Tehnika voznje

Embed Size (px)

Citation preview

V Tehnika vonje vonja u zimskim uslovima

Zimske uslove na cesti posebno karatkterizira pojava smanjenjog prijanjanja (usljed snijega ili leda na kolovozu) izmeu povrine guma i povrine kolovoza. Smanjeno prijanjanje pak doprinosi teoj upravljivosti/kontroli vozila osobito prilikom poduzimanja odreenih radnji (startanje s mjesta, ubrzanje, usporavanje, upravljanje vozilom u zavojima...). Prijanjanje se definira putem trenja izmeu podloge (u naem sluaju kolnikog zastora) i povrine gume koja je u dodiru s tom podlogom. Trenje je izmeu dvije povrine u dodiru tim vee to su povrine hrapavije. Kao mjera veliine trenja koristi se pojam koeficijent trenja koji moe poprimiti vrijednosti od 0 do 1. Tako se, na primjer, situacija u kojoj je prestalo prijanjanje izmeu gume i povrine kolnika (gubitak kontrole nad vozilom) definira koeficijentom trenja 0, a situacija maksimalno mogueg prijanjanja veliinom koeficijenta 1. Jasno je da je za to bolju upravljivost i kontrolu nad vozilom pogodno da koeficijent bude to vei. Svima nam je poznato da lake upravljamo vozilom kada se kreemo po suhom kolovozu, neto tee po mokrom, a zaleeni kolovoz je prava nona mora veini vozaa. Koeficijent trenja izmeu gume i kolnika (za asfaltni kolniki zastor) kada vozimo po suhom iznosi oko 0,80 do 0,85, po mokrom oko 0,45 do 0,50 a pri vonji zaleenim kolovozom samo 0,05 do 0,10.

1. Voznja po snijeguPostupak upravljanja vozilom po snijegu zahtjeva kretanje kontinuiranom brzinom, bez estog mijenjanja stepena prenosa, naglog ubrzavanja ili usporavanja.Pri kretanju u koloni vozila treba koristiti tragove koje su ostavili drugi uesnici u saobraaju. Isto tako vrlo je vazno u takvim trenucima drati i vee odstojanje u odnosu na vozilo ispred, a pogotovo ukoliko se kretanje odvija na putu koji je posut "rizlom" (sitni kamenii).Rizla se posipa po putu ukoliko druga hemijska sredstva ili so nisu u mogunosti da "oiste put", tada cete naii na deo puta gdje ona postoji i jako je vano drati vee odstojanje jer kameni pokrenut od vozila ispred moe da udari u vozilo, te napravi tetu ili prosto uplai vozaa. Imajte na umu da je najlake upravljati vozilom, a da je najtea i najzahtjevnija operacija koenje. Za usporavanje vozila po snijegu i poledici najbolje je koristiti motor - tzv. motorno koenje. Na snijegu i ledu, vozila sa pogonom na svim tockovima (4 x 4) u velikoj su prednosti od automobila koji imaju prednji ili zadnji pogon.Automobili sa prednjim pogonom, u najloijoj su poziciji kod skretanja na snjenoj, odnosno skliskoj podlozi. Prednja osovina takvog automobila se rastereuje, prijenos sile na podlogu slabi i vjetina vozaa, gume i ugraena elektronika u ovom e trenutku doi do punog izraaja.Drugaija je situacija kod stranjeg pogona, dodavanje gasa dodatno optereuje stranju osovinu i ona tada bolje prenosi snagu. Kada oduzimamo gas i prebacujemo u nii stepen prijenosa, auto sa prednjim pogonom dodatno optereti prednju osovinu i sve je u redu, posebno treba obratiti panju samo kod skretanja. Kod skretanja se rastereuje stranja osovina, to moe dovesti do njezina klizanja, tj. zanoenja stranjeg kraja.Situacija je dodatno pogorana kod automobila sa stranjim pogonom, jer stranju osovinu koi motor. Auto sa pogonom na sva etiri kotaa nema takvih problema. Ubrzava sjajno, najee i bolje nego to koi, te je potrebno paziti da se ne pretjera. No i kod takvog pogona, postoje razlike. Inaice sa stalnim pogonom rade mehko i uvijek. U takve sisteme moe se pouzdati u svakoj situaciji, auto koji je njime opremljen ponaa se ujednaeno i mirno.Meutim sustavi koji danas dominiraju, jednostavniji su i jeftiniji. Veinom se radi o vozilima sa prednjim pogonom na koji se u sluaju potrebe ukljuuje stranja osovina elektroniki upravljanom spojkom. Takvi se auti mogu ponaati kao auti sa prednjim, ali i kao auti sa pogonom na sve kotae. Ukoliko se ide u smjeru smanjenja potronje goriva, tada sa proklizavanjem pogonskih kotaa dolazi do ukljuivanja stranje osovine i auto se mijenja.

Mogunost kretanja vozila po snijegu zavisi od:debljine snijega nosivosti pokretljivosti vozila kao i od vjestine upravljanja.

Korisenjem zimske opreme, odnosno lanaca za snijeg, pokretljivost po snijegu se poveava za 20%.

Slika 34. Dionica na kojoj je zbog snijega na cesti obavezna upotreba lanaca za snijeg

Kretanje vozila po vlanom snijegu je mnogo lake od kretanja vozila po suhom snijegu. Vlazni snijeg se dobro sabija i dozvoljava da se are protektora pneumatika utiskuju i poboljavaju sabijanje, to dovodi do lakeg kretanja vozila. Vozila sa jednostrukim tokovima imaju veu pokretljivost po dubokom snijegu od onih sa dvostrukim tokovima.

Slika 35. Odvijanje saobraaja u zimskim uslovima

Ako se prilikom kretanja vozilo zanosi u stranu, voza treba da okree toak upravljaa u onu stranu u koju se zadnji kraj vozila zanosi i pritom:otpusti pedalu gasa ukoliko je imao namjeru da jos vie ubrzava,otpusti pedalu konice ukoliko je krenuo naglo da usporava.

1.1. Koenje

Voza je prilikom vonje po klizavom kolovozu prinuen da vozilo usporava ubacivanjem u nii stepen prenosa (motorno koenje) i blagim pritiskanjem pedale konice. Razlog za ovakvo koenje je slabo prijanjanje pneumatika na kolovoz. Koeficijent prijanjanja izmedju toka i asfalta moe varirati od 0 do 1. Kada je put pokriven snijegom, on nije veci od 0,5, a na zaleenom kolovozu koeficijent prijanjanja se kree izmedju 0,1 i 0,01, odnosno - veoma je mali.Da biste se zaustavili na takvom kolovozu ili bar usporili brzinu kretanja vozila, nuno je da zadrite bilo kakav koeficijent prijanjanja, odnosno - treba izbjei da on predje u koeficijent klizanja. Osnovno pravilo koje se mora potovati jeste da nikada ne smijete snano pritiskati pedalu konice, jer ete u tom sluaju izgubiti minimalnu koliinu trenja izmeu pneumatika i kolovoza, te e se vozilo kretati po inerciji putanjom koju je imalo do tada.Da bismo izbjegli eventualno izletanje sa puta ili udaranje u prepreku, usvojamo tehniku doziranog koenja - njezno i kratko pritiskati i putati papuicu konice, tako da se to manje koristi. Na takav nain voza e odrati svoje vozilo na pravcu i nece doi do preprecivanja vozila na kolovozu ili slijetanja sa puta.Znai, nikako naglo ne koiti na klizavom kolovozu. Da bismo sprijeili proklizavanje kada se kreemo na snijegu, doziramo gas lagano i postepeno ubrzavamo. Trudit se da tokovi ne proklizaju, a nije loe ni po velikoj poledici krenuti iz druge brzine, jer se na taj nain smanjuje sila koja se prenosi na tokove, a samim tim i poveava pogonska snaga. Ukoliko pak doe do proklizavanja pogonskih tokova, treba poveavati prijanjanje smanjivanjem pritiska vazduha u pneumaticima, pa ak neki vozai i dodatno optereuju pogonske tokove stavljanjem tereta na tom dijelu vozila.

1.2. Prebacivanje stepena prijenosa

Sve treba raditi polahko i njeno, svaki nagliji pokret koji je inae normalna vonja na suhoj podlozi, na klizavoj cesti moe da znai gubljenje balansa i kontrole nad automobilom. Kod energinijeg prebacivanja stepena prijenosa, u suhim uslovima na cesti, tokom prolaska krivinom moe se smanjiti brzina prijenosa, i ukoliko se kretanje vri umjerenom brzinom, nita se nee desiti osim to e auto usporit uslijed koenja motorom. Meutim, na klizavoj cesti, ukoliko se u zavoju prebaci u niu brzinu i naglo pute kvailo auto e blokirati pogonske tokove, na isti nain kao da se pritiska konica, to e rezultovati zanoenjem prednjeg ili zadnjeg dijela automobila u zavisnosti da li je automobil sa pogonom na zadnje ili prednje tokove.

1.3. Uzbrdica i nizbrdica

Jedan od najzahtjevnijih i najrizinijih uslova je snijeg na cesti, te strma uzbrdica ili nizbrdica zavisno od pravca kojim se kreete. Kada se vozilo sputata nizbrdo, odmah treba ubaciti u prvi stepen prijenosa, polahko putati pedalu konice i kvaila. Kada je rije o veoj nizbrdici, ne prebacivati u vie stepene prijenosa, i ne putati konicu do kraja, ve odravati blag i konstantan pritisak.Voziti po ravnom dijelu ceste, meutim ukoliko je ispred vozila uzbrdica koju treba savladati, automobil proklizava onda kada se pogonski tokovi okreu vie nego to imaju gripa (trenja). U zavisnosti od nagiba uzbrdice najbolje je voziti u najviem moguem stepenu prijenosa (tj. 3., a ne 2. brzinom) sa time da ste sigurni da neete morati prebaciti u nii stepen. Razlog je sljedei, u niem stepenu prijenosa automobil ima vie snage, motor se radije vrti, a to znai da je vea mogunost da se tokovi naglo okrenu to e dovesti do proklizavanja. Ako niste sigurni, bolje je odmah ii u nii stupanj, npr. jako otra uzbrdica, dvoumite se izmeu prve i druge brzine, najbolje je od poetka krenuti prvom brzinom sa konstantnim odravanjem brzine, te konstantnim i blagim pritiskom papuice gasa proi zahtjevnu trasu. Mnogi naprave greku kreui u drugoj brzini, i onda na pola brda motor izgubi snagu i potrebno je prebaciti u nii stupanj prijenosa. Meutim, to je na klizavoj cesti veoma zahtjevno, a ponekad skoro i nemogue raditi uglaeno. U veini sluajeva, deava se da vozai brzo puste kvailo i jae pritisnu papuicu gasa, to rezultuje time da auto poinje nekontrolisano proklizavati i ne postoji mogunost da nastavi kretanje. Ukoliko je cesta dosta klizava, vozilo nee moi ponovo krenuti iz stanja mirovanja.Kada na usponu koji je pokriven snijegom stanete i ne mozete da krenete, primjenite sljedee: kod vozila sa prednjom vuom vrijedi pokuati da vozite unazad, odnosno u rikverc, jer ce vas na taj nain pogonski tokovi gurati, pa ete imati vee anse da savladate uspon. Automobili sa prednjom vuom imaju izvjesne prednosti u odnosu na modele sa zadnjom vuom, posebno ako su na sva etiri toka zimski pneumatici, jer ih je daleko lake kontrolisati na snijegu. Njihova prednost je u tome sto je raspored tezine u odnosu 60% prema 40% izmeu prednje i zadnje osovine, to olakava kretanje iz mjesta. Ipak, ovakva raspodjela tezine kod automobila sa pogonom preko prednjih tokova ne daje prednost ovom tipu prenosa u krivinama, ali prosjenom vozau je ipak tee da kontrolie vozilo sa zadnjim pogonom, kod kojeg do proklizavanja i zanoenja moze doi kasnije, ali je to onda intenzivnije i zahtjeva od vozaa brzu reakciju i vie znanja.

1.4. Klizava cesta i zavoji

Vrhunac umijea predstavlja bzebjedna vonja po zavojitoj i snijegom prekrivenom cestom, to ne mora znaiti neki uzbudljivi planinski prevoj sa mnotvom nepredvidivih zavoja. Izlaz sa parkinga, otrije skretanje ili ak izbjegavanje prepreke pri vonji po pravcu mogu vozaa natijertati da naglo namota volan. Mnogi misle ukoliko im je auto opremljeno raznim elektronskim pomagalima ili pogonom na sva etiri toka da mogu ii brzo, te da e elektronika obaviti sav posao. Elektronika moe pomoi kada je voza oprezan da to prije povratit kontrolu nad automobilom. Meutim, elektronika nita nee pomoi, ukoliko se vozi bre nego to uslovi dozvoljavaju. Kada tu dodamo, jo par pogrenih reakcija, najblae to se moe desiti je neugodno okretanje nasred ceste. Osnovna pravila za vonju zavojitom cestom, je blago i pravovremeno koenje pred okukom, te prebacivanje u nie stepene prijenosa. Sve ove radnje voza treba obaviti prije nego to vozilo doe do okuke. Okuku proi umjerenom brzinom, bez pritiskanja konice ili gasa.

1.5. Na koji nain osigurati optimalno prijanjanje u zimskim uslovima

Odravanje optimalnog prijanjanja je odluujui faktor da bi smo i u oteanim, zimskim uvjetima sigurno upravljali vozilom. Odrzavanje optimalnog prijanjanja moemo ostvariti: izbjegavanjem naglih pokreta upravljaem, naglih koenja ili ubrzavanja. Sve nabrojene radnje uzrokuju poveanje veliine sila koje preko povrine guma djeluju na kolnik i ako njihov zbir premauje maksimalnu raspoloivu silu trenja (koja, kako smo vidjeli, drastino pada u uslovima zaleena ili kolovoza prekrivena snijegom) dolazi do proklizavanja a time i gubitka kontrole nad vozilom, prije nastupanja zimskih uslova montirati na vozilo adekvatne gume. Za one vozae koji zimi ee upravljaju vozilom osobito na duim realcijama te mladim, nesikusnim vozaima svakako se savjetuje koritenje zimskih guma. Prednost im je to daleko bolje istiskuju snijeg (to omaguava bolje prijanjanje) nego ljetne gume adekvatne minimalne dubine profila. Osim toga, pri niskim su temperaturama daleko elastinije to pridonosi boljem prijanjanju.tako zvani defanzivni nain vonje osobito dolazi do izraaja u zimskim uslovima. Voziti defanzivno, izmeu ostalog, znai unaprijed predvidjeti gdje moemo oekivati opasne situacije te na vrijeme poduzeti potrebne preventivne radnje. Pozorno valja promatrati situaciju na kolniku ispred nas i neposredno uz rubove kolnika te nastojati izbjei/prevenirati sve situacije koje bi mogle dovesti do potrebe naglog koenja, ubrzanja ili skretanja s zamiljenog pravca kretanja. To se osobito odnosi na vonju u kolonama. Uvijek valja imati na umu da zaustavni put (zbog slabijeg prijanjanja) vozila u uslovima poledice moe biti i deset puta vei od onog pri vonji u uslovima suhog kolovoza. Potrebno je na vrijeme (ranije nego u normalnim uslovima) naznaiti ostalim sudionicima u saobraaju vae namjere (promjena prometne trake, skretanje...) kako bi omoguili da i oni na vrijeme adekvatno reagirajuda bi osigurali optimalno prijanjanje pri vonji uzbrdicama i nizbrdicama te u otrim zavojima osnovno je pravilo na vrijeme smanjiti brzinu i odabrati ispravan stepen prijenosa. Na uzbrdicama, nizbrdicama i u zavojima, naime, javljaju se dodatne sile na povrinama izmeu gume i kolnika koje mogu uzrokovati gubitak kontrole nad vozilom.

2. Voznja po zaleenim putevima

Prilikom kretanja po zaleenim putevima smanjuje se prijanjanje tokova za podlogu, oteano je upravljanje vozilom, mogue je i klizanje vozila, to poveava rizik po okretanje ili prevrtanje vozila. Postupak savladavanja ovakvih dijelova puta je sljedei:kratke zaleene dionice puta od 20-50 m treba savladati inercijom vozila, bez pritiskanja pedale kvaila, mijenjanja stepena prenosa ili naglog zaokretanja toka upravljaca koenje na zaleenim dijelovima puta treba u principu izbjegavati, ali ako se mora koiti to treba uiniti oprezno, laganim pritiskanjem pedale radne konicepri kretanju vozila u koloni treba drati odstojanje vee nego na suhom putukretanje vozila niz nagib na zaleenom putu treba da bude krajnje oprezno, sa minimalnom brzinom u niem stepenu prenosa. Ako na zaleenom kolovozu dolazi do zanoenja zadnjeg dijela vozila, toak upravljaa treba okretati u pravcu zanoenja i lagano poveavati broj obrtaja motora.

Slika 36. Vraanje vozila na eljenu putanju prilikom zanoenja zadnjeg dijela vozilaUkoliko dodje do zanoenja prednjeg dijela vozila na zaleenoj povrini, esto je dovoljno da se umjerenim aktiviranjem pomone konice i poputanjem (ako konica djeluje samo na zadnje tokove) odri vozilo na pravcu i umjerenim poveanjem broja obrtaja nastavi kretanje.

3. Voznja po meavi i vejavici

Prilikom vonje po meavi i vejavici smanjena je vidljivost, a samim tim i orjentacija, naroito zbog oteanog rada brisaa, kao i zbog toga to snijeg ispuni neravnine sa strane puta, prekrije oznake na kolovozu i sl.Pri kretanju se treba orjentisati prema vertikalnim saobraajnim znacima ili drugim vjetakim i prirodnim oznakama. Obavezno je koristiti oborena svjetla na vozilu i ukoliko postoje svjetla za maglu.