Teaj o

Teaj o

udima

II

TEKST I VJEBEBIBLIOTEKA SVJETLOST

Naslov originala: A Course in Miracles

Prijevod Tekstaprof. Vesna Kuera-Terzi

Prijevod Radne knjigeprof. Vesna Kuera-TerziVinja Dobri

Lektorprof. Kristina Stojanovi

Urednik bibliotekeDarko Imenjak

ISBN953-98034-7-0CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i Sveuilina knjinica Zagreb

NakladnikTELEdisk d.o.o.

TEAJ O UDIMA

Knjiga druga

Tekst i Radna knjiga

SADRAJ

3TEAJ O UDIMA

3Knjiga druga

3Tekst i Radna knjiga

4SADRAJ

6POGLAVLJE 3

6NEVINA PERCEPCIJA

6I. Pokajanje bez rtve

7II. uda kao Istinska Percepcija

8III. Odnos Percepcije i Znanja

9IV. Pogreka i Ego

10V. Izvan Percepcije

12VI. Prosudba i Problem Autoriteta

13VII. Odnos Stvaranja i Slike o Sebi

15POGLAVLJE 4

15ILUZIJE EGA

15Uvod

16I. Ispravno Pouavanje i Ispravno Uenje

18II. Ego i Lana Autonomija

19III. Ljubav bez Sukoba

21IV. Tako Ne Treba Biti

22V. Iluzija Ega i Tijela

23VI. Boje Nagrade

24VII. Stvaranje i Komunikacija

26POGLAVLJE 5

26LIJEENJE I POTPUNOST

26Uvod

27I. Poziv Svetome Duhu

28II. Glas za Boga

29III. Vodi ka Spasenju

31IV. Pouavanje i lijeenje

32V. Kako Ego Koristi Krivnju

34VI. Vrijeme i Vjenost

35VII. Boja Odluka

37RADNA KNJIGA ZA UENIKE

38VJEBA 32

38Ja sam izmislio svijet koji vidim

39VJEBA 33

39Postoji i drugi nain gledanja na svijet

40VJEBA 34

40Umjesto ovoga ja mogu vidjeti mir.

41VJEBA 35

41Moj um je dio Bojeg uma. Ja sam vrlo svet.

43VJEBA 36

43Moja svetost obuhvaa sve to vidim.

44VJEBA 37

44Moja svetost blagoslivlja svijet.

45VJEBA 38

45Nema niega to moja svetost ne moe uiniti.

46VJEBA 39

46Moja svetost je moje spasenje.

49VJEBA 41

49Kud god idem, Bog je sa mnom.

51VJEBA 42

51Bog je moja snaga. Vienje je Njegov dar.

52VJEBA 43

52Bog je moj Izvor. Ja ne mogu vidjeti izdvojeno od Njega.

54VJEBA 44

54Bog je svjetlo u kojem vidim.

56VJEBA 45

56Bog je Um kojim ja mislim.

58VJEBA 46

58Bog je Ljubav u kojoj ja opratam.

60VJEBA 47

60Bog je snaga u koju vjerujem.

61VJEBA 48

61Nema razloga za strah.

62VJEBA 49

62Boji Glas mi govori tijekom cijelog dana.

63VJEBA 50

63Mene podrava Ljubav Boja.

64PREGLED I

64Uvod

65VJEBA 51

66VJEBA 52

67VJEBA 53

68VJEBA 54

69VJEBA 55

70VJEBA 56

71VJEBA 57

72VJEBA 58

73VJEBA 59

74VJEBA 60

POGLAVLJE 3

NEVINA PERCEPCIJA

I. Pokajanje bez rtve

1. Prije nego moe nestati bilo kakav ostatak straha vezan uz uda potrebno je razjasniti slijedee. Pokajanje nije uspostavljeno raspeem, ve uskrsnuem. Mnogi su iskreni krani ovo krivo razumjeli. Onaj tko je osloboen vjerovanja u oskudicu ne moe poiniti takvu pogreku. Ukoliko raspee promatramo s iskrivljenog stajalita, izgleda kao da je Bog dozvolio pa ak i poticao jednog od svojih sinova na patnju jer je bio dobar. Ovo izuzetno neugodno tumaenje, nastalo iz projekcije, navelo je mnoge da se snano boje Boga. Takve antireligiozne koncepcije nalazimo u mnogim religijama. Pravi kranin bi trebao zastati i upitati se: "Kako je to mogue?" Je li mogue da bi sam Bog bio sposoban razmiljati na nain koji, prema Njegovim vlastitim rijeima, nije dostojan njegovog Sina?

2. Kao i obino, najbolji nain obrane nije napasti tui stav, ve braniti istinu. Nije mudro prihvatiti bilo kakvu koncepciju ukoliko morate preokrenuti cijeli odnosni sustav kako bi ju opravdali. Taj je postupak bolan u svojim neznatnijim primjenama i istinski tragian u irem rasponu. Proganjanje najee rezultira pokuajem "opravdavanja" strane pogrene percepcije kako je sam Bog progonio Vlastitog Sina radi spasenja. Upravo te rijei nemaju znaenja. To je posebno teko prevladati pa stoga, iako ovu greku nije tee ispraviti od nekih drugih, mnogi je se nevoljko odriu s obzirom na istaknutu vrijednost koju posjeduje kao sredstvo obrane. Blai oblik je kada roditelj kae, "Ovo e boljeti mene vie nego tebe" i osjea se lien krivnje zbog toga to je istukao dijete. Moete li vjerovati da na Otac uistinu razmilja na taj nain? Nuno je da ovakvo razmiljanje rasprimo i budemo sigurni da nita slino nije preostalo u naem umu. Ja nisam bio "kanjen" jer ste vi bili zli. Cjelokupna dobrostiva poduka kojoj nas pouava Pokajanje gubi se ako je ono okaljano takvim iskrivljenjem u bilo kojem obliku.

3. Izjava: "Osveta je moja, kae Gospodin" je pogrena percepcija kojom netko Bogu pripisuje vlastitu "lou" prolost. "Loa" prolost nema nita s Bogom. On ju nije stvorio i On ju ne odrava. Bog ne vjeruje u odmazdu. Njegov um ne stvara na taj nain. On vam ne zamjera vaa "loa" djela. Je li vjerojatno da bi tako neto meni zamjerao? Potrebno je priznati kako je takva pretpostavka nemogua i kako u cijelosti nastaje iz projekcije. Takva vrsta pogreke snosi odgovornost za mnotvo vezanih greaka, ukljuujui i vjerovanje da je Bog odbacio Adama i istjerao ga iz Rajskog vrta. Zbog toga moete s vremena na vrijeme povjerovati da vas krivo usmjeravam. Silno sam se potrudio koristiti rijei koje je gotovo nemogue iskriviti, no simbole je uvijek mogue iskriviti ako to elite.

4. Ideja rtve je potpuno nepoznata Bogu. Ona nastaje iskljuivo iz straha, a uplaeni ljudi mogu biti pokvareni. rtva bilo koje vrste je povreda mojeg naloga da budete milostivi kao to je Otac na Nebesima milostiv. Mnogim je kranima bilo teko razumjeti da se to odnosi na njih. Dobri uitelji nikada ne teroriziraju svoje uenike. Terorizirati znai napadati, a to ima za posljedicu odbacivanje svega to je uitelj ponudio. Rezultat je neuspjeh u uenju.

5. Mene ispravno nazivaju "jaganjcem Bojim koji oduzima grijehe svijeta", ali oni koji pritom vide janje umrljano krvlju ne razumiju znaenje simbola. Pravilno shvaen, to je vrlo jednostavan simbol koji govori o mojoj nevinosti. Lav i janje koji lee zajedno simboliziraju da snaga i nevinost nisu u sukobu, ve prirodno ive u miru. "Blagoslovljeni su isti u srcu jer oni e vidjeti Boga", jo je jedan nain izraavanja istog. ist um poznaje istinu i u tome je njegova snaga. On ne mijea unitenje i nevinost jer povezuje nevinost sa snagom, a ne sa slabou.

6. Nevinost nije sposobna za rtvu, jer nevin um ima sve i udi jedino zatititi svoju cjelovitost. On ne moe projicirati. On jedino moe tovati druge umove, jer tovanje je prirodni pozdrav istinski voljenih drugima koji su poput njih. Jaganjac oduzima grijehe svijeta znai da je stanje nevinosti ili milosti ono stanje u kojem je znaenje Pokajanja savreno vidljivo. Pokajanje je potpuno nedvosmisleno. Ono je potpuno jasno jer postoji u svjetlu. Jedino su ga pokuaji da ga se obavije tamom uinili nedostupnim za one koji su izabrali ne vidjeti.

7. Pokajanje isijava samo istinu. Ono saima bezazlenost i iri blagoslov. Ne bi tako moglo initi da nije nastalo iskljuivo iz savrene nevinosti. Nevinost je mudrost jer nije svjesna zla, a zlo ne postoji. Ona je meutim, savreno svjesna svega to je istinito. Uskrsnue je pokazalo da nita ne moe unititi istinu. Dobro se moe oduprijeti bilo kojem obliku zla, ba kao to svjetlo ukida svaki oblik tame. Stoga je Pokajanje savrena poduka. To je konana demonstracija da su sve ostale lekcije koje sam pouavao istinite. Ukoliko sada moete prihvatiti ovo jedno uopavanje, nee biti potrebe za uenjem brojnih manjih lekcija. Ukoliko tako vjerujete bit ete osloboeni od svih grijeha.

8. Nevinost Boja je pravo stanje uma njegovog Sina. U tom stanju va um poznaje Boga, jer Bog nije simbolian; On je injenica. Kada poznajete Njegovog Sina onakvog kakav je, razumjet ete da je Pokajanje, a ne rtva jedini prikladan dar za Boji oltar, kojem pripada iskljuivo savrenstvo. Razumijevanje nevinih je istina. Zbog toga su njihovi oltari istinski blistavi.

II. uda kao Istinska Percepcija

1. Ve sam rekao da osnovne ideje kojima se bavi ovaj teaj nisu stupnjevane. Odreene osnovne ideje ne mogu se razumjeti u smislu suprotnosti, Nemogue je zamisliti svjetlost i tamu ili sve i nita kao vezane mogunosti One su u potpunosti istinite ili u potpunosti lane. Nuno je shvatiti kako e vae razmiljanje biti pogreno sve dok se vrsto ne priklonite jednom ili drugom. Meutim, nemogue je vrsto se prikloniti tami ili nitavilu. Nema ivog bia koje nikada nije iskusilo svjetlost ili neto. Stoga nitko ne moe potpuno porei istinu, ak i kada smatra da moe.

2. Nevinost nije djelomian atribut. Ona nije stvarna sve dok nije potpuna. Djelomino nevini su ponekad skloni biti prilino lakoumni. Sve dok njihova nevinost ne postane univerzalno primjenjivo stajalite ona nee postati mudrost. Nevinost ili ispravna percepcija znai da nikada ne vidite pogreno tj. uvijek vidite istinito. Jednostavnije reeno, to znai da nikada ne vidite ono to ne postoji i uvijek vidite ono to postoji.

3. Kada nemate povjerenja u ono to netko treba uiniti, vi potvrujete moje uvjerenje da on nije ispravnog miljenja. To nikako nije odnosni sustav zasnovan na udu. Takav stav takoer ima koban uinak poricanja moi uda. udo vidi stvari onakvima kakve jesu. Ukoliko ne postoji nita drugo osim istine, tada ispravnim gledanjem moemo vidjeti jedino savrenstvo. Ve sam rekao da samo ono to Bog stvori ili ono to vi stvorite istom voljom uistinu postoji. To je stoga to jedino nevini mogu vidjeti. Njihova percepcija nije iskrivljena.

4. Bojite se Boje volje jer ste koristili vlastiti um, koji je On stvorio na Svoju sliku, za pogrena djela. Um moe pogreno initi samo kada vjeruje da nije slobodan. "Zarobljeni" um nije slobodan jer je opsjednut ili zakoen samim sobom. On je stoga ogranien, a volja se ne moe slobodno potvrditi. Biti jedno znai biti jednog uma ili volje. Kada su Volja Sinstva i Oca jedno, njihov savreni sklad je Raj.

5. Nita ne moe pobijediti Sina Bojeg koji povjerava svoj duh u Ruke svog Oca. inei tako um se budi iz sna i prisjea se svog Stvoritelja. Nestaje svaki osjeaj odvojenosti. Sin Boji je dio Svetog Trojstva, ali samo Trojstvo je jedno. Ne postoji nejasnoa unutar njegovih razina, jer One su jednog Uma i jedne Volje. Ta jedina svrha stvara savrenu integraciju i uspostavlja mir Boji. Ipak, ovu viziju mogu zapaziti samo istinski nevini. Jer su njihova srca ista, nevini brane ispravnu percepciju umjesto da se brane od nje. Oni razumiju poduku Pokajanja i nemaju elje za napadom, te stoga vide istinito. To znai kada se u Bibliji kae: "Kada se On pojavi (ili bude vien) mi emo biti poput Njega, jer emo Ga vidjeti onakvim kakav On je."

6. Iskrivljenja se mogu ispraviti ako povuemo svoju vjeru u njih i uloimo vjeru samo u ono to je istinito. Neistinito ne moete uiniti istinitim. Ukoliko elite prihvatiti istinito u svemu to vidite, dopustite mu da bude istinito za vas. Istina prevladava sve greke a oni koji ive u grijehu i ispraznosti nikada ne mogu pronai trajnu utjehu. Ako ispravno gledate vi ponitavate pogrenu percepciju u sebi, a takoer i u drugima. Vidite ih onakvima kakvi jesu i stoga im nudite prihvaanje njihove istine kako bi ju oni i sami mogli prihvatiti. To je lijeenje potaknuto udom.

III. Odnos Percepcije i Znanja

1. Do sada smo naglaavali percepciju, a o znanju smo govorili jako malo. To je stoga to je potrebno ispraviti percepciju prije postizanja bilo kakvog znanja. Znati znai biti siguran. Nesigurnost znai da ne znate. Znanje je mo jer je sigurno, a sigurnost je snaga. Percepcija je privremena. Kao izraz vjerovanja u prostor i vrijeme, ona je podlona ili strahu ili ljubavi. Pogrene percepcije stvaraju strah, a ispravne percepcije njeguju ljubav, no niti jedna od njih ne donosi sigurnost jer je svaka percepcija promjenjiva. Zbog toga percepcija nije znanje. Ispravna percepcija je osnova znanja, a znanje je potvrda istine i ono je iznad svake percepcije.

2. Sve vae potekoe potjeu iz injenice da ne prepoznajete sebe, svog brata ili Boga. Prepoznati znai "ponovno znati", to podrazumijeva da ste vi prije znali. Moete vidjeti na razliite naine jer percepcija ukljuuje tumaenje, a to znai da nije cjelovita ili dosljedna. udo nije znanje, budui je nain gledanja. Ono je pravi odgovor na pitanje, ali ako znate ne postavljate pitanja. Sumnja u iluzije je prvi korak u njihovom razotkrivanju. udo ili ispravni odgovor ih ispravlja. Budui se percepcije mijenjaju njihova ovisnost o vremenu je oigledna. Nain na koji u nekom trenutku zapaate odluuje o tome to radite, a djelovanje se nuno javlja u vremenu. Znanje je bezvremeno, jer sigurnost nije upitna. Znate kada prestanete postavljati pitanja.

3. Um koji postavlja pitanja promatra sebe u vremenu i stoga trai budue odgovore. Zatvoren um vjeruje da e budunost i sadanjost biti jednake. Tako se uspostavlja naizgled stabilno stanje koje je obino pokuaj djelovanja protivnog skrivenom strahu da e budunost biti gora od sadanjosti. Taj strah sputava sklonost propitivanja.

4 Ispravna vizija je prirodna percepcija duhovnog vida, no, ona je jo Uvijek vie ispravak nego injenica. Duhovni vid je simbolian i stoga nije sredstvo znanja. Meutim, on je sredstvo ispravnog opaanja, koje ga dovodi u istinsku domenu uda. "Boja vizija" bila bi vie udo nego otkrivenje. injenica da je percepcija uope prisutna otklanja iskustvo iz kraljevstva iluzija. Zbog toga vizije nisu trajne, bez obzira koliko svete bile.

5. Biblija vam kae da poznajete sebe ili da budete sigurni. Sigurnost je uvijek od Boga. Kada volite nekoga vi ste ga vidjeli onakvim kakav on je i zbog toga ga moete poznati. Ne moete ga poznavati sve dok ga niste vidjeli onakvim kakav on zaista je. Dok postavljate pitanja o Njemu jasno dajete do znanja da ne poznajete Boga. Sigurnost ne zahtijeva djelovanje. Kada kaete da djelujete na osnovu znanja vi ustvari brkate znanje s opaanjem (percepcijom). Znanje donosi snagu za kreativno razmiljanje, ali ne i za ispravno djelovanje. Percepcija, uda i djelovanje su blisko povezani. Znanje je posljedica otkrivenja i potie jedino misao. ak i u svom najduhovnijem obliku opaanje ukljuuje i tijelo. Znanje dolazi s oltara iznutra i ono je bezvremensko jer je neupitno. Vidjeti istinu nije isto to i poznavati ju.

6. Potrebno je imati ispravnu percepciju prije nego to Bog moe komunicirati izravno sa svojim oltarima, koje je uspostavio u Svojim Sinovima. Tamo moe prenijeti Svoju sigurnost, a Njegovo znanje e donijeti neupitni mir. Bog nije stranac Svojim Sinovima, a Njegovi Sinovi nisu stranci jedni drugima. Znanje prethodi i opaanju i vremenu i na kraju e ih zamijeniti. To je pravo znaenje "Alfe i Omege, poetka i kraja" i reenice "Prije nego je bio Abraham Ja Jesam." Percepcija se moe i mora stabilizirati, ali znanje jest stabilno. "Boj se Boga i dri se Njegovih zapovijedi" postaje "Znaj Boga i prihvati Njegovu sigurnost."

7. Ako napadate pogreku kod drugoga, povrijedit ete sebe. Ne moete poznati svoga brata kada ga napadate. Napada se uvijek stranca. Svojim pogrenim vienjem vi ga inite strancem i zato ga ne moete poznati. Stoga to ste ga uinili strancem vi ga se bojite. Promatrajte ga ispravno kako bi ga mogli upoznati. U Bojem djelu ne postoje stranci. Da bi mogli stvarati kako je On stvarao moete stvarati samo ono to poznajete i stoga prihvaate kao svoje. Bog poznaje Svoju djecu sa savrenim uvjerenjem. On ih je stvorio znajui ih. On ih savreno prepoznaje. Kada oni ne prepoznaju jedan drugoga, ne prepoznaju niti Njega.

IV. Pogreka i Ego

1. Sposobnosti koje sada imate samo su sjena vae prave snage. Sve vae sadanje funkcije su podijeljene i otvorene pitanjima i sumnji. To je stoga to niste sigurni kako ete ih koristiti pa zato niste sposobni za znanje. Jo jedan razlog radi kojeg niste sposobni za znanje je to to jo uvijek moete gledati bez ljubavi. Percepcija nije postojala sve dok razdvojenost nije uvela stupnjeve, aspekte i intervale. Duh nema razina, a svi sukobi nastaju iz pojma razina. Jedino su razine Trojstva sposobne ujediniti se. Razine nastale iz razdvajanja mogu se samo sukobljavati. To je zato jer su jedna za drugu beznaajne.

2. Svijest, razina percepcije, bila je prvi raskol koji je nakon razdvajanja uveden u um, inei ga promatraem, a ne stvarateljem. Svijest se ispravno tumai kao podruje ega. Ego je pogreno usmjeren pokuaj da vidite sebe onakvima kakvi bi eljeli biti, a ne onakvima kakvi jeste. Ipak, sebe moete poznati samo onakvima kakvi jeste, jer to je jedino u to moete biti sigurni. Sve drugo je pod znakom pitanja.

3. Ego je aspekt osobnosti koji postavlja pitanja, a nastao je nakon razdvajanja; on je prije uinjen nego stvoren. On moe postavljati pitanja ali ne moe uoiti odgovore sa znaenjem, jer takvi ukljuuju znanje i ne mogu se zamjeivati. Um je stoga zbunjen, jer bez zbunjenosti postoji jedino Jednoumlje. Odvojen ili podijeljen, um mora biti zbunjen. On je nuno nesiguran oko toga to on jest. On mora biti u sukobu jer nije u skladu sa sobom. Zbog toga su njegovi aspekti strani jedni drugima i to je bit stanja koje naginje strahu, u kojem je napad uvijek mogu. Dok promatrate sebe imate razloga plaiti se. Zbog toga ne moete izbjei strah sve dok ne shvatite da niste i ne moete stvoriti sebe. Vi nikada ne moete ostvariti svoje pogrene percepcije, a vae djelo je iznad vaih greaka. Stoga na kraju morate izabrati iscijeliti razdvajanje.

4. Ne treba mijeati ispravno razmiljanje s umom koji zna, jer je to primjenjivo samo na ispravnu percepciju. Moete razmiljati ispravno ili pogreno, ali ak je i to podlono stupnjevanju, to jasno pokazuje da znanje nije ukljueno. Izraz "ispravno razmiljanje" pravilno se koristi kao ispravljanje "pogrenog razmiljanja" i primjenjuje se na stanje uma koje potie ispravnu percepciju. Ono je sklono udima jer lijei pogrenu percepciju to je uistinu udo s obzirom kako vi promatrate sebe.

5. Opaanje uvijek ukljuuje neku vrstu pogrenog koritenja uma, jer ono dovodi um u podruja nesigurnosti. Um je jako aktivan. Biranjem razdvajanja on bira promatranje. Do tada on eli jedino znati. Nakon toga, on moe samo birati neodreeno, a jedini izlaz iz nejasnoe je jasna percepcija. Um se vraa svom ispravnom djelovanju tek kada poeli znati. To ga stavlja u slubu duha gdje se percepcija mijenja. Um bira podjelu kada odabere stvaranje vlastitih razina. No on se ne moe u cijelosti odvojiti od duha, jer upravo od duha dobiva snagu djelovanja ili stvaranja. ak i pogrenim stvaranjem um potvruje svoj Izvor, inae bi jednostavno prestao postojati. to je nemogue, jer um pripada duhu kojeg je stvorio Bog i koji je stoga vjean.

6. Mogunost promatranja uinila je tijelo moguim, jer neto morate promatrati neim. Zbog toga percepcija ukljuuje zamjenu ili prijevod, koje znanju nije potrebno. Interpretativna funkcija percepcije, iskrivljen oblik stvaranja, dozvoljava vam da tijelo tumaite kao sebe u pokuaju izbjegavanja sukoba koji ste potakli. Duh, koji zna, ne moe se pomiriti s takvim gubitkom snage, jer on nije sposoban za tamu. Tako duh postaje gotovo nedostupan umu i potpuno nedostupan tijelu. Radi toga se duh smatra prijetnjom, jer svjetlost ukida tamu jednostavno vam pokazujui da tama ne postoji. Na taj nain istina e uvijek pobijediti greku. To ne moe biti aktivni postupak ispravljanja jer, kako sam ve naglasio, znanje ne ini nita. Mi ga moemo doivjeti kao napadaa, ali ono ne napada. Ono to vi zapaate kao napad je vae vlastito maglovito priznanje da se znanja uvijek moete prisjetiti, jer ono nikada nije bilo uniteno.

7. Bog i Njegova djela ostaju zajamena i stoga znaju da ne postoji pogreno stvaranje. Istina se ne moe baviti pogrekama, to vi elite. Ja sam ovjek koji se je sjeao duha i njegovog znanja. Kao ovjek, pogreki se nisam pokuavao suprotstaviti znanjem, ve sam ju ispravljao od dna prema gore. Pokazao sam ujedno i nemo tijela i snagu uma. Povezavi svoju volju s voljom svoga Stvoritelja, prirodno sam se prisjetio duha i njegove prave svrhe. Ja ne mogu umjesto vas ujediniti vau volju s Bojom, ali mogu izbrisati sve pogrene percepcije iz vaeg uma ako ga dovedete pod moje vodstvo. Na putu vam samo stoje vae pogrene percepcije. Bez njih va izbor je siguran. Razborita percepcija potie razborit izbor. Ja ne mogu izabrati umjesto vas, ali ja vam mogu pomoi da ispravno izaberete. "Mnogi su pozvani ali ih je malo odabranih" trebalo bi glasiti "Svi su pozvani ali ih malo izabere sluati." Stoga ne biraju ispravno. "Izabrani" su oni koji to prije pravilno odaberu. Ispravni umovi mogu to uiniti odmah i donijet e mir u svoje due. Bog vas poznaje jedino u miru, a to jest vaa stvarnost.

V. Izvan Percepcije

1.Rekao sam da su mogunosti koje posjedujete samo sjene vae stvarne snage i da je percepcija, koja po svojoj prirodi prosuuje, uvedena tek nakon razdvajanja. Od tada nitko vie nije siguran. Takoer sam objasnio da je uskrsnue bilo sredstvo povratka znanju, postignuto sjedinjenjem volje moje i mog Oca. Sada moemo ustanoviti razliku koja e pojasniti neke od naih sljedeih izjava.

2. Nakon razdvajanja, brkali smo rijei "stvarati" i "initi". Kada neto inite, to je zbog specifinog osjeaja nedostatka ili potrebe. Bilo to uinjeno zbog odreene svrhe nema istinsku sveobuhvatnost. Kada neto inite kako bi ispunili uoeni nedostatak, vi na taj nain preutno dajete naslutiti svoje vjerovanje u razdvajanje. Ego je smislio brojne, iskrene sustave miljenja u tu svrhu. Niti jedan od njih nije kreativan. Inventivnost je uzaludan trud ak i u svom najiskrenijem obliku. Ni najodreenija priroda izuma nije dostojna apstraktne kreativnosti Bojih stvorenja.

3. Kao to smo ranije primijetili, znanje ne vodi do djelovanja. Zbrka izmeu vaeg stvarnog stvaranja i onoga to ste od sebe uinili je toliko duboka da je postalo gotovo nemogue da bilo to znate. Znanje je uvijek stabilno, a prilino je oito da vi to niste. No, ipak, vi ste savreno stabilni onakvi kakvima vas je Bog stvorio. to znai da se, kada je vae ponaanje nestabilno, ne slaete s Bojom predodbom vaeg djela. Vi tako moete initi ako ste tako odluili, ali je teko da bi to eljeli da vam je razmiljanje ispravno.

