

duţnosti. Stavkom 4. propisano je da povodom ţalbe drugostupanjski disciplinski sud odluku

donosi nakon vijećanja i glasovanja, većinom glasova svih ĉlanova vijeća. Stavkom 5.

propisano je da je odluka o ţalbi izvršna, dok je stavkom 6. navedenog ĉlanka propisano da se

protiv odluke drugostupanjskog suda u postupku zbog povrede sluţbene duţnosti moţe

pokrenuti upravni spor. Stavkom 7. propisano je da svaka stranka snosi svoje troškove

postupka.

Člankom 240. propisano je da pokretanje disciplinskog postupka zbog lakše povrede

sluţbene duţnosti zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za poĉinjenu povredu i

poĉinitelja, a najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana kada je povreda poĉinjena, te da će se

postupak obustaviti zbog zastare voĊenja postupka ako u roku od 6 mjeseci od dana

pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka. Odredbom stavka 2. propisano je da

pokretanje disciplinskog postupka zbog teţe povrede sluţbene duţnosti zastarijeva u roku od

godine dana od dana saznanja za poĉinjenu povredu i poĉinitelja, a najkasnije u roku od 2

godine od dana kada je povreda poĉinjena, a ako u roku od 2 godine od dana pokretanja

postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare voĊenja

postupka, dok u sluĉajevima teţih povreda sluţbene duţnosti koje imaju obiljeţja korupcije

zastara voĊenja postupka nastupa u roku od 4 godine od dana pokretanja disciplinskog

postupka. Odredbom stavka 3. propisano je da se zastara voĊenja postupka prekida svakom

postupovnom radnjom nadleţnog tijela usmjerenoj ka odluĉivanju o disciplinskoj

odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti upravnog akta, a da nakon svakog prekida, zastara

poĉinje teći iznova te da u svakom sluĉaju apsolutna zastara voĊenja postupka nastupa

protekom dvostruko onoliko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara voĊenja

disciplinskog postupka.

115

Člankom 241. taksativno su nabrojane kazne koje se mogu izreći za lakše i teţe povrede

sluţbene duţnosti. TakoĊer je propisano da se policijski sluţbenik kojem je utvrĊena

odgovornost za tešku povredu sluţbene duţnosti ne moţe promicati u više zvanje i

napredovati u sluţbi u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja o odgovornosti.

Propisan je i naĉin izricanja uvjetne kazne prestanka drţavne sluţbe koja se izriĉe kao kazna

prestanka drţavne sluţbe uz rok kušnje od 3 mjeseca do 1 godine s tim da se kazna neće

izvršiti pod uvjetom da policijski sluţbenik u tom roku ne poĉini novu teţu povredu sluţbene

duţnosti. Osim toga, propisano je da se policijskom sluţbeniku izriĉe kazna prestanka

drţavne sluţbe ako bude proglašen odgovornim za teţu povredu sluţbene duţnosti koja ima

obiljeţja korupcije. Kazna premještaja na drugo radno mjesto moţe se izreći samo ako postoji

slobodno radno mjesto u Ministarstvu unutarnjih poslova. TakoĊer je propisano da se uz

kaznu premještaja na drugo radno mjesto niţe sloţenosti poslova istog stupnja obrazovanja na

vrijeme od 2 do 4 godine, na isto vrijeme izriĉe i mjera degradiranja u jedan stupanj niţe

policijsko zvanje tog stupnja obrazovanja, da zbroj novĉanih kazni izreĉenih u jednom

mjesecu za lakše i teţe povrede sluţbene duţnosti ne moţe iznositi više od 30 % plaće po

rješenju o plaći policijskog sluţbenika, te da u sluĉaju da je policijski sluţbenik u istom

postupku proglašen odgovornim za više povreda sluţbene duţnosti, disciplinski sud će

utvrditi kaznu za svaku pojedinu povredu i izreći jedinstvenu kaznu.

Člankom 242. propisano je da ako je policijski sluţbenik u istom postupku proglašen

odgovornim za više povreda sluţbene duţnosti disciplinski sud će utvrditi kaznu za svaku

pojedinu povredu i izreći jedinstvenu kaznu te su propisana pravila kojih se disciplinski sud

mora drţati prilikom izricanja kazne u sluĉaju stjecaja teţih povreda sluţbene duţnosti.

