Zagreb, 31. svibnia 2016.Broj:2696/16DH/JS

GospodinAnte Sprlje, ministarMinistarstvo provosuda RHUlica grada Vukovara 4910000 Zagreb

Klasa: 0 I I -0 I / I 4-0 I /84tJrbr.:514-04-16-66

Predmet:

OTPREMUENOrz HRVATSKE oDV.JETNIe KE KoMoRE

1 -05-

Potpis:

1,' -. -'7:.' .: ?

i!1 .r'

-74 a:..'2016 .:;'::i:,.

7,3 r.a':.a r^i ,

- .-: ,tY ' 'i.

Hrvatskaodvjetniikakomora

CroatianBurAssociation

PoStovani gospodine Ministre,

Hmatska odujetniikn komora stavlja primjedbe i priiedloge na Nacrtprijedloga iokono o izmjenama i dopunama Zakona o parniinom'pottupti smatrajuti da se radi o izuzetno vainom Zakonu' a postupajuti-suklidno

odredbi il. 37. i il. 39- Zakona o odujetniinu'

Hrvatska odujetniika komora (dalie: HOK) zakonom je odredenpredstavnik odujeniina u Republici Hrvatskoi. Jedan od zadatakaodujetniitva je do uporor*o zakonodavca i drZavna tijela na zakonska

rjeienja u sirhu postizanja poboljianja u zaititi temelinih ljudskih pravai sloioda gradaia, vladavine prava i pravne driave. Raspravljajuti oNacrtu priiedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parniinompostupiu

-(dalii: Nacrt), a nakon provedene raspr(Ne medu svojim

'ilanovima f bkruglog stola koji je odrian dana 30' svibnja 2016' uz

,uiirtouoni" prof eiritusa dr' sc Mihajla Dike' prof' dr' sc' EduardaXurSteka,- dikaro Pravnog fakulteta Sveuiiliita u Rijeci' prof' dr' sc'

Jasnice Garaii6, Pravni fakultet Sveuiiliita u Zagrebu te BorisaKoketija, zamienika Glavnog driavnog oduietnika RH' HOK ovim putem

i):r-ri,"o1""primjedbe i prijedloge na nqyedeni Naqt, zadr2avajuti'pr*o ao" ,"' nok odro ottii" 'o neka eventualno nova rieienia ili

'prijedloge koj i mogu proizati iz javne rasprave ili izmj ene i dopune

dostavljenog nam Nacrta.

Prit4jedbe i priiedlozi Hrvatske odujetnitke komore naNacrt prijedloga Zakona o izryienama i dopunamaZakona o parniinom PostuPku

c-mail:hokrba@hok-cba'hr wwwhok-cba'hrcon,asro srnr, rOoo6 i"i,eU, Croar; tel: +385 (0) I 6l-65-200' fax: +38s (0)l 6l-70 818

Hrvatska odujetniika komora prvenstveno smatra neprimjerenim da setako vaini postupovni propisi, kao ito je kkon o parniinom postupku,iesto i znaiajno mijenjaju i dopunjuju, iime se onemogutuje da iprethodne (brojne) izmjene i dopune produ proujeru u praksi na temeljukoje bi se mogli meritorno i toino procijeniti rezultati vet provedenihpromjena i tada pronati najbolji naiini poboliianja efikasnosti ie konomiinosti parniinog postupka.

Zakon o parniinom postupku je od temeljne vainosti za zaititu ljudskihprava i sloboda pa svako zadiranje u taj propis zahtjeva ozbiljno, struinoi argumentirano promiiljanje. Kratki rokovi za iavnu raspravu nisuomogutili iak i struinoj, a kamoli iiroj javnosti, da na ozbiljan i temeljitnaiin razmotri sve posljedice koje mogu nastupiti usvaianjem Nacrtaprijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parniinompostupku.

Prim-iedbe i prijedlozi HOK na dostavl-ieni nam Nacrt su sliiedeii:

tlanak 7. Nacrta

Institut sudskog odmora treba urediti na iednaki naiin za sve sudove isudske postupke. Zato smo miiljenia da bi to trebalo urediti Zakonom osudovima, a ne pojedinim postupovnim propisima.

Iz prijedloga nacrta proizlazilo bi da su oduietnici graClani drugog reda,jer suci imaju pravo na godiinji odmor u trajanju od 30 radnih dana, aodujetnici bi, primjenom tog propisa, imali pravo na godiinji odmor utrajanju do desetak radnih dana i to bi ga valida morali koristitiiskljuiivo od t. do 15. kolovoza. Zato se predlaZe produljenje zastaianjatijeka roka (sudski odmor) u razdoblju od bar 30 dana, i to od 20-srpnia- 20.kolovoza.

ttanak 12. do 17. Nacrta

Ponovno se mijenjaju i dopunjuju propisi o dostavi pismena. I sadainjaregulativa dostave j e preopseZna, opteretena nepotrebnim formalizmimai nejasna, pa predloieni nacrt u tom smieru samo dodatno komplicirastanje. Propisi o dostavi postali su u ZPP-u tako opseini da se moiedonijeti potpuno samostalan zakon o toj materiji-

Sadainje propise kao i ovdje predloZene treba ozbiljno preispitati iurediti dostavu na puno jednostavniji i razumliiviji naiin.

W ctanak 18. Na*ta

PredloZena izmjena stavka 2. ilanka I 54., koja ureiluje nalcrtadu troikovau sluiaju djelomiinog uspjeha u parnici, zapravo znaii kaini avanj estranke koja je uspjela u postupku. tJjedno te to biti poticaj stranci kojagubi u postupku da se parniii, jer 6e znati da ie u konainici platiti tekmanji dio troikova koi e je izanala.

Posebno se napominje da presudeni troiak postupka pripada stranci kojaje uspjela u sporu, a ne odujetniku jer stranka plata svog odujetnikasukladno odgovarajutim odredbama Tarife ili sklopljenom ugovoru ozastupanju.

Iz nacrta se moie razumjeti da te sudu biti omoguteno da po svoiojsubjektivnoj procjeni, dakle, bezjasnih lcriterija odluiuje o tome da svakastranka snosi svoje troikove. Time se otvara iiroka mogutnost da sudovi,zato da ne bi morali obrazlagati odluku o troSkovima, olako odrecluju dasvaka stranka snosi svoje troikove. Kod toga smo vrlo blizu situacijekoju lJstavni sud oznaiuje kao nedopuiteno arbitriranje.

ebnuk 20. Nacrta

smatramo da nije prihvatljiva obzirom da se njome daje sudu diskrecionopravo da prema svoj oj slobodnoj procjeni, bez ikakvih konlcretnih-kriterija

sam odluiuje o umanjenju ili uvetanju troikova postupka'

Propis omogutuje arbitrarno, dakle, potpuno subiektivno, a mogute ipriitrano postupanie suda, o iemuje bila rijei u primjedbi uz ilanak 18'

nacrta- Sve to stvara dodatnu pravnu nesigurnost'

ttanak 25. Nacrta

Clanak 186.a ne bi trebalo dopunjavati kako se to predlaie, vet bi gatrebalo u cijelosti brisati.

Tim propisom sada se prisiljava osobe koie namjeravaju podnijeti tuibuprotiv Republike Hrvatske da se prije podnoienia tuibe obrate sa

zahtjevom za mirno rjeienje spora dr1avnom odujetniitvu. Praksapoiazuie da drZavno odujetniitvo prihvata nagodbe u zaista minimalnom^broiu ituiaieva (koliko je nama poznato do 2%o)' Takva dugogodiinjaprit to upitui" da ie rijei o potpuno besmislenom propisu koji za'posljedicu

ima samo to da nastaju dodatni troikovi strankama, tuzitelji'od

ioga u pravilu nemaiu niSta, a driava dobiva vrijeme da ito kasnijeispuni svoje obveze.

WSvatko tko smatra da bi za njega bilo korisno da se nagodi to 6e uiiniti ibez ovakve odredbe za koju se pokazalo da nema nikakvog stvarnoguiinka, osim ito produZuje postupak za najmanje tri mjeseca i tuziteljimastvara dodatne troi kove.

Clanak 30. Nacrta

Prihvatljivo je da tuiitelj moZe do zakljuienja glavne rasprtwe preinaiitituibu. Nema razloga da se to uujetuje time da sud ispituje je li on tomogao uiiniti bez svoje lcrivnje. Uvodenjem pojma krivnje i ovdje se uparniini postupak uvodi mogutnost subjektivnog ocjenjivanja odstranesuda, ito bez ikakve posebne potrebe dovodi do pravne nesigurnosti ipredvidivo produZuje i usloinjava postupak.

Clanak 31. Nocrta

Nije razumljivo zaito bi uz tu/ituAa mogao pristupiti novi tuiitelj ili tuibamoie biti proiirena na not)og tuZenika s njegovim pristankom samo dozakljuienja prethodnog postupka. Uzimajuti u obzir uujete navedene usada va2etem stavku I . ilanka 196. ZPP-a, zaista nije razumljivo zaito seu sluiaju postojanja tih zakonskih uujeta to ne bi smjelo uiiniti dozakljuienja glavne rasprave kako je to sada propisano.

Clanak 38. Nacrta

Clanak 284. ZPP-a koji urecluju institut odgovora na tuibu trebalo bi upotpunosti izmijeniti na naiin da se pripremno roiiite odreduje tek nakonito tuZenik odgovori na tuZbu, pa moLda i iak nakon ito se tuiitelj oiitujena odgovor na tuZbu. To bi sudu omogueib da prije pripremnog roiiitazapravo dobije pisana stajaliita stranaka, a onda bi mu bilo lakie napripremnom roiiitu odrediti i koje te dokaze ubudute inoditi.