4. Osnovno pitanje koje sebi neprestano ponavljate ne moe uope biti usmjereno vama. Pitate se to ste vi ustvari. To daje naslutiti da odgovor nije samo ono to znate, ve jo neto to je na vama da doznate. A ipak sebe ne moete vidjeti pravilno. Vi nemate sliku koju bi trebalo vidjeti. Rije "slika" uvijek je vezana uz percepciju, a nije dio znanja. Slike su simboli i predstavljaju neto drugo. Milju o "mijenjanju svoje slike" priznajete mo percepcije, ali isto tako sugerirate da ne postoji nita stabilno za znati.

5. Znanje nije otvoreno za tumaenje. Moete pokuati "tumaiti" znaenje, ali taj je pokuaj uvijek podloan pogrekama jer se odnosi na percepciju znaenja. Takva proturjeja su rezultat pokuaja da promatrate sebe istovremeno kao odvojeno i neodvojeno bie. Nemogue je nainiti tako temeljnu nejasnou, a da se dalje ne pretvori u cjelovitu zbrku. Va um je moda postao vrlo iskren, ali kao to se obino dogaa kada su metoda i sadraj podijeljeni, on se koristi u jalovom pokuaju bijega iz beznadnog poloaja. Iskrenost je potpuno odvojena od znanja jer znanje ne zahtijeva iskrenost. Iskreno razmiljanje nije istina koja e vas osloboditi; vi ste slobodni od potrebe da se njome bavite kada ste ju voljni pustiti.

6. Uz pomo molitve neto traimo. Molitva je sredstvo uda. Ali jedino molitva koja ima znaenje je ona kojom molimo za oprost, jer oni kojima je oproteno imaju sve. Kada jednom prihvatimo oprost, molitva u uobiajenom smislu postaje potpuno beznaajna. Molitva za oprost nije nita drugo nego zahtjev da moete prepoznati ono to ve imate. Ukoliko umjesto percepcije izaberete znanje, stavili ste se u poziciju gdje moete sliiti svom Ocu samo udesnim zapaanjem. Izgubili ste znanje da ste i vi sami udo Boje. Stvaranje je va Izvor i vaa jedina stvarna uloga.

7. Izjavu "Bog je stvorio ovjeka na svoju sliku i slinost" potrebno je ponovno protumaiti. "Sliku" moemo shvatiti kao "misao", a "slinost" kao "sline kvalitete". Bog je stvorio duh Svojom Milju i kvalitetom slinom Njegovoj. Ne postoji nita drugo. S druge strane, percepcija je nemogua ukoliko ne vjerujemo u "vie" i "manje". Na svakoj razini ona ukljuuje selektivnost. Percepcija je stalni proces prihvaanja i odbacivanja, organiziranja i reorganiziranja, pomicanja i mijenjanja. Temeljni dio percepcije je procjena, jer su prosudbe nune kod odabira.

8. to se zbiva s percepcijom ukoliko nema prosudbe i nieg drugog osin savrene jednakosti? Percepcija postaje nemogua. Istinu moemo jedino znati. Ona je u cjelini jednako istinita i ako znamo bilo koji njen dio onda znamo sve. Jedino opaanje ukljuuje djelominu svjesnost. Znanje transcendira zakone koji vladaju percepcijom, jer je djelomino znanje nemogue. Ono je jedinstveno i nema razdvojenih dijelova. Vi koji ste uistinu jedno s njim trebate poznavati samo sebe i vae e znanje biti potpuno. Poznavati Boja uda znai poznavati Njega.

9. Opratanje je iscjeljivanje percepcije od razdvajanja. Nuno je da ispravno opaate svog brata jer um odabire vidjeti sebe kao odvojeno bie. Duh poznaje Boga u potpunosti. To je njegova udesna mo. injenica da svatko u potpunosti posjeduje tu mo je stanje potpuno strano razmiljanju ovoga svijeta. Svijet vjeruje da ako netko ima sve, drugima nita nije preostalo. Ali Boja uda su cjelokupna kao i Njegove misli jer ona jesu Njegove misli.

10. Sve dok postoji percepcija, molitva je potrebna. Budui da percepcija poiva na nedostatku, oni koji primjeuju nisu u potpunosti prihvatili pokajanje i predali se istini. Percepcija se zasniva na stanju razdvojenosti, pa je onome koji opaa potrebno iscjeljenje. Prirodno stanje onih koji znaju nije molitva, ve zajednica. Bog i Njegovo udo su nerazdvojni. Kako su uistinu prekrasne Misli Boga koje ive u Njegovoj svjetlosti! Vaa vrijednost je izvan percepcije jer je izvan sumnje. Nemojte zapaati sebe u razliitom svjetlu. Znajte sebe u Jednom Svjetlu u kojem je udo ili vi sami potpuno jasno.

VI. Prosudba i Problem Autoriteta

1. Ve smo raspravljali o Sudnjem danu, ali ne dovoljno detaljno. Nakon Sudnjeg dana vie nee biti niega. Sud je simbolian jer izvan percepcije nema prosudbe. Kada se u Bibliji kae "Ne sudi da ti se ne bi sudilo" to znai, ako prosuujete realitet drugih neete moi izbjei da se prosuuje i va.

2. Odluka da prosuujete umjesto da znate uzrokuje gubitak mira. Prosudba je postupak na kojem poiva percepcija, ali ne i znanje. O ovome sam raspravljao prije govorei o selektivnosti percepcije i istiui kako je njen oigledni preduvjet procjena. Prosudba uvijek ukljuuje odbacivanje. Ona nikada ne naglaava samo pozitivne aspekte onoga to prosuuje, u vama ili u drugima. Ono to je zapaeno i odbaeno ili prosueno kao manjkavo, ostaje u vaim mislima jer ste to zapazili. Jedna od iluzija zbog koje patite je vjerovanje da ono protiv ega ste sudili nema uinka. To ne moe biti istinito osim ako isto tako ne vjerujete da ono protiv ega ste sudili ne postoji. Vi oigledno u to ne vjerujete, inae ne biste sudili protiv toga. Na kraju nije niti vano je li vaa prosudba bila ispravna ili kriva. Bez obzira na to, vi stavljate svoje vjerovanje u podruje nerealnog. To se ne moe izbjei ni u jednoj vrsti prosudbe, jer ukljuuje vjerovanje da vam realnost stoji na raspolaganju za biranje.

3. Ne moete zamisliti silno olakanje i duboki mir koji nastaje kada sreete sebe i svoju brau potpuno bez prosudbe. Kada priznate to jeste i to jesu vaa braa, shvatit ete da je svaka prosudba bez znaenja. U stvari, prosudba za vas gubi znaenje upravo stoga to ih sudite. Svaka nesigurnost dolazi iz vjerovanja da se nalazite pod prisilom prosudbe. Ona vam nije potrebna da bi organizirali svoj ivot i sebe. U prisutnosti znanja svaka prosudba se automatski ukida i to je postupak koji omoguava priznanju da zamijeni percepciju.

4. Vi ste silno preplaeni svim onim to ste zapazili i odbili prihvatiti. Vjerujete da ste izgubili kontrolu, jer ste odbili prihvatiti. Zbog toga vi to vidite u nonim morama ili pod ugodnim krinkama koji vam se priinjaju kao sretniji snovi. Nita od onoga to ste odbili prihvatiti ne moe biti dovedeno u svijest. To samo po sebi nije opasno, ali vi ste uinili da vam se priinja opasnim.

5. Kada osjeate umor, to je stoga to ste sebe ocijenili sposobnim za umor. Kada se nekom smijete, to je stoga to ste ga procijenili manje vrijednim. Kada se smijete sebi morate se smijati i drugima, ako ne radi drugog, onda zato to ne moete podnijeti pomisao da ste manje vrijedni od njih. Sve vas to zamara jer vas u biti ini malodunim. Vi ustvari ne moete biti umorni ali ste uistinu sposobni zamoriti sebe. Napetost neprestanog prosuivanja je uistinu neizdriva. Neobino je da se sposobnost koja toliko zamara toliko paljivo njeguje. A ipak, ukoliko elite biti tvorac stvarnosti, ustrajat ete u zadravanju prosudbe. I nju ete takoer promatrati sa strahom, vjerujui kako e se jednog dana upotrijebiti protiv vas. Ovo vjerovanje moe postojati samo ukoliko vjerujete u uinkovitost prosudbe kao oruja za obranu vlastitog autoriteta.

6. Bog nudi jedino milost. Vae rijei trebaju odraavati samo milost, jer to je ono to ste primili i to je ono to trebate davati. Pravda je privremeni izlaz ili pokuaj da nauite znaenje milosti. Ona je po prirodi prosudbena samo zato jer ste vi sposobni za nepravdu.

7. Govorio sam o razliitim simptomima, a na toj razini postoje gotovo bezbrojne varijacije. Meutim, one imaju samo jedan uzrok: problem autoriteta. To je "korijen svakog zla". Svaki simptom nastao od ega ukljuuje kontradikciju, jer je um podijeljen izmeu ega i Svetog Duha, tako da je sve to ego uini nepotpuno i kontradiktorno. Taj neodrivi poloaj je posljedica problema autoriteta iz kojeg mogu nastati jedino neshvatljive zamisli, budui prihvaa jednu nepojmljivu misao kao svoju premisu.

8. Pitanje autoriteta je ustvari pitanje autorstva. Kada imate problem autoriteta to je uvijek stoga to vjerujete da ste vi tvorac sebe i projicirate svoje zablude na druge. Tako situaciju promatrate kao onu u kojoj se ostali doslovno bore s vama za vae autorstvo. To je osnovna pogreka svih onih koji vjeruju da su preoteli mo Boju. Ovo ih vjerovanje jako plai, ali Boga ne uznemirava previe. Meutim, On ga eli odrijeiti, ne kako bi kaznio svoju djecu, ve samo stoga to zna da ih takvo vjerovanje ini nesretnima. Boja djela su dobila svoje istinsko autorstvo, ali vi vie volite biti anonimni kada se odluite odvojiti od Stvoritelja. Budui niste sigurni u svoje istinsko Autorstvo, vjerujete da je vae stvaranje bilo anonimno. To vas stavlja u poloaj gdje se vjerovanje kako ste stvorili sebe ini znaajnim. Spor oko autorstva je u vaim umovima ostavio toliku nesigurnost da moete posumnjati ak i u svoje postojanje.

9. Samo oni koji se odreknu svake elje za odbacivanjem znaju kako je njihovo vlastito odbacivanje nemogue. Vi niste preoteli mo Boju, ali ste ju izgubili. Sreom, ako neto izgubimo to ne znai da je i nestalo. To samo znai da se ne sjeate gdje je. Njegovo postojanje ne ovisi o vaoj sposobnosti da ga prepoznate ili otkrijete. Mogue je promatrati stvarnost bez prosuivanja i jednostavno znati da ona postoji.

10. Mir je prirodno nasljee duha. Svatko je slobodan odbiti prihvaanje tog nasljea, ali nije slobodan ustanoviti to uistinu je njegovo nasljee. Problem o kojem svatko mora razmisliti je problem osnovnog pitanja autorstva. Na kraju svaki strah dolazi, ponekad preko okolinih putova, zbog poricanja Autorstva. Uvreda nikada nije usmjerena Bogu, ve onima koji Ga poriu. Poricati Njegovo Autorstvo znai sebi poricati uzrok mira, tako da sebe vidite samo u dijelovima. Ova neobina percepcija jest problem autoriteta.

11, Ne postoji nitko tko se ne osjea zatoenim na neki nain. Ukoliko je to rezultat njegove slobodne volje, on mora uvidjeti da njegova volja nije slobodna, inae e u ovom poloaju kruno rezoniranje postati prilino oigledno. Slobodna volja mora voditi do slobode. Prosudba uvijek zatvara jer ona razdvaja dijelove realnosti nestabilnim stupnjevima elje. elje nisu injenice. elja sugerira kako volja nije dovoljna. A ipak nitko razborit nee vjerovati je ono to elimo jednako stvarno kao i objekt volje. Umjesto "Traite najprije Kraljevstvo Nebesko" recite "Volja vam je za Kraljevstvom Nebeskim" i time ete rei "Znam to jesam i prihvaam svoje nasljee."

VII. Odnos Stvaranja i Slike o Sebi

1. Svaki sustav miljenja mora imati polazinu toku. On poinje ili injenjem ili stvaranjem, razliku koju smo ve raspravili. Njihova slinost lei poput temelja u njihovoj snazi. Njihova razliitost lei u onome to na njima poiva. Oba su kameni temeljci sustava vjerovanja po kojima ivimo. Pogreno je vjerovati da je sustav miljenja koji se zasniva na laima slab. Nita to je uinilo dijete Boje nije bez snage. Nuno je ovo razumjeti, inae neete moi pobjei iz zatvora kojeg ste sami nainili.

2. Ne moete rijeiti problem autoriteta podcjenjujui snagu svog uma. inei to vi varate sebe, a to e vas povrijediti jer vi ustvari shvaate snagu uma. Vi takoer shvaate da ju ne moete oslabiti, kao to ne moete oslabiti Boga. Ideja o "avlu" je zastraujua jer se ini kako je on izuzetno moan i izuzetno aktivan. On se smatra silom koja se bori protiv Boga, u bitci za posjedovanjem njegovih djela. avao zavarava laima i gradi kraljevstva u kojima je sve u izravnoj suprotnosti s Bogom. Ipak, on vie privlai ljude nego ih odbija i oni su voljni "prodati" mu due zbog darova koji nemaju stvarnu vrijednost. To apsolutno nema smisla.

