1

TANKER

FAMILIARISATION

COURSE

Klaudio Juricic

2

SADRZAJ TECAJA: 1. Upoznavanje 1.1 Tecaj 1.2 Razvoj tankera 1.3 Vrste tereta 1.4 Tankerska terminologija 1.5 Pravila i propisi 2. Karakteristike tereta 2.1 Osnovna fizikalna svojstva 2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe 2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju 3. Toksicnost i druge opasnosti 3.1 Generalni koncept i efekti (djelovanje) otrovnosti 3.2 Opasnosti od pozara 3.3 Opasnosti za zdravlje 3.4 Opasnosti za okolinu 3.5 Opasnosti reakcije 3.6 Opasnosti korozije 4. Kontrola opasnosti 4.1 Cargo Safety Data Sheets 4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima 5. Sigurnosna oprema i zastita osoblja 5.1 Uredaji za mjerenje plinova 5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje pozara 5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i spasavaje iz tankova 5.4 Zastitna odjeca i oprema 5.5 Resuscitators 5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti 6. Sprecavanje polucije (izljevanja) 6.1 Uzroci zagadenja mora (zraka i vode) 6.2 Sprecavanje zagadenja mora 6.3 Postupci u skucaju izljeva, zagadenja 6.4 SOPEP 6.5 Ship/Shore odnos 7. Postupci u slucaju nuzde 7.1 Mjere u opasnosti 7.2 Organizaciona struktura 7.3 Alarmi 7.4 Postupci u opasnosti 7.5 Prva pomoc 8. Uredaji za teret 8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte 8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija 8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova 9. Rukovanje teretom 9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima

3

VREMENSKA TABLICA Dan Period 1 (1,5 hr) Period 2 (1.5 hr) Pauza Period 3 (1.5 hr) Period 4 (1.5 hr) 1 1. Upoznavanje

1.1 Tecaj 1.2 Razvoj tankera 1.3 Vrste tereta

1.3 Vrste tereta (nastavak) 1.4 Tankerska terminologija

1.5 Pravila i propisi 2. Karakteristike tereta 2.1 Osnovna fizikalna svojstva

2.1 Osnovna fizikalna svojstva (nastavak)

2 2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe

2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe (nastavak) 2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju

2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju (nastavak) 3. Toksicnost i druge opasnosti

3.1 Generalni koncept i efekti (djelovanje) otrovnosti

3 3.2 Opasnosti od pozara 3.3 Opasnosti za zdravlje

3.3 Opasnosti za zdravlje (nastavak) 3.4 Opasnosti za okolinu

3.5 Opasnosti reakcije 3.6 Opasnosti korozije 4. Kontrola opasnosti 4.1 Cargo Safety Data Sheets

4.1 Cargo Safety Data Sheets (nastavak) 4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima

4 4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima (nastavak)

4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima (nastavak)

5. Sigurnosna oprema i zastita osoblja 5.1 Uredaji za mjerenje plinova

5.1 Uredaji za mjerenje plinova 5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje pozara

5 5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i spasavaje iz tankova

5.3 SCBA i oprema za evakuaciju, i spasavaje iz tankova (nastavak) 5.4 Zastitna odjeca i oprema

5.5 Resuscitators 5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti

5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti (nastavak) 6. Sprecavanje polucije (izljevanja) 6.1 Uzroci zagadenja mora (zraka i vode)

6 6.2 Sprecavanje zagadenja mora 6.3 Postupci u skucaju izljeva, zagadenja

6.3 Postupci u skucaju izljeva, zagadenja (nastavak) 6.4 SOPEP

6.5 Ship/Shore odnos

6.5 Ship/Shore odnos (nastavak) 7. Postupci u slucaju nuzde 7.1 Mjere u opasnosti

7 7.2 Organizaciona struktura 7.3 Alarmi 7.4 Postupci u opasnosti

7.4 Postupci u opasnosti (nastavak) 7.5 Prva pomoc

7.5 Prva pomoc (nastavak) Provjera ili sumiranje

Provjera ili sumiranje (nastavak)

8 8. Uredaji za teret 8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte

8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte (nastavak)

8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte (nastavak) 8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija

8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija (nastavak)

9 8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija (nastavak)

8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija (nastavak)

8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija (nastavak)

8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova

10 8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova (nastavak)

8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova (nastavak)

8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova (nastavak)

9. Rukovanje teretom 9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima

11 9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

12 9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima (nastavak)

Provjera ili sumiranje Provjera ili sumiranje (nastavak)

4

1. Upoznavanje 1.1 Tecaj 1.1.1 - Naznaciti da se tecaj provodi u skladu sa zahtjevima International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers (1978), koja je nadopunjena u danasnji oblik 1995 (STCW 1995), u sklopu IMO-a

- Ona donosi potreban minimum osposobljavanja, znanja tj. kvalifikacija za Zapovjednika broda, Casnike i Clanove posade tankera

- stjecanje potrebne kvalifikacije podijeljeno u dva dijela: • Level 1 je Tanker Familiarization Tecaj, ili moze i na nacin da se potreban Certifikat dobije na temelju

odredenog vremena provedenog na tankerima te da su obavljane duznosti koje pokriva Certifikat (to bi trebalo biti odobreno od strane ovlastenog tijela drzave koja izdaje Certifikat, vecinom se ne radi)

• Level 2 je specijaliziran program za Zapovijednike, Upravitelje stroja, Prve Casnike Palube, Prve Casnike Stroja i sve druge osobe koje su direktno ukljucene u ukrcaj, iskrcaj, rukovanje tokom putovanja, transfer tereta na tankerima za ulje (sirovu naftu), kemikalije ili za plin, ovisno na kojoj vrsti broda su ukrcani

- Pokazati i objasniti dijagram: (iz IMO Tanker Familiarization, Model Course 1.01; Appendix 3; Str. 198) - Ubaciti sliku: STCW 95 training scheme for personnel on tankers (IMo st.6) - Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati

polaznicima tecaja - ovaj Tecaj pokriva zahtjeve za Level1 training koji zahtijeva STCW 1995, Reg. V/1(1.2)

1.1.2 - naznaciti da bi osoblje na tankerima trebalo imati iza sebe barem osnovni tecaj protupozarne zastite i osposobljavanje koje trazi Reg. VI/1 konvencija STCW 1995. 1.2 Razvoj tankera (upotpuniti sa podacima iz Diplomskog rada) 1.2.1 Vazni stupnjevi razvoja tankera i tarnsporta nafte:

- prijevoz nafte (ulja) u bacvama konvencionalnim teretnim brodovima - konstrukcija brodova za prevoz ulja u rasutom stanju - Ubaciti sliku: Figure 1.4 (IMO, str. 104) - koristenje longitudinalnih (uzduznih) i transverzalnih (poprecnih) pregrada za formiranje tankova - smjestaj strojarnice po krmi broda - Ubaciti sliku: Figure 1.5 (IMO, str. 105) - postupno povecavanje brodova do VLCC (300.000 t DWT) i preko (ULCC, najveci je od 560.000 t DWT) - Ubaciti sliku: Figure1.6 (IMO, str. 106) - prevoz kemikalija i ukapljenih plinova u rasutom stanju - problem zagadenja mora te explozije i pozari dovode do medunarodne kontrole - nastanak SOLAS-a i MARPOL-a - Konvencija MARPOL (1973/78) – ima 6 priloga, danas i 7-i

• Prilog 1 – ureduje prijevoz nafte (ulja) u rasutom stanju • Prilog 2 – ureduje prijevoz stetnih tvari u razlivenom stanju • Prilog 3 – ureduje prijevoz stetnih tvari, ali pakiranih • Prilog 4 – ureduje zagadivanje smecem • Prilog 5 – ureduje zagadivanje fekalijama • Prilog 6 – ureduje oneciscenje zraka • Prilog 7 – pripremljen, ureduje balastne vode (izmjena balasta, doneseni organizmi unistavaju domace

vrste) - Konvencija SOLAS – stalno se izmjenjuje

• Poglavlje 1 – opce odredbe, na koga se odnosi, svjedodzbe • Poglavlje 2 – konstrukcija brodova, dva dijela, (trup i oprema, te protupozarna zastita) • Poglavlje 3 – sredstva za spasavanje. LSA code (life saving appliances) • Poglavlje 4 – GMDSS • Poglavlje 5 – sigurnost plovidbe, oprema zapovjednickog mosta, obveze Zapovijednika broda • Poglavlje 6 – prijevoz tereta (carriage of goods) – Timber code (drva), GC (grain code, zito), LSC

(lashing & • security code, pricvrscivanje tereta)

5

• Poglavlje 7 – opasni tereti. 4 vrste IMDG code (pakirani tereti, IBC (opasne kemikalije), IGC (opasni plinovi),

• MHB (materials hazardous in bulk) • Poglavlje 8 – NB, nuklearni brodovi • Poglavlje 9 – ISM code; rezolucija #749 obvezna • Poglavlje 10 – HSC (high speed craft brodovi kojima je brzina veca od 3.7 *sedmi korijen od

Deplasmana); HSCC (high speed craft codex) • Poglavlje 11 – PSC (port state control, Paris memorandum of understanding, mala primjedba, serious

deficiencies, detention; pregledava se 25% brodova koji dolaze u luku); FSC (flag state control) • Poglavlje 12 – BC (bulk carrier code); BC codex

- sagledavanje i upotreba osposobljavanja pomoraca na tankerima kako bi se smanjilo zagadenje mora i povecala sigurnost

- STCW konvencija i poglavlje V te konvencije • STCW (Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Seafarers), 1978/1995 pociva na

nacelima: jedan osnovni certifikat (ovlastenje), za Nauticare u poglavlju II, za Strojare u poglavlju III. Konvencija ima dva dijela: Code A je obvezni dio (8 poglavlja), te Code B koji sadrzi preporuke

- implementacija International Safety Management koda (ISM) • ISM – bitan “operator” broda, on je odgovorna osoba. Svjedodzba za brod je Safety Management

Certificate (SMC), dok je svjedodzba za brodara Document of Compliance (DOC). • ISM je prihvacen u Studenom, 1993 resolucijom IMO # A.741(18). • Ima 12 poglavlja, za nas je bitno 11 poglavlja:

- Poglavlje 1 – uvod - Poglavlje 2 - definicije - Poglavlje 3 - organizacija, kako je organiziran “operator” - Poglavlje 4 – “designated person”, osoba koja ima pristup do vrha kompanije - Poglavlje 5 – Master, kako kompanija stiti Zapovijednika - Poglavlje 6 – Osoblje, nacin zaposljavanja, unapredivanja, ocijenjivanja, tecajevi koje kompanija placa - Poglavlje 7 – Radni postupci, nacin upravljanja redovitim radnim postupcima - Poglavlje 8 – Izvanredni dogadaji, postupci u slucaju izvanrednih dogadaja. Unutar “kuce” skupina ljudi koja

• brine o izvanrednim dogadajima. Postoje agencije ili registri koji to rade za neke brodare - Poglavlje 9 – Papiri, sistem dokumentacije, izmedu ostalog Safety Officer u kompaniji - Poglavlje 10 – Odrzavanje ili maintenance - Poglavlje 11 – Audit, periodi odrzavanja, nacin, itd

1.2.2 Vazni stupnjevi razvoja tankera za prijevoz kemikalija:

- transport kemikalija morem je zapoceo sa ubrzanim razvojem kemijske industrije u godinama nakon II svjetskog rata

- u pocetku, kemikalije su transportirane u bocama ili bacvama na brodovima za prijevoz suhih tereta (generalnog tereta). Vece kolicine su transportirane u rasutom stanju u tankovima dvodna ovih brodova.

- kako je rasla svjetska potraznja za kemikalijama, tako je postalo jasno da je potrebna nova vrsta broda koja ce biti u stanju prevoziti tu vrstu tereta.

- prvi brodovi za prijevoz kemikalija su bile konverzije americkih tanker brodova radenih za vrijeme II Svjetskog rata, tzv. T2 tankeri

- konverzija je uobicajeno sacinjavala: - dodavanje poprecnih pregrada da bi dobili vise i manje tankove - produzavanje linija cjevovoda - instaliranje dodatnih pumpi tereta - prva konverzija ovog tipa je napravljena 1948 na “R.E. Wilson” od 9073 GT - pored ovih konvertiranih, relativno velikih tankera za prijevoz kemikalija, manji tankeri posebno dizajnirani i

konstruirani za prijevoz “kiselina” (npr. sumporne kiseline), su gradeni tokom ranih 1950 godina. - Tankovi tereta su bili napravljeni od specijalnih alloy steel pojacanih za prijevoz tereta gustoce do 2.0 kg/ltr - da bi mogli prevoziti kemikalije visoke cistoce i osjetljive na kontaminaciju, razvijene su razne tehnike premaza

za tankove od mild steel - prvi pravi tanker specijalno izgraden za prevoz kemikalija u rasutom stanju je bio Norveski m/t “Lind”, izgraden

1960, to je bio prvi tanker sa stainless steel tankovima (nerdajuceg celika) - moderni tanker za prijevoz kemikalija ima veliki broj tankova tereta i napravljen je za prijevoz razlicitog spektra

tereta - sekcija tankova tereta na ovim modernim brodovima je normalno podijeljena na neke stainless steel tankove,

te na neke coated (premazane) mild steel tankove, od kojih svaki ima uronjene (deepwell) pumpe i zaseban cjevovod

6

1.2.3 Vazni stupnjevi razvoja tankera za prijevoz ukapljenih plinova:

- transport plina je zapoceo u kasnim 1920 godinama - najraniji brodovi su bili konstruirani tako da mogu prevoziti ukapljeni plin u posudama pod tlakom na

ambientalnoj temperaturi (okoline) - prvi tereti su bili: Butan i Propan - razvoj pothladivanja i metala pogodnih za niske temperature, omogucio je prevoz ukapljenih plinova na

temperaturama manjim od temperature okoline - oko 1959 brodovi koji mogu prevoziti plin u djelomicno tlacenom stanju su usli u eksploataciju, te su ukapljeni

plinovi transportirani pod malim tlakom, sto je bilo moguce smanjivanjem temperature - 1963 brodovi koji su mogli potpuno hladiti (refrigerate) LPG, LNG i neke od kemijskih plinova su usli u

uporabu. Oni su prevozili teret pod normalnim tlakom (atmosferskim pritiskom). 1.3 Vrste tereta Oil cargo (teret ulja): 1.3.1 - “oil” (ulje) znaci nafta (petroleum) u bilo kojoj formi, ukljucujuci sirovu naftu (crude oil), gorivo ulje (fuel oil), uljni ostatak (oil refuse) i produkti rafinacije ili prerade ali koji ne ukljucuju kemikalije 1.3.2 – lista ulja ukljucuje substance: Ubaciti sliku: Figure 1.14 (IMO, str. 111) Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati polaznicima tecaja 1.3.3 – sirovo ulje (crude petroleum) koji se ispumpava iz zemlje se sastoji od velikog broja razlicitih molekula hydrocarbona, tj. ima puno razlicitih komponenti koje se kasnije raznim postupcima, destilacija i slicno, izdvajaju u produkte 1.3.4 – Hydrocarbons (ugljikovodici) je zajednicko ime za substance koje se sastoje samo od elemenata hydrogena i carbona (ugljika) 1.3.5 – vrsta ulja, tj. njezin sastav ovisi o porijeklu. Nije ista na svim dijelovima planeta. 1.3.6 – “ulje”, petrolej koji ostaje nakon odstranjivanja produkata, kao sto je Metan, nazivamo “sirovom naftom” (crude oil) 1.3.7 – Vrste tankera za prijevoz sirove nafte i produkata su:

- tanker za prijevoz sirove nafte (oil tanker): jednostavna mogucnost separacije tereta, 3 do 4 pumpe tereta, itd….

- Ubaciti sliku: Figure 1.7 (IMO, str. 107) - produkt tanker: veca mogucnost separacije tereta od “crude’ tankera, namijenjen prevozu razlicitih produkata,

itd… - Ubaciti sliku: Figure1.8 (IMO, str.107) - bitumen tanker: specijalno graden za prevoz bitumena, grije teret na veliku temperaturu, prevozi teret velike

specificne tezine, itd… - ore/oil (OO): namijenjen prevozu rudace i ulja, u centralnim tankovima ili skladistima prevozi ulje i rudacu

(zbog velike specificne tezine ona je volumenski mala), u bocnim tankovima samo ulja - Ubaciti sliku: Figure 1.10 (IMO, str.108) - ore/bulk/oil (OBO): prevozi rudacu, ulje i suhe rasute terete, za razliku od ore/oil broda OBO nema bocne

tankove nego dvodna i visoke bocne, skladista sluze za prevoz sve tri vrste tereta, paznju posvetiti “slobodnim povrsinama” kod tekucih tereta i zitarica, itd…

- Ubaciti sliku: Figure 1.11 (IMo, str. 109)

7

Teret kemikalija (chemical cargo): 1.3.8 – tanker za prijevoz kemikalija je primarno konstruiran za prijevoz opasnih kemikalija u rasutom stanju

- Ubaciti sliku: Figure 1.12 (IMO, str. 110) - popis ovih kemikalija je u IMO Bulk Chemical Code (BCC) - Ubaciti sliku: Figure 1.15 (IMO, str. 112) - Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati

polaznicima tecaja - u dodatku kemikalijama popisanim u BCC, tankeri kemikalci mogu prevoziti siroki spektar raznih drugih tekuci

produkata koje se normalno ne smatraju kemikalijama, kao sto su: fruit juice, voda, melasa (molasses), ulje zivotinjskog ili biljnog porijekla, cisti petrolejski produkti i razna ulja za podmazivanje

1.3.9 - Tanker za prijevoz kemikalija moze prevoziti opasne kemikalije i sve produkt terete, dok je produkt tanker ogranicen na prevoz produkata i onih kemikalija koje u BCC nisu oznacene kao opasne 1.310 – tereti koje kemikalac prevozi mogu biti podijeljeni u 4 grupe:

- petrochemikals (petrokemikalije) - alkoholi i carbohydrati - biljna i zivotinjska ulja, te masti - neorganske kemikalije

1.3.11 – Petrochemikals (petrokemikalije) su organski produkti koji su djelomicno ili potpuno nastali od sirove nafte, prirodnog plina ili ugljena 1.3.12 – Primjer petrochemichals su:

- otapala (solvents) - aromatske tekucine - poluprodukti i produkti (benzina, i slicno)

1.3.13 – grupa alkohola i carbohydrata ukljucuje produkte koje mogu biti proizvedeni fermentacijom, kao npr:

- alkohol (liquor) - vino - melasa (molasses, sirovina secera)

1.3.14 – Biljna i zivotinjska ulja, te masti su produkti koji se dobivaju iz biljnog sjemena i masti (zivotinjske i riblje) 1.3.15 – Primjer biljnih i zivotinjskih ulja te masti:

- sojino ulje - ulje od sjemenki pamuka - laneno ulje - ovcji ili govedi loj - kitovo ulje - sardina ulje

1.3.16 – neorganske kemikalije su produkti koji nisu organskog porijekla 1.3.17 – Primjer neorganskih kemikalija su:

- sumporna kiselina - fosforna kiselina - soda caustika - nitritna kiselina

1.3.18 – vecina tereta tankera za prijevoz kemikalija je iz grupe “petrokemikalija” 1.3.19 – Kemikalci mogu prevoziti petroleum produkte koji se normalno prevoze u oil tankerima (produkt carrierima) 1.3.20 – Kemikalci mogu biti uposleni (ploviti) u tzv. “dedicated” (namjenskim) ili “parcel” (rasparceliranim) putovanjima 1.3.21 – “dedicated” servis obicno znaci da je tanker namijenjen prevozu odredene vrste kemikalije, prevozeci istu vrstu tereta na svakom putovanju 1.3.22 – “parcel “ servis znaci da tanker prevozi relativno vise vrsta malih parcela kemikalija izmedu vise razlicitih luka

8

Teret ukapljenih plinova (liquefied gas cargo): 1.3.23 – generalno govoreci, ukapljeni plin je tekuca forma neke substance koja bi na temperaturi i tlaku okoline bila plin

- Ubaciti sliku: Figure 1.13 (IMO, str. 110) 1.3.24 – Popis tereta koji se prevoze tankerima za prijevoz plina (gas tankers) je dan u IMO Gas Carrier Code (GCC)

- Ubaciti sliku: Figure 1.16 (IMO, str. 113) - Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000). Bilo bi dobro iskopirati i dati

polaznicima tecaja 1.3.25 – Ovi tereti se mogu podijeliti u 4 grupe:

- LNG, ukapljeni prirodni plin (liquefied natural gas) - LPG, ukapljeni petrolejski plin (liquefied petroleum gas) - LEG, ukapljeni plin etylena (liquefied ethylene gas) - kemijski plinovi i neke druge odredene substance

1.3.26 – LNG, je ukapljeni prirodni plin iz kojega su odstranjene necistoce 1.3.27 – glavni sastojak LNG-a je Metan 1.3.28 – LPG, je zajednicko ime za za plinove petroleja, vecinom su to Propan i Butan 1.3.29 – LPG, je proizvod dva izvora:

- iz procesa prerade sirove nafte u rafinerijama, ili by-produkt postrojenja za preradu kemikalija - iz prirodnog plina ili sirove nafte koji se ispumpavaju vrlo blizu naftnog izvora (wells/platforms)

1.3.30 – LEG, je proozvod destilacije “cracking” LPG-a 1.3.31 – kemijski plinovi su grupa ukapljenih plinova dobivenih nekim kemijskim procesom 1.3.32 – Primjer LEG su: klorin, amonijak, vinil klorid monomer (VCM) 1.3.33 – neke odredene substance koje granice izmedu ukapljenih plinova i kemikalija se prevoze na gas tankerima 1.3.34 – Primjer su: acetaldehyde, propylene oxide 1.3.35 – dvije metode (nacini) ukapljivanja plinova su:

- ukapljivanje odstranjivanjem topline - ukapljivanje tlacenjem

1.3.36 – Ukapljivanje tereta plina na gas tankerima, koji nisu dizajnirani za potpuno tlacenje plina, se vrsi metodom odstranjivanja topline, pothladivanjem 1.3.37 – toplina koja se odstranjuje iz tereta, naziva se “latentna toplina kondenzacije” 1.3.38 – Certificate of Fitness sadrzava popis tereta koji neki tanker moze prevoziti. Ono sto nije u CofF to ne smije voziti. Vazi za sve tankere. 1.4 Tankerska terminologija Izvuci iz Appendix 1, IMO Model Course 1.01 Tanker Familiarization (2000); Stranice br. 79 pa do 97. To bi trebalo obraditi kroz predavanja, ali bi dobro iskopirati i dati polaznicima tecaja 1.5 Pravila i propisi

1.5.1 – Navesti najvaznije propise koji se odnose na tankere, a dijele se na: - internacionalne propise i pravila (najvazniji su IMO-vi:SOLAS, MARPOL, BCC, GCC) - nacionalne propise i pravila - propise klasifikacijskih drustva

1.5.2 – transport ulja, kemikalija u razlivenom stanju i ukapljenih plinova morem u rasutom stanju je pravno ureden na internacionalnom nivou, s aspekta sigurnost i zagadenja, kroz Konvencije prihvacene od strane IMO-a (International Maritime Organizacijom), tj. drzava clanica. 1.5.3 – Zahtjevi koji se postavljaju kroz Konvencije, mogu biti zamijenjeni preporukama, specifikacijama ili kroz Codes koji su prihvaceni od strane IMO-a 1.5.4 – IMO konvencije koje pokrivaju podrucje transporta ulja, kemikalija i ukapljenih plinova u razlivenom stanju su:

- SOLAS (International Convention for the Safety of Life at Sea (1974, s kasnijim izmjenama) - MARPOL (International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, 1973, modificirana 1978, s

izmjenama) - STCW (International Convention for Standards of Training, Certification and Watchkeeping, 1978, 1995, s

izmjenama) 1.5.5 – Svi tankeri od 500GT i vise moraju zadovoljavati ISM (International Management Code for Safe Operation of Ships and for Pollution Prevention) 1.5.6 – Najvazniji pravilnici (Codes) koji pokrivaju transport kemikalija su:

- Bulk Chemical Code (BHC & IBC codes) - Standards for Procedures and Arrangements (P&A standards)

1.5.7 – Standardi, pravila koja pokrivaju konstrukciju, dizajn i druge sigurnosne mjere za brodove koji prevoze ukapljene plinove u razlivenom stanju se nalaze u IMO-vom Gas Carrier Code (GCC) 1.5.8 – trebalo bi navesti primjere nacionalnih propisa 1.5.9 – dati primjere pravila Klasifikacijskih drustava

2. Karakteristike tereta 2.1 Osnovna fizikalna svojstva 2.1.1 – Slijedece su bazicna objasnjenja nekih pojmova: 2.2.2 – objasniti ukratko strukturu atoma i molekula

- petrolej (nafta) se sastoji od nekoliko razlicitih molekula ugljikovodika (hydrocarbon), cije molekularne tezine (ili molekularne mase rangiraju od lakih pa do teskih. Iako se struktura sastoji od atoma hydrogena (vodika) spojenih sa atomima carbona (ugljika) zbog jednostavnosti cemo spomenuti atome ugljika na osnovnom nivou kako bismo dobili sliku cijelog raspona molekula petroleja. Najlakse molekule (kao npr Propane, Butane, Methane) su plinovite na atmosferskom tlaku i imaju samo mali broj atoma ugljika, koji su spojeni odgfvarajucim brojem atoma vodika. (pokazati ove molekule, sliku)

- sto je vise atoma ugljika (s odgovarajucim brojem spojenih atoma vodika) spojeno tako da formiraju molekulu petroleja, one postaju teze i imaju visu temperaturu tocke vrenja (boiling point) na atmosferskom tlaku.

- Petrolej koji se ispumpava iz izvora, nalazista (well bore) sadrzi cijelu paletu molekula, od laganih pa do teskih. - Slijedeci dijagram pokazuje prosjecan broj atoma ugljika s njihovim spojenim atomima vodika koji formiraju

molekule petroleja: Plinovito (do 6 atoma ugljika) Tekucina (do 25 atoma ugljika) Kruto (vise od 25 atoma ugljika) (po jednoj molekuli)

- najlakse molekule (Methane) se odvajaju na vrhu izvora zajedno sa mogucim krutim ostacima zemlje. Petrolej koji ostaje zovemo «sirova nafta» (crude oil).

- Proces rafinacije «sirove nafte» ce proizvesti vise «frakcija» (fractions). Svaka «frakcija» ce sadrzavati neki raspon molekula pteroleja, koje ce pri atmosferskom tlaku biti plinovite, tekuce ili krute.