Člankom 243. propisano je da se pri odreĊivanju vrste kazne uzimaju u obzir teţina

poĉinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti policijskih sluţbenika, okolnosti

u kojima je povreda poĉinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskih

sluţbenika, da kazne izreĉene u postupku zbog povrede sluţbene duţnosti izvršava ĉelnik

tijela ili nadleţni rukovoditelj, te da izvršenje kazne za lakšu povredu sluţbene duţnosti

zastarijeva u roku od jedne godine, a za teţu povredu sluţbene duţnosti u roku od 2 godine od

izvršnosti rješenja kojim je kazna izreĉena, kao i da se protekom roka od 2 godine nakon

izvršnosti izreĉene kazne za lakšu povredu sluţbene duţnosti, a 4 godine za teţu povredu

sluţbene duţnosti izreĉena kazna briše se pod uvjetom da sluţbenik nije poĉinio novu

povredu sluţbene duţnosti od izvršnosti izreĉene kazne.

Člankom 244. propisano je da će ministar ili nadleţni rukovoditelj rješenjem udaljiti iz

sluţbe policijskog sluţbenika protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog

teţe povrede sluţbene duţnosti zbog djela s obiljeţjima korupcije, a da policijskog sluţbenika

moţe udaljiti iz sluţbe i ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teţe

povrede sluţbene duţnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u sluţbi, dok traje

postupak, mogao štetiti interesima sluţbe. TakoĊer je propisano da se smatra udaljenim iz

sluţbe policijski sluţbenik protiv kojega je pokrenut istraţni postupak i odreĊen pritvor, o

ĉemu se donosi rješenje. Propisano je da ministar ili nadleţni rukovoditelj moţe udaljiti iz

sluţbe policijskog sluţbenika i prije nego je protiv njega pokrenut disciplinski postupak, pod

uvjetima propisanim u ovom ĉlanku, ali u tom sluĉaju se u roku od 8 dana od dana udaljenja

116

mora pokrenuti disciplinski postupak, te udaljenje iz sluţbe traje do okonĉanja kaznenog

postupka ili postupka zbog teţe povrede sluţbene duţnosti, a u sluĉaju ako je policijski

sluţbenik udaljen iz razloga što je protiv istog pokrenut istraţni postupak i odreĊen pritvor, do

isteka pritvora.

Člankom 245. propisano je pravo policijskog sluţbenika da protiv rješenja o udaljenju moţe

uloţiti ţalbu prvostupanjskom disciplinskom sudu, u roku od 15 dana od primitka rješenja, da

ţalba ne odgaĊa izvršenje rješenja, da je disciplinski sud koji odluĉuje o ţalbi duţan odluĉiti o

istoj u roku od 15 dana od primitka ţalbe, te da je njegova odluka izvršna te se protiv nje

moţe pokrenuti upravni spor.

Člankom 246. propisano je da policijskom sluţbeniku za vrijeme udaljenja iz sluţbe pripada

naknada plaće u iznosu od 60%, a ako uzdrţava obitelj 80%, posljednje plaće koja mu je

isplaćena za puni mjesec proveden na radu. TakoĊer, propisano je da puna plaća pripada

policijskom sluţbeniku od dana vraćanja na posao te se propisuju sluĉajevi vraćanja

obustavljenog dijela plaće.

12. ODGOVORNOST ZA ŠTETU POĈINJENU U OBAVLJANJU POLICIJSKE

SLUŢBE (ĉlanci 247. do 251.)

Člankom 247. propisuje se odgovornost Republike Hrvatske za štetu koju policijski

sluţbenik poĉini trećim osobama u sluţbi ili u svezi sa sluţbom, osim ako se dokaţe da je

šteta posljedica zakonite primjene policijskih ovlasti. Dakle, kada je policijski sluţbenik

zakonito primijenio policijsku ovlast Republika Hrvatska ne odgovara za nastalu štetu.