S*anke zbog bojazni da kasnije nete moti predloiiti imodenje nekihdokaza sud zatrpavaju nizom dokaza u prethodnom postupku, a neki sucipak zbog bojazni od ukidanja presude nekritiiki provode sye predloienedokaze. Na taj naiin se zapravo postiie da se postupak produiuje.

Smatramo da bi strankama trebalo omogutiti da dokaze iznose dozakljuienja glavne rasprave, ako ih nisu mogle prije iznijeti i ako sunuine za potpuno i toino utvrilenje iinjeniinog stanja, pri iemu, ako jerijei o iznoienju dokaza koji nisu izamani radnjama suprotne strane,troikove tih radnji treba snositi ona stranka koja je te troikove izazvala.

4

W etanak 42. Na*ta

U toj odredbi opet se uvodi lviterij krivnje kao kriterij po kojem te ondasubjektivno djelovati sud. Osim toga rokovi od 8 do 15 dana za pisanooiitovanje u nekim sloienijim sporovima mogu objektivno biti prekratkipa bi trebalo omogutiti sudu da ovisno o sloZenosti predmeta (npr.oiitovanje na sloieni nalaz i miiljenje vje|taka gdj e je za kvalitetnooiitovanje potrebno da odujetnik angaZira i konzultira jednog ili viierazliiitih struinjaka iz nekih podruija i sl.) pa predlaiemo da sud imamogutnost odrediti taj rok u trajanju od l5 - 45 dana.

elanak 45. Nacrta

Nema nikakve osnove da se stranke prisiljava da one osobno ili putempunomotnika budu prisutne objavi presude. Takvu odredbu ZKP nepredviCla, ito znaii da kriminalci ne moraju doti na objavu presude ukaznenom postupku, a mirni gradani to moraju uiiniti ili platitipunomotnika da to za njih uiini. Dakle, za grailane nastaju dodatnitroikovi koje im nitko ne naknaduje. Postoji loia praksa sudova da se titroikovi ne nalvtaCluju, a drZava svojim zakonima prisiljava gradane daili dodu na sud osobno i opet gube vrijeme ili da za to platajupunomotnika. Nepriznavajuti te troikove sudovi oitetuju stranke ipostupaju suprotno i lanku I5l. st. 2. ZPP-a prema kojima parniinitroikovi obuhvataju i nagradu za rad odujetnika i drugih osoba koj imazakon priznaje pravo na nagradu.

Krajnje je upitna ideja o isticanju presude na mre2noj stranici e-oglasneploie sudova, pogotovo u situaciji kada brojne fiziike osobe koje sepojavljuju kao parniine stranke i nemaju punomotnike i nemaju pristupinternetu. Takva odredba predstavlja povredu il. 14. st. 2. UstavaRepublike Hrvatske jer u toj situaciji osobe koje nemaju pristup internetunisu jednake osobama koje tu mogutnost imaju.

Cini se da.je cilj odredbe ilanka 45. nacrta da se ustedi na troikovimadostave pisanog otpravka presude. Toje potpuno neopravdano u situacijikada stranka ima punomotnika kojem se dostava obavlja putempretinaca u sudu, tj. sud nema nikakvih troikova dostave. Smanamo da biu takvoj situaciji trebalo jednostavno propisati da je sud obavezandostaviti pisani otpravak presude, u roku 60 dana od dana zakljuienjaglavne rasprave.

ehnak 51. Nacrta

Taj propis i s njim povezane propise smatramo krajnje upitnim.

5

Tim propisom bitno se mijenja institut prava na reviziju.

Prema sada vaietem propisu postoji obveza Vrhovnog suda RepublikeHrvatske (dalje: Vrhovni sud) da meritorno odluiiti o reviziji iz ilanka382. stavak I. ZPP-a (tzv. redovitoj reviziji). Takoiler postoji mogutnostda taj sud odluii o reviziji radi rjeiavanja nekog pitanja vaZnog zaostvarivanje jedinstvene primjene prcva i ravnopravnosti svih u njegovojpr imj eni (tzv. im anr e dna r eviz ij a).

To se predloienim nacrtom onemogutuje i daje se iskljuiivo pravo vijetuVrhovnog suda da po svojoj slobodnoj procjeni odluii hote li nekipredmet po reviziji uopte uzeti u rad.

Sujedoci smo velike prcvne nesigurnosti koja vlada u RepubliciHrvatskoj. Onemogutavanjem fziikih i pravnih osoba koje kao strankesudjeluju u parniinom postupku, da uz toino propisane objektivnekriterije zahtijevaju presudu, a time i najviie prqvno stajaliite oodredenom pravnom pitanju, ta se pravna nesigurnost samo povetova.

Smatramo vrlo loiim rjeienjem i za stranke i za suce da se prepustiiskljuiivo subjektivnoj ocjeni suca hote li uopte razmatrati neku reviziju,te predlaiemo da se ilanak 5i,. nacrta i s njim povezani propisi briiu ucijelosti.

Dakle, Vrhovni sud ima pravo ograniiiti zahtijevano dopuitenje napodnoienje revizije samo na pitanja koja taj sud dopusti.

U situaciji kad postoji pravna nesigurnost i neujednaienost sudskeprakse, moraju postojati objektivni pravni instrumenti koji omogutuju dafiziika ili pravna osoba ima pristup Vrhovnom sudu kao najviiem sudu uHrvatskoj bez da se prethodno mora obratati tom sudu da mu uoptedopusti reviziju, ito bi, uz to, bilo ovisno iskljuiivo o subjektivnompravnom stajaliitu suca koji bi odluiivao o takvom dopuitenju.

Mora postojati najvisa sudska instanca koja te odluiivati o vainimpitanjima, ali ne na temelju vlastite subjektivne prosudbe (nahodenja),vet na temelju objektivnih zakonskih odredba (criterija), a to predloZenozakonsko rjeienje ne sadrii.

Smatramo da bi trebalo zadriati obvezu Vrhovnog suda da odluiuje orevizijama iznad odredenog imovinskog cenzusa, jer ovako mogu bitiugroiene velike imovinske i egzistencijalne vrijednosti stranaka, a da onene mogu raiunati da te o svojim obvezama dobiti pravorijek Vrhovnogsuda. Takoder bi se trebalo odrediti u koj im drugim situacijama, u kojima

.F.!r-_

;Wnije rijei samo o imovinskom cenzustt, Vrhovni sud treba meritornoodluiivati o reviziji stranke bez prethodnog vlastitog dopuitenja(primjerice, prestanka ugovora o radu, pravo uzdriavanja, ali i u sluiajunaknade Stete, kad je tjelesno ili duievno zdravlje oStetenika ugroienotako da mu je Zivotna aktivnost smanjena iznad odredenog postotka isliino).

ehnak 53. Nacrta

Ovaj ilanak nacrta treba povezati s vet komentiranim prijedlogom zaizmjenu instituta revizije (ilanak 51. nacrta). Tim se ilankom zapravou re duj e po s tupak podno i enj a r ev iz ij e.

Revizija se viie ne bi mogla podnositi izravno, vet bi se za podnoienjerevizije moralo prethodno ishoditi (subjektivno) dopuStenje vijetaVrhovnog suda, ito u prir4jeni instituta revizije moie znaiiti pravnunesigurnost, buduti da nema objektivnih i preciznih l<riterija, kada bir ev iz ij a b ila dopuJtena.

Postupak se, dakle, dodatno komplicira jer bi stranka morala:

- prvo podnijeti prijedlog Vrhovnom sudu da on uopte dopustipodnoienje revizije,

- ako Vrhovni sud, na temelju predloienih vrlo optenitihrazloga, to ipak dopusti, tek tada bi stranka zaista i moglapodnijeti reviziju.

To sigurno ne bi doprinijelo ubrzanju postupka ni kvalitetnoj zaititiprava nezadovoljnih stranaka. To zato jer bi Vrhovni sud morao najprijeprouiiti cijeli predmet, i kad bi imao stvorenu sliku da je revizijadopuitena, on bi mogao, kad stranka podnese reviziju po dopuitenju, otome i odluiiti. Ovako bi Vrhovni sud isti predmet razmatrao dva puta.

Uz to Vrhovni sud, prema il. 50., ima pravo ograniiiti zahtijevanodopuitenje na podnoienje revizije samo na pitanja koja taj sud dopusti.

Prema ilanku 52. nacrta, u odluci kojom se prijedlog za dopuitenjerevizije odbija, dovoljno je da se revizijski sud odredeno pozove nanedostatak pretpostavki za podnoienje revizije. Takvim sumarnim,, obrazloZenjem " (od jedne reienice) zaprayo se omogu6uje Vrhovnomsudu da uopie ne razmatra prijedloge za dopuitenje revizije vet ih samoodbija, ito je nesumnjivo korisno 'za uiinkovitost sudenja" iulj epiavanje sudske statistike.

7

ltdK! Vaja podsjetiti i na Preporuku CluI/Rec(20t0)12 Vijeta ministara Vijeta

Europe zemljama ilanicama, prema kojoi, presuda mora biti obrazloZenai mora se izreti javno. Suci trebaju dati obrazlo2enje svoje presudekoristeti jasan i razumlj iv jezik. Ta ie Preporuka prihvatena u Viietuministara 17. studenog 2010. na osnovi ilanka I5.b Statuta ViietaEurope.

Smatramo da bi se valjalo zaloiiti da drugostupanjski parniini sudovi iVrhovni sud imaj u, dok se pravni sustav ne stabilizira, obvezuobrazlagati svoje odluke i time javnosti Prezentirati kako tumaie iprimjenjuju odredene zakone. To itekako utjeie na stvaranie ozraijaprcvne sigurnosti.