- Neki produkti koji se najcesce koriste u svakodnevnom zivotu oko nas su: • Plinoviti na atomsferskom tlaku i temperaturi: metan (industrijski plin), propan (industrijski i kucni plin),

butan (vecinom kucni plin)

9

• Tekucine na atomsferskom tlaku i temperaturi: motorni benzin, parafin, plinsko ulje, dizel gorivo, tesko gorivo

10

• Polu-kruto ili kruto na atomsferskom tlaku i temperaturi: razne masti (maziva) • Kruto na atomsferskom tlaku i temperaturi: bitumen, wax

2.2.3 – tijelo koje je negativno nabijeno ima viska elektrona 2.2.4 – pozitivno nabijeno tijelo ima manjak elektrona 2.2.5 – tijela koja su jednako nabijena se odbijaju, dok ona koja su suprotno nabijena (+ i -) se privlace 2.2.6 – objasniti indukciju, te kako indukcija neke elektrode moze biti napunjena 2.2.7 – objasniti kako napunjena elektroda moze biti ispraznjena 2.2.8 – kada se neki naboj prazni on stvara energiju koja moze izazvati iskru 2.2 Osnove kemije, kemijski elementi i grupe 2.2.1 – Objasniti ukratko:

- kemijske simbole i strukture - “atomski broj” i “atomska tezina” - Periodni sustav elemenata i Tablice Periodnog sustava - molekule hydrocarbona - kemijske elemente kiselina i baze - kemijske reakcije - Ubaciti slike: Figure 2.3 & 2.4 (IMO, str. 116, 117)

2.2.2 - dati primjere kemijskih reakcija

- u lekciju ukomponirati objasnjenja data u IMO Part D, Instructor Manual, Str. No. 65, 66 2.2.3 - zato se koristi CODEs (BCC, GCC), ad se vidi koji tereti mogu medusobno dati reakciju 2.2.4 - objasniti znacenje kemijskih podataka za neke zajednicke terete, kao oni u ICS, ili nekim drugim Cargo Data Sheets) Struktura hydrocabona (ugljikovodika): 2.2.5 – sirova nafta koja se ispumpava na izvoru (well head) se sastoji od velikog broja razlicitih molekula ugljikovodika (hydrocarbons)

- molekule su nazvone terminima “light” (lake) i “heavy” (teske)ovisno o broju atoma ugljika koji formiraju molekule

- veoma lagane molekule, kao npr. Metan, Butan i Propan imaju tendenciju da su plinovite pri normalnim atmosferskim uvjetima (tlaku, temperaturi)

- veoma teske molekule, Asfalt, Bitumen imaju tendenciju da su krute pri normalnim atmosferskim uvjetima (tlaku, temperaturi)

- srednje teske molekule, kao npr. petrol (motorni benzin) i diselsko ulje imaju tendenciju da su tekucine pri normalnim atmosferskim uvjetima (tlaku, temperaturi)

- Ubaciti slike: Figure 2.5 & 2.6 (IMO, str. 117, 118) - veoma lagane, plinovite molekule (npr. Metan) se ispumpavaju na vrhu busotine - petrolej (ulje) koje ostane nakon sto su ispumpane produkti kao npr. Metan nazivamo “sirova nafta” (crude oil) - sirova nafta je mjesavina hydrocabonakoji su kod normalnih atmosferskih uvjeta plinoviti, tekuci i kruti - u procesu rafinacije sirove nafte koji nazivamo i “destilacija, sirova nafta se razdvaja na vise frakcija - svaka frakcija nafte ima odredene fizikalne karakteristike koje su joj specificne

2.3 Fizikalne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju 2.3.1 - Slijedece su bazicna objasnjenja nekih pojmova:

- Flashpoint – najniza temperatura na kojoj tekucina daje dovoljno para da formiraju zapaljivu mjesavinu plina blizu povrsine tekucine.

- Volatility – tendencija tekucine da isparava. - Saturated vapour pressure – tlak pri kojemu je para u ekvilibriju (izjednacen) sa svojom tekucinom na

specificnoj temperaturi.

11

- Vapor pressure/temperature relationship – dati strucno objasnjenje - Influence of pressure on melting and boiling point – dati strucno objasnjenje - Flammability – zapaljivost, svojstvo da se moze zapaliti i gorjeti - Upper flammable/explosive limit – najveca koncentracija plinova hydrocarbona u zraku iznad koje je

nedovoljna koncentracija zraka da podrzi i odrzava gorenje - lower flammable/explosive limit – najmanja koncentracija plinova hydrocarbona u zraku ispod koje je

nedovoljna koncentracija zraka da podrzi i odrzava gorenje - auto-ignition temperature – najniza temperatura na koju neko kruto tijelo, tekucina ili plin moraju biti zagrijani

da bi doslo do samozapaljenja bez pomoci iskre, plamena ili nbekog drugog izvora zapaljenja - spontaneous combustion – zapaljenje zapaljivog materijala nazivamo “spontano” ako sastavna svojstva

materijala izazovu kemijsku reakciju stvaranja topline, i zapaljenje bez izlaganja vanjskom izvoru plamena, iskre ili topline

- reactivity – svojstvo neke tvari da pri kontaktu sa nekom drugom vrstom tvari izazove neku kemijsku reakciju - toxicity – svojstvo otrovnosti - corrosivity – svojstvo tvari da izazove koroziju normalnih konstrukcijskih materijala - Ubaciti slike: Figure 2.7 & 2.8 (IMO, str. 119, 120)

2.3.2 – uzimaju se uzorci tereta, obicno prilikom ukrcaja i iskrcaja, te se radi kemijska i fizikalna analiza. 2.3.3 – Dati osnovne karakteristike ulja, kemikalija i plinova koji se prevoze u rasutom stanju

- nacin dobivanja temperature tereta – klasicnim termometrima za tekucine koji na dnu imaju malu posudicu i uranjaju se u tekucinu, ili digitalnim termometrima koji mogu ili ne moraju biti dio Ullage/Interface detectora (MMC ili UTI)

- nacin dobivanja specificne gustoce, tezine tereta – najcesce daju terminali za odredenu temperaturu, obicno 15*C ili 60*F, te se vrsi korekcija iz tablica za neku izmjerenu temperaturu, ASTM 6A/6B i slicne ovisno o teretu (ulja i produkti), dok se za kemikalije obicno daje korekcija za 1* (C ili F), za plin???

- odredivanje boje, dati strucno objasnjenje - dati strucno objasnjenje za odredivanje flashpointa - dati strucno objasnjenje za odredivanje kontaminacije nekim drugim teretom (hydrocarbons) – laboratorij iz

uzoraka tereta - dati strucno objasnjenje za odredivanje flashpointa – laboratorij iz uzoraka tereta - odredivanje kontaminacije vodom – postoje paste koje mijenjaju boju (KolorKut), te UTI ili MMC, ili

centrifugiranjem u laboratoriju

3. Toksicnost i druge opasnosti 3.1 Generalni koncept i efekti (djelovanje) otrovnosti Toksicnost tereta, generalno 3.1.1 – velika vecina tereta na tankerima imaju neke opasne, toksicne (otrovne) karakteristike 3.1.2 – do otrovanja moze doci oralno, putem inhalacije ili putem dodira s kozom 3.1.3 – otrovanje moze biti akutno ili kronicno 3.1.4 – izlozenost uljima, kemikalijama ili plinovima moze imati akutne ili kronicne efekte na zdravlje neke osobe 3.1.5 – akutni efekat je izlozenost kada je neka osoba jednom kratkotrajno izlozena relativno visokoj koncentraciji para tereta 3.1.6 – kronicni efekat je kada je neka osoba izlozena vise vremena (dugotrajno), nekoj relativno maloj koncentraciji para tereta kroz vece vremensko razdoblje, pa se onda sva ta toksicnost akumulira u organizmu 3.1.7 – para nekih tereta mogu imati istovremeno i akutni i kronicni efekt, dok neke druge mogu imati vise izrazen jedan ili drugi efekat 3.1.8 – sistematski otrovi – dati neko strucno objasnjenje

- sistematski iritanti – tekucine ili pare tereta koje stalno nadrazuju: kozu, oci, sluznicu

12

3.1.9 – otrovnost (toxicnost) neke substance je tesko izmjeriti, te se stoga toxicnost bazira na studijama koje su provodene na zivotinjama s kalkulacijama u odnosu prema ljudskom tijelu 3.1.10 – TLV (treshold limit value) – je najveca koncentracija plinova u zraku za koju se vjeruje da je dozvoljena da joj osobe mogu biti izlozene 8 sati dnevno ili 40 sati tjedno tokom njihova radnog vijeka, a bez nekih narocitih posljedica na njihovo zdravlje

- odour treshold – najmanja koncentracija plina ili para, izrazena u parts per million (ppm, djelova milijuna), volumena u zraku, koju vecina ljudi moze otkriti mirisom

- TLV i Odour Treshold su vrlo vazni da znamo koliko i da li uopce mozemo boraviti u odredenoj atmosferi zasticeni ili nezasticeni (SCBA, odijela i slicno)

3.1.11 – vazno je napomenuti da tereti mogu biti stetni i za okolinu. 3.2 Opasnosti od pozara 3.2.1 – Tri vazna elementa za pocetak gorenja su;

- kisik – podrzava gorenje - zapaljivi materijal (gorivo) – nesto sto ce gorjeti (krute tvari, tekucine, plinovi, metali) - izvor zapaljenja – toplina. Moze se transferirati na jedan od slijedeca tri nacina: kondukcijom (direktan transfer

topline kroz materijal), konvencijom ( zagrijane tekucine ili plinovi se dizu prenoseci toplinu iz jedne zone u drugu), radijacijom ( toplinska energija se prenosi radijacijom kroz prostor, grill)

- Ubaciti sliku: Figure 3.1 (IMO, str. 121) 3.2.2 – kada su zapaljive pare pomjesane sa kisikom ( najcesce iz atomsfere), onda moze nastati eksplozivna smjesa 3.2.3 – karakteristika petroleja (ulja) da moze generirati zapaljive pare je glavni faktor za nastajanje vatre 3.2.4 – mogucnost nastajanja para ishlapljivanjem nazivamo “volatility’ ili ishlapljivost 3.2.5 – ishlapljivost raste sa temperaturom, te doseze svoju maximalnu vrijednostna tzv. “boiling” ili temperaturi vrenja petroleja (ulja) 3.2.6 – koncentracija para hydrocarbona (ugljikovodika) u zraku je uzeta za vrijednost definiranja “flamable range” tj. zone zapaljivosti 3.2.7 – razina “flamable range” mjesavine para petroleja (ugljikovodika) i zraka moze biti od 1% pa do 10% volumena. 3.2.8 – opisati dijagram zapaljivosti:

- Ubaciti sliku: dijagram zapaljivosti, moze se naci u knjizi od protupozarne zastite u izdanju Pomorskog Fakulteta, Rijeka

3.2.9 – “flashpoint” (tocka zapaljivosti), nekog ulja daje najnizu temperaturu na kojoj ce to isto ulje dati dovoljno para ugljikovodika da se formira zapaljiva smjesa sa zrakom blizu povrsine tog ulja. Tekucina ne gori, nego njezine pare koje isparavaju. 3.2.10 – samo pare zapaljivih materijala, pomijesane sa kisikom ce gorjeti (dati primjer) 3.2.11 – eksplozivna mjesavina moze nastati kada se pare tereta kemikalija pomijesaju sa zrakom (dati primjer) 3.2.12 – korozivne tekucine takoder mogu biti zapaljive, tj. davati zapaljive pare kada su u kontaktu sa nekim odredenim materijalima (dati primjer) 3.2.13 – smjesa (mjesavina) para i zraka ce biti zapaljiva i gorjeti ako je u “flamable range” tj. zoni zapaljivosti

- Ubaciti sliku: Figure 3.2 (IMO, str. 122) 3.2.14 – ako je ta mjesavina u zoni zapaljivosti ili explozivnosti, onda ce do zapaljenja doci jedino ako dovedemo izvor zapaljenja 3.2.15 – izvori zapaljenja su:

- direktna toplina

13

- mehanicke iskre - kemijska energija (energija reakcije) - elektricna energija - elektrostaticno praznjenje

3.2.16 – staticki elektricitet nastaje kada dva razlicita materijala (kruta, tekuca ili plinovita) dodu u kontakt i onda dode do razlicitog nabijanja (+ i -), na podrucju dodira 3.2.17 – staticki elektricitet moze proizvesti iskru dovoljno jaku za zapaljenje neke zapaljive smjese 3.2.18 – neki od izvora ili razloga koji proizvode elektrostaticki naboj su:

- protok tekucina kroz cijevi ili filtere - talozenje krutih cestica ili tekucina koje se ne mogu mijesati kroz neku tekucinu - izbacivanje cestica ili kapljica (rasprsivanje) kroz mlaznice (COW ili pranje tankova) - uzburkavanje ili stvaranje valova te udaranje tekucine o krutu povrsinu (rebra, stijenke tankova) - trenje te naglo odvajanje nekih sintetickih polimera (spustanje sounding stick-a vezanog na polypropylene

konopac u tank prilikom sondiranja, odmah nakon pranja tanka) 3.2.19 – neke operacije na tankerima mogu generirati stvaranje elektrostatickog naboja 3.2.20 – Primjeri: COW ili pranje tankova, spustanje sounding stick-a vezanog na polypropylene konopac u tank prilikom sondiranja, odmah nakon pranja tanka, balastiranje, ukrcaj ili iskrcaj tereta, inertiranje, ventiliranje, itd… 3.2.21 – neke vrste tereta su tzv. akumulatori statickog elektriciteta, zbog svoje niske konduktivnosti (dati primjer) 3.2.22 – Prije navedene tri osnovne uvjeta potrebna da bi doslo do zapaljenja (3.2.1) mogu se prikazati i tzv. trokutom gorenja (fire triangle), pa onda kompletirani trokut (kada su sva tri uvjeta zadovoljena) predstavlja gorenje ili exploziju. 3.2.23 – najjednostavniji nacin za prevenciju nastajanja pozara je sprecavanje formiranja trokuta zapaljivosti 3.2.24 – uklanjanje bilo koje stranice trokuta ce ugasiti pozar 3.2.25 – najcesce nije moguce ukloniti zapaljivi materijal kada su u pitanju tereti na tankerima (in bulk), zbog kolicine i razlivanja 3.2.26 – vrlo je vazno drzati izvor zapaljenja dugo od zone gdje su tereti (tankovi), jer su tu najvece mogucnosti da su prisutne zapaljive pare 3.2.27 – takoder je vazno da se sprijeci dovod zapaljivih para tamo gdje su prisutni izvori paljenja, kao npr: nastambe posade, strojarnica, kuhinja, itd… 3.2.28 – inertiranje tankova tereta mjesavinom inertnog plina ce smanjiti prisutnost kisika ispod potrebnog minimuma da se stvori zapaljiva smjesa (ispod 11%, inertira se po propisu ispod 8% O2 vol.) 3.2.29 – gasenje pozara plina zatvaranjem, prekidanjem dovoda plina (curenja ili slicno) ce vjerojatno biti najefektivniji nacin za kontrolu pozara plina 3.2.30 – prekrivanje povrsine gorivog materijala nekim pokrivacem ili inertnim (negorivim) materijalom ce sprijeciti kisik da dode u kontakt sa parama zapaljivog materijala, pa ce ugusiti vatru 3.2.31 – voda, dovedena u dovoljnim kolicinama ce stvoriti efekt hladenja 3.2.32 – usporedujuci sa uljima i drugim ugljikovodicima (hydrocarbons), neke tekuce kemikalije imaju neuobicajene karakteristike s obzirom na nacin gasenja 3.2.32 - (dati primjere od 3.2.32) 3.3 Opasnosti za zdravlje Toksicni efekt (otrovnost) (dati primjer za svaki)

14

3.3.1 – opasnosti za zdravlje su: - preko dodira sa kozom sa tekucim pertolejem - ako progutamo tekuci petrolej - inhalacija, udisanje tekuceg petroleja - inhalacija, udisanje para petroleja - opasne su olovne komponente u teretu

3.3.2 – opisati toksicni efekat na osobe preko kontakta s kozom, sa gutanjem tekucine petroleja, te sa inhalacijom para petroleja 3.3.3 – dodir kozom sa tekucinom petroleja uzrokuje iritaciju koze, te dermatitis zbog toga sto tekucina petroleja obrise prirodnu masnocu (koza ima svoju masnocu) 3.3.4 – ako progutamo tekucinu petroleja, onda ona prouzroci akutnu mucninu, moze i grceve 3.3.5 – ako je tekucina petroleja inhalirana u pluca, onda postoji ozbiljna mogucnost davljenja zbog poremecaja normalne kisik/ugljicni dioxid razmjene tokom disanja 3.3.6 – tekucina koja je progutanja ce imati tendenciju hlapljenja, pa bi onda te pare mogle biti udahnute u pluca 3.3.7 – inhalacija para petroleja ce dovesti do narkoze, glavni simptomi su glavobolja, iritacija ociju i pospanost, velika koncentracija ce dovesti do paralize, gubitka osjecaja, te vjerojatno do smrti 3.3.8 – pare nekih kemikalija su toksicne (otrovne) ako su inhalirane (udahnute) 3.3.9 – neke kemikalije ili njihove pare su toksicne ako su absorbirane (upijene) kroz kozu 3.3.10 – poslijedice (efekti) izlozenosti opasnim kemikalijama su dati (opisani) u ICS ili drugim Cargo Data Sheets 3.3.11 – akcija (prva pomoc), ono sto treba poduzeti u slucaju nuzde, kada je doslo do neke izlozenosti, su dati u Data Sheets, u formi: “ If this happens……do this” (ako se ovo dogodi……napravi ovo) 3.3.12 – prilikom pruzanja prve pomoci, osoblje takoder treba biti svjesno i onoga: “don’ts” (nemoj) koje ukljucuje:

- nemoj pristupiti unesrecenom osim ako to nije sigurno - nemoj napraviti vise nego sto je stvarno potrebno - nemoj kasniti sa trazenjem dodatne pomoci i informiranjem Zapovijednika - nemoj uci u ogranicen, zatvoren prostor (enclosed space), osim ako nisi uvjezban clan Rescue Team-a

(spasilacke grupe) i djelujes prema instrukcijama 3.3.13 – sve osobe na brodu bi trebale biti familijarne, upoznate sa Health data (podacima o zdravlju, prvoj pomoci) koji su opisani u Cargo Data Sheets za terete koji voze. To se uvijek treba izvjesiti na oglasne ploce, te upoznati clanove posade broda i posjetioce s podacima. 3.3.14 – pare nekih tereta u dovoljnim kolicinama ce izdvojiti, izbaciti kisik, te iako nisu otrovne (toksicne) mogu dovesti do gusenja (zbog nedostatka kisika) Nedostatak kisika: 3.3.15 – kolicina kisika u zraku je 21% (20.9%) 3.3.16 – sadrzaj kisika u nekom zatvorenom prostoru moze biti 21%, a moze biti i manji. 3.3.17 – faktori, razlozi zbog kojih kolicina kisika u nekom zatvorenom prostoru moze biti manja mogu biti:

- inertna atmosfera (inertirani tank) - kisik nadomjesten parama tereta - izgaranje - kemijska reakcija, neke kemikalije vezu kisik na sebe - hrda, posebno cesto na starim brodovima u tankovima balasta - susenje boje, premaza

3.3.18 – ima slucajeva kada odredena jakost i smjer vjetra , plinovi koji se ventiliraju van iz nekog zatvorenog prostora padaju nazad dolje, praveci atmosferu na otvorenoj palubi opasnom zbog:

- prisutnosti plinova u stetnoj koncentraciji

15

- manjka kisika - To je posebno izrazeno na tankerima koji krcaju teret, ventiliraju inertnu atmosferu tanka van kroz “mast riser”,

npr. H2S (hydrogen sulphide, ima miris pokvarenih jaja) 3.3.19 – ako na palubi postoji takva stetna atmosfera, svi nevazni radovi moraju prestati, te samo osobe koje su bitne za rad trebaju ostati ali moraju imati zastitna sredstva, maske, SCBA, zastitna odijela, itd… 3.3.20 – simptom nedostatka kisika je gusenje (asphyxia) 3.3.21 – svakako treba paziti da se ne treba potpuno oslanjati na simptome koji indiciraju izlozenost atmosferi s nedostatkom kisika, jer moze biti i nesto drugo. 3.3.22 – razlicite osobe imaju razlicitu “otpornost” prema izlozenosti atmosferi s nedostatkom kisika, ali ce svi podleci atmosferi koja ima manje od 16% kisika volumenski. 3.3.23 – ako je u atmosferi manje od 21% kisika vol., onda ta atmosfera moze biti jako opasna, osim ako je poznato koji plin je nadomjestio kisik Toksicnost, otrovnost inertnog plina: 3.3.24 – glavna opasnost koja je asocirana sa inertnim plinom je ta sto inertni plin sadrzi vrlo mali postotak kisika, ali takoder moze sadrzavati i razne toksicne plinove 3.3.25 – Inertni plin ne mijenja toksicnost plinova ugljikovodika, tako da je problem toksicnosti isti na brodovima sa i bez instalacije inertnog plina. Zbog tzv. “dzepova plina’ ventilacija tankova kada se radi gas-free mora biti konstantna sve dok se ne postigne gas-free cijelog tanka.

- sumporni dioxid, carbon monoxid su takoder prisutni u inertnom plinu - pyrophoric iron sulphide – postoje mogucnosti formiranja naslaga pyrophorica, koji se formiraju u inertiranim

atnkovima, kada se prevozi sirova nafta ima minimalan nivo H2S – pravilno koristenje inertnog plina ce anulirati mogucnost zapaljenja.

3.4 Opasnosti za okolinu 3.4.1 – “pollution”, polucija, zagadenje ili izlijevanje je neugodnost ili steta prouzrocena ljudskim aktivnostima, a nacinjena je: ljudima, zivotinjama, biljkama i nasoj okolini kao cijelini, nacinom sirenja ugljikovodika (hydrocarbons) i kemijskih komponenti u zrak, vodu ili zemlju. 3.4.2 – velika polucija, izlijevanje, zagadenje (major oil pollution) moze ugroziti druge industrije, kao npr. ribarstvo, turizam i druge 3.4.3 – tankeri za prijevoz sirove nafte, produkata i kemikalija su najvise odgovorni (najveci krivci) za zagadenje mora 3.4.4 – tereti u tankerima mogu biti opasni, stetni za okolinu 3.4.5 – vecina kemikalija koje se prevoze danas morem predstavljaju rizik zagadenja, izlijevanja 3.4.6 – razumijevanje posljedica koje nastaju na morski okolis i ekosistem je jako uznapredovalo posljednjih godina, ali posljedice koje pojedine vrste zagadenja imaju na totalni (ukupni) oceanski ekosistem su jos uvijek velika nepoznanica i potrebna su dugotrajna istrazivanja za njihovo razumijevanje.

- efekti negog zagadenja, izlijeva nafte u more ce ovisisti o mnogim faktorima, ukljucujuci volumen ulja koje je izliveno, njegovim fizikalnim, kemijskim i toksikoloskim karakteristikama, lokalnim uvjetima u vrijeme zagadenja (temperatura, vjetar), dobu godine, lokacija zagadenja, topografiji dna, struja, geomorfologiji obale, itd…

- Ekoloski efekti (posljedice) – ovisno o prije navedenim faktorima ukljucuju fizicke i kemijske promjene obitavalista, promjene u rastu, fiziologiji, i ponasanju individualnih organizama, te toksicnosti i uvecanoj stopi mortaliteta u organizama i vrsta ili pak unistenju ili modificiranju neke vrste.

- Efekti koje ce neko zagadenje imati na ljudsku vrstu mogu biti slicni gore opisanim, uz dodatak da mogu promjeniti ili unistiti plaze (turizam), marine, industrijske instalacije, ribarstvo, itd…

3.4.7 – za razliku od direktnog kontakta sa razlivenim uljem: gusenja i slicno, puno smrtnosti nastupa i od otrovnih komponenti ulja koje su lako topljive u vodi, lake aromatske komponente. To su npr. alkyl-substitutes benzene i naphtalenes. Prisutnost razlicitih komponenti ulja ovisi koliko ce se one zadrzati u eko-sistemu i kakve te koliko

16

dugotrajne posljedice ce izazvati. Ulja vece specificne tezine se teze rastvaraju, neke njihove komponente tonu na dno, dok laksa ulja isparavaju brze i zadrzavaju se na povrsini. 3.4.8 – pare tereta koje se izbacuju u atmosferu sadrzavaju lako hlapljive komponente tereta koje u sebi sadrzavaju i toksicne elemente. U slucajevima kada ima vjetra one ce biti brzo rasprene u atnmosferi te nece predstavljati opasnost za neposrednu okolinu, dok u slucajevima mirovanja (bonace) one padaju nazad na palubu broda (teze od zraka) te predstavljaju opasnost za osobe koje se tu nalaze. 3.4.9 – ako su opasne pare tereta izbacene u okolnu atmosferu, a vjetar je vrlo slab, moze doci do formiranja oblaka para koje u sebi opet sadrzavaju sve one toksicne, ali i zapaljive komponente. Uz lagani vjetar taj oblak se lagano pomice pa u slucaju da dospije nad povrsinu gdje ima izvora topline (iskre, brodski dimnjak) onda moze doci do explozije. isto tako moze doci i do trovanja osoba koje se zateknu u podrucju prolaska oblaka. Postoji mogucnost i kisa koje prolaze kroz oblake, absorbiraju neke komponente te padaju na tlo, itd… 3.5 Opasnosti reakcije 3.5.1 – teret kemikalija moze reagirati na vise razlicitih nacina:

- sam sa sobom (samo-reakcija) - sa zrakom - sa vodom - sa drugim teretom - sa drugim materijalima

3.5.2 – dati primjer svake od ovih reakcija 3.5.3 – podaci o reaktivnosti (reactivity data) su dati u ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data Sheets 3.5.4 – polymerizacija je formiranje vecih molekula, zbog samo-reakcije 3.5.5 – temperatura je vazna za reaktivnost tereta i polymerizaciju. Obicno kod vece temperature nastaje brza reakcija i polymerizacija. 3.5.6 – prisutnost nekih odredenih necistoca u teretu moze sluziti kao katalizator u reaktivnosti tereta ili polymerizaciji 3.5.7 – polymerizacija moze u odredenim uvjetima biti opasna 3.6 Opasnosti korozije 3.6.1 – neki tereti mogu biti korozivni ljudskom tkivu, te brodskim uredajima, opremi ili strukturi 3.6.2 – treba uvijek paziti da se koriste propisana zastitna sredstva 3.6.3 – treba paziti da neodgovarajuci materijali ne dospiju u sustav tereta 3.6.4 – efekat koncentracije i eveolucije hydrogena na koroziju (dati strucno objasnjenje) Opasnosti od ukapljenog plina 3.6.1 – ukapljeni plinovi se transportiraju (prevoze) na ili blizu njihovih tocki vrenja (boiling points) 3.6.2 – tocke vrenja ovih tereta variraju od –162*C za Metan, pa do 0*C za Butan 3.6.3 – niske temperature mogu uzrokovati tzv. “cold burns” (hladne opekline), koje mogu ostetiti kozu i tkivo kada su u direktnom kontaktu sa hladnom tekucinom ili parama 3.6.4 – ove niske temperature mogu uzrokovati prsnuca, raspukline ako hladan teret dode u iznenadan dodir sa metalima 3.6.5 – ukapljeni tereti isparavaju brzo zbog toga jer “vriju” (boiling)

17

3.6.6 – pare tereta mogu biti zapaljive, toksicne ili oboje 3.6.7 – pare tereta u dovoljnoj koncentraciji ce istisnuti kisik, te mogu prouzrociti gusenje (asphyxiation) bez obzira da li su pare toksicne ili ne 3.6.8 – explozivna mjesavina moze nastati kada je vecina para pomijesana sa zrakom 3.6.9 – neke pare tereta ukapljenih plinova su toksicne putem inhalacije 3.6.10 – neki toksicni plinovi koji se prevoze u gas carrierima (brodovima za prijevoz plina), mogu biti absorbirani u tijelo i preko koze 3.6.11 – neki plinovi su kausticni i mogu ostetiti ljudsko tkivo (rastopiti) 3.6.12 – neki tereti na brodovima za prijevoz ukapljenih plinova su i reaktivni, te mogu reagirati na razlicite nacine 3.6.13 – sve potrebne informacije u svezi tereta koji se prevoze na brodu moraju biti prikazane, dostupne u Cargo Data Sheets 3.6.14 – sve osobe na brodu bi morale koristiti Cargo Data Sheets, moraju im biti dostupne i trebale bi biti upoznate sa njima, tj. karakteristikama tereta koji se prevoze

4. Kontrola opasnosti 4.1 Cargo Safety Data Sheets 4.1.1 – informacija o teretu(ima) kojima ce se rukovati (krcati, prevoziti, iskrcavati) je vrlo vazna za sigurnost broda i posade 4.1.2 – ove informacije su dostupne na ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data Sheets, koje takoder sadrzavaju sve potrebne informacije za sigurno rukovanje i prijevoz tereta. Negdje se ove informacije zovu i Marine Safety Data Sheet (MSDS), negdje ih daju i Terminali. Moraju postojati i za razne razredivace,boje i slicno. 4.1.3 – informacije o teretima na tankerima bi trebale biti na oglasnim plocama i moraju biti dostupne svima kojih se tice ili ih zanima 4.1.4 – teret ne bi smjeli ukrcavati ako nije dostupna dovoljna kolicina informacija potrebnih za njegovo sigurno rukovanje i transport 4.1.5 – Casnik odgovoran za teret (najcesce Prvi Casnik Palube), treba osigurati da su sve potrebne informacije o teretu izvjesene na oglasnu(e) plocu(e) prije samih operacija teretom 4.1.6 – svo osoblje (clanovi posade) koje je ukljuceno u rukovanje teretom, treba se dobro upoznati (familijarizirati) sa teretima na nacin da prouce ICS ili druge Cargo Data Sheets 4.1.7 – informacija o teretu je osnova u planiranju rukovanju teretom 4.1.8 – neke od publikacija gdje se mogu naci ove informacije su IMO Dangerous Goods Code, i slicne 4.2 Nacini kontroliranja opasnosti na tankerima: 4.2.1 – svim vrstama tereta moguce je sigurno rukovati jedino na nacin da im se posveti velika paznja tokom samih operacija, te slijedeci instrukcije u svakom trenutku (standing orders) 4.2.2 – neke od predostroznosti na koje treba obratiti paznju da bi izbjegli opasnost po zdravlje su:

- stroga kontrola ulaska u pumproom-e, prostore tereta i druge zatvorene prostore (koferdame, stoolove, itd…) – treba izdati Pumproom ili Enclosed Space Entry Permit treba slijediti procedure koje su propisane prije ulaska u zatvorene prostorije, a ukljucuju i ventilaciju tih prostora

- (Code of Safety Working Practice)

18

- koristenje adekvatne zastitne odjece - ciscenja zastitne odjece nakon kontakta s teretom - konstantnim provjeravanjem atmosfere u radnim prostorima, u slucaju da se pojave razni plinovi tereta,

petroleja ili neki toksicni plinovi 4.2.3 – postoje striktne procedure za ventilaciju i “gasfreeing” s ciljem minimaliziranja opasnosti od pozara, explozije ili zdravlja 4.2.4 – mehanicka ventilacija pumpruma (ventilator pogonjen na neki pogon), mora imati dovoljan kapacitet da omoguci stalan protok zraka kroz prostoriju. Ventilatori moraju biti tzv. extracting type, tj. moraju izvlaciti zrak van. 4.2.5 – konstrukcija sistema ventilacije tankova tereta, nacin na koji se ventiliraju, treba biti takva da smanjuje rizik akumuliranja para tereta u tzv. Gas-safe zonama (nadgradu, itd). Npr. pare tereta se odvode sustavom cjevovoda do ventilacionog tornja (mast riser) ili se izbacuju mlaznom van tanka putem P/V (pressure/vacuum) ventila, koji su konstruirani tako da te pare izbacuju na visinu vecu od 7 metara iznad palube. Postoji i tzv. Vapour return line, slucajevi kada se te pare vracaju nazad u rafineriju. 4.2.6 – «gas-freeing» je nadomjestanje para tereta, inertnog plina ili nekog drugog plina sa zrakom iz okolne atmosfere 4.2.7 – ventilacija koja se provodi sve dok atmosfera tanka nije vise opasna (too lean) naziva se i gas-freeing 4.2.8 – prije nego clanovi posade ili druge osobe udu u tank, atmosfera tog tanka mora biti provjerena (ispitana) za kolicinu kisika, sadrzaj hydrocarbona, te ovisno o vrsti tereta koje je prevozena i ostali plinovi ili otrovi (benzen, CO, H2S) 4.2.9 – tank tereta se smatra da je gas-free samo onda kada je sadrzaj kisika 21% volumenski i u atmosferi tanka nema para tereta ili drugih toksicnih sastojaka inertnog plina koji se mogu izmjeriti u kolicinama koje su iznad TLV (treshold limit value). Vazno je napomenuti da se atmosfera tanka uzorkuje na razlicitim visinama i razlicitim mjestima tanka. 4.2.10 – da bi se izbjegle opasnosti pozara, reaktivnosti ili korozije, poduzimaju se odredene predostroznosti, kao npr.:

- inertiranje - provodenjem mjera protiv statickog elektriciteta (uzemljenej ili bonding) - prekrivanja dna tanka vodom, naplavljivanje (kada ima sedimenata) - prekrivanja nitrogenom - segregacijom ili odvajanjem tereta - segregacijom, odvajanjem cjevovoda - koristenjem inhibitora koji sprecavaju polimerizaciju - koristenjem substanci koje pospjesuju posusivanje - paznjom na kompatibilnost materijala - pogodnoscu materijala i premaza tankova za odredene terete

4.2.11 – Inert Gas – inerni plin, je plin ili mjesavina plinova, kao npr. Ispusni plin kotlova (flue gas), koji u sebi sadrzava nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje para hydrocarbona (ugljikovodika) 4.2.12 – inertni plin se koristi u tankovima tereta da:

- zastiti teret od ploimerizacije, oxidacije i vlage - da nadomjesti zrak, tj. sluzi kao preventivno sredstvo za zastitu od explozije

4.2.13 – inertiranje se provodi na nacin da se pare tereta nadomjestaju inertnim plinom sve dok koncentracija para nije ispod LEL (donjeg limita explozivnosti) 4.2.14 – inertni plin koji se koristi na tankerima je ili Nitrogen ili inertni plin koji se proizvodi u brodskom postrojenju inertnog plina 4.2.15 – pravilna procedura inertiranja tanka(ova) se osigurava na nacin da se atmosfera tanka provjerava redovito 4.2.16 – provjeravanje atmosfere tanka se vrsi mjerenjem postotka (%) sadrzaja kisika i para tereta kroz cjevcise za uzorkovanje (sampling tubes) 4.2.17 – atmosfera u inertiranom tanku ili zatvorenom prostoru koji je inertiran je sigurna sa stajalista opasnosti od pozara, ali je opasna po zdravlje

19

4.2.18 – da bi izbjegli opasnost od statickog elektriciteta treba:

- vazna protumjera je povezivanje (bonding) svih metalnih dijelova zajedno - uzemljenje se efektivno vrsi na nacin da se svi metalni dijelovi vezu na konstrukciju broda (trup) - brodski trup je prirodno uzemljen preko vode

4.2.19 – primjer uzemljenja su: svi cijevovodi, UTI ili MMC trake, prenosne «butterworth» cijevi i uredaji za pranje tankova, prenosne ili flexibilne cijevi za transfer tereta, brod/terminal 4.2.20 – kada je atmosfera tanka odrzavana u inertnom stanju onda normalno nije potrebno poduzimati mjere predostroznosti za sprecavanje opasnosti od elektrostatickog naboja 4.2.21 –mjere koje se poduzimaju u slucajevima kada atmosfera tanka nije inertna:

- minimaln protok tereta, tzv. Safe flow ratesa - kada se vrsi ullaging, sampling ili sounding (mjerenje ullagea, uzorkovanje tereta ili sondiranje tanka) onda

treba obavezno uzemljivati sonde, UTI/MMC, te treba paziti da se u tank ne unasaju plasticni materijali (konopi, i sl.)

4.2.22 – mjere koje se poduzimaju kada se rukuje uljima koja su «akumulator» statickog elektriciteta:

- inicijalna ili pocetna rata ukrcaja ili sikrcaja tereta mora biti minimalna - u takva ulja se obicno dodavaju anti-staticni aditivi

4.2.23 – «padding» ili prekrivanje je punjenje tanka povrh tereta ili pripadajuceg cjevovoda sa inertnim plinom, drugim plinom ili parama, ili tekucinom, a svrha im je odvajanje, separacija tereta od zraka 4.2.24 – tereti koji predstavljaju veliku opasnost pozara (major fire hazard) se cuvaju «prekriveni» tokom putovanja 4.2.25 – svrha segregacije ili odvajanja tereta je da se pojedine vrste tereta ne smjestaju u tankove koji su jedan do drugog kako u slucaju propustanja tankova ne bi doslo do kemijske ili neke druge reakcije, a koja bi izazvala stetne posljedice. Tu se ne misli samo na kvalitetu tereta. 4.2.26 – za utvrdivanje kompatibilnosti tereta, odnosno da se utvrdi da li se neke vrste tereta mogu ili ne mogu smjestiti u susjedne tankove, koriste se tzv. Karte kompatibilnosti tereta (cargo compatibility chart) 4.2.27 – segregacija i separacija tereta i prostora su osnove sigurnosti tankera, i to se postize slobodnim prostorima (coferdamima, void spaces, i sl.) 4.2.28 – segregirani balastni tankovi su tankovi koji su namjenjeni samo balastu 4.2.29 – tankovi segregiranog balasta su opremljeni, imaju sustav cjevovoda i pumpi koji su nezavisni od sustava tereta, kako bi se izbjegla kontaminacija teretima 4.2.30 – objasniti na jednostavnom, kako se teret kroz manifolde usmjerava u tankove na tankeru za prijevoz kemikalija koji ima posebne linje cjevovoda za svaki tank – U POGLAVLJU 8/9 4.2.31 - objasniti na jednostavnom nacrtu, kako se teret kroz manifolde usmjerava u tankove na tankeru za prijevoz kemikalija koji ima posebne linje cjevovoda i posebne uronjene (deepwell) pumpe za svaki tankza svaki tank – U PUGLAVLJU 8/9 4.2.32 – Inhibitor – je supstanca koja se ubacuje u teret kao prevencija za izbjegavanje biilo koje kemijske reakcije 4.2.33 –inhibitori koji se dodaju tekucem teretu ne moraju uvijek preventivno djelovati i na pare tereta u prostoru tanka izmedu vrha tekucine i vrha tanka (ullage space) 4.2.34 – atmosfera u tankovima tereta, a u nekim slucajevima i u prostorima koji okruzuju te tankove, moze zahtijevati posebnu paznju, te tzv. «cargo conditioning» moze zahtijevati inertiranje, «padding» (prekrivanje) ili uvjete susenja tog nekog prostora 4.2.36 – nacin na koji se vrsi provjeravanje i odrzavanje nekog prostora u inertiranom stanju vrsi se na taj nacin da se na raznim mjestima i visisnama tog prostora odnosno tanka mjere uzorci atmosfere pomocu prenosnih uredaja kao sto su: oxygen analyzer, tankscope i sl.

20

4.2.37 – svi materijali koji se koriste za konstrukciju, izradu tankova i pripadajucih cijevovoda, ventila i pumpi, moraju biti otporni na terete koji ce se prevoziti, te temperature kojima ce biti izlozeni. Na svakom brodu mora postojati knjiga, lista tereta koje se mogu prevoziti u pojedinim tankovima, (prilog IOPP). 4.2.38 – «mild steel», meki celik je najcesce koristeni materijal za konstrukciju tankera za prijevoz kemikalija 4.2.39 – «mild steel» je otporan na vecinu kemikalija, ali ga njegova podloznost hrdanju cini neprikladnim teretima kemikalija 4.2.40 – hrda otezava ciscenje tanka i moze ostetiti (pokvariti, kontaminirati) teret 4.2.41 – da bi izbjegli kontaminaciju tereta, te da bi dobili glatku (smooth) povrsinu strukture tanka, «mild steel» tankovi na tankerima za prijevoz kemikalija se uvijek iznutra premazuju zastitnom bojom koja je otporna grupi kemikalija 4.2.42 – danas ne postoji premaz tanka koji je otporan na sve vrste kemikalija koje se prevoze na kemikal tankerima, te je zbog toga uvijek potrebno slijediti listu prikladnih kemikalija (coating resistance list), to jest listu kemikalija na koje je odredeni premaz otporan, kada treba ukrcati neki teret 4.2.43 – vecina tankera kemikalaca ima podijeljene sekcije tankova tereta na grupe tankova sa premazom i grupe koje su od nehrdajuceg celika (stainless steel) 4.2.44 – stainless steel moze biti «clad» (nanos) ili «solid» 4.2.45 – «clad steel» se sastoji od konstrukcije izradene od «mild steel»-a limova na koje je nanesen tanki lim debljine otprilike 2mm 4.2.46 – nehrdajuci celik (stainless steel) je otporan skoro na sve kemikalije 4.2.47 – «stainless steel» nece biti stalno «stainless» ili otporan na hrdu ako se ne odrazva pravilno 4.2.48 – upute proizvodaca «stainless steel» limova ili instrukcije brodovlasnika koje se odnose na odrzavanje «stainless steel» tankova i cjevovoda moraju se u potpunosti slijediti od strane posade broda.

5. Sigurnosna oprema i zastita osoblja 5.1 Sigurnosni uredaji za mjerenje plinova 5.1.1 – sigurnosni uredaji za mjerenje mogu biti personalni, prenosni ili fiksni odnosno stacionarni. 5.1.2 – mjerenje plinova u tanku je jedini nacin dobivanja sigurne informacije o sastavu atmosfere u tanku 5.1.3 –neke vrste uredaja koje se najcesce nalaze na tankerima su:

- Oxygen analyzers - H2S (hydrogen sulphide) analyzers - Tankscope - Multi-gas detectors (oxygen, LEL(methane), H2S) - Explozimetri (propane, methane) - Drager tube, posebne za razne vrste: benzene, carbon monoxide, itd... (chemical absorption tubes) - I neke druge vrste zavisno od vrste tankera i tereta koje prevozi

5.1.4 – instrumenti (uredaji) za mjerenje atmosfere tanka su dostupni na svakom tankeru 5.1.5 – demonstrirati upotrebu (trebalo bi imati ove uredaje, ili mozda prikazati neki video o njima):

- portable oxygen analyzera - portable explosion meter-a - toxic gas meter-a (Drager tubes)

5.1.6 – svaki tanker za prijevoz plinova mora imati fiksnu instalaciju sustava za detekciju plina (fixed gas-detection system). To se danas sve cesce nalazi i na tankerima za prijevoz kemikalija, te produkt i oil tankerima.

21

5.1.7 – fiksno instalirani uredaji za otkrivanje (detekciju) plina daje automatski kontroliranu zastitu u slucaju nedozvoljene koncentracije zapaljivih plinova, te je zbog toga od fundamentalne vaznosti za sigurnost tankera za prijevoz plinova 5.2 Specijalizirani uredaji za gasenje pozara 5.2.1 – da bi ispunili zahtjev STCW95 konvencije, svi pomorci su obavezni proci tecaj Osnove sigurnosti (basic safety). Svi polaznici ovog tecaja trebaju imati prije zavrsen tecaj protupozarne zastite i gasenja pozara, pa ovdje ne treba zalaziti u detalje. 5.2.2 – svo osoblje na tankerima trebalo bi biti upoznato (familijarno) s mjerama sprecavanja pozara, (protupozarne zastite) i gasenja pozara, koje ukljucuju:

- medij (sredstvo) koje se normalno koristi za gasenje i kontrolu pozara, kao npr: • voda u formi mlaza, prskanja ili magle (jet, spray, fog) • pjena (foam) • halon • carbon dioxide gas (plin ugljicnog dioxida) • para (steam) • suhi prah (dry-powder) • pijesak (sand)

- od vitalne je vaznosti upotrebiti pravilni medij za odredenu vrstu pozara, ukljucujuci razlicite klase pozara - vazno je znati da voda koja se prska u sirokokutnoj formi, pomocu tzv. «diffuser nozzle» (kao kisobran), vrlo

efektivno stiti osobe od radijacijske topline (topline koja zraci) - tri glavne metode ili nacina kontroliranja vatre su:

• uklanjanje kisika (smoothering) • hladenje (cooling), uklanjanje izvora paljenja • uklanjanje gorive tvari

5.2.3 – na svim tankerima za prijevoz plinova mora biti instalirana fiksna instalacija sustava prskanja vodom za hladenje, prevenciju pozara i zastitu posade. Mora biti instalirana tako da pokriva odredene dijelove (zone) palube, nadgradja i nastambi sto opet ovisi o svakom pojedinom tankeru (velicina, vrsta tereta, itd)

- Ubaciti sliku: Figure 5.1 (IMO, str. 128) 5.2.4 – International Shore Connection (ubaciti sliku) mora biti na svakom brodu. Svrha joj je mogucnost pripajanja sustava za gasenje pozara vodom broda-brodu, broda-terminalu u slucaju pozara, posto svi brododvi i svi terminali nemaju sustave jednakih dimenzija i standarda. Postoji vise vrsta standarda (Stortz, UK, itd...) 5.2.5 – posebno treba obratiti paznju na sredstvo koje se upotrebljava za gasenje prilikom gasenja razlicitih vrsta pozara 5.2.6 – elektricitet je izvor topline, a ne gorivo. Ako je elektricitet prisutan onda komplicira nacin na koji gasimo pozar. Ako elektricni krug nije izoliran (iskljucen) onda elektricitet moze ponovno izazvati pozar nakon sto je pozar ugasen.

- Generalno govoreci suhi prah i CO2 mediji su jedini koje treba koristiti za gasenje elektricnih uredaja. - Voda se moze koristiti jedino ako je elektricni uredaj izoliran iz strujnog kruga (nije pod naponom), jer se moze

dogoditi da voda posto je provodnik, provede el. Struju na osoblje koje gasi pozar (preko vodenog mlaza). Voda takoder moze izazvati kratki spoj, zato je nikada ne treba koristiti blizu uredaja pod naponom.

- Ako je dostupan, halon, posto je neprovodljiv, moze se koristiti za gasenje pozara elektricnih uredaja. 5.2.7 – generalno, pozari tekucina se najbolje gase ugusivanjem (prekrivanjem), npr. prekrivacem, poklopcem (ako su u manjim posudama, lonci za przenje i slicno), prekrivanjem plinom iz fixnih instalacija (inert gas, nitrogen), ili pjenom. Pjena je mjesavina pjene i vode, ona je prhka, laksa je od ulja pa ce plivati na njemu (zadrzava se na povrsini) i tako kreirati pokrivac koji ce ugusiti vatru. Tekucine koje imaju nizak «flash point' mogu se gasiti i suhim prahom ili CO2 aparatima. 5.2.8 – pozari zapaljivih plinova pod pritiskom u cijevima ili tankovima su nadasve opasni. Takve pozare ne treba nikada gasiti ako prije toga nije zatvoren (izoliran) izvor plina.

- Pozar plina pod tlakom treba gasiti jedino zatvaranjem ventila plina. Ako to nije moguce onda treba ostaviti plin da gori, s tim da treba posudu (bocu) plina ili povrsine stijenke cijevi, tankova stalno hladiti prskanjem vodom, i to stojeci iza zastitne barijere.

22

- Tekuci izlijevi LPG mogu se ugasiti sa aparatima sa suhim prahom, ali nikada vododm. 5.2.9 – Pravilne procedure, nacini gasenja i medij koji treba koristiti za gasenje kada su u pitanju opasni tereti su uvijek dani u ICS ili drugim Cargo Data Sheets 5.2.10 – prikazati, demonstrirati rukovanje Foam Monitorima, ili prikazati video. 5.3 SCBA i oprema za evakuaciju iz tankova 5.3.1 – prostori na brodu u koje se normalno (svaki dan) ne ulazi, kao npr. dvodna, koferdami, tuneli sa cijevovodima i slicno, moraju biti ventilirani da bi osigurali sigurnu atmosferu kada je ulazak u njih potreban 5.3.2 – «enclosed spaces» (zatvoreni prostori), su tankovi tereta, tankovi goriva, tankovi vode, tankovi balasta, tankovi zauljenih voda (slop tanks), prostorije pumpi (pump-rooms), koferdami, dvodna, ili drugi slicni zatvoreni prostori broda. 5.3.3 – prije opisani prostori mogu biti opasni za ulazak iz tog razloga sto npr. tankovi tereta, goriva sadrze razne tekucine i njihove pare koje su nama stetne, tankovi vode pogotovo ako su hrdavi (hrda apsorbira kisik) mogu imati manjak kisika, isto tako i razna dvodna, koferdami. Prostori koji su susjedni tankovima tereta mogu imati propustanja tereta, u pumprumima moze biti propustanja tereta, itd... 5.3.4 – nijedna osoba ne smije uci u tank ili drugi «enclosed space' bez dozvole odgovornog (responsible) casnika. Danas je to vecinom Prvi Casnik Palube koji je tzv. Safety Officer. 5.3.5 – samo tank ili neki drugi zatvoreni prostor koji su deklarirani da su «gas-free» mogu biti mjesta u koja se ulazi bez SCBA (self contained breathing apparatus, aparatom s bocama sa komprimiranim zrakom) ili zastitne odjece 5.3.6 – tank ili drugi zatvoreni prostor ne treba smatrati da su stalno «gas-free» osim ako se atmnosfera u njima stalno ne provjerava i te provjere to pokazuju 5.3.7 – mjere predostroznosti prije ulaska u zatvorene prostore su:

- atmosfera mora imati: 21% kisika vol., manje od 1% hydrocarbona, H2S manje od 10ppm, benzena manje od 10pp, i drugih stetnih substanci ovisno o teretu koji se prevozi ili se prevozio

- prenosni instrumenti za mjerenje atmosfere moraju biti ispravni i kalibrirani - ventilacija mora biti stalna - oprema za spasavanje spremna: dva SCBA seta, sa rezervnim cilindrima (bocama), Life-line i rescue-harness,

dodatne sigurne (intrisically safe) svjetiljke, resuscitator, nosila, clan posade s duznosti motritelja (watchman0, sredstva komunikacije (motorola, ili drugo), ustanovljena procedura za alarmiranje u slucaju nuzde, ELSA (emergency life support apparatus) spreman, barem jedna ososba mora imati Personal Gas Monitor

5.3.8 – procedura koju treba slijediti prilikom ulaska u prostoriju sa pumpama tereta kada se teret ukrcava, iskrcava, balastira ili peru tankovi su:

- ventilacija pumprooma mora zapoceti najmanje 15minuta prije ulaska, te mora biti u pogonu za svo vrijeme ulazenja ili dok vise nije potrebna jer niko vise nece ulaziti u prostor

- treba izdati dozvolu ulaska u pumproom (Pumproom Entry Permit), vazi za svo vrijeme ulaska - atmosfera mora biti testirana na hydrocarbone, kisik, te druge stetne tvari ovisno o teretu kojims se manipulira - komunikacija uspostavljena i efektivna izmedu onih koji ulaze i onih koji vani paze na njih - barem jedna osoba mora imati Personal Gas Monitor

Ulaz u pumproom mora biti prekinut, osobe izaci, dozvola ne vazi ako je: aktiviran bilge level alarm, Portable gas Monitors detektira koncentraciju plina u atmosferi vecu od 1% LEL, ventilacija je zaustavljena, ako ima propustanja tereta, ako postoje neki drugi uvjeti koji dovode osobe koje ulaze ili paze u nedoumicu 5.3.9 – demonstrirati koristenje ili prikazati video:

- SCBA (self contained breathing apparatus)seta - ELSA (emergency life support apparatus) seta - Completnog seta safety equipmenta - Nosila (stretcher) i opremue za evakuaciju iz tanka

5.3.10 – svi prostori sa pumpama (pump-rooms) imaju stalno instaliranu opremu za izvlacenje povredene osobe pomocu spasilackog konopca (rescue harness and life-line)

