Microsoft Word - IP- preddipl. naslovnica
Prijevodne vjebe 1
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Talijanski jezik 1 Lingua italiana 1
Studij Prediplomski studiji Talijanski jezik i knjievnost Semestar
I. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje
(P+S+V) 15 + 0 + 30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtak 14,15/ 18,00(Casciola,
vjebe, predavaonica 501); Petak 10:15 / 12:00; 13:15 / 15:30
(Finco, predavanja, predavaonica 107)
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj
kolegija Prof. Dr.sc. Franco Finco
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Petak 15:30 /
17:00
Telefon 265-789 e-mail
[email protected],
[email protected]
Suradnik na kolegiju Prof. Luigi Casciola Kabinet 513 (V kat)
Vrijeme za konzultacije Srijeda 11,00-12,30 Telefon
e-mail
Ortografske norme standardnoga jezika – zakonitosti i izraajna mo
(analiza teksta) – itanje i primjena gramatikih pravila kod
akcentuiranja pojedinih slogova;
Glagol biti i imati (u prezentu, perfektu i futuru – Modo
Indicativo: presente, passato prossimo i futuro semplice) –
primjena i uloga – Funkcija identifikacije osobe i pozdrava –
Konjugacije ARE ERE IRE;
lanovi i njihova primjena (odreeni i neodreeni lan - articoli
determinativi e indeterminativi e uso) – Funkcija odgovora na
pozdrav - Razgovor;
Imenice i pridjevi (posvojni/pokazni pridjevi) – Funcionalna
primjena – telefonski razgovor; Nepravilni glagoli: volere, potere,
dovere, andare, venire i primjena; Brojevi i sati – usmena primjena
– komunikacija; Prijedlozi – jednostavni ili spojeni s lanom:
preposizioni semplici i articolate – primjena i uloga prijedloga
na
talijanskomejeziku –funkcionalna primjena – pisanje pisma.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e biti sposobni: 1. znati pravilno izgovarati rijei
talijanskoga jezika – nain artikulacije i reenine intonacije 2.
interpretirati zadani tekst (osnovna jezina analiza i parafraza
teksta) 3. razviti komunikacijske vještine 4. utvrditi osnovna
gramatika pravila (ortografske norme, uporaba pomonih glagola,
prezenta, perfekta) 5. proširiti gramatiko znanje kao i primijeniti
to znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2
1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u
kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na
diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno
dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova
steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana
ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Daina E., Properzi T., Sapere e saper fare con le parole,
Garzanti Scuola editore, Milano 2004. 2. Chiuchiù A., Minciarelli
F., Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000. 3.
Insolera M., Italiano: grammatica essenziale della lingua italiana,
Bologna, Zanichelli, 1991. 4. Dizionario italiano-croato /
croato-italiano – Talijansko-hrvatski / Hrvatsko-talijanski
rjenik.
IZBORNA LITERATURA
1. Battaglia G., Grammatica Italiana, Bonacci editore, Roma, 1992.
2. Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle
regole, Loescher, Milano, 2009. 3. Schipani F., Io e la grammatica,
Hoepli, Milano, 2009. 4. Latino A., Muscolino M., 1,2,3...
italiano, Hoepli, Milano, 2009. 5. Campagnoli P., Grimaldi G.,
Messaggi, Il capitello, Torino, 2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi
se evidencija prisustva na nastavi. Gli studenti sono tenuti a
frequentare almeno il 70% delle lezioni ed esercitazioni. Sarà
tenuto un registro delle
presenze.
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije,
mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Talijanskih
studija, te putem tajništva istih.
Durante l’anno accademico nell’orario previsto per la
consultazione, via email, mediante comunicazione scritta nella
bacheca di Studi italiani e attraverso la segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem
maila. Durante l'anno accademico nell’orario previsto per la
consultazione – via email.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi (10%)
Uz obvezno prisustvo nastavi, tokom semestra, nastavnik e ocjeniti
sposobnost i vještine izraavanja studenata. Za te aktivnosti i
pohaanje nastave studenti mogu prikupiti maksimalno 10
bodova.
Ad integrazione della frequenza alle lezioni, durante il semestre
il docente valuterà le competenze e abilità di espressione degli
studenti. Gli studenti potranno realizzare un massimo di 10 punti
tramite queste attività e la presenza. Kontinuirana provjera znanja
– meuispiti (60%)
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita. Svaki meuispit
donosi maksimalno 30 bodova. U sluaju negativne ocjene, studenti
imaju pravo na jedan popravni ispit do kraja semestra. (2 meuispita
ukupno donose 2 ECTS boda).
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte
intermedie. Ciascuna verifica prevede un massimo di 30 punti. In
caso di voto negativo sarà possibile sostenere una prova di
recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche corrispondono a 2
CFU) Završni ispit (30%)
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje
40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.
Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih
bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na
završni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%).
Završni ispit je usmeni ispit. Student izlae i vodi raspravu vezanu
uz tekstove prema dogovoru s docentom. Ocjenjuje
se vladanje u usmenom izlaganju pravopisnih pojmova obraenih tokom
semestra. Student moe prikupiti maksimalno 30 bodova. Student
odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe
maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 =
30 = 1 ECTS:
Durante il corso è necessario ottenere almeno 40 punti per poter
essere ammessi all’esame finale. Gli studenti che durante il corso
hanno ottenuto tra 30 e 39,9 punti ricadono nella categoria FX e
hanno la possibilità di sostenere l’esame finale fino a tre volte,
ma possono ottenere complessivamente solo il voto E (40-49%).
L’esame finale è un esame orale e consiste in un colloquio con il
docente incentrato sulla presentazione e discussione di alcuni
testi concordati con il docente. La valutazione terrà in
considerazione in modo particolare la padronanza nella produzione
orale delle strutture grammaticali studiate durante il semestre. Lo
studente può ottenere al massimo 30 punti per ciascuna verifica, in
base ai seguenti criteri 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterije – risponde a
criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima
– buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa
primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8
bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla
media, con qualche errore 9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor –
risposta ottima
Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu
ocjenu na predmetu. Il superamento dell’esame finale è prerequisito
necessario per la valutazione positiva finale.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Predavanja i ispit odrat e se na talijanskom jeziku. Svako
neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se
intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Jesenski izvanredni
02.09.2016, 09.09.2016
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
01.10.15 Jezina autobiografija – Autobiografia linguistica itanje
tesktova i vjeba pisma – Lettura di testi ed esercitazione di
scrittura
09.10.15 P Uvod u kolegij – Presentazione del corso Talijanski
jezik meu romanskim jezicima: naini evoluiranja talijanskog jezika.
– L’italiano fra le lingue romanze: aspetti dell’evoluzione
dell’italiano.
15.10.15 Osnovne pravopisne norme: teorija i vjebe. – Le principali
norme ortografiche dell’italiano Teoria ed esercizi
22.10.15 Funzioni comunicative: identificazione di una persona e
saluti, risposte ai saluti
29.10.15
Glagol – Il verbo Verbi essere e avere (presente e passato
prossimo) Modo Indicativo: presente, passato prossimo Teoria ed
esercizi
05.11.15 06.11.15 P
Coniugazioni regolari -ARE -ERE -IRE Verbi irregolari: volere,
potere, dovere, andare, venire Teoria ed esercizi
12.11.15 Funzioni comunicative: scrittura di lettere, email
19.11.15 I. Meuispit – Verifica intermedia I
26.11.15 Oblici i uloga odreenih i neodreenih lanova: teorija i
vjebe. – Forme e funzioni degli articoli determinativi e
indeterminativi: teoria ed esercizi L’articolo partitivo: teoria ed
esercizi
03.12.15 Prijedlozi jednostavni ili spojeni s lanom: teorija i
vjebe – Preposizioni semplici e preposizioni articolate: teoria ed
esercizi
10.12.15 11.12.15 P
17.12.15 Sostantivi e aggettivi, aggettivi possessivi e descrittivi
Esercizi di riepilogo sull’uso delle preposizioni
14.01.16 15.01.16 P
21.01.16 II. Meuispit – Verifica intermedia II
28.01.16 Popravni Meuispit – Verifica di recupero Vjebe za
završni/usmeni ispit – Esercizi in preparazione alla prova
orale
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Naziv kolegija Talijanska knjievnost 1 Letteratura italiana 1
Studij Preddiplomski studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar
I. Akademska godina 2015./ 2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje
(P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto odravanja nastave Srijeda
8:15–10:00 - 501 Mogunost izvoenja na stranom jeziku talijanski
jezik Nositelj kolegija Dr.sc. Gianna Mazzieri Sankovi, doc.
Kabinet 514 Vrijeme za konzultacije 11.00-12.30
Telefon 265-783 e-mail
[email protected]
Vrijeme za konzultacije etvrtak 09:00-10:30 Telefon 265-789
e-mail Luigi Casciola II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
Srednji vijek. Ope znaajke: feudalizam, crkva, razvoj romanskih
jezika, poimanje vremena, giullari, društvene pojave (redovnik,
vitez), skupocjena knjiga, tumaenje povijesti.
Il Medioevo. Caratteristiche: il feudalesimo, la Chiesa, lo
sviluppo delle lingue romanze, la concezione del tempo, i giullari,
le figure sociali, l’interpretazione della storia
Nastajanje pukog romana. Dvorska sredina. Raanje europske
knjievnosti. La nascita del romanzo popolare. La corte. La nascita
della letteratura europea.
Prvi pisani dokumenti na narodnom jeziku (Indovinello veronese,
Placiti cassinesi). Francuska knjievnost: lingua d'oc, lingua
d'oil; razvoj dvorske kulture, uglaenost, udvaranje, ljubavno
sluenje, dvorski giullar, trubadur, viteški roman. Epika: La
Chanson de Roland. Provansalska lirika.
I primi documenti in volgare (Indovinello veronese, Placiti
cassinesi). La letteratura francese: lingua d'oc, lingua d'oil; lo
sviluppo della cultura di corte, liberalità, cortesia, gentilezza;
l’amor cortese, i giullari, il servizio d’amore, il trovatore, il
romanzo cavalleresco. L’epica: La Chanson de Roland. La lirica
provenzale.
Komunalno doba Ope znaajke. ivot u gradovima, graanski sloj,
laicizacija kulture, lik trgovca, lik intelektualca, komuna,
carstvo, papinstvo, urbanizacija, visoka i niska buroazija,
umjetnost i umjetnici. Kultura i sveuilišta, teologija i
filozofija, skolastika sv.Tome Akvinskog. L’età comunale. Contesto
e caratteri. La vita nel comune, lo strato borghese, la
laicizzazione della cultura, la figura dell’intellettuale, il
comune, l’impero, il papato, l’urbanizzazione, l’aristocrazia
borghese, l’arte e gli artisti. La cultura e le università, la
teologia e la filosofia, la scolastica di San Tommaso
D’Aquino
Poetak talijanske knjievnosti La letteratura italiana delle
origini
Religiozna knjievnost, lauda, sv.Franjo Asiški, Jacopone da Todi,
vjerski pokreti. La letteratura religiosa, la lauda di San
Francesco D’Assisi, Jacopone da Todi, le confraternite
religiose
Sicilijanska i toskanska škola. Sonet i kancona. Jacopo da Lentini
La scuola siciliana e la scuola toscana. La canzone e il sonetto.
Giacomo da Lentini.
Puka knjievnost. Cielo d'Alcamo, kontrast La letteratura popolare.
Cielo d’Alcamo e il contrasto
Slatki novi stil. Predstavnici: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo
Gianni, Gianni Alfani, Cino da Pistoia. Il dolce stil nuovo.
Rappresentanti: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo Gianni, Gianni
Alfani, Cino da Pistoia Komino – realistino pjesništvo.
Predstavnici: Cecco Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San
Gimignano La lirica comico-realistica. Rappresentanti: Cecco
Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San Gimignano.
Umjetnika proza. Marco Polo: Milion. La lirica d’arte. Marco Polo:
Il Milione
Dante Alighieri. ivot i djelo. Knjievno stvaralaštvo: Novi ivot,
Gozba, De vulgari eloquentia, De Monarchia,
Rime, Egloghe, Epistole, Boanstvena komedija.Umjetnost i stil,
jezik, geocentrika koncepcija, vrijednosti. Recepcija kroz stoljea
i danas.
Dante Alighieri: la vita e l’opera. La produzione letteraria: La
Vita nuova, le Rime, il Convivio, il De Vulgari Eloquentia, il De
Monarchia, La Divina Commedia, Egloghe, Epistole. La Divina
Commedia : arte e stile, lingua, la concezione geocentrica e i
valori, fama e fortuna.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
raznovrsnost i povijesni razvoj Gli studenti saranno in grado
di:
1. spiegare la letteratura italiana medievale attraverso il suo
sviluppo storico 2. interpretare lo sviluppo storico della
letteratura italiana attraverso I testi medievali 3. comprendere la
letteratura medievale come un fenomeno specifico interpretare i
testi più significativi della letteratura italiana medievale
considerando la loro varietà e il loro sviluppo
storico.
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0.2 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25
Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Kontinuirana provjera znanja 3
0.8 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na
preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri
izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu
ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova
steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana
ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA*
1. PETRONIO G., SAVONA E., COSSUTA F., La letteratura degli
italiani (vol1), Palermo, Palumbo, 1998. 2. LUPERINI, R., CATALDI
P., MARCHIANI L., MARCHESE F: La scrittura e
l'interpretazione.Storia e antologia della letteratura italiana nel
quadro della civiltà europea.Tomo I, Dalle origini al Manierismo
1200-1610, G.B. Palumbo editore, Palermo, 2008. 3. BALDI G., GIUSSO
S., RAZETTI M., ZACCARIA G., Dal testo alla storia dalla storia al
testo. Volumi 1A-1B, Torino, Paravia, 1999. (*) Zvjezdica oznauje
da e se koristiti samo dijelovi knjige što se odnose na
kolegij.
IZBORNA LITERATURA
1. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura
italiana. Manuale di storia della letteratura (a cura di
C.Bertorelle), Bologna, Zanichelli, 2000. 2. SIVIERO C., SPADA A.,
Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana. Antologia 1.
Dalle origini al Cinquecento, Bologna, Zanichelli, 2000.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Gli
studenti hanno l’obbligo di presenza al 70% delle lezioni e delle
esercitazioni/seminari. NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem
maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem tajništva.
/ Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per le
consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla
bacheca del Dipartimento, e comunicazioni della segretreia
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem
maila. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per
le consultazioni individuali e via mail NAIN POLAGANJA ISPITA
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte
intermedie dedicate agli argomenti letterari. Ciascuna verifica
prevede 25 punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere
una prova di recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche
corrispondono a 2 CFU) Il criterio per conseguire il punteggio è
l’aver superato del 50% di ciascuna verifica intermedia. E’
importante rispettare le scadenze previste per la consegna del
seminario
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita (2 meuispita ukupno
donose 2 ECTS boda). Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono
riješenih zadataka svakog meuispita. Prilikom predaje seminara
potrebno je pridravati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza moe
rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim
obvezama. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja
izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama
predvienim vaeim aktima! Meuispit / verifica intermedia: Svaki
meuispit se sastoji od 5 zadataka esejskoga tipa. Svaki toan
odgovor donosi maksimalno pet bodova. Kriterij za dobivanje bodova
je 50% tono riješenih zadataka (odnosno 12 bodova). Na pismenoj
provjeri studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova. Studenti imaju
pravo i na popravni ispit meuispita koji se polae u lipnju.
Studenti koji nisu prikupili dovoljan broj bodova iz svakog
meuispita, smiju pisati jedan ispravak (koji se odnosi na sadraj
prvog i drugog meuispita) ali samo za minimalme ocjenske bodove
(odnosno FX). Nepristupanje meuispitima znai kao i da student nije
poloio meuispit. Ogni verifica intermedia comprende 5 domande di
carattere saggistico. E’ previsto un numero massimo di 5 punti per
domanda. Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio
corrisponde al conseguimento di 50% dei punti e quindi al
superamento della verifica. Le verifiche intermedie portano un
massimo di 50 punti. Gli studenti hanno la possibilità di
recuperare la verifica a giugno. Gli studenti che non hanno
conseguito un esito positivo delle verifiche, possono scrivere una
verifica (comprendente la materia della prima e delle seconda
verifica) ma possono ottenere solo il minimo del punteggio
consentito, ovvero FX. La non presenza alle verifiche sta ad
indicare che lo studente non ha superato l’esame. 2. Seminarski rad
/ Seminari - Kontinuirana provjera 3 /valutazione :
Studenti e pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od
ponuenih tema. Gli studenti concordano con il, docente l'argomento
del seminario Seminarski se radovi prezentiraju na nastavi prema
navedenom kalendaru. Il lavoro seminariale va presentato secondo le
scadenze concordate Studenti su duni samostalno istraiti
literaturu. Konzultacije u vezi literature su obavezne. Lo studente
è in dovere di ricercare da solo il supporto bibliografico. Le
consultazioni relative alla bibliografia
sono obbligatorie. Seminarski rad treba sadravati sljedee elemente:
naslov rada, uvod, razrada teme, zakljuak, popis
literature. Il lavoro seminariale deve contenere le voci elencate
di seguito: titolo, introduzione, svolgimento, conclusione,
bibliografia.
Seminarski rad moe sadravati do 5 kartica teksta (Times New Roman
12, prored 1,5).Il lavoro seminariale non deve superare le 5
cartelle (Times New Roman spazio1.5)
Student je duan pravilno citirati i navoditi tuu literaturu. Vanno
citate regolarmente e con precisioni le fonti e i riferimenti
Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku najkasnije tjedan
dana prije izlaganja (prema predhodno utvrenom kalendaru). U sluaju
izostanka sa sata predvienog za prezentaciju svoga seminarskoga
rada studenti nee dobiti bodove predviene za izlaganje istog. I
lavori seminariali vanno consegnati in forma scritta una settimana
prima dell'esposizione degli stessi. In caso di assenza nella data
prevista dal calendario
precedentemente fissato e concordato con il docente, lo studente
non riceve i punti previsti per l'esposizione. Nain ocjenjivanja
seminarskih radova: student moe ostvariti maksimalno 10 bodova za
seminarski rad i 10
bodova za izlaganje seminarskog rada. Lo studente può conseguire un
punteggio massimo di 10 punti per il lavoro seminariale e 10 punti
per l'esposizione.
3. Završni ispit je usmeni ispit. L’esame finale è un esame orale
Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe
maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 =
30 = 0,60 ECTS: Lo studente risponde a tre domande e per ciascuna
può conseguire al massimo 10 punti secondo i seguenti criteri: 1-2
boda/punti - zadovoljava minimalne kriterijume – risponde a criteri
minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono
ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa
primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8
bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla
media, con qualche errore
9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima Uspješno
poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na
predmetu.
L’esame si considera superato solo a condizione di esito positivo
all’esame orale.
Konana ocjena: Voto finale: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova
koje je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih
predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti
che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche scritte
intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio.
Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle
singole attività previste dal corso di laurea seguendo il criterio
di cui sotto:
Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su
studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju Konana se
ocjena donosi prema sljedeem kriteriju:
A – od 80 do 100% ocjene - del voto complessivo B – od 70 do 79,9%
ocjene - del voto complessivo C – od 60 do 69,9% ocjene - del voto
complessivo D – od 50 do 59,9% ocjene – del voto complessivo E – od
40 do 49,9% ocjene – del voto complessivo
Brojani se sustav ocjenjivanja usporeuje s ECTS- sustavom na
sljedei nain: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) –
C Dovoljan ( 2 ) – D i E
Alla votazione numerica corrisponde quella a lettere
rispettivamente Ottimo (5) –A Molto buono (4) – B Buono (3) –C
Sufficiente (2) – D e E
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora
smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim
vaeim aktima!
Ogni appropriazione indebita di un testo altrui senza l'indicazione
della fonte in oggetto viene considerata plagio e pertanto è
soggetta a sanzioni previste dalla Legge! ISPITNI ROKOVI
Zimski 3.02.2016. i 17.02.2016. u 9
Proljetni izvanredni
07.09. 2016 u 9 14.09. 2016
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
07.10.2015
Uvod u seminarske radove / Introduzione ai lavori seminariali
14.10.2015.
Nastajanje talijanskog jezika i knjievnosti La nascita della lingua
e della letteratura italiane
Kako pisati/izlagati seminar Come scrivere/ esporre un seminario
(ricerca)
21.10.2015.
Prvi pisani dokumenti na narodnom jeziku (Indovinello veronese,
Placiti cassinesi) I primi documenti in volgare (l’Indovinello
veronese e Placiti cassinesi)
Francuska knjievnost: lingua d'oc, lingua d'oil; razvoj dvorske
kulture, uglaenost, udvaranje, ljubavno sluenje, dvorski giullar,
trubadur, viteški roman. Epika: La Chanson de Roland. Provansalska
lirika. La letteratura francese: lingua d’oc e lingua d’oil; la
letteratura di corte, i valori del tempo, liberalità, cortesia,
gentilezza; l’amor cortese, i giullari, il servizio d’amore, il
trovatore, il romanzo cavalleresco. L’epica: La Chanson de Roland.
La lirica provenzale
28.10.2015.
Komunalno doba L’età comunale
Ope znaajke. ivot u gradovima, graanski sloj, laicizacija kulture,
lik trgovca, lik intelektualca, komuna, carstvo, papinstvo,
urbanizacija, visoka i niska buroazija, umjetnost i umjetnici.
Kultura i sveuilišta, teologija i filozofija, skolastika sv.Tome
Akvinskog. L’età comunale. Contesto e caratteri. La vita nel
comune, lo strato borghese, la laicizzazione della cultura, la
figura dell’intellettuale, il comune, l’impero, il papato,
l’urbanizzazione, l’aristocrazia borghese, l’arte e gli artisti. La
cultura e le università, la teologia e la filosofia, la scolastica
di San Tommaso D’Aquino
4.11.2015.
Poetak talijanske knjievnosti: religiozna knjievnost, lauda,
sv.Franjo Asiški, Jacopone da Todi, vjerski pokreti. La letteratura
italiana delle origini: la letteratura religiosa, la lauda di San
Francesco D’Assisi, Jacopone da Todi, le confraternite
religiose
Didaktika knjievnost /La letteratura didattica Cinquanta cortesie
da desco Bonvesin de la Riva
11.11.2015.
Puka knjievnost. Cielo d'Alcamo, contrast La letteratura popolare.
Cielo d’Alcamo e il contrasto. Komino – realistino pjesništvo.
Predstavnici: Cecco Angiolieri, Rustico
di Filippo, Folgore da San Gimignano. La lirica comico-realistica.
Rappresentanti:
Cecco Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San
Gimignano
18.11.2015.
Meuispit Verifica intermedia
25.11.2015. Sicilijanska i toskanska škola. Sonet i kancona. Jacopo
da Lentini La scuola siciliana e la scuola toscana. La canzone e il
sonetto.
Giacomo da Lentini.
Predstavnici/Rappresentanti: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo
Gianni, Gianni Alfani, Cino da Pistoia.
09.12.2015. Umjetnika proza. Marco Polo: Milion.
La prosa d’arte: Marco Polo: il Milione
16.12.2015.
Dante Alighieri. ivot i djelo Dante Alighieri: la vita e
l’opera
Knjievno stvaralaštvo: Novi ivot, Gozba, De vulgari eloquentia, De
Monarchia, Rime, Egloghe, Epistole, Boanstvena komedija
La produzione letteraria: La Vita nuova, le Rime, il Convivio, il
De Vulgari Eloquentia, il De Monarchia, La Divina Commedia,
Egloghe, Epistole
14.01..2015.
Boanstvena komedija.Umjetnost i stil. Primjeri. La Divina Commedia
: arte e stile
23.12.2015. Meuispit
Verifica intermedia
Boanstvena komedija: Geocentrika koncepcija i vrijednosti La Divina
Commedia : la concezione geocentrica e i valori.
Boanstvena komedija: Recepcija kroz stoljea i danas. La Divina
Commedia : fama e fortuna.
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Esercitazioni di
lettorato 1 / Lektorske vjebe 1 Studij Preddiplomski studij
Talijanski jezik i knjievnost Semestar I Akademska godina 2015/2016
Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 0 + 0 + 45
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Ponedjeljak 09:00-12:00 (grupa
A), predavaonica 501 Utorak 11:00-14:00 (grupa B), predavaonica
801
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj
kolegija Dr.sc. Zvjezdana Vrzi
Kabinet Vrijeme za konzultacije
e-mail
[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
Pregled specifinih vrsta tekstova. Rassegna di specifiche tipologie
testuali.
itanje i interpretacija raznih novinskih lanaka na temu društva,
kulture i sporta u talijanskome govornome podruju iz raznih asopisa
(La Repubblica, L'Espresso, Panorama, Corriere della Sera, Gazzetta
dello Sport, Il Sole 24 ore, La Battana, itd...). Analiza knjievnih
tekstova. Lettura e interpretazione di articoli giornalistici, di
vario argomento (cultura, società, sport, ecc.), tratti da più
testate giornalistiche (ad es., La Repubblica, L'Espresso,
Panorama, Corriere della Sera, Gazzetta dello Sport, Il Sole 24ore,
La Battana, ecc...) ed analisi di testi letterari.
Analiza prospekata i plakata. Analisi del linguaggio
pubblicitario.
Prezentacija filmova. Presentazione di film.
Talijanski standardni jezik i norme: ortografska, gramatika,leksika
i stilistika (tipologija funkcionalnih stilova i raslojenost
talijanskog jezika). Lingua italiana standard e norme:
ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche (tipologie
stilistiche e diversificazione della lingua italiana).
Lektura i redaktura teksta, korektorski znakovi, vrste pogrešaka.
Lettura e recensione di testi, correzioni e tipologie di
errori.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti
sposobni razviti sljedee kompetencije: 1. razumjeti jednostavnija
tematska podruja 2. usmeno reproducirati tekstove 3. naglasiti
pojedina stajališta unutar diskusije 4. prikladno artikulirati
svoje razmišljanje 5. izraziti se jasnim tekstom.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vjebe x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
2 40
Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja
2 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja 3 1 30 ZAVRŠNI ISPIT - -
UKUPNO 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na
preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri
izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu
ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova koje
je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih
predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti
che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche
scritte
intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio.
Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle
singole attvità previste dal corso di laurea seguendo il criterio
di cui sotto:
Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su
studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave
i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj
raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. La Repubblica, L'Espresso, Panorama, Corriere della Sera,
Gazzetta dello Sport, Il Sole 24 ore, La Battana, ecc.
IZBORNA LITERATURA
1. LATINO A., MUSCOLINO M., 1,2,3...italiano , Hoepli, Milano, 2009
2. PALCHETTI MAZZA M., FOGLIERI D., TRESPOLDI M., Dal testo alle
regole, Loescher, Milano, 2009 3. SCHIPANI F., Io e la grammatica,
Hoepli, Milano, 2009.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Rad studenta na predmetu vrednovat e se tijekom nastave. Student
moe ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova. Nema usmenoga
ispita.
La valutazione degli studenti avverrà durante l’anno accademico. Lo
studente può conseguire un massimo di 100 punti. Non è previsto
l’esame orale.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem
maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem
tajništva.
Nel corso dell'anno accademico durante le ore previste per le
consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla
bacheca del Dipartimento e comunicazioni della segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije i putem
maila. Nel corso dell'anno accademico durante le ore previste per
le consultazioni individuali e via mail.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje vjebi, aktivno sudjelovanje u raspravama, analiza više
vrsta tekstova, 2 kolokvija. Nema usmenog ispita.
POHAANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI (40%): uz obvezno prisutstvo
nastavi, studenti su duni,
tokom semestra, izraditi domae zadatke koje e profesor zadati,
pisati diktate te uestvovati diskusijama tokom nastave. Za te
aktivnosti prikupiti e maksimalno 40 bodova. Tijekom semestra je
predvieno pisanje 12 diktata, od kojih svaki nosti maksimalno 2
boda. Studenti e skupiti ostale bodove kroz diskusije i zadatke
tijekom nastave te izradom domae zadae.
Ad integrazione della frequenza alle lezioni, durante il semestre
il docente assegnerà agli studenti alcuni compiti scritti da
svolgere a casa e valuterà le loro competenze e abilità di
espressione durante le discussioni incentrate su un argomento
predefinito; gli studenti dovranno scrivere i dettati stabiliti nel
piano e programma. Per questo tipo di attività lo studente può
conseguire un massimo di 40 punti.
Nel corso del semestre sono previsti 12 dettati, ognuno con un
massimo di 2 punti. Il punteggio rimanente potrà essere accumulato
attraverso le attività di discussione ed esercizi durante le
lezioni e lo svolgimento di compiti da svolgere a casa.
KONTINUIRANA PROVJERA (60%): predviena su 3 meuispita tematski
vezana uz gradivo sa zadacima slinima
obraenim vjebama tokom semestra. Dva meuispita donose maksimalno 15
bodova svaki, te trei meuispit donosi maksimalno 30 bodova.
Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog
meuispita. Uvjet kako bi student poloio kolegij pozitivnom ocjenom
je da poloi sva tri pismena meuispita. U sluaju negativne ocjene,
studenti imaju pravo na popravni ispit jednog meuispita do kraja
semestra.
Nel corso del semestre sono previste tre verifiche scritte
intermedie incentrate sugli argomenti del corso e basate
sullo svolgimento di esercizi simili a quelli svolti durante le
esercitazioni. Due verifiche intermedie prevedono un massimo di 15
punti ciascuna, mentre l'ultima prevede un massimo di 30
punti.
Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio corrisponde
al conseguimento di 50% dei punti e quindi al superamento della
verifica. Lo studente può essere promosso a condizione che superi
tutte le verifiche.
In caso di esito negativo, sarà possibile sostenere la prova di
recupero di una verifica intermedia entro la fine del
semestre.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Vrednovanje obveza studentica i studenata: Predavanja, vjebe i
provjere znanja (meuispiti) odrat e se na talijanskom jeziku. Rad
studenta na predmetu vrednovat e se putem vjebi, predloaka i
kolokvija tijekom nastave - time
student moe ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova. Nema usmenoga
ispita. Obavezno je pohaanje nastave, aktivno sudjelovanje u
raspravama, diktatima, analizama više vrsta
tekstova te polaganje 3 kolokvijia. Kompetencije studenata e se
provjeravati: - redovitom provjerom znanja, - diktatima - domaim
zadaama - diskusijama izmeu studenata i nastavnika, - diskusijama
izmeu studenata Le lezioni, le esercitazioni e le verifiche
verranno svolte interamente in lingua italiana. L'attività dello
studente verrà valutata sulla base delle esercitazioni e delle
verifiche intermedie. Lo
studente può conseguire un massimo di 100 punti. Non è previsto
l'esame orale. Sono obbligatorie la frequenza, la partecipazione
attiva alle discussioni e alle analisi testuali previste
dal piano e programma e lo svolgimento di tre verifiche. Le
competenze degli studenti verranno verranno valutate sulla base di:
-regolari verifiche scritte -dettati -compiti -discussioni tra
studenti e professori -discussioni tra studenti Svako neovlašteno
preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se
intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Ogni appropriazione
indebita di un testo altrui senza citazione della fonte è da
considerarsi plagio ed è
pertanto soggetta alle sanzioni previste dalla legge.
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
Jesenski izvanredni
01.09.2016 h. 09:00 + 08.09.2016 h. 09:00
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
05.10. / 06.10.
Presentazione del corso e verifica delle abilità linguistiche dei
corsisti.
12.10. / 13.10.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali,
lessicali e stilistiche. Lettura, analisi ed esercizi sull’articolo
giornalistico a scelta del docente. Dettato
19.10. / 20.10.
26.10. / 27.10.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali,
lessicali e stilistiche. Esercizi di scrittura. Lettura, analisi ed
esercizi sull’articolo giornalistico a scelta del docente. Dettato.
Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente.
02.11. / 03.11.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali,
lessicali e stilistiche. Lettura, analisi ed esercizi sul brano
letterario Donna de paradiso di Jacopone da Todi (in La scrittura e
l′interpretazione, p. 125). Esercizi di versione in prosa. Dettato.
Esercizi di correzione. Esposizione e riassunto di un tema a scelta
del docente.
09.11. / 13.11.
16.11. / 17.11.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali,
lessicali e stilistiche. Esercizi sulla pronuncia e l’ortografia
dell’italiano. Lettura, analisi ed esercizi sull’articolo
giornalistico a scelta del docente. Lettura, analisi ed esercizi
sul brano letterario Ahi lasso, or è stagion de doler tanto di
Guittone D’Arezzo (in La scrittura e l′interpretazione, p.153).
Dettato. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del
docente
23.11. / 24.11.
Esercizi sui numeri e le ore (pp. 77-79 di Chiuchiù et alii, In
italiano) Lettura, analisi ed esercizi su un articolo tratto dalla
pagina culturale di un quotidiano a scelta. Lettura, analisi ed
esercizi sul brano letterario Chi è questa che ven, ch’ogn’om la
mira di G. Cavalcanti (in La scrittura e l′interpretazione, p.153).
Dettato. Esercizi di correzione. Esposizione e riassunto di un tema
a scelta del docente
30.11. / 01.12.
07.12. / 08.12.
Lettura, analisi ed esercizi su un articolo a scelta tratto da un
trimestrale di cultura. Lettura, analisi ed esercizi sul brano
letterario Io voglio del ver la mia donna laudare di G. Guinizzelli
(in La scrittura e l′interpretazione, p. 168) Dettato.
14.12. / 15.12.
Lettura, analisi ed esercizi su un articolo a scelta tratto da un
trimestrale di cultura. Dettato. Esercizi di correzione.
Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente.
22.12. 3. Verifica scritta
11.01. / Lettura, analisi ed esercizi su un brano letterario di
Dante Alighieri, Vita Nova, “Il
12.01. primo incontro con Beatrice” (in La scrittura e
l′interpretazione, pp. 271-272) Dettato. Esercizi di correzione.
Visione del film La vita è bella di Roberto Benigni ed esercizi di
comprensione
18.01. / 19.01.
Scrivere una lettera informale su un argomento – Esercitazioni di
scrittura Dettato. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del
docente
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanska povijest i
kultura Studij Talijanski jezik i knjievnost, preddiplomski
dvopredmetni Semestar 1 Akademska godina 2015-16 Broj ECTS-a 3
Nastavno optereenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto odravanja
nastave Petak, 8:15 – 10:00 u predavaonici 501 Mogunost izvoenja na
stranom jeziku nastava se izvodi na talijanskom jeziku Nositelj
kolegija Luka Skansi
Kabinet F-486 Vrijeme za konzultacije srijedom 14-16 (u
kabinetu)
Telefon ----- e-mail
[email protected]
Kolegij e kroz predavanja i seminare analizirati kulturne
manifestacije i povijesna dogaanja u modernoj i suvremenoj Italiji.
Prouavati e se tri vee faze u novijoj talijanskoj povijesti:
talijanski Risorgimento i ujedinjenje, prijelaz liberalne Italije
ka fašistikoj diktaturi i Talijanska Republika do današnjih dana.
Posebna pozornost bit e posveena išitavanju kulturnih,
intelektualnih, politikih i društvenih fenomena kroz povijest
talijanske kinematografije i pisanje suvremenjaka, novinara i
intelektualaca. Seminarske aktivnosti obuhvatit e prouavanje
talijanske povijesti kroz kinematografsku produkciju poslijeratne
Italije. OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je studentima probuditi zanimanje za talijansku povijest i
kulturu, te uputiti na mehanizme i posljedice odreenih kulturnih i
politikih fenomena talijanskoga suvremenog društva. Oekuje se
aktivno sudjelovanje u nastavi, diskusija i kritika analiza
predloenih tema. Predmet eli osposobiti studente u razmišljanju o
povijesti preko raznih oblika umjetnosti – kao filma, arhitekture,
knjievnosti, glazbe – kao produkti socioloških, ekonomskih i
politikih uvjeta karakteristinih za vrijeme u kojem su
stvorene.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0 Kontinuirana provjera znanja 1 (pismeni) 1 30
Seminarski rad 1 30 Završni ispit 1 40 UKUPNO 3 100
Opa napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i
39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri
izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40
do 49%)
Seminar Studenti su obavezni prezentirati 1 seminarski rad (pisno i
usmeno). Kontinuirana provjera znanja – meuispiti Kontinuirana se
provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obvezni
poloiti 1 pismeni meuispit. Kriterij
za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog
meuispita..
Završni ispit Završni ispit odrat e se u pismenom obliku. Ukupna
ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih
tijekom nastave i na završnome
ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Paul Ginsborg, Storia d'Italia dal dopoguerra a oggi: società e
politica 1943-1988, Einaudi, Torino 1989 (djelovi knjige).
Vittorio Foa, Questo Novecento, Einaudi, Torino, 1996 (djelovi
knjige).
IZBORNA LITERATURA
Izborna literatura dodijeliti e se u sklopu seminara u tijeku
semestra.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i
seminara
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem
maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem
tajništva
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije ili
putem maila
NAIN POLAGANJA ISPITA
Seminar Studenti su obavezni prezentirati 1 seminarski rad (pisno i
usmeno). Kontinuirana provjera znanja – meuispiti Kontinuirana se
provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obvezni
poloiti 1 pismeni meuispit. Kriterij
za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog
meuispita.. Završni ispit Završni ispit odrat e se u pismenom
obliku.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Jesenski izvanredni
02.09.; 09.09.
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
Tjedan NAZIV TEME
1 Uvod u program i u seminarske radove: prezentacija bibliografije
i historiografije.
2 Talijanski Risorgimento i problemi ujedinjene Italije: Mazzini,
Cattaneo i Gioberti. Analiza: Gattopardo
(Luchino Visconti)
4 Talijanska liberalna drava; Giolittijevi kompromisi i kriza
liberalne drave. Italija prema prvom svjetskom ratu. Analiza: La
Grande Guerra (Mario Monicelli)
5 Razvoj fašistike ideologije; dvadesete i problem istone granice.
Analiza: Novecento (Bernardo Bertolucci)
6 Mussolini od socijaliste do diktatora. Kulturne forme fašizma.
Analiza: Una giornata particolare (Ettore Scola)
7 Rat i problem rekonstrukcije. Analiza: Roma città aperta (Roberto
Rosellini), Sciuscia (Vittorio De Sica)
8 Rekonstrukcija i neorealismo: kinematografija, slikarstvo,
arhitektura, literatura. Analiza: Ladri di biciclette, Miracolo a
Milano (Vittorio De Sica)
9 Poslije rekonstrukcije – il «miracolo economico», Adriano
Olivetti i Ivrea. Analiza: Il sorpasso (Dino Risi)
10 Olimpijada Rim 1960 i dolce vita. Analiza: Dolce vita (Federico
Fellini)
11 Kontradikcije talijanskog modernog društva. Analiza: La notte
(Michelangelo Antonioni), Le mