Univerzitet u TuzliRGGF

IV godina

Kenan Kozlo

Seminarski rad: TEHNIKE MJERE ZATITE U POSTROJENJIMA ZA PRIPREMU MINERALNIH SIROVINA

dr.sc. Sead Avdi, docent

Tuzla, decembar 2013.godine

(predmetni nastavnik)

1. UVOD

ovjek koristi sirovine od poetka svog postojanja.Sirovinesu prirodni neobraeniresursinakon dobivanja iz prirodnih izvora. U moderno doba, sve od poetkaindustrijske revolucije, potreba za sirovinama raste stalno. Uz pomogeologije otkriva se sve vie i vie sirovina i prirodnih resursa i stvorene su nove mogunosti za njihovo koritenje.

Svemineralne sirovinekoje se pojavljuju uZemljinoj korimogu se grupirati u 3 glavne grupe:

1. Metalne mineralne sirovine 2. Nemetalne mineralne sirovine3. Energetske mineralne sirovineZatita na raduje skuptehnikih,zdravstvenih,pravnih,psiholokih,pedagokihi drugih djelatnosti pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavajuivotizdravljeosoba na radu i utvruju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti.

Svrha zatite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se sprijeileozljede na radu,profesionalne bolestiinezgode na radu, odnosno umanjivanje eventualnih tetnih posljedica.

Stvarno stanje tehnike zastite tj. opremljenosti pogonskim zatitnom opremom postrojenja rezultira razliitim nedostacima pa kod nekih korisnika takvih postrojenja postoji inicijativa za projektnim rjeenjem . Analiza zakonskih obveza,dostupna struna literatura i dokumentacija te iskustveni podaci,temelj su za uvoenjem dobre tehnike prakse. Sukladno zahtjevima zatite radnika na radu, zasvaki objekat potrebno je definirati odgovarajuu zatitnu opremu za upravljanje postrojenjima ili aktivnosti odravanja, u vrsti i koliini koja osigurava najveu sigurnost za osoblje i imovinu.Stanje mjera sigurnosti - opremljenosti pogonskim zatitnim sredstvimaU postrojenjima se uoava stanje koje moemo podijeliti na sljedei nain: a) Nepostojanje zatitnih sredstava:

prema zahtjevima (postojee) legistative

radi zanemarivanja postojanja uslijed koritenja ili istroenosti

neinformiranosti (obrazovanosti) zaposlenika koji upravljaju postrojenjima ili nepostojanje specijalista sigurnosti

radi zanemarivanja zahtjeva sigurnosti obzirom na zateeno stanjeb) Nesustavan pristup zatitnim sredstvima:

razliit pristup u pojedinim objektima (postrojenjima)

razliit pristup istim objektima u pojedinim tvrtkama iste ili razliite djelatnosti

razliito prema godini gradnje

razliito od sudionika u gradnji: izvoditelja, nadzora, projektanta

razliite proizvodnje ili generacije opreme

c) Zastarjela ili nesigurna zatitna sredstva:

tijekom godina postojanja i rekonstrukcija postrojenja zatitna sredstva su neodgovarajua (neprilagoena novim djelovima postrojenja)

pojedina zatitna oprema je oteena uslijed koritenja, npr. najee ispitivai napona ili motke za uzemljenje (kratkospojnici)

zatina oprema je popravljana od korisnika (improvizirano i neispitano) te je time nepouzdana

zatitna sredstva su neispitana ili su istekli rokovi ispitivanja

zatitna oprema je nedokumentirana ili sljedei dokumenti nisu dostupni: dokumenti (certifikati) proizvoaa, uputa za (ispravno) koritenje u radu, ispitni protokoli

zatitna oprema je zastarjele tehnologije, glomazna ili nepraktina

godinama postojanja (starenjem) postaje izolacijski nepouzdana.d) Neodgovarajua zatitna sredstva:

postojea zatitna sredstva ne udovoljavaju svojoj ispravnoj namjeni

postojea zatitna sredstva nisu provjerom ispravno dimenzionirana za pojedina postrojenja

Analizom zakonskog pravilnika utvruje se da je nepotpun, odnosno da ga je potrebno obnoviti i prilagoditi novim uvjetima postrojenja te sadanjoj tehnologiji proizvodnje postrojenja. Primjeri su nova oklopljena postrojenja ugraenim elementima tehnike sigurnosti.

Norme koje su sukladne europskim zahtjevima tj. u primjeni novih tehnologija nisu (u potpunosti) usklaene sa stanjem (nisu u primjeni), pa se uoavaju odstupanja te su mjere tehnike sigurnosti upitne.

Obrazovanost zaposlenika u tvrtkama uglavnom nije kontinuiran proces te koritenje zatinih sredstava i postupaka njihove primjene moe biti problematino. Prema tome, predlau se obvezna redovita pouavanja i treninzi osoba koje upravljaju potrojenjima, koje mogu doprinositi mjerama tehnike sigurnosti.

Poslovni pristup u rjeavanju zateenih neispravnosti te postavljanja sustavnog pristupa mjerama tehnike sigurnosti

Radi navedenog zateenog stanja:

a) Priprema projekta u obliku tehnike dokumentacije:

snimiti postojee stanje i analizirati ga prema prethodno navedenim kriterijima

predloiti sustave tehnike sigurnosti u skladu sa :

postojeoj zakonskoj legislativi i ostalom relevantnom literaturom

postojeem stanjem i mogunostima na tritu

zahtjevima investitora ili korisnika postrojenja

uvodei dobru inenjersku praksu

uvidom u stanje sustava korisnika u zemlji i inozemstvu predlaui rjeenjab) Izvoenje fazni pristup:

prema kriteriju kritinog postrojenja, prema utvrenom stanju neispunjavanja mjera sustava tehnike sigurnosti

prema vanosti objekata

prema poslovnoj mogunosti investitora i sl.Procjena ugroenosti

Cilj uspostavljanja mjera sigurnosti je sprijeiti dovoenje ljudi (osoba, radnika) u opasnost po ivot ili njihovo zdravlje, i pritom izravno ili neizravno tititi imovinu i okolinu.