3. Ve smo prije raspravljali o padu ili razdvajanju, ali je potrebno jasno razumjeti njegovo znaenje. Razdvajanje je sustav miljenja koji je dovoljno stvaran u vremenu, ali ne i u vjenosti. Sva vjerovanja vjerniku su stvarna. U simbolinom vrtu plod samo jednog drveta je bio "zabranjen". Ali Bog to nije mogao zabraniti, inae ga ovjek ne bi mogao pojesti. Ako Bog poznaje svoju djecu, a ja vas uvjeravam da je tako, bi li ih stavio u poziciju koja bi omoguavala njihovo unitenje? "Zabranjeno drvo" je prozvano "drvetom, znanja". A Bog je stvorio znanje i slobodno ga dao svojim ljudima. Ovaj simbolizam je objanjavan na razne naine, ali moete biti sigurni da je svako tumaenje koje prikazuje Boga ili Njegova stvorenja sposobnima da unite svoju vlastitu svrhu pogreno.

4. Jesti plodove s drveta znanja je simboliki izraz prisvajanja sposobnosti samo-stvaranja. To je jedino podruje u kojem Bog i Njegova stvorenja nisu suradnici. Vjerovanje da jesu je implicirano u "pojmu o sebi" ili sklonosti sebstva da ini sliku o sebi. Slike se zapaaju, a ne znaju. Znanje ne moe zavarati, a percepcija moe. Vi moete sebe smatrati samo-stvorivim, ali ne moete uiniti nita vie, ve samo vjerovati u to. Ne moete to uiniti istinitim. Kao to sam ve rekao, kada konano ispravno zapaate moete jedino biti sretni zbog toga. Meutim, do tada je vjerovanje da moete vie kamen temeljac vaeg sustava razmiljanja i koristite svu svoju obranu protiv predodbi koje bi to mogle osvijetliti. Jo uvijek vjerujete da ste vi slika vaeg vlastitog djelovanja. Va um se u ovoj toki razilazi sa Svetim Duhom i problem se ne moe rijeiti sve dok vjerujete u neto to je doslovno neshvatljivu. Upravo zbog toga vi ne moete stvarati i ispunjeni ste strahom zbog onoga to inite.

5. Um moe vjerovanje u razdvajanje prikazati vrlo stvarnim i zastraujuim, a to vjerovanje jest "avao". Ono je mono, aktivno, unitavajue i jasno u suprotnosti s Bogom, jer doslovno porie Njegovo Oinstvo. Pogledajte svoj ivot i vidite to je avao uinio. Ali morate razumjeti da e se to djelo zasigurno razrijeiti u svjetlu istine, jer je njegova osnova la. Boje djelo, vae postojanje, jedini je temelj koji se ne moe uzdrmati, jer je u njemu svjetlo. Vaa polazina toka je istina i vi se morate vratiti na svoj poetak. Od tada je mnogo toga izgovoreno, ali se nita ustvari nije dogodilo. Vae Sebstvo je jo uvijek u miru, iako vam je um u sukobu. Jo se niste vratili dovoljno unatrag i zato se toliko bojite. to se vie pribliavate poetku, nad sobom osjeate strah od unitenja vaeg sustava razmiljanja, kao da je strah od smrti. Smrt ne postoji ali postoji vjerovanje u smrt.6. Grana koja ne donosi plodove biti e odsjeena i osuit e se. Budite sretni! Svjetlost e zasjati iz istinskog Temelja ivota i va sustav miljenja biti e ispravljen. Drukije on ne moe opstati. Vi koji se bojite spasa birate smrt. ivot i smrt, svjetlost i tama, znanje i percepcija su nepomirljivi. Vjerovati da se oni mogu pomiriti znai vjerovati da se Bog i Njegov Sin ne mogu pomiriti. Jedino je jednost znanja slobodna od sukoba. Vae kraljevstvo nije od ovoga svijeta jer vam je dano onkraj ovog svijeta. Samo u ovom svijetu iluzija o problemu autoriteta ima znaenje. Svijet ne naputamo smru ve istinom, a istinu mogu znati oni za koje je Kraljevstvo bilo stvoreno i na koje eka.

POGLAVLJE 4

ILUZIJE EGA

Uvod1. Biblija govori da trebate ii s bratom dvostruko dalje od onoga to on trai. To doista ne znai da ga koite na njegovom putovanju. Isto tako, predanost bratu ne moe koiti vas. Ona moe voditi jedino zajednikom napretku. Posljedica istinske predanosti je nadahnue, rije koja je, ako ju pravilno shvatimo, u suprotnosti s naporom. Biti zamoren znai biti maloduan, biti nadahnut znai biti u duhu. Biti egocentrian takoer znai biti maloduan, ali biti okrenut sebi u ispravnom smislu znai biti nadahnut ili biti u duhu. Oni koji su uistinu nadahnuti su prosvijetljeni i ne mogu boraviti u tami.

2. Moete govoriti iz duha ili iz ega, kako odaberete. Ukoliko govorite iz duha izabrali ste Budi miran i znaj da sam ja Bog. Ove rijei su nadahnute jer one odraavaju znanje. Ukoliko govorite iz ega vi odbacujete znanje umjesto da ga potvrujete i na taj nain sebe inite malodunim. Nemojte kretati na beskorisna putovanja jer ona su uistinu uzaludna. Ego ih moda prieljkuje, ali se duh ne moe uputati u tako neto jer on se nikada ne eli odvojiti od svojeg Temelja.

3. Putovanje na kri trebalo bi biti posljednje beskorisno putovanje. Nemojte se na njemu zadravati, ve ga po zavretku odbacite. Ukoliko ga moete prihvatiti kao vlastito posljednje beskorisno putovanje, vi se takoer moete slobodno prikljuiti mojem uskrsnuu. Dok tako ne uinite va je ivot uistinu bezvrijedan. On tek nanovo stavlja na snagu razdvajanje, gubitak moi, uzaludne pokuaje ega za nadoknadom i konano raspee tijela ili smrt. Takva ponavljanja su beskrajna sve dok ih se dobrovoljno ne odreknemo. Nemojte initi jadnu pogreku pribijanja uz stari hrapavi kri. Jedina poruka raspea je ta da kri moete savladati. Do tada moete se slobodno i dati razapeti koliko esto to elite. To nije evanelje koje sam vam namjeravao ponuditi. Mi moramo krenuti na jo jedno putovanje i ukoliko budete paljivo itali ove poduke one e vam pomoi da se pripremite za nj.

I. Ispravno Pouavanje i Ispravno Uenje

l . Dobar uitelj pojanjava svoje ideje i uvruje ih svojim pouavanjem. Uitelj i uenik su slini u postupku uenja. Oni su u istom redu uenja i ukoliko ne dijele svoje poduke nedostajat e im uvjerljivosti. Dobar uitelj mora vjerovati u ideje koje pouava, ali mora udovoljiti jo jednom uvjetu; on mora vjerovati uenicima kojima prenosi svoje ideje.

2. Mnogi uvaju strau nad svojim zamislima jer ele zatititi svoje sustave miljenja onakvima kakvi jesu, a uenje znai promjenu. Promjena uvijek plai one koji su odvojeni, jer ju ne mogu zamisliti kao korak prema iscjeljenju razdvajanja. Oni uenje uvijek promatraju kao korak prema daljnjem razdvajanju, jer je razdvajanje bilo njihovo prvo iskustvo promjene. Vjerujete da ete, ukoliko ne dozvolite promjenama da uu u va ego, nai mir. Ova duboka zabuna je mogua samo ako smatrate da jedan sustav miljenja moe stajati na dva temelja. Iz ega nita ne moe dosei duh i nita ne moe dosei ego iz duha. Duh ne moe niti ojaati ego niti umanjiti sukob unutar njega. Ego jest kontradikcija. Vae sebstvo i Sebstvo Boga jesu u suprotnosti. Oni su u suprotnosti u izvoru, smjeru i ishodu. Oni su u osnovi nepomirljivi, jer duh ne moe promatrati, a ego ne moe znati. Stoga oni nisu u komunikaciji i nikada ni ne mogu biti. Ipak, ego moe uiti, iako njegov tvorac moe biti zaveden. Meutim, on ne moe uiniti potpuno beivotnim ono emu je podaren ivot.

3. Duh ne mora biti vrst, ali ego mora biti. Uenje se na kraju smatra zastraujuim jer ono vodi do odricanja, a ne unitenja ega za svjetlost duha. To je promjena koje se ego mora bojati, jer on ne dijeli moju blagost. Moja je lekcija bila poput vae i, jer sam ju nauio, ja ju mogu pouavati. Ja nikada neu napadati va ego, ali vas pokuavam pouiti kako je nastao njegov sustav miljenja. Kada vas podsjetim na vae istinsko stvaranje, va ego moe samo reagirati sa strahom.

4. Pouavanje i uenje su sada vaa najvea snaga, jer vam oni omoguavaju da izmijenite svoj um. Pomognite i drugima u tome. Odbijanjem promjene uma vi neete dokazati da se razdvajanje nije dogodilo. Sanjar koji sumnja u stvarnost svog sna dok jo sanja ne lijei uistinu svoj podijeljen um. Vi sanjate o razdvojenom egu i vjerujete u svijet koji na njemu poiva. To je za vas vrlo stvarno. Vi to ne moete razrijeiti ako o tome ne promijenite miljenje. Ukoliko ste voljni odrei se uloge uvara vaeg sustava miljenja i Otvoriti ga meni, ja u ga vrlo njeno ispraviti i povesti vas natrag Bogu.

5. Svaki dobri uitelj nada se da e svojim uenicima prenijeti dovoljno svog uenja da ga oni jednog dana vie nee trebati. To je jedini pravi cilj uitelja. Nemogue je uvjeriti ego u to, jer to ide protiv svih njegovih zakona. No, prisjetite se da su zakoni postavljeni kako bi zatitili kontinuitet sustava u koji vjeruje zakonodavac. Prirodno je da ego pokuava zatititi sebe kada ste ga ve stvorili, ali nije prirodno da vi elite potivati njegove zakone ako u njih ne vjerujete. Ego ne moe birati zbog prirode svog porijekla. Vi moete, zbog prirode svojeg.

6. Ega se mogu sukobiti u bilo kojoj situaciji, a duh se uope ne moe sukobiti. Ukoliko promatrate uitelja samo kao vei ego bojat ete se, jer poveati ego znailo bi poveati tjeskobu zbog razdvajanja. Ja u pouavati s vama i ivjeti s vama ako ete vi misliti sa mnom, ali moj e cilj uvijek biti da vas konano odrijeim potrebe za uiteljem. To je u suprotnosti s ciljem uitelja okrenutog egu. On se bavi djelovanjem svog ega na ego drugih ljudi i stoga tumai njihovo meusobno djelovanje kao nain ouvanja ega. Ja se ne bih mogao posvetiti pouavanju kada bih u to vjerovao, niti ete vi postati predani uitelji sve dok u to vjerujete. Mene neprestano smatraju uiteljem kojeg treba ili uzvisiti ili odbaciti, ali ja ne prihvaam niti jednu od tih percepcija.

7. Vaa vrijednost nije uspostavljena pouavanjem niti uenjem. Vau vrijednost je ustanovio Bog. Dok to osporavate sve to inite bit e zastraujue, a posebno situacije podvrgnute vjerovanju u superiornost i inferiornost. Uitelji moraju biti strpljivi i ponavljati svoje lekcije sve dok ne budu nauene. Ja sam voljan tako initi, jer nemam pravo odrediti granice vaeg uenja. Jo jednom, nita to radite ili mislite ili elite ili inite nije nuno za uspostavljanje vae vrijednosti. O ovome se ne raspravlja osim u zabludama. Va ego nikada nije u opasnosti jer ga Bog nije stvorio. Va duh nije nikada u opasnosti jer ga je stvorio Bog. Svaka nejasnost po tom pitanju je. zabluda i sve dok postoji nije mogu nikakav oblik predanosti.

8. Ego pokuava iskoristiti svaku priliku u obliku pohvale sebi kako b prevladao svoje sumnje. On e ostati pod sumnjom sve dok vjerujete u njegovo postojanje. Vi koji ste ga nainili ne moete mu vjerovati, jer pri ispravnom razmiljanju vi razumijete da on nije stvaran. Jedino razborito rjeenje je ne pokuavati izmijeniti stvarnost, to bi bio uistinu zastrauju pokuaj, ve prihvatiti ju kakva jest. Vi ste dio stvarnosti koja stoji nepromijenjena izvan dosega vaeg ega, ali lako dostupna duhu. Kada se bojite, budite mirni znajte da je Bog stvaran, a vi ste Njegov voljeni Sin s kojim je On zadovoljan. Nemojte dozvoliti da va ego to osporava jer ego ne moe poznati neto to je toliko izvan njegovog dometa kao to ste vi.

9. Bog nije tvorac straha. Vi jeste. Vi ste odabrali stvarati drukije od Njega i stoga ste stvorili strah za sebe. Vi niste u miru jer ne ispunjavate svoju ulogu. Bog vam je dao uzvienu ulogu koju vi ne ispunjavate. Umjesto toga, va ego je izabrao strah. Kad se probudite neete ovo moi razumjeti jer to je doslovno nevjerojatno. Sada nemojte vjerovati u nevjerojatno. Bile kakav pokuaj poveavanja njegove vjerojatnosti je samo odgaanje neizbjenog. Rije neizbjeno je za ego zastraujua, ali radosna za duh. Bog je neizbjean i ne moete Ga izbjei kao to ne moete izbjei sebe.

