Tehnički normativi za električne instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    1/65

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    ELEKTROTEHNIKI FAKULTET U SARAJEVUODSJEK ZA ELEKTROENERGETIKU

    Tehniki normativi zaelektrine instalacije urudnicima s podzemnom eksploatacijom

    Zavrni rad

    II ciklus studija

    Mentor: Kandidat:

    Red.Prof.dr. Alija Muharemovi Enisa EHI

    Sarajevo, avgust 2013.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    2/65

    2

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    3/65

    3

    IZJAVA

    Izjavljujem da je napisani rad i tekst prezentiran master tezi originalan i da nema drugih izvora osim

    onih koji su navedeni u tekstu njegovim referencama koritenim u pisanju rada. Takoer,izjavljujem da u radu nije koriten materijal koji je prethodno publikovan ili napisan od neke drugeosobe i koji je bio prihvaen za dodjelu neke diplome ili stepena na univerzitetu ili drugojvisokoobrazovnoj ustanovi, izuzev onih pomenutih u referentiranoj literaturi.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    4/65

    4

    kolska godina 2012./2013.Studij Bologna: V godina, X semestar

    Nastavnik: Red.prof.dr. Alija Muharemovi

    Kandidat: Enisa ehi

    Naziv rada: Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima s podzemnomeksploatacijom

    Kratak sadraj:Trenutno je u upotrebi Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje iinstalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom uraen u ex Jugoslaviji 1991. godine.Imajui u vidu vanost rada ventilacije jame posebno je neophodno poklanjati panju projektiranjugasno ventilacionog sistema u jami gdje su definirane tehnike karakteristike i metodologija

    projektiranja izvoenja i odravanja informativno alarmnih sistema kao i propisanih mjera zatite naradu pri izvoenju, koritenju i odravanju elektro ureaja i instalacija u rudnicima sa podzemnomeksploatacijom. Napajanje rudnika elektrinom energijom izvodi se, ili preciznije reeno, mora seizvoditi u duhu i u skladu sa postojeim pravilnikom o tehnikim normativima za elektrina

    postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koji je preuzet, kao iveina propisa od tadanjeg Zavoda za standardizaciju. to se tie propisa iz oblasti rudarstvagotovo nita nije uraeno u domaoj vlastitoj reiji poslije 1996. godine, osim malog broja

    preuzetih standarda ili direktiva EU. Stoga je tretman ove problematike veoma vaan kako zaistraivaki segment tako i zastandardizaciju.

    Postavka zadatka:Ventilacija rudnika ima dvojaku funkciju: da stalnom izmjenom zraka u svim podzemnim

    prostorijama rudnika (jame) putem neprekidnog strujanja odrava jamsku klimu pogodnu za rad ida razrjeuje koncentracije zaguljivih, otrovnih i eksplozivnih plinova i praine uz njihovoodvoenje na povrinu. U dananjim, savremenim rudnicima mehanika ventilacija po pravilu

    jedini je pouzdan nain rjeavanja ventilacijskih problema jame, a prirodna, odnosno toplinskadepresija samo je jedan od faktora koji u pozitivnom ili negativnom smislu utjee na tu mehanikuventilaciju. Izvor aerodinamikog potencijala i energije potrebne za strujanje u mehanikojventilaciji je ventilator koji generira razliku pritisaka i prouzrokuje strujanje zraka.

    Sve prostorije u metanskoj jami svrstavaju se u prvi stupanj opasnosti od metana (iskljuenamogunost da bude udio metana u zraku vei od 1%) i drugi stupanj opasnosti (koncentracijametana premauje prethodnu granicu (upotrebljavaju se samo protueksplozijski zatieni elektriniureaji). Treba objasniti pod kojim uvjetima se mogu koristiti elektrini ureaji u metanskim

    jamama sa prostorima I i II stupnja opasnosti od metana. Takoer, definirati nain obiljeavanja tihureaja shodno meunarodnim IEC standardima. Objasniti separatno provjetravanje ukljuivomjesto i nain instaliranja elektromotora za ventilatore.

    U posebnom dijelu trebalo bi funkciju i ulogu kontrolnika (mrenog trajno nadziranje izolacijemree, te eliminacije slabog mjesta izolacije u mrei, rasvjetni kontrolnik, kabelski kontrolnik, itd.),

    a posebno kontrolnik provjetravanja. Objasniti na koji nain kontrolnik uklapa ili isklapa elektrinustruju u funkciji koncentracije metana.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    5/65

    5

    Definirati elektrine instalacije u podzemnim prostorijama (jamama) nain instaliranja, uvjeti zaispitivanje ili atestiranje, spreavanje nastanka kratkih spojeva itd. Treba dati poseban osvrt naregulativu upotrebe elektrinih ureaja i instalacija u jamskim uvjetima odnosno napraviti analizu

    propisa u vezi primjene elektrinih ureaja u rudarskim jamama, mogunosti primjene sistema,tehnike mjere zatite (zatitaogranienjem napona, zatita od izravnog dodira, izoliranje, zatita odnapona greke, itd). U radu treba dati posebno nain eliminiranja kratkih spojeva i zatitu od njih(izraunavanje vrijednosti struja kratkih spojeva, vrijednosti impedansi itd.).

    Osnovna literatura:[1] Muharemovi, A., Boras, V., "Elektrine instalacije i mjere sigurnosti", ETF Sarajevo, 2009.[2] Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sapodzemnom eksploatacijom.

    Dopunska literatura:Kandidat je duan samostalno ili u saradnji sa nastavnikom i njegovim saradnicima pribaviti i obraditi

    dopunsku literaturu.

    Nastavnik:

    Red.prof.dr. Alija Muharemovi

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    6/65

    6

    SAETAK

    S obzirom da je rije o specifinimuvjetima koji vladaju u rudnicima s podzemnomeksploatacijom, potrebno je provesti posebne mjere kako bi se s tehno-ekonomskog aspekta

    uspjeno sprovodilo vaenje korisne sirovine, pri emumoraju biti ispunjeni svi preduslovi za

    osiguranje bezbjednosti rudnikog osoblja.U ovom radu razmatra se projektiranje i realizacija gasno-ventilacionih sistema s

    fokusom na tehnike propise. Naime, u upotrebi je jo uvijek Pravilnik o tehnikimnormativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnomeksploatacijom uraen u ex Jugoslaviji 1991.

    U cilju prikaza relevantnog primjera, u radu je dat poseban osvrt na konkretan projekat

    sistema ventilacije Rudnika mrkog uglja Kakanj.

    Kljune rijei: tehniki normativi, elektrine instalacije, jamski zrak, rudnik spodzemnom eksploatacijom, ventilacija rudnika, ventilatori, zatita, ureaji zaalarmiranje.

    ABSTRACT

    Regarding the topic here that is about specific conditions in mines with underground

    exploitation, it is necessary to implement special measures so that successful digging of

    quality materials is achieved in technical-economical aspect in which also all the

    preconditions for safety measures for mine personnel have to be achieved.

    This thesis considers projection and realization of gas ventilation system with focus on

    technical regulations. Namely, to this date in use is "Regulatory rules for technical normative

    for electrical facilities, devices and installations in mines with underground exploitation"

    issued in ex Yugoslavia in 1991.

    Aiming to show a relevant example, in this thesis a special review is given for a

    specific project of the ventilation system in the black coal mine in Kakanj.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    7/65

    7

    Sadraj

    SAETAK............................................................................................................................................ 6

    ABSTRACT ......................................................................................................................................... 6

    Popis slika ............................................................................................................................................ 9

    1. UVOD ......................................................................................................................................... 10

    2. JAMSKI ZRAK .......................................................................................................................... 11

    2.1. Hemijski sastav ........................................................................................................................ 11

    2.2. Stalni sastav jamskog zraka ..................................................................................................... 12

    2.3. Povremeni sastav jamskog zraka ............................................................................................. 13

    2.4. Kategorizacija jama u zavisnosti od koncentracije metana ..................................................... 13

    2.4.1. Nedostaci postojee kategorizacije ................................................................................... 14

    3. UVJETI KORITENJA ELEKTRINIH UREAJA U METANSKIM JAMAMA ................ 16

    3.1. Nain obiljeavanja elektrinih ureaja (IEC)........................................................................ 17

    3.2. Separatna ventilacija ................................................................................................................ 17

    4. VENTILACIONI SISTEMI ........................................................................................................ 18

    4.1. Ventilatori ................................................................................................................................ 19

    4.2. Princip rada ventilatora ............................................................................................................ 21

    4.3. Rudniki kontrolni ureaji (kontrolnici) .................................................................................. 21

    4.3.1. Mreni kontrolnik............................................................................................................. 22

    4.3.2. Rasvjetni kontrolnik .......................................................................................................... 22

    4.3.3. Kontrolnik ventilacije ...................................................................................................... 22

    4.3.4. Kabelski kontrolnik ........................................................................................................... 22

    5. ELEKTRINE INSTALACIJE U PODZEMNIM RUDNICIMA ............................................. 24

    5.1. Propisi za elektrine instalacije ............................................................................................... 24

    5.2. Ispitivanje i atestiranje ............................................................................................................. 25

    5.3. Atestiranje protueksplozijski zatienih ureaja..................................................................... 26

    6. SISTEM VENTILACIJE U RMU KAKANJ ............................................................................. 27

    6.1. Tehniki opis ........................................................................................................................... 29

    6.2. Povezivanje jedinice za napajanje ........................................................................................... 32

    6.3. Komunikacija i spojevi izlaznih signala .................................................................................. 33

    6.4. Uopeno o MPS-XX-NG ............................................................................................................ 34

    6.4.1. Opis rada ........................................................................................................................... 35

    6.5. Dava ugljendioksida tip TX 6363 .......................................................................................... 36

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    8/65

    8

    6.6. Jamska stanica digiTRANS 2100 ............................................................................................ 37

    6.6.1. Centrala digiTRANS 2100 .................................................................................................. 38

    6.6.2. Samosigurni napaja tip NSB-234-ia ................................................................................ 39

    6.6.3. Alarmna sirena tipa AH-PEx .............................................................................................. 39

    6.7. Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-Pex ......................................................................... 39

    6.8. Kablovska veza za prijenos informacija .................................................................................. 40

    6.9. Instalacija samosigurnih sistema ............................................................................................. 42

    7. ALARMNI PRAGOVI I AUTOMATSKO ISKLJUENJE ELEKTRINE ENERGIJE........ 45

    8. ZATITNE MJERE .................................................................................................................... 47

    8.1. Tehnike mjere zatite ............................................................................................................. 48

    8.2. Zatitne mjere u RMU Kakanj ................................................................................................. 49

    8.3. Zatitne mjere pri izvoenju el. instalacija .............................................................................. 51

    8.4. Zatita od poara ...................................................................................................................... 52

    8.5. Zatita od statikog elektriciteta .............................................................................................. 52

    8.6. Zatita od ugljene praine ........................................................................................................ 52

    8.7. Rukovanje i odravanje el. ureaja i instalacija ...................................................................... 53

    8.8. Zatita od kratkih spojeva ........................................................................................................ 54

    8.9.1. Ureaji za zatitu od kratkog spoja ................................................................................... 54

    9. ZAKLJUAK............................................................................................................................. 56

    10. LITERATURA ........................................................................................................................... 57

    PRILOG ............................................................................................................................................. 58

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    9/65

    9

    Popis slika

    Slika 1. Opi znak protueksplozivne zatite el. ureaja

    Slika 2. Shema separatnog vjetrenja pri izradi podzemne prostorije s povrine

    Slika 3. Shema ventilacionog sistema podzemnog rudnika

    Slika 4. Shematski prikaz ventilacionog postrojenja Haljinii

    Slika 5. Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara

    Slika 6. Simboliki prikaz konfiguracije ureaja

    Slika 7. Spojevi ica napajanja na prikljunim terminalima MPS-XX

    Slika 8. Konfiguracija spojeva ica za komunikaciju i signalne izlaze

    Slika 9. Mjerno kontrolna jedinica MPS-XX-NG

    Slika 10. Izgled konfiguracijskog i statusnog naina

    Slika 11. Dava ugljendioksida tip TX 6363

    Slika 12. Jamska stanica digiTRANS 2100

    Slika 13. Samosigurni napaja tip NSB-234-ia

    Slika 14. Shema kola

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    10/65

    10

    1. UVODRudarstvo je jedna od najstarijih privrednih djelatnosti, ali se ono intenzivnije razvilo

    tek nakon to se dolo do veih energetskih izvora koji su mogli zamijeniti ljudsku iivotinjsku radnu snagu. Pronalazak parnog stroja u prolom stoljeu, omoguio jeodvodnjavanje dubljih prostora, a jednako tako i izvlaenje rudne supstancije iz vee dubine.S elektrinom energijom nastupa nova era intenzivnog razvoja rudarstva i otkrivaju seneograniene mogunosti u mehanizaciji tehnolokih procesa.

    Prednosti elektrine energije brzo su dole do izraaja, kao ekonominost, dinaminost,prijenos, meutim, posebno u podzemnim rudnicima, ubrzo se ustanovilo da seelektrifikacijom u rudnik, uvodi i jedna dodatna, vrlo ozbiljna opasnost. Naime, zbog

    specifinih prilika rada, uestale su nezgode i nesree od elektrinog udara i eksplozija. Sve jeto, posebno u metanskim jamama, dovelo u pitanje elektrifikaciju pa se pristupilo konverziji

    elektrine energije u komprimirani zrak ija bi energija sluila za eksploataciju. Meutim, to

    dovodi do vrlo slabe energetske bilanse budui da je upotreba komprimiranog zraka duploskuplja. Zbog toga su izumljeni posebni sigurnosni ureaji koji ne mogu izazvati eksploziju

    jamskog plina, a tehnika tih ureaja je praktiki toliko usavrena da oni nisu vie nikakvadodatna opasnost ako se njima rukuje u skladu sa propisima.

    Funkcija rudnikih ventilacionih sistema jeosiguranje povoljnih uslova za boravak i radljudi razblaivanjem tetnih hemijskih, fizikih i termalnih emisija njihovim odvoenjem na

    povrinu. Ventilacijom je neophodno osigurati koliine zraka koje e biti u mogunostipodnijeti optereenja na nain da ni jedan od indikatora kvaliteta ne bude izvan okviradozvoljenih vrijednosti. Potrebne koliine zraka za ventilaciju podzemnih rudnika uglja se

    odreuju ovisno o funkciji prostorije, tehnolokom procesu i drugim faktorima koji mogudovesti do neeljenih promjena osobina jamskog zraka. [4]

    Prije nego ponemo razmatranje projekta ventilacije, osvrnut emo se na temeljneuvjete koji vladaju u podzemnim rudnicima. Na osnovu karakteristika jamskog zraka,

    primjenjuju se propisi definirani zakonskom regulativom. S tim u vezi imamo klasifikacije

    jama na metanske i nemetanske, no vrlo je vano voditi rauna i o nekim drugim parametrimazraka koji se moraju mjeriti kako bi se osigurala sigurnost radnika na radu.

    Budui da je za primjer ventilacionog sistema uzet projekat ventilacije RMU Kakanj, ashodno injenici da je rije o metanskoj jami, bit e objanjeni uslovi koritenja elektrinih

    ureaja u jamama i njihovo oznaavanjeza tu vrstu rudnika.

    Ureaji koji se koriste za cirkulaciju zraka su posebno prilagoeni ventilatori, a nitamanje bitni su i ureaji koji prate koncentraciju odreenih estica u zraku, te alju signalealarmnim ureajima koji se ukljuuju ukoliko cirkulirani vazduh u jami bude nedovoljnosiguran. U tom sluaju dolazi do iskljuenja elektrineenergije u dijelu jame u kojem je dolodo izvjesne opasnosti od estica koje bi mogle naruiti zdravlje radnika i/ili biti uzrokomeksplozije.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    11/65

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    12/65

    12

    2.2. Stalni sastav jamskog zraka

    Zbog svoje prisutnosti u vanjskom zraku kisik, azot i ugljikov dioksid se ubrajaju u

    stalne sastojke jamskog zraka.

    Kisik

    To je plin bez boje, mirisa i okusa, molarne mase 32. Gustoa pri normiranim uvjetima(t = 0 C i p = 101.325 Pa) iznosi 1,429 kg/m 3. Topivost kisika je neznatna, ali je vea negotopivost zraka. Parcijalni pritisak kisika u vanjskom zraku normalnog sastava iznosi 21.331,6

    Pa.

    Azot

    Molarna masa azota iznosi 28,016, a gustoa 1,25 kg/m3. Plin je bez boje, okusa imirisa i teko se topi u vodi. Nije otrovan ali svojim poveanim udjelom u jamskoj atmosferiini zrak nepogodnim za disanje. Takva nepovoljna jamska atmosfera nastaje ako se sadrajduika povea na 83% i vie.

    Ugljikov dioksid

    To je plin bez boje i mirisa, kiselkastog okusa i tei je od zraka. Prisutnost ugljikovadioksida pri podzemnim radovima vrlo je znaajno, tako da zaht ijeva posebnu panju. Urudnicima se javlja kao posljedica intenzivnijih oksidacijskih procesa, a vezan je za neke

    minerale i pratee stijene.Ugljikov dioksid (CO2) se ubraja u skupinu jednostavnih (inertnih) zaguljivaca. Kako

    je ugljikov dioksid najvii stupanj oksidacije ugljika to sam ne gori, a niti podrava gorenje idisanje. Pri kompresiji se lako pretvara u tekue stanje, a pri visokim temperaturama (> 1000C) raspada se na ugljikov monoksid i kisik. Otapanjem u vodi vrlo malim dijelom nastajeugljikova kiselina. Ugljikov dioksid nije otrovan, ali kod veih koncentracija istiskuje kisik izokolne atmosfere i uzrokuje guenje.

    Ugljikov dioksid nastaje u prirodi kod svih procesa disanja i izgaranja ugljika. Na

    pojedinim mjestima Zemljine kore (doline, pilje) struji kao plin i radi svoje teine taloi se u

    donjim dijelovima prostora, to treba imati na umu pri provjetravanju. Ima ga mnogo ivezanog u obliku karbonata. U rudnicima ugljena este su provale veih koliina ugljikovadioksida pri rastresanju produktivnog sloja miniranjem, kada postoji opasnost od stvaranja

    opasne atmosfere po zaposlene. Inae, normalno je da ugljikov dioksid izlazi u ugljenokopimaiz pukotina u malim i bezopasnim koliinama. Osim toga, oksidacijskim djelovanjem kisikana ugljen stvara se u rudnicima ugljena trajno ugljikov dioksid. Prema tome je i koncentracija

    ugljikova dioksida u jamskoj atmosferi ugljenokopa u pravilu poveana, i rijetko iznosi ispod1000 ppm (Kesi, 1939).

    Osim jamske atmosfere ugljenokopa, izvori profesionalne izloenosti ugljikovom

    dioksidu su plinovi koji nastaju prilikom miniranja i emisije ispuha dizelovih motora.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    13/65

    13

    Vodena para

    Takoer je stalni sastojak, kako vanjskog, tako i jamskog zraka. Molarna masa joj je18. Poveane koliine vodene pare u jamskoj atmosferi negativno djeluje na radni komoditet.

    2.3. Povremeni sastav jamskog zraka

    Brojne hemijske reakcije mogu prouzroiti promjene sastava jamskog zraka.Oksidacijski procesi oduzimaju kisik i obino rezultiraju nastajanjem ugljikova ili sumporovadioksida. Kisele otpadne vode iz jame u doticaju sa sulfidnim mineralima stvaraju

    sumporovodik, dok sagorijevanje goriva i koritenje eksploziva stvara itav niz opasnih itetnih tvari. Veina nesrea sa smrtnim ishodom u jamskim poarima i eksplozijamauzrokovana je velikim koliinama toksinih plinova koji se u takvim uvjetima brzo razvijaju.

    Nadalje se u svjeu zranu struju oslobaaju plinovi zarobljeni u naslagama kroz kojenapreduju jamske prostorije. Tipini predstavnici zemnih plinova su metan i ugljikov dioksid.

    Metan je bezbojniplin,spojugljika ivodikahemijske formule CH4.

    Ugljikov monoksid

    Ugljikov monoksid (CO) je toksini plin bez boje, mirisa i okusa i u istom stanjuteak gotovo kao zrak (relativne gustoe 0,95). Teko ga je pretvoriti u tekue stanje i vrlo jemalo topiv u vodi. U prisutnosti kisika izgara u ugljikov dioksid modrim plamenom. U smjesi

    je sa zrakom eksplozivan u irokom rasponu koncentracija (12,5 do 74,2% CO). Moe se

    oksidirati i s oksidima eljeza, bakra, 29 olova, mangana, nikla, srebra, kositra, kobalta imolibdena pri temperaturama 3001500 C. U reakciji s vodom stvaraju se ugljikov dioksidi vodik.

    U Pravilniku o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i obiolokim graninim vrijednostima (SN FBiH 13/09), ugljikov monoksid je razvrstan uopasne tvari zbog svojih svojstava vrlo lake zapaljivosti i toksinosti. Granina vrijednostizloenosti s obzirom na osmosatno radno vrijeme je 10 ppm.

    Potrebno je naglasiti da kod katastrofalnih eksplozija u rudnicima, i to kod eksplozija

    koje nastaju usljed eksplozije smjese zraka i metana i/ili ugljene praine, najei uzrok smrti

    je trovanje ugljikovim monoksidom (McPherson, 2005).

    2.4. Kategorizacija jama u zavisnosti od koncentracije metana

    Svaka jama sa podzemnom eksploatacijom uglja se kategorie kao nemetanska ilimetanska u skladu sa Pravilnikom o sadraju elaborata, nainu i postupku kategorizacijeugljenih slojeva i jama i razvrstavanju jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana,

    Slubene novine Federacije BiH, broj 26/10. Ako se, shodno odredbama pravilnika,laboratorijskim Kada se utvrdi da je jama metanska, vri se kategorizacija i

    razvrstavanje jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana.ispitivanjem utvrdisadraj metana od 0,1% (V/V) i vie, jama se proglaava metanskom.

    http://hr.wikipedia.org/wiki/Plinhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vodikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kemijska_formulahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kemijska_formulahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vodikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Plin
  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    14/65

    14

    Kod metanskih jama, kategorizacija i razvrstavanje jamskih prostorija prema stepenu

    opasnosti od metana vri se i kod svake bitne promjene u izvoenju rudarskih radova. Podbitnom promjenom podrazumijeva se otvaranje novih otkopnih polja, novih revira,

    novih istranih radova u okviru ventilacionih odjeljenja, pri promjeni otkopne metode,promjeni u tehnologiji otkopavanja, otkopavanju novim zahvatom u istom otkopnom

    polju i drugih pojava koje zahtjevaju promjenu stepena opasnosti jamske prostorije na

    vie.

    Kategorizacija se vri u aktivnim dijelovima jame a njome se obuhvatajujamske prostorije koje ine sistem provjetravanja jame, pod uslovom da su neaktivni dijelovi istari radovi odvojeni i izolovani.

    U I stepen opasnosti od metana razvrstavaju se rudarske prostorije u kojima u

    normalnim uslovima provjetravanja sadraj metana ne prelazi 0,5 % (V/V), a analizompoloaja rudarske prostorije u sistemu provjetravanja utvreno da je iskljuena mogunost

    prekoraenja koncentracije metana iznad 0,5 % (V/V).U II stepen opasnosti od metana razvrstavaju se rudarske prostorije u kojima je

    u normalnim uslovima provjetravanja:

    a) utvren sadraj metana u jamskom vazduhu vei od 0,5 % (V/V);b) bez obzira na utvreni sadraj metana ispod 0,5 % (V/V), analizom poloaja

    rudarske prostorije u sistemu provjetravanja utvreno da nije iskljuena mogunostprekoraenja sadraja metana iznad 0,5 % (V/V);

    c) sve separatno provjetravane rudarske prostorije bez obzira na utvreni sadrajmetana;

    d) rudarske prostorije u koje vazduna struja ulazi iz prostorije razvrstane u II stepenopasnosti od metana bez obzira na utvreni sadraj metana.Sva mjerenja u jami i laboratorijska ispitivanja izvode se prema vaeim standardima i

    na odgovarajuoj opremi.Pod odgovarajuom opremom podrazumijeva se oprema kojaobezbjeuje tanost od 1,0 (%) mjerene vrijednosti i koja posjeduje odgovarajui certifikat

    proizvoaa.Srednje vrijednosti zaokruuju se na tanost od 0,05.[7]

    2.4.1. Nedostaci postojee kategorizacije

    Kategorizacijom podzemnog rudnika po metanu odgovarajuim kriterijima ne definira

    se izravno izvorite metana, ve intenzitet njegova priljeva u otvorene rudnike prostorije.Uzrok se definira posljedino i neprimjereno ako izvorite nije dostupno i selektivnomjerljivo. Naroito je to izraeno kada je leite, ili dio u kojem se eksploatira, neznatnoispunjeno opasnim plinom, a nije iskljuena mogunost postojanja leita ugljikovodika u

    blizini, koje pod odreenim uvjetima i okolnostima moe biti od utjecaja. Intenzitet pojave,odnosno izdanost priljeva, u svezi je s izvoritem plina, ali u ovom sluaju prvenstvenonjegovom komunikacijom s aktivnom rudarskom prostorijom. Komunikacije se mogu jae ilislabije uspostaviti, nekada nikako, ili veoma rijetko to posebno moe biti pogubno. Spojizvorita metana i aktivnih rudnikih radova u izravnoj je vezi s njihovim izvoenjem,

    posebice kada se primjenjuju otkopne metode s izrazitom destrukcijom, tj. zaruavanjemokolnih stijena. Ovdje su znaajni vrsta stijena i struktura podzemlja u smislu uslojenja,

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    15/65

    15

    tektonskih sklopova, manjih ili veih pukotinskih sistema, koji se napredovanjem rudarskihradova mogu presjei i otvoriti.

    S obzirom na izneseno, dat je prijedlog kategorizacije podzemnih radova po metanu na

    metanski, nemetanski i uvjetno metanski reim. [5]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    16/65

    16

    3. UVJETI KORITENJA ELEKTRINIH UREAJA UMETANSKIM JAMAMA

    Elektrini ureaji jesu pogonska sredstva koja slue za proizvodnju i upotrebu

    elektrine energije, kao to su sredstva za proizvodnju, prijenos, razdiobu, mjerenje ikoritenje elektrine energije. Elektrini ureaji od ijeg kontinuiranog rada ovisi sigurnostpogona i ljudi, moraju imati rezervno napajanje elektrinom energijom.

    U elektrinim pogonskim prostorijama i u zatvorenim elektrinim pogonskimprostorijama moraju postojati vidljive sheme, oznake napajanja sklopnih ili razdjelnih

    postrojenja.

    Pogonska sredstva moraju biti posebno zatiena od mehanikih oteenja i hemijskogutjecaja i od tete koju mogu uzrokovati voda i praina.

    Magnezij, cink i njihove legure, osim mjedi, nisu doputeni za provoenje elektrine

    struje.

    Kao materijal za sabirnice u rasklopnim i razvodnim postrojenjima moe se, pored bakra,upotrebljavati i aluminijum ako su stezaljke sabirnica izraene sa prelaznim elementima, tako da sena razvode mogu spojiti i bakarni provodnici.

    elini provodnici za provoenje struje mogu se upotrebljavati samo:

    1) za povratni provodnik elektrine vue (ine);2) za zatitni provodnik mree zatitnog uzemljenja, ali samo pocinani;3) za specijalne gibljive kablove, vrste na zatezanje kod kojih su bakarni provodnici

    mehaniki ojaani elinom icom;4) za samosigurna kola i ureaje.

    Mogu se upotrebljavati samo izolacioni materijali koji ispunjavaju uslove utvreneodgovarajuim jugoslovenskim standardima.

    U elektrinim ureajima nije doputena upotreba drveta, kriljavaca ili mramora zaprivrenje dijelova pod naponom.

    Elektrina pogonska sredstva i ureaji mogu se upotrebljavati samo u granicamanazivnih vrijednosti za koje su graeni.

    U pogledu mehanikih naprezanja pri kratkom spoju moraju biti dimenzionirani za

    maksimalnu udarnu struju tropolnog kratkog spoja na mjestu ugradnje.[2]

    Pogoni koji su bitni za rudnik i od kojih zastoj moe ugroziti ljudske ivote su:

    - glavno ventilaciono postrojenje

    - glavna pumpna stanica

    - ureaji za signalizaciju, dojavu, i praenje gasno ventilacionog stanja u jami.[6]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    17/65

    17

    3.1. Nain obiljeavanja elektrinih ureaja (IEC)

    Oznaavanje pojedinih elektrinihureaja kompleksan je problem jer su razne zemlje,neovisno jedna o drugoj, uvele razne naine oznaavanja, koje je vrlo teko usaglasiti i svestina jedinstvene oznake vrste protiveksplozivne zatite. U tom je pogledu Meunarodna

    elektrotehnika emisija (IEC) djelomino dogovorila nain oznaavanja iako to nije u cijelomsvijetu prihvaeno.

    Znak za elektrine ureaje namijenjene ugroenim prostorima s eksplozivnomatmosferom zapaljivih plinova, para ili maglica svojstven je pojedinoj zemlji i njezinoj

    zakonskoj regulativi. U naoj zemlji takav znak je prikazan na slici 1 koji znai da jenamijenjen ugroenom prostoru i da je proao propisanu proceduru ispitivanja i atestiranja.[4]

    Slika 1. Opi znak protueksplozivne zatite el. ureaja

    3.2. Separatna ventilacija

    Separatno vjetrenje podrazumijeva vjetrenje slijepih radilita pomou zranih cijevi.

    Separatno vjetrenje moe se odnositi na vjetrenje slijepih prostorija (radilita) sa povrine(tuneli, potkopi) ili iz jamskih prostorija. Razlika je to je vjetrenje tunela samostalno inezavisno, dok je u jami separatno vjetrenje u sklopu vjetrenja cjelokupne jame. [8]

    Slika 2. Shema separatnog vjetrenja pri izradi podzemne prostorije s povrine

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    18/65

    18

    4. VENTILACIONI SISTEMIFunkcija rudnikih ventilacionih sistema je osiguranje povoljnih uslova za boravak i

    rad ljudi razblaivanjem tetnih hemijskih, fizikih i termalnih emisija njihovim odvoenjemna povrinu. Ventilacijom je neophodno osigurati koliine vazduha koje e biti u mogunosti

    podnijeti optereenja na nain da ni jedan od indikatora kvaliteta ne bude izvan okviradozvoljenih vrijednosti. Osnovni faktori prorauna koliine i raspodjele vazduha su: propusnasposobnost ventilacionih puteva, otpori ogranka mree, ukupan otpor sa ventilacionimkanalom, potencijali u takama ravanja i na objektima izolacije starog rada, ekvivalentniotvori, stepen stabilnosti ogranka mree i ukupna depresija jame (potreban negativan

    potencijal za depresionu ventilaciju). Potrebne koliine vazduha za ventilaciju podzemnihrudnika uglja se odreuju ovisno o funkciji prostorije, tehnolokom procesu i drugimfaktorima koji mogu dovesti do neeljenih promjenaosobina rudnikog vazduha.

    Ventilacija svih rudnika ima dva u osnovi razliita reima provjetravanja i trei za

    sluaj nesree;

    a) period normalnog provjetravanja kad je puni broj ljudi na radilitima;b) period minimalnog provjetravanja, npr. u nonoj smjeni, kad se samo premjeta

    mehanizacija i obavljaju pripremni radovi kao i odravanje;c) posebno pojaana ventilacija ako doe do neke nesree pa se njome ele ublaiti

    posljedice, ako je to odreeno planom obrane.

    Slika 3. Shema ventilacionog sistema podzemnog rudnika

    Metan i ugljen-dioksid, nastali tokom procesa karbonifikacije (koji je poeo pre oko300 miliona godina), postoje kao slobodni gasovi u pukotinama i procjepima, ali i kao

    absorbovani gasovi, zarobljeni u naslagama uglja i okolnim stijenama. Kada se ugalj vadi iz

    podzemnih leita, oslobaa se metan, koji stvara izrazito eksplozivnu mjeavinu u dodiru s

    vazduhom. Izvlaenje ovog ("jamskog") gasa je od vitalne vanosti za sigurnost rudara irudnika. [9]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    19/65

    19

    U BiH je na snazi Pravilnik o tehnikim normativima u podzemnom rudarstvu uglja,preuzet iz bive SFRJ, gdje je lanom 283, definirano da se koliina vazduha kojom seventilira radilite odreuje po parametrima:

    - gasonosnost ugljenog sloja i prateih stijena,

    - neravnomjernost pojave gasova,

    - gasovi miniranja,

    - gasovi motora sa unutranjim sagorijevanjem,

    - minimalna potrebna brzina vazdune struje,

    - klimatski uslovi rada,

    - broj ugraenih separatnih ventilatora,

    - zapraenost vazduha,

    - broj radnika naradilitu i

    - najnii atmosferski pritisak. [3]

    4.1. Ventilatori

    Za glavno provjetravanje jame upotrebljavaju

    a) centrifugalni ventilatori;b) aksijalni ventilatori.

    I za jedne i za druge ventilatore osnovni parametri za odreivanje snage i proraun

    potronje su ovi:Qkoliina zraka potrebna za ventilaciju jame

    hst statiki otpor, odnosno depresija potrebna da se svlada otpor jame, mjeren uN/m2;

    ststatiki stepenkorisnog djelovanja ventilatora ovisan o konstrukciji ventilatora.

    Ventilacija svih rudnika ima dva u osnovi razliita reima provjetravanja i trei zasluaj neke nesree.

    a)

    Period normalnog provjetravanja kada je puni broj ljudi na radilitima;b) Period minimalnog provjetravanja, npr u nonoj smjeni, kad se samo premjetamehanizacija i obavljaju pripremni radovi kao i odravanje;

    c) Posebno pojaana ventilacija ako doe do neke nesree pa se njome eleublaiti posljedice, ako je to odreeno planomobrane.

    Za period normalnog provjetravanja, pri emu je:

    koliina zraka Q1(m3/s)

    depresija h1(N/m2)

    stupanj djelovanja 1,

    potrebna snaga motora iznosi:

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    20/65

    20

    (kW).

    Za period minimalnog provjetravanja, pri emu je:

    koliina zraka Q2(m3

    /s)depresija h2(N/m

    2)

    stupanj djelovanja 2,

    potrebna snaga motora iznosi:

    (kW).

