Tehnologija proizvodnje soje - NSK

Tehnologija proizvodnje soje

Barišić-Jaman, Željka

Undergraduate thesis / Završni rad

2019

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agrobiotechical Sciences Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:483601

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2022-02-04

Repository / Repozitorij:

Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek - Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek

https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:483601

http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/

https://repozitorij.fazos.hr



https://zir.nsk.hr/islandora/object/pfos:1817

https://repozitorij.unios.hr/islandora/object/pfos:1817

https://dabar.srce.hr/islandora/object/pfos:1817

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK

Željka Barišić-Jaman

Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo

Smjer Ratarstvo


Završni rad

Osijek, 2019.


FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI OSIJEK



Smjer Ratarstvo


Završni rad

Osijek, 2019.


FAKULTET AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOST OSIJEK



Smjer Ratarstvo


Završni rad

Povjerenstvo za ocjenu i obranu završnog rada:

1. izv. prof. dr. sc. Miro Stošić, mentor

2. izv. prof. dr. sc. Ranko Gantner, član

3. doc. dr. sc. Vjekoslav Tadić, član

Osijek, 2019.

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Završni rad

Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku

Preddiplomski stručni studij Bilinogojstvo smjer ratarstvo


Sažetak:

U ovom radu analizirana je tehnologija proizvodnje soje na OPG-u „Ivan Barišić-Jaman“ u 2018. godini.

Agrotehničke mjere od obrade tla do same žetve usjeva obavljene su u skladu s pravilima struke. Usjev soje s

obzirom na vremensku prognozu koja je pratila 2018. godinu dala je zadovoljavajući sklop kao i prinos od 4

t/ha. U radu su korišteni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda o vremenskim prilikama za

meteorološku postaju Osijek. Vidljivo je da je 2018. godina bila suprotna u odnosu na višegodišnji prosjek.

Manjak oborina, odnosno sušni period tijekom travnja i svibnja što je uzrokovalo neznačajne probleme u

bubrenju, klijanju i nicanju soje, povećanje oborina tijekom lipnja i srpnja koje je uzrokovalo zadržavanje

vode u usjevu. Također, manjak oborina zabilježen je u kolovozu i rujnu koje je donekle stabilizirala vlaga

koja je bila dostupna od prethodna dva mjeseca.

Ključne riječi: soja, oborine, agrotehnika, prinos

Broj stranica: 31 Broj tablica: 4 Broj grafikona i slika: 17 Broj literaturnih navoda: 22

Završni rad je pohranjen u Knjižnici Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku i u digitalnom repozitoriju

završnih i diplomskih radova Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku

BASIC DOCUMENTATION CARD

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek Final work

Faculty of Agrobiotechnical sciences in Osijek

Professional study Plant production

Soybean technology production

Summary:

This paper analyzes soybean technology on OPG Ivan Barišić-Jaman in 2018. Agrotechnical measures from

soil till harvest crops have been made according to the rules of the profession. The soybean yield due to the

weather forecast that followed 2018 gave a satisfactory circuit as well as a yield of 4 t / ha. The data of the

State Hydrometerological Institute on weather conditions for the metrology station Osijek were used in this

paper. It is noticeable that 2018 was the year against the multi-annual average. The precipitation shortage, the

drying season during April and May, caused unimaginable problems in swelling, germination and soaking of

soy, an increase in precipitation during June and July that caused water retention in the crop. Also, the

precipitation was recorded in August and September which somewhat stabilized the moisture that was

available from the previous two months.

Keywords: soybean, precipitation, agrotechnics, yield

Number of pages: 31 Number of tables: 4 Number of figures: 17 Number of references: 22

Final work is archived in Library of Faculty of Agrobiotechnical Sciences in Osijek and in digital repository

of Faculty of Agrobiotechnical Sciences in Osijek

SADRŽAJ

1. UVOD ...........................................................................................................................1

1.1. Značaj soje ..............................................................................................................1

1.2. Porijeklo i širenje soje..............................................................................................2

1.3. Proizvodnja soje u Hrvatskoj ...................................................................................2

2. MORFOLOŠKA SVOJSTVA SOJE ..............................................................................3

2.1. Sjeme ......................................................................................................................3

2.2. Korijen ....................................................................................................................4

2.3. Kvržice (nodule) ......................................................................................................4

2.4. Stabljika ..................................................................................................................5

2.5. List ..........................................................................................................................5

2. 6. Cvijet ......................................................................................................................6

2.7. Mahuna (plod) .........................................................................................................6

2.8. Dlake .......................................................................................................................7

3. EKOLOŠKI UVJETI ZA PROIZVODNJU SOJE ..........................................................8

3.1. Tlo ...........................................................................................................................8

3.2. Klima ......................................................................................................................8

3.3. Svjetlo .....................................................................................................................8

3.4. Vlaga .......................................................................................................................9

3.5. Toplina ....................................................................................................................9

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SOJE ..................................................................... 11

4.1. Plodored ................................................................................................................ 11

4.2. Kvaliteta sjemena .................................................................................................. 11

4.3. Bakterizacija sjemena ............................................................................................ 11

4.4. Rokovi sjetve ......................................................................................................... 12

4.5. Način sjetve i broj biljaka po hektru (ha)................................................................ 13

4.6. Određivanje količine sjemena za sjetvu .................................................................. 13

4.7. Dubina sjetve ......................................................................................................... 13

4.8. Žetva soje .............................................................................................................. 14

6. SUZBIJANJE KOROVA ............................................................................................. 16

6.1. Herbicidi................................................................................................................ 17

7. MATERIJAL I METODE ............................................................................................ 18

7.1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Barišić-Jaman .................................. 18

7.2. Agrotehnika soje na OPG-u „Ivan Barišić-Jaman“ ................................................. 19

7.3. Vremenske prilike tijekom 2018. godine ................................................................ 23

8. REZULTATI S RASPRAVOM ................................................................................... 26

9. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 29

10. POPIS LITERATURE ............................................................................................... 30

1

1. UVOD

1.1. Značaj soje

Soja (Glycine max (L.) Merr.) je jedna od važnijih i starijih ratarskih kultura na svijetu koja

se uzgaja više tisuća godina. Slovi kao uljna kultura, iako bi joj bolji naziv bio proteinska

kultura (Vratarić, 1986.).

Kroz duga stoljeća bila je glavni izvor hrane narodima Dalekog istoka (Kina, Japan, Indija

i drugi). Izgradnjom tvornica za preradu zrna, soja tek u dvadesetom stoljeću postaje

trgovačka roba.

Danas u svijetu je jedna od vodećih kultura koja služi ishrani ljudi i životinja jer je bogata

bjelančevinama što je jako važno za ljude i životinje te se koristi za izradu jestivog ulja.

Veliki značaj soje je upravo u njezinom zrnu koji sadrži visok postotak bjelančevina i ulja.

Bjelančevine iz zrna soje bogate su esencijalnim aminokiselinama, posebno lizinom i

metioninom. Zrno soje sadrži 35-50 % bjelančevina, 18-24 % ulja, ovisno o sorti i

uvjetima u kojima se uzgaja.

Sojino zrno sadrži i neke štetne tvari koje smanjuju kvalitetu ako se upotrebljava u sirovom

stanju i grupirane su, prema Hymowitzu (1984.):

1. Prva klasa – Kunitz Trypsin, inhibitor soje

2. Druga klasa – Bowman Birk proteinaze, inhibitor (lecitin, cijanogens itd).

Velike količine soje koristi se u ishrani životinja, ali treba napomenuti kako sirovo sojino

zrno nije dalo zadovoljavajuće rezultate, slab je prirast i konverzija hrane te se zrno prije

upotrebe mora termički preraditi kako bi se uništili štetni inhibitori u bjelančevini

zrna.Soja ima veliki agrotehnički utjecaj u plodoredu jer ona s bakterijama Bradyrhizobium

japonicum na korijenu obogaćuje tlo dušikom (40-60 kg/ha) i popravlja strukturu tla.