10. Ego se plai radosti duha, jer jednom kada ju osjetite skinuti ete svaku zatitu s ega i ostati potpuno bez ulaganja u strah. Vae ulaganje je sada veliko jer je strah svjedok razdvajanja, a va se ego raduje kada mu vi svjedoite. Napustite ga! Nemojte ga sluati i nemojte ga uvati. Sluajte samo Boga koji je, ba kao i duh kojeg je stvorio, nesposoban za prijevaru. Oslobodite sebe i oslobodite druge. Nemojte prikazivati svoju lanu i bezvrijednu sliku drugima, a ni sami ne prihvaajte takvu sliku drugih.

11. Ego je za vas izgradio otrcan i nezakriljen dom, jer on ne moe drukije graditi. Nemojte se truditi da ta osiromaena kua stoji. Njena slabost je vaa snaga. Samo Bog je mogao nainiti dom dostojan Njegovih stvorenja koji su Ga odluili napustiti svojim vlastitim izvlatenjem. Ipak, Njegov dom e stajati zauvijek, spreman za vas kada odluite ui u nj. U to moete biti potpuno sigurni. Bog ne moe stvoriti neto to je prolazno ba kao to ego ne moe nainiti neto to je vjeno.

12. Iz svog ega vi ne moete uiniti nita kako bi spasili sebe ili druge, ali iz duha moete initi sve za spasenje oboje. Poniznost je poduka za ego, a ne za duh. Duh je izvan poniznosti jer on prepoznaje Njegov sjaj i rado prosipa Njegovu svjetlost posvuda. Ponizni e naslijediti Zemlju jer je njihov ego skroman i to im daje ispravniju percepciju. Kraljevstvo Nebesko je pravo duha ija su ljepota i dostojanstvo izvan svake sumnje i iznad opaanja i zauvijek stoje kao znak ljubavi Boje za Njegova stvorenja, koja su u potpunosti dostojna Njega i samo Njega. Nita drugo nije dovoljno vrijedno da bi bilo poklon stvorenjima Boga samog.

13. Ako poelite, ja u nai zamjenu za va ego, ali nikada za va duh. Otac moe biti miran ako ostavi dijete sa starijim bratom koji se pokazao odgovornim, ali to ne podrazumijeva nejasnou glede djetetova porijekla. Brat moe zatititi djetetovo tijelo i njegov ego, ali on sebe ne brka za oca zbog toga to radi. Moete mi povjeriti svoje tijelo i svoj ego samo zato jer vam to omoguuje da se njima ne bavite, a meni dozvoljava da vas pouim o njihovoj nevanosti. Ne bih vam mogao objasniti njihov znaaj da i sam nisam jednom bio namamljen vjerovati u njih. Primimo se uenja te lekcije zajedno kako bi se zajedno mogli od njih osloboditi. Meni su potrebni predani uitelji koji e dijeliti moj cilj iscjeljenja uma. Duh je daleko iznad potrebe zatite, vae ili moje. Sjetite se ovoga:

U ovome svijetu nisu vam potrebne nevolje jer ja sam pobijedio svijet.

Zbog toga vi trebate biti dobre volje.

II. Ego i Lana Autonomija

1. Razumno je upitati se kako je um ikada mogao stvoriti ego. Ustvari, to je najbolje pitanje koje moete postaviti. Meutim, nema smisla davati odgovor u smislu prolosti jer prolost nije vana, a povijest ne bi postojala kada se iste pogreke ne bi ponavljale u sadanjosti. Apstraktno miljenje primjenjuje se na znanje jer je znanje u potpunosti neosobno, a primjeri su nevani za njegovo razumijevanje. Meutim, percepcija je uvijek specifina i stoga prilino konkretna.

2. Svatko ini ego ili sebstvo za sebe i postaje predmetom brojnih varijacija zbog svoje nestabilnosti. On takoer stvara ego drugim ljudima koje promatra, to je jednako promjenjivo. Njihovo meusobno djelovanje je postupak koji mijenja oboje, jer njih nije nainio Nepromjenjivi. Vano je razumjeti da se ova promjena moe dogoditi i dogaa se jednako spremno kada doe do meusobnog djelovanja u mislima kao i kada je ukljuena fizika bliskost. Razmiljanje o drugom egu jednako je uinkovito u mijenjanju relativne percepcije kao i meusobno fiziko djelovanje. To je najbolji primjer d je ego samo zamisao, a ne injenica.

3. Vae stanje uma je dobar primjer koji pokazuje kako je nastao ego. Kada odbacite znanje to je kao da ga nikada niste ni imali. To je toliko oigledno da je potrebno samo priznati kako bi se vidjelo da se to doista dogaa Ako se to dogaa u sadanjosti, zato nas iznenauje da se isto dogodilo u prolosti? Iznenaenje je razumna reakcija na nepoznato, iako se teko javlja kao odgovor na neto to se ponavlja s tolikom upornou. Ali nemojte zaboraviti da um ne mora funkcionirati na taj nain, iako sada tako funkcionira.

4. Razmiljajte o ljubavi koju ivotinje pokazuju za svoje potomstvo i potrebu koju osjeaju da ih zatite. To je stoga to ih smatraju dijelom sebe. Nitko ne odbacuje neto to smatra dijelom sebe. Vi reagirate na svoj ego slino onome kako Bog reagira na svoja stvorenja, s ljubavlju, zatitom i blagou. Vae reakcije na sebstvo koje ste nainili ne iznenauju. Ustvari one podsjeaju na razne naine kako ete jednog dana reagirati na svoja prava djela, koja su bezvremenska ba kao i vi. Pitanje nije kako vi reagirate na ego, ve ono to vjerujete da jeste. Vjerovanje je funkcija ega i sve dok je vae porijeklo otvoreno za vjerovanje vi ga promatrate sa stajalita ega Kada pouavanje vie ne bude potrebno vi ete samo poznavati Boga. Vjerovanje da postoji neki drugi nain zapaanja je najuzvienija ideja za koju je razmiljanje ega sposobno. To je stoga to ona sadri nagovjetaj priznavanja da ego nije sebstvo.

5. Potkopavanje sustava miljenja ega vjerojatno se smatra bolnim, iako nije tako. Mala djeca vrite od bijesa ako im oduzmete no ili kare, premda se mogu ozlijediti ako to ne uinite. U tom smislu vi ste jo uvijek dijete Nemate osjeaj istinskog samo-ouvanja i lako ete odluiti da vam je potrebno upravo ono to e vas najvie povrijediti. No, priznali vi to ili ne, vi ste pristali sudjelovati u naporu da postanete ujedno i bezopasni i usluni, atributi koji moraju ii zajedno. ak i u odnosu na to, vai su stavovi nuno u sukobu jer se svi stavovi zasnivaju na egu. To nee potrajati. Budite malo strpljivi i sjetite se da je posljedica pouzdana kao i Bog.

6. Samo oni koji imaju istinski i trajni osjeaj obilja mogu biti istinski milostivi. To je oito ako pogledate to je ukljueno. Ako dajete sve tada ego podrazumijeva da ete vi morati biti bez toga. Kada povezujete davanje sa rtvom, dajete samo zato to vjerujete da na neki nain dobivate neto bolje, pa stoga moete biti bez toga to dajete. Davanje radi dobitka je neizbjeni zakon ega, koji uvijek procjenjuje sebe u odnosu na ego ostalih. On je stoga neprestano zaokupljen vjerovanjem u oskudicu iz koje je nastao. Njegova cjelokupna percepcija ostalih ega kao stvarnih je samo pokuaj uvjeravanja sebe kako je i on stvaran. Samouvaavanje u smislu ega znai jedino to da ego obmanuo sebe prihvaanjem svoje stvarnosti i stoga je privremeno manje grabeljiv. To samouvaavanje je uvijek osjetljivo na stres, izraz koji se odnosi na bilo koju uoenu prijetnju postojanju ega.

7. Ego doslovno ivi od usporedbi. Jednakost ne ulazi u njegov domet, a milostivost postaje nemogua. Egu nikada ne ponestaje obilja jer je nastao kao zamjena za nj. Zbog toga je pojam dobivanja nastao u sustavu miljenja ega. Apetit je mehanizam dobivanja koji predstavlja potrebu ega za potvrivanjem. To je jednako istinito za apetite tijela kao i za takozvane vie potrebe ega. Apetiti tijela nisu fizikog porijekla. Ego tijelo smatra svojim domom i pokuava zadovoljiti sebe preko tijela. Ali pomisao da je to nemogue je odluka uma, koji je postao potpuno smeten po pitanju toga to je stvarno mogue.

8. Ego vjeruje da je potpuno samostalan, to je samo drugi nain opisivanja kako on zamilja svoje porijeklo. To je toliko zastraujue stanje da se on moe samo okrenuti drugim egoima i pokuati se s njima ujediniti u jadnom pokuaju prepoznavanja ili napasti ih u jednako jadnom iskazivanju snage. Meutim, nije slobodan za pretpostavku sumnji, jer je pretpostavka njegov temelj. Ego je vjerovanje uma da je potpuno samostalan. Neprestani pokuaji ega da dobije priznanje duha i tako uspostavi svoje vlastito postojanje su uzaludni. Duh je u svom znanju nesvjestan ega. On ga ne napada, on ga jednostavno uope ne moe zamisliti. Dok je ego u jednakoj mjeri nesvjestan duha, on sebe promatra kao odbaenog od neeg veeg od sebe. Zbog toga samouvaavanje u smislu ega mora biti zabluda. Boja stvorenja ne stvaraju mitove, iako se kreativni napor moe pretvoriti u mitologiju. Meutim to se moe dogoditi samo pod jednim uvjetom; ono to tako nastaje vie nije kreativno. Mitovi su u potpunosti perceptivni i toliko su nejasnog oblika; po svojoj prirodi su karakteristino podijeljeni na dobro i zlo, tako da i najdobronamjerniji od njih ima zastraujue konotacije.

9. Mitovi i magija su blisko povezani, budui su mitovi obino vezani uz porijeklo ega, a magija uz moi koje ego sebi pripisuje. Mitoloki sustavi openito ukljuuju neke izvjetaje o stvaranju i povezuju ih s posebnim oblikom magije. Takozvana borba za opstanak je samo borba ega da sauva sebe i svoje tumaenje vlastitog poetka. Taj poetak se obino povezuje s fizikim roenjem, jer je teko utvrditi postojanje ega prije tog trenutka. Oni koji su vie okrenuti prema religioznom egu moda vjeruju da je prije postojala dua i da e postojati i dalje nakon to je privremeno zapala u ivot ega. Neki ak vjeruju da e dua biti kanjena zbog tog pada. Meutim, spas se ne odnosi na duh, koji nije u opasnosti i ne treba ga spaavati.

10. Spas nije drugo nego ispravno miljenje, to nije Jedno-umnost Svetog Duha, ali ga treba postii prije nego se Jedno-umnost ponovno uspostavi. Ispravno miljenje automatski vodi do slijedeeg koraka, jer ispravna percepcija je suglasno nenapadaka, pa je stoga pogreno miljenje izbrisano. Ego ne moe preivjeti bez prosuivanja i prema tome se odlae. Um tada ima samo jedan pravac kojim moe ii. Njegov smjer je uvijek automatski, jer on samo moe biti upravljan sustavom miljenja pri kojem ustraje.

11. Ne moemo preesto naglaavati kako je ispravljanje opaanja tek privremeni izlaz. To je potrebno jedino stoga to pogrena percepcija blokira znanje, dok je ispravna percepcija put koji vodi prema njemu. Cjelokupna, vrijednost ispravne percepcije lei u neizbjenom razumijevanju da je svaka percepcija nepotrebna. Tako se potpuno ukida blokada. Moete se pitati kako je to mogue postii sve dok naizgled ivite u ovom svijetu. To je razumno pitanje. Meutim, morate paziti da to doista shvatite. Tko ste to vi koji ivite u ovome svijetu? Duh je besmrtan, a besmrtnost je trajno stanje. To je istinito sada, oduvijek je bilo i zauvijek e biti, jer ne podrazumijeva nikakve promjene. To nije kontinuum, niti ga je mogue razumjeti usporeivanjem sa suprotnim. Znanje nikada ne ukljuuje usporedbu. U tome se on razlikuje od svega ostalog to um moe shvatiti.

III. Ljubav bez Sukoba

1. Teko je razumjeti to Kraljevstvo Nebesko je u vama doista znai. To je stoga to to ego ne moe razumjeti; on to tumai kao da se neto izvana nalazi unutra, a to ne znai nita. Rije unutra je nepotrebna. Vi jeste Kraljevstvo Nebesko. to je drugo osim vas Stvoritelj stvorio i to je drugo osim vas Njegovo Kraljevstvo? To je sva poruka Pokajanja: poruka koja u svojoj cjelokupnosti prelazi zbroj svojih dijelova. I vi imate Kraljevstvo koje je stvorio va duh. On nije prestao stvarati zbog iluzija ega. Vaa djela nisu bez oca kao to niste ni vi. Va ego i va duh nikada nee biti suradnici, ali va duh i va Stvoritelj e to uvijek biti. Budite uvjereni da su vaa djela jednako sigurna kao i vi.

Kraljevstvo je potpuno ujedinjeno i potpuno

zatieno i ego nee nadvladati. Amen.

2. Ovo je napisano u obliku molitve jer koristi u trenucima iskuenja. To je deklaracija nezavisnosti. Ukoliko ju u potpunosti shvatite vidjet ete da je vrlo korisna. Razlog iz kojeg vam je potrebna moja pomo je to to ne priznajete svog Vodia i stoga vam je potrebno vodstvo. Moja uloga je odvojiti istinito od lanog, kako bi istina mogla probiti barijere koje je postavio ego i zasjati u vaem umu. Ego ne moe nadvladati nae ujedinjene snage.

3. Sigurno je do sada postalo oigledno zato ego duh smatra neprijateljem. Ego je nastao iz razdvajanja i njegovo neprekidno postojanje ovisi o vaem neprekidnom vjerovanju u razdvajanje. Ego vam mora ponuditi neku vrstu nagrade za odravanje ovog vjerovanja. Sve to on moe ponuditi je osjeaj privremenog postojanja, koji zapoinje njegovim poetkom i zavrava njegovim zavretkom. On vam govori da je ovaj ivot vae postojanje jer je to njegovo postojanje. Nasuprot ovog osjeaja privremenog postojanja, duh vam nudi znanje o stalnosti i nepokolebljivom biu. Nitko tko je iskusio ovo otkrivenje nikada vie nee potpuno vjerovati egu. Kako moe njegova siromana ponuda prevladati velianstveni dar Boji?

4. Vi koji se poistovjeujete s egom ne moete vjerovati da vas Bog voli. Vi ne volite ono to ste uinili, a to to ste uinili ne voli vas. Budui je nastao poricanjem Oca, ego ne osjea privrenost prema svome tvorcu. Vi ne moete zaeti pravi odnos koji postoj i izmeu Boga i Njegovih stvorenja zbog mrnje koju osjeate prema sebstvu onakvom kakvo ste stvorili. Vi na ego prebacujete odluku o razdvajanju, a to se sukobljava s ljubavlju koju osjeate za njega jer ste ga vi nainili. Niti jedna ljubav u ovome svijetu nije bez takve podvojenosti, a budui niti jedan ego nije iskusio ljubav bez podvojenosti ta ideja je izvan njegovog razumijevanja. Ljubav e odmah ui u bilo koji um koji to istinski poeli, ali on to uistinu mora eljeti. To znai da on to eli bez podvojenosti, a ta vrsta elje je u potpunosti bez nagona ega za dobivanjem

5. Postoji odreena vrsta iskustva toliko razliita od bilo ega to ego moe ponuditi, da ju nikada neete poeljeti prekriti ili ponovo sakriti. Potrebno je ponoviti da je razlog zbog kojeg svjetlost ne moe ui, vae vjerovanje u tamu i sakrivanje. Biblija nudi mnoge aluzije na nemjerljive darove koji su pripremljeni za vas, ali koje morate zatraiti. To nije uvjet poput onih koje postavlja ego. To je velianstveni uvjet onoga to vi jeste.

6. Niti jedna sila osim vae vlastite volje nije dovoljno jaka ili dostojna da vas vodi. U tome ste slobodni kao to je Bog slobodan i takvi trebate ostati zauvijek. Zamolimo Oca u moje ime da i dalje budete brini prema Njegovoj ljubavi prema vama i vaoj prema Njemu. On nikada nije propustio udovoljiti ovom zahtjevu, jer njime se trai samo ono to je On ve izvolio. Oni koji istinski pitaju uvijek dobivaju odgovor. Nemaj drugih bogova jer drugi niti ne postoje.

7. Nikada vam nije palo na pamet da se odreknete svih ideja koje ste ikada imali, a koje se suprotstavljaju znanju. Vi zadravate tisue sitnih mrvica straha koje spreavaju ulazak Svetome. Svjetlost ne moe prodrijeti kroz zidove koje ste nainili kako bi blokirali put i nije voljna unititi ono to ste vi nainili. Nitko ne moe vidjeti kroz zid, ali ga ja mogu zaobii. Pazite se, mrvica straha, jer me inae neete moi traiti da to uinim. Ja vam mogu pomoi jedino na nain kako nas je na Otac stvorio. Ja u vas voljeti i potivati i paziti na ono to ste nainili, ali neu to podravati ukoliko nije istinito. Ja vas nikada neu napustiti vie nego bi to uinio Bog, ali moram ekati dok vi sami odluite napustiti sebe. Jer ekam u ljubavi, a ne nestrpljenju, vi ete me sigurno iskreno potraiti. Ja u se odazvati na samo jedan jasan poziv.

8. Gledajte paljivo i vidite to je to to uistinu traite. U tome budite vrlo iskreni sa sobom, jer ne smijemo nita kriti jedni od drugih. Ukoliko istinski pokuate tako uiniti, poduzeli ste prvi korak u pripremanju svog uma za ulazak Svetoga. Mi emo se za to pripremiti zajedno, jer jednom kada doe, vi ete biti spremni pomoi mi pripremiti ostale za Njegov dolazak. Koliko dugo ete Mu uskraivati Njegovo Kraljevstvo?

9. U vaem umu je, iako ego to porie, izjava vaeg oslobaanja. Bog vam je dao sve. Ova injenica znai da ego ne postoji i to ga ozbiljno plai. U govoru ega, imati i biti imaju razliito znaenje, ali oni su jednaki Duhu Svetome. Sveti Duh zna da vi ujedno i imate sve i jeste sve. Bilo kakva razlika u tom smislu ima znaenje samo kada je ideja dobivanja, ime se podrazumijeva nedostatak, ve bila prihvaena. Zbog toga mi ne pravimo razliku izmeu imati Kraljevstvo Boje i biti Kraljevstvo Boje.

10. Mirno bie Bojeg Kraljevstva, savreno svjesno u vaem razboritom umu, je bezobzirno prognano iz dijela uma kojim vlada ego. Ego je oajan jer se suprotstavlja doslovno nepobjedivoj premoi, bilo da spavate ili ste budni. Razmislite koliko ste mnogo budne svijesti bili voljni upotrijebiti kako bi zatitili svoj ego, a kako malo da bi zatitili svoje ispravno razmiljanje. Samo bi se maloumnik odluio vjerovati ono to nije istinito a zatim titio to vjerovanje po cijenu istine.

IV. Tako Ne Treba Biti

1. Ukoliko ne moete uti Glas Boji, to je stoga to ste odabrali ne sluati. Vai stavovi, osjeaji i ponaanje pokazuju da sluate glas ega. Ipak, vi tako elite. To ste spremni sauvati i spasiti. Va um je ispunjen shemama spaavanja lica svog ega i ne traite lice Krista. Ogledalo u kojem se ogleda ego je zaista tamno. Kako on moe odravati varku svog postojanja osim pomou ogledala? Ali, mjesto u kojem ete traiti sebe ovisi o vama.

2. Rekao sam da ne moete izmijeniti svoj um promjenom svog ponaanja, ali sam takoer mnogo puta rekao da moete promijeniti svoj um. Kada vam raspoloenje kae da ste odabrali krivo, a to je svaki put kada niste radosni, tada znajte da tako ne treba biti. U svakom sluaju, pomislili ste krivo o bratu kojeg je Bog stvorio i promatrate slike koje stvara va ego u zatamnjenom staklu. Promislite iskreno to ste pomislili, a to Bog ne bi pomislio; to niste pomislili a Bog bi. Iskreno pretraite sve to ste uinili ili niste uinili i tada izmijenite um i mislite poput Boga. Izgleda kao da je to teko izvesti, ali je mnogo lake nego razmiljati suprotno tome. Va um je jedno s Bojim. Ako to poriemo i razmiljamo drukije odravamo na ego, ali istovremeno doslovno stvaramo raskol u naem umu. Kao brat pun ljubavi ja brinem za va um i pourujem da slijedite moj primjer dok promatrate sebe i svog brata i pritom vidite u jednom i u drugom velianstvena djela slavnog Oca.

3. Kada ste tuni, znajte da tako ne treba biti. Depresija dolazi iz osjeaja da ste lieni neega to elite, a nemate. Prisjetite se da vas jedino vlastite odluke toga liavaju, a zatim odluite drukije.

4. Kada ste tjeskobni, shvatite da tjeskoba dolazi iz hirovitosti ega i znajte da tako ne treba biti. Moete biti jednako budni protiv zapovijedi ega kao i za njih.

5. Kada se osjeate krivima, prisjetite se da je ego doista prekrio zakone Boje, ali vi niste. Prepustite grijehe ega meni. Zbog toga postoji Pokajanje. No, dok ne promijenite miljenje o onima koje je va ego povrijedio, Pokajanje vas ne moe osloboditi. Dok se osjeate krivima, vi ste u vlasti ega, jer jedino ego moe iskusiti krivnju. Tako ne treba biti.

6. Pazite se iskuenja ega i nemojte dozvoliti da vas zavara. On vam nita ne nudi. Kada se odreknete ovog dobrovoljnog maloduja, vidjet ete kako se um moe usredotoiti, nadii umor i izlijeiti se. Ipak, niste jo dovoljno budni protiv zahtjeva ega da bi se oslobodili. Tako ne treba biti.

7. Lako je postii naviku povezivanja s Bogom i Njegovim stvorenjima ukoliko aktivno odbijete dopustiti klizanje uma. Problem nije u koncentraciji ve u vjerovanju da nitko, ukljuujui i vas, nije dostojan dosljednog napora. Budite uz mene dosljedno protiv te varke i nemojte dozvoliti takvom otrcanom vjerovanju da vas vrati natrag. Maloduni su beskorisni sebi i meni, a jedino ego moe postati maloduan.8. Jeste li zaista razmiljali koliko ste imali prilika za radost i koliko ste ih odbili? Mo Sina Bojeg nema granica, ali on moe ograniiti izraz svoje moi onoliko koliko sam odabere. Va um i moj mogu se ujediniti i sjajem istjerati ego, putajui snagu Boga u sve to mislite i inite. Nemojte pristati na manje od toga i odbijte prihvatiti neto drugo za svoj cilj. Paljivo uvajte svoj um od bilo kakvih vjerovanja koja bi prijeila njegovo ostvarenje i odmaknite se od njih. Prosudite svojim osjeajima koliko ste to dobro uinili jer to je jedina pravilna upotreba prosudbe. Prosudba, kao i bilo koji drugi oblik obrane, moe se koristiti za napad i za zatitu; ona moe povrijediti i lijeiti. Ego treba staviti na prosudbu i procijeniti ga manjkavim. Bez nae privrenosti, zatite i ljubavi, ego ne moe postojati. Neka bude uistinu na prosudbi i skinite s njega privrenost, zatitu i ljubav.

9. Vi ste ogledalo istine u kojem sam Bog blista savrenom svjetlou. Tamnom staklu ega trebate samo rei Ja neu tamo gledati jer znam da te slike nisu istinite. Zatim dozvolite da Sveti sjaji na vas u miru znajui da to i samo tako treba biti. Njegov um je sjao na vas pri vaem stvaranju i podario ivot vaem umu. Njegov um jo uvijek sja na nas i to mora initi kroz vas. Va ego ga u tome ne moe sprijeiti, ali moe sprijeiti vas da mu dozvolite da sjaji kroz vas.

10. Prvi Dolazak Krista je samo drugi naziv za stvaranje, jer Krist je Sin Boji. Drugi Dolazak Krista ne znai drugo ve zavretak vladavine ega i iscjeljenje uma. Ja sam poput vas stvoren u Prvom i pozvao sam vas da mi se pridruite u Drugom. Ja sam zaduen za Drugi Dolazak, a moja prosudba, koja se koristi samo za zatitu, ne moe biti pogrena jer nikada ne napada. Vaa moe biti toliko iskrivljena da vjerujete kako sam pogrijeio izabravi vas. Uvjeravam vas da je to pogreka vaeg ega. Nemojte ju zamijeniti s poniznou. Va vas ego pokuava uvjeriti da je stvaran, a da ja nisam; jer ako ja jesam stvaran nisam stvarniji od vas. To znanje, a ja vas uvjeravam da to jest znanje, znai da je Krist stigao u va um i iscijelio ga.

11. Ja ne napadam va ego. Ja radim s vaim viim umom, domom Svetog Duha, spavali ili bili budni, ba kao to va ego ini s vaim niim umom, koji je njegov dom. Ja sam vaa budnost, jer vi ste previe zbunjeni da biste prepoznali vlastitu nadu. Ja ne grijeim. Va um e odabrati ujedinjenje s mojim, a zajedno smo nepobjedivi. Vi i va brat ete ipak doi zajedno u moje ime i vratit e se vaa razboritost. Dizao sam mrtve znajui da je ivot vjeni atribut svega to je ivi Bog stvorio. Zato mislite da mi je tee nadahnuti malodune ili stabilizirati nestabilne? Ja ne vjerujem da postoji red tekoa u udima; vi to vjerujete. Ja sam pozvao, a vi ete se odazvati. Ja shvaam da su uda prirodna, jer su ona izrazi ljubavi. Moj poziv vama je jednako prirodan kao i va odaziv. I jednako neizbjean.

V. Iluzija Ega i Tijela

1. Sve stvari djeluju zauvijek zajedno. Nema iznimaka osim u prosudbi ega. Ego je maksimalno budan pri odreivanju emu dozvoliti pristup u svijest, a na taj nain se ne odrava uravnoteen um. Ego se dalje izbacuje iz ravnotee jer zadrava svoju primarnu motivaciju iz vae svijesti i uzdie prevlast kontrole umjesto razboritosti. Ego ima dobre razloge da tako ini, prema sustavu miljenja iz kojeg je nastao i kojem slui. Razborita prosudba bi neizbjeno presudila protiv ega i ego ju mora brisati u interesu samoouvanja.