    Ventilatori se mogu kategorisati po razliitim kriterijima, ovisno o gleditu ipotrebama a obzirom na karakteristike kojima se daje odluujui znaaj najee suklasifikacije:

    prema principu konstrukcije dijele se na centrifugalne sa jednostranim ili dvostranimusisavanjem, sa ili bez sprovodnog kola i aksijalne reverzibilne ili nereverzibilne,

    jednostepene ili viestepene, sa fiksnim lopaticama ili promjenljivim uglom lopatica.Ova promjena ugla moe da se vri pojedinanom regulacijom svake lopatice iliistovremenim podeavanjem cijelog rotora, mehaniki ili automatski.

    prema mjestu instalisanja i razlici u pritiscima koju ostvaruju mogu biti nadzemnidepresioni ili kompresioni i podzemni depresiono-kompresioni.

    prema stepenu korisnog dejstva mogu biti malo ekonomini, sa stepenom iskoritenjado 40%,srednje ekonomini.sa iskoritenjem od 40-70% i visoko ekonomini, saiskoritenjem preko 70 %. Postoje i tako usavrene konstrukcije kod kojih stepeniskoritenja dostie i preko 90% (na primjer ventilatori tipa Joy).

    prema kapacitetu mogu biti malog kapaciteta do 50 m3 /s, srednjeg od 50 do 150 m3/s i visokog kapaciteta sa preko 150 m3 /s. Za perspektivni razvoj rudarstva za veedubine predviaju se ventilatori i do 1000 m3 /s.

    prema efektivnom pritisku (depresiji) koju ostvaruju dijele se na ventilatore maledepresije do 1000 Pa, srednje depresije 1000-3000 Pa i visoke depresije preko 3000

    Pa, a najvei ventilatori izrauju se sa depresijom od 10000 Pa.

    prema broju obrtaja rotoramogu biti ventilatori sa konstantnim brojem obrtaja,ventilatori sa diskretno varijabilnim brojem obrtaja i ventilatori sa kontinuiranom

    regulacijom broja obrtaja rotora.

    prema snazi pogonskog motora na ventilatore male snage - do 200 kW, srednje snage2Q0 do 500 kW i velike snage -preko 500 kW, najvei imajuak 2000-5000 kW.

    prema jaini buke koju stvaraju mogu biti beumni ioni koji stvaraju buku.Ranije su za glavnu ventilaciju koriteni uglavnom centrifugalni, a za separatno

    provjetravanje aksijalni ventilatori. Razlog tome su bile vei efektivni pritisci kojemogu da

    ostvare centrifugalni ventilatori. Meutim, poto su konstrukcijom aksijalnih ventilatora kaoviestepenih ostvarene sve potrebne vrijednosti pritisaka, ovi ventilatori su praktiki potisli

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    21/65

    21

    centrifugalne. Tako su postignute manje dimenzije i mase maina koje ostvaruju isti kapacitet,vrlo visoki stepen iskoritenja i veoma veliki opseg kapaciteta, a mogu lako da se prilagode

    potrebama ak i za duivremenski period.

    4.2. Princip rada ventilatora

    Ventilatori proizvode pritisak mijenjajui vektor brzine strujanja. Ventilator stvarapritisak ili strujanje usljed rotiranja lopatica rotora predajui kinetiku energiju zrakumijenjajui njegovu brzinu. Promjena brzine je u tangencijalnoj i radijalnoj komponenti

    brzine kod centrifugalnih ventilatora, i u aksijalnoj i u tangencijalnoj komponenti brzine kod

    ventilatora sa aksijalnim strujanjem.

    Rotori centrifugalnog ventilatora proizvode pritisak preko centrifugalne sile stvorene

    rotacijom zranog stuba koji se stvara izmedju lopatica, i kinetike energije koja sepredajezraku mijenjajui njegovu brzinu i naputajui rotor. Kada su lopatice nagnute naprijed, ovedvije brzine se kumuliu i obrnuto. Tipovi ventilatora sa unazadzakrivljenim lopaticama sugeneralno efikasniji nego ventilatori sa naprijed nagnutim lopaticama.

    Ventilatori sa aksijalnim stujanjem proizvode pritisak preko promjene brzine strujanja

    koja prolazi kroz rotor, ne stvarajui centrifugalnu silu. Ovi ventilatori su podijeljeni natrivrste:

    propeleri,

    aksijalno-cijevni,

    aksijalno-lopatini

    Propeler ventilatori uobiajeno koriste slobodan dotok zraka, i obino imaju maluglavcinu proporcionalnu rotoru postavljenu na otvor postolja ili na ulazno zvono. Aksijalno -

    cijevni ventilatori obino imaju smanjeni zazor i rade na pojacanom optereenju, davajuivei totalni pritisak nego propeler - ventilatori.

    Aksijalno - lopatini ventilatori su ventilatori sa lopatinim vodjicama i smanjen imzazorom izmedju radnih lopatica, to nam omoguuje dobijanje eljenog pritiska, efikasnosti ikarakteristika stvaranja buke.

    4.3. Rudniki kontrolni ureaji (kontrolnici)

    Potreba za razgranatom mreom u podzemnim prostorijama zahtijeva da se osigurajuodgovarajue zatitne mjere kako bi se suzbila opasnost od elektrinog udara za zaposlenoosoblje, a jednako tako i sprijeile vee nesree od poara ili eksplozije. U tu svrhu nastalo jemnotvo specijalnih kontrolnih ureaja, koji u sistemu energetskih mrea poveavaju stepensigurnosti. Takvi elementi, dakle kontrolni ureaji, preduvjet su za daljnju provedbuautomatizacije zatitnih mjera kako bi se osigurala sigurnost ljudi u jami. [4]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    22/65

    22

    4.3.1.Mreni kontrolnik

    Prvi od familije kontrolnika koji je prijeko potreban element zatite u izoliranimsistemima mrea jeste mreni kontrolnik. Osnovne su mu karakteristike da trajno nadzireizolaciju mree instrumentom i ne smanjujui pri tome izolacijski otpor mree u podruju

    djelovanja. Po svojoj funkciji ima dvostepeno djelovanje, i to tako da signalizira optiki iakustiki opadanje izolacije, te automatski iskljuuje napon mree pri zemljospoju.

    Od neobine vanosti za mreni kontrolnik jeste da ispunjava sljedea dva uvjeta:

    1. da mu je unutranji otpor najmanje pet do deset puta vei od graninog otpora mreekod kojeg mora iskljuiti mreni napon;

    2. da kad nastupi zemljospoj uz brzo opadanje izolacijskog otpora mree, djeluje u tomogue kraem vremenskom roku.[4]

    4.3.2. Rasvjetni kontrolni k

    Rasvjeta u podzemnim prostorijama napaja se redovito iz posebnog transformatora,

    kako to zahtijeva propis, pa je rasvjetna mrea galvanski odvojena od energetskog sistema. Iztog razloga postavlja se poseban kontrolni ureaj za zatitu rasvjetne mree, i to za kontrolu:

    - izolacije, izolacionog otpora mree- oteenja kabela rasvjetne mree, odnosno uzemljenja rasvjetnih tijela na radilitu

    4.3.3. Kontr olni k venti lacij e

    Ako jama ima dijelove npr. u otvaranju ili dobivanju (komore), tako da takva mjestane mogu biti izloena protonoj glavnoj ventilaciji, onda se oni provjetravaju posebnimventilatorima i ventilacijskim cijevima, promjera 300 do 800 mm, kroz jamsku saobraajnicu,

    bilo da im se dovodi svje zrak ili da se odsisava zagaeni zrak s radilita. Pri tome se uzimasvjei zrak iz protone glavne vjetrene struje i zagaeni se zrak ubacuje ponovo u tok glavneventilacijske struje zraka. [4]

    Osnovni je cilj kontrolniku ventilacije ukopati elektrinu energiju u posebnoprovjetravanom dijelu nakon to smo taj prostor pouzdano provjetrili. Poremeti li se reimventilacije, to znai ako se oneisti zrak u posebno provjetravanom dijelu, uklapanju

    elektrine energije prethodi provjetravanje prostora radilita, a tek se onda ukopa dovodelektrine energije posebnom dijelu. Kao dodatna mjera ugrauje se i mjerna glava zadetekciju koncentracije metana. Ako se pojavi nedopustiva koncentracija metana, saglasno

    rudarskim propisima, mora se isklopiti elektrina energija u tom dijelu jame. [4]

    4.3.4. Kabelski kontrolni k

    Razlikujemo kabelski kontrolnik niskog i kabelski kontrolnik srednjeg napona.

    Kabelski kontrolnik niskog napona, po sastavu je slian rasvjetnom kontrolniku jer muje i po funkciji jednak, a razlikuje se samo u tome to izolaciju kontroliranog dijela mree

    nadzire samo u beznaponskom stanju. Izolaciju kabela pod naponom kontrolira mreni

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    23/65

    23

    kontrolnik jer je tieni kabel odvojak elektroenergetske mree. Ovaj kontrolnik je prijeko potreban za zatitu kabela i napajanje strojeva koji se za vrijeme pogonapomiu.

    Kabelski kontrolnik srednjeg napona se sastoji od dva osnovna sklopna elementa;

    sklop za zemljospoj u samo odreenom odvojku mree gdje je on nastao, i sklop za kontrolu

    kabela i uzemljenja. [4]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    24/65

    24

    5. ELEKTRINE INSTALACIJE U PODZEMNIM RUDNICIMANapajanje rudnika elektrinom energijom izvodi se ili preciznije reeno mora se

    izvoditi u duhu i skladu sa postojeim Pravilnikom o tehnikim normativima za elektrinapostrojenja ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom (Slubeni listSFRJ broj 21/88 izmene i dopune

    u broju 90/91).

    Prema dosadanjem iskustvu i poznavanju literaturei propisa veoma vano je osiguratitrajno i sigurno napajanje elektrinom energijom rudnika, a posebno one pogone kod kojihzastoj moe imati loe posledice za zaposlene radnike rudare [6], kao to su: glavnoventilaciono postrojenje, glavna pupmna stanica, ureaji za signalizaciju, dojavu i praenjegasno ventilacionog stanja u jami, kompresorske stanice, crpne stanice, ventilatori, glavni

    sabirni transport po revirima. Mnoge zemlje koje imaju dosta rudnika svojim propisima iz

    oblasti rudarstva kategoriu stepen sigurnosti za pojedine pogone, na osnovu kojih se odreujestepen sigurnosti i maksimalno doputeno trajanje zastoja u napajanju el. energijom.

    Za cjelokupnu rudniku potronju obino je jedna glavna trafostanica locirana nanajpovoljnijem mjestu s obzirom na potronju i nakonfiguraciju elektroenergetske mree skoje se ona napaja. Redovito valja nastojati da osim glavnoga bude i rezervno napajanje

    glavnog energetskog vora rudnika. Najpovoljnije je ako je glavna trafostanica ukljuena uprsten elektroenergetskog sistema, jer je tad automatski osigurano dvostrano napajanje. U

    protivnome, moraju biti dva voda za dovod energije, i to s dvije odvojene pojne take sasigurnim izvorom u elektrodistributivnom sistemu regije.

    Prvo sigurno mjesto kojemu treba osigurati pouzdanu opskrbu elektrinom energijomjesu sabirnice glavne trafostanice s koje e se elektrina energija razvaati na ostale potroaeu rudniku.

    Pri tome se moraju obavezno poznavati i svi elementi mree do te take, kako bi semoglo pristupiti projektiranju i proraunu ostalih dijelova mree koja e zadovoljavati samorudniko potroako podruje. Osnovni podaci, a koje mora pruiti elektrodistributivnaorganizacija koja nas opskrbljuje elektrinom energijom, jesu radne i induktivne komponentemree do nae glavne trafostanice, i to za stanje poetka eksploatacije, ili sadanje stanje, i

    perspektivno stanje, koje otprilike odgovara vijeku amortizacije glavnine naih energetskih

    objekata. U velikoj veliini primjera ti se perspektivni podaci daju na osnovi globalneprocjene jer je rije o periodu napajanja od 10 do15 godina za koji, redovno, nema razraenihplanova razvoja. [4]

    5.1. Propisi za elektrine instalacije

    Sistemi mrea i dozvoljeni nazivni naponi (meufazni) za elektroenergetsku mreu u jami su:

    1) kod IT sistema:- za mreu visokog napona - do 10 000 V;- za mreu niskog napona - do 1 000 V;- za rasvetnu mreu i signalizaciju - do 250 V;

    2) kod TN sistema:

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    25/65

    25

    - visoki napon - nije dozvoljen;- za rudnike ugroene od poara i metanske jame - samo do 130 V nazivnog napona, i to

    samo u sistemu TN-S;

    - niski napon - do 130 V za rudnike metala i nemetala ako ne sadre zapaljive ieksplozivne gasove, ali samo sistem TN-S ili TNC/S.

    Sistem mree TT nije dozvoljen.

    U oznaci sistema mree TT prvo slovo oznaava nain uzemljenja zvezdita transformatora(I-izolovano, T-direktno uzemljeno), a drugo slovo oznaava uzemljenje potroaa (T-direktno

    uzemljeno, N-nulovano).

    Sistem mree TN moe imati varijante TNS (zatitni provodnik ZN u celoj mrei je odvojenod nultog voda N-5-ilno nulovanje), TNC (nulti vod i zatitni provodnik su u jednom provodniku -ilno nulovanje) i TNC/S (na delu mree blie transformatoru primenjen je sistem TNC, a u

    pojedinim ograncima TNS - meovito 4 i 5-ilno nulovanje).

    Za elektrinu vuu dozvoljen je jednosmerni napon do 660 V.

    Za rune prenosne svetiljke idaljinsko upravljanje koje nije stalno poloeno dozvoljen jenapon do 50 V.

    Za stalno poloeno daljinsko upravljanje moe se upotrebljavati nazivni napon upravljanogureaja do 500 V ako ne postoji opasnost od kapacitivnih struja ili struja gubitaka, kojebi mogle

    poremetiti ili grekom aktivirati daljinsko upravljanje.

    5.2. Ispitivanje i atestiranje

    Svi elektrini ureaji namijenjeni za rad u atmosferi ugroenoj eksplozivnim smjesamaposebno se ispituju i atestiraju, to je propisima i standardima regulirano. Provode seispitivanja:

    - tipna,- pojedinana.Tipna obavljaju ovlateni laboratoriji za svaki tip ureaja na zahtjev proizvoaa.

    Pojedinana ispitivanja izvodi proizvoa prema zahtjevima tipskog atesta na svakomproizvodu, ili ovlateni kontrolni organ na uzorku ili svakom proizvodu.

    Namjena tipskog ispitivanja jest tipsko atestiranje koje provodi nadleni organ u svakojzemlji, a na osnovi ispitnog protokola, to ini dozvolu za proizvodnju, ali ne i za upotrebu.

    Tipno ispitivanje, i na osnovi njega provedeno pojedinano ispitivanje (atestiranje),osnova je za koritenje ureaja i ima ope znaenje dozvole upotrebe, a formalno i stvarnoznaenje ovisi o zemlji na koju se odnosi.

    Ukratko, za svaki elektrini ureaj namijenjen upotrebi u ugroenom prostoru mora biti:

    - (tipni) atest za proizvoaa- (pojedinani) atest za korisnikaU nekim zemljama znaenje pojedinanog atesta ima natpisna ploica, a dozvolu upotrebedaje posebno nadleni organ.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    26/65

    26

    U SFRJ: (tipne) ateste izdaje S-komisija Saveznog zavoda za standardizaciju, pod

    naslovom ATEST;

    (pojedinani) atest:

    a) za domae proizvode izdaje proizvoa ureaja u obliku dokumenta pod naslovomPOJEDINANO ISPITIVANJE;

    b) za uvezene, S-komisija Saveznog zavoda za standardizacijuizdaje dokument podnaslovom ATEST. [4]

    5.3. Atestiranje protueksplozijski zatienih ureaja

    U SFRJ atestiranje je regulirano zakonom o standardizaciji a postupak atestiranja

    Naredbom o obaveznom atestiranju i tehnikim propisima, dok izvedbu reguliraju JUS-standardi. Nadleni organ za atestiranje je Savezni zavod za standardizaciju ili, krae, SZS,kojeg je Komisiji za ispitivanje S-ureaja (ili S-komisiji) dano u nadlenost izdavanje atestana osnovi ispitivanja ovlatenog laboratorija Elektrotehnikog instituta Rade Konar uZagrebu.

    Prema tako reguliranoj materiji u osnovi su dva postupka za atestiranje

    protueksplozijski zatienih elektrinih ureaja:

    a) proizvodi atestirani tipnim atestom S-komisije, kod inozemnih proizvoaa uzsporazum S-komisije i proizvoaa o provedbi pojedinanih ispitivanja;

    b) atestiranje odreene koliine proizvoda inozemnog porijekla, tipno ispitanih iatestirsanih u zemlji proizvoaa, na osnovi izdanog strunog miljenja S-komisijeo uvjetima atestiranja i ispitivanja uzorka radi provjere:

    -izvedbe suglasno tipnom atestu zemlje proizvoaa-usaglaenosti s jugoslovenskim propisima i standardima[4]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    27/65

    27

    6. SISTEM VENTILACIJE U RMU KAKANJJame pogona Haljinii Rudnika mrkog uglja Kakanj d.o.o. Kakanj spadaju u metanske

    jame.

    Na osnovu projektnog zadatka, u rudarskom dijelu projekta uraene su ventilacione osnovejame, data koncepcijska rjeenja, odabrana oprema, definisani parametri koji se mjere i kontroliu,odreena lokacija mjernih mjesta i odreeni nivoi signalizacije i iskljuenja elektrine energije.

    Ovim dijelom projekta obrauju se elektrine instalacije i ureaji kojima se obezbjeujenapajanje ureaja i sistema elektrinom energijom na povrini zemlje i u jami, mjerenjem gasnih iventilacionih parametara, prezentacija izmjerenih veliina u dispeerskom centru i u jami, teautomatsko selektivno iskljuenje el.energije u ugroenom dijelu jame kod prekoraenjadozvoljenih koncentracija metana u jamskom zraku.

    Rudarskim dijelom projekta usvojena je centrala za nadzor fizikalnih i tehnolokih veliina u

    rudnicima sa podzemnom eksplatacijom tip digiTRANS 2100 proizvodnje TEVEL TEVE Varnostelektronika.

    Navedena centrala otkriva pojavu opasnih koncentracija eksplozivnih i ostalih gasova,

    poveanje temperature, smanjenje protoka zraka i koncentracije kisika, to moe imati negativneposljedice po sigurnost na radu, linu i kolektivnu, kao i ukupno poslovanje rudnika.[12]

    Slika 4. Shematski prikaz ventilacionog postrojenja Haljinii

    Sistem za nadzor digiTRANS 2100 obezbjeuje sljedea mjerenja:

    1. procentualni sadraj metanau jamskom zraku;2. procentualni sadraj kisikau jamskom zraku;3. procentualni sadraaj ugljen monoksidau zraku;4. procentualni sadraj ugljen dioksidau jamskom zraku;5. brzinu zrane strujeu profilu jamske prostorije;6. vlanostjamskog zraka;

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    28/65

    28

    7. temperaturajamskog zraka;8. depresijuglavnih ventilacionih postrojenja.

    Kontrola navedenih parametara e se vriti kontinualno, a sva odstupanja od dozvoljenih

    veliina se signaliziraju, a u sluaju pojave nedozvoljenih koncentracija metana, predvia seautomatsko iskljuenje el. energije. Pored navedenog mjerenja putem sistema digiTRANS 2100, u

    jamama pogona Haljinii se primjenjuju kontrolnici ventilacije, koji u sluaju poremeaja useparatnom ventilisanju rudarskih prostorija, obezbjeuju isklop elektrine energije u svakojseparatno provjetravanoj prostoriji. Centrala digiTRANS 2100 nije izvedena u protiveksplozijskoj

    zatiti, tako da mora biti smjetena u ulaznoj zranoj struji, odnosno u I stepenu opasnosti odmetana. Prilikom pojave nedozvoljenih koncentracija metana u ulaznoj zranoj struji mora seautomatski iskljuiti i centrala koja u svome sastavu ima i rezervno napajanje, tako da mjerenjegasnih parametara ostaje u funkciji poto su oni u protiveksplozijskoj zatiti Ex ia I. Prilikom

    rjeavanja konkretnih pitanja realizacije mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih parametara ujamama pogona Haljinii odreene potekoe predstavljaju zahtjevi Pravilnika o tehnikimnormativima za elektrina postrojenja, ureaje i elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnomeksplotacijom (Sl.list SFRJ br.21/88).

    lanom 294. navedenog pravilnika zahtijeva se da samosigurni ureaji kategorije iamoraju imati samosigurni izvor napajanja koji je prikljuen na mreu sistema IT, sa trajnomkontrolom izolacije i brzodjelujuom zemljospojnom zatitom prema lanu 37. Pravilnika (Sl.listSFRJ br.21/88).

    Predviena centrala ima sopstveno rezervno napajanje a svi davai gasnih parametara

    napajaju se iz samosigurnog izvora napajanja NSB-234-ia i kontrolnih veznih lanova KLV-XXX-PEx.

    U normalnom pogonu digiTRANS 2100 napaja sa elektrinom energijom napona 220 V izpostojee rasvjetne stanice (transformator 500/220 V) u jami iji su izlazi zatieni od indirektnogdodira sa sistemom IT.

    Veza sa ureajima za iskljuenje energetske mree ostvaruje se preko releja K1,K2,...,K17iji su izlazni kontakti 250 V; 8 A i snaga zavojnice 100 VA.

    Sa naponskog izvora za upravljanje u jami 24 V ili 42 V ili 220 V uz koritenje veznoglana preko kontakta navedenih releja vri se iskljuenje napajanja elektrinom energijom u

    prostorijama II stepena. Za iskljuenje energije u I stepenu opasnosti nije potrebno ugraivati veznilan. U naem sluaju prijenos podataka izmeu centrale digiTRANS 2100, koja je smjetena u

    jami, i dispeerskog centra na povrini ostvaruje se kablom PP/Jz, 4x1,5/1,5 mm2, ali navedenainstalacija i oprema u dispeerskom centru nije samosigurnoj izvedbi Ex ia I, tako da proizilaziobavezno iskljuenje i prijenosa podataka iz jame u DC kod prekoraenja dozvoljene koncentracijametana u ulaznoj zranoj struji od 0,5 % CH4. Kod prekida separatnog provjetravanja ilinedovoljnog separatnog provjetravanja mora se iskljuiti napon elektrine instalacije u separatno

    provjetranom dijelu, prema lanu br. 300 Pravilnika (sl.list SFRJ br.21/88). Ponovni uklop naponamoe nastupiti neposredno nakon uspostavljanja separatnog provjetravanja samo ako je prekid bio

    dovoljno kratak da se nije mogla poremetiti provjetrenost separatno provjetravanog dijela.[12]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    29/65

    29

    Prije stavljanja pod napon elektrinih instalacija i ureaja mora se utvrditi:

    da li je separatno provjetravani dio provjetren; da li koncentracija metana ne prelazi dozvoljenu granicu; da li elektrina instalacija odgovara s obzirom na otpor izolacije prema lanu 29 Pravilnika

    (sl.list SFRJ br.21/88); da li su kablovi koji se u pogonu pomiu neoteeni.

    Prema lanu 301 prethodno navedenog pravilnika u sluaju ugraenog kontrolnikaseparatnog provjetravanja, elektrina energija se automatski uklapa ako je davaem metanautvrena manja vrijednost od maksimalno dozvoljene koncentracije metana u separatno

    provjetravanom dijelu rudnika.