Medunarodne konvencije koie je Republika Hrvatska potpisala ili impristupila, svim gradanima RH jamie slobodan pristup sudu, iednakostsvih pred zakonom, prcvo na praviino i poSteno sudenie.

Europska konvencija o zastiti ljudskih prava posebno je naglasila svanavedena prava, a Europski sud za liudska prcva u svojoj ustaljenoisudskoj praksi, itovi|e u sudskoj praksi koia se odnosi na predmete protivRepublike Hrratske, nedvojbeno je uttrdio da nete dopuitati bilo kakvoograniienje ljudskih prava koja se odnose na pristup sudu i poiteno ipraviino suilenje.

ehnak 56. Nacrta

Odredba sadriana u drugoj reienici tog ilanka koja glasi: ,,Razlozi kojinisu tako obrazloZeni nete se uzeti u obzir.", ofvara mogutnostsubjektivnog, ili kako to (Jstavni sud kaZe, arbitrarnog postupanjasudaca.

Zakljuino smatramo da predloZeni institut revizije unosi u pravni sustavdaljnju pravnu nesigurnost, jer te dopuitenost revizije ovisiti u bitnome o(prethodnoj) volji i subjektivnom stajaliitu sudaca Vrhovnog suda.

Hrvatskoj je potreban Vrhovni sud koji te suditi po objektivnimzakonskim kriterijima i time iuvati ustavni postulat vladavine prava. Tose ovim nacrtom apsolutno minorizira i dovodi u pitanje.

PredloZeno rjeienje kojim se ukida tzv. redovna revizija usmiereno jeiskljuiivo na umjetno smanjenje broja predmeta o koj ima odluiujeVrhovni sud RH i posljediino tome, slabi prcvnu sigurnost gradana ismanjuje njihovo poujerenje u pravosude.

w Osnovna je zadata i uloga Vrhovnog suda RH stvaranje jedinstvenesudske prakse koja svim strankama omogutuje jedinstvenu primjenuprava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni (il. 20. Zakona osudovima).

Prema statistiikim podacima VS RH za razdoblje od 2006. do 2013. g.izmedu 1 0% i 20% svih izjavljenih revizija imalo je za posljedicuukidanje ili izmjenu odluka protiv kojih su revizije izjavlj ene.

Ustavna je odredba da svako ograniienje slobode ili prava mora bitirazmjerno naravi potrebe za ograniienjem u svakom pojedinom sluiaju.

Dodatno smanjiti ovlasti i mogutnosti Vrhovnog suda da utjeie naodluke niZestupanjskih sudova znaii samo pogoriati situaciju upravosudu jer se smanjuje mogutnost imrienja osnovne zadateVrhovnog suda, a to je stvaranje jedinstvene sudske prakse i primjeneprava.

Za funkcioniranje instituta imanredne revizije koji ostaje u ZPP-u moralabi postojati zakonska obveza svih Zupanijskih sudova dajavno objavljujusvoje odluke. Primjera radi, u j attno dostupnom sustavu SupraNova uposljednjih 90 dana neki iupanijski sudovi su objavili samo po I odluku(dva suda), a bez cjelovite pral<se svih sudova stranke nete moti uspjeinokoristiti institut imanredne revizije jer nete moti dokazati razliiitupraksu sudova niti dostaviti njihove odluke, a ito je uujet da Vrhovni suduopte odluiuje o dopuStenosti podnoienja izvanredne revizije.

Naime, iako se u prijedlogu ZID ZPP-a navodi kako je potrebno toinonaznaiiti pravno pitanje koje se smatra spornim, u nastavku se dodatnood podnositelja traii dostava prvostupanjske i drugos tupanj s ke presude,te dostava odluka drugih sudova na koje se stranka poziva, a sve radiocjene postoji li razliiita sudska pral<sa odnosno je li bitno za jedinstvenusudsku praksu i primjenu prava da Vrhovni sud zauzme stav o odredenompravnom pitanju.

Tako se u osnovi od stranaka traZi da tt samom prijedlogu za dopustivostrevizije napiiu iitavu reviziju - jer svaki moguii nedostatak u prijedloguza dopustivost revizije moZe uzrokovati odbijanje prijedloga zapodnoienje revizije, time da je Vrhovni sud ovlaiten odluiiti bezobrazloienja da nisu ispunjene pretpostavke za podnoienie reviziie, a itoje nedopustivo jer stranka mora znati zaito njen prijedlog nije osnovan.

Vrhovnom sudu se tako daje gotovo neograniieno diskrecijsko pravo daodbije prijedlog bez obrazloZenja, pa strankama ne preostaje drugo negoda opreza radi podnesu obrazloienu reviziju u samom prijedlogu za

dopustivost revizije. Za pretpostaviti je da te Vrhovni sud biti zatrpanprijedlozima za dopustivost revizije, a ito te zahtijevati istu koliiinuvremena i rada kao i u sluiaju odluiivanja o dosadainjoj reviziji. Isto setako postavlja pitanje ukoliko Vrhovni sud usvoji prijedlog za podnoienjerevizije da li to moZe znaiiti da te u konainici revizija biti usvojena pa seu biti isti posao radi dvostruko.

Stranke nemaju do sada dobro iskusno s podnoSeniem izvanrednihrevizija jer u velikoj vetini sluiajeva Vrhovni sud uniformiranimobrazloZenjem odluiuje da nisu ispunjeni uujeti za podnoienjeizvanredne revizije, a ne upuita se u rjeiavanje o meritumu stvari ispornim pravnim pitanjima koje sudovi rieiavaju na razliiite naiine itako stvaraju razliiitu sudsku praksu o istim pravnim pitanjima. Takoispada da ni odujetnici ni drZavni odujetnici ne znaju postaviti pravopitanje koj e opravdata podnoienje imanredne revizije, a ito jednostavnone moie biti toino u vetini sluiajeva.

Predloiena izmjena instituta revizije moZe dovesti i do velikog povetanjabroja podnoienja ustavnih tuibi Ustavnom sudu RH. Naime, ukoliko bi(Jstavni sud stav da ntje dopuitena ustavna tuiba protiv negativne odlukeVrhovnog suda o prijedlogu za dopuitenost reviz|e, to bi impliciralo da

je pravni put iscrpljen vet donoienjem pravomotne presude pa bi svakastranka trebala u roku od 30 dana od primitka pravomotne presudepodnijeti i ustavnu tuibu da ne bi izgubila prekluzivni rok za njenopodnoienje u sluiaju da njen prijedlog za dopuitenost revizije ne budeusvojen od strane Vrhovnog suda RH.

Nitko ne osporava potrebu rasteretenia Vrhovnog suda i njegovuobjektivnu preopteretenost, ali nije dobro rjeiavati probleme i lcrizu upravosudu tako da se strankama uskratuju procesna prava koia sustandard vladavine prava i uslcrativati strankama pravo na pristup sudu ipraviino suilenje, odnosno koriitenje svih stupnjeva pravne zaitite kadaviii sud kontrolira ispravnost odluke niZeg suda i stvara jedinstvenusudsku praksu, a time i jedinstvenu primjenu prava.

Clanak 83. Nacrta

Smaframo da nema opravdanog razloga da se strankama pismeno nedostavljaju pozivi na roiiita. Predloieno rjeSenie (objava datuma novogroiiita na mreZnoj stranici e-predmet) diskriminira gradane koji nemajupristup Internetu ili se njime ne znaju koristiti, a pored svega zakonuopte ne propisuje kada je sud duian obiavu uopte objaviti na Internetu.

10

W thnak 88. Na*ta

Hrvatska odujetniika komora posebno upozorava da se predloZenimizmjena u pravni sustav uvodi ogledni postupak radi rjeienja pitanjavainog za jedinstvenu primjenu prava, kao potpuno novi procesnopravniinstitut, za koji, iini se, nema presedana u nacionalnim procesnimpravima europskog pravnog lcruga kojima pripadamo.

Stoga je pri uvoilenju ovog instituta potreban poseban oprez odnosnoprethodno temeljito struino sagledavanje svih posljedica koje bi mogleproizati iz njegove primjene za prava stranaka u istim ili sliinimsporovima koji su pokrenuti ili se njihovo pokretanje oiekuje, te zaprcNnu sigurnost i vladavinu prava.

Po predloienom rjeienju, sud nakon odrZavanja pripremnog roiiita isjednice sudskog odjela, dostavlja Vrhovnom sudu prijedog za rjeienjepitanja vainog za jedinsnenu primjenu prava sa spisom jednog (od viiesliinih) predmeta, pa ako Vrhovni sud taj prijedlog dopusti, pristupaodluiivanju o tom pitanju. A nakon odluke suda, niZi sudovi su u svimnas t av lj e n im p o s tup c im a v ez ani z auz e t im pr av n i h s hv a 6 anj e m Vr hov no gsuda.

Pritom, proizlazi da bi Vrhovni sud odluiivao o postavljenom pravnompitanju na temelju spisa u kojem nije proveden dokazni postupak, i s iiiimsadrZajem nisu upoznati svi drugi potencijalni tuiitelji u sliinimsporovima, dakle da svoju odluku temeljio na oskudnom, nepotpunom,odnosno u vetini sluiajeva spornom iinjeniinom stanju.

Vrhovni sud bi, dakle, svoje pravno shvatanje utemeljio na spornomiinjeniinom stanju, ali bi njegovo pravno stajaliite svejedno biloobvezujute ne samo za stranke u oglednom postupku, nego i za sve drugestranke koje su u sliinoj pravnoj situaciji, koje i nisu upoznate sa stanjemspisa izabranog za ogledni postupak pa slijedom toga ni na koji naiin nemogu utjecati na ishod odluiivanja Vrhovnog suda u oglednom sporu, patako ni na postavljanje odgovarajuteg pitanja.

Buduti da je stajaliite Vrhovnog suda obvezujuie za sve niZe sudove unastavljenim postupcima, proizlazilo bi da bi ono zaprcvo bilo izuzeto iod kontrole primjene materijalnog prava u relevantnom dijelu - upostupku ialbe, a ni revizija ne bi dolazila u obzir, buduti da za nju ne bibili ispunjeni uujeti.

Zbog niza mogutih problema, trebalo bi stoga svestrano proujeritiimplikacije ovog procesnog instituta, jesu li prava stranaka u dovoljnojmjeri zaititena predloZenim rjeSenjem, te da li je ono u skladu sa

11

w zahtjevima praviinog suc[enj a i naielom vladavine prava, kao i naielomnepo s r e dno s ti pr ov odenj a dokaza.

Stoga Hrvatska odvjetniika komora smatra da bi uvodenje oglednogspora trebalo iz Novele ZPP-a u svakom sluiaju u ovom trenutkuizostaviti, jer se radi o delikatnom zahvatu u opti procesni sustav, i toupravo na situacije koje se tiiu prava i inleresa veteg broja stranaka ubitno sliinoj iinj eniinoj i pravnoj poziciji, a iiie posljedice nisu iasnosagledive. Nakon takve analize bilo bi dobro primjenu ovog institutatestirati u pral<si, recimo na podruiju radnih sporova, i tek nakon togaodluiiti o eventualnoj iiroj primjeni.

U prilogu ovog oiitovanja HOK dostnljamo i mifljenje prof emeritusadr. sc. Mihajla Dike na predloZene izmiene instituta reviziie iz Nacrtaprijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parniinompostupku, a koje miiljenje je iznio na Olcruglom stolu u organizaciiiHrvatske odujetniike komore kojije odrian 30. svibnja 2016. godine.

Hrvatska odujetniika komora je uujerena da te njene primjedbe iprijedlozi na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona oparniinom postupku doprinjeti boljem zakonskom rjeieniu, a timeefikasnijem i ekonomiinijim vodenju parniinog postupka u kojem tegradani i pravne osobe moti ostvariti sva prava koia im pripadaju, tepredlaZe da navedne primjedbe i prijedlozi budu prilwateni.

S poitovanjem,

Povr.

t2

34. Revizija

34.1. Opienito. Kljudne izmjene predvidene Novelom ricare bi se uredenja revizije kao:t^":::.1Tc .pravnog.

lijeka. Najprije bi se uveta mB*pr,." ,"iira^ _ t,l"'ir::::':Tr_:::? .l"i:'j1 u po_vodu koje bi se moda oE[iv-ati odluka ";eL;

ilf*ffi'; [1;';;r * lwF';ffinrorrerro-^^-^-+.._r-^ z:r .]:^ki".ttj:_:r,sle spora te po kriterij"';."h;;"provedenog postupka (.1. 382. st. I . Zpp r :.1 ri""l, ir i. ,ll# ,,*rilil. ff;bi se provodio: bila bi riied o. <<dvofaznor;;;;il", u prvom bi se podstadijuodludivalo o dopuStenosti revizijeu a-g"r" ""r;.rilq osnovanosti.

nur,uuutu.n"o,m daljnjim izmjenama u ur.o.n;u instituta tii'e. gouoru u

34.2. O nekiminstituta revizije

naielnim pravno-politiikim premisama za reforma- U dernokratsko'r dru.tvu. institucije drZave postoje radi toga da bi .4<osigurall odredenu razinu uvjeta. zivlta i ,iaa-graaanjfta i, mutatis iutandis,drugifo pravnim subjektima; "te i"r,ir.i.j.^o.ifu ouavl.lati odredene posrove,

ljl^r:lt :!:U.ne uslug,e u korist gradanai.drugih f.avnih subjekata. ili, irukdijereceno' o,f+gstol5+d iggqala. a ne s'q9g!@- Kad 1e rijed o sud@ tijelima, ona postojeprvenstveno zato da bi pravnim subjektima pruZari pravnu zaStitu osiguravaiucinJrhovu ravnopravn ,n u@uomogudavari nesrnetan ,$tgp_qldoylgu, Sto n" iadi samo'ne.,n;r;; ;;;r*pg-:ll@ lzarbenim) sudovha-ffin*S3:J:g!3[ koje bi trebale osiuravari ne samo.;.mffi'llg utt'" :

- Sudenie mora biti rg'. glitetno -.predvidena procedura mora omogu6avatip..tit"" ,t"roi"""l stanla i plgyii;; primjenu prava, ono moraornoguiavari pravidno sudenje, tole nL,znoii-o*-Tffi ilagEWe bi"s1{1nje l.guuilo svoj smisao, postalo s?6i

- Oglanidenja u pogledu ostvarivanja prava u postupku, osobito u pogledumoguinosti poduzimania radnji u postupku, izmedu ostaloga, p"rrlri"":"zahtjeva i iznosenja navoda o"dinjenicama i dokaznih prijedioga,'-".";,i ii,irazurnno postavr.iena' primjerena. ona ne srniju biti takva aa oo"u.ou, pi,."r.li:::l]::,,^*,":i'-"?"j. prava. na sudenje, ip. u19a. iuffSg!., poseb!,o, strogih prav.ita o dost@a,p19pt-s1. al tein prekluziia, ograniiavanjem rnoguinosti-tont.ole-]E-vitnostl uutvrdivanjudinjeniinogstan@gprava.z.i,;."it";i..glede toga mogu postavljati mijenjaju s. u ur".,i.nu i prostoru, oni se mogu

l9

- Upravo zbog Ioga ogranidenja u ostvarivanju prava na pravidnuproceduru moraju biti ltgporglglgba ostvarivanju drugih pravoia5titnihUstavom postuliranih prava.D6Titnijeg ograniienja prava ruoionitu u sudskimpostupcima smjelo bi doci kad bi razlozi osiguranja funkc ioniranj a i op6eefikasnosti pravosudnog sustava to nametali. Jedan od takvih razloga tnoguo uibiti i preoptereienost sudova.

- Kakva je situacija u Hrvatskoj? statistika pokazuje da je trend porastabroja p.edmeta, koji je karakterizirao protekle dvije dekade zaustavljen, i da jenastupio obrnuti proces - da se broj predmeta srnanjuje na prvostupanjskim, ali ina drugostupanjskim sudovima. Neki sudovi vei sada imaju pioblema sosiguranjem potrebnog broja predmeta radi ispunjavanja norme. trajanjedrugostupanjskih postupaka se znadajno smarjuje. Tako je prosjedno u.ij.-.lrgjanja drugostupanjskih postupaka pred Visokim rr.govadkim sudom, premia jejos uvijek neprihvatljivo dugo, skraieno, navodno, za desetak mjeseci.Preopteredenima se, iako sa sve manjim brojem predrneta, mogu se smatratisamo. neki prvostupanjski i drugostupanjski sudovi. Uvodenjem instituta

razlidito postavljati i s obzirom na vrsu subjekata ko.ii sudjelu.iu u odredenimpostupcima, npr. u postupku u trgovadkim stvarima 1ne pied trgovadkimsudovinra - posebna pravila o postupku pred trgovadkirn sudovima-su odrazposebne strukture subjekata koji sudjeluju u tom postupku i/ili wste pranvihstvari koje se pred njima rje5avaju, a ne obmuto).

Postupnim pooitravanjem proceduranih zahtjeva, fonnalizacijorn,- r vJrupuur puusrravanJem proceourantn zanlJeva, tonnaltzacSom,<rigidizacijom> procedure, ogranidavanjem rnoguinosti poduzirnanja odredenihradnji, uvodenjem sve kradih i st'ozih rokova, propisivanjem sve veieg brojaprekluzija, suZavanjem oficijelnih ovlastenja sudova, dija iunkcija nije Jamo uzastiti javnog interesa, vei i u osiguranju socijalne dirnenziie u pruZanju pravneza5tite,dovodiseupitanjeostv@gpiu,una-slobodan

sudovima,{na pravidno sudenje, na osiguranj6liifrEEiih w@ za

-

@je, ali i uvodenjem novih sustava distribucije2albenih predmeta bitnolu, s jedne strane, rastereC@drugostupanjski sudovi, dok je, s druge strane, postignuta veia iavnomjernost uoptereienosti predrnetima.

- Situacija na Vrhovnom sudu je zbog velikog broja, u pr.vonr redu, tzv.izvanrednih revizija relativno klitidna, relativno zato sto bi se mogla prevladatipove6anjenr broja savjetnika, ako ne vec i broja sudaca, ali i nekim iimjenamakoje se tidu sastava u kojemu suci toga suda odluduju u revizijskim stvarima, alii opienito u stvarima iz svo.ie nadleZnosti, 7 npr. uvodenlern/proSirenjemfunkcije suca pojedinca ili trodlanog vijeia. Jedan od nadina bio i da.. u *duVrhovnog suda sa svojstvom suca angaziraju i osobe koje bi se znanstveno i/ilistrudno bavile pravom, npr. nastavnici pravnih fakulteta, kao sto je to nekadabilo; zatim umirovljenici suci, odvjetnici i nastavnici pravnih fakulteta. Desetaktakvih osoba bi moglo zna(ajno pridoniieti snranjenju broja zaostataka. Sobzirom na opii trend smanj ivanja broja predmeta pred sudovima, trebaodekivati da ie se relativno uskoro osjetiti i oseka p'edmeta na Vrhovnom sudu.

20

Tome bi znadajno moglo pridonijeti i uvodenje posebne financijske stimulacijerjeiavanja predrneta preko propisane norme. Stvaranje zakonskih osnova zaprovedbu tzL,-ggledruh-pg$ica bi takoder smanjilo pritisak,na lrhovni sud,osobiti o ladnirn sporovima. i-L-, lr'-1g ...-u€ t^-t^("'(( &U.u *.M o

- Problern oficijalnih ovla5tenja sudova. Ona bi morala poslojati zato\toje u javnom interesu kontlolirati pravilnu primjenu normi kogentnog kar.aktera,osobiti onih koje imaju znadenje temellnih postulata pravnog poretka. Ona sunuZna i radi osigurania opieg kvalitete sudenja i s tirne povezano opieg ugladasudstva u dru3tvu (mora se mo6i vidjeti da se pravda pruZa). Ta su ovla5tenjanuZna i radi osiguranja opie razine socijalnosti u pruianju pravne za5tite -Ustavorn impostirani socijalni karakter Republike Hrvatske kao pravnedri.ave mora naii svoj odraz i u organizaciji sudstva te u uredenju procedurapo kojima sudovi postupaju. Zbog toga ogranidavanje oticijalnih ovla3tenja iduZnosti sudova u postupcima trebalo ozbiljno plomi5ljati.

- Prigodorn definiranja razloga zbog kojih se moZe izlaviti revizija,razloga zbog kojih se moZe doii do Vrhovnog suda, treba voditi raduna o tomeda bi, s.ledne strane, u nadelu to svakako trebali biti i razlozi zbog kojih se moZepjdn!9q$tggl}4a, ali da, s druge strane, moguinost pristupa Ustavnomsudu ne bi smiela biti iie i ryqnje fbrmalna (formalizirana) od

ostl pnstupa rhovnom sudu. Navedeno i zapravo znadilo da bi svatkomorao irnati pravo da se njegov predmet ramotri pred Vrhovnim sudom radiprovjere nisu li u po.jedinom sludaju povri.iedena njegova temeljna ustavnozajamdena plava.

Za prethodnu proceduru u koj oj se odluduje o dopuStenosti upuiuju na rje5enjaumjesto da bude obmuto.kasnije o glavnoj stvari,

- Sto to znaii - poveianje broja predmeta - umjesto onog broja koji sada6e posebno numerirane one u kojima je ocijenjeno da je revizjarje5avaju imat

dopuStena.

- Nije uzeta u obzir situacija u kojoj je drugostupanjski sud ocijenio da bi trebaloda Vrhovni sud odludi - revizija kojuje dopustio drugostupanjski sud.

34.3. O nekim ustavnopravno postuliranim premisama zd reformuinstituta revizije

- Pravna pozicija Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrdena jeUstavorn. Taj sud treba osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnostsvih u njegovoj primjeni (dl. I 19. st. l. URH).

- Pitanje jedinstvene plimjene prava mo2e se postaviti na nadelnoj razinikao pitanf e stvaranja pravnih rrehanizama kojima bi Vrhovni sud in abstractoutvrdivao sadrZaj prava koje sudovi trebaju primjenjivati. Tome bi trebaliposluZiti institut pravnih shvacanja i srodnih instituta, ali i uvodenje relativneobvezatnosti pravnih stajali5ta koje su tijela Vrhovnog suda zauzela u pojedinimsludajevima. Tome ce u bitnome posluZiti i institut ogledne pamice.

2l

proceduralnih moguinosti da se u pojedinim pledrretima provjeri je li u njirnapr,av'1j9dl3kA_p4.llli9d9no na -brtno istovrsno dini i u demu bi se taprovjera sastojala. Upravo stoga pitlnje jednakosti u primJeni prava zapravopretpostavlja da se prethodno oagouoii na pitanje Sto je io ipndent pravailPrirnjena prava je sloZen proces: ona bi se najprije u pojedinirn Slnt{evima

- In concreto bi se jedinstvena primjena pt'ava rnogla osigurati stvaranjem

javljala kao problem pravne kvalifikacije odredenog hipotetskog (ustvrdenog)dinjenidnog stan.ia, na temelju koje bi se kvalifikacije provodila selekcija bitnihiinjenica, nakon cega bi se pristupalo njihovu utvrdivanju, da bi se nakon Sto bibilo utvrdeno dinjenidno stanje, ono iznova kvalificiralo tako Sto bi se imovacijenilo koje su od utvrdenih dinjenica bitne s obzirom na stanj e stvari kakvim jeutvrdeno, primjenom mjerodavne norme donijela odluka o konkretnom pravnompitanju koje treba rije5iti. Polaze6i od navedenog poku5aja odredenja pojmaprirnjene prava, jedinstvo u primjeni prava podrazumi.ievalo bi i(pretpostavl.jalo) ijedinstvenost u rnetodarna utvrdivanja dinjeniinog stanja -jedinstvenost procedure, jedinstvenost u primjeni pravila o uwrdivanju premisaza formiranje zakljudka o utvrdivanju dinjenidnog stanj a - pravila o notomimdinienicama, o priznanju dinjenica, o zakonskim predmnjevama, o pribavljanjud.okaza, njihovu ocjenjivanju i vrednovanju njihove dokazne snage. Jedinstvenaplinrjena pretpostavljala bi i da na istovrsne sludajeve primjenjuje ista norma, dase jedinstveno utvrduje njezin sadrZaj i da se ona jedinstveno primjenjuje, da senjezinom prirnjenom kao premisom maior na istovrsno utvrdeno dinjenidnostanje kao premisu minor izvode isti zakljudci. Problem kontrole jedinstva uprim.ieni prava se javlja u osobito delikatnom obliku u sludajevima u kojima susudovirna dana ovlaitenje da neke stavove zauzima.itt po slebg ocjenr, npr.pligodom odmjeravanja visine pretrpljene Stete i naknade za tu Stetu.Jedinstvena prirnjena prava implicirala bi i nuZnost omoguiavanja dokazivanjapostoiania posebnosti konkretnog sludaja po kojernu se on razlikuje od ostalih,zbog iega se odredenalbiffi-fa nejga ne bi mogla primijeniti na odredeninaiin. Zbog toga bi jedinstvo u primjeni prava impliciralo i potrebu predvidanjarnogu6nosti da se ukaie n4 qryifillgilijluiqja_zbog kojih se vei zauzeti pravnistav Vrhovnog suda-l/ili drugih viSih sudova ne bi na njega mogao printijeniti.

prava, os i guravalaTrazvnopravnost pravnih subj ekata pred zakonom.- Pitanje ravnopravnosti pred zakonom nije, medutim, sanro pitanje je li

zakon primijenjen na jedinstven nadin u smislu da je na utvrdeno dinjenidnostan-ie, neovisno o torne kako se do5lo do utvrtlegja o torn stanju, pravilnoprimijenjeno (maiElalno) pravo. vJ!_ie li isame lestan:i. -ravnopravnost bi zahtijevala da se objektivno jednako dinjenidno stanjejednakom primjenom (materijalnog) prava pravno vrednuje na jednak nadin.Ona bi stoga pretpostavljala da bi procedura uwrdivanja dinjenidnog stanja bilaprovedena lege artis - da bi bili ispunjeni zahtjevi u pogledu jednake primjeneprocesnog prava, da je prikupljeni dokazni materijal vrednovan primjenomujednatenih kriterija, da je u utvrdivanju dinjenidnog stanja bila iskliudena svaka

- Jedinstvena primjena prava bila bi pretpostavka pravne sigurnosti iplavne predvidivosti. U torn bi se smislu osigulanjenr j;dEsw;;ptl,n1eni

22

vrsta proizvoljenosti, arbitrernosti. upravo bi stoga apsolutno bitne povredeodredaba parnidnog postupka o kojirna bi ovisila pravidnost sudenia moialrazlQgom za revtzrll,----:-----__----concrelo-razlop 7.a nconcretb-rdog za podno5enje ustavne tuZbe.

uurcuaua parnlcnog postupr(a o koJlrna br ovrsrla pravidnost sudenja morale hitiI'gLo€om za revizilu, osobito stogu..--jqe pof6aa p-Eurna pravitno suclenie rnye4e povreda prava na praviino sudenje lz

1),l

- Opienito uzevii, zada(a bi Vrhovnog suda, koja bi se oditovala uosiguranju jedinstva u prideni prava i ravnopravnost svih pred zakonorn, bilazaprayo u osiguranju jednakosti u pristupu pravosudu, jednakosti u obradipojedinih prav'ih stvari (pravidnog, posrenog sudenjai; u omogu6avanjukvalitetne i efikasne pravne zaitite u poj edin im sludaj evima : pravi lnog"utvrclenjadinjenidnog stanja, pravillle primje'a materijalnog prava i pravidnog- postupka.Jednakost ne bi smjela biti fon'alna, ona bi mora uvazavati i okolnosi da wirnpravnim subjektima koji imaju potrebu traziti pravnu zastitu bude i n.raterijalno,sadrZajno omogu6eno ostvarivanje njihovih prava. U tom smisru normeprocesnog prava trebaju uvaiavati okolnost da svi pravni subjekti nisuirnovinski, obrazovno, intelektualno itd. jednaki. U tom bi srnislu trebala, kaoSto je vei redeno, doci do ina\aja socijalna dimenzija Republike Hrvatske kaopravne drzave. Pritom ne bi bilo dovoljno osigurati tzv. besplatnu pravnupornoc' vei bi trebalo, ako se gradanima omoguiava da saml nastupaju upostupku pred sudovima, njima osigurati da na odgovarajuii nadin ostvaiuiu tumoguinost, da proceduralni zahtjevi budu primjereni njihovim sposobnostimakao obidnih grtadana, laika da tu rnoguinost ostvaruju. Tu bi bilo nuZno postiiikonprornis izmedu osiguranja prava pravnih sub.iekata da sudjelujuii u poitupkuostvaruju svoja procesna i mate'ijalnopravna ovlaitenja, i potrebe ru "iikutni',,ali i kvalitetnim sudenjem.