Za ishranu ljudi koristi se cijelo sojino zrno koje se može pripremiti na razne načine.

Jedan od najstarijih načina upotrebe je varivo. Različitim pripremanjem sojinog zrna može

se pripraviti oko 100 različitih vrsta jela.

2

1.2. Porijeklo i širenje soje

Točan podatak porijekla kulturnih formi soje Glycine max. (L.) Merril je nepoznat.

Međutim, iz publikacije u publikaciju se prenosi da soja vuče svoje originalno porijeklo iz

istočne Azije, i to iz sjevernih i centralnih provincija Kine (Nagata, 1959.). U literaturi

postoje podaci o soju na zapadnoj hemisferi od 1712. godine, premdaje donesena u Europu

1692. godine zahvaljujući botaničaru Engelbertu Kaemferu.

Soja se prvi puta pojavljuje u SAD-u 1804. godine, ali je bilo potrebno 100 godina kako bi

se počela iskorištavati, prvo kao krmna kultura, a zatim i u industriji. Kasnije, 1933. godine

se proširila po većini europskih zemalja.

1.3. Proizvodnja soje u Hrvatskoj

Tablica 1. Žetvena površina i prirod soje u HR (2010. – 2017.), (DZS, 2019.)

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Površina

(ha)

56.456 58.896 54.109 47.156 47.104 88.867 78,614 85.133

Prirod

(t/ha)

2,7 2,5 1,8 2,4 2,8 2,2 3,1 2,4

Posebno se bilježi povećanje površina pod sojom na obiteljskim gospodarstvima, kao i u

zapadnom djelu zemlje, gdje se ranije puno manje sijala soja i gdje nema dovoljno iskustva

s ovom proizvodnjom. Mora se voditi računa da je soja specifična biljka, daleko složenija i

zahtjevnija za proizvodnju od mnogih drugih ratarskih kultura. Ona traži obučene

proizvođače i primjenu svih suvremenih tehnoloških mjera koje moraju biti prilagođene

ovoj kulturi i uvjetima uzgoja.

3

2. MORFOLOŠKA SVOJSTVA SOJE

2.1. Sjeme

Sjeme soje je različite veličine, boje i oblika što ovisi o načinu uzgoja i sorti. Masa tisuću

zrna soje varira od 20 do 500 grama (Slika 1.). Količina i veličina zrna ovisna je o

agroekološkim činiteljima te sorti. Sjeme soje sastavljeno je od embrija obavijenog

sjemenskom opnom. Sjemena ljuska završava sa hulumom. Hilum, prema Enkenu (1959.),

predstavlja fininculus kroz koji za vrijeme rasta prolazi provodni snoop. Hilum sjedinjuje

sjemenku sa stjenkama mahune. Embrio se sastoji od dva kotiledona, plumule s dva

pirmarna listića koji zatvaraju primordij prvog lista, epikotila, hipokotila i korjenčića.

Kotiledoni čine najveći dio ukupne mase i volumena zrna, kotiledon je jednim dijelom

ispunjen zrncima aleurona dok se drugi dio sastoji od stanica palisadnogparenhima koje

imaju stijenke ispunjene aleuronom i uljem. Aleuronske stanice ispunjene su

bjelančevinama.

Slika 1. Sjeme soje

(Izvor: Željka Barišić-Jaman)

4

2.2. Korijen

Soja je biljka koja ima jaki korijenski sustav koji se sastoji od jakog glavnog vretenastog

korijena i velikog broja sekundarnog korijenja, rasprostranjenog u različitim dubinama tla.

Razvoj korijena ovisi o količini vode i hranjiva koje se nalazi u tlu te o sastavu zemljišta.

Rasprostranjenost i veličina korijena i broj kvržica značajno utječu na konačan urod zrna

sojine biljke. Na korijenu soje razvijaju se kvržice, u kojima žive kvržične bakterije

Bradyrhizobium japonicum (Slika 2.). Dubina korijena povećava se brže nego što mlade

biljke rastu i visinu.

Slika 2. Korijen soje sa razvijenim kvržičnim bakterijama Bradyrhizobium japonicum


2.3. Kvržice (nodule)

Soja, uz ostale leguminoze kao što su grašak i lucerna, koriste dušik iz zraka preko

bakterija koje žive na korijenu biljke u kvržicama i nazivaju se kvržične bakterije.

Bakterije žive u simbiozi s biljkom- od biljke uzimaju ugljikohidrate (šećere), a biljka

uzima potrebni dušik. Kvržice su prave tvornice dušika i u njima bakterije pretvaraju

anorganski dušik (N2) iz atmosfere u kojoj ga ima u izobilju (oko 80%), u amonijačni oblik

(NH4+) pristupačan za biljku(Vratarić i Sudarić, 2008.).Kvržice se stvaraju odmah nakon

infekcije korijena bakterijama Bradyrhizobium japonicum kroz korijenove dlačice. Većina

kvržica razvija se na glavnom korijeno i to u plićem sloju od 10 do 15 cm, dok se na

jednom korijenu biljke može naći i do 100 kvržica. Nodule bakterija su osjetljive na

vanjske uvjete, posebice na nedostatak vlage. Uništavaju ih i bakteriofagi pa se moraju

unositi u tlo kod svake sjetve inokuliranim sjemenom (Vukadinović i Lončarić, 1998.).

5

2.4. Stabljika

Kod soje razlikujemo indeterminirani (nedovršeni) i determinirani (dovršeni) tip rasta

prema tipu habitusa. Poznata je i novija podjela semideterminirani tip.

1. Indeterminirani (nedovršeni) tip rasta- cvatnja počinje na petom-šestom nodiju,

biljka dalje postupno raste i cvjeta, rast prestaje kasno, tek pred fiziološki zriobu.

Stabljika je visoka s velikim brojem nodija čija je rodnost prema vrhu biljke slabija.

U odnosu na determinirani tip rasta biljka je višeg rasta.

2. Determinirani (dovršeni) tip rasta- sorte ovog tipa najprije narastu više od 80%

potrebne visine. Zatim procvjetaju na svim nodijima, tako da poslije početka

cvatnje, za nekoliko dana prestaje svaki rast biljke. Stabljike su nešto niže i s

većom mogućnošću grananja.

Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji ima relativno uspravnu i čvrstu stabljiku,

prosječne visine od 80 do 120 cm i prosječne visine do prve mahune od 4 do 16 cm. Kada

se uzgajaju na plodnim teškim tlima s puno vlage, sve sorte više podliježu nego one koje

su uzgajane na lakšim i suhim tlima, slabe plodnosti.

2.5. List

Postoje četiri tipa sojinih listova:

1. Kotiledoni

2. Jednostavni primarni listovi

3. Troliske

4. Trokutasti listovi-zalisci

Jednostavni ili primarni listovi formirani su još u sjemenci i dobro su razvijeni kada

klijanac izbija na površinu. Većina sorata soje imaju listove s tri liske i, uglavnom su

podjednake veličine na cijeloj stabljici, a broj im se kreće ovisno o sorti i uvjetima uzgoja

(Slika 3.). Prosječno 15-20 listova po stabljici, a maksimalno do 100 listova.

6

Slika 3. List soje


2. 6. Cvijet

Cvijet soje veličine je 3-8 mm, a formira se na svakom pazušcu lista na stabljici i granama.