    Prilikom narednih projektovanja separatnih prostorija u rudarskom dijelu, obavezno

    provjeriti kod duih prostorija za koje e se vrijeme kompletna prostorija provjeriti, poto jevremensko zatezanje na kontrolniku provjetravajnja maksimalo 10 minuta. U takvim sluajevima

    potrebno bi bilo postaviti vei broj davaa koncentracije metana ili eliminisati na kontrolnikuprovjetravanja ponovni automatski uklop elektrine energije dok se runim mjerenjima ne provjerigasno stanje.

    U rudarskom dijelu projekta obraene su osnovne mjere zatite i postupkci u sluajevimaautomatskog selektivnog iskljuenja.

    Prema projektnom zadatku u ovome dijelu projekta e se obraditi nadzorni sistem zakontrolu gasnih parametara uz usvojenu opremu TEVEL TEVE Varnost elektronika.

    Prilikom izrade DRP Mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih i ventilacion ih parametara ujamama pogona Haljinii RMU Kakanj d.o.o. Kakanj, koriteni su slijedei zakoni i pravilnici:

    - Zakon o rudarstvu ("Sl. list R BiH", br. 24/93 i 13/94)- Pravilnik o sadrini dugoronih programa i rudarskih projekata ("Sl. list SFRJ", br. 28/79)- Pravilnik o tehnikim normativima za elektrina postrojenja, ureaje i instalacije u

    rudnicima sa podzemnom eksploatacijom ("Sl. list SFRJ", br. 21/88) i Izmjene i dopune

    navedenog pravilnika ("Sl. list SFRJ", br. 90/91)

    - Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju uglja("Sl. list SFRJ", br.4/89)

    - Ostali vaei propisi, standardi i normativi iz oblasti rudarstva i elektrotehnike[12]

    6.1. Tehniki opis

    Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara, proizvoaa TEVEL TEVEVarnost elektronika, obuhvata mjerenje i registraciju prisutnosti metana, ugljenmonoksida,ugljendioksida, kisika, vlanosti jamskog zraka, depresije glavnih ventilacionih postrojenja, brzine

    zrane struje i temperature.Sistem se sastoji od :

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    30/65

    30

    1. Jamskog dijela, koji ine:- 103 mjerna senzora MPS-XX-NG i TX 6363;- 9 centrala digiTRANS 2100, i 2 pojaala za komunikacioni vod;- 21 napaja sa UPS;-

    9 alarmnih truba;- kontrolna kola za razdvajanje.- mjerni davai, jamska stanica Digitrans 2100, rezervno napajanje (UPS) za Digitrans

    2100;

    2. Nadzemnog dijeladispeerski centar, koji ine:- prijemna grafika stanica;- 1 x raunar;- 3x LCD ekran 26'';- 1x LCD ekran 47'';- printer;- barijera sa adapterom za komunikacioni vod;

    3. Nadzemni diokancelarija:- 1x raunar;- 1x LCD ekran 26'';- printer

    Izgled sistemaje prikazan na sljedeoj slici:

    Slika 5.Mjerno nadzorni sistem za kontrolu gasnih parametara

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    31/65

    31

    Opis konfiguracije i oznaka ureaja

    MPS - XX - X . XX .X

    A

    BC

    D

    Slika 6. Simboliki prikaz konfiguracije ureaja

    A (Izbor tipa gasa ili fizikog parametra)

    01metan [CH4] (05%) 02 - protok zraka [v] (020m/s) 03temperatura [T] (-20C +60 C) 05kisik [O2] (0 30%) 06ugljen monoksid [CO] (0 1000ppm) 07relativna vlanost [RH] (0 100%) 10diferencijalni pritisak zraka [dp] (Raspon definie korisnik)

    B (Izbor tipa izlaznog signala)

    1Analogna izlazna struja (0,2mA 1mA) 2Analogna izlazna struja (4mA 20mA) 3Analogna izlazna frekfencija (5Hz 15Hz) 4Analogni izlazni napon (1V 5V) 5Serijski izlaz (RS485) 6Serijski izlaz (CAN))

    C (Izbor tipa digitalnog I/O)

    00bez digitalnog I/O 01 - 2x relejna izlaza 10 - 2x digitalni ulazi 11 - 2x relejni izlazi i 2x digitalni ulaz

    D (Izbor tipa spajanja ureaja)

    1Kabelska uvodnica 2Kabelski konektor

    Svi tipovi mjerno-kontrolnih jedinica MPS-XX imaju isti tip osnovnog kuita,

    razlikuju se samo po razliitom kuitu senzora.Dio za napajanje i dio s mikroprocesorom su

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    32/65

    32

    isti na svim tipovima ureaja, samo se senzor i prilagodbeno kolo senzora razlikuju prematipu MPS-XX.

    Svi se napajaju iz certifikovano samosigurne jedinice za napajanje sa nominalnom

    vrijednou ulaznog napona od 9 16V (DC).

    6.2. Povezivanje jedinice za napajanje

    MPS-XX se moe napajati samo iz certifikovanog samosigurnog izvora napajanja tipa ia.Nominalne vrijednosti napona za sve tipove MPS-XX je izmeu 9V (DC) i 16V (DC). ice jediniceza napajanje su spojene preko trubaste kabelske uvodnice ili konektora na prikljucima 5(polarizacija +) i 6 (polarizacija -)

    Konfiguracija spojeva napajanja je prikazana na slici 7.

    -+

    9 - 16V(DC)

    Connecting

    terminals

    Powered from intrinsicsafe power supply (ia)!

    Slika 7. Spojevi ica napajanja na prikljunim terminalima MPS-XX

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    33/65

    33

    6.3. Komunikacija i spojevi izlaznih signala

    Ureaj MPS-XX ima tri razliita signalna izlaza (I, U, f izlazni signali izborinvestitora) koji su spojeni na izlazni terminal 7 (polarizacija -) i terminal 8 (polarizacija +).

    Konfiguracija spomenutih terminalskih spojeva je prikazana na slici 8.

    Output signals:

    Iout= 4...20mA

    Uout= 0...5V

    fout= 5...15Hz

    Connecting

    terminals

    +-

    Slika 8. Konfiguracija spojeva ica za komunikaciju i signalne izlaze

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    34/65

    34

    Slika 9. Mjerno kontrolna

    jedinica MPS-XX-NG

    6.4. Uopeno o MPS-XX-NG

    Mjerno kontrolna jedinica MPS-XX-NG je elektrini ureaj dizajniran za primjenu upodzemnom rudarstvu (grupa I), prema standardima EN 60079-0:2006, EN 60079-11:2007 i EN

    50303:2000.

    Moe vriti mjerenja i prikaz trenutnih vrijednosti parametara na GLCD (Graphical LCDLibrary). MPS-XX jedinica je dizajnirana u 7 razliitih tipova za mjerenje razliitih parametara kao:

    Koncentracija eksplozivnih gasova (CH4) Protok zraka (v) Temperatura (T) Koncentracija kisika (O2) Koncentracija otrovnih gasova (CO) Relativna vlanost (0 100%RH) Diferencijalni pritisak (dp)

    Ureaj je certificiran prema zatiti samosigurnostiExi, kategorija I M1 Ex ia I.Prema tome, naprava smijedjelovati ak i ako koncentracija eksplozivnog gasa metana(CH4) premai dozvoljenu vrijednost.

    Velik i pregledan GLCD displej je namjeten napoklopcu kuita za oitavanje vrijednosti izmjerenihparametara i podeavanja parametara. Tu su i tri mekane

    tipke za izbor i pokretanje razliitih funkcija tokom rada.

    Prilagoene vrijednosti se mogu zatititi odneovlatenog mijenjanja pomou etverocifrenog koda.

    Ureaj moe izvoditi i alarmiranje u sluaju daparametar premai dozvoljenu granicu, a dva nivoaalarmiranja su oznaena sa utom LED diodom(ALARM_1) i crvenom LED diodom (ALARM_2).

    Dva izlazna releja montirana izvan ureaja se

    takoer mogu koristiti za vanjsko alarmiranje sa dodatnomalarmnom trubom ili signalnim svjetlom.

    Na vanjskim prikljucima je mogu jedan od tri razliitastandardna izlazna signala.

    Ureaj se moe koristiti samostalno ili se moespojiti na vei kontrolni sistem, gdje se CANili RS 485 komunikacija moe koristiti za prijenos podataka. Ureaj se moe napajati izcertifikovanog samosigurnog izvora napajanja.

    Jednica za napajanje, izlazni signali, podatkovna komunikacija i rele-izlazi su spojeni unutar

    ureaja kablom sa do 14 ica kroz trubastu kablovsku uvodnicu ili konektor (opcija).

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    35/65

    35

    Prednost gore spomenutog konektora kao elementa za spajanje je u jednostavnosti spajanja

    naprave bez otvaranja kuita.Tokom operacije se ureaj montiranamjesti pomou kuke koja jetakoer namjetena na kuitu.

    6.4.1. Opis rada

    Svi tipovi mjerno-kontrolnih jedinica MPS-XX imaju isti tip osnovnog kuita, razlikuju sesamo po razliitom kuitu senzora. Dio za napajanje i dio s mikroprocesorom su isti na svimtipovima ureaja, samo se senzor i prilagodbeno kolo senzora razlikuju prema tipu MPS-XX.

    Svi se napajaju iz certifikovano samosigurne jedinice za napajanje sa nominalnom

    vrijednou ulaznog napona od 9 16V (DC).

    Mjerno-kontrolna jedinica MPS-XX moe raditi u dva razliita naina tokom djelovanja:

    STATUSNI NAIN Neprekidno oitavanje vrijednosti sa senzora i prikazivanjeizmjerene vrijednosti na GLCD;

    KONFIGURACIJSKI NAIN Podeavanje osnovnih parametara, naina rada isimulacije.

    A1 A2

    ADC:7f3dT:21.9

    A1: 100 A2: 170

    P: 0990.5mB 0ppm

    CO

    CONCENTRATION

    VALUE

    TEMPERATURE

    ADC DATA

    STATUS LINE

    ALARM

    LIMIT VALUE

    BAROMETRIC

    PRESSURE

    MPS-09-NG % vol

    A1 A2

    MPS-09-NG

    Ponovi kalibracijo KalibracijaT 1 : 0 0000

    KalibracijaT 2 : 0 0000 Nastavi A 1 : 100

    Nastavi A 2 : 170

    Prvotne nastavitve

    Shrani

    IzhodCURSOR

    PROGRAM

    MENU

    *

    ALARM

    STATUS LED

    SHIFT KEY

    UP

    SHIFT KEY

    DOWN

    KEY

    ENTER and QUIT

    % vol

    Slika 10. Izgled konfiguracijskog i statusnog naina

    Sva spomenuta podeavanja i naini se mogu izabrati pomou tri mekane tipke koje sunamjetene ispod GLCD displeja.Prednji panel u oba naina djelovanja je prikazan na slici 10.

    Tokom naina mjerenja samo tipka M (menu) se aktivira, da bi se zabiljeili neobinidogaaji (kratkotrajan pritisak tipke) ili izbor konfiguracijskog naina djelovanja (dugotrajniji

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    36/65

    36

    pritisak tipke). Izabrani parametri se mogu promijeniti tokom rada ureaja u konfiguracijskomnainu, i trajno se snimaju do sljedee promjene parametara.

    U konfiguracijskom nainu su sve tri tipke aktivirane za izvoenje pojedinanih funkcija ili

    podeavanje odgovarajuih vrijednosti kao to su PIN kod (razliit za svaki ureaj) iliUNIVERSAL kod (isti za sve ureaje)

    Stanje oba digitalna ulaza se prikazuje na GLCD, a oznaeni su sa Q1 i Q2.

    Pored izvoenja mjerenja parametara, ureaj takoer nadzire izmjerene vrijednosti iinformie korisnika u sluaju neobinih dogaaja. Izmjerene vrijednosti se usporeuju sa dvijealarmne vrijednosti koje su unaprijed definisane. Oba alarmna uslova se takoer vide na strujnim,naponskim, frekventnim i relejskim izlazima.

    ALR1Prva alarmna vrijednost (ALARM_1)

    ALR2Druga alarmna vrijednost (ALARM_2)

    U sluaju neobinih dogaaja, sljedee informacije se prikazuju u statusnom redu:

    Premaena granica parametra Greka tokom mjerenja Kvar u djelovanju ureaja

    Svi neobini dogaaji ostaju aktivni na GLCD u pulsirajuem nainu (statusni red) dok ih

    korisnik ne primi na znanje (kratkotrajni pritisak tipke M). Ako neobini dogaaji nisu vie prisutninakon to ih je korisnik potvrdio, ne prikazuju se vie.[12]

    6.5. Dava ugljendioksida tip TX 6363

    Stacionarni CO2 detektor INFRARED GAS SENSOR/TRANSMITTER tip TX6363.01

    odgovara zahtjevima za elektrine ureaje grupe I. Ureaj konstantno-neprekidno mjeri CO2 ujamskom zraku.

    Mjerenje se vri po IR principu. Podruje mjerenja je 0-5% CO2u zraku. Protiveksplozionazatita je I M1 Eex ia I.

    Mjerno pretvaraka jedinica je smjetena u plastino kuite, koje omoguava upotrebu trirazliita uvoda za kabl. Mjerna glava sa konektorom je postavljena na donjem dijelu plastinogkuita mjerno pretvarakog dijela. Na prednjoj strani kuita se nalazi LCD zaslon, na kome su

    prikazane vrijednosti koje registruje senzor. [12]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    37/65

    37

    Slika 11. Dava ugljendioksida tip TX 6363

    6.6. Jamska stanica digiTRANS 2100

    Osnovna namjena jamske stanice digiTRANS 2100 je napajanje mjernih davaa i prijempodataka iz njih, obrada izmjerenih veliina, interno prikazivanje i posredovanje za prijenos udispeerski centar.

    Glavni sastavni dijelovi su:

    4. centrala digiTRANS 2100;5. samosigurni napaja NSB-230-ia;6. alarmna sirena AH-1-Pex.

    Slika 12. Jamska stanica digiTRANS 2100

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    38/65

    38

    Tehniki parametri jamske stanice digiTRANS 2100:

    - tip: digiTRANS 2100,

    -prikljuna snaga: 300 VA,

    - napon napajanja: 230 V, 50 Hz;

    - mehanika zatita: IP 54;

    - teina: 170 kg.

    U jamama pogona ''Haljinii'', RMU ''Kakanj'' d.o.o. Kakanj, e se instalirati 9 (devet)stanica tipa digiTRANS 2100, koje e meusobno komunicirati RS 485 komunikacionim vodom(modbus RTU protokol).

    Zbog velikih duina pojedinih dionica sistema, koristie se pojaiva za komunikacioni vod(maksimalna duina dionice bez upotrebe pojaivaa je 1000 m). Jedna od stanica digiTRANS 2100

    sadrava razdjelnik, koji dijeli komunikacioni vod na tri linije).

    Prijenos podataka do SCADA sistema se odvija brzinom od 9600 kBaud-ova (postoji

    mogunost poveanja brzine), to omoguava ''osvjeavanje'' podataka svakih 4-5 sekundi.

    Napajanje elektrinom energijom jamske stanice digiTRANS 2100 preko UPS digiTRANS2100 je praktino neprekidno sa galvanskim razdvajanjem, a osnovni izvor napajanja je rasvjetnastanica 500/220 V koja je u IT sistemu NN mree s izoliranom nultom takom elektroenergetskogtransformatora. Prednosti ovakvih izoliranih sistema, uz brzi isklop prvog zemljospoja, jesu da su

    struje ograniene kapacitativne struje mree, a koje su mnogo manje od 1 (A).

    U IT sistemima mogua je primjena samosigurnosnih barijera sa galvanskim odvajanjem, aiz funkcionalnih razloga po zahtjevu isporuioca opreme, plateve kablova PP/Jz 4x1,5/1,5 mm2potrebno je uzemljiti samo na jednom mjestu i to u jamskoj stanici digiTRANS 2100 koja je

    smjetena u neugroenom prostoru. Poto su primjenjene sigurnosne barijere sa galvanskimrazdvajanjem, nema potrebe za izjednjaavanjem potencijala (Literatura br.8.4. poglavlja br.11.10 i11.14). Jamska stanica digiTRANS 2100 je pridrueni samosigurni ureaj, sadri samosigurne inesamosigurne krugove a takoe i izvor napajanja (UPS digiTRANS 2100) koji se napaja izelektroenergetske mree. Zbog toga je ona smjetena u neugroenom dijelu jame, a samosamosigurni strujni krugovi se uvode u ugroeni prostor.

    Galvansko povezivanje i izjednaavanje potencijala izmeu rasvjetne stanice 500/220 V ijamske trafostanice ostvaruje se preko opleta napojnog kabla i tree ile kabla EpN 53 3x2,5/2,5mm2.[12]

    6.6.1. Centrala digiTRANS 2100

    Centrala digiTRANS 2100 je ugraena u kuite namijenjeno srednje tekim uslovima rada,dimenzija 600x350x165 mm. Na prednjoj strani se nalaze vrata sa staklom, to omoguava praenjestanja prikljuenih senzora. Broj mjernih mjesta zavisi od namjene senzora. Terminalne module, nakoje prikljuujemo senzore je dovoljno napajati iz jednog napajaa. Centrala se napaja iz dva

    napajaa, koji su unutar centrale potpuno galvanski odvojeni.[12]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    39/65

    39

    Slika 13.

    6.6.2.Samosigurni napaja tip NSB-234-ia

    Napajanje tipa NSB-xxx-ia je namijenjeno za upotrebu u rudarstvu. Pretvara naizmjenininapon napajanja u stabilizovan i regulisan samosiguran izvor

    napajanja za senzore i elektronske kontrolne naprave. U sluaju

    prekida napajanja, tu je automatsko baterijsko rezervno napajanje,koje omoguava 4 sati napajanja sistema.

    Jedinica za napajanje se sastoji od tri kuita, koja sumeusobno spojena dvjema kablovskim uvodnicama. Prvo kuite jeu skladu sa EN 60079-7:2007 za poveanu sigurnost i slui za glavneelektrine vodove. Drugo kuite je u skladu s EN 60079-1:2007 za ''neprodorni oklop'' kuite i unjemu je smjetena elektronika napajanja. Tree kuite je namijenjeno samosigurnimspojevima.[12]

    6.6.3. Alarmna sirena tipa AH-PEx

    Alarmna sirena tipa AH-PEx je namijenjena za akustiku signalizaciju alarmnih stanja ilidogaaja. Robusno dizajnirano kuite doputa mogunost upotrebe u najzahtjevnijim uslovimarada u vanjskoj industriji (II) kao i u podzemnim rudnicima (I).

    Napajanje alarmne sirene se osigurava preko provodnika 3x1,5mm2koji prikljuimo prekokablovske uvodnice M20x1,5 na prikljune spojke, koje se nalaze u unutranjosti kuita. Rudnikeverzije alarmne sirene imaju na kuite privrenu kablovsku uvodnicu M25x1,5. Sklop zanapajanje sirene napaja generator impulsa koji se pomou piezo kristala pretvaraju u snaan zvunisignal snage 100dB. Pri tome moemo birati izmjenu dva razliita tona i to isprekidanim i

    neprekidnim zvunim signalom.

    Napajanje alarmne sirene AH-1-PEx mora biti izvedeno iz atestiranog samosigurnog izvora

    napajanja kategorije ia, ije elektrine vrijednosti ne smiju prei sljedee vrijednosti (u rudarstvu):

    WP

    mAI

    VU

    i

    i

    i

    09,3

    05,117

    40,26

    6.7. Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-Pex

    Kontrolno kolo za odvajanje KLV-XXX-PEx je dizajnirano za prijenos i galvansko

    odvajanje kontrolnih signala iz samosigurnog u nesamosigurno elektrino kolo. Zahvaljujuirobusnom dizajnu, moe se koristiti u aplikacijama podzemnih rudnika.

    Rad KLV-XXX-PEx se temelji na principu izvoenja mjerenja napona linije nasamosigurnoj strani sprave i istovremeno upravljanje releja na nesamosigurnoj strani. Na

    samosigurni ulaz sprave moemo prikljuiti:

    - START/STOP tipku

    - ON/OFF prekida

    - Induktivni senzor (NAMUR)

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    40/65

    40

    - Termostat

    itav rad sprave upravlja mikrokontroler, iji je zadatak izvoenje A/D pretvaranje ulaznognapona linije i poreenje rezultata sa ve unaprijed odreenim granicama. Na osnovu dobijenih

    rezultata, mikrokontroler istovremeno upravlja dva releja, iji izlazi se nalaze na nesamosigurnojstrani.

    Na poklopcu sprave su ugraena tri svjetlosna senzora, iji je zadatak signalizacija sljedeihstanja:

    - ZELENA led dioda (Prisustvo napajanja);

    - UTA led dioda (Aktivno stanje releja);

    - CRVENA led dioda (Greka na liniji);

    Pri pokretanju ureaja (prikljuenje napajanja) mikrokontroler najprije ukljui ZELENU led

    diodu. Nakon toga slijedi izvravanje A/D pretvaranja napona na samosigurnoj liniji i poreenjeizmjerene vrijednosti sa ve u naprijed odreenim granicama.

    Na osnovu rezultata poreenja obje vrijednosti, mikrokotrolner upravlja oba releja, pri emuse aktivno stanje releja signalizira UTOM led diodom. U sluaju prekidanja linije, ukljui seCRVENA led dioda koja trepe s konstantnom frekvencijom 1Hz, a ako se na liniji uspostavi stanjekratkog spoja, CRVENA led dioda gori neprekidno.

    Nakon montae ureaja na Ex e ili Ex d tip prikljunog ormaria, potrebno je osiguratidodatnu mehaniku zatitu preko ureaja KLV-XXX-PEx. [12]

    Ex e

    Priklju niormari

    KLV

    -XX

    X-P

    Ex

    M2

    M1

    Dodatnamehani

    tita

    ka

    za

    Ex e

    Priklju ni ormari

    KLV

    -XXX

    -PE

    x

    M2

    M1

    Dodatnamehani

    tita

    ka

    za

    Ex d

    Varijanta A Varijanta B

    Slika 14. Shema kola

    6.8. Kablovska veza za prijenos informacija

    Kablovska veza za prijenos informacija mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih

    parametara u jamama pogona Haljinii RMU Kakanj d.o.o. Kakanj, sastoji se odsamosigurnih kablova svijetlo plave boje tip PP/jz (4x1,5/1,5 mm2) koji je poloen oddispeerskog centa na povrini do jamskih stanica digiTRANS 2100 u jami, i od jamskihstanica digiTRANS 2100 do mjernih davaa gasnih parametara. Navedeni kabl, po svojoj

    konstrukciji ispunjava traene zahtjeve za upotrebu u metanskim jamama, na osnovu

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    41/65

    41

    pravilnika o tehnikim normativima za el.postrojenja, ureaje i instalacije u rudnicima sa

    podzemnom eksplotacijom.

    Uslovi koji su vezani za polaganje kabla su vrlo vani za sigurnost ljudi i ispravnost

    rada ureaja, a to su:

    1. kablovi za prijenos informacija se moraju voditi kroz jamu suprotnom stranom odenergetskih kablova,

    2. ukrtanje sa energetskim kablovima treba izvriti pod pravim uglom,3. kablove u jami treba polagati na nosae koji moraju biti postavljeni na rastojanje od 2

    3 m,4. u prostorijama sa nagibom izvriti mehniko rastereenje kabla svakih 6 metara

    pomou kablovskih stezaljki,5. kablovi moraju biti poloeni tako da ne moe doi do:

    a) torzionog savijanja i vora osmice, zbog ega ih treba odmotavati i namotavatitako da se kabl savija samo odgovarajuim kablovskim stezanjima,

    b) pritiskanje kabla koje bi mu deformisalo presjek, radi ega mora biti slobodnopoloen ili uvren samo odgovarajuim kablovskim stezaljkama,

    c) oteenja od transportnog pogona, pa zbog toga ako kablovi prelaze iznadtransportnih sredstava, moraju se preduzeti dopunske zatite mjere protiv padanjakabla.

    - kablovi moraju biti poloeni tako da su po cijeloj duini u svako vrijeme pristupani

    radi nadzora. Od ovoga se moe odstupiti ako im je potrebna posebna mehanikazatita, i to u sljedeim sluajevima:

    a) ako su u pitanju kablovi i vodovi do 10 metara duine,

    b) pri polasku kablova i vodova kroz buotinu u stijeni i u ostalim specifinimsluajevima uz odobrenje rudarskog organa,

    - u sluaju stalno poloenih kablova isti se moraju privrstiti u razmaku od najmanje 6metara i to tako da je kod vie paralelnih kablova razmak meu njima jednak najmanje

    preniku susjednog debljeg kabla.

    6. Kablovi se smiju okaiti ili privrstiti samo na mjesta gdje se ne mogu oteti ti nideformisati.

    7. Kablovi u buotinama kroz stijene, zidove i sl. ne smiju biti zazidani, ve slobodno poloeni.Pri uvoenju kabla u komore prolazni otvori moraju biti zaptiveni pomou gline, pijeska ilidrugog nezapaljivog materijala. Pri sprovoenju kabla kroz vodna vrata, otvori mogu bitiradi nepropusnosti zaptiveni glinom,

    8. Kablove u dispeerskom centru u podu, voditi kroz limene kablovske kanale. Navedeninain osigurava kablove od mehanikog oteenja i zadovoljava tehnike uslove,

    9. Kablovi samosigurne mree moraju biti svjetlo plave boje, a isti se moraju voditi odvojenood kablova energetske mree, a kod spajanja u istim razvodima i kuitima treba voditi

    rauna o samosigurnim rastojanjima kako to zahtjevaju uslovi standarda JUS N.S8.321

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    42/65

    42

    10.Nastavljanje kabla u jami vriti pomou odgovarajuih spojnica, a spajanje pojedinih ilalemljenjem. Grananje kabla izvesti koritenjem razvodnih kutija izvedbe poveanasigurnost sa odgovarajuim brojem stezaljki,

    11.Uvoenje kabla u pojedina kuita izvesti sa odgovarajuim brtvljenjem i mehanikimstezanjem na uvodnicama.

    Isporuilac opreme sistema za kontrolu gasnih parametara u jami dao je sa proizvoaimaopreme kriterijume za izbor kabl.

    Zavod za standardizaciju BiH Ex komisija, izdala je certifikate o usklaenostiprotiveksplozijske zatite elemenata sistema za kontrolu gasnih parametara, definisala je graninevrijednosti parametara kablovske mree instalirane u sklopu datog sistema. Kontrola ovihkriterijuma je data u narednom poglavlju.[12]

    6.9. Instalacija samosigurnih sistema

    Samosigurni sistem moe se podijeliti na tri osnovna dijela:

    1. Ureaji montirani u neugroenom prostoru koji slue za meusobno povezivanjenesamosigurne opreme i samog samosigurnog sistema.

    U naem sluaju ta oprema je smjetena u jamskoj trafostanici: digiTRANS 2100 sa UPS om za glavno i rezervno napajanje, samosigurnim izvorom za napajanje NSB-234-ia i kontrolnim

    kolom za odvajanje KLV-XXX-PEx.

    Jamska stanica digiTRANS 2100 smjetena je u I stepenu opasnosti (dozvoljenakoncentracija metana do 0,5 %) i nije u protiveksplozijskoj izvedbi nego posjeduje samo mehanikuzatitu IP 54.

    Takoer, oprema u DC, ukljuujui i instalaciju prijenosa informacija od jamske stanicedigiTRANS 2100 do DC preko kabla PP/Jz 4x1,5/1,5 mm2, nije u protiveksplozijskoj izvedbi.

    Na osnovu naprijed navedenog u sluaju prekoraenja maksimalno dozvoljene koncentracijemetana u ulaznoj zranoj struji od 0,5 % CH4mora se obavezno iskljuiti napajanje el.energijomkompletne jame, a takoer i rezervna napajanja jamske stanice digiTRANS 2100 i opreme DC.

    Poto proizvoa nije dao mogunost automatskog iskljuenja napajanja el.energijomkompletne jame i prijenosa informacija iz jame u DC, navedene operacije moraju se vriti runimnainom, nakon alarma u dispeerskom centru.

    Za ovaj dogaaj, za koji je mala vjerovatnoa da e se desiti, obavezno je uraditi dodatnoupustvo za rukovanje od strane odgovornih lica na pogonu Haljinii, RMU Kakanj d.o.o.Kakanj.

    Samosigurni ureaji sadre jedino samosigurne krugove, a pridrueni ureaji inesamosigurne i samosigurne krugove i to posebno ako sadre i izvore napajanja koji se napajaju izelektroenergetske mree. U naem sluaju jamska stanica digiTRANS 2100 ne smije ugroavati

    eksplozivnu atmosferu, a to znai da je smjetena izvan ugroenog prostora, a samo samosigurnistrujni krugovi se uvode u ugroeni prostor.

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    43/65

    43

    Samosigurni izvor za napajanje NSB-234-ia smjeten je u jamskoj stanici digiTRANS 2100i u ovome ureaju je samo strujni krug koji odlazi od njega samosiguran i zbog toga je oznaka

    njegove protiveksplozijske zatite: Exem ia , te je namijenjen za ugradnju u neugroenomprostoru.

    2. Kablovi, prikljune kutije izmeu ureaja u neugroenom prostoru i opreme uugroenom prostoru.

    Jedan od temeljnih zahtjeva za svaki samosigurni sistem je da se izbjegne meusobni utjecajjednog samosigurnog kruga na drugi ili utjecaj nesamosigurnog kruga na samosigurni.

    Ako se samosigurni strujni krugovi do mjernih davaa vode vieilnim kablovima,napominjemo da se kroz taj kabl moraju prenositi samo samosigurni krugovi. Izolacija vodia ukablu mora odgovarati ispitnom naponu najmanje za 500 V, a debljina izolacije mora biti najmanje

    0,2 mm.

    U samosigurnom sistemu osim izvora napajanja, pretvaraa i mjernih davaaimamo i spojnipribor, kao to su razvodne kutije, konektori (utikai i utinice), stezaljke, sklopke, releji, koji nesmiju umanjivati stepen zatite.

    Za upotrebu u rudnicima, ako su izraeni od plastike ili lakih metala, moraju odgovaratiopim zahtjevima koji se odnose na takve ureaje kao to je sadraj Mg, Al, Ti. Elektrostatinostmora odgovarati uvjetima upotrebe i opim zahtjevima za ugroene prostore.

    Za upotrebu u rudnicima moraju biti oznaeni, a to znai moraju udovoljavati i svim op imzahtjevima samosigurnosti, oienje, montau, prikljune stezaljke, kuita sa IP zatitom,

    konektore, zalijevanje izolacijskom masom, tampane ploe, releje, uzemljenje i elektrinu izolacijukomponenti i oienja, kao i uslovima razdvajanja meu krugovima i prema zemlji, tj. da suispunjeni zahtjevi standarda bive SFRJ JUS N: S8.321.

    Udovoljavanje tim opim zahtjevima mora biti provjereno pri analizi kompletnogsamosigurnog sistema, to je potrebno izvriti prilikom dobijanja certifikata o usklaenosti

    protiveksplozivne zatite sa BAS standardima za itav sistem Ex ia I i pojedinane ureaje od straneovlatene ustanove u BIH (Ex Komisija BiH).

    3. Trei dio samosigurnog sistema koji treba razmotriti su samosigurni ureaji koji sesmjetaju u ugroenom prostoru, a to su mjerni davai za metan (CH4), ugljenmonoksid (CO), ugljen dioksid (CO2), kiseonik O2 brzinu zrane struje, vlanostzraka i temperaturu.

    Svaki samosigurni sistem graen je po principu pridrueni ureaj samosigurni ureaj priemu se kao i u naem sluaju, pridrueni ureaj smjeta izvan prostora ugroenih eksplozivnomatmosferom. Ovaj nain omoguava veu slobodu i jednostavnost rukovanja ureajima, a sa drugestrane ima nie ekonomske zahtjeve.

    Postavljanjem samosigurnih ureaja (mjernih davaa gasnog stanja, vlanosti zraka i brzinezrane struje) u ugroeni prostor, povezujemo jamsku stanicu digiTRANS 2100 (koja nije u

    protiveksplozijskoj zatiti) kablovima zbog prijenosa podataka. Meusobno povezan sistem

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    44/65

    44

    samosigurnih ureaja i krugova inimeusobno zavisan sistem, tako da zajedno sa kablovima moraostati u granicama unutar kojih je garantirana samosigurnost ia.

    Instalacijom samosigurnih sistema dobijamo mogunost odravanja opreme u radu bezprovjere prisutnosti eksplozivnih gasova, a prilikom takvih radova ne umanjuje se sigurnost

    opreme.Nepaljivo odravanje ak i na atestiranim ureajima moe stvoriti opasne situacije, bilo

    direktno, bilo unitenjem komponenata, oienja ili zranih razmaka o kojima zavisiprotiveksplozijska zatita.

    Bitno je zbog toga da takvo odravanje vri jedino kompetentno osoblje.[12]

  • 7/22/2019 Tehniki normativi za elektrine instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom

    45/65

    45

    7. ALARMNI PRAGOVI I AUTOMATSKO ISKLJUENJEELEKTRINE ENERGIJE

    Mjerenje i registracija parametara rudnike atmosfere sa alarmiranjem i isklapanjem

    elektrine energije u sluaju prekoraenja dozvoljenih granica koncentracije metana (shodnorudarskom dijelu projekta) su osnovne karakteristike kojim se rukovodilo prilikom odluivanjazahtjeva pri nabavci mjerno nadzornog sistema za kontrolu gasnih parametara u jamama pogona

    Haljinii, RMU Kakanj d.o.o. Kakanj.

    U jamskoj stanici digiTRANS 2100 funkciju isklopa elektrine energije obavljaju relejiK1,K2,K3 ... , K17 sa isklopnim kontaktima (normalno zatvoreni) i to preko ureaja (veznog lana)za rastavljanje nesamosigurnih od samosigurnih strujnih krugova. Prekoraenjem doputenihkoncentracija metana na mjernim davaima, gdje su pragovi podeeni na samom ormaru jamskestanice digiTRANS 2100, aktiviraju se pripadajui releji K1,...K17 koji su drali zatvorene radnekontakte. Nastankom alarmnog signala dolazi do prekidanja strujnog kruga otvaranjem kontakata.

    Prekidanjem strujnog kruga, prekida se i pobuda releja veznog lana (ostaje beznapajanja), te on prekida strujno kolo za iskljuenje koje je vezano za radne kontakte.

    Budui da ureaji (vezni lan) imaju samo jedan izlaz sa radnim kontaktima, to se usluajevima isklopa vie prekidaa previa umnoiva, odnosno pomoni relej CNO.

    Ovaj relej se napaja sa naponom 24 V preko strujnog kola koje je povezano za radne

    konta