Člankom 248. propisuje se odgovornost Republike Hrvatske za štetu koja potjeĉe od opasne

stvari (primjerice: pištolj, automobil u pokretu i dr.), koja opasna stvar je u vlasništvu

Republike Hrvatske, uz uvjet da je štetu tom opasnom stvari poĉinio policijski sluţbenik

iskljuĉivo u sluţbi ili u svezi s obavljanjem sluţbe.

Člankom 249. propisuje se odgovornost policijskog sluţbenika za štetu koju poĉini namjerno

ili iz krajnje nepaţnje Republici Hrvatskoj. O naknadi takve štete moţe se odluĉiti i u

disciplinskom postupku zbog teţe povrede sluţbene duţnosti koji provode nadleţna tijela

Ministarstva unutarnjih poslova.

Člancima 250. i 251. propisuje se mogućnost da se policijski sluţbenik u cijelosti ili

djelomiĉno oslobodi odgovornosti za nastalu štetu. To su situacije kada je do štete došlo

postupanjem po nalogu nadreĊenog rukovoditelja, pod uvjetom da ga je policijski sluţbenik

prethodno upozorio da će provedbom njegovog naloga nastati ili bi mogla nastati šteta.

Nadalje, moţe se osloboditi od odgovornosti policijskog sluţbenika koji je štetu poĉinio iz

krajnje nepaţnje ukoliko za to postoje opravdani razlozi, a to su znatni napori u obavljanju

policijskih poslova ili okolnosti kada je štetu bilo teško izbjeći. UtvrĊivanje navedenih

opravdanih razloga provodi povjerenstvo Ministarstva unutarnjih poslova od 3 ĉlana koje

117

imenuje ministar unutarnjih poslova. Nakon što povjerenstvo provede postupak utvrĊivanja

razloga, predloţit će odluku koju donosi ministar unutarnjih poslova.

13. PLAĆA POLICIJSKIH SLUŢBENIKA (ĉlanci 252. do 256.)

Člancima 252. do 256. propisuje se plaća policijskog sluţbenika koju ĉini umnoţak

koeficijenta sloţenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski sluţbenik rasporeĊen i

osnovice za izraĉun plaće, uvećan za dodatak za policijsko zvanje te da se osnovna plaća

uvećava za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staţa. TakoĊer, propisuje se da se

koeficijent sloţenosti sastoji od osnovnog koeficijenta uvećanog za dodatke na posebnost

policijske sluţbe. Nadalje, propisuje se da se osnovica za izraĉun osnovne plaće policijskog

sluţbenika utvrĊuje na naĉin ureĊen propisima o drţavnim sluţbenicima. Pored toga, utvrĊuje

se da dodatak za posebnost policijske sluţbe i dodatak za policijsko zvanje policijski

sluţbenik ostvaruje radi povećane opasnosti za ţivot i zdravlje, posebnih znanja i vještina,

posebnih uvjeta rada kojima mu se ograniĉavaju osnovna prava iz rada te osiguranja

stupnjevanja odgovornosti. UtvrĊuje se da policijski sluţbenik ostvaruje dodatak za steĉeni

znanstveni stupanj i dodatak za uspješnost na radu pod uvjetima i na naĉin ureĊen propisima o

drţavnim sluţbenicima i kolektivnim ugovorom. Propisuje se, nadalje, da osoba primljena u

policiju u svojstvu vjeţbenika za policijskog sluţbenika ostvaruje pravo na 85% plaće radnog

mjesta na koje je rasporeĊen i to do dana stjecanja policijskog zvanja. Daje se ovlast Vladi

Republike Hrvatske da uredbom utvrdi vrijednosti koeficijenta sloţenosti poslova radnih

mjesta policijskih sluţbenika te visinu i naĉin izraĉuna dodataka na plaću policijskih

sluţbenika.

Predloţeni naĉin propisivanja plaće policijskih sluţbenika temelji se, s jedne strane, na

potrebi da ukupan iznos sredstava za plaće policijskih sluţbenika ne bude narušen, a s druge

strane da se naĉin utvrĊivanja plaće policijskih sluţbenika propiše i uredi na transparentan

naĉin. Stoga, utvrĊivanjem dodatka za zvanje u osnovnoj plaći zadrţava se razina plaće

policijskog sluţbenika utvrĊena do sada vaţećim propisima. Ukoliko bi se ovaj dodatak

definirao izvan osnovne plaće došlo bi do smanjenja iznosa ukupne plaće niţih kategorija

radnih mjesta odnosno do povećanja iznosa ukupne plaće kod viših kategorija radnih mjesta

policijskih sluţbenika.

14. RASPOLAGANJE (ĉlanci 257. do 258.)

Članci 257. i 258. propisuju se odredbe kojima se regulira stavljanje na raspolaganje

policijskih sluţbenika.

15. PRESTANAK DRŢAVNE SLUŢBE (ĉlanak 259.)

118

Člankom 259. propisuje se u kojim sluĉajevima, uz sluĉajeve prestanka drţavne sluţbe

utvrĊene propisom o drţavnim sluţbenicima, policijskom sluţbeniku prestaje drţavna sluţba

po sili zakona. TakoĊer, propisano je da iznimno od stavka 1. toĉke 3. ovoga ĉlanka

policijskom sluţbeniku neće prestati sluţba po sili zakona iako je kaţnjen za kazneno djelo

za koje se progon poduzima po sluţbenoj duţnosti ako je kazneno djelo poĉinio neizravnom

namjerom ili s nehajnim oblikom krivnje, u prekoraĉenju nuţne obrane ili u krajnjoj nuţdi i to

ako je kazneno djelo poĉinjeno prilikom primjene policijskih ovlasti ili za kazneno djelo koje

se odnosi na sigurnost prometa pod uvjetom da za to kazneno djelo nije osuĊen na bezuvjetnu

kaznu zatvora.

16. PRIPADNIK PRIĈUVNOG SASTAVA POLICIJE (ĉlanci 260. do 264.)

Člancima 260. do 264. definira se pripadnik priĉuvnog sastava policije, propisuje se koje

uvjete mora ispunjavati osoba koja se prima u priĉuvni sastav policije, utvrĊuje se

osposobljavanje za obavljanje poslova u priĉuvnoj policiji te se propisuju prava priĉuvnog

policajca i naĉin obavljanja policijskih poslova. UtvrĊuje se, nadalje, da prilikom obavljanja

policijskih poslova priĉuvni policajac nosi policijsku odoru kao i da mu Ministarstvo izdaje

sluţbenu iskaznicu te se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da propiše sadrţaj i izgled

sluţbene iskaznice.

X. ZAŠTITA ODORE, OZNAKA I SIMBOLA POLICIJE (članci 265. do 266.)

Člancima 265. i 266. propisuje se zaštita odore, oznaka i simbola policije na naĉin da se

propisuje da drţavna tijela, trgovaĉka društva, obrtnici te druge fiziĉke i pravne osobe ne

smiju reproducirati ili koristiti odoru i oznake koji su po boji, kroju, oznakama naziva i

posebnim oznakama jednake odori i oznakama ili simbolu policije, te reproducirati i koristiti

u prometu vozila koja su po grafiĉkim oznakama jednaka vozilima i drugim prijevoznim

sredstvima policije. Propisane su i novĉane kazne za prekršitelje navedene odredbe te u kojim

sluĉajevima ministar unutarnjih poslova moţe odobriti korištenje odore i policijske opreme.

XI. POSEBNE ODREDBE (članci 267. do 268.)

Člancima 267. i 268. propisuje se da specifiĉnu zdravstvenu zaštitu zaposlenika Ministarstva,

u pravilu, provodi i organizira Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova, koji je

zdravstvena ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske te se utvrĊuje ovlast ministru

unutarnjih poslova da, uz suglasnost ministra nadleţnog za poslove zdravlja, donosi propise o

odreĊivanju zdravstvenih ustanova za pruţanje zdravstvene zaštite te kadrovskim i tehniĉkim

119

uvjetima zdravstvenih ustanova koje pruţaju specifiĉnu zdravstvenu zaštitu policijskim

sluţbenicima.

XII.OVLAST ZA DONOŠENJE PROPISA (članak 269.)

Člankom 269. utvrĊuje se rok od 6 mjeseci, od dana stupanja na snagu Zakona, u kojem će

Vlada Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova donijeti propise iz ovog Prijedloga

Zakona te se daje ovlast ministru unutarnjih poslova da donosi provedbene propise potrebne

za obavljanje poslova iz djelokruga rada Ministarstva unutarnjih poslova.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (članci 270. do 279.)