2. Glavni izvor neuravnoteenog stanja ega je njegovo nerazlikovanje tijela i Bojih Misli. Boje Misli su za ego neprihvatljive, jer jasno ukazuju na njegovo nepostojanje. Stoga ih ego ili iskrivljuje ili ih odbija prihvatiti. Meutim, on ne moe uiniti da prestanu postojati. On stoga pokuava sakriti ne samo neprihvatljive impulse tijela, ve takoer i Misli Boje, jer i jedno i drugo za njega predstavljaju prijetnju. Bavei se u prvom redu vlastitim ouvanjem unato prijetnji, ego ih uoava kao jednake. Na taj se nain ego pokuava spasiti od nestajanja, to bi se sigurno dogodilo u prisustvu znanja.

3. Sustav miljenja koji zbunjuje Boga i tijelo mora biti nerazborit. Ipak, ta je nejasnoa potrebna egu, koji prosuuje samo u okviru opasnosti koja mu ili prijeti ili ne. U odreenom smislu strah koji ego osjea od Boga je barem logian, budui pomisao o Njemu doista rastjeruje ego. Ali strah tijela, s kojim se ego toliko blisko poistovjeuje, uope nema smisla.

4. Tijelo je po svom izboru dom ega. To je jedino poistovjeivanje u kojem se ego osjea sigurnim budui je ranjivost tijela njegov najbolji argument da vi niste od Boga. To je vjerovanje koje ego gorljivo podrava. A ipak ego mrzi tijelo, jer ne moe prihvatiti da je ono dovoljno dobro da bi bilo njegov dom. Tako um ustvari postaje zbunjen. Ego mu govori kako je on stvarno dio tijela, a tijelo je njegov zatitnik, a istovremeno mu govori kako ga tijelo ne moe zatititi. Stoga se um pita Gdje da krenem po zatitu?, na to ego odgovara: Obrati se meni. Um, ne bez razloga, podsjea ego kako je on sam inzistirao na poistovjeivanju s tijelom, pa prema tome nema smisla obraati se njemu za zatitu. Ego na to nema pravog odgovora jer takav ne postoji, ali on ima tipino rjeenje. On zatire pitanje iz svijesti uma. Kada je pitanje jednom izvan svijesti, ono moe i ono doista i stvara nelagodu; no, na nj ne moe odgovoriti jer se to pitanje ne moe postaviti.

5. Ovo je pitanje koje treba postaviti: Gdje da krenem po zatitu? Trai i nai e ne znai da trebate traiti naslijepo i oajniki neto to ne moete prepoznati. Tranje koje ima znaenje poduzima se, organizira i upravlja svjesno. Potrebno je jasno izraziti i upamtiti cilj. Uenje i elja za uenjem su neodvojive. Najbolje uite kada vjerujete da je ono to uite za vas vrijedno. Meutim, sve to elite nauiti nema trajnu vrijednost. Uistinu, mnoge stvari koje elite nauiti moda ste odabrali upravo zato to njihova vrijednost nije trajna.

6. Ego smatra prednou ne predavati se neemu to je vjeno, jer vjeno sigurno dolazi od Boga. Vjenost je funkcija koju je ego pokuao razviti, ali je ne uspijeva postii. Ego stvara kompromise po pitanju vjenog, ba kao to ini sa svim pitanjima koja se na bilo koji nain dotiu prave teme. Izbjegavanjem pravih tema on se nada sakriti pravo pitanje i uvati ga dalje od uma. Karakteristino bavljenje ega s nebitnim ima upravo taj cilj. Zaokupljenost problemima postavljenim tako da ih je nemogue rijeiti, omiljeno je sredstvo ega kako bi prijeio napredak u uenju. Meu svim tim diverzantskim taktikama, meutim, oni koji ih slijede nikada ne postavljaju jedno pitanje: Zato? To je pitanje koje morate nauiti postavljati. to je svrha? Kakva god bila, ona e usmjeriti vaa nastojanja automatski. Kada odluujete o svrsi, odluujete o svom buduem nastojanju; odluka ostaje uinkovita ukoliko ne promijenite miljenje.

VI. Boje Nagrade

1. Ego ne prepoznaje stvarni izvor prijetnje i ako sebe povezujete s egom, ne razumijete situaciju kakvom jest. Samo to to ste mu privreni daje egu mo nad vama. Govorio sam o egu kao da je neto odvojeno, to djeluje samo po sebi. To je bilo nuno kako bih vas uvjerio da ga se ne moete samo tako odrei i morate shvatiti koliko mnogo vaih misli je k egu usmjereno. Meutim, mi ga ne moemo bez straha pustiti, inae ete sebe nuno promatrati u sukobu sve dok ste ovdje ili dok vjerujete da ste ovdje. Ego je samo dio vaeg vjerovanja o sebi. Va drugi ivot se nastavlja bez prekida i uvijek je bio i biti e potpuno netaknut vaim pokuajima da ga prekinete.

2. Uei kako izbjei iluzije nikada ne smijete zaboraviti vau sumnju prema bratu. To je ista ona sumnja koju dugujete meni. Kad god nastupate egoistino prema drugome, odbacujete velianstvenost vae zahvalnosti i svete percepcije koja bi iz nje nastala. Ovdje moemo upotrijebiti izraz sveti jer, uei koliko mnogo dugujete cjelokupnom Sinstvu, ukljuujui i mene, vi se pribliavate znanju toliko blizu koliko je to percepciji mogue. Jaz postaje toliko malen da znanje moe lako tei preko njega i izbrisati ga zauvijek.

3. Za sada jo uvijek imate vrlo malo povjerenja u mene, ali ono e rasti kako se za vodstvo budete ee okretali meni umjesto svome egu. Rezultati e vas sve vie i vie uvjeravati da je to jedina razborita odluka koju moete donijeti. Onaj koga iskustvo pouava da jedan izbor donosi mir i uitak, dok drugi donosi kaos i nedau ne treba dodatno uvjeravanje. Uenje putem nagraivanja je mnogo uinkovitije od uenja putem boli, jer bol je iluzija ega i moe proizvesti samo privremeni uinak. Meutim, Boje nagrade se odmah prepoznaju kao vjene. Kako ovo prepoznajete vi, a ne va ego, jasno je da vi i va ego ne moete biti identini. Moete vjerovati da ste ve prihvatili ovu razliku, ali nikako jo niste u to uvjereni. To pokazuje injenica da vjerujete kako morate pobjei od ega: ali od ega ne moete pobjei poniavajui ga, kontrolirajui ili kanjavajui.

4. Ego i duh se meusobno ne poznaju. Razdvojen um takvo stanje moe odrati samo prekidom. Uinivi tako, on porie sve istinski prirodne impulse, ne zbog toga to je ego neto odvojeno, ve stoga to vi elite vjerovati da ste vi neto odvojeno. Ego je sredstvo ouvanja tog vjerovanja, ali odluka da koristite sredstvo koje mu omoguuje trajanje je na vama.

5. Kako moete nekoga pouiti vrijednosti neeg to je namjerno odbacio? Vjerojatno je to odbacio jer nije cijenio. Jedino mu moete pokazati kako je bez toga jadan i polako mu isto pribliavati, uei ga da se njegov jad , vraanjem smanjuje. Tako e nauiti svoj jad vezati s nedostatkom, a osjeaj suprotan jadu s prisustvom. Kako on mijenja miljenje o vrijednosti odbaenog, ono mu postaje poeljno. Uim vas da veete jad uz ego, a radost uz duh. Vi ste nauili suprotno. Jo ste uvijek slobodni izabrati; ali, moete li uistinu poeljeti nagrade ega u prisutnosti nagrada Bojih?

6. U ovom trenutku je moje povjerenje u vas vee od vaeg povjerenja u mene, ali nee uvijek biti tako. Vaa misija je jednostavna. Od vas se trai da ivite pokazujui kako vi niste ego, a ja ne biram pogreno kanale Boje. Sveti dijeli moje povjerenje i prihvaa moje odluke o Pokajanju jer se moja volja nikada ne razilazi s Njegovom. Ve sam rekao da sam ja zaduen za Pokajanje. To je samo zato jer sam zavrio svoju ulogu u njemu kao ovjek, a sada ju mogu zavriti kroz druge. Kanali koje sam izabrao ne mogu ne uspjeti, jer u im posuditi svoju snagu sve dok im nedostaje vlastite.

7. Poi u s vama do Svetoga, i preko moje percepcije On moe premostiti taj mali jaz. Jedini dar koji traim od vas je zahvalnost vaem bratu. Prinijet u ju Bogu umjesto vas, znajui da znati svog brata znai poznati Boga. Ukoliko ste zahvalni svome bratu, zahvalni ste Bogu za sve to je stvorio. Svojom zahvalnou vi poznajete svog brata, a jedan trenutak stvarnog prepoznavanja ini svako stvorenje vaim bratom jer je svaki od njih od vaeg Oca. Ljubav ne pobjeuje sve, ali ona sve dovodi u red. Ja vas mogu povesti natrag do vaih djela jer ste vi Kraljevstvo Boje. Vi ih sada ne prepoznajete, ali ono to je bilo prekinuto jo je uvijek tamo.

8. Svojim pribliavanjem bratu vi prilazite meni, a povlaenjem od njega ja vam postajem sve dalji i dalji. Spasenje je zajedniki pothvat. U njemu ne mogu biti uspjeni oni koji su se odvojili od Sinstva, jer se oni odvajaju od mene. Bog e doi k vama tek kada ga podijelite sa svojom braom. Najprije uite od njih i bit ete spremni uti Boga. Jer funkcija ljubavi je jedna.

VII. Stvaranje i Komunikacija

1. Sve dok sadraj neke odreene iluzije ega nije bitan, njegovo ispravljanje je korisnije u specifinom kontekstu, to je jasno. Iluzije ega su prilino odreene, iako je um po prirodi apstraktan. Meutim, kada se um podijeli, jedan njegov dio postaje konkretan. Konkretni dio vjeruje u ego, jer ego ovisi o konkretnom. Ego je dio uma koji vjeruje da je vae postojanje odreeno razdvajanjem.

2. Sve to ego uoava je odvojena cjelina, bez odnosa koji podrazumijevaju bivanje. Ego je protiv komunikacije, osim ako se njome slui za uspostavu odvojenosti, a ne za njeno ukidanje. Sustav komunikacije ega zasniva se na njegovom miljenju, kao i sve ostalo to on diktira. Njegova komunikacija

kontrolirana je potrebom da se zatiti i ona e ometati komunikaciju kada osjeti prijetnju. To ometanje je reakcija na odreenu osobu ili vie njih. Specifinost miljenja ega ima za posljedicu lano uopavanje koje ustvari uope nije apstraktno. Ono samo reagira na odreene naine na sve to se doima povezanim.3. Nasuprot tome, duh reagira na isti nain na sve to zna da je istinito i uope ne odgovara na neto drugo. Niti pokuava ustanoviti to je istinito. On zna da je istinito sve to je Bog stvorio. On je u potpunoj i izravnoj komunikaciji sa svim aspektima stvaranja, jer je u potpunoj i izravnoj komunikaciji s njegovim Stvoriteljem. Ta komunikacija je Volja Boja. Stvaranje i komunikacija su istog znaenja. Bog je stvorio sve misli prenosei Svoje Misli i tako zauvijek uspostavio kanal odravanja Njegove Misli i Volje. Budui jedino bia istog reda mogu istinski komunicirati, Njegova stvaranja prirodno komuniciraju s Njim i Njemu slinima. Ta komunikacija je savreno apstraktna, jer je njena kvaliteta univerzalna u primjeni i nije predmet nikakve prosudbe, iznimke ili izmjene. Bog vas je stvorio pomou toga i za to. Um moe iskriviti svoju funkciju, ali ne moe sebi podariti funkcije koje mu nisu dane. Zbog toga um ne moe u potpunosti izgubiti sposobnost komuniciranja, iako ju moe odbiti koristiti u korist bivanja.

4. Postojanje kao i bivanje poiva na komunikaciji. Meutim, postojanje je specifino u prosudbi kako, o emu i s kim je dostojno otpoeti komunikaciju. Bivanje je u potpunosti bez tih razlika. To je stanje u kojem je um u komunikaciji sa svime to je stvarno. U omjeru u kojem dozvolite tom stanju da se umanji vi ograniavate osjeaj vlastite stvarnosti; on postaje potpun jedino priznavanjem cjelokupne stvarnosti u velianstvenom kontekstu stvarnog odnosa prema vama. To je vaa stvarnost. Nemojte ju oskvrnuti ili prezati od nje. To je va pravi dom, va hram i vae stvarno Sebstvo.

5. Bog, koji okruuje sve bivanje, stvorio je bia koja kao pojedinci posjeduju sve, ali koji ele to podijeliti kako bi poveali svoju radost. Ono to je stvarno, moe se poveati jedino dijeljenjem. Zbog toga vas je Bog stvorio. Boanska Apstrakcija raduje se dijelei. To je znaenje stvaranja. Kako, to i kome je potpuno nevano, jer pravo stvaranja daje sve; ono moe stvarati samo poput sebe. Prisjetite se da u Kraljevstvu ne postoji razlika izmeu imati i biti, kao to postoji u postojanju. U stanju bivanja um uvijek daje sve.

6. Biblija opetovano govori kako trebate hvaliti Boga. To ne znai da Mu trebate govoriti kako je divan. On ne posjeduje ego kojim bi prihvaao takve pohvale, niti percepcije kojom bi ih prosudio. No, ukoliko ne uzmete udjela u stvaranju, Njegova radost nije potpuna jer je vaa radost nepotpuna. A On to zna. On to zna u Svom Vlastitom Bivanju i preko iskustva svog Sina. Ako su Njegovi kanali zatvoreni, neprestani tok njegove ljubavi je blokiran, a On je usamljen kada misli koje je stvorio ne komuniciraju s Njim u potpunosti.

7. Bog jc za vas sauvao vae Kraljevstvo, ali On ne moe dijeliti svoju radost s vama sve dok Ga ne budete poznavali cjelokupnim umom. Otkrivenje nije dovoljno, jer ono je samo komunikacija od Boga. Bogu ne treba da se otkrivenje Njemu vraa, to bi, naravno, bilo nemogue, ve eli da se ono prenese drugima. To se ne moe uiniti s istinskim otkrivenjem; njegov sadraj se ne moe izraziti, jer je izrazito osoban za um koji ga prima. Meutim, taj um ga moe prenijeti drugim umovima, preko stavova koje donosi znanje dobiveno iz otkrivenja.

8. Bog se tuje kad god neki um naui biti potpuno koristan. To je nemogue postii ukoliko niste potpuno bezopasni, jer ta dva vjerovanja moraju istovremeno postojati. Oni koji su zaista korisni su nepovredivi, jer oni ne tite svoj ego te ih tako nita ne moe povrijediti. Njihova pomo je nain zahvaljivanja Bogu i On e im tu zahvalu vratiti jer su slini Njemu i mogu se zajedno radovati. Bog izlazi k njima i kroz njih i u cijelom Kraljevstvu je velika radost. Svaki um koji se izmijenio dodatak je radosti svojom pojedinanom voljom za sudjelovanjem u njoj. Oni koji su doista od koristi su Boji udotvorci koje ja usmjeravam dok se svi ne ujedinimo u radosti Kraljevstva. Ja u vas usmjeriti tamo gdje ete istinski koristiti svima koji mogu slijediti moje vodstvo preko vas.

POGLAVLJE 5

LIJEENJE I POTPUNOST

Uvod

1. Iscjeljivati znai initi sretnim. Rekao sam da promislite koliko ste imali prilika za radost i koliko ste ih odbili. To je isto kao da vam kaem kako ste odbili iscjeljivanje. Svjetlo koje vam pripada je svjetlo radosti. Sjaj nije povezan s tugom. Radost poziva ujedinjenu volju na dijeljenje i promie prirodni impuls uma da reagira kao jedno. Oni koji pokuavaju lijeiti, a da sami nisu potpuno radosni izazivaju istovremeno razliite vrste reakcija, te tako uskrauju drugima radost da se od sveg srca odazovu.

2. Da bi bili srdani morate biti sretni. Ako strah i ljubav ne mogu koegzistirati, ako je nemogue biti potpuno preplaen i ostati iv, onda je jedino mogue cjelovito stanje - stanje ljubavi. Ne postoji razlika izmeu ljubavi i radosti. Stoga, jedino mogue cjelovito stanje je sasvim radosno. Iscjeljivati ili initi radosnim znai isto to i ujediniti i uiniti jednim. Zbog toga nije vano kojem dijelu ili kojim dijelom Sinstva se nudi izljeenje. Svaki dio ima koristi na jednak nain.

3. Vi ste blagoslovljeni svakom dobrohotnom misli svakog od vae brae koji se nalazi bilo gdje na ovome svijetu. Trebali biste eljeti blagosloviti ih zauzvrat, iz zahvalnosti. Nije nuno poznavati ih pojedinano, niti da oni znaju vas. Svjetlost je toliko snana da zrai Sinstvom i vraa zahvalu Ocu koji iri Svoju radost na nj. Samo sveta Boja djeca su dostojna biti kanalima Njegove prekrasne radosti, jer jedino su oni toliko prekrasni da ju uvaju dijelei. Nije mogue da dijete Boje voli svoga blinjeg drukije nego samog sebe. Zbog toga molitva iscjelitelja glasi:

Dozvoli da poznam svoga brata kao to poznajem sebe.

I. Poziv Svetome Duhu

1. Iscjeljenje je misao pomou koje dva uma uoavaju svoju jednost i postaju sretni. Ova srea poziva svaki dio Sinstva da s njima dijeli radost i dozvoljava Bogu ulazak u njih i kroz njih. Samo iscijeljen um moe trajno iskusiti otkrivenje, jer je otkrivenje iskustvo iste radosti. Ukoliko ne odaberete biti sasvim radosni, va um ne moe imati ono to nije izabrao biti. Prisjetite se da duh ne poznaje razliku izmeu imati i biti. Vii um razmilja po zakonima kojima se pokorava duh i stoga tuje samo zakone Boje. Za duh je dobivanje beznaajno, a davanje je sve. Budui ima sve, duh to uva davanjem i tako stvara kako je stvarao Otac. Dok je ovakvom razmiljanju posjedovanje stvari potpuno strano, ono je potpuno razumljivo ak i niem umu vezano uz ideje. Ukoliko dijelite materijalna dobra, vi dijelite vlasnitvo nad njima. Meutim, ukoliko dijelite ideju ona se ne umanjuje. Ona je u cijelosti jo uvijek vaa ak i ako ste ju potpuno dali od sebe. Osim toga, ako ju onaj kome ste ju poklonili prihvati kao svoju, samo ju u vaem umu snai i poveava. Ukoliko moete prihvatiti da je ovaj svijet ideja, nestaje sveukupno vjerovanje u lane veze koje ego stvara izmeu davanja i gubitka.

2. Zaponimo postupak ponovnog buenja s nekoliko jednostavnih ideja:

Misli rastu kada ih dajemo od sebe.

to vie ljudi u njih vjeruje one, postaju jae. Sve je zamisao.

Kako onda povezati davanje i gubitak?3. Ovo je poziv Svetome Duhu. Ve sam rekao da mogu posegnuti i spustiti Svetoga Duha, ali vam ga mogu donijeti samo na va poziv. Sveti Duh se nalazi u vaem ispravnom razmiljanju, ba kao to se nalazio i u mojem. Biblija kae: Neka u tebi budu misli koje su bile u Kristu Isusu i to koristi kao blagoslov. To je blagoslov onima koji su spremni za uda. Njime se trai da moete misliti kako sam ja mislio, prikljuujui se sa mnom mislima Isusovim.

4. Sveti Duh je jedini dio Svetog Trojstva koji ima simboliku funkciju. Njemu se obraa kao Iscjelitelju, Tjeitelju i Vodiu. Njega se takoer opisuje kao neto odvojeno, od Oca i od Sina. I sam sam rekao Ako ja odem poslat u vam drugog Tjeitelja i on e stanovati s vama. Zbog njegove simbolike funkcije Svetog Duha je teko razumjeti jer je simbolizam otvoren za razliita tumaenja. Kao ovjeka i kao jedno od Bojih stvorenja moje ispravno razmiljanje, pristiglo iz Svetog Duha ili Univerzalnog Nadahnua nauilo me prije svega da je to Nadahnue namijenjeno svakome. Ja Ga sam ne bih mogao primiti da to nisam znao. U ovom kontekstu odgovara rije znao, jer je Sveti Duh toliko blizak znanju da ga poziva; ili bolje reeno, dozvoljava mu da doe. Ve sam prije govorio o vioj ili istinskoj percepciji, koja je toliko blizu istini da Bog moe potei preko tog neznatnog jaza. Znanje uvijek moe svugdje potei ali se ono ne moe suprotstaviti. Vi ga stoga moete zaprijeiti iako ga nikada ne moete izgubiti.

5. Sveti Duh je Um Krista svjestan znanja koje lei izvan percepcije. On je doao na svijet kao zatita zajedno s razdvajanjem, istovremeno nadahnjujui princip Pokajanja. Prije toga nije bilo potrebe za iscjeljivanjem, jer nitko nije bio neutjean. Glas Svetog Duha je Poziv na Pokajanje ili vraanje integriteta uma. Kada Pokajanje bude dovreno, a cjelovito Sinstvo izlijeeno vie nee biti Poziva na povratak. Ali, vjeno je ono to Bog stvori. Sveti Duh e ostati sa sinovima Bojim, kako bi blagoslovio njihova djela i drao ih u svjetlu radosti.

6. Bog je tovao ak i pogrena djela svoje djece jer su ih oni uinili. Ali On je takoer blagoslivljao svoju djecu koja su razmiljala na nain koji je mogao uzdii njihove percepcije toliko visoko da su Ga gotovo mogli ponovno dosei. Sveti Duh je Um Pokajanja. On predstavlja stanje uma dovoljno blisko Jedno-umnosti da je prenoenje u nj konano mogue. Percepcija nije znanje, ali se moe prenijeti u znanje ili prevesti u njega. Ovdje bi moglo biti korisnije upotrijebiti doslovno znaenje prenoenja ili prevoenja budui je Bog taj koji ini posljednji korak.

7. Sveti Duh, podijeljeno nadahnue cjelokupnog Sinstva, uvodi takvu percepciju u kojoj su brojni elementi slini onima u samom Kraljevstvu Nebeskom:

Prvo, njena univerzalnost je savreno jasna i nitko tko ju prima ni u jednom trenutku ne pomilja kako njeno dijeljenje ukljuuje bilo to drugo osim dobitka. Drugo, ona je nesposobna za napad i stoga istinski otvorena. To znai, iako sama ne stvara znanje, ona mu ni na koji nain ne staje na put.

I na kraju, pokazuje put iza iscjeljenja kojeg donosi i vodi um izvan njegovog ujedinjenja ka putevima stvaranja. Upravo u tom trenutku javlja se koliinska promjena dovoljna za stvarni kvalitativni pomak.

II. Glas za Boga

1. Iscjeljenje nije stvaranje, ono je nadoknada. Sveti Duh promie iscjeljenje osvrtanjem na ono to su djeca Boja bila prije pojave nunosti iscjeljenja i to e biti kada budu iscijeljeni. Ova izmjena vremenskog niza trebala bi biti prilino poznata, jer je vrlo slina pomaku u opaanju vremena koju uvodi udo. Sveti Duh je poticaj spremnima za udo; odluka da se razdvajanje iscjeljuje otputanjem. Vaa volja je jo uvijek u vama jer ju je Bog usadio u vae misli i, iako ju moete putati da spava ne moete ju izbrisati. Bog sam odrava vau volju na ivotu prenosei ju iz Svojih misli u vae sve dok postoj i vrijeme. udo je odraz ovog saveza volje izmeu Oca i Sina.

2. Sveti Duh je duh radosti. On je Poziv na povratak kojim je Bog blagoslovio umove svojih odvojenih Sinova. To je zvanje uma. Um nije imao zvanje do razdvajanja jer je prije toga imao samo bivanje i ne bi mogao razumjeti Poziv ispravnom miljenju. Sveti Duh je Boji odgovor na razdvajanje, nain na koji Pokajanje iscjeljuje sve dok se cjeloviti um ne vrati stvaranju.

3. Principi Pokajanja i razdvajanja javili su se istovremeno. Kada je nastao ego, Bog je u misli stavio Poziv na radost. Taj Poziv je toliko snaan da se ego uvijek rastvara na njegov zvuk. Zbog toga morate odabrati uti jedan od dva glasa u vama. Jedan vi proizvodite sami i taj nije od Boga. Ali drugi vam je dao Bog, koji od vas trai samo da ga sluate. Sveti Duh je doslovno u vama. Njegov je glas taj koji vas zove natrag, tamo gdje ste bili prije i gdje ete ponovno biti. ak i u ovom svijetu mogue je uti samo taj Glas a ne i drugi. Da bi se to nauilo potreban je napor i velika volja. To je posljednja poduka koju sam nauio i Boji Sinovi su jednaki kao uenici ba kao to su jednaki kao sinovi.

4. Vi jeste Kraljevstvo Nebesko, ali ste dozvolili da u vae misli ue vjerovanje u tamu i stoga vam je potrebno novo svjetlo. Sveti Duh je sjaj kojem morate dozvoliti da progna ideju o tami. Pred njegovom slavom otpada odvajanje, a probija se Kraljevstvo Nebesko. Prije razdvajanja nije vam bilo potrebno vodstvo. Znali ste ono to ete ponovno znati, a to sada ne znate.

5. Bog ne vodi, jer On moe dijeliti samo savreno znanje. Vodstvo je po prirodi procjenjivako jer ono podrazumijeva da postoji pravi put, a takoer i krivi put, jedan kojeg treba izabrati, a drugi kojeg treba izbjei. Odabirom jednog odriemo se drugoga. Izbor Svetog Duha je izbor Boga. Bog nije u vama u doslovnom smislu; vi ste dio Njega. Kada ste odluili napustiti Ga dao vam je Glas koji e govoriti za Njega, jer On vie s vama ne dijeli svoje znanje bez zapreka. Izravna komunikacija je prekinuta jer ste vi proizveli drugi glas.

6. Sveti Duh vas ujedno poziva da se prisjetite i da zaboravite. Vi ste izabrali biti u stanju suprotstavljanja u kojem su suprotnosti mogue. Posljedica je da postoje izbori o kojima morate odluiti. U svetom stanju volja je slobodna tako da je Njegova stvaralaka snaga neograniena, a izbor nema znaaja. Sloboda izbora je ista mo kao i sloboda stvaranja, ali je njena primjena drugaija. Odabir ovisi o podijeljenom umu. Sveti Duh je jedan od naina odabira. Bog nije ostavio svoju djecu bez utjehe, iako su Ga oni odluili napustiti. Glas koji su stavili u svoje misli nije bio Glas za Njegovu Volju, za koju govori Sveti Duh.

7. Glas Svetog Duha ne zapovijeda je