23

5.4 Zastitna odjeca i oprema 5.4.1 – za zastitu osoblja koje je ukljuceno u operacije ukrcaja i iskrcaja tereta mora postojati odgovarajuca zastitna odjeca, na brodu 5.4.2 – za ulazak u prostoriju koja je ispunjena plinom, na brodu mora postojati kompletan set sigurnosne opreme 5.4.3 – sva oprema za osobnu zastitu mora biti slozena u dobro oznacenim prostorijama (lockerima) 5.4.4 – sve osobe koje su ukljucene u operacije rukovanja teretom moraju imati propisanu zastitnu odjecu 5.4.5 – na tankerima za prijevoz kemikalija i plinova mora postojati respiratorna i ocna zastita za sve osobe na brodu 5.4.6 – prikazati film ili demonstrirati koristenje razne zastitne odjece 5.4.7 - na tankerima za prijevoz kemikalija i plinova moraju biti tusevi za dekontaminaciju i mlaznise za ispiranje ociju na odredenim lokacijama na palubi 5.4.8 – nosila (stretchers) i pribori prve pomoci (first aid kit), mora biti na svakom brodu 5.5 Resuscitators 5.5.1 – «resuscitator» ili medicinski kisik za ozivljavanje mora postojati na brodu kao dio opreme za spasavanje. Medicinski kisik za ozivljavanje pruza se unesrecenim osobama kada su bile izlozene atmosferi bez ili sa pomanjkanjem kisika, kada su bile izlozene plinovima, ne disu i slicno 5.5.2 - prikazati film ili demonstrirati koristenje resuscitatora. 5.6 Sigurnosne mjere i predostroznosti Evaluiranje atmosfere tanka 5.6.1 – atmosfera u tankovima tereta i drugim zatvorenim prostorima mora biti ispitana (evoluirana) u slijedecim slucajevima, ali ne samo u nijma:

- prije ulaska osoba - da se ustanovi da li je atmosfera bez plinova prije popravaka, ulaska u brodogradiliste ili dokovanja broda - tokom inertiranja, gas-freeing ili operacija ispuhavanja (purging) tankova - kao kontrola kvalitete prije ukrcaja ili iskrcaja tereta

5.6.2 – ispitivanje atmosfere zatvorenog prostora je jedini nacin za dobiti tocnu informaciju o konpoziciji, sastavu atmosfere tanka ili drugog zatvorenog prostora 5.6.3 – informacije koje su vazne ispitivanje atmosfere tanka su:

- priroda sastavnih plinova - zapaljivost - toksicnost, nedostatak kisika - reaktivnost

5.6.4 – atmosfera u tankovima ili drugim zatvorenim prostorima mora se smatrati opasnom sve dok pravilna provjera ne dokaze suprotno, tj. da je neopasna 5.6.5 – vrlo je vazno da se atmosfera nekog tanka ispituje na vise razlicitih visina i mjesta u tanku. To je vazno zbog toga sto su neke vrste plinova teze a neka lakse od zraka, pa se ili zadrzavaju pri dnu ili pri vrhu tanka, a mogu biti i izmjesane na sredini tanka 5.6.6 – prije ulaska u zatvorene prostore treba:

24

- da je kisik 21%volumena - sadrzaj hydrocarbona (ugljikovodika) mora biti manje od 1% LFL (lower flamable limit) - prisustvo toiksicnih plinova mora biti manje od nhjihova TLV (treshold limit value)

5.6.7 – nakon pranja tankova, ponekad je potrebno sici u tank te manualno (rucno) ukloniti ostatke tereta (sedimente, residues). To je vrlo cest slucaj na tankerima koji prevoze sirovu naftu 5.6.8 – kada se sediment, ostaci tereta diraju, uklanjaju onda ta radnja uzrokuje oslobadanje plinova hydrocarbona koji su dotad bili «zarobljeni» u tim sedimentima 5.6.9 – zbog toga je vrlo vazno da se taj tank konstantno ventilira, kako bi se izbjeglo akumuliranje plina, koji je usput receno tezi od zraka i zadrzava se na dnu, pa predstavlja opasnost za osobe koje rade u okolini 5.6.10 – pripadajuci, susjedni cjevovodi ili pregrade mogu predstavljati dodatni izvor plinova hydrocarbona, zbog raznih zona «sjene» u kojima se skupljaju sedimenti tereta 5.6.11 – dovod inertnog plina mora biti prekinut i ventili zatvoreni, izolirani 5.6.12 – kada popravke u tankovima ili drugima zatvorenim prostorima izvode «vanjske» osobe, one koje nisu clanovi posade broda (shore contractor), ili je ako je brod u zoni lucke uprave (neke zemlje, ne sve) onda je potrebno da «Gas Free Certificate» (potvrda o oslobodjenju od plinova) bude izdana od strane ovlastenog kemijskog tehnicara (approved shore chemist), prije nego ti poslovi pocinju. U pravilu ta potvrda se nikada ne izdaje na vremenski rok veci od 24sata, krace da.

- Pokazati primjer 5.6.13 – ako radovi ukljucuju tzv. «hot works» (varenje, rezanje, i slicno) onda je potrebna dodatna dozvola za «hot» (topli) rad (Hot work certificate)

- Pokazati primjer 5.6.14 – takvi certifikati, dozvole terbaju biti izdani ponovno za svaki dan dok se obavljaju radovi ili cak i cesce sto opet ovisi o luckoj upravi i njenim propisima Nadgrade, nastambe (accommodation) 5.6.15 – nadgrade, nastambe (accommodation) je locirano, smjesteno izvan zone tankova tereta 5.6.16 – nadgrada za nastambe su dizajnirana tako da minimaliziraju mogucnost ulaska para tereta u njih, te zbog toga to ne bi trebalo mijenjati ni u kojem slucaju (dupla vrata, tzv. Airlock, recirkulacija klima uredaja, pozitivan nadtlak) 5.6.17 – na nadgradu koje sluzi za nastambe posade nijedna vrata ili usisni otvori ventilacije ne smiju gledati prema zoni tankova tereta 5.6.18 – otvori i prozori nadgrada koji su okrenuti prema zoni tankova tereta moraju biti konstruirani tako da se ne otvaraju. 5.6.19 – sva vrata, prozori i otvori na nadgradu moraju biti zatvoreni tokom operacija teretom (ukrcaj, iskrcaj) pranje tankova, ventiliranje, itd. 5.6.20 – ventilacija na mehanicki pogon i klima uredaji su ti koji sluze za dovod zraka u prostore nadgrada 5.6.21 – svi sustavi ventilacije moraju biti zaustavljeni ili stavljeni u stanje recirkulacije (zatvoreni ciklus) ako postoji i najmanja mogucnost da pare tereta budu uvucene u nadgrade 5.6.22 – usisi zraka za nadgrade i prostor strojarnice su smjesteni u skladu sa minimalno propisanim udaljenostima od ispusne ventilacije prostora koji sadrzavaju ili mogu sadrzavati opasne plinove 5.6.23 – pristup, ulaz u nadgrade ili prostor strojarnice su smjesteni u skladu sa minimalno propisanim udaljenostima od prednje nosive pregrade (bulkhead) nadgrada prema prostoru tankova 5.6.24 – da bi koncept «safety barrier» (sigurnosne pregrade) bio uspjesan, vrlo je vazno da sama posada broda slijedi sigurnosnu proceduru

25

Mjere zastite, odnosno predostroznosti od pozara 5.6.25 – mjere predostroznosti za zastitu od pozara su:

- zabrana pusenja, osim u za to dozvoljenim prostorima (posebna ventilacija, alarmi, itd) - potpuna zabrana pusenja za vrijeme vrlo mirnog vremena (calm, bonaca) - zabrana upotrebe otvorenog plamena u bilo kojoj formi (varenje, brusenje, itd) - zabrana upaljaca i sibica koje nisu «safety» (sigurnosne) - zabrana upaljaca i sibica van nadgrada - zahtjev da se koriste samo «sigurnosne» sibice i to u strogo kontroliranim uvjetima - upotreba elektricnih i drugih uredaja koji su «safety approved» - dozvola koristenja kucanskih aparata u brodskoj kuhinji koji su «safety approved» - zabrana koristenja licne opreme na baterije - paznja i nadzor nad alatima i opremi koja se koristi - sva elektricna oprema: svjetla, motori, prenosne svjetiljke, i drugi uredaji moraju biti «safety approved» - zaustavljanje svih operacija teretom kada je u blizini elektricna oluja (grmljavina ili sijevanje) - odrzavanje malog nadtlaka zraka u nadgradu broda (sprecava se ulaz plinova unutra) - drzanje prozora i vrata nadgrada zatvorenim - odrzavanju nadtlaka u sigurnim prostorijama (bez plinova tereta) a koje se nalaze u zoni tankova tereta (razna

skladista i dr.) - kontroliranjem i osiguravanjem sigurnih uvjeta u slucaju da treba vrsiti «hot work», udaranje cekicem, chipping

ili pjeskarenje - odrzavanju uzemljenja (bonding) u flexibilnim i fixnim cjevovodima mehanicki i elektricki dobrim, pravilnim - izbjegavanju izljeva zapaljivih tekucina, kao i izbjegavanju ispustanja para tereta - uvijek treba paziti da su dvije strane «trokuta gorenja» normalno uklonjene na tankerima za prijevoz plinova na

palubi i u tankovima - kisik i izvor paljenja moraju biti uklonjeni , eliminirani u tankovima tereta gdje je prisutan zapaljivi materijal u

formi para - pare tereta i izvor paljenja moraju biti uklonjeni , eliminirani na palubi ili drugim opasnim zonama (misli se na

plin opasne zone), jer je tu velika prisutnost kisika - elektricni uredaji moraju uvijek biti iskljuceni i uticnice izvucene iz utikaca kada nisu u upotrebi - druge mjere predostroznosti koje ovise o svakom pojedinom brodu, teretu i dr.

5.6.26 – opasnosti zapaljenja proizlaze iz:

- naslaga zauljenik krpi, stupe ili drugih zapaljivih materijala - katodnoj zastiti u tankovima tereta koja je otkinuta i pada u tankovima tereta pa to moze proizvesti sikru - koristenju aluminijskih boja na mjestima hrde, pa to izaziva veliku kemijsko/temperaturnu reakciju - akumuliranju statickog elektriciteta i njegovog praznjenja zbog;

• protoka ulja koje nije konduktor kroz metalni cijevovod koji je konduktor • statickoj koncentraciji (nabojima) na povrsinama bez ulja (jos nisu pokrivene uljem) tokom ukrcaja

tereta • pranju tankova tereta vodom • spustanju opreme za sondiranje ili uzorkovanje tanka • vodenim mlazovima koji poticu od visokokapacitetnih uredaja za pranje tankova • vrtlozenja balastne vode

5.6.27 – vazna mjera za izbjegavanje odnosno prevenciju elektrostaticke opasnosti je u pravilnom uzemljenju (bonding) svih metalnih objekata zajedno

- na brodovima, uzemljenje se efikasno vrsi spajanjem svih metalnih objekata na brodsku konstrukciju - brodska konstrukcija, trup je prirodno uzemljen kroz morsku vodu

6. Sprecavanje polucije, izlijeva 6.1 Uzroci zagadenja morskog (vode i zraka) okolisa 6.1.1 – zagadenje morskog okolisa moze nastati kao rezultat:

- nasukanja ili sudara brodova - «lightering operations» tj. djelomicnog iskrcaja ili ukrcaja tereta koje se obicno vrsi na sidristima ili otvorenom

moru - normalnih operacija, kao sto su pranje tankova, ispiranje cjevovoda - debalastiranja

26

- termalne (toplinske) ekspanzije (sirenja) tereta u tankovima ili cjevovodima (ako je teret krcan u hladnim krajevima, a putuje se u toplije ili ako se grije)

6.1.2 – zagadenje mora i okolisa u luci moze nastupiti kao rezultat:

- propustanja spojeva ili flexibilnih cijevi - prelijevanja tankova (overflow) - greske, defekta na uredajima ili opremi - pogreski u poroceduri, npr. krivo namjesteni ventili usisa mora (otvoreni umjesto zatvoreni) ili slicno

6.2 Sprecavanje zagadenja mora 6.2.1 – IMO (International Maritime Organization ) je medunarodno nadzorno tijelo (organizacija u sklopu UN-a) zaduzeno za provodenje nadzora, odnosno kontrole zagadenja morskog okolisa 6.2.2 – Imo je u tu svrhu prihvatio International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, popularno znanu pod imenom «MARPOL» 6.2.3 – Annex I (Prilog 1) «MARPOL» konvencije sadrzava propise za kontrolu, odnosno sprecavanje zagadenja uljima 6.2.4 – Annex II (Prilog 2) «MARPOL» konvencije sadrzava propise za kontrolu, odnosno sprecavanje zagadenja stetnim (otrovnim, noxious) tekucinama, kemikalijama koje se prevoze u rasutom (bulk) stanju ili ostacima pranja tankova koji sadrze dijelove takvih tereta 6.2.5 – da bi izbjegli, sprijecili opasnost po okolis treba paziti na slijedece: Tankeri za prijevoz sirove nafte i produkata: 6.2.6 – za tankere za prijevoz sirove nafte i produkata na moru:

- postoje propisi u kojima su sadrzani minimalni zahtjevi prema kojima je moguce iskrcavati ulje ili zauljene vode u more, a to su: brod mora biti najmanje 50Nm od najblize obale, u voznji, mora biti van specijalnih (zasticenih) zona, maksimalno dozvoljeno 30ltr na milju, ODME (oil discharge monitoring equipment) u radu, itd. Svi su oni sadrzani u Annex I, Chapter 2, Reg. 9 MARPOL-a

- da bi tanker postupao u skladu sa ovim proipisima mora postupati po LOT (load on top) proceduri tokom debalkastiranja, decantinga (ispustanja slobodne vode iz teretnih tankova koja je segregirana jer je laksa od ulja) i operacija ciscenja tankova

- vecina tankera za prijevoz sirove nafte moraju: • napraviti COW (crude oil washimg) da bi minimalizirali ostatke tereta u tankovima, talog, sedimente • imati segregirani (odvojeni) balast • ili imati tzv. Dedicated ballast tanks (tankove tereta koji su namijenjeni balastu i treba ih svaki puta

prati COW-om, pa mijenjati ballast, prati, itd.) 6.2.7 – za tankere za prijevoz sirove nafte i produkata u luci:

- pomicanje broda dok je na vezu mora biti ograniceno pomocu pravilno zategnutih vezova, i to treba stalno paziti jer brod mijenja gaz i trim tokom operacija teretom. Paziti treba i zbog plime i oseke, brodova koji prolaze, struja, itd...

- svi cjevovodi, spojevi i ventili moraju biti provjeravani sve dok se rukuje teretom - svagdje gdje su «osjetljivi» spojevi koji sluze za pripajanje cijevi moraju postojati tzv. «saveall» ili «drip-trays»

tj. fixne posude postavljene ispod tih spojeva koje imaju cjevovod za posusivanje, dreniranje obicno u najblizi tank, a velicina im ovisi o cijevima/spojevima kojima su namijenjene. Svrha im je da zadrze eventualni manji izlijev tereta.

- treba striktno kontrolirati operaciju ukrcaja tereta kako bi izbjegli prelijevanje (overflow) tankova - svi palubni otvori za ispustanje oborinskih voda ili mora prilikom valjanja broda (scuppers) moraju biti zatvoreni

kako bi se izbjeglo izlijevanje ulja u more ako se ono izlije na palubu broda - svi ventili i «mrtvi»/prikljucni krajevi cjevovoda moraju biti provjereni i biti zatvoreni «slijepim prirubnicama»

(blind flanges) ako se nece koristiti. To treba provjeriti prije ukrcaja tereta - ventili koji se nece koristiti moraju biti zatvoreni i osigurani u tom polozaju, ako je to moguce - svi ventili na cjevovodu koji vodi prema ili od mora (Sea-chest ili Overboard), moraju biti dvostruki ili biti

odvojeni «slijepim prirubnicama». - Postoji «Ship-Shore checklist» u kojoj je sve to opisano. Pokazati primjer. - U slucaju izlijeva ulja (tereta) treba odmah zaustaviti oeracije teretom i dati alarm za uzbunu te obavijestiti sve

koji su ukljuceni u transfer tereta, kao i Port authority, Obalnu strazu, Kompaniju, itd... Vec prema ERP (emergency response plan-u)

27

- normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd Tankeri za prijevoz kemikalija: 6.2.8 – za tankere za prijevoz kemikalija za vrijeme boravka u luci i na moru:

- u svrhu iskrcaja zauljenih voda (slops) koje sadrze ostatke tereta u more, Annex II (Prilog 2) dijeli stetne substance na tankerima kemikalcima u 4 kategorije

- ove 4 kategorije su: A, B, C i D. Tereti kategorije A predstavljaju najopasnije polutante, zagadivace, dok tereti kategorije D predstavljaju najmanje opasne zagadivace

- sve operacije na brodu u koje je ukljucen teret, balast ili bunker (gorivo) moraju biti izvodene u skladu sa vazecim propisima o sprecavanju zagadenja

- vrsenje operacija u skladu sa brodskim P & A (Procedures & Arrangements Manual), tj. Instrukciona knjiga o rukovanju brodom, osigurava sigurno vrsenje operacija skladu sa vazecim propisima o sprecavanju zagadenja

- treba obratiti paznju da se izbjegne mogucnost izljeva tereta u more tokom operacija teretom, balastiranja ili ciscenja tankova

- kontrola sprecavanja zagadenja tokom operacija ukljucuju paznju na: • nivoe u tankovima tereta, slopa ili balasta • flexibilne ili fixne (chicksan) prikljucke tereta izmedu broda ili kraja (drugog broda) • pumpe (sisaljke), ventile, brtve, prikljucke i otvore tankova • palubne otvore/brtve, i «savealls» • alarme i instrumente • na koordinaciju signala/komunikacije tokom operacija

- osoblje na duznosti mora biti prisutno non-stop tokom operacija i moraju stalno provjeravati mjere zastite za izbjegavanje zagadenja

- normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd Tankeri za prijevoz plinova u ukapljenom stanju: 6.2.9 - za tankere za prijevoz plinova u ukapljenom stanju za vrijeme boravka u luci i na moru:

- sve operacije na brodu u koje je ukljucen teret, balast ili bunker (gorivo) moraju biti izvodene u skladu sa vazecim propisima o sprecavanju zagadenja

- tokom transfera tereta, treba paziti da se izbjegne ispustanje tekucine ili para tereta - pripreme za transfer tereta ukljucuju korektne procedure koje treba slijediti za prevenciju sprecavanja

zagadenja zraka ili vode - te procedure ukljucuju:

• inspekciju, provjeru flexibilnih i fixnih cijevi tereta, «loading arms» (chicksans), ventila i brtvi • inspeckciju, provjeru sustava tereta i instrumenata • provjeru prirubnih brtvi, ventila, spojeva i otvora tankova za slucaj propustanja (tightness)

- osoblje na duznosti mora biti prisutno non-stop tokom operacija i moraju stalno provjeravati prije navedeno

6.2.10 - normalno postoje i druge mjere koje ovise o teretu, brodu, itd Zagadenje zraka 6.2.11 – do zagadenja zraka moze doci: inertnim plinom, parama ugljikovodika (hydrocarbons), ili nekih drugih para tereta koji pronalaze put u atmoferu zbog:

• «disanja» ili ventiliranja nakrcanih tankova (zbog termalne expanzije ili valjanja broda) • «purging» (propuhavanja) ili «gas-freeing» (ventiliranja) tankova • krcanja ili balastiranja tankova (tekucina istiskuje pare)

6.2.12 – pare ugljikovodika se skupljaju iznad povrsine ulja (nafte) 6.2.13 – mjesavina para i zraka u tanku je nadomjestena (zamijenjena, istisnuta, displaced) tekucinom tokom ukrcaja, balstiranja, gas-free ili operacija pranja tereta 6.2.14 – plin ugljikovodika, plin kemikalija i inertni plin se smatraju zagadivacima zraka (air pollutants) 6.2.15 – uobicajeno je da se ne poduzimaju nikakve mjere zastite ili sprecavanja zagadenja zraka na moru, osim onih koje su nuzne za sigurnost:

• dobra komunikacija • najbolja moguca suradnja izmedu broda i terminala

6.2.16 – neke luke u svijetu imaju propise koji reguliraju ili ogranicavaju zagadivanje zraka s tankera

28

6.2.17 – odredene mjere i metode je moguce primjeniti kako bi se smanjilo zagadenje zraka 6.2.18 – emisija (ispustanje) VOC (volatile organic compounds, hlapljivih organskih komponenti) iz tankera na nekim terminalima se regulira na taj nacin da se na posebni brodski manifold (prikljucak na cjevovod ventilacije tanka) spaja cjevovod s terminala pa se VOC tokom ukrcaja tereta ne ispusta vise u atmosferu nego se vraca u rafineriju 6.2.19 – Propisi koji reguliraju VOC dati su u MARPOL-u, Annex V, Regulation 15. Svi tankeri koji pripadaju pod ovaj propis moraju imati instalirane uredaje za Voc i moraju ih koristiti, kao i terminali. Lista terminala koji imaju instaliran Voc i odobren od strane drzave ili njenog ovlastenog tijela biti ce objavljena naknadno. Egsisitng brodovi mogu ici na terminale koji imaju instaliran Voc, jos 3 godine nakon sluzbenog stupanja na snagu ovih propisa. 6.2.20 – neki terminali imaju instalirani sustav kontrole ispustanja plinova (vapour control system) 6.2.21 – primjer jednog takvog VOC recovery sustava je firme Venturie AS (Norveska) koji koristi postojece cjevovode te koristi ono sto je vec instalirano na brodu. Ukratko princip rada je da se Voc plin usisava u VOC/oil kontaktor gdje se ulje i plin mijesaju i stabiliziraju. Taj proces je konstantan i ne zahtijeva nikakvo hladenje u svrhu kondenziranja Voc-a. Komponente sustava su uljna crpka (ciji pogonski motor je u strojarnici), cjevovod za cirkulaciju ulja, cjevovod VOC-a koji je spojen na cjevovod inertnog plina, kompaktan (mali) VOC/oil kontaktor (mjesac), cjevovod za sekundarnu absorbciju (upijanje), separator sa mehanicki reguliranim tlakom i elektronski sustav kontrole. Prikazati shemu/sliku iz casopisa: MER, October, 2001 6.3 Postupci u slucaju izljeva, zagadenja 6.3.1 – mjere koje treba poduzeti u slucaju izljeva, zagadenja (spillage) ukljucuju potrebe za:

- promptno, odmah obavjestenje sve relevantne informacije (ime broda, vrijeme, datum, pokazati prilog iz VELA ERP), vlastima i organizacijama koje su za to zaduzene (ima u ERP: emergency response plan. Ovisno o drzavi i luci gdje se to dogodilo) i to onda kada se primjeti zagadenje ili kada dode do zakazivanja nekog uredaja te to predstavlja rizik zagadenja

- odmah treba obavijestiti organizaciju na kraju koja je zaduzena za ciscenje i sprecavanje zagadenja - odmah staviti u pogon brodski ERP/SOPEP, tj. procedure koje se odnose na zagadenje (pokazati jedan takav

prilog) 6.4 SOPEP 6.4.1 – prema «MARPOL» konvenciji vecina tankera moraju imati SOPEP (shipboard oil pollution emergency plan) 6.4.2 – ukratko, generalni koncept plana je da pomogne posadi broda, tj. tu su opisani postupci koje treba slijediti u slucaju iznenadnog zagadenja, iskrcaja ulja(pokazati jedan takav prilog) 6.4.3 – SOPEP se sastoji od najmanje:

- postupaka koje treba slijediti kada se prijavljuje, reportira incident zagadenja uljem - popis organizacija, uprava ili osoba koje treba kontaktirati u slucaju zagadenja uljem - opis postupaka koje treba poduzeti posada broda da bi kontrolirali iskrcaj, zagadenje uljem - postupke i mjesto kontaktiranja na brodu za koordinaciju akcije sa nacionalnim i lokalnim vlastima

6.5 Ship/Shore odnos 6.5.1 – za sigurno vrijeme boravka broda uz terminal potrebno je:

- postupati u skladu sa propisima o sigurnosti - odrzavati stalno dobru komunikaciju (na brodu i izmedu broda i terminala) - imati sto je moguce bolju kooperaciju izmedu broda i terminala

6.5.2 – neke od mjera i postupaka koje treba poduzeti (poduzimati) osoblja na duznosti prije i tokom operacija transfera tereta su:

- komunikacija: • provjera svih sredstava komunikacije na brodu: walkie-talkie (moraju biti intrisically safe type),

interfona (public address system), VHF radia, komunikacije sa terminalom

29

- informacija o teretu: • postavljene MSDS (marine safety data sheets ili cargo data sheets) • poznate info o teretu: density, temperatura, kolicina, itd • ukrcajna ili iskrcajna rata • pocetna rata, rata za vrijeme zavrsavanja (topping-off) tankova, rata zavrsetka • tko zaustavlja teret (final stop) • tankovi, cjevovodi, sisaljke koji se koriste za pojedini teret • maksimalan pritisak • druge informacije koje mogu pomoci

- informacije koje brod daje terminalu i terminal brodu: • (Ship-Shore check list primjer)

- vez broda: • svi konopi, vezovi jednako nategnuti • paziti na promjene stanja broda zbog promjene gaza ili trima uslijed operacija teretom • paziti na promjene stanja broda zbog promjene gaza uslijed promjena vodostaja ili prolaska drugih

brodova - emergency towing-off wires (celik-cela za tegljenje u slucaju nuzde):

• moraju biti postavljena na pramcu i na krmi, na vanjskoj strani broda, 1.5m od povrsine vode - gangways or accommodation ladders, pristupna skala za na brod:

• mora biti uvijek pozicionirana tako da slucajno ne dira ogradu broda ili neke cijevi • treba paziti na promjene stanja broda uslijed operacija tereta i morskih mijena

- fire-fighting equipment odnosno oprema za gasenje pozara: • prenosni aparati za gasenje pozara moraju biti oko manifolda • pozarne flexibilne cijevi i mlaznice prikljucene i spremne kod manifolda • pozarni cjevovod pod radnim tlakom

- lighting, osvjetljenje • osvjetljenje, misli se na vanjsko, broda mora biti zadovoljavajuce • manifoldi moraju biti dobro osvijetljeni

- pristup osobama na brod: • zabranjen pristup neautoriziranom osoblju • trebalo bi voditi evidenciju posjetilaca brodu • istaknuti natpis da je zabranjen prilaz/pristup na brod bez autorizacije

- osobe koje puse, koje su pripite ili drogirane: • zabranjen pristup brodu drogiranim ili pripitim osobama, obavijestiti terminal • ako su clanovi posade mora im se oduzeti alkohol ili droga, postaviti pratnju • pusacima oduzeti upaljace

- sign & notices, natpisi i oznake: • «Smoking Permited» postavoti na ulaze u prostorije gdje je dozvoljeno pusenje • treba postaviti na vidljiva (lako uocljiva mjesta) oznake o zabrani koristenja raznih mobitela van

nadgrada broda, zabrani pusenja, obavijest o zatvaranju vrata, itd... • na prilaznu skalu brodu postaviti natpis: «No Naked Lights, No Smoking»

- craft alonside, odnosno razna druga plovila (barze, itd) uz brod dok je na terminalu: • u principu ovisi o terminalu i njihovim propisima • nema pristanka bez dozvole • ovisno o teretu i sl.

- «scuppers», odvod oborinskih voda s palube: • svi moraju biti zatvoreni, dobro brtviti

- predostroznost za slucaj nevremena: • u slucaju grmljavine, sijevanja u blizini broda ili ako postoji vjerojatnost nastupa istih onda se operacije

transfera tereta prekidaju, isto tako cuscenje ili inertiranje, ventilacija tankova • ovisno o terminalu (fizickim postavkama), ali najcesce ako je brzina vjetra veca od 36kts onda se

operacije teretom prekidaju - prikljucivanje, odpustanje cjevovoda tereta, balasta, bunkera izmedu broda/terminala :

• ovisno o «charter party»-ju vrsi posada broda ili osoblje terminala, pozeljna suradnja - sigurnosna oprema i zastitna odjeca:

• mora biti postavljena na svima lako dostupnim mjestima na brodu • ovisno o teretu kojim se rukuje, moraju ju imati osoblje na duznosti • prenosni i fiksni instrumenti (aparati) za mjerenje raznih plinova moraju se koristiti sto opet ovisi o

teretu - doors and portholes, vrata i otvor:

30

• svi vanjski otvori i vrata moraju biti zatvoreni • klima uredaj nadgrada mora biti u «recirculatiom» modu, nacinu rada

- mjesta za pusenje: • najcesce su to dvije prostorije na brodu, koje imaju zasebnu ventilaciju i detektore pozara

6.5.3 – «Ship/Shore checklist» treba biti kompletirana zajednicki od strane broda i terminala. Od strane broda to je jedan ili vise Casnika, a od strane terminala je to najcesce Loading Master. To se radi zbog toga da se osigura maksimalna sigurnost i broda i terminala. Najcesce se sve zajednicki ponovno zajednicki provjereva svakih 6 sati.

7. Postupci u slucaju nuzde 7.1 Mjere u opasnosti 7.1.1 – planiranje i priprema su vrlo vazni za uspjesan ishod u slucaju opasnosti. Neke od informacija koje bi terbale uvijek biti dostupne, pripremljene (obicno su dio ERP-a, a i u posebnim za to namijenjenim fasciklima blizu gangwaya) su:

- vrsta tereta i plan dispozicije - lokacija, smjestaj drugih opasnih substanci - generalni smjestajni plan broda - informacija o trenutnom stabilitetu broda - loakcija, plan protupozarne i spasilacke opreme i uredaja broda, te ujedno i kratke instrukcije o koristenju iste

7.1.2 – u slucaju nuzde (emergency), vazni postupci koje treba poduzeti ukljucuju:

- davanje zvucnih i vizualnih signala koji ce upozoriti da postoji nuzda, opasnost: • zvona, sirena, zvizdaljka ili neko drugo zvucno sredstvo • bljeskanje svjetala • radio komunikacija

- obavjestavanjem komandnog mjesta o vrsti i lokaciji opasnosti - zaustavljanjem bilo kojih operacja teretom, zatvaranjem ventila i tankova - micanjem plovila koji je mozda u tom trenutku vezano uz bok broda

7.1.3 – osoblje koje se zatekne u blizini mjesta opasnosti trebalo bi (u skladu s mogucnostima) da poduzme prikladne mjere u svrhu kontrole incidenta dok odgovarajuci emergency team ne dode i preuzme kontrolu 7.1.4 – svi clanovi posade broda moraju znati tocne lokacije i koristenje sve opreme za spasavanje i protupozarnu i drugu zastitu, kao sto su:

- SCBA, aparati sa komprimiranim zrakom za disanje - zastitna odjeca - sigurnosna prenosna elektricna svjetla - prenosni instrumenti za mjerenje kisika i drugih plinova - kutije ili torbe prve pomoci - oprema za spasavanje, evakuaciju iz tanka - oprema za protupozarnu zastitu i instrukcije za koristenje

7.1.5 – sva oprema i uredaji koji mogu biti potrebni u vrijeme bilo koje opasnosti mora biti stalno odrzavana u ispravnom stanju i biti spremna za koristenje u svakom trenutku. Neki od vaznih dijelova te opreme su (svaki brod ima i ponesto drukcije opreme sto ovisi o vrsti i tipu broda):

- oprema za protupozarnu zastitu (flexibilne cijevi, pumpe, ventili, hydranti, pjena, CO2, halon, itd.) - SCBA, aparati sa komprimiranim zrakom za disanje - zastitna odjeca - alarmni sustav - sustav komunikacije - planovi broda i opreme (raspored prostorija, protupozarna oprema, oprema za spasavalje, plan ventilacije, itd.)

7.1.6 – «emergency towing hawsers» (fire wires) ili teglji za slucaj nuzde moraju biti postavljena na pramcu i na krmi, na vanjskoj strani broda, 1.5m od povrsine vode

31

7.1.7 – plan koji ce opisati postupke u slucaju pozara ili eksplozije mora biti spreman i svi clanovi posade moraju biti upoznati sa njime (ERP, emergency response plan) 7.2 Organizaciona struktura 7.2.1 – planiranje i implementacija postupaka (procedure) u slucaju nuzde ili opasnosti zahtijeva dobru organizacionu strukturu za slucaj opasnosti 7.2.1 – osnovna strukturalna organizacija za slucaj nuzde trebala bi se sastojati od 4 elementa:

- komandni centar u slucaju nuzde, sa alternativnim centrom (mjestom) ako je normalni komandni centar van upotrebe zbog bilo kojeg razloga

- «emergency party», odnosno ekipe za slucaj nuzde, takoder sa alternativnim zbornim mjestom - «back-up emergency party», (support party ili pomocna ekipa za slucaj nuzde) , takoder sa alternativnim

zbornim mjestom - ekipa strojara ili tehnicka ekipa

(Pokazati jednu takvu «Muster List», najbolje od VELA-e) 7.2.3 – Treba postaviti nekog «starijeg» casnika (senior officer, Zapovijednik, Prvi casnik Palube ili Stroja, Upravitelj Stroja) koji ce biti glavnokomadujuci tokom nuzde. Njegov zamjenik bi trebao biti takoder neki od «starijih» casnika. 7.2.4; 7.2.5; 7.2.6; 7.2.7 (Pokazati i objasniti na primjeru jednu takvu «Muster List», najbolje od VELA-e) 7.2.8 – sve osobe na brodu moraju znati svoje zborno mjesto, mjesto i doznosti u brodskoj oranizaciji u slucaju kada je nuzda 7.2.9 – potrebno je stalno vrsiti sto je moguce realisticnije vjezbe za sve vrste opasnosti koje bi mogle nastati na brodu. Ucestalost i vrsta vjezbi je data u SOLAS-u, Flag State i Kompanijinim propisima. (Mozda bi dibro bilo pookazati VELA-in ili neki drugi safety Training Program) 7.3 Alarmi 7.3.1 – pozarni ili alarm opce opasnosti se daju u slucaju:

- pozara - sudara brodova - nasukanja, udara - kada netko padne u more (MoB, man overboard) - kada pukne cjevovod - izljev tereta ili vece zagadenje (vise od 5galona) ili ispust para tereta - svaka druga opasna situacija koja zahtjeva postupke za slucaj nuzde

7.3.2 – druge vrste alarma (ovisno o brodu, kompaniji) mogu biti date u slucaju:

- visoke koncentracije toksicnih ili zapaljivih para - nenormalnih stanja u tankovima ili sustavima tereta (visoki tlak, itd...) - nenormalnih uvjeta u pomocnim sustavima tereta (poremecaj rada sustava inertnog plina) - greska u radu sustava tereta ili pomocnih sustava - defekt u strojarnici - aktiviranje ispusta CO2 u pumproom ili strojarnicu - visoki postotak kisika u inertnom plinu - visoka koncentracija ulja u vodama koje se iskrcavaju u more (u za to dozvoljenim podrucjima)

7.3.3 – brodski raspored uzbune (muster list) specificira i daje nuzne upute, instrukcije o vrsti alarma 7.3.4 – sve osobe na brodu moraju biti u stanju raspoznati razlicite vrste alarma. Danas su vecinom dvije vrste: opca (pozar i sve druge vrste), te napustanje broda. 7.3.5 – svi clanovi posade moraju dobro poznavati plan za slucaj nuzde i moraju postupati u skladu sa uputama ovisno o vrsti alarma 7.3.6 – bilo koja osoba koja vidi ili otkrije neku opasnost mora aktivirati alarm i proslijediti relevantnu informaciju o tome (zapovjednom mjestu) sto je brze moguce

32

7.4 Postupci u opasnosti 7.4.1 – brodski plan uzbune (muster list) i instrukcije u slucaju nuzde koje on sadrzi, tocno specificiraju postupke svakog clana posade i casnika u slucaju nuzde 7.4.2 – sve osobe moraju biti upoznate sa instrukcijama, te postupati po njima u slucaju aktiviranja alarma 7.4.3 – brodski plan sigurnosne opreme i opreme za protupozarnu zastitu (fire and safety plans) specificiraju detalje i lokaciju sve opreme koja je namijenjena upotrebi za slucaj nuzde 7.4.4 – sve osobe moraju znati gdje je ta oprema smjestena i nacin na koji se koristi 7.4.5 – vrlo je vazno da je svo osoblje pravilno uvjezbano za slucaj nuzde 7.4.6 - sva oprema i uredaji koji mogu biti potrebni u vrijeme bilo koje opasnosti mora biti stalno odrzavana u ispravnom stanju i biti spremna za koristenje u svakom trenutku. 7.4.7 – osnovni postupci u nuzdi koji se poduzimaju za slucaj:

- pozara: • (pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

- sudara: • (pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

- nasukanja: • (pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

- pucanja cijevi tereta, izljeva tereta • (pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

- unesrecene ososbe: • (pokazati primjer iz nekog ERP-a, moze od VELA-e)

7.4.8 – korektne, tocne procedure (postupke) koje treba provoditi kada su u pitanju nesrece u koje su ukljucene opasne kemikalije dati su u ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS) 7.5 Tretman prve pomoci 7.5.1 – prva pomoc kod ozljeda izazvanih kontaktom sa opasnim kemikalijama opisana je u ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS) 7.5.2 – sve osobe moraju biti upoznate s pruzanjem prve pomoci opisanoj u ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS) za terete koji se prevoze 7.5.3 – treba traziti medicinsku pomoc u slucaju nesrece 7.5.4 – tusevi za slucaj nuzde moraju biti upotrebljeni odmah nakon kontakta tereta s ocima ili kozom 7.5.5 – korektan tretman za vecinu tereta je ispiranje s vodom u trajanju od najmanje 15 minuta i skidanje odjece koja je kontaktirala s teretom 7.5.6 – osobu koja ima simptome izlozenosti parama vecine tereta treba

- maknuti unesrecenog na svjezi zrak - dati umjetno disanje ako je prirodno disanje stalo ili je slabo, neregularno

7.5.7 – u slucaju smrzotina onda treba tu osobu ili dijelove tijela koji su promrzli uroniti u vrlo mlaku kupku, nikako toplu 7.5.8 – antidoti ili protuotrovi za neke terete koji se prevoze, nalaze se na brodu 7.5.9 – svi clanovi posade moraju biti uvjezbani u tehnici ozivljavanja (masaza srca, umjetno disanje) i tehnikama prve pomoci

8. Uredaji za teret 8.1 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz nafte 8.1.1 – (prema mogucnosti, bilo bi pozeljno ovaj dio odraditi na brodu) 8.1.2 – (nadopuna vjezbi na brodu) Tankovi i oprema za prijevoz ulja (nafte) i rukovanje: Smjestaj tankova: 8.1.3 – Slika: Figure 1.7 (IMO, str. 107).

33

- tankovi tereta:

• vecina danasnjih tankera ima nadgrade i strojarnicu na krmi. • tankovi tereta su smjesteni na ostalom dijelu broda prema pramcu. Moze ih biti izmedu 10 pa sve do

40. • Najvise do 4 segregacije tereta, dva ili jedan ventil segregacije • Stariji brodovi nemaju dvodna, osim novih sa dvostrukom oplatom • Centralni tankovi tereta su u sredini, mogu biti u paru • Bocno su smjesteni tzv. «wing» tankovi • Bocni tankovi smjesteni blizu nadgrada broda, najmanji su tankovi tereta ali i «slop» tankovi (za

zauljene vode) • Novi brodovi sa dvostrukom oplatom bocne tankove koriste za balast

- pump-rooms (pumpna stanica): • samo jedna, rijetko vise • smjestena je izmedu tankova tereta i strojarnice broda • pumpe tereta i balasta su smjestene u pumpnoj stanici

- tankovi segregiranog, odvojenog balasta: • obicno su: proveni pik, krmeni pik, bocni tankovi su dva do tri para, naizmjenice sa tankovima tereta • brodovi sa dvostrukom oplatom bocne tankove i dvodno koriste za balast

- koferdami: • prazni prostori oko dijelova strojarnice, pumpne stanice, kormila ili lancanika • vecinom su mali i ne koriste se za nista osim mozda prolaz el. Kablova i slicno

- peak tanks, pikovi: • pramcani i krmeni pikovi, koriste se za balast

- deep tanks (duboki tankovi, dvodna): • sluze za smjestaj goriva, obicno su jedino po krmi broda

Cjevovodi:

348.1.4 –

35

- unutarnji cjevovodi u tankovima i pumpmnim stanicama: • cjevovod u tankovima tereta ide po dnu tanka • glavni cjevovod tereta sluzi za ukrcaj i iskrcaj tereta, velikog promjera (do 800mm dia.) • ovisno o broju pumpi (3 do 4) toliko ima i cjevovodnih linija koje iz pumpruma idu u tankove, ali svaka

grupa ne ide u sve tankove nego samo grupu koja se moze odvojiti sa dva ventila • u pumpnoj stanici je cjevovod koji sluzi za iskrcaj tereta • poseban cjevovod vodi iz pumpne stanice kroz tankove i na palubu ili recirkulaciju u slop tankove,

manjeg je promjera (300 do 450mm dia.) sluzi za posusivanje tankova (stripping) • za ukrcaj sluzi cjevovod koji vodi iz manifolda direktno u najblizi centralni tank (drop line), gdje se

spaja na cjevovod i razvod po tankovima • cjevovodi imaju tzv. "by-passe» u tankovima, pumpnoj stanici i na palubi kako bi se mogle koristiti sve

linije kada se krca jedan teret ili oni gdje je dozvoljen «pipeline mixture» • cjevovod balasta prolazi kroz tankove tereta ili samo kroz bocne balastne tankove ako se prostiru

cijelom duzinom broda, ovisnoi o gradnji • cjevovodi balasta i tereta imaju tzv. «sea chest ili kingstone» prikljucke na usis mora, a sito tako i

iskrcaja u more (overboard) - vanjski cjevovodi na palubi:

• osim «servisnih» cjevovoda hidraulike, grijanja tankova, pozara, pjene, inertnog plina, komprimiranog zraka ima i cjevovode tereta, tzv. MARPOL line, goriva, moze iskrcaja zauljenih voda i balasta

• cjevovodi tereta vode obicno do sredine broda gdje se odvajaju na lijevi i desni prikljucak (manifolde) kojih ima 3 do 4 ovisno o brodu

• cjevovodi tereta imaju zajednicki by-pass (crossover) tako da u slucaju potrebe mogu biti povezani medusobno

- by-pass, crossover: • sluze za medusobno odvajanje ili povezivanje raznih grupa cjevovoda tereta • cjevovod balasta i tereta mora biti fizicki odvojen • cjevovod moze imati dva ventila za odvajanje ili manji dio koji se po potrebi moze skinuti ili namontirati

(spool piece) - ring-main systems (sustav kruga cjevovoda):

• u tankovima tereta i pumpnoj stanici zavrseci cjevovoda (u tanku), te prije usisa pumpi i nakon njig su povezani by-pasima tako da po potrebi svaka pumpa moze koristiti bilo koji cjevovod za usis i iskrcaj

- valves, ventili: • na malim brododvima ventili su ili kuglastog (ball) ili zapornog (gate) tipa • na velikim brodovima ventili su tzv. leptir tipa (butterfly) jer su tako najmanjih dimenzija

Slika 13.

36

Vrste pumpi: 8.1.5 - operacione karakteristike nekih vrsta pumpi:

• reciprocating positive displacement pumps – pumpe manjih kapaciteta, pogonjene na paru ili na el.pogon, imaju pogon preko klipnih cilindara, teret usisavaju takoder preko klipnih cilindara (slicno kao motori automibila) Slika: Figure 8.1 (IMO, str. 130)

• rotary positive displacement «screw» and screw type pumps – pogon je obicno mehanicki preko rotacionih osovina koji vrte vijke u tijelu pumpe, manjih su kapaciteta Slika: Figure 8.2 (IMO, str. 130)

• roto-dinamic (centrifugal) pumps – malih dimenzija, velikog kapaciteta, pumpa u kucistu ima rotacione impelere koji velikom brzinom vrtnje usisavaju teret i izbacuju ga van, mogu biti jedno ili vise stupnjevaste, pogon vecinom preko parne turbine koja je smjestena u strojarnici broda, osovina vodi na pumpu Slika: Figure 8.3, 8.4 (IMO, str. 131)

• eductors – ejektori, rade na principu «venturijeve» cijevi, tj. pogonska tekucina se dovodi u tijelo

ejektora pod velikim tlakom, na izlaznom dijelu ujektora je veci otvor pad zbog naglog ubrzanja tekucine stvara podtlak u dodatnoj usisnoj strani ejektora kuda usisava teret

Karakteristike pumpi: 8.1.6 – Slike: Figure 8.5, 8.6 (IMO, str. 132)

- slijedece vrste pumpi su pogodne za ispumpavanje medija kao npr: • reciprocating positive displacement pumps – malih kapaciteta, postizu veliki tlak, neujednacen protok

tekucine koji ovisi o «stroke» odnosno hodu klipova, vrlo dobre za zavrsno posusivanje tanka ili cjevovoda, povecanje kapaciteta jako povecava dimenzije i tezinu pumpe

• rotary positive displacement «screw» and screw type pumps – takoder manjih kapaciteta, vrlo dobre za viskozne terete, nesto su manjih dimenzija od klipnih pumpi

• roto-dinamic (centrifugal) pumps – malih dimenzija u odnosu na kapacitet, vrlo dobre za velike tankere (za «bulk» iskrcajne rate), postizu velike iskrcajne rate (do 8000cub.mtr/hr), osjetljive na pad nivoa usisa u tanku, nisu dobre za posusivanje tanka jedino u kombinaciji sa AUS/Vacuum sustavom, iskrcajni ventil pumpe mora biti zatvoren kada se pumpa starta i zaustavlja, treba paziti da je uvijek «puna» tj. da ne ostane bez tekucine jer onda stvara vakum oko impelera, dolazi i do kavitacije.

37

• eductors, ejectori – malih dimenzija, vrlo jednostavni, odlicni za posusivanje tankova, lose je sto moraju imati stalan protok pogonskog medija pa za zavrsno posusivanje cjevovoda treba koristiti neku drugu pumpu, najcesce klipnu.

Draining & striping (cijedenje i posusivanje): 8.1.7 – tankovi, cjevovodi i pumpe se uvijek na kraju iskcaja tereta moraju dobro ocijediti i posusiti kako bi se sto vise tereta iskrcalo, a sto manje ostalo na brodu (komercijalni razlog), drugi je taj da ako je manje ostataka tereta to ce eventualno ciscenje i priprema za drugu vrstu tereta biti laksi. Pumpe koje su pogodne za posusivanje tankova i cjevovoda su:

- reciprocating positive displacement pumps – klipne, stapne su dobre za zavrsno posusivanje tanka ili cjevovoda (dobar vacuum), ali zbog malog kapaciteta nisu pogodne za posusivanje svih tankova (gubitak vremena), koriste se na velikim tankerima

- rotary positive displacement «screw» and screw type pumps – dobre za viskozne terete, naprave vacuum ali nisu za tankere za sirovu naftu jer u njoj uvijek ima sedimenata koji «trose» vijke pumpe i onda ona gubi na kapacitetu odnosno na vakumu

- roto-dinamic (centrifugal) pumps – u kombinaciji sa ejektorima ili sa AUS/vacuum/Self priming sustavom pokazale su se kao najzadovoljavajuce, iako su vrlo osjetljive na gubitak protoka tekucine jer ako dode do usisa atmosfere tanka onda se stvara vakum oko osovine pa onda pumpa «ne vuce», za to izbjegnuti mora imati kao nadopunu vakum pumpu koja izvlaci «zrak» iz pumpe, pritvara iskrcajni ventil, stvara mali nadtlak pa odrzava protok tekucine kroz pumpu. Nisu dobre za stvaranje vakuma. Treba paziti na kavitaciju jer ona unistava impeler pumpe.

- ejektori – vrlo dobri za posusivanje, stvaraju dobar usisni vakum, moraju imati pogonski medij Mjerenje nivoa tekucine tanka: 8.1.8 – nivo tekucine (level) u tankovima tereta (balasta ili goriva) determinira se na dva nacina:

• sondiranjem – mjerenjem visine tekucine od dna tanka pa do povrsine • ullage – mjerenje slobodnog prostora u tanku izmedu povrsine tekucine i vrha tanka

- bilo koji od ova dva nacina koristi neke od slijedecih uredaja, nacina: • flexible steel or alloy tapes – trake od metala ili plasticnih masa koje na dnu imaju visak, sluze vecinom

za sondiranje tankova (moze i za ullaging npr. tankova goriva) • float indicators (plovci) –

38

• Slika: Figure 8.7 (IMO, str. 133)

• plovci koji plivaju na povrsini tekucine, automatski se namotavaju ili odmotavaju trake na kojima vise

(poznat tip je: «Whessoe») ovisno o ukrcaju ili iskrcaju tekucine, imaju lokalno ocitavanje (na tanku) te daljinsko u Cargo Control room-u. Sve manje se koriste na brodovima.

• pneumatic gauges (pneumatski mjeraci) – • Slike: Figure 8.8, 8.9 (IMO, str. 134) ili «Level Datic od SF Control

39

• – rade na principu konstantnog protoka zraka, kalibrirano za tekucinu za koju se koristi, kako se tank

puni tako stvara veci otpor zraku u cjevcici, raste tlak, pokazuje puniji tank i obratno kada se iskrcava. Manje se koriste za teret, cesce za ocitavanje gaza broda.

• hydraulic gauges (hidraulicni mjeraci) – rade na slicnom principu kao i pmeumatski mjeraci • electrical capacitance gauges • sonic gauges –rade na principu ultrazvuka. Malo se koriste. (pronaci tocnu definiciju) • radar gauges (tank radari) – • Slika: Figure 8.10 (IMO, str. 135)

• - najpoznatiji je onaj tvrtke «SAAB» TankRadar, vrlo je tocan i pouzdan. Radi na principu radarskog

signala koji se reflektira od povrsine tekucine, mogu imati dodatne sensore (funkcije) za mjerenje tlaka i temperature tekucine

• multi-function unit (vise funkcijski uredaj) – • Sliku: Figure 8.11 (IMO, str. 135)

40

• – prenosni uredaji UTI (ullage/interface/temperature), najpoznatiji od tvrtki: MMC (UK) ili TankSystems

(Svicarska). To su trake koje na glavi imaju sensore koji reagiraju zvucnim signalom na dodir sa tekucinom hidrocarbona, drugacijim zvukom kada dodu u dodir sa vodom, te imaju i sensor za ocitavanje temperature medija u kojem se nalaze. Sluze za tzv. «closed ullaging».

Grijanje tankova: 8.1.9 – ovisno o teretu koji sevozi zahtjeva se da ima viskozitet u odredenom rasponu, tj. mora imati dovoljnu temperaturu da bude tekuce, ali opet ne preveliku da neke lakse frakcije tereta ne bi isparavale pa bi onda teret gubio na kvaliteti (vrijednosti). Zato treba tocno slijediti uputstva za kontroliranje temperature ulja koje se prevozi.

- za grijanje tereta koristi se jedan od slijedecih nacina: • vodena para koja cirkulira spiralama (coils) smjestenim na dnu ili bokovima tankova ili neka druga

vrsta (oblik) povrsine kroz koju cirkulira para i predaje toplinu nafti koja se prevozi (npr. grijac (heater) kroz koji cirkulira teret)

• Slike: Figure 8.12, 8.13 (IMO, str. 136, 137)

41

42

• moneralno (termalno ) ulje koje cirkulira kroz spirale ili grijac (izmjenjivac topline, heater) a koristi se vecinom za teske (heavy, jako viskozne) petrolejske terete

- ako postoji propustanja (leakage) sustava ili u spiralama (heating coils) ili u izmjenjivacu topline onda moze

doci do zagadivanja sustava grijanja teretom ili zagadivanja tereta (kontaminacija) vodom ili uljem za grijanje - postoji opasnost kada se griju teski tereti (npr. bitumen) ako slucajno ima vode u njima - grijace spirale koje su napravljene od zeljeza su vrlo podlozne korozivnom djelovanju tereta sirove nafte - treba paziti da se tereti ne pregrijavaju jer se onda povecava isparavanje laksih (volatilnijih) komponenti tereta

(gubi na kvaliteti, vrijednosti) 8.2 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz kemikalija 8.2.1 – (prema mogucnosti, bilo bi pozeljno ovaj dio odraditi na brodu) 8.2.2 – (nadopuna vjezbi na brodu) Tankeri za kemikalije: 8.2.3 - dizajn odnosno generalna koncepcija tankera za prijevoz kemikalija je bazirana na dizjnu konvencionalnog (klasicnog) tankera

- tanker namijenjen prijevozu kemikalija moze pripadati jednoj od slijedecih grupa: • chemical tanker (kemijski tanker) • parcel tanker (tanker za prijevoz manijh parcela) • product tanker (za prijevoz produkata) • kombinacija prije navedenih

- kemijski tanker je tanker koji je primarno konstruiran za transport opasnih kemikalija prema popisu (identifikaciji) IMO Chemical Codes

- produkt tanker je tanker koji je primarno konstruiran za transport petrolejskih produkata, kao npr naphta, condensate, gasoline, gasoil, white spirit, fuel oil, lubrikanti (maziva, ulja)

- tanker za prijevoz kemikalija moze prevoziti opasne kemikalije i sve terete produkata, dok produkt tanker moze prevoziti produkte i kemikalije koje u IMO Chemical Codes nisu deklarirane kao opasne

- parcel tanker je tanker za prijevoz kemikalija, ali koji ima veliki broj individualnih (nezavisnih) tankova tereta, te mu oni omogucuju da prevozi veliki broj malih parcela (vise vrsta) tereta tokom svakog putovanja

- produkt tanker ima manji broj i vece (volumenski) tankove od tankera za prijevoz kemikalija ili parcel tankera, a takoder ima i manje sofisticirane materijale i premaze tankova

8.2.4 - Slika: Figure 8.14 (IMO, str. 138) – sekcija tankova kemijskog tankera moze biti podijeljena u tankove tereta, slop tankove, balastne tankove i koferdame

Generalni plan broda: 8.2.5 – zona tankova tereta (cargo tank area) je dio broda koji koji sadrzi tankove tereta, slop tankove i pumpne stanice, te ukljucuje koferdame, prazne prostore (void spaces) i palubne prostore koji su im susjedni ili prostori iznad njih

- tankovi tereta i slopovi su odvojeni od ostalih dijelova broda - odvajanje (segregation) je postignuto pomocu koferdama, void spaces, pumpnih stanica tereta, drugih

pumpnih stanica (npr. balasta ili goriva), praznih tankova ili tankova goriva - zone opasne za plin (gas dangerous zones) i zone su prostori i zone (podrucja) u sklopu zone tereta koja

mogu sadrzavati pare tereta i nisu opremljena nekim odobrenim nacinom (approved arrangement) koji bi osigurao da im je atmosfera stalno odrzavana sigurna, identificirano je na nacrtima kao prostor nesiguran od plina

- prostor siguran od plina (gas safe space) je onaj prostor koji nije plin opasan prostor (zona), i identificirano je na nacrtima kao prostor siguran od plina

- Cargo Control Room (kontrolna prostorija tereta) je uobicajeno smjestena iza zone tereta (po krmi) - sustavi rukovanja teretom, sa nekim iznimkama, su kompletno odvojeni od prostorija nadgrada broda, prostora

strojarnice ili drugih plin-sigurnih zona - u slucajevima kada su sustavi rukovanja teretom smjesteni van zona tereta, onda su poduzete konstrukcijske i

operacione mjere predostroznosti kako bi se izbjeglo da pare tereta dospiju u zone deklarirane kao sigurnima od plina

- konstrukcija sustava ventilacije tankova tereta mora smanjiti rizik da pare tereta dospiju u zone sigurne od plina (razni P/V, vapour return line)

- usisni otvori ventilacije nadgrada i strojarnice su smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za udaljenoscu od ventilacijskih otvora (ispuha) zona opasnih plinova

- ulazi u nadgrade i strojarnicu su konstruirani/smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za udaljenoscu od prednje nosive pregrade nadgrada broda (bulkhead)

- tankeri za prijevoz kemikalija mogu imati pumpne stanice tereta locirane (smjestene) na glavnoj palubi ili ispod nje, a ponekad kombinaciju jednog i drugog

- u pumpnim stanicama tereta su smjestene pumpe tereta i njihovi pripadajuci teretni cijevovodi - pumpne stanice moraju imati stalno instaliranu opremu za izvlacenje povredenih osoba iz njih, pomocu tzv.

«rescue line» ili spasilackog konopa - mehanicka ventilacija pumpne stanice mora imati dovoljan kapacitet da osigura konstantan protok zraka kroz

nju - prostori u koje se normalno ne ulazi (kofedami, dvodna , tuneli sa cjevovodima), moraju imati mogucnost

ventiliranja da se osigura sigurna okolina kada je to potrebno zbog ulaska

43

- ulazi u prostore u zoni tereta moraju biti dovoljno veliki da omoguce osobi koja je opremljena SCBA (aparat sa komprimiranim zrakom) i zastitnu odjecu da side ili se popne uz bilo koje stepenice (ladder) bez otpora (zapinjanja), te da omoguci podizanje (izvlacenje) povredene osobe sa dna prostora

- odvajanje (segregacija i separacija) tereta je od fundamentalne vaznosti na tankerima za priejvoz kemikalija Mogucnost prezivljavanja i lokacija tankova 8.2.6 – Bulk Chemical Code (BCC) dijeli tankere za prijevoz kemikalija u 3 vrste brodova: «Tip 1», «Tip 2» i «Tip 3», koji su odraz rangiranja opasnosti tereta koji se prevoze

- «Tip 1» brod je tanker kemikalac namijenjen transportu produkata za koje se smatra da predstavljaju najvece ukupne opasnosti, a «Tip 2» i «Tip 3» su za produkte koji su progresivno mane opasnosti

- Slika: Figure 8.15 (IMO, str. 139)

- Objasniti slike:

• «Tip 1» konfiguracija (smjestaj) tanka tereta mora biti: po sirini B/5 tj. udaljen za 1/5 sirine broda od vanjske oplate broda, dok je po visini za B/15 tj. udaljen za 1/15 sirine broda od vanjske oplate dna broda

• «Tip 2» konfiguracija (smjestaj) tanka tereta mora biti: po sirini 760mm udaljen od vanjske oplate broda, dok je po visini za B/15 tj. udaljen za 1/15 sirine broda od vanjske oplate dna broda

• «Tip 3» ne zahtijeva nikakvo udaljenje od vanjske oplate broda ni po sirini ni po visini - «Tip 1» brod je namijenjen visoko opasnim teretima kao sto su : dodecylphenol i fosfor - najcesce prevozeni tereti kemikalija zahtijavaju «Tip 2» ili «Tip 3» brodove - pozadina za IMO-vo grupiranje brodova je njihova (brodska) sposobnost da prezive tj. izdrze ostecenja

prouzrokovana sudarom, nasukanjem ili kombinacijom i jednog i drugog s obzirom na lokaciju (smjestaj) tanka tereta u relaciji sa ostecenjem. Pojednostavljeno, sto je tank tereta udaljeniji od vanjske olpate broda to je manja mogucnost da ce biti ostecen iu slucaju nasukanja ili sudara broda.

- Termin «ukupna opasnost» (overall hazard) ukljucuje i opasnost po sigurnost i opasnost zagadenja Oprema i instrumenti tereta: Tanovi, cjevovodi i fleksibilne cijevi 8.2.7 – tankovi u zoni tereta se dijele na: tankove tereta, slop tankove i tankove balasta

44

8.2.8 - Slike: Figure 8.16, 8.17 (IMO, str. 140, 141) – smjestaj tankova na tankeru kemikalcu

8.2.9 – neki tankeri za prijevoz kemikalija imaju male dodatne tankove tereta koji su smjesteni na palubi

- slop tankovi su namijenjeni ili koristeni za prihvat ostataka tereta ili za skupljanje tekucine prilikom pranja tankova

- tankovi tereta takoder mogu biti koristeni kao slop tankovi i obratno - segregirani (odvojeni) tankovi balasta su oni tankovi koji su namijenjeni samo balastu - segregirani tankovi balasta su opremljeni s nezavisnim sustavom pumpi/cjevovoda kako bi se izbjegla

kontaminacija balasta teretom ili obratno - neki od tankova tereta se takoder mogu koristiti za balast - neki od najcesce koristenih zajednickih cjevovoda tereta u tankovima tereta su (ovisno o brodu i teretu,

odnosno «Tip-u»: • iskrcajna (discharge) linija • cjevovod za ventilaciju teretnih tankova • «drop» line tj. cjevoivod za ukrcaj koji iz manifolda vodi direktno u tankove zaobilazeci pumpne stanice

- glavna namjena iskrcajne linije je vodenje tereta prema manifoldu pomocu pumpe tereta - «drop» linija se koristi za ukrcaj tereta (zaobilazi pumpu) - glavna namjena linije ventilacije tanka je vodenje para tereta ili inertnog plina iz tanka tereta do ventilacionog

tornja (mast riser ponegdje) - Slike: Figure 8.19, 8.20 (IMO, str. 143, 144)

45

- protok para tereta moze biti reguliran pomocu pressure/vacuum (P/V) ventila smjestenog na ventilacionoj liniji - ventilacioni ispusi (vent outlets) su napravljeni tako da onemoguce ulazak vode u tankove tereta, s tim da

istovremeno usmjeravaju pare tereta koje se (izbacuju van) vertikalno prema gore (jet) - ventilacioni ispusi moraju imati ili gustu mrezicu (mesh screen, flame arrester) ako se pare tereta ne izbacuju

kao mlaz (jet) ili su tako oblikovani da pare tereta ibacuju pod jakim mlazom visoko iznad palube broda (hi-jet)

46

- postoji vise vrsta ventila koje se koriste na tankerima kemikalcima - tankeri kemikalci imaju i flexibilne (savitljive) cijevi za teret (flexible cargo hoses) - te flexible cargo hoses su moguci slabiji dio sustava za rukovanje teretom, te prema tome nestrucno rukovanje

flexible cargo hose-om moze povecati opasnost od pozara, opasnot po zdravlje ili zagadenja 8.2.10 - Slike: Figure 8.18, 8.23, 8.24 (IMO, str. 142, 146, 147) – jednostavne scheme sustava iskrcaja tereta

47

8.2.11 - Slike: Figure 8.21, 8.22 (IMO, str. 145) – scheme sustava ukrcaja tereta

48

8.2.12 - Slika: Figure 8.25 (IMO, str. 148) – nacin rukovanja sa flexible cargo hose, vidi se sve dobro iz slike.

49

Konstrukcijski materijali i premazi: 8.2.13 – ponavljanje iz sekcije 4.2.37 pa do 4.2.48, a to je:

– svi materijali koji se koriste za konstrukciju, izradu tankova i pripadajucih cijevovoda, ventila i pumpi, moraju biti otporni na terete koji ce se prevoziti, te temperature kojima ce biti izlozeni. Na svakom brodu mora postojati knjiga, lista tereta koje se mogu prevoziti u pojedinim tankovima.

– Slika: Figure 8.26 (IMO, str. 149)

– «mild steel», meki celik je najcesce koristeni materijal za konstrukciju tankera za prijevoz kemikalija - «mild steel» je otporan na vecinu kemikalija, ali ga njegova podloznost hrdanju cini neprikladnim teretima

kemikalija - hrda otezava ciscenje tanka i moze ostetiti (pokvariti, kontaminirati) teret – da bi izbjegli kontaminaciju tereta, te da bi dobili glatku (smooth) povrsinu strukture tanka, «mild steel» tankovi

na tankerima za prijevoz kemikalija se uvijek iznutra premazuju zastitnom bojom koja je otporna grupi kemikalija

– danas ne postoji premaz tanka koji je otporan na sve vrste kemikalija koje se prevoze na kemikal tankerima, te je zbog toga uvijek potrebno slijediti listu prikladnih kemikalija (coating resistance list), to jest listu kemikalija na koje je odredeni premaz otporan, kada treba ukrcati neki teret.

– Sliku: Figure 8.27 (IMO, str. 150)

50

– vecina tankera kemikalaca ima podijeljene sekcije tankova tereta na grupe tankova sa premazom i grupe koje su od nehrdajuceg celika (stainless steel)

– stainless steel moze biti «clad» (nanos) ili «solid» – «clad steel» se sastoji od konstrukcije izradene od «mild steel»-a limova na koje je nanesen tanki lim debljine

otprilike 2mm – nehrdajuci celik (stainless steel) je otporan skoro na sve kemikalije - «stainless steel» nece biti stalno «stainless» ili otporan na hrdu ako se ne odrazva pravilno – upute proizvodaca «stainless steel» limova ili instrukcije brodovlasnika koje se odnose na odrzavanje

«stainless steel» tankova i cjevovoda moraju se u potpunosti slijediti od strane posade broda. Pumpe (sisaljke i eductori (ejektori): 8.2.14 – glavne pumpe tereta koje se nalaze na kemijskim tankerima su vecinom centrifugalnog tipa

- centrifugalne pumpe mogu biti uronjene (deepwell, najpoznatije su «FRAMO»)) koje se nalaze u tankovima tereta ili se nalaze u pumpnoj stanici

Slike: Figure 8.28, 8.29, 8.30 (IMO, str. 151, 152, 153)

51

- vijcane (screw) i klipne (piston) se takoder koriste kod nekih sustava iskrcaja tereta Slike: Figure 8.2, 8.1 (IMO, str. 130)

52

- sustavi za ispumpavanje tereta na kemijskim tankerima su konstruirani tako da minimaliziraju ostatke tereta

nakon iskrcaja - kao dodatak glavnim iskrcajnim pumpama, postoje i alternativni nacini iskrcaja tereta - ti alternativni nacini mogu biti npr. prenosne pumpe ili ejektori

8.2.15 - Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) – schema sustava iskrcaja tereta pomocu uronjene pumpe

Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) – schema sustava iskrcaja tereta pomocu pumpe smjestene u pumpnoj stanici

53

- Centrifugalnom pumpom treba pazljivo rukovati. Pumpa se starta i zaustavlja sa zatvorenim iskrcajnim

ventilom. Treba paziti da pumpa ne radi bez tekucine (na suho). Pumpa se pokrece na minimalnom broju okretaja, a isto tako i zaustavlja.

Sustavi za grijanje tereta: 8.2.16 – neke vrste tereta treba grijati brodskim sustavima za grijanje

- glavni razlozi za grijanje tereta su: • da se izbjegne stvrdnjavanje tereta • da se viskozitet zadrzi ispod odredenog nivoa tokom iskrcaja tereta

- mediji za grijanje mogu biti vodena para (steam), voda ili termalna ulja - postoje instalirane mjere za prevenciju ulaska tereta u kotlove ili strojarnicu ako postoji propustanja na grijacim

serpentinama (spiralama, coils) 8.2.17 - Slike: Figure 8.12, 8.13 (IMO, str. 136, 137) – jednostavna schema sustava grijanja tereta pomocu spirala (heating coils) koje su ugradene u untrasnjost tanka

54

– grijani medij (para, voda ili termalno ulje) cirkulira kroz spirale, predaje toplinu stijenkama spirala koje ju onda predaju teretu u koje su spirale uronjene, zagrijani teret se dize, hladni pada dolje, zagrijava, itd..

- Slika: Figure 8.31 (IMO, str. 154) – jednostavna schema sustava grijanja tereta pomocu izmjenjivaca topline (heat exchangera) smjestenog van tanka

- – kroz spirale u izmjenjivacu topline cirkulira medij za zagrijavnje, voda ili termalno ulje), teret cirkulira kroz

izmjenjivac, preuzima toplinu od spirala u izmjenjivacu topline, vraca se nazad u tank, itd. Bitno je da pumpa tereta stalno radi na malim okretajima i recirkulira teret.

Sustav pranja tankova i zadrzavanja vode pranja u slop tankovima: 8.2.18 – mjesavina vode i ostataka tereta nakon pranja tanka zove se «slops» (zauljena voda)

- tankove koji sadrze ovakvu vrstu mjesavine nazivamo «slop tanks»

55

- slop tankovi trebaju biti smjesteni unutar zone tankova, posto sadrzavaju ostatke tereta - «slops» mjesavina moze biti spremljena ili u slop tankove ili u tankove tereta - vazno je paziti na to da se «slops» od razlicitih vrsta tereta ne mijesaju ako nisu kompatibilni

8.2.19 - Slika: Figure 8.32, 8.33 (IMO, str. 155) – jednostavna schema sustava za pranje tankova i zadrzavanje slopa

– nakon pranja tanka, zauljena voda (slops) se pumpa u slop tank, gdje se moze zadrzati ili ako je to prikladno ispumpati na kraj, maonu ili u more (ako to MARPOL dopusta) Sustav inertnog plina: 8.2.20 – «inertni plin» (inert gas) je plin ili mjesavina plinova koja sadrzi nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje ugljikovodika 8.2.21 – inertni plin se koristi u tankovima tereta da:

• zastiti teret od polimerizacije (pojava kada se molekule neke materije spajaju zajedno u vece sustave molekula koje sadrze od dvije pa do nekoliko tisuca molekula, tada se nova materija naziva polimer. Zbog toga neka ,materija moze promjeniti svoje agregatno stanje iz tekucine u zelatinastu masu ili kruto tijelo. Prilikom polimerizacije moze doci do jakog zagrijavanja. Do polimerizacije moze doci spontano, vanjskog zagrijavanja mase, ili ako je u masi neki katalizator ili necistoca. Polimerizacija moze u nekim slucajevima biti vrlo opasna), zastiti teret od oksidacije ili vlage (humidity)

• da zamijeni zrak i time sprijeci mogucnost eksplozije - inertni plin koji je proizveden u generatoru inertnog plina koji kao sredstvo za izgaranje koristi ulje (gasoil) se

sastoji od: • priblizno 0.5% kisika • priblizno 84% nitrogena (dusika) • priblizno 15% carbon dioxide (ugljicnog dioksida) • priblizno 0.5% carbon monoxide (ugljicnog monoksida), raznih oksida nitrogena i sumpornog dioksida

- nitrogen: • na brod se dostavlja u komprimiranim bocama ili u formi tekucine (objasniti ukratko proces) • moze se proizvesti na brodu procesom destiliranja tekuceg zraka (objasniti ukratko proces) • moze se proizvesti na brodu izdvajanjem iz zraka (objasniti ukratko proces)

56

• moze se proizvesti na brodu izgaranjem amonijaka (objasniti ukratko proces) • moze se proizvesti na brodu odstranjivanjem CO2 (ugljicnog dioksida) iz inertnog plina (objasniti

ukratko proces) - neki terminali opskrbljuju inertni plin ili nitrogen kroz ukrcajni cjevovod te propuhuju (purge) tankove tereta

njime prije ukrcaja produkta 8.2.22 - Slika: Figure 8.34 (IMO, str. 156) – jednostavna schema sustava generatora inertnog plina

– pumpa goriva pumpa gorivo u gorac gdje se mjesa sa komprimiranim zrakom iz kompresora, izgara te se hladi i prociscava u «scrubberu», odakle odlazi u cjevovod inertnog plina, oxygen analyzer mjeri postotak kisika, prolazi kroz «dryer» (susac) i odlazi prema tankovima tereta Instrumenti: 8.2.23 – svi elektricni uredaji koji su instalirani ili koristeni u atmosferi gdje postoje ili mogu postojati zapaljivi plinovi moraju biti certificirani za rad u takvim atmosferama (approved)

- svaki tank tereta mora imati isntaliran uredaj koji ce pokazivati nivo tekucine u njemu - neki tereti zahtijevaju da tankovi tereta imaju uredaje za indikaciju temperature i unaprijed oznacen visoki nivo

tekucine tereta (hi-level alarm) - nivo tekucine u tanku tereta moze biti odreden mjerenjem uredajima otvorenog, zatvorenog ili ogranicenog tipa - Bulk Chemical Code odreduje ogranicenja uredaja za mjerenje nivoa tereta u odnosu na vrste tereta koji se

prevoze - vrsta uredaja za mjerenje koja se moze koristiti ovisi o konstrukciji uredaja, te o kolicini para tereta kojima ce

njegov korisnik biti izlozen - uredaji otvorenog tipa se koriste za mjerenje produkata male ili srednje (moderate) toksicnosti i cije pare imaju

otprilike iste granice zapaljivosti kao i pare petroleja - uredaj ogranicenog tipa se koristi za mjerenje produkata koji su relativno toksicni i volatilni (lako isparavaju), ali

ciji kontakt s kozom nije otrovan - uredaji zatvorenog tipa se koriste za najopasnije terete

8.2.24 - Slika: Figure 8.35 (IMO, str. 157) – jedan otvoreni, ograniceni i zatvoreni uredaj za mjerenje nivoa tekucine u tanku

57

8.3 Generalno o opremi za rukovanje teretom na tankerima za prijevoz ukapljenih plinova 8.3.1 – (prema mogucnosti, bilo bi pozeljno ovaj dio odraditi na brodu) 8.3.2 – (nadopuna vjezbi na brodu) Sustavi za drzanje tereta (tankovi): Nezavisni (independent) tankovi 8.3.3 – nezavisni tankovi su potpuno samonosivi, te nisu dio brodskog trupa i ne doprinose jacanju trupa

- postoje 3 razlicite vrste nezavisnih tankova za tankere plinase: Tipa: A, B, C 8.3.4 – Slika: Figure 8.36 (IMO, str. 158) – samonosivi prizmaticni tank Tip: A

- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Nezavisni tankovi Tip A su prizmaticni i podlozeni, leze na izoliranim nosivim blokovima (insulation bearing blocks), te sa starne imaju anti-roll blokove, a na vrhu blokove protiv «plivanja» (anti-flotation). Tankovi su normalno podijeljeni preko sredine sa vodonepropusnom pregradom (liquid tight bulkhead), koja zajedno sa gornjim supljikavim dijelom smanjuje efekat slobodnih povrsina tekucine, te je samim time povecan i stabilitet broda. Kada je ova vrsta tankova dizajnirana za prijevoz LPG na –50*C, onda je tank konstruiran od sitnozrnastog nisko ugljicnog magnezijskog zeljeza. «Conch» dizajn je razvijen za prijevoz LNG na –163*C. Materijal ovih tankova je ili 9% niklovano zeljezo ili aluminij.

- Slika: Figure 8.37 (IMO, str. 159) – samonosivi sfericni tank Tip: B - Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Tip B tankovi su normalno

sfericni i zavareni su za vertikalni cilindricni plast, koji im je jedina veza s brodskim trupom. Ovaj sustav je u upotrebi za prijevoz LNG-a. Material za konstrukciju ovih tankova je ili ili 9% niklovano zeljezo ili aluminij.

- Sliku: Figure 8.38 (IMO, str. 160) – samonosivi cylindricni tank Tip: C - Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.7 bara. Tip C tankovi su cilindricni

tlacni tankovi polozeni horizontalno na dvije ili vise «kolijevke», temelja. Tank moze biti ugraden na, ispod ili djelomicno ispod palube, te moze biti lociran i poprecno i uzduzno (longitudinally or transferzalno). Zbog sto bolje iskoristivosti volumena trupa broda onda se na pramcani dio broda ugraduju kupolasti tankovi. Ova vrsta tankova se koristi za LPG i LEG terete. Materijal koji se koristi za konstrukciju ovih tankova ako su namijenjeni prevozu etilena je 5% niklovano zeljezo.

58

Tankovi membrane: 8.3.5 – tankovi membrane nisu samonoseci (self-supporting) poput nezavisnih tankova , ali su podrzani (noseni) kroz izolaciju brodskim trupom 8.3.6 - Slika: Figure 8.39 (IMO, str. 161) – konstrukcija, dizajn tanka membrane

59

60

- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Tankovi membrane nisu saminoseci tankovi, oni se sastoje od tankog sloja membrane cija debljina nije veca od 1mm, te su pridrzani (podlozeni, noseni) kroz izolaciju susjednom strukturom trupa broda. Membrana je napravljena tako da je termalna i druga ekspanzija ili kontrakcija kompenzirana, tako da nema dodatnog naprezanja. Membrana tankovi se grade za prijevoz LNG-a. Materijal za konstrukciju je «Invar steel» (36% nikal zeljezo ) ili 9% nikal zeljezo.

Tankovi ploumembrane (semi-membrane): 8.3.7 – tankovi polumembrane nisu samonosivi kada su nakrcani teretom, prazni jesu 8.3.8 -Slika: Figure 8.40 (IMO, str. 161) – konstrukcija, dizajn tanka polu-membrane

- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Tankovi polu-membrane nisu saminoseci tankovi, oni se sastoje od sloja koji je podlozen (pridrzan, nosen) kroz izolaciju susjednom strukturom trupa broda. Zaobljeni dijelovi sloja su namijenjeni za prihvat termalne ekspanzije i kontrakcije, ili drugih slicnih naprezanja. Polu-membranasti dizajn je namijenjen prijevozu LNG-a. Materijal za konstrukciju je 9% nikal zeljezo.

Integralni tankovi: 8.3.9 – integralni tankovi formativno su dio strukture brodskog trupa, te su kao takvi podlozni istim opterecenjima, naprezanjima koja djeluju na brodski trup

- normalno, ovaj tip tankova ne moze sadrzavati terete cija je temperatura ispod –10*C 8.3.10 - Slika: Figure 8.41 (IMO, str. 161) – konstrukciju, dizajn integralnog tanka

- Namijenjeni MARVS (Maximum allovable relief valve setting) manje od 0.25 bara. Integralni tankovi su danas u upotrebi samo djelomicno na nekim LPG brodovima koji su namijenjeni prijevozu Butana.

Tankovi sa izolacijom iznutra: 8.3.11 – tankovi sa unutrasnjom izolacijom nisu samonoseci, umjesto toga imaju izolacione materijale koji doprinose drzanju tereta, te su noseni strukturom susjednog unutrasnjeg trupa ili nezavisnog tanka

- unutrasnja povrsina izolacije tanka je izlozena teretu

61

Tanker za prijevoz ukapljenog plina Vrste tankera plinasa 8.3.12 – tankeri za prijevoz ukapljenih plinova mogu biti podijeljeni (grupirani) u 5 razlicitih kategorija ovisno o teretima koje prevoze:

• LPG (liquefied petroleum gas) brodovi • LEG (liquefied ethylene gas) • LNG (liquefied natural gas) brodovi • Chlorine brodovi • LEG/LPG/chemical brodovi

Sika: Figure 8.42 (IMO, str. 161) – tipovi brodova i odnose izmedu njihovih karakteristika

62

- tankeri za prijevoz ukapljenih plinova mogu biti podijeljeni u 3 razlicite kategorije ovisno o stanju u kojem

prevoze teret: • potpuno tlaceni brodovi/tankovi (fully pressurized ships) • polu-podtlaceni brodovi/tankovi (semi-pressurized) • potpuno hladeni brodovi/tankovi (fully refrigerated)

8.3.13 - Slike: Figure 8.36, 8.37, 8.43 (IMO, str. 158, 159, 163) – tipove brodova

63

64

65

• LPG brodovi – namijenjeni prijevozu Liquefied Petroleum Gas-a • LEG brodovi – namijenjeni prijevozu Liquefied Ethylene Gas • LNG brodovi – namijenjeni prijevozu Liquefied Natural Gas-a • Chlorine brodovi – Klorin je vrlo toksican (otrovan). Njegova toksicnost je postavila posebno slozene

zahtjeve za konstrukciju brodova koji ga prevoze. Ovi brodovi moraju biti potpuno tlacenog (fully pressurized) tipa, te dizajniran maksimalan pritisak u tanku tereta mora biti veci nego sto je tlak para na 45*C, a to je 13.5 bara. Tankovi tereta obicno imaju izolaciju i teret se pothladuje indirektnim sustavom ukapljivanja. Iskrcaj klorina se vrsi tlacenjem tankova tereta.

• LEG/LPG/Chemical brodovi – Ovi brodovi mogu prevoziti i ukapljene plinove i kemikalije, te su dizajnirani u skladu sa propisima iz IMO Chemical & Gas Carrier Codes. Brodovi su polu-tlaceni (semi pressurized), te je najveci dozvoljeni tlak u tankovima tereta izmedu 3 i 4 bara. Tankovi tereta su Nezavisni Tip C, a izgradeni su od nerdajuceg celika (stainless steel). U dodatku uobicajenog postrojenja za ukapljivanje moze biti ugraden i indirektno postrojenje. Ovo omogucuje ovim brodovima da pothladuju terete koji normalno ne smiju biti izlozeni visokim temperaturama, visokim tlakovima ili reaktivnim agensima.

Raspored na prosjecnom tankeru za prijevoz plina:

66

8.3.14 – zona tereta je odvojena od drugih djelova broda - uredaji i oprema za rukovanje teretima su potpuno odvojeni od prostorija nadgrada, strojarnice i drugih

prostora slobodnih od plinova - zone opasne za plin (gas dangerous zones) i zone su prostori i zone (podrucja) u sklopu zone tereta koja

mogu sadrzavati pare tereta i nisu opremljena nekim odobrenim nacinom (approved arrangement) koji bi osigurao da im je atmosfera stalno odrzavana sigurna, identificirano je na nacrtima kao prostor nesiguran od plina

- prostor siguran od plina (gas safe space) je onaj prostor koji nije plin opasan prostor (zona), i identificirano je na nacrtima kao prostor siguran od plina

- usisni otvori ventilacije nadgrada i strojarnice su smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za udaljenoscu od ventilacijskih otvora (ispuha) zona opasnih plinova

- ulazi u nadgrade i strojarnicu su konstruirani/smjesteni tako da zadovoljavaju minimalne zahtjeve za udaljenoscu od prednjeg sklopa nadgrada broda (forward divison)

- pristup iz zone opasne za plin (gas dangerous zone) preko otvorene palube u prostoriju zone sigurne od plinova mora biti napravljen kroz «zracnu zamku» (air lock), tj. kao jedno malo predvorje

- vrata prostora «zracne zamke» (air lock) moraju samozatvarajuca i ne smiju imati kuku ili neki drugi nacin da se mogu zadrzati u otvorenom polozaju

- Slika: Figure 8.44 (IMO, str. 164)

- audio (zvucni) i vizualni alarmni sustav mora dati upozorenje s obje strane prostorije koja je «air lock» kada se

bilo koja vrata pokrenu iz svog zatvorenog polozaja - prostorije koje su sigurne od plina a nalaze se unutar zone tereta moraju imati ventilaciju koja ce stalno

odrzavati mali pozitivan tlak prostorije - u slucaju gubitka, pada pozitivnog tlaka ovih prostora, svi elektricni uredaji koji nisu deklarirani kao «gas safe

type» moraju biti de-energizirani (iskljuceni, isprazniti energiju) - koristenje segregacije, separacije i «air locks» je od fundamentalne vaznosti za sigurnost na tankerima

plinasima Mogucnost prezivljavanja i lokacija tankova 8.3.15 – IMO Codes dijele tankere za prijevoz plinova na 4 kategorije i to Tip: 1G, 2G, 2PG, 3G koje su odraz opasnosti tereta koje prevoze

- Tip 1G: brod je tanker plinas koji je namijenjen prijevozu produkata za koje se smatra da predstavljaju njavecu ukupnu opasnost, dok su Tip 2G, 2PG, 3G namijenjeni prijevozu tereta koji predstavljau progresivno manje opasnosti

- Tip 1G brodovi su namijenjeni za visoko opasne terete kao npr. Chlorine - najcesci tereti (LNG, LPG i etilen) moraju biti prevozeni u Tip 2G ili Tip 2PG brodovima - glavna razlika izmedu brodova Tip 2G i Tip 2PG je ta da Tip 2G ima MARVS (maximum allovable relief valve

setting) manje od 7 bara, dok Tip 2PG ima MARVS veci od 7 bara - Tip 3G brodovi mogu prevoziti samo Nitrogen i pothladene plinove

67

- Pozadina IMO-ve grupacije brodova u ove Tip-ove je sposobnost broda da prezivi ostecenje prouzroceno sudarom ili nasukanjen i sposobnoscu tankova da zadrze teret i nakon takvih ostecenja

Oprema za teret i instrumenti: 8.3.16 - Sliku: Figure 8.45 (IMO, str. 165) – schema sustava cjevovoda

8.3.17 – konstrukcijski materijali u tankovima, cjevovodima i uredajima koji sadrze tekucinu tereta moraju biti otporni prema tom istom teretu

- otpornost prema teretu je diktirana minimalnom radnom temperaturom i kompatibilnoscu prema teretu koji se vozi

- svi spojevi i ulazi za osoblje u tankove moraju biti napravljeni kroz vrh tanka tereta (cargo tank dome) - najcesce nalazimo ove permanentne (fiksne, stalne) instalacije u tanku tereta:

• cijevi za uzorkovanje (sample tubes) • linija isparavanja (vapour line) • linija kondenzata (condensate line) • stripping line/puddle heat line • linija iskrcaja (discharge line) • linija tekucine (liquid line) • upper purge line/spray line • linija ventilacije (ventilation line)

- obicno imamo 3 cijevi uzorkovanja na razlicitim nivoima u tanku - mjerenje (pracenje) atmosfere tanka i uzorkovanje tereta moze se vrsiti kroz «sample tubes» - glavna namjena linije isparavanja (vapour line) je odvodenje para koje isparavaju (boil-off) na postrojenje za

ukapljivanje (reliquefacion palnt) ili na kraj (terminal) kroz liniju/prikljucak povrata para (vapour return) - glavna namjena linije kondenzata je odvodenje ponovno ukapljenog tereta iz postrojenja za ukapljivanje nazad

u tank tereta - linija posusivanja (stripping line) ima namjenu odvodnje tekuceg ostatka tereta iz usisnog zdenca pumpe

pomocu tlaka - namjena «puddle heat line» je odvodenje zagrijanih para tereta iz kompresora tereta u usisni zdenac pumpe

radi isparavanja tekucih ostataka tereta - glavna namjena iskrcajne linije (discharge line) je ovdodenje tekucine tereta iz tanka tereta na iskrcajni

prikljucak ili by-pass (crossover) pomocu pumpe tereta - glavna namjena linije tekucine (liquid line) je vodenje tekucine tereta iz kraja/terminala kroz manifold na by-

pass i u tank tereta - namjena «upper purge line» je vodenje razlicitih vrsta plinova u ili iz tanka tereta - glavna namjena «spray line» je prskanje tekucine tereta u tank tereta tokom perioda hladenja (cool-down) - glavna namjena linije ventilacije je odvodnja pare iz sigurnosnog ventila tanka tereta na ventilacioni ispuh

(outlet) - tank tereta treba imati ventile za zatvaranje (shut-off) smjestene sto je moguce blize tanku za sve spojeve

tekucine i para, jedino su iznimke prekotlacni sigurnosni ventili (pressure relief valve) i uredaji za mjerenje nivoa tekucine

- IMO je postavio pravila o tome gdje, koliko i koja vrsta ventila mora biti smjestena u sustavu cjevovoda tereta

68

- IMO pravila zahtijevaju mogucnost daljinskog upravljanja sigurnosnim ventilima za zatvaranje u slucaju nuzde u sustavu cjevovoda tereta

Pressure-relief & Vacuum-protection system (prekotlacni i podtlacni zastitni sustav): 8.3.18 - Slika: Figure 8.46 (IMO, str. 166) – schema prekotlacnog sigurnosnog sustava cjevovoda

8.3.19 – svi tankovi tereta moraju imati prekotlacni sigurnosni sustav (pressure-relief)

- Ubaciti sliku: Figure 8.47 (IMO, str. 167)

- IMO je postavio propise za zastitu tankova tereta o podtlaka (vacuum) - sva oprema i cijevovodi koji mogu biti izolirani kada su puni tekucine moraju imat ugraden prekoltacni

sigurnosni ventil - prekotlacni i podtlacni sigurnosni sustav daje jednu automatski kontroliranu zastitu u slucaju previsokog ili

preniskog pritiska u sustavu za rukovanje teretom

69

Pumpe (sisaljke) i iskrcajni sustav: 8.3.20 – iskrcajni sustav 8.3.21 – glavne pumpe koje se ugraduju na tankere za prijevoz ukapljenih plinova su centrifugalnog tipa

- ove pumpe su ili uronjene (submerged) ili u dubokom zdencu (deepwell) - Slike: Figure 8.30, 8.48, 8.49 (IMO, str. 152, 169)

70

- na tankeru koji ima potpuno tlacene tankove (fully pressurized) pumpe tereta mogu biti ugradene i na palubu - kao dodatak glavnim pumpama za iskrcaj tereta postoji i alternativna mogucnost iskrcaja tereta - alternativni iskrcaj moze biti putem tlaka isparavanja, zamjenske pumpe ili ejektora

8.3.22 - Slika: Figure 8.4 (IMO, str. 131) – princip rada i mjere opreza pri rukovanju centrifugalnom pumpom

- roto-dinamic (centrifugal) pumps – malih dimenzija, velikog kapaciteta, pumpa u kucistu ima rotacione

impelere koji velikom brzinom vrtnje usisavaju teret i izbacuju ga van, mogu biti jedno ili vise stupnjevaste, pogon vecinom preko parne turbine koja je smjestena u strojarnici broda, osovina vodi na pumpu

- centrifugalnom pumpom treba pazljivo rukovati. Pumpa se starta i zaustavlja sa zatvorenim iskrcajnim ventilom. Treba paziti da pumpa ne radi bez tekucine (na suho). Pumpa se pokrece na minimalnom broju okretaja, a isto tako i zaustavlja.

- Slika: Figure 8.50 (IMO, str. 170 )

71

- Postoji vise vrsta razlicitih tipova pumpi. Svaki tip ima drukcija svojstva te samim tim prednosti i mane. Dva

glavna faktora cine pumpanje tekuceg plina posebnim: njegova svojstva i zahtjevi za instalaciju pumpi. - Jedna zajednicka karakteristika tereta koji se voze na tankerima plinasima je njihova niska tocka vrenja

(boiling point). Vecina ovih tereta se vozi na njihovoj tocki vrenja. - Da bi razumjeli vaznost svojstva tereta na pumpanje, treba razmitriti termin «suction lift»:

• Ako je cijev uronjena u hladnu vodu i zrak koji se nalazi unutar cijevi je izvucen, izbacen, onda nivo vode u cijevi raste, dize se. Ova pojava je rezultat razlike tlaka izmedu unutrasnjosti cijevi i vanjskog atmosferskog tlaka.

• Kada je tlak unutar cijevi jednak tlaku vodenih para, onda ce voda poceti da vrije (boil). Tada je fizicki nemoguce podignuti vodeni stupac jos vise. Taj nivo se jos zove i «suction lift» (usisno dizanje) i iznosi otprilike 10 metara za slatku vodu (sg=1.0000)

• Ako je voda zamijenjena potpuno ohladenim Propanom, i mi pocnemo usisavati (izbacivati) pare iz cijevi, tekucina ce tada poceti s vrenjem, te tada zbog toga nije moguce smanjiti tlak u usisoj cijevi. Tada nivo tekucine nece rasti, tj nece biti usisa.

• Zbog ovog razloga, pumpa tereta na tankeru plinasu mora biti instalirana na nivou koji je ispod nivoa povrsine tekucine u tanku tereta

• IMO propisi zahtijevaju da svi spojevi u tank tereta moraju ici preko svoda (krova, plafona) tanka. Zajedno sa prije recenim o usisu, jedina moguca alternativna solucija (zona) za instaliranje pumpe tereta na tankerima za prijevoz pothladenih plinova je unutar i na dnu tanka tereta.

• Vrlo je neprakticno instaliranje klipnih ili vijcanih pumpi u ovom polozaju, zbog konstrukcionih karakteristika (komplikacija) ovih pumpi. Centrifugalne i ejektor pumpe su jednostavne konstrukcije, imaju vrlo malo ili nemaju pokretnih dijelova, te su lake za odrzavanje. S ovog stajalista, alternative za pumpanje tekucina su centrifugalne ili ejektor opumpe.

• Ejektor pumpa je jednostavne konstrukcije i jeftina je za proizvesti. Ali ova pumpa ima neke nedostatke, a ti su: ima malu efektivnost i pogonsko sredstvo mora biti kompatibilno s teretom. To znaci da ejektor pumpa ne smije biti glavna pumpa tereta na tankerima plinasima, vec samo pomocna pumpa.

• Centrifugalna pumpa nema ovih nedostataka (kao ejektor pumpa) i danas je najbolja prakticna solucija za ispumpavanje ukapljenog plina. Centrifugalne pumpe ugradene na brodovima za prijevoz pothladenih ukapljenih plinova su ili uronjene (submerged) ili u «zdencu» (deepwell).

• Na potpuno tlacenim tankerima plinasima, centrifugalne pumpe mogu biti postavljene na palubi. Ovo je moguce zato sto visoki tlak unutar tanka tereta gura tekucinu tereta na usis pumpe. Tokom iskrcaja se visoki tlak unutar tanka tereta odrzava pomocu kompresora.

Grijaci i isparivaci tereta: 8.3.23 – prilikom iskrcaja pothladenih tereta u tankove na obali koji su pod tlakom, povremeno je potrebno zagrijavati teret u grijacu tereta jer tankovi na obali i njihovi cjevovodi nisu konstruirani, tj. namijenjeni niskim temperaturama

- morska voda je najcesce sredstvo koje se koristi kao medij za zagrijavanje u grijacu tereta - Slika: Figure 8.51 (IMO, str. 171 )

72

- potrebno je ukljuciti u rad dodatnu pumpu pojacivac (booster pump) prilikom iskrcaja u tankove na kraju koji su

pod tlakom - isparivac se koristi za odrzavanje tlaka (pritiska) u tanku tereta tokom iskrcaja istog - morska voda i vodena para su najcesce u upotrebi kao medij za zagrijavanje u isparivacima (vaporizers) - Slika: Figure 8.52 (IMO, str. 172 )

Sustav za ponovno ukapljivanje (reliquefacion) i kontrola vrenja (boil-off): 8.3.24 – toplina se uvijek transferira (pomice) iz toplijeg prema relativno hladnijem podrucju

- temperatura tereta ce se dizati sve dok je teret relativno hladniji u odnosu na okolinu - prilikom rasta temperature u tanku tereta dolazi do rasta i pritiska u tanku tereta - zbog prenosenja topline teretu, treba postojati nacin za kontrolu pritiska para u tanku tereta - metode koje se koriste za kontrolu pritiska para tereta u tankovima tereta ukljucuju:

• odvodenje para isparavanja tereta prema brodskom kotlovima, plinskim turbinama ili glavnom stroju gdje se koriste kao gorivo

• odvodenje para isparavanja tereta prema brodskom postrojenju za ponovno ukapljivanje, gdje se te pare ponovno ukapljuju

• hladenje tekuceg tereta u izmjenjivacu topline • hladenjem oplate tanka tereta, a samim time i tereta

8.3.25 - Sliku: Figure 8.53 (IMO, str. 173) – princip rada sustava rukovanja parama za LNG «boil-off»

73

- Slika: Figure 8.54 (IMO, str. 174) – princip rada jednostupnjevastog sustava direktnog ciklusa ukapljivanja

- Slika: Figure 8.55 (IMO, str. 175) – princip rada kaskadnog sustava ciklusa ukapljivanja

74

- Sliku: Figure 8.56 (IMO, str. 176) – princip rada sustava indirektnog ciklusa ukaplivanja

Kompresori tereta: 8.3.26 - Slika: Figure 8.57 (IMO, str. 177) – princip rada klipnog (reciprocating) kompresora

75

- Slika: Figure 8.58 (IMO, str. 178) – princip rada vijcanog (screw) kompresora

8.3.27 – klipni i vijcani kompresori koji se koriste na tankerima za prijevoz plina su najcesce tzv. «oil free» (bez ulja) Sustav inertnog plina: 8.3.29 - – «inertni plin» (inert gas) je plin ili mjesavina plinova koja sadrzi nedovoljnu kolicinu kisika da podrzi gorenje ugljikovodika 8.3.30 – inertni plin se koristi u tankovima tereta i prostorima oko njih da nadomjesti zrak, samim time kao prevencija pozaru i eksploziji

- unertni plin koji se koristi na tankerima plinasima je najcesce proizveden u generatoru inertnog plina koji kao gorivo koristi plinsko ulje (oil burning i.g. generator)

76

- inertni plin koji je proizveden u generatoru inertnog plina koji kao sredstvo za izgaranje koristi ulje (gasoil) se sastoji od:

• priblizno 0.5% kisika • priblizno 84% nitrogena (dusika) • priblizno 15% carbon dioxide (ugljicnog dioksida) • priblizno 0.5% carbon monoxide (ugljicnog monoksida), raznih oksida nitrogena i sumpornog dioksida

8.3.31 - Slika: Figure 8.34 (IMO, str. 156) – jednostavna schemu sustava generatora inertnog plina

– pumpa goriva pumpa gorivo u gorac gdje se mjesa sa komprimiranim zrakom iz kompresora, izgara te se hladi i prociscava u «scrubberu», odakle odlazi u cjevovod inertnog plina, oxygen analyzer mjeri postotak kisika, prolazi kroz «dryer» (susac) i odlazi prema tankovima tereta Instrumenti: 8.3.32 – svi elektricni uredaji koji su instalirani ili se upotrebljavaju u prostorima ili zonama koje mogu sadrzavati plin moraju biti «approved» tj. napravljeni tako da su sigurni (ne iskre, itd..)

- svaki tank tereta ima instalirano neko sredstvo (ima nacin) za pokazivanje nivoa, temperature i pritiska tereta - Sliku: Figure 8.59 (IMO, str. 179)

- nivo tekucine u tankovima tereta je najcesce mjeren pomocu plivajucih mjeraca (float gauges) - svaki tank ima ugraden alarm visokog nivoa tekucine (upozorenje) - namjena alarma visokog nivoa je upozorenje kada je tekucina pri vrhu tanka, samim tim sprecavanje

prelijevanja tekucine iz tanka

77

- svaki tanker za prijevoz plina ima ugraden fiksni sustav za otkrivanje (detekciju) plina - alarm fixnog sustava za detekciju plina se aktivira onda kada otkrije koncentraciju para koja je 30% od LEL

(lower explosive limit) - uzorkovanje i alaliziranje plina /atmosfere iz razlicitih dijelova broda se vrsi konstantno i sekvencijalno - fixni sustav za detekciju plina daje automatski kontroliranu zastitu za slucaj da koncentracija zapaljivih plinova

postane previsoka, samim time on je fundamentalan za sigurnost broda 8.3.33 - Sliku: Figure 8.60 (IMO, str. 180) – opis «float gauge» (plivajuci mjerac) «Whessoe».

Plovci koji plivaju na povrsini tekucine, automatski se namotavaju ili odmotavaju trake na kojima vise (poznat tip je: «Whessoe») ovisno o ukrcaju ili iskrcaju tekucine, imaju lokalno ocitavanje (na tanku) te daljinsko u Cargo Control room-u. - Slika: Figure 8.61 (IMO, str. 181) – pojednostavljeni fiksni sustav za detekciju (otkrivanje) plina

9. Operacije teretom

78

79

9.1 Generalno o sigurnom rukovanju teretom na tankerima 9.1.1 – (pozeljno odraditi na brodu) 9.1.2 – (nadopuna vjezbe na brodu) Za «oil» (prijevoz nafte) tankere: Ukrcaj tereta: 9.1.3 – potpuno postivanje svih propisa za sigurnost na tankerima za prijevoz nafte ja vazno za sacuvanje zivota, broda i okolisa. U slucaju nepostivanja propisa o sigurnosti moze doci do incinenta koji moze sa sobom imati katastrofalne posljedice. 9.1.4 – rukovanje kontrolnim ventilima pojedinih tankova ili cjevovoda tokom ukrcaja tereta vrsi se prema planiranim sekvencama punjenja tankova

- kolicina tereta u tankovima se provjerava, utvrduje mjerenjem «ullage-a» (slobodnog prostora izmedu vrha nivoa tekucine i vrha tanka)

- ventiliranje tankova u atmosferu je kontrolirano prema potrebi (via «mast risers» ili P/V ventilima) - svi dogadaji i postupci tokom ukrcaja tereta moraju biti zapisani u sluzbenu knjigu (Deck Log Book, ili Port Log

Book ili Cargo Log Book) 9.1.5 – uzorkovanje tereta se obicno vrsi na pocetku ukrcaja (ustanovljava se produkt koji se krca) te opet na samom kraju (ili malo prije zavrsetka ili po zavrsetku) ukrcaja. Uzorci se obicno vade sa dna tanka, a za to se koristi posudica koja ima na dnu cep i metalnu traku za spustanje, ide preko UTI/MMC «vapour lock-a». Putovanje nakrcanog broda (loaded voyage): 9.1.6 – brodovi koji nemaju sustav inertnog plina, jer to ne moraju imati prema propisima vrse kontrolu tlaka (pritiska) para tereta obicno na poklopcu ulaza u tank (postoji ugraden manometar) ili u CCR ako imaju daljinsko ocitavanje, te upisuju vrijednosti u za to predvidene tablice evidencije. To se obicno vrsi jednom u toku svake «straze» (4 sata). Vazno je napomenuti da brodovi koji imaju sustav inertnog plina rade to isto i po potrebi nadopunjavaju atmosferu tanka inertnim plinom kako bi uvijek imali najmanje minimalan pozitivan tlak u tanku (100mmWG ili vise). 9.1.7 – previsok tlak u tankovima tereta se smanjuje ventiliranjem (ispustanjem) u atmosferu kada je to potrebno

- temperatura tereta u tanku kontrolira se putem ugradenih termometara koji imaju daljinsko ocitavanje ili putem UTI/MMC ili se u tank ispustaju termometri (na dnu mala posudica, na lancicu) pa se onda ocitava temperatura.

Iskrcaj tereta: 9.1.8 - potpuno postivanje svih propisa za sigurnost na tankerima za prijevoz nafte ja vazno za sacuvanje zivota, broda i okolisa. U slucaju nepostivanja propisa o sigurnosti moze doci do incinenta koji moze sa sobom imati katastrofalne posljedice (izlijev nafte u more, puknuce cjevovoda i eksplozija, itd...) 9.1.9 - rukovanje kontrolnim ventilima pojedinih tankova, pumpi ili cjevovoda tokom iskrcaja tereta vrsi se prema planiranim sekvencama praznjenja tankova.

- tokom iskrcaja tereta tekucina u tankovima koji se prazne se nadomjesta smjesom inertnog plina, koji je tada u pogonu

- balastiranje broda se vrsi u skladu sa planom, treba paziti na stabilitet i naprezanja konstrukcije 9.1.10 – cijedenje cjevovoda i zavrsno posusivanje tankova vrsi se na kraju operacija iskrcaja tereta. Zbog ustede vremena treba nastojati da se tankovi prazne i posusuju u sekvencama, tj. jedi su prazni dok su drugi poluprazni. Posusivanje se vrsi ejektorima i klipnim ili vacum pumpama Putovanje u balastu: 9.1.11 – balastiranje broda (ukrcaj morske ili rijecne vode) potrebno je kako bi brod zadrzao potrebnu cvrstocu konstrukcije, stabilitet i manevarske sposobnosti (trim, uronjenost propelera i kormila) 9.1.12 – uvijek je odredeni broj tankova namijenjen balastu (ovisno o brodu)

- kolicina balasta koji ce se ukrcati ovisi o velicini i tipu broda, mogucim ogranicenjima gaza (vodenog ili zracnog), kolicini goriva i drugih tezina na brodu, zahtjevima za trim, duzini putovanja ili vremenskim uvjetima, itd

- neki tankeri (danas sve vise) imaju tankove koji su namijenjeni samo balastu, te su opsluzivani tome namijenjenim cjevovodima i pumpama

- takvi tankovi se nazivaju «segregated ballast tanks» (permanent)

80

- dodatni balast se moze ukrcati u tankove tereta u slucajevima kada segregirani balast nije dostatnog kapaciteta

- takav balast se krca u zauljene (dirty) tankove tereta - takav (dirty) balast je kontaminiran uljem (teretom)

9.1.13 – prilikom dolaska u luku ukrcaja pozeljno je da brod ima samo segregirani ili cisti (clean balast iz tog razloga sto ce se prilikom ukrcaja tereta taj balast iskrcati u more pa bi moglo doci do zagadenja u slucaju da nije cist. Ako terminal ima mogucnost prihvata zauljenog (dirty) balasta onda to nije problem.

- kada se u tankove tereta ukrcava necisti (dirty) balast onda se on mijenja na otvorenom moru u za to dozvoljenim podrucjima (MARPOL). Najprije se peru tankovi tereta (morem) u koje ce se ukrcavati cisti balast, pa kada su oni zadovoljavajuce cisti onda se u njih krca cisti balast, dok se «dirty» balast iskrcava. Vazno je napomenuti da za to vrijeme ODME (oil discharge monitoring equipment) mora raditi, biti postavljena vizualna kontrola vode koja se iskrcava. Krajnja kolicina zauljenog balasta koja se zadrzava, ostaje u Slop tankovima, te se u luci iskrcaja iskrcava na kraj ili se vrsi LOT (load on top) sa slijedecim teretom ako je kompatibilan

- slop tank se puni mjesavinom ulja i vode na upravo gore opisani nacin ili tokom pranja tankova kada se zuljena mjesavina pranja upumpava u slop tankove

- nakon sto zauljena mjesavina vode/ulja «odlezi» barem 48 sati onda se laksa frakcija (ulje) odvaja i isplivava na povrsinu dok teza (voda) ostaje na dnu. Ako je potrebno onda se ta mjesavina moze i grijati da bi se olaksalo odvajanje (viskozni tereti). Cista voda koja ostaje na dnu se moze iskrcati u za to predvidenim zonama (MARPOL) kako bi se smanjila kolicina u slop tanku i samim time dobilo vise prostora za teret ako je LOT, ili platilo manje ako se slop iskrcava na kraj

- LOT (load on top) se vrsi ako su prijasnji i slijedeci tereti kompatibilni i ako je to dozvoljeno po Charter Party-u - Vazno je napomenuti da prilikom izmjene dirty/clean balast mora se vrsiti ili inertiranje ili gas-free tankova

Ciscenje tankova: 9.1.14 – razlozi za ciscenje tankova su razni, npr popravak, inspekcija, mijenjanje balasta, smanjivanje taloga (sedimenata), itd 9.1.15 – za ciscenje tankova koriste se za to namijenjeni uredaji za pranje tankova (tank cleaning machines, najpoznatije su: Toftejorg, Butterworth, Gunclean)

- postoje prijenosni i fiksni (portable & fixed) uredaji za pranje (washing machines) - tankovi mogu biti cisceni (oprani) vodom ili sirovom naftom (crude oil) - tokom putovanja u balastu koristi se jedino voda, ponekad pomijesana sa kemikalijama koje olaksavaju

topljenje voska i slicno - moze se koristiti hladna ili zagrijana voda - sustav za pranje tankova kao dio ima izmjenjivac topline (water heater) - pranje tankova bi po mogucnosti trebalo vrsiti kada je atmosfera u tanku sigurna, non-explosive - to moze biti ili inertna ili prebogata ili presiromasna atmosfera - ako je ugraden sustav inertnog plina (IGS) i radi onda pranje tankova treba vrsiti u inertnoj atmosferi - ako sustav IGS nije ugraden ili zbog nekog razloga ne radi, onda pranje treba vrsiti u presiromasnoj atmosferi

(prije dobro izventilirati tank) 9.1.16 – prebogata atmosfera je ona koja ima previse ugljikovodika pa ne gori i ne podrzava gorenje

- presiromasna atmosfera je ona koja ima premalo ugljikovodika pa ne gori i ne podrzava gorenje - ventiliranje atmosfere tanka sve dok se ne dobije presiromasna atmosfera naziva se «too lean atmosphere» - u tom slucaju gas-freeing (ventiliranje) treba vrsiti za svo vrijeme pranja tanka - voda/ulje koje ostaje nakon pranja se upumpava u slop tank(ove)

9.1.17 – uredaji za pranje tankova mogu biti sa jednom ili dve mlaznice, rijetko sa tri. Oni sa jednom mlaznicom mogu se programirati: kut otklona po krugu od 360* ili vertikalni kut otklona od 150-0*. Programirani mogu biti pogonjeni na fluid kojim se pere ili komprimirani zrak. Efektivnost pranja ovisi o programu i pritisku koji moze biti u rasponu od 5 do 12 bara.

- koristenje slop tanka u otvorenom ciklusu (open cycle mode) znaci da se iz usisa mora uzima cista voda, njome se peru tankovi, upumpava se u slop od kuda se cista voda koja pada na dno tanka ispumpava nazad u more, ODME mora raditi

- koristenje slop tanka u zatvorenom ciklusu (closed cycle mode) znaci da se voda kojom se peru tankovi ispumpava iz jednog slop tanka, peru se tankovi, zauljena voda upumpava u drugi slop tanka odakle se pomocu cjevovoda na razlicitom nivou prelijeva nazad u cisti slop tank dok zauljeni dio ostaje u «dirty» slop tanku

- «line flushing» ili ispiranje cjevovoda vrsi se zbog istih razloga kao pranje tankova. Ispiranje se vrsi na taj nacin da se voda recirkulira nazad u slop tank kroz cijevovod koji se pere

81

Pranje tankova sirovom naftom (COW-crude oil washing): 9.1.18 – uredaji koji se koriste za pranje tankova sirovom naftom (COW) su oni isti fixno instalirani uredaji koji se koriste i za pranje tankova vodom. Postoje oni sa dvije i jednom mlaznicom. Oni sa dvije mlaznice se ne mogu programirati dok oni sa jednom mogu. Najbolji efekat pranja se postize uredajima sa jednom mlaznicom pri tlaku od oko 10bara. Svrha COW-a je da se sav talog kojega ima u sirovoj nafti i koji se tokom putovanja skuplja (talozi) na dnu tanka i horizontalnim povrsinama rebara «razbije» te ispumpa zajedno sa teretom van. COW na taj nacin povecava kolicinu tereta koja je iskrcana, smanjuje ostatke u brodu, olaksava kasnije ciscenje tankova. Koristenje inertnog plina: 9.1.19 – inertni plin se u tankovima tereta koristi kao nadomjestak za zrak, odnosno kisik

- inertni plin koji se upumpava u tankove ne smije imati postotak kisika iznad 5% volumena - prociscen i rashladen ispusni plin kotlova (boiler flue gas) se cesto koristi u ovu svrhu, a glavni sastojci su mu

nitrogen (dusik) i ugljicni dioxid - alternativno se moze koristiti prociscen i filtriran plin koji se stvara izgaranjem ulja (nafte, dizela) u generatoru

inertnog plina - razvod inertnog plina po brodu je do svih tankova tereta i slop tankova - vrlo je vazno da su svi tankovi tereta i slop tankovi inertirani cijelo vrijeme

Purging & Gas-freeing (purgiranje i ventiliranje): 9.1.20 – razlozi zbog kojih se tankovi ventiliraju, vrsi «gas-freeing» su razliciti, ovisno o brodu mogu biti radi ulaska u tankove zbog popravka, inspekcije ili slicno 9.1.21 – «gas-freeing» se uobicajeno vrsi mehanickim putem

- mehanickim putem znaci pomocu prenosnih ventilatora (na vodu, zrak, ulje kao pogon) ili fixnom instalacijom (ventilatorima inertnog plina)

- IGS ventilatori se koriste u slucaju kada se koristi fixna instalacija - «gas-freeing» je proces nadomjestanja para ugljikovodika ili inertnog plina sa zrakom - pare ugljikovodika (tereta) ostaju u tanku i nakon iskrcaja tereta) - pare ugljikovodika su pomijesane sa inertnim plinom na brodu koji ima i koristi inertni plin, ili su pomijesane sa

zrakom na brodu koji nema ili ne koristi inertni plin - u inertiranom tanku tereta ne postoji eksplozivna atmosfera - treba paziti da atmosfera tanka tereta ne dospije u zapaljivi raspon (flamable range) tokom «gas-freeing»

operacije - cestice cade koje se nalaze u inertnom plinu predstavljaju dodatni opasnost kao izvor zapaljivosti u explozivnoj

atmosferi tanka - kada se vrsi «gas-freeing» tanka tereta koji nije inertiran onda ce njegova atmosfera neko odredeno vrijeme

biti u rasponu zapaljivosti (prije je bila prebogata smjesa, nakon toga ce biti presiromasna) - svi tankeri za prijevoz nafte trebaju imati uredaje za mjerenje sadrzaja kisika, ugljikovodika i toksicnih plinova - uredaji (pokazivaci) pokazuju postotak donje granice zapaljivosti volumenski (LFL-lower flamable limit by

volume) 9.1.22 – «purging» ili purgiranje, propuhavanje tanka tereta s inertnim plinom prije «gas-freeing» ce otkloniti mogucnost da atmosfera tanka tereta dode u zapaljivi raspon. Purgiranje se vrsi sve dok sadrzaj ugljikovodika (HC) ne padne ispod 2% volumena Ciscenje tankova i «gas-freeing» zbog popravaka: 9.1.23 – korektno slijedenje propisanih postupaka prilikom ciscenja tankova, «purging-a» ili «gas-freeing-a» je vrlo vazno

- prije nego osoblje ude u bilo koji tank, atmosfera mora biti ispitana (mjerenje) na sadrzaj kisika, ugljikovodika, te ovisno o teretu koji se vozi i na toksicnost

- sadrzaj kisika mora biti 21% volumena u zraku - sadrzaj ugljikovodika mora biti manji od 1% LFL - ponekad je nakon pranja tankova potrebno rucno (manual) odstranjivanje sedimenata (taloga) tereta iz tanka

(lopatama) - vazno je stalno ventilirati tank jer se tokom odstranjivanja taloga (sedimenata) tereta, prilikom razmicanja

povrsine oslobadaju plinovi tereta kojih ima u sedimentima - zbog toga se ne smije prekidati ventiliranje tanka - susjedni pregradni zidovi ili cjevovodi mogu predstavljati dodatni izvor plina (zbog tzv. «zona sjene» od COW

uredaja) - dovod inertnog plina u tank mora biti prekinut - kada popravke tankova vrse ili ulaze u tank osobe koje nisu dio posade broda onda ovlasteni «chemist»

(kemicar) mora izdati potvrdu da je tank siguran za osobe tzv. «gas free certificate»

- kada su u pitanju radovi koji su kvalificirani kao «hot works» onda i za to treba dodatni certifikat - takvi certifikati se izdaju za najvise 24sata ili manje ovisno o lokalnim propisima i moraju biti izdavani za svo

vrijeme trajanja radova Za tankere za prijevoz kemikalija: Informacija o teretu: 9.1.24 – (je ponavljanje lekcija iz 4.1.1 do 4.1.8) - informacija o teretu(ima) kojima ce se rukovati (krcati, prevoziti, iskrcavati) je vrlo vazna za sigurnost broda i posade Slike: Figure 4.1a, 4.1b, 4.1c, 4.2a, 4.2b (IMO, str. 123, 124, 125, 126, 127)

82

83

– ove informacije su dostupne na ICS (International Chamber of Shipping) ili drugim Cargo Data Sheets, koje takoder sadrzavaju sve potrebne informacije za sigurno rukovanje i prijevoz tereta. Negdje se ove informacije zovu i Marine Safety Data Sheet (MSDS), negdje ih daju i Terminali. Moraju postojati i za razne razredivace,boje i slicno. – informacije o teretima na tankerima bi trebale biti na oglasnim plocama i moraju biti dostupne svima kojih se tice ili ih zanima – teret ne bi smjeli ukrcavati ako nije dostupna dovoljna kolicina informacija potrebnih za njegovo sigurno rukovanje i transport – Casnik odgovoran za teret (najcesce Prvi Casnik Palube), treba osigurati da su sve potrebne informacije o teretu izvjesene na oglasnu(e) plocu(e) prije samih operacija teretom – svo osoblje (clanovi posade) koje je ukljuceno u rukovanje teretom, treba se dobro upoznati (familijarizirati) sa teretima na nacin da prouce ICS ili druge Cargo Data Sheets – informacija o teretu je osnova u planiranju rukovanju teretom 9.1.25 – neke od publikacija gdje se mogu naci ove informacije su IMO Dangerous Goods Code, i slicne Planiranje tereta: 9.1.26 – operacije rukovanja teretom moraju uvijek biti planirane unaprijed

- glavna svrha planiranja operacija rukovanja teretom je sigurno i efektivno rukovanje operacijom - operacije teretom na tankerima kemikalcima ponekad zahtijevaju simultano ukrcavanje, iskrcavanje i ciscenje

tankova - planiranje ovih operacija se vrsi kooperacijom (suradnjom) izmedu broda i grupe s kraja zaduzene za to (shore

based team) - preplaniranje tereta je bazirano na informacijama o teretu, luci i potpunom poznavanju broda i njegovih

sustava tereta 9.1.27 – neke od vaznih informacija kojih se treba pridrzavati prilikom planiranja operacija tereta su:

- pravila i propisi - «seamanship» tj. paznja dobrog pomorca - sigurnost

84

- rotacija luka za ukrcaj - balastiranje i debalastiranje - gaz i stabilitet - karakteristike tereta (zapaljivost, toksicnost, reaktivnost) - pogodnost premaza za doticni teret - rukovanje teretom tokom putovanja (grijanje i slicno) - rotacija luka za iskrcaj - nacin ciscenja tankova - zadrzavanje i iskrcaj zauljenih voda (slop retaining and disposal)

Ukrcaj tereta: 9.1.28 – svo osoblje mora stalno postupati po vazecim instrukcijama (standing instrukcions) bez obzira da li je teret kojim se rukuje opasan ili nije

- osoblje na duznosti (watchkeeping personnel) ili koje je ukljuceno u operaciju ukrcaja tereta mora nositi odgovarajucu zastitnu odjecu, koja je propisana u ICS i drugim Cargo Data Sheets, kada se rukuje opasnim teretima

- tereti se rasporeduju prema planu ukrcaja (stowage plan) koji je pripremljen prije pocetka ukrcajnih operacija - prije ukrcaja, tankovi tereta se pregledavaju da li su cisti i da li zadovoljavaju uvjete za teret koji ce se ukrcati u

njih (voda, hrda, i slicno) - prije ukrcaja tereta koji predstavljaju glavnu opasnost pozara, tankovi se propuhuju (purged) sa dusikom

(nitrogen) kako bi se nadomjestio zrak (kisik) tj. da bi atmosfera bila nezapaljiva - takvi tereti se drze prekriveni dusikom (nitrogen padding) tokom putovanja

- 9.1.29 - Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) – jednostavna schema kako je teret usmjeravan od manifolda u

tank tereta na tankeru kemikalcu koji ima pumpnu stanicu

- Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) – jednostavna schema kako je teret usmjeravan od manifolda u tank tereta na tankeru kemikalcu koji ima odvojenu liniju svakog tanka tereta

85

- Slika: Figure 8.20 (IMO, str. 144) – jednostavna schemu kako se pare tereta odstranjuju iz tankova tokom

ukrcaja

«closed circuit» ili zatvoreni krug ukrcaja tereta je kada se teret ukrcava u tank tereta, atmosfera tanka se nadomjesta tekucinom tereta, te se atmosfera tanka vraca u rafineriju preko cjevovoda koji je preko manifolda spojen na terminal

9.1.30 – tereti koji emitiraju (oslobadaju) pare koje predstavljaju veliku opsanost po zdravlje se krcaju u «closed circuit' nacinu, te stoga treba imati «vapour return line»

- da bi se provjerila kvaliteta tereta (cistoca i slicno) uzorci tereta se uzimaju iz cjevovodfa i iz tankova tokom ukrcaja

- brodski trim, gaz ili nagib se odrzavaju u potrebnom stanju pomocu balasta 9.1.31 – neke duznosti osoblja koje vrsi ukrcaj, tj. koje je na duznosti za vrijeme ukrcaja su:

- svo vrijeme rad u skladu sa internacionalnim i lokalinim propisima o sigurnosti

86

- rad prema planu ukrcaja tereta - pracenje ukrcaja, nivoa u tankovima, tankova koji se pune i onih koji se ne pune ili su puni - paznja na vez, skalu, prikljucke, cjevovode - pracenje debalastiranja - i druge duznosti ovisno o teretu, brodu, luci, itd...

Iskrcaj tereta: 9.1.32 – svo osoblje mora slijediti instrukcije za iskrcaj tereta za svo vrijeme tokom iskrcaja tereta (standing instructions), bez obzira da li je ili nije teret opasan

- osoblje na duznosti ili one koje je ukljuceno u operaciju iskrcaja tereta treba nositi odgovarajucu odjecu, prema preporukama iz ICS ili drugim Cargo Data Sheets (MSDS), kada rukuje opasnim teretima

- tereti se iskrcavaju prema planiranim sekvencama iskrcaja tankova - prije iskrcaja uzimaju se uzorci tereta iz tankova i cjevovoda tereta te se analiziraju da se vidi da li je produkt

mozda kontaminiran na brodu tokom putovanja

9.1.33 - Slika: Figure 8.23 (IMO, str. 146) – jednostavna schema kako je teret usmjeravan od tanka tereta prema manifoldu na tankeru kemikalcu koji ima pumpnu stanicu

- Slika: Figure 8.24 (IMO, str. 147) – jednostavna schema kako je teret usmjeravan od tanka tereta prema

manifoldu na tankeru kemikalcu koji ima odvojenu liniju svakog tanka tereta

- Slika: Figure 8.20 (IMO, str. 144) – jednostavna schema funkcioniranja sustava za ventilaciju tanka tokom

iskrcaja tereta

87

9.1.34 – u tankovima koji sadrze teret koji predstavlja veliku opasnost pozara (zapaljiv), inertni plin ili dusik (nitrogen) se koriste za odrzavanje pozitivnog pritiska tanka tereta tokom iskrcaja kako bi se izbjeglo da zrak ude u tank

- brodski trim, nagib i stabilitet se odrzavaju u potrebnim granicama pomocu balasta koji se prema potrebi (planu) ukrcava ili iskrcava

9.1.35 - neke duznosti osoblja koje vrsi iskrcaj, tj. koje je na duznosti za vrijeme iskrcaja su:

- svo vrijeme rad u skladu sa internacionalnim i lokalinim propisima o sigurnosti - rad prema planu iskrcaja tereta - pracenje rada pumpi tereta, tlakova, temperatura, okretaja - pracenje ukrcaja, nivoa u tankovima, tankova koji se pune i onih koji se ne pune ili su puni - paznja na vez, skalu, prikljucke, cjevovode - pracenje balastiranja - i druge duznosti ovisno o teretu, brodu, luci, itd...

Ciscenje tankova i «gas-freeing» (ventiliranje): 9.1.36 – neki od razloga za ciscenje tankova mogu biti:

- pravila i propisi - prevencija kontaminacije tereta koji ce biti ukrcan - prevencija kontaminiranja balasta - odrzavanje tankova tereta i uredaja

9.1.37 – za pranje se koriste uredaji za pranje tankova (tankcleaning machines)

- uredaji za pranje tankova mogu biti fiksnog ili prenosnog tipa - oprema za pranje tankova mora biti propisano uzemljena kako bi se izbjeglo akumuliranje statickog

elektriciteta - osoblje koje sudjeluje u operacije ciscenja tankova moze biti izlozeno parama tereta, pa prema potrebi trebaju

imati propisanu osobnu zastitnu opremu - razne vrste tereta zahtijevaju razne nacine ciscenja tankova - ciscenje (pranje) moze biti hladnom ili toplom morskom ili slatkom vodom ili cak i samo ventilacijom - prije ili nakon nekih vrsta tereta voda se ne smije koristiti kao sredstvo za pranje tankova - ponekad se dodaju razne vrste deterdzenta u vodu kojom se peru tankovi - u nekim slucajevima koriste se i razne vrste solvenata (otapala)

88

9.1.38 - uredaji za pranje tankova mogu biti sa jednom ili dve mlaznice, rijetko sa tri. Oni sa jednom mlaznicom mogu se programirati: kut otklona po krugu od 360* ili vertikalni kut otklona od 150-0*. Programirani mogu biti pogonjeni na fluid kojim se pere ili komprimirani zrak. Efektivnost pranja ovisi o programu i pritisku koji moze biti u rasponu od 5 do 12 bara.

- uzemljenje (bonding) flexibilnih cijevi koje se koriste za pranje tankova treba provjeriti prije svake upotrebe. Provjerava se el. instrumentom kojeg ima brodski elektricar

- prenosni uredaji za pranje tankova koji se spajaju na flexibilne cijevi moraju se spojiti na postojeci fixni cjevovod za pranje prije nego se spuste u tank. Isto tako moraju se najprije izvuci iz tanka pa tek onda odpojiti. To se radi zbog toga kako bi uvijek bili uzemljeni.

9.1.39 – ciscenje tankova se moze podijeliti na vise faza, npr:

• predpranje (pre-wash) • glavno pranje (main wash) • ispiranje slatkom vodom (fresh water rinse) • «gas-freeing' (ventiliranje) • susenje (drying) • inspekcija i testiranje

9.1.40 - Slika: Figure 9.1 (IMO, str. 182) – procedura ciklusa pranja od usisa mora, pa do upumpavanja vode od pranja iz tanka koji se prao u slop tank

9.1.41 – svrha «gas-freeing-a» je zamjena para tereta, inertnog plina ili nekih drugih plinova smjesom zraka

- «gas-freeing» (ventiliranje) se moze vrsiti fixno instaliranim ili prijenosnim ventilatorima koji su pogonjeni na: komprimirani zrak, vodu, paru ili hidraulicno ulje

- Slike: Figure 9.2, 9.3 (IMO, str. 183)

89

- tokom «gas-freeing-a» je potrebno redovito provjeravati atmosferu tanka uredajima koji su tome namijenjeni - atmosfera tanka se provjerava mjerenjem postotka kisika, «ppm» (parts per million) para tereta ili drugih

toksicnih sastojaka inertnog plina - tank tereta se smatra «gas-free» (izventiliran, siguran) kada je postotak kisika 21% volumena u zraku i kada su

su vrijednosti para tereta ili toksicnih komponenti inertnog plina ispod TLV (treshold limit value) Slop i njegov iskrcaj: 9.1.42 – «slop» je zauljena (prljava) mjesavina: pranja tankova, ili vode i taloga tereta, iz santina pumpne stanice, kaljuza strojarnice ili samih slop tankova 9.1.43 – moderni tankeri za prijevoz kemikalija imaju tankove kojis u namijenjeni zauljenim vodama (slop-u)

- «slop» se takoder moze upumpati i u prazan tank tereta - generalno, iskrcaj «slopa» u more je zabranjen, osim ako nisu zadovoljeni odredeni uvjeti koje propisuje

«MARPOL» - «slop» koji potjece od odredenih stetnih kemikalija mora biti iskrcan u za to predvidene obalne instalacije - sve operacije koje ukljucuju bilo kakvo rukovanje «slop»-om moraju biti upisane u Knjigu o uljima (Oil Record

Book) 9.1.44 – medunarodni propisi koji reguliraju iskrcaj «slop-a» i «slops containing noxious liquids» tj. «slop-a» koji sadrzi stetne tekucine (kemikalije) nalaze se u «MARPOL-u» i BCC Za tankere za prijevoz ukapljenih plinova: Kontrola unutrasnjosti (atmosfere) tanka (tank enviromental control) i okolisa 9.1.45 - Kontrola unutrasnjosti (atmosfere) tanka (tank enviromental control) i okolisa se vrsi putem cjevovoda koji su postavljeni za tu namjenu. To se radi zbog toga da bi se atmosfera tanka kontrolirala da se izbjegne nesreca ili kontaminacija tereta, te kontrola temperature da se izbjegne termicki stres konstrukcionih materijala.

90

9.1.46 – kada tanker za prijevoz plina mijenja teret, onda treba slijediti, normalno, slijedece postupke za kontrolu unutrasnjosti tanka (enviromental control):

• zagrijavanje (warming up) • inertiranje • «gas-freeing» (ventiliranje) / aerating (prozracivanje) • «purging» (propuhavanje) • podhladivanje (cooling down)

9.1.47 – cijevice za uzorkovanje, senzori (osjetnici) pritiska i temperature su ugradeni u tankove tereta kako bi se moglo pratiti korektno izvrsavanje postupka (procedure) Zagrijavanje (warming up) 9.1.48 – zagrijavanje tankova tereta je vazno iz slijedecih razloga:

• isparavanje ostatka tekucine tereta u usisima/zdencima pumpi tereta, nakon iskrcaja ili posusivanja (stripping)

• zagrijavanje oplate (ljuske) tanka prije inertiranja, ventiliranja i prozracivanja kako bi se izbjegla kondenzacija i formiranje leda

- zagrijavanje se vrsi usisavanjem hladnih para tereta s vrha tankova u kompresore, gdje se pare zagrijavaju kompresijom, te se vracaju nazad u uronjenu pumpu ili dno tankova

- tokom procesa zagrijavanja treba stalno motriti temperaturu i ocitavati kolicinu pritiska u tankovima - Slika: Figure 9.4 (IMO, str. 184)

Inertiranje (neki od dijelova o inertiranju su ponavljanje od prije) 9.1.49 – primarna namjena inertiranja je prevencija stvaranja zapaljive smjese zraka i para tereta u tankovima i cjevovodima

- inertiranje se vrsi zamjenom para tereta sa inertnim plinom sve dok koncentracija para tereta ne padne ispod donje granice LEL (lower explosive limit)

- inertni plin koji se koristi na tankerima plinasima je ili nitrogen (dusik) ili smjesa inertnog plina proizvedenog u brodskom postrojenju za proizvodnju inertnog plina

- pravilno inertiranje je osigurano stalnim provjeravanjem atmosfere tanka - provjeravanje atmosfere se vrsi mjerenjem sadrzaja kisika i para tereta kroz cijevi za uzorkovanje - atmosfera u inertiranom tanku ili praznom prostoru (void space) je sigurna s stajalista opasnosti od pozara, ali

je opasna po zdravlje (nema kisika, itd) - Slika: Figure 9.5 (IMO, str. 185)

91

Ventiliranje (gas-freeing) / prozracivanje (aerating) 9.1.50 – svrha ventiliranja (gas-freeing) ili prozracivanja (aerating) je zamjena ostataka inertnog plina i para tereta smjesom zraka

- ventiliranje se vrsi ubacivanjem zraka u inertirani tank i cjevovode - korektnost postupka ventiliranja se provjerava stalnim provjeravanjem atmosfere tanka - atmosfera se provjerava mjerenjem sadrzaja (%) kisika i vrijednosti «ppm» (parts per mnillion) para od tereta ili

inertnog plina - atmosfera u tanku ili praznom prostoru je «gas-free» (sigurna od plina) jedino kada je sadrzaj kisika 21%

volumena i kada se ne moze izmjeriti vrijednost para tereta ili inertnog plina iznad njihovih TLV (treshold limit values)

- Slika: Figure 9.6 (IMO, str. 186)

Purging (propuhavanje) 9.1.51 – svrha propuhavanja (purging-a) je priprema tankova i cjevovoda za prihvat tereta

- «purging» se vrsi da bi smanjili sadrzaj kisika i vlagu u tanku, pomocu ubacivanja dusika (nitrogena) ili inertnog plina iz brodskog postrojenja za proizvodnju inertnog plina

- u nekim slucajevima, «purging» se vrsi i parama tereta koji ce se krcati, nakon sto se prije toga obavi «purging' s nitrogenom ili inertnim plinom

- treba vrsiti stalno provjeravanje atmosfere tanka tokom ovih operacija - atmosfera se provjerava ocitavanjem vrijednosti sadrzaja kisika i temperature rosista (dew point temperature)

92

- Slika: Figure 9.7 (IMO, str. 187)

Pothladivanje (cooling down) 9.1.52 – razlog hladenja tankova i cjevovoda prije ukrcaja tereta je izbjegavanje (prevencija) velikih termalnih naprezanja (thermal stress)

- pothladivanje (cool down) se vrsi polaganim upumpavanjem tekucine tereta u tank kroz cjevovod za hladenje (cooling down line) ili kroz liniju/sustav za rasprskavanje (spray line)

- tekucina tereta ce imati tendenciju isparavanja kada se upumpava u topliji tank, tako da ce na sebe primati toplinu atmosfere i oplate (ljuske) tanka

- pravilno postupak pothladivanja tanka se provjerava mjerenjem (ocitavanjem) temperature, koje je moguce preko osjetnika (temperature sensors) koji su instalirani u tanku i ljuski tanka

- pothladivanje je zavrseno (kompletirano) kada je temperatura atmosfere i ljuske tanka prihvatljivo niska u odnosu na temperaturu tereta koji ce se krcati

- Slika: Figure 9.8 (IMO, str. 188)

93

94

- Ponavljanje i provjera gradiva/lekcija –

- KRAJ -