34.4. O uvoilenj u jedinstvenog tipa revizije (itanak 51. Novele)Prema Noveli, bila bi dopustena samo jedna vrsta revizije - revizija koja

se kolokvijalno prema vazetem uredenju naziva izvaruednom revizijom. Naime,protiv pravomo6ne presude donesene , d-go.-S[i]6uffi bi moglepodnijeti reviziju u roku od 30 dana od primitka odiuke revizijskog suda odopustenosti revizije (novi st. l. il.3Bz. zpp 16). Sud bi bio duzaniopustitirev.iziju ako bi se mogla oiekivati odluka o nekom pravnom pitanju toje jevaino za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u nj egovojprimjeni ili za razvoj prava koz sudsku praksu, a orobito, - ako bi bila ried opray1tgm pitanju o kojemu bi odluka suda drugog stupnja odstupala od piakserevizijskog suda, ili - ako bi bila rijed o pravnom pitanju o kojemu n. fi bitoprakse revizijskog suda, pogotovo ako sudska praksa visih suiova ne bi bilajedinstvena' ili - ako bi bila rijed o pravnom pitanju o kojem sudska praksarevizijskog suda ne bi bila jedinstvena, ili - ako bi o tom piianju revizijski sudve( zauzeo shvaianje i presuda bi se drugostupanjskoga suda iemeljila na tomshvaianju, ali bi - osobito uvalavaluci razroge imesene tijekom piethodnogaprvostupanjskoga i Zalbenoga postupka, zbog promjene u pravnom sustawuvjetovane novim zakonodavstvom ili meclunarodnim sporazumima te odlukomUstavnoga suda Republike Flrvatske, Europskoga sudu ,u ljudska prava iliEuropskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu (novi st. Z. el. i8Z. Zpp 16).

ViSenebibilotzv.redovnerevizijepremavrijednosnomkriteriju'kriteriju vrste spora i p,ou"Ottt prethodne procedure (dl' 382' st' l' ZPP 13')'

Kad je rijed o dopu5tenosti ,"uitii" ptt-u uii.ltdnosti predmeta-spora pob-rjanog

dijela presude, pruuno-poii,idko ie pitanje Ui.ti se revizija uvijek dopu5tala u

predmetima odredene, .;1;;t; visokl vrijednosti' osobito zbog njihove

vaZnosti q{zravno- ,,.J. u sporu, a posredno i za cjelokupno gospodarstvo'

"a*rr" 6-r*g,o. Naime, prosudivanje^nekog sludaja upu6uje-li prrz a facie na

;;;t ;; *;i" odekivaii'odluka o nekom pravnom pitanju koje je.vaino.za

osiguranje jedinstvene p.im.lene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni

il\ za razvoi prava koz t'latftr.i praksu' n1e isto Sto upustiti se-u-meritomo

razmatranie postoianjl odredenih postupovnopravnih i materijalnopravnih

;i;;;;;;s [o.iin;e i"'l,g' lata tn ' redovna revizija dopustena'-

Apriorna Oopust.noii t"titi;" u odredenim radnim sporovima je takotler

pravno-politidko pitanje - njezinaie dopuitenost rezultirala sanra za sebe bitnim

dodatnim opteredenjem 1';;;"g suda'... Relativno zna(ajan postotak

prihvadanja tih revizija upueu;t nu p"otrebu njihove dopu5tenosti po kauzalnom

kriterijuPitanje dopuStenosti revizije u sludajevima u kojim su dru-go^stupanj ski

sudovi sami po prvi p", ,;;;i;;il dinjenidno stanje (dl' 373'ai dl-' 373'b Z.PP) i

na tako utvrdeno ein;.nleno-ttun;t po ptui put iznova primijenilo- materijalno

;;";;';" ;pt"uo i pit*.;t ostvarivanja prava na zalbu kao u nadelu potpunog

pravnog lijeka - oAtut.'-Zu'tl"*g stda Ui u tim sludajevima materijalno bile

i-"tt?*.f.. odluke. U to* trnittu napu5tanje redovne revizije i u odnosu na

i; td;;"glo bi biti u"uunop'uuno problematidno s ozbirom na Ustavom

,"i""".e."" fruio nu ZufUu' Otofnost da'bi protiv tih odluka bila moguia tzv'

izvanredna reviz\ia n. ui ,. .*gra smatrati odgovaraju6pm pravnom zaStitom

l";"t Ui Uif " nadomje5teno ptuuo nu i'albu (arg' ex dl' l8' URH)'

Svodenjem dvlu revizla na samo.lzv' izvanrednu reviziju' ali i

unoSenjem posebnih oat.Ju# o novoj reviziji' postale bi suvi5ne posebne

odredbe koje se tidu tzv. redovne reviiile' ali i neke koje se odnose na tzv'

izvanrednu reviziju. Up;u;; zbog toga predvideno je brisanje- odredaba o

razlozima za tzv...oouni,'tt"i'i;"" teL jss' ZPP 13' dl' 54' Novele)' ali i

;;r;b* ooreobe o ,*loi^u za i)javllivanie tm.' imawedne revizije (dl' 385'a

ZPP 13,i1.55. Novele), zatim oit"dU" po.kojoi su stranke ovla5tene u tzv'

redovnoj reviziji iznijeti'i*" Jin;"nite ipiedlagati nove dokaze samo ako bi se

oneodnosilenabitnepou..o",odredabapamidnogpostupkazbog.'kojihserevizija moze podnijetitii':au ZPP 13'iI 57' Novele)' odredbe o odludivanju

vijeda Vrhovnog suda "' p"t"a" '^ izvanredne revizije (dl' 392'b ZPP 13' il'

63. Novele), odredbe o irsti odluka u sludaju prekoradenja tuZbenog zahtjeva

(dl. 396. ZPP 13, dl. 67' Novele)'

iI

Prigodom kreiranja novog instituta leviz]ie. nije se uop6e uzela u obzn

mogudnost da bi tzv. iruun."anu'r"uizija bila uvijek dopuStena ako bi je u svojoj

odluci dopustio O-gort puffi sud -'onda kad bi ocijenio dabi za to postojali

opravdani razloz\-

24

S4.s.OnedopuslenostireviziieuslutajevimakadaVrhovnisudodtutuje o iatbi protiv prvostupaniske presude (dl' 52' Novele)

i po nouorn" bi bile zadrZane odredbe prema kojima revizija ne bi biladopustena u sludajevima u kojima bi o Zalbi protiv prvostupanjske od.luke

odiudivao Vrhovni sud (dl. 382.a st. I. ZPP l3)' Izmjena bi se ticalamjerodavnosti odredaba koje bi se u tim sludajevima primjenjivale - po novome

bi se umjesto odredaba dl. 394. ZPP 13 o odlukama koje bi u povodu tzv.redovne i izvanredne revizije donosio revizijski sud primjenjivala odredba dl.

394.ao vezanosti suda kome bi predmet bio vraien u sludaju prihva6anja Zalbe iukidanja pobijane presude ,u pruuno shvacanje na kojemu se temelji odlukaVrhovnog suda.

34.6. Postupak odlutivania o dopuStenosli reviziie (il' 53', 58 "' Novele)Revizijski bi se postupak u Sirem smislu provodio u dva stadija: u prvom

bi se odludivalo o prijidlogu da se revizija dopusti, u drugom o reviziji koja bise mogla podnijeti samo ako bi bila dopu5tena.

-pr.ma Niou.li o dopu5tenosti revizije Vrhovni sud Republike Flrvatskeodludivao bi na temelju prijedloga stranke da se dopusti podnoienje revizije (dl'382.b st. l. ZPP 16). Taj bi se prijedlog podnosio sudu prvog stupnja u roku od

30 dana od primitka drugostupanjske presude (dl' 382'b st' 2' ZPP 16)' Stranka, bi u oriiedioeu morala odretteno naznaditi pravno pitanje zbog koj ega billo*Jr.!"Ld""i"i@ijeteodredenoiz|oLitirazlogezbogI I foiirr u-i smatrata da ie ono uu-o u smislu odredbe dlanka 382. stavka 2. ZPP 16\[ty'

',4', ad 34.4.) Gl 3!? b " .1 1,f,1,].u]:s"::i*i:l::t:,:J:::X,*'"'*::iostaviti prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, kao i odluke sudova na koj e

bi se pozivala ili odredeno naznaditi odluke sudova na koje bi se pozivala (dl.

3g2.b st. 4. zPP 16). Pravodobni prijedlog sud prvog stupnja dostavljao biprotivnoi stranci i umie5adu (dl' 382.b st.5' ZPP 16)'

ISiiii.Aioe, za dopuitenje revizije odludivalo-b|yljglqqdJgllrucgca VrhovnogI ,uau n.pultike Hrvatske rjeSenjem (il. 382.b st.6. ZPP 16). U odluci kojom bi| ,. pril"dlog za dopu3tenje revizije odbijao bilo bi dovoljno da se revizijski sud

odredeno p-orou. na nedostatak pretpostavki za podnosenje revizije (dl. 382.bst.7. ZPP 16). U odluci kojom bi se dopustila revizlia revizijski bi sud bio duZan

navesti u kojem dijelu i u odnosu na koje odredeno pravno pitanje bi dopustiopodno5enje ievizije (dl. 382.b st. 8. ZPP l6). Protiv rje5enja u povodu prijedlogaza dopu5finje revizije, pravni lijekne bi bio dopu5ten (dl. 382.b st. 9. ZPP 16).

'prijeilog da se d-opusti pono5enje revizije podnosio bi sudu koji je izrekao

prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sudove, protivnustranku i umjesada (nov. dl. 388. st. l.i3.zPP l6). Prvostupanjski sud kojemubi taj prijedlogbio podnesen bio bi duZan ispitati samo je li EaYodgbarr i ako biutvriio iu niji rje5injem bi ga trebao odbaciti (nov. dl. 388. st. 2. i 3. ZPP 16).

o primjeni na odgovarajudi nadin odredaba o pravodobnosti, potpunosti idopuStenosti revizije i prigodom odludivanja o prijedlogu da se dopusti

25

I

i

podnoSenje revizije (ar. 3g2 zpp 16) te o nomotehnidkoj korektnosti takvaupucivanja v. infra ad 34.g.3. infine.

oo.,uof;u llr'ir;.;'. ff::T"':'llurom revizijskog postupka kao <dvofaznog>orsanizaciie r^o^ ,.,.,o,,,^r^st11!."1"

pitanje primierenosri i n "t.i"""m".rii"i-i.

J4.7. Qfiyqalsisnje razloga za reviziju(dl. 56. Novele)Po novome bi stranka u .""irr;i-ti.t)iu oa."o"no navesti i obrazlozitirazloge koji se odnose na pravno pitanje zbog t o1.g.i. revizijadopustena i uzodredeno pozivanie nu n.oiir. i d;g;;;iri""; t",i ,. "a,i"r. "., .lil";..Raztozi koji ne bi u'i oro ;;;;?;;."f,llJr,rr,, u obzir (novi e i. :rsa.zPP 16, kojim bi bio nadomjest "" ,^z"ii;i.:;;." zpp 13). U vezi s ovom<novinom> moglo bi se primiiiti a"uil.""r." uir" duZnapraktidno na isti nadinobrazlo'iti raztop.zareviziju :"e i" pr,:iJl"er;;".. onu dopusri (dl. 382.b sr. 3.

3!!,^'f ;tiri!h,iii!;!,i"i;,;,i't#;ilil*n.por..bno'uouo,-t,-ue.ni,34.8. podnoienje te postupak i odluiivanje u povodu revizije34.8.I. podnoienje revizije (il. 5g Novele)ro novome reviziia.bi se podnosila sudu koji je. izrekao prvoslupanjskupresudu u dovoljnom broju primjeraf.u ,, ,rJ*"lrorrvnu srranku i umie5ada(nov. il. 388. st. l.ZeV ft1.ir_"r*p.";rtf ,rO f."j., bi revizija bila podnesena

26

pravu reviziju. pritom bi o oba,*r:*. vrrr*ii;;, ;#il':ilfii:.trstom sasravu - u vijefu peto:ice umjisto tog;iir" ui dareko svrhovitije, ako bise vei inzistiralo-na ?voraznosti postupka,"da o ooourenju revizije - odrudujesudac pojedinac ili posebno

"u.el ,.qi..';;;"o* suda, vijeie koje bi (upravilu) obavljalo samo tu prethodnu t.i;'aru "Upravo okolnost Oa Ui.V.t ounl sria i o p.l;"Ofogu da se revizijadopusti i osamoj reviziji odrudivao u istom sastravr lovorira bi protiv dvo-faznostirevizijskog postunka - bilo bi a""lr;"" ["" iii'.uau da isto vrijeie odrudi odopuitenosri i, ako nade da je.revizifi ;**,.il odmah u nastavlu o ny.rinolosnovanosri. ovako bi iedno vijeie p..ri." oJirli"ri"

" *""rr;;il ;rii[l,"r.da se revizija dopusti' a onoa isio iri r"li"i.rgJrlece o njezinoj osnovanosti _ako bi bila dopuStena i naknadno podn.r.nu.--o" '

Posljedica bi tosa bila , pou"eanir-roguieg ukupnog broja reviziiskihpredmera - onih u koiima bi * lror*r"i" "'oir},"*" da se revizija dopusti ionih' birno marobrojnijih, " t";r,nlil'r"'"o,,iuti.i" o n;ezinoj osnovati. Trebapretpostaviti da bi se svi ti pred'meti ."rd.;;;'it posebnim brojevima. Timebi se prividno ukupni ,rdi'nJ i;;Jil;'ffi;uilu".uuuo, a zapravo bi see fi kasnost u rj eiavan'i u poi edinih .*i"i;rt ip.".ir.lu o,,no smanj i va I a.

oor,ro?ffioh ll"'":*" to'urt'poolotiii'"o",rt,i.va u revizijskomti,"""p"*i"";':4;1L*::i:ff T,.:fi ;1*il1:'.. j",*"##;;,

bio bi duZan ispitati samoje li pravodobna i ako bi utvrdio da nije, rje5enjem bije trebao odbaciti (nov. dl. 388. st. 2. ZPP 16).

Navedene odredbe na odgovarajuii bi se nadin primjenjivale i na prijedlogstranke da se dopusti podnoSenje revizije (nov. dl. 388. st. l. ZPP 16).Nomotehnidku upitnost naknadnog upu6ivanja na odredbe o postupku koji jekasnije ureden u Zakonu kao mjerodavne za postupak koji je prij e toga ureden uZakonu ne bi trebalo posebno dokazivati.

34.8.2. Postupanje prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u povodurevizije (il. 59. Novele)

Primjerak revizije sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeiaprvostupanjskog suda bio bi duZan dostaviti protivnoj stranci i umje5adu, koji bimogli u roku od petnaest dana od dostave revizlle podnijeti tom sudu odgovorna reviziju (nov. dl. 390. st. l. ZPP 16). Nepravodobno podnesen odgovor nareviziju ne bi se odbacio, ve6 bi se dostavio revizijskom sudu, koji bi ga biodryan uzeti u obzir ako bi to bilo jo5 moguie (nov. dl. 390. st. 2. ZPP 16).

fNikon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon proteka rcka za odgovorlna reviziju sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeda prvostupanjskog sudabio bi duZan uputiti reviziju i odgovor na reviziju, ako bi bio podnesen, sa svimspisima izravno revizijskom sudu (nov. dl. 390. st.3. ZPP l6). Sudac pojedinac,odnosno predsjednik vijeia prvostupanjskog suda bio bi duZan dostavitiprimjerak revizije i odgovora na reviziju, ako bi bio podnesen, idrugostupanjskom sudu koji bi svoje izvje56e o mogudim povredama postupkapred tim sudom bio duZan izravno uputiti revizijskom sudu (nov. dl. 390. st.4.zPP 16).

U vezi s duZno5iu drugostupanjskog suda da podnese izvje56e o mogu6impovredama postupka pred tim sudom moglo bi se primijetiti da bi ona imalasmisla samo ako bi se problem tih povreda otvorio u okviru dopu5tenih razlogazarevizrlu (d1.382. ZPP 16). Propisivanje ove duZnosti, medutim, pokazuje dani samim autorima nacrta nije do kraj a bilo jasno u kom bi se smislu bitnepovrede postupka pred drugostupanjskim sudom mogle javiti kao razlog zareviziju. Naime, kako bi stranka mogla4robijati drugostupanjsku presudu koja biimala nedostatke zbog kojih se ne bi mollE-Epirari(evizijogr - dokazivanjem dase takvim obrazloZenjem odstupa od standardne i;trse sudova? RazmatranaduZnost drugostupanjskog suda otvara i primjerenost brisanja odredbe dl. 387.ZPP 13 prema kojoj se u reviziji mogu iznositi nove dinjenice i predlagati novidokazi samo ako se tidu bitnih povreda postupka zbog kojih je revizijadopu5tena - naime, kako ie stranka koja tvrdi da je u drugostupanjskompostupku podinjena neka povreda postupka na nadin kojim se odstupa odstandarda u vodenju postupka ako tu povredu ne bi mogla dinjenidno i dokaznosup.stancirati.

34.8.3. Postupak odluiivanja upovodu revizije (il. 60. Novele)O reviziji bi kao i do sada bez rasprave odludivao Vrhovni sud Republike

Hrvatske (dl. 391. ZPP 13, dl. 391. st. l. ZPP 16)., i to u vijeiu od per sudaca (dl.

27

44' st' 4' zpp 13)' pritom bi revizijski sud mogao, ako bi smatrao da je topofr.efno radi donosenja odruke o reviziji,po sruZb-enoj duZnosti, od treiih JsoiraZiti strudna -ts,j;;j; i pot "bn. podatke s kojima ne rasporaZe o poj.ainibj,* J,predmetima (nov. dl. 391. st. Z. red. l. Ztf te;. troStori@:r. n.a;l;;;rd",sredstava suda (nov. dl. 391 . st. 2-. red. 2. Zpp '16).

U tom Ei slud":", .""ir,;rtisud bio duZan dostaviti pribavljena strudna misljenja i pt..u". p"oi*.;trank11na, l rnogao bi i pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeia(nov' dl' 391. st' 3. zpp .1.6) o pozivanju stranaka^ili njihovih-z;;rp;ik.odludivalo bi vije6e (nov._dt. :-lr. i1, q. ipp t6). protiv ,"gu 4"S.rju ;f;6ufll1]!:k ne bi bio dopuSten (nov. dt. 391. st. s.'zpp t6),tlUi, auur.uto, Uituoopustenas ustavna tuZba_

34'8'4' odluiivanje o nepravodobnoj, nepotpunoj i nedopuitenoj reviziji(il. 61. Novete)

. .,Sud?. revizijskog suda bio bi duZan odbaciti nepotpunu i nedopu5tenu11v_izrju, a i nepravodobnu akoje to propustio udiniti prvostup""lrti ,"J fi,"r. ef.392' st' l' zPP 16). Status ouog ru.u nije posebno definiran tuto au ortaienejasno bi li to bio sudac izvjestiterj iri poseian sucac dija bi se funkcionalnanadleZnost svodila na odludivanje o pravodobnosti, potpunosti i J"prrs.".rtrrevizije.

Revizija bi bila nepravodobna ako ne bi bila podnesena u roku koji jeodreden za njezino podno.enje (nov. dr. 392. st. z. Lpp ro;. nevizfa uiuital:|":p_y "k" .s,9

i1 nje ne. bi moglo utvrditi koja se presuda pobija ili ako ne biolra porprsana rlr ako u njoj ne bi bilo odredeno naznadeno rjeienje kojim jedopu5tena (nov. dl. 392..st.3..2pp 16). Revizija bi bila nedopustena ako bi jepodnijela osoba koja nije..ovlastena na podnolenje revizije ili "r"[" t"i.'r.:i::ll._t.-_na reviziju.ili. ako osoba koja bi je podnijela ne bi im;la;';irnreres za pocrnosenje revizije iri ako prethodno ne bi bilo doneseno 4.sin;. odopu.tenosti revizrje ili ako revizija ne bi bila podnesena zbog pitanja zbogkojeg bi bila dopustena (nov. dr. 392. st.4. zpp 16). Ako bi podnositerj revizijeojusllo od revizije, sudac. revizijskog suda bio bi duZan ,o ,rrai,i 4.'S."i., _ak9 !f to propustio udiniti prvosiupijski sud iri ako bi izjavao oarrtu,rtiu'oorevizije-bila dostavljena revizijskom suiu (nou. d. 3g2. rt. i. Zpp I 6)-Navedene bi se odredbe o postupanju s nepravodobnom, nepotpunom inedopuStenom revizijom na odgouaraju6i nadin^ primjenjuju i na prijedlogstranke da se dopusti podnosenje revizij'e (nov. dl. lgz. it. i. zw ta!t.i.ii",, uise prijedlog stranke da se dopusti.poonosenle .*if. odbacio r.." "la"prsi., iako u njemu stranka ne bi odreden" "-dtli" pruuno pitanje zbog kojega bipredlagala da joj se dopusti podnosenje ,.uirilJ i. odredent izloi;la iuZog"zbog kojih smarra da je ono vaZno ,u t.igurunl. j"d;;.* e;;;'; ff'""i Iravnopravnosti svih u niegovoj primjeni ili za rLmoj p.""" k ;;;lrk;;;i.r,(il.382. st.2.Zpp rc,i':2.Uri.':.."e. f ., ef.lS2.rt. 7.Zpp t6).Nomotehnidkakorektnost naknadnog upudivanja ", oa1.aU. " portrpt, koji je kasnije uredenu.Zakonu kao na mjerodavne zapostupak kojije prije toga ureden u Zakonu bilabi viSe nego dvojbena.

28

, ^ - - 34'8' 5 Granice ispitivanja drugostupanjske odruke u povodu revizije (ir.

62. Novele)Po novome Vrhovni bi sud u povodu revizlje ispitivao pobijanu presudu

:1i:,.1_1tj,.1,, "\"J^.: *_!9b!? revizijom i samo zbog prt^1^ iAo,g,i"j"r l"dopustena (nov. dr. 392.a zpp r 6), i po io-. ," nouo urJd"nl" i,. Lr ,Liif"i.i"od.odredenja granica ispitivanja poblun" presude u povodu tzv. izvanrednerevizije prema vaZeiem uredenju (dl. 392.a,i. Z. ZW tZj.

34.8.6. Odbijanje revizije (it. 64. Novele)novome revizijski sud bi (presudom) odbio reviziju kao neosnovanu

*:^:i_:y11l a3 ne ql.stgje razlozi na.koje se odnosi pravno pitanjero* O":.*'.i.

o-tei:'. "i'iil iil;iar\a rhh r 7\393.ZPP t6).

34.8.7. odluke revizijskog suda u povodu bitnih povreda postupka (il. 65.Novele)Prema Noveli, ako bi utvrdio da je podinjena bitna povreda odredabapamidnog postupka na koju se odnosi portupouno_p.uvno pitanje zbog kojeg jerevizija dopuitena, revizijski bi sud, ovisno-o vrsti bitne po.,rreae, ori- J[o urbilo odludeno o zahtjew o kojemu ve6 tede pamica, odgovarajuiom p.i_j;;o,n

odredaba dlanka o odludivanju drugostupanjskog sudi kad utvrdi 'poriopn;"bitnih.povreda zbog kojihje Zalba dolu5tenu (ef. iOl. Zpp), rjeSenjero, _ uki'uou cijelosti ili djelomidno.odruku drugostupanjskog i p*ortupan;sr.o! r"Ju ilisamo odlukudrugostupanjskog suda i predmet vratio nu ponouno'rud""qt;;1"'nili drugom vijeiu ili sucu pojedincu prvostupanjskog ili drugostup*.irtig ,;au,odnosno drugom nadleZnom sudu, - ukinuo rjesenjem aon.r.n. odiJ" iodbacio tuZbu, - ukinuo odluku drugostupanjslog suda odnosno i odrukuprvostupanjskog suda u dijelu u kojem ui tuzueni zatrtjev bio p."to.uJ"r nunadin da bi bilo dosude"g yi- od onog Sto je traZeno, a ako bi tuZUeni zahtievprekoraden na nadin da bi bilo odludeno o *d.. drugom,

" ". " """r" sl;.traZeno, ukinuo bi samo odluku drugostupanjsk-og suda iri i lJi"mprvostupanjskog suda i predmet vratio -

drugostupanjskom odnosnoprvostupanjskom sudu na ponovno odludivanje (nov. dl. ni. iW rc5.

34.8.8. Prihvatanje revizije (it. 66. Novele)Po novome, ako bi revizijski sud utvrdio da je materijalno pravo zbogkojeg je revizija dopustena pogresno primijenjeno, presudom bi prihvatiorevi,zijy i preinadio pobijanu presudu (nov. di. jgS. ,t. l. Zpp 16). Ako bi,medutim, revizijski sud ustanovio. da je zbog pogre5ne primjene *1 ".i;"f".gprava na koje se odnosi materijalnopraunJ pltinl. ,uog l";"e j" ;"i;ij"dopu.tena dinjenidno stanje n.potpuno ui,rrO.no ili ako zhos r...'(drugosrupanjski sud nije ocijenio zaialie;;"J; k;;i;; oo "oiiior'lrl1u^:'lu]^pravilnu f.i.j:ly materijalnog

93v1 i dl zbog toga nisu irp"rj.r;;'..;;;;;;;i.;? 1:.j,1*fo!::_:.L."ru0., rjesenjem bi p."inuaiio reviziju, i,ri",i" ".il.i""tr'

'Jelomrcno presudu prvostupanjskog i drugostupanjikog suda ili'samo29

presudu drugostupanjskog suda i predmet vratio na ponovno sudenje istom ilidrugom sucu pojedincu odnosno vije6u prvostupanlitog ili drugostupanjskogsuda(nov. d|.395. st.2.Zpp 16).

34.8.9. Pozivanje na ranije odluke (il. 6g. Novete)Kada bi po novome revizijski sud odludivao o prijedlogu da se dopusti

revizija. ili o reviziji mogao bi se pozvati i na razloge ilr; n""t" svoje ranijeodluke (nov. (;l.396.aZPP t6).

34.9. Odgovorajuia primjena odredaba o iolbi protiv presude (il. 69.Novele)

Prema Noveli, ako odredbama dlanka 3g2. do 3gg. Zpp l6 ne bi Sto drugobilo odredeno, u postupku u povodu revizije na odgovarajuii bi se nadinprimjenjivale odredbe ovoga Zakona o zalbi protiv presude iz alat*a349. stavka2. i 3., dlanka 350.,351., 352.,354. i 356., dlanka360. stavka 2. do 5., dlanka361.,366.,371. i dlanka 374. do3TT.aovogaZakona (nov. dl. 3g9. st. l. Zpp16).

Odredbe ZPP 16 o prijedlogu za dopu5tenje revizije i revizijiprimjenjivale bi se i kada bi revizija bila dopustena posebnim zakonom te biiskljudivale primjenu odredbi o reviziji propisanih por"bni,n zakonom (nov. dl.3!9. st. 2. ZPP 16), svakako, ako se ne bi prihvatila altemativa prema kojoj bi seodredbe posebnih zakona kojima se ureduje pravo na podnlienje, ,ujrZu; ipostupak u povodu revizije ne bi primjenjivale na one postupke u kojima jedrugostupanjska odluka donesena nakon stupanja nu rnagu zpF 16. Na ie bi sepostupke primjenjivale odredbe Zpp 16J

34.10. Revizija protiv rjeienja (i1.70. Novele)Po novome, stranke bi mogle podnijeti reviziju i protiv rje5enja

drugostupanjskog suda kojim bi postupak bio pravomo6no-zavrsen 1nov. 8t. +oo.st. 1. ZPP 16). U postupku u povodu revizije protiv rje5enja na odgovarajuii bise nadin primjenjivale odredbe zpp 16 o prijedlogu za dopuitenjJ revizije i orwiziji protiv presude, osim ako zpp 16 ne bi drugaeije bilo odredeno (nov. dl.400. st. 2. zPP 16). Revizija protiv odluke o troskovima ne bi bila dopustena(nov. dI.400. st. 3.Zpp t6).

<Neprijateljski> stav prema odludivanju o troSkovima postupka kojim jeprozeta zapravo ditava Novele dosao bi do izrazaja i u pogiedu ieuiziuitnostiodluka o tom sporednom zahtjevu.

30