Boja cvijeta može biti bijela, ljubičasta ili kombinacija bijeloljubičaste boje. Početak

cvatnje kontrolira je fotoperiodizmom, temperaturama i genotipom. Sojine biljke rastu i

cvjetaju prema habitusu rasta. Cvjetovi su leguminozne građe, a sastoje se od čaške,

prašnika, vjenčića i tučka. Kod indeterminiranog tipa rasta, cvjetovi se stvaraju

progresivno prema vrhu glavne stabljike i grana u pazušcima listova, a skupljeni su u cvat

tipa grozda 3-5 cvjetova. Na vrhu stabljike ovih sorata formiraju se 2-3 aksilarne cvati.

Kod determiniranog tipa rasta biljke soje narastu i procvjetaju u svim nodijima.

2.7. Mahuna (plod)

Mahuna soje je srpastog, okruglog i spljoštenog oblika. Varira po veličini i na istoj biljci,

kao i između sorata, uz značajno djelovanje vanjskih čimbenika. Oblik mahune vezan je za

broj i oblik sjemenki. Mahuna sadrži 1-5 zrna. Većina sorata u komercijalnoj proizvodnji,

u prosjeku, ima 2-3 zrna u mahuni. Tijekom vegetacije znatan broj zametnutih i formiranih

mahuna otpadne. Boja mahuna u sezoni rasta je zelena, a u zriobi od vrlo svijetle

slamnatožute do gotovo crne (Slika 4.). U proizvodnji se često susrećemo s problemom

nisko formirane prve mahune na stabljici soje, zbog čega su veći gubici u žetvi.

7

Slika 4. Mahuna soje


2.8. Dlake

Dlake soje su jednostanične i nastaju iz stanica epiderme. Normalna sojina biljka je

prekrivena dlakama. Većina sorata ima prosječnu količinu dlaka. Dlake variraju od biljke

do biljke, što znači da se na nekim biljkama nalaze guste dlake dok na nekim se nalaze vrlo

rijete dlake. Boja dlaka je smeđa ili siva. Većina dlaka stoji pod pravim kutom tj. uspravno

na stabljiku (Vratarić, 1986.).

8

3. EKOLOŠKI UVJETI ZA PROIZVODNJU SOJE

3.1. Tlo

Soja kao ratarska kultura uspijeva na mnogim tipovima tla. Velikom većinom soja se

uzgaja na dubokim plodnim tlima jer tamo najbolje uspijeva jer su tla plodna te bogata

humusom, sadrže pH 7, te dobre vodozračne osobine. No daje i dobre rezultate na

siromašnijim tlima ako tlo ima dovoljno vode tijekom cijele vegetacije. Potrebno je da tlo

nije kiselo ni slano, da su vodozračni odnosi dobri, a hranjiva dovoljna u pristupačnom

obliku. Velika razlika u tlima je zbog kisele reakcije tla na zapadnim područjima. Posebno

je važna prozračnost tla za soju, o čemu ovisi rast korijenskog sustava kao i aktivnost

kvržičnih bakterija. Uz ove sve navedene uvjete, jako je važna i agrotehnika koja mora biti

prilagođena tipu tla.

3.2. Klima

Klima je jako bitan čimbenik kod većine ratarskih kultura pa tako i kod soje. Soja uspijeva

u uvjetima tropske, suptropske, umjerene i kontinentalne klime što omogućuje veliki broj

sorata različitih grupa zrioba. Kao jedan od čimbenika, nadmorska visina ima manji utjecaj

kod soje ako su ostali agroekološki uvjeti zadovoljeni. Uspješno se uzgaja i na 2000 m

nadmorske visine u tropskom pojasu.

3.3. Svjetlo

Soja je biljka kratkog dana. Svjetlo je važan energetski izvor u procesima fotosinteze, jer

se samo na svjetlosti stvara klorofil. Duljina dnevnog osvjetljenja i spektralni sastav svjetla

značajno utječu na morfološke osobine soje. Prema Kupermanu (1968.) spektralni sustav

svjetla je važan za diferenciranje cvjetova, a Molnar (1998.) navodi da dugovalno crveno-

narančasto svjetlo usporava, a kratkovalno plavo-ljubičasto ubrzava cvatnju. Svjetlo inicira

početak cvatnje. Također je svijetlost bitna za funkcioniranjefotosintetskogmehanizma,

koji utječe na: fiksaciju dušika (N), ukupnu proizvodnju suhe tvari, urod zrna i slično. Soja

je biljka koja po načinu fotosinteze odgovara C3 tipu. Prema potrebi soje za svjetlom, u

Hrvatskoj dobro uspijevaju sorte soje II. grupe zriobe, stime da su na istočnom području

proizvodne regije glavne sorte I. grupe zriobe, a nazapadnom području sorte 0 grupe

zriobe.

9

3.4. Vlaga

Najvažniji činitelj u biljnoj proizvodnji je voda. Ona je ekološki činitelj koji služi kao

„pogonsko gorivo“ u svim fiziološkim procesima – usvajanju hranjivih tvar iz tla i u

proizvodnji organskih tvari. Sinteza za stvaranje organskih tvari odigrava se samo uz

prisutnost dovoljne količine vode. Jedino se u vodi događaju različite kemijske reakcije. Za

vrijeme rasta voda služi kao prenositelj hranjivih elemenata i proizvoda izmjene tvari iz

pojedinih organa i tkiva u druge. Za vrijeme klijanja sjeme soje treba apsorbirati vode više

od 50 % svoje mase da bi moglo klijati, a to je više vode nego što je potrebno kukuruzu

(45-48 % njegove mase). U procesu klijanja suvišna voda može naštetiti biljci jednako kao

i njezin manjak uslijed dulje suše. U razdoblju od nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje

mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih posljedica na urod, ali ostaju niže. Na porast

biljke također utječe i prevelika vlažnost jer blokira zrak. Potreba za vodom raste kako

raste i sojina biljka. Osim vlage zemljišta, koja je ovisna o oborinama i tipu tla, za soju je

važna i relativna vlaga zraka.U kritičnim fazama rasta i razvoja relativna vlaga zraka ne bi

smjela biti ispod 65 %. Sojina biljka vrlo dobro iskorištava jutarnju rosu. Optimalna

vlažnost zraka je 70-80 %. Mederski i sur. (1973.) utvrdili su veliku razliku između sorata

soje u izdržljivosti na stres zbog pomanjka vode tijekom vegetacije. Rani stres uslijed

pomanjka vode može značajno smanjiti lisnu masu (Ciha i Brun, 1975.).

3.5. Toplina

Soja tijekom razvitka ima određene zahtjeve prema toplini za odvijanje mnogobrojnih

životnih procesa, od klijanja sjemena do zriobe kompletne biljke. Prema Holmbergu

(1973.), slijedi tablični prikaz temperaturnih zahtijeva tijekom različitih faza razvoja soje

(Vratarić i Sudarić, 2008.). Utjecaj temperature je važan i za rast korjenastog sustava i

apsorpciju pojedinih hranjiva. Masa korijena je najveća kada su temperature između 27 °C

i 32 °C. Korijen soje bolje apsorbira kalij kada su temperature tla iznad 12 °C i rastu do 32

°C, dok je kod prijema kalcija i magnezija obrnuto.Temperature također značajno utječu i

na razvoj lisne mase. Razvoj listova se povećava povećanjem temperature u rasponu od 18

ºC do 30 ºC (Ciha i Brun, 1975.). U rano proljeće soja je osjetljiva na niske temperature, ali

manje nego kukuruz i grah. Mrazevi pri -5 ºC ne nanose štetu u fazi klijanja. Tijekom

intenzivnog rasta soja zahtijeva relativno visoku temperaturu (20 ºC-25 ºC). Niske

temperature u stadiju cvatnje i sazrijevanja odgađaju zriobu, a ispod 14 ºC prestaje svaki

rast. Cvjetovi na temperaturi od -1 ºC izmrzavaju. Nedozrele mahune izložene temperaturi

10

zraka od -2,5 ºC oštećuju se, a na temperaturi od -3,5 ºC izmrzavaju, uz velike razlike

među sortama (Sunj Sin Dun, 1958.). U ispitivanjima u Osijeku temperatura zraka od 23

°C i tla od 24 °C, u prosjeku pozitivno utječe na ukupni broj cvjetova, uz veliku

povezanost oborina i temperature zraka (Vratarić, 1983.).

11

4. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SOJE

4.1. Plodored

Kao ratarskoj kulturi, soji je plodored od velike važnosti. Plodored, kao preventivna mjera

očuvanja zdravstvenog stanja soje sve je važniji zbog porasta bolesti soje i to prvenstveno

gljivičnih oboljenja. U istočnoj Hrvatskoj uzak je plodored uljnih kultura tj. smjenjuju se u

uskom vremenskom periodu suncokret, soja i ozima uljana repica kod kojih je poznato da

imaju zajedničkih bolesti. Soja je jedan od najboljih predusjeva za mnoge ratarske kulture.

Ona putem kvržičnih bakterija veže dušik iz tla i obogaćuje tlo organskom tvari. Najbolji

predusjevi za soju su strna žitarica, šećerna repa i kukuruz koji nije tretiran velikim

dozama triazinskih herbicida. Primjer nekoliko plodoreda: kukuruz – soja - pšenica,

pšenica – soja - kukuruz, kukuruz – soja – pšenica - šećerna repa, no to je teško odrediti jer

je velika različitost područja na kojim se uzgaja soja. Soju ne bi trebalo sijati 4-6 godina na

istoj njivi nakon suncokreta i ozime uljane repice (Molnar, 1999.).

4.2. Kvaliteta sjemena

Kvalitetno sjeme preduvjet je visokog uroda. Sjeme treba biti iz kontrolirane proizvodnje

praćeno certifikatom o kvaliteti, u skladu s propisima o sjemenarstvu. Kvaliteta sjemena je

jedno od jamstava sigurnog uroda zrna i zato treba isključivo sijati sjeme prve kvalitete

klijavosti. Posebno je važno da je sjeme dobre kvalitete, pogotovo jer se znaju dogoditi loši

agroekološki uvjeti nakon sjetve, npr. duže razdoblje hladnog i vlažnog vremena.

4.3. Bakterizacija sjemena

Bakterizaciju sjemena soje prije sjetve bakterijama Bradyrhizobioum japonicum ssp. treba

smatrati obaveznom i učinkovitom mjerom u tehnologiji proizvodnje soje. Posebno je

važna za tla gdje soja nije nikad uzgajana ili gdje soja nije uzgajana duže vrijeme.

Unošenjem bakterija fiksatora dušika u tlo popravlja mu se struktura, povećava se sadržaj

bjelančevina u zrnu soje, štede se dušična gnojiva za sljedeću kulturu. Bakterizacija

sjemena obavlja se neposredno prije sjetve, isti dan jer veći dio bakterija ugiba u roku u 12

sati. Na našem tržištu poznat je pripravak „Biofixin-S“ Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Pripravak nije otrovan i može ga se primjenjivati bez zaštitne opreme. Bakterizaciju

12

sjemena nužno je obavljati u hladu i ne bi smjela biti izložena sunčevim zrakama. Postupak

se može obavljati u: miješalicama za beton, plastičnim vrećicama i buradima, a može i

izravno u spremniku sijačice što ovisi o količini sjemena. Kod pripravka nužno je paziti na

količinu vode jer ako se prekorači doza vode može doći do bubrenja i oštećenja sjemena,

no i ako se stavi premalo vode onda neće biti uspješan postupak bakterizacije. Učinkovitost

predsjetvene bakterizacije sjemena soje može se poboljšati primjenom tvari koje

povećavaju adheziju preparata na sjeme. Na taj se način osigurava veći inicijalni inokulum

u tlu, što utječe na stvaranje većeg broja i mase kvržica, što u konačnici rezultira i većim

ostvarenim prinosom (Milaković i sur., 2012.). Uspjehu bakterizacije, kako rastu tako i

aktivnosti kvržica, značajno doprinose optimalne temperature i vlažnost tla. Temperature

koje pogoduju nodulaciji u rasponu 7 °C-36 °C, a optimalne 20 °C-30 °C. Što se tiče

vlažnosti tla, ona je optimalna za formiranje kvržica 60-70 % maksimalnog vodnog

kapaciteta tla. Smatra se da je bakterizacija uspjela ako na svakoj sojinoj biljci ima dobro

razvijenih 15-30 kvržica.

4.4. Rokovi sjetve

Rok sjetve mora se uskladiti sa sljedećim činiteljima:

Shema 1. Važni činitelji kod rokova sjetve soje


SORTA

ZEMLJOPISNA ŠIRINA

KLIMATSKI ČINITELJI

AGROPEDOLOŠKI ČINITELJI

CILJ UZGOJA

13

Soju se kao proljetni usjev sije u isto vrijeme kao i kukuruz, ali to ovisi i o klimatskim

uvjetima područja uzgoja jer ima gotovo iste temperaturne zahtjeve pri klijanju kao i

kukuruz. Najsigurnija sjetva soje je kada je temperatura u površinskom sloju tla (do 8 cm)

između 8 °C i 10 °C. Prema dugogodišnjem praćenju proizvodnje, optimalni rokovi u

našim proizvodnim područjima uzgoja su od 20. travnja do 10. svibnja (Vratarić i Sudarić,

2000.).

4.5. Način sjetve i broj biljaka po hektru (ha)

Soja se može sijati na nekoliko načina: na uske i široke redove, u trake, u kućice, a i širom

kao postrni usjev. Kod nas (RH) prevladava sjetva u redove na razmak 45 ili 50 cm. Izvodi

se pneumatskim sijačicama.

Raspored biljaka treba podesiti tako da one potpuno pokriju površinu tla između redova, tj.

biljke bi svojom masom trebale zatvoriti redove do razdoblja pune cvatnje, a posebno do

razdoblja nalijevanja zrna. Broj biljaka po hektru treba osigurati za sorte u skladu s grupom

zriobe. Potrebnu količinu sjemena izračuna se na osnovi upotrebne vrijednosti sjemena.

Posebno je važno za rane sorte da ih se ne sije rijetko, a za kasne sorte da ih se ne sije

pregusto, naročito ako su manje otporne polijeganju.

4.6. Određivanje količine sjemena za sjetvu

Stvarna količina sjemena soje = sjetvena norma (kg/ ha) izračunava se iz odnosa teoretske

količine – potrebe sjemena i upotrebne vrijednosti sjemena.

Uporabna vrijednost dobiva se dijeljenjem umnoška klijavosti i čistoće sjemena (%) sa

100:

Uporabna vrijednost (%)= č𝑖𝑠𝑡𝑜ć𝑎(%)𝑥𝑘𝑙𝑖𝑗𝑎𝑣𝑜𝑠𝑡 (%)

100

Sjetvena norma (kg/ha)=𝑡𝑒𝑜𝑟𝑒𝑡𝑠𝑘𝑎𝑝𝑜𝑡𝑟𝑒𝑏𝑎(

𝑘𝑔

ℎ𝑎)𝑥 100

𝑢𝑝𝑜𝑟𝑎𝑏𝑛𝑎𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡

4.7. Dubina sjetve

Soju treba sijati na dubini 4-6 cm (Pospišil, 2010.).Sjetvom dublje od 6 cm postoji

opasnost da sjeme dođe u zonu inkorporiranih herbicida, koji oštete klicu, takvo sjeme ili

14

dugo niče ili uopće ne iznikne, ali dubina ne smije biti također ispod 3 cm jer dolazi do

opasnosti fitotoksičnosti površinskih herbicida.

4.8. Žetva soje

Kvalitetna i pravovremena žetva je jako bitan čimbenik za uspješnu proizvodnju. Čim

usjev dođe do odgovarajuće vlage i sazrije treba se pristupiti žetvi. Kombajn prije žetve

treba podesiti i preurediti kako bi se žetva obavila s najmanjim mogućim gubicima.

Žetva se izražava u kg/s pšenične mase pri težinskom odnosu: zrno : slama = 1:1, normalna

vlažnost zrna je 14-15 %. Gubici zrna soje mogu nastati i prije žetve radi pucanja mahuna.

Glavni gubici prilikom žetve su na hederu.

Treba kontrolirati i podesiti slijedeće stavke:

1. Aparat za rezanje koraka 76,2 mm, brzina kombajna 5,4 km/h

2. Visina reza je najmanje 60 (80-100) mm, rezni aparat je pod kutom od 19°

3. Položaj vitla (motovila) gore - dolje, naprijed - nazad

4. Ukošenost pick - upa prstiju vitla

5. Broj okretaja vitla

6. Broj okretaja dvostranog pužnog skupljača odrezane mase

7. Agresivnost uvlačenih prstiju puža hedera

Danas postoje vrlo kvalitetni fleksibilni dodaci na heder kombajna koji se mogu ugraditi na

žitnom kombajnu. Suština fleksibilnog dodatka je da kopira teren u pravcu okretaja i

poprijeko na pravac kretanja i niže tlu reže biljke te na taj način ostavlja manje mahuna na

strnjaku tj. smanjuje gubitke u žetvi (Čuljat i Barčić, 1997.; Malinović i sur., 1998.).

15

5. GNOJIDBA SOJE

Dušik i kalij soja zahtjeva u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfor i sumpor u vrijeme

formiranja i nalijevanja zrna. Soja nema velikih zahtjeva prema gnojidbi dušikom ukoliko

su razvijene kvržične bakterije na korijenu koje fiksiraju dušik iz zraka i mogu sintetizirati

¾ potrebnog dušika za biljku (Vukadinović i Lončarić, 1998.). Dušična gnojidba pozitivno

djeluje na urod soje ukoliko se unosi u proljeće, u vlažno, hladno, slabo plodno i tlo kisele

reakcije jer se tada ne formiraju kvržične bakterije već soja direktno usvaja dodatni dušik

iz mineralnih gnojiva.

Potrebe soje za hranjivima kreću se ovisno o plodnosti tla i mogućnosti fiksacije dušika.

Na plodnim tlima i gdje postoji mogućnost fiksacije dušika kvržičnim bakterijama iz zraka

u osnovnoj gnojidbi i visokim sadržajem fosfora i kalija u osnovnoj gnojidbi unosi se oko

400 kg/ha NPK 7-20-30. Ukoliko se soja proizvodi loše plodnim tlima i tlima kisele

reakcije gdje nema mogućnosti razvoja kvržičnih bakterija i fiksacije dušika iz zraka

potrebno je primijeniti veće količine dušičnih gnojiva. U osnovnoj obradi tla unosi se

ukupna količina gnojiva s niskim sadržajem dušika i visokim sadržajem fosfora i kalija i

tada se primjenjuje NPK 7-20-30 u količini oko 500 kg/ha. U proljeće, prije sjetve

zatanjura se oko 150 kg/ha UREE ili oko 150-200 l/ha UAN-a koji se unosi u tlo zajedno s

herbicidima protiv korova u soji. Kad se prije sjetve doda UREA nije potreba prihrana, a u

suprotnom se prihranjuje s 200 kg/ha KAN-a na tlima s niskom pH reakcijom tla.

Ako su dobro razvijene kvržice na korijenu soje, nije potrebno dodavati dušična gnojiva jer

ga kvržične bakterije dovoljno fiksiraju, što uu poljskim uvjetima može iznositi i do 160

kg/ha biološki vrijednog dušika.

16

6. SUZBIJANJE KOROVA

Rasprostranjenost korovnih vrsta u usjevu soje i gustoća korovnih biljaka ovise o količini

oborina tijekom vegetacije, tipu tla, temperaturama tla i zraka te o tehnologiji proizvodnje.

Korovi mogu izravno i neizravno nanositi štetu. Domaćini su bolestima i štetnicima.

Robusni korovi otežavaju žetvu, povećavaju vlažnost zrna u žetvi, te umanjuju vrijednost

zrna(Vratarić i Sudarić, 2008.). Neki od korova su otrovni i štetni za ljude i životinje.

Većinom je riječ o pelinolisnom limundžiku (Ambrosia artemisiiofolia L.) (Slika 5.) koji

izaziva alergijske reakcije. Najefikasnije suzbijanje korova u soji vrši se uporabom

herbicida. Ova alternativa se pokazala ujedno najboljim i najbržim preparatom za

suzbijanje korova. Kemijsko suzbijanje (uporaba herbicida) dopunjuje mehaničko

suzbijanje gdje je glavna mjera suzbijanja korova međuredna kultivacija. U Hrvatskoj

dominiraju jednogodišnji uskolisni (travni) korovi i jednogodišnji širokolisni korovi.

Slika 5. Pelinolisnilimundžik, ambrozija (Ambrosia artemisiiofolia L.)

(Izvor: https://www.themajka.com/viewtopic.php?t=1710)

Prema Oërke i sur. (1994.) više od jedne trećine ukupne štete na soji izazvane bolestima,

štetočinama, korovima pripada upravo korovima. Maceljski i sur., (1997.) su izračunali da

soji u Hrvatskoj, kada provodimo mjere dobrog gospodarenja korovi nanesu 10 % gubitka

prinosa dok bolesti nanesu 5 %, a štetnici 5,3 % gubitka prinosa.

https://www.themajka.com/viewtopic.php?t=1710

17

6.1. Herbicidi

Prema načinu primjene herbicide dijelimo na:

1. Herbicidi prije sjetve soje (presowing) – unose se najčešće tanjuračom ili

sjetvospremačem i s ostalim oruđima koja imaju rotirajuća radna tijela, na dubinu

7-10 cm.

2. Herbicidi nakon sjetve, a prije nicanja soje (preemergence) – djelotvornost ovisi

najviše o klimatskim uvjetima prvih 10 dana nakon tretiranja. Korovne biljke

upijaju ih preko korijena, ali pri tome je potrebna i umjerena kiša (iznad 10 mm)

kako bi ih mogla unijeti u tlo gdje kliju korovi.

3. Nakon nicanja soje (post emergence) - zasniva se na fazi razvoja biljke soje, zatim

na dozaciji herbicida, te na osnovi morfoloških i fizioloških razlika između biljaka

soje i biljaka korova.

18

7. MATERIJAL I METODE

7.1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivan Barišić-Jaman

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo „Ivan Barišić-Jaman“ osnovano je u ožujku, 2016.

godine., nalazi se u Satnici Đakovačkoj (Kralja Tomislava 50). Na OPG – u je zaposlen

samo vlasnik – Ivan koji je po zanimanju poljoprivredni tehničar. OPG se uz ratarstvo bavi

i stočarstvom.

OPG raspolaže s površinom od 50 ha. Na parcelama uzgajaju se: pšenica, ječam, zob,

kukuruz, DTS, uljana repica, suncokret i soja.

Na istoj adresi, OPG je u suradnji sa ABC obrt u poljoprivredi vl. Željko Barišić-Jaman,

sve poslove obavljaju zajedno te dijele traktore i traktorske priključke.

Tablica 2. Mehanizacija kojom raspolažu OPG i Obrt u poljoprivredi „Barišić-Jaman“

Naziv traktor/priključak

Traktor - John Deere 6155m

Traktor - John Deere 6520

Kombajn – Deutz-Fahr 4065H

Sijačica – Amazone D9 3000 Special, Kukuruzna sijačica – 4 reda

Rotodrljača – Vogel&noot

Razbacivač mineralnog gnojiva – Amazone ZA-M 1001

Prskalica – Agromehanika 800l

Plug – četverobrazdni plug Eberhardt

Tanjurača – OLT Tisa

Sjetvopremač– Pecka

19

7.2. Agrotehnika soje na OPG-u „Ivan Barišić-Jaman“

Proizvodnja soje na OPG-u „Ivan Barišić-Jaman“ zastupljena je na oko 10% ukupnih

površina koju OPG obrađuje.

Tijekom jeseni (listopad), obavljena je osnovna obrada tla, duboko oranje na dubinu od 35

cm, obrada je izvedena traktorom John Deere 6155m i plug Eberhardt 4x4 (Slika 6.)

Slika 6. Duboko jesensko oranje


Predsjetvena priprema tla u proljeće ima glavni zadatak pripremiti tlo za kvalitetnu sjetvu i

stoga joj treba pokloniti posebnu pažnju. Dobro priređena, ravna i rastresita, dovoljno

vlažna i topla površina osigurava kvalitetnu sjetvu (Vratarić iSudarić, 2008.). Predsjetvena

gnojidba tla sa NPK 15:15:15 300 kg/ha (Slika 7.).

Slika 7. Predsjetvena gnojidba tla


20

Predsjetvena priprema tla 13.04.2018. obuhvaćala je jedan prohod tanjurače Olt Tisa na

dubinu od 10cm te jedan prohod sjetvospremača Pecka na dubinu od 10cm, priključke su

vukli John Deere 6155M i John Deere 6520 (Slika 8. i 9.).

Slika 8. Predsjetvena obrada tla Slika 9. Predsjetvena obrada tla

tanjuračom sjetvospremačem


Sjetva je obavljena 15.04. 2018. Zastupljena je jedna sorta „NS Maximus“, količina

sjemena 120 kg/ha na dubinu od 3 cm uz međuredni razmak od 12.5 cm, sjetva je

obavljena sa rotodrljačom Vogel&noot za dodatno usitnjavanje zemlje te žitnom sijačicom

Amazone D9 3000 Special koje je vukao traktor John Deere 6155M (Slika 10.).

Slika 10. Sjetva soje


21

Bakterizacija sjemena obavlja se neposredno prije sjetve, isti dan (Slika 11.). Treba ju

obavezno obavljati u hladu i ne izlagati sunčevim zrakama. Bitno je da se bakterizirano

sjeme posije što prije, a najbolje je u roku od 2 sata u dobro pripremljenu zemlju sa

dovoljno vlage. (Vratarić i Sudarić, 2008.).

Slika 11. Inokulant za predsjetvenu bakterizaciju sjemena soje


Obavljena je jedna prihrana 10.05.2018. sa KAN-om u količini od 100 kg/ha, rasipač

Amazone ZA-M 1001 i traktor John Deere 6520. Za visoke urode soje potrebna je

odgovarajuća mineralna ishrana.

S adekvatnom gnojidbom umanjujemo djelovanje stresnih klimatskih uvjeta. Potrebe za

hranivima se povećavaju od početka cvatnje do mahunanja i nalijevanja zrna. Maksimalne

doze dušika i kalija potrebne su u fazi cvatnje i formiranja mahuna, a fosfora i sumpora u

vrijeme formiranja i nalijevanja zrna.

Korovi u soji najveću štetu nanose u prvih 2-3 tjedna nakon nicanja. Zbog rano nicajućih

korova koji znatno utječu na urod, potrebno ih je pravovremeno suzbijati. Mogu smanjiti

urod od 10 do 100%, ovisno o vrsti i količini te agroekološkim uvjetima uzgoja soje.

Odmah nakon sjetve, a prije nicanja soje i korova primijenjen je zemljišni herbicid

(Slika12.) Sencor SC 600 u dozi od 0,55 l/ha uz utrošak vode od 250 l/ha. Služi za

suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova.

22

Slika 12. Primjena zemljišnog herbicida odmah nakon sjetve, a prije nicanja soje i korova


Korovi u usjevu soje zauzimaju njen nadzemni i podzemni prostor, zasjenjuju i guše ju,

boreći se s njom za svjetlo i prostor. Troše velike količine vode i mineralnih hranjiva iz tla,

a zbog povećanog zasjenjivanja i povećane transpiracije snižavaju temperaturu tla i isušuju

ga.

Velika su smetnja u kvalitetnom obavljanju agrotehničkih mjera i to posebno u žetvi i

uskladištenju konačnih proizvoda.Najveće probleme je radila ambrozija, bijela loboda i

boca. Tijekom vegetacije soja je bila tretirana još dva puta.

Korišteno je sredstvo Corum uz dodatak okvašivač DASH u dozi:0,9 l/ha + 0,5 l/ha

Tretiranje je obavljeno kada su korovi bili oko 2-3 cm. 05.05.2018.I ponavljanje za 10-ak

dana istim sredstvima i dozom. Žetva je ozbiljan i odgovoran posao. Kvalitetna i

pravovremena žetva je uz ostalo bitna za uspjeh proizvodnje. Čim su usjevi zreli i vlaga

dostigne zadovoljavajuću razinu treba se pristupiti žetvi (Slika 13.), a zrna soje mogu

nastati i prije žetve, kad mahune pucaju zrno pada na tlo (Vratarić, 1986.).

Žetva se obavila žitnim kombajnom Deutz-Fahr 4065H, 10.09.2018. kada je vlaga bila 13

%, uz ostvareni prinos 4 t/ha.

23

Slika 13. Žetva soje


7.3. Vremenske prilike tijekom 2018. godine

Prema višegodišnjem prosjeku 1965. -1995. vidljivo je da je tijekom toplog razdoblja

godine prisutna dovoljna količina oborina, osim tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz)

(Grafikon 1.)

Grafikon 1.Heinrich-Walter klimadijagram za višegodišnji prosjek 1965./1995.

-15

0

15

30

45

60

75

90

-5

0

5

10

15

20

25

30

0 0 0 0 0 0 0

24

Tablica 3. Vremenske prilike tijekom 2018. godine, oborine (mm) i temperature (°C)

(Izvor: DHMZ-postaja Osijek)

Analiza količina oborine za travanj 2018. godine (Tablica 3.) bile su ispod višegodišnjeg

prosjeka (1965.-1995.) (Tablica 4.). Oborinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2018. godine

u istočnoj hrvatskoj opisanesu kao vrlo sušno razdoblje. Sjetva je obavljena 15.04., ali suša

nije stvarala velike probleme jer se koristio jedan dio zimske vlage pa su faze klijanja i

nicanja odrađene u optimalnom roku. U svibnju je pala nezapažena količina u odnosu na

travanj, ali ni to nije utjecalo negativno na usjev soje, dok su se oborine u lipnju i srpnju

pokazale iznad višegodišnjeg prosjeka što je nadoknadilo sušno razdoblje u travnju i

svibnju.

Agrotehničke mjere su obavljene na vrijeme (gnojidba, zaštita), ali na nekim dijelovima

parcele je ležala voda koja je pomoću izvlačenja jarka otišla u odvodni kanal. Kolovoz i

rujan su imali veće oborine u odnosu na travanj i svibanj pa je soja donekle bila

opskrbljena vodom, u rujnu je obavljena žetva kojoj je vrijeme pogodovalo. Prema

raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za travanj 2018. godine opisane su

Oborine, mm Temperature, °C

IV 19,8 16,3

V 27,2 20,1

VI 127,8 21,2

VII 138,3 22,2

VIII 39,9 24,2

IX 33,1 17,3

X 14,8 14,1

SUMA: 400,9 PROSJEK: 19,35

25

dominantnom kategorijom ekstremno toplo (cijela Hrvatska) (Tablica 3.). Travanj 2018.

godine obilježile su srednje mjesečne temperature zraka više od višegodišnjeg prosjeka

(1965. - 1995.). Gledajući kroz mjesece, pojedinačno, mjesec u kojem je najveći rast

temperature zabilježen u 2018. godini bio je kolovoz, koji je bio za 4,1 °C topliji u odnosu

na višegodišnji prosjek (1965.-1995.) dok je listopad bio za 0,8 °C hladniji od

višegodišnjeg prosjeka (1965-1995.) (Tablica 4.).

Tablica 4. Oborine i temperature za višegodišnji prosjek 1965.-1995.

(Izvor: DHMZ-postaja Osijek)

Oborine, mm Temperature, °C

IV 50,7 11,1

V 59,2 16,5

VI 88,7 19,7

VII 67,8 21,2

VIII 56,3 20,1

IX 55,1 16,5

X 50,9 11,1

SUMA 428,7 PROSJEK 16,6

26

8. REZULTATI S RASPRAVOM

Travanj i svibanj bilježe manjakvode od cca 60 mm. Sušno razdoblje nije jako utjecalo na

sjetvu jer se koristila zimska vlaga za klijanje i nicanje, soja je sijana čak i prije optimalnih

rokova što puno znači za izbjegavanje velikih temperatura tijekom ljeta i nedostatka

oborina.

U lipnju bilježimo višak vode od cca 39mm, što je nadoknadilo sušno razdoblje tijekom

travnja i svibnja. Prema prosjeku očekuje se oko 127,8 mm oborina, a zabilježeno je veliki

suvišak oborina od 88,8 mm. U srpnju je zabilježen višak vode od 70, 5 mm dok je

višegodišnji prosjek iznosio 138,3 mm.

Tijekom kolovoza, rujna i listopada zabilježen je manjak oborina od 74,9 mm. Nakon

završenog posljednjeg zahvata u proizvodnom procesu daljnji period oborina nije imao

utjecaja na usjev soje gdje je tijekom listopada zabilježen manjak oborina od 36,1 mm

oborina, a žetva je obavljena u rujnu (Grafikon 2.).

Prinos soje na parcelama OPG-a „Ivan Barišić-Jaman“ koja je bila zasijana na približno 16

jutara je bio oko 4 t/ha, masa 1000 zrna iznosila je 170 g uz visoki sadržaj ulja od 22 %.

Grafikon 2. Odstupanja oborina (mm) u 2018. godini od višegodišnjeg prosjeka

1965./1995.

-30,9 -30,0

39,1

70,5

-16,4-22,4

-36,1

-60,0

-40,0

-20,0

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

IV V VI VII VIII IX X

Prosjek 1965./1995.

27

U pogledu srednjih mjesečnih temperatura, u odnosu na višegodišnji prosjek, travanj je bio

daleko najtopliji mjesec u godini, temperatura je iznosila čak za 5,2 °C više od

višegodišnjeg prosjeka (Grafikon 2.).

Grafikon 3. Odstupanja temperatura (°C) u 2018. godini od višegodišnjeg prosjeka

1965./1995.

Kada sagledamo mjerenje temperatura od travnja do listopada možemo reći da je 2018.

godina bila kišovitija u početnom dijelu vegetacije (sjetva, klijanje, nicanje), a manje kišna

tijekom cvatnje, nalijevanja i formiranja zrna.

Travanj je rušio rekorde i to za 5,2 °C. Srednja mjesečna temperatura lipnja bila je za 3,6

°C veća od prosjeka. Prema višegodišnjem prosjeku srednja mjesečna temperatura za

srpanj je 21,2 °C, što znači da je povećanje iznosilo 1,5 °C.Kolovoz i listopad su također

bili topliji od prosjeka i to za 3,3 °C i 2,8 °C. Tijekom srpnja zabilježen je manjak oborina

uz mali broj kišnih dana i veći broj sunčanih dana. Rujan je bio topliji od višegodišnjeg

prosjeka za 0,8 °C.

Prema Heinrich-Walterov-om klimadijagramu (Grafikon4.) vidljivo je da je 2018. godina

bila suprotna u odnosu na višegodišnji prosjek. Naime vidljiv je manjak oborina, odnosno

5,2

3,6

1,5

1

3,3

0,8

2,8

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

5

5,5

IV V VI VII VIII IX X

Prosjek 1965./1995.

28

sušni period tijekom travnja i svibnja što je uzrokovalo neznačajne probleme u bubrenju,

klijanju i nicanju soje, ali ipak je bilo vidljivo.

Nakon sušnog razdoblja slijede dva izrazito kišna mjeseca (lipanj i srpanj) što je utjecalo

na usporenu cvatnju usjeva, zadržavanje vode na parcelama koje su kopanjem jaraka otišle

u odvodni kanal.

U kolovozu i rujnu zabilježen je manjak oborina. S obzirom na vrijeme koje je pratilo

2018. godinu, prinos od 4 t/ha je i više nego zadovoljavajući.

Grafikon 4. Heinrich-Walter klimadijagram za višegodišnji prosjek 2018.

Soja je biljka kratkog dana. Većina sorata zahtjeva 10 i više sati mraka dnevno, a neke i 12

– 13 sati. Ukoliko su dani duži soja neće preći iz vegetativne u generativnu fazu razvoja.

Najoptimalnije temperature za njezin rast i razvoj su između 20 ºC i 25 °C. U razdoblju od

nicanja do cvatnje (60 dana) biljke soje mogu izdržati kratkotrajne suše bez većih

posljedica na urod, ali ostaju niže.

Potreba za vodom raste kako raste i sojina biljka. Optimalna vlažnost zraka za uzgoj iznosi

70 – 80 %. Soju se može uspješno uzgajati u suhom ratarenju tamo gdje je godišnji prosjek

oborina 600 – 700 mm, ako im je povoljan raspored tijekom vegetacije.

29

9. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog, zaključujem da je soja zahtjevna biljka. Treba detaljno obratit

pozornost na agrotehničke zahvate kako bi se ostvario maksimalan prinos. Uz agrotehničke

zahvate najbolje rješenje je analiza tla, time ćemo zaštititi tlo ukoliko je dovoljno zasićeno

određenim elementima (N, P, K) i ima ekonomski značaj. Uz sve navedeno, skoro

najvažniji čimbenik je plodored. Uljarice se ne bi smjele sijati na istoj parceli dugi niz

godina već se preporučuje da se svake 4 godine soja sije na istoj parceli. Kod žetve je jako

važno podesiti heder kako ne bi došlo do dodatnih gubitaka jer mahuna soje zna puknuti i

prije žetve. Kako se na sve više površina sije mogla bi postati veoma važnom ratarskom

kulturom kao što je danas pšenica.

Od soje se dobivaju razni proizvodi kao što su: kruh, tofu, sir, ulje i dr., što zadovoljava

ljudske potrebe. No soja se koristi i u ishrani životinja, ali važno ju je preraditi tako da ju

životinje ne jedu u prvobitnom stanju jer nema učinka u prirastu. Osjetljiva je na korove,

bolesti i nametnike. Što se tiče korova, ambrozija/pelinolisni limundžik šteti i biljci i

čovjeku (alergija). Pravilnim tretiranjem usjeva suzbitiće se korov, uništiti bolesti i ukloniti

nametnike. Dosta nametnika je došlo u HR upravo uvozom, a Hrvatska ima jaku granu

poljoprivrede i treba što više raditi na tome da ne moramo uvoziti soju ako je već možemo

sijati na svojim površinama.

OPG Ivan Barišić-Jaman sije oko 16 jutara soje isključivo za ishranu životinja. U usjevima

nikad nije došlo do velikih gubitaka što se tiče bolesti i nametnika, ambrozija je uvijek

prisutna, no i ona se uklanja sa određenim herbicidima. Jedini gubitak je vrijeme. Godina

bude ili kišna ili sušna što nikako ne odgovara biljci.

30

10. POPIS LITERATURE

1. Ciha, R. L., Brun, W.A. (1975.): Stomatol size and frequency in soybeans. Crop

Sci. 15: str. 309-313. doi:10.2135/cropsci1975.0011183X001500030008x

2. Državni zavod za statistiku, DZS (2019.): https://www.dzs.hr/ (20.05.2019.)

3. Čuljat, M., Brčić, J. (1997.): Poljoprivredni kombajni. Monografija, Poljoprivredni

institut Osijek.

4. Enken, V. B. (1959.): Soja. Seljosgiz. Moskva.

5. Holmerg, S.A. (1973.): Soybeans for cool temperature climates. Agrihortique

genetica. 0002-1172. str. 1-20

6. Hymovitz, T. (1984.): Anti-nutritional factors in soybeans: genetics and breeding.

Westview Press.

7. Kuperman F., M. (1966.): Biološka kontrola u biljnoj proizvodnji: (Metodika

određivanja, slike i kratak opis etapa organogeneze pedeset biljnih vrsta). Centar za

unapređivanje poljoprivrede SRS. str. 311.

8. Molnar, I. (1998.): Odnos soje prema spoljnim činiocima. Ur: Soja. Hrustić M.,

Vidić, M. Novi Sad – Bečej: str. 153-166.

9. Molnar, I. (1999): Plodoredi u ratarstvu. Naučni institut za ratarstvo i povrtlarstvo,

Mala knjiga, Novi Sad.

10. Milaković, Z., Kanižai Šarić, G., Veselovac, I., Kalajžić, I.J. (2012.): Djelotvornost

adhezivnih sredstava u predsjetvenoj bakterizaciji sjemena soje. Poljoprivreda

(Osijek) (1330-7142) 18, 1. str. 19-23

11. Maceljski, M., Cvjetković, B., Igrc Barčić, I.,Ostojić, Z.(1997.): Priručnik iz zaštite

bilja. Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu RH; Hrvatsko društvo

biljne zaštite. str. 245.

12. Malinović, N., Lazić, V., Đukić, N., Sinđić, M. (1998.): Mehanizacija u proizvodnji

soje. Novi Sad –Bečej. str. 375-397

13. Mederski, J., H., Jeffers D., L.,Peters, D., B. (1973.): Water and water relations (for

soy beans).In Caldwell, B. E. (ed) Soybeans: Improvement, Production and Uses

No. 16: Madison, Wisconsin, USA. American Society of Agronomy. str 391-416.

14. Nagata (1959.): Studies on the differentiation of soybeans in Japan with special

regard to that of southeast Asia. Proccedings of Crop Science Society of Japan. 28.

str. 79-82.

https://www.dzs.hr/

31

15. Oërke E. C., Dehne H. V., Schöbeck F., Weber, A. (1994.): Crop production and

crop protection. Estimated Lossesin Major Food and Cash Crops. ECPA, Hamburg

https://doi.org/10.1016/C2009-0-00683-7

16. Pospišil A. (2010.): Ratarstvo I. dio, Zrinski d.d.

17. Sunj Sin Dun (1958.): (prijevod sa kineskog). Moskva. 1958.

18. Vratarić (1986.): Proizvodnja soje, NIRO, Zadrugar, Sarajevo

19. Vratarić i Sudarić (2008.): Soja (Glycinemax (L.) Merr.). Poljoprivredni fakultet u

Osijeku. Poljoprivredni institut Osijek.

20. Vratarić i Sudarić (2000.): Soja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Poljoprivredni

institut Osijek.

21. Vratarić, M. (1983.): Utjecaj ekoloških faktora na oplodnju i zametanje mahuna

kod nekih sorata soje u odnosu na komponente prinosa na području Osijeka.

Disertacija. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji. Poseban

broj, Osijek.

22. Vukadinović, V., Lončarić,Z., (1998.): Ishrana bilja, Poljoprivredni fakultet u

Osijeku

Internetske stranice:

1. http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_1/HTM/soja.htm (03.04.2019.)

2. https://www.agroklub.com/ratarstvo/gnojidba-soje-i-suncokreta/9105/

(12.04.2019.)

3. https://www.chromos-agro.hr/najznacajniji-korovi-soji/ (25.04. 2019.)

4. https://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/soja-88/ (30.04.2019.)

5. http://www.fao.org/faostat/en/#home (01.05.2019.)

6. https://www.dzs.hr/ (03.05.2019.)

http://www.bilje.hr/POLJOPRIVREDA/AgBase_1/HTM/soja.htm

https://www.agroklub.com/ratarstvo/gnojidba-soje-i-suncokreta/9105/

https://www.chromos-agro.hr/najznacajniji-korovi-soji/

https://www.agroklub.com/sortna-lista/uljarice-predivo-bilje/soja-88/

http://www.fao.org/faostat/en/#home

https://www.dzs.hr/

32

11. PRILOG

POPIS SLIKA

Broj slike Naziv slike Izvor

1. Sjeme soje Željka Barišić-Jaman

2. Korijen soje sa razvijenim

kvržicama Bradyrhizobium

japonicum


3. List soje Željka Barišić-Jaman

4. Mahuna soje Željka Barišić-Jaman

5. Pelinolisnilimundžik, ambrozija

(Ambrosia artemisiiofolia L.)

:


6. Duboko jesensko oranje Željka Barišić-Jaman

7. Predsjetvena gnojidba tla Željka Barišić-Jaman

8. Predsjetvena obrada tla

tanjuračom


9. Predsjetvena obrada tla

sjetvospremačem


10. Sjetva soje Željka Barišić-Jaman

11. Inokulant za

predsjetvenubakterizaciju

sjemena


12. Primjena zemljišnog herbicida

odmah nakon sjetve, a prije

nicanja soje i korova



33

13. Žetva soje Željka Barišić-Jaman

POPIS GRAFIKONA

Broj grafikona Naziv grafikona

1. Heinrich-Walter klimadijagram za višegodišnji prosjek 1965./1995.

2. Odstupanja oborina (mm) zu 2018. godini od višegodišnjeg prosjeka

1965./1995.

3. Odstupanja temperatura (°C) u 2018. godini od višegodišnjeg prosjeka

1965./1995.

4. Heinrich-Walter klimadijagram za višegodišnji prosjek 2018.

POPIS TABLICA

Broj tablice Naziv tablice Izvor

1. Žetvena površina i prirod soje u HR (2010.-

2017.)

DZS (2019.)

2. Mehanizacija kojom raspolažu OPG i Obrt u

poljoprivredi „Barišić-Jaman“


3. Vremenske prilike tijekom 2018. godine,

oborine (mm) i temperature (°C)

DHMZ; Postaja Osijek

4. Oborine i temperature za višegodišnji prosjek

1965.-1995.

DHMZ; Postaja Osijek

34

POPIS SHEMA

Broj sheme Naziv sheme Izvor

1. Važni činitelji kod rokova

sjetve soje


Documents

Tehnologija proizvodnje soje - NSK