Člankom 270. propisuje se prijelazna odredba kojom se utvrĊuje da policijski sluţbenici

Ministarstva unutarnjih poslova, zateĉeni u sluţbi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona,

nastavljaju s radom na svojim dosadašnjim radnim mjestima i zadrţavaju plaće prema

dosadašnjim propisima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema pravilniku o

unutarnjem redu Ministarstva, usklaĊenom s odredbama ovoga Zakona.

Člankom 271. propisuje se prijelazna odredba kojom se odreĊuje da, do imenovanja

zamjenika, ravnatelja, naĉelnika policijske uprave i naĉelnika policijske postaje sukladno

odredbama ovoga Zakona, za obavljanje poslova zamjenika ravnatelja, ravnatelja, naĉelnika

policijske uprave i naĉelnika policijske postaje ministar moţe privremeno, a najduţe na

vrijeme od 6 mjeseci, ovlastiti policijske sluţbenike koji ispunjavaju uvjete odgovarajućeg

stupnja obrazovanja i radnog iskustva propisanih odredbama ovoga Zakona za obavljanje tih

poslova.

Člankom 272. propisuje se prijelazna odredba prema kojoj će se zapoĉeti postupci u

predmetima iz sluţbeniĉkih odnosa koji ne budu dovršeni do stupanja na snagu ovoga

Zakona, nastaviti i dovršiti prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja.

Iznimno od ove odredbe, na radnopravni status policijskih sluţbenika zateĉenih u postupku

utvrĊivanja opće ili profesionalne nesposobnosti za rad, primijenit će se odredbe ovoga

Zakona.

Člankom 273. propisuje se prijelazna odredba radi usklaĊivanja ocjena kojima su policijski

sluţbenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju, sukladno do sada vaţećim propisima, s

ocjenama policijskih sluţbenika prema ovom Zakonu.

Člankom 274. propisuje se prijelazna odredba kojom se omogućava nastavak školovanja

polaznicima redovnog srednjoškolskog obrazovanja upisanim u 3. i 4. razred Policijske škole

te njihovo primanje u policiju u svojstvu vjeţbenika i stjecanje policijskog zvanja.

Člankom 275. propisuje se prijelazna odredba kojom se omogućava da se policijski sluţbenik

zateĉen na radnom mjestu za koje nema odgovarajući akademski ili struĉni naziv, moţe

rasporediti na radno mjesto akademskog ili struĉnog naziva propisanog za to radno mjesto,

120

pod uvjetom da ima više od 20 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, bez

mogućnosti napredovanja i promicanja u više policijsko zvanje.

Člankom 276. propisuje se odredba kojom se, radi ostvarivanja prava koja proizlaze iz ovoga

Zakona, visoka struĉnu spremu (VII/I) i struĉni naziv diplomirani kriminalist, koja je steĉena

sukladno propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju (Narodne novine, br. 123/2003), izjednaĉava sa završenim

preddiplomskim i diplomskim sveuĉilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i

diplomskim sveuĉilišnim studijem i struĉnim nazivom struĉni specijalist kriminalistike.

Navedenom odredbom djelomiĉno bi se ispravila nepravda nanesena policijskim sluţbenicima

koji su stekli opisani stupanj obrazovanja s obzirom da su stupanjem na snagu Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izjednaĉeni s osobama koje su završile struĉni

studij u trajanju od tri godine.

Člankom 277. propisuje se da provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o policijskim

poslovima i ovlastima (Narodne novine, br. 76/2009), Zakona o policiji (Narodne novine, br.

129/2000 i 41/2008) i Zakona o policiji (Narodne novine, br. 34/2011) ostaju na snazi do

stupanja na snagu provedbenih propisa koje će Vlada Republike Hrvatske i ministar

unutarnjih poslova donijeti na temelju ovoga Zakona.

Člankom 278. utvrĊuje se da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaţiti Zakon o

policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine, br. 76/2009) i Zakon o policiji (Narodne

novine, br. 34/2011).

Člankom 279. propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona i pojedinih njegovih odredaba.