Procjena ugroenosti izrauje se na temelju podataka o:

- vrsti, namjeni, veliini i izgledu postrojenja,lokaciji i okruenju te graevnim i ostalim svojstvima - vrsti i broju stalnih i povremenih korisnika- reimu rada i nainu koritenja - opremi, predmetima i dokumentima koji e se u objektu nalaziti ili se ve nalaze te stupnju rizika od njihova oteenja, otuenja ili unitenja

to je tehnika sigurnosti?U uem smislu:

mjere, metode i postupci otklanjanja

opasnosti neke djelatnosti

tehnika zatita ljudi, opreme i objekataU irem smislu:

dio multidisciplinarnog podruja

Poveznice s drugim disciplinama:

Zatita na radu

Medicina radaZatita na radu

skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju ivot i zdravlje zaposlenika na radu, te utvruju mjere, postupci i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti

Svrha stvaranje radnih uvjeta kako bi se sprijeile ozljede na radu i profesionalne bolestito je cilj?

poduzimanje mjera i radnji za sprjeavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia

Kako ga ostvariti?

otkrivanjem i otklanjanjem opasnosti koje u odreenim okolnostima mogu izazvati ozljedu na radu, profesionalnu bolest ili drugu bolest u svezi s radomKako se to postie?

primjenom pravila i mjera zatite na radu

Medicina rada

Medicina rada i okolia je jedna od temeljnih disciplina u multidisciplinarnom sustavu zdravstvene zatite.

Njena misija posveena prevenciji, postupcima pri ozljedama, bolestima i invalidnosti u vezi s izloenostima na radnomu mjestu i u okoliu te unaprjeenju zdravlja i produktivnosti radnika, njihovih obitelji i zajednicaOpasnosti u rudarstvu

U 16. st.Georgius Agricola je pisao o jamskoj atmosferi, njezinom tetnom utjecaju na rudare te nainima i strojevima kojima se ta tetnost nastojala odstraniti

Oprezni i vjeti rudari pale klade drva srijedom, blizu veeri, i ne sputaju se u okna i tunele prije ponedjeljka, a u meuvremenu otrovni plinovi izau iz rudnika.

Ispuni plinovi motora sa unutarnjim izgaranjem:

predstavljaju kancerogene plinove tetne po ljudsko zdravlje

izlaganje izaziva iritaciju oiju i dinog sustava, glavobolju, muninu i astmu

rudari podzemnih rudnika izloeni su spomenutim plinovima u koncentracijama 100 puta veim od normalnih

suzbijanje navede tetnosti obavlja se stalnom kontrolom valjanosti zraka uz poboljanje sustava vjetrenja, te redovnim servisiranjem rudarske mehanizacije

Elektrini napon:

nesree prouzrokovane elektrinim naponom na 4. mjestu po smrtnosti u rudnicima

90% otpada na el. udar (najee dodirom rudarske opreme i el. vodova)

pojava poara, zagrijavanje el. vodia preko 2000C, tlani-udarni valovi i sl.

suzbijanje redovitom kontrolom el. opreme, koritenjem alternativnih izvora energije, te naprednom elektrinom opremom

Miniranje:

jedan od najvanijih faktora pri eksploataciji mineralne sirovine i razvoju rudnika

u SAD-u, izmeu 1978. i 2000. god. 106 rudara je izgubilo ivote, dok ih je 1050 ozljeeno prilikom rukovanja eksplozivima i obavljanja miniranja

poveanje kvalitete i sigurnosti gospodarskih eksploziva, dodatnom edukacijom osoba koje su u doticaju sa eksplozivnim sredstvima uvelike smanjuje rizik od pojave ozljeda prilikom rukovanja istima

Buka:

neizostavan pratilac rudarskog posla

izvori mehaniki strojevi, transportni strojevi i postrojenja

u svrhu suzbijanja oteenja prouzrokovanih poveanom koncentracijom buke

osobna zvuno-priguna sredstva, kao i poveanje kvalitete mehanizacije uposlene u eksploataciji i pripremnim radnjama

Uruavanje:

40% uzrok smrtnosti u podzemnim rudnicima

potpuno i djelomino uruavanje (odvajanje pojedinih dijelova stijenskemase i sl.) predstavlja ogroman rizik po ivote i sigurnost radnika

strunom i konstantnom kontrolom ponaanja stijenske mase i podzemnih prostorija, pravovremenim reagiranjem na neoekivano ponaanje, te promptnim alarmiranjem moemo utjecati na suzbijanje navedene tetnosti

Poari i eksplozije: metan, ugljena praina

Praina:

silikoza

azbestoza

Ostale opasnosti:

gorski udari prodori vode i itkih materijala

Vanost tehnike sigurnosti kao discipline:

Svake godine ozlijedi se 100 milijuna radnika

Oko 200 radnika smrtno strada u nesreama na poslu

Godinje se registrira izmeu 69 i 157 milijuna novih sluajeva bolesti uzrokovanih tetnim profesionalnim imbenicima ili preoptereenjima na radu

Veina rizika moe biti smanjena u modernim rudnicima.

Moderno rudarstvo u SAD-u je samo malo opasnije od vonje auta ako usporedimo pogibije u rudnicima i u prometu.

Meutim, u manje razvijenim zemljama, nesree na radu u rudnicima su i dalje aktualne zbog loih uvjeta rada.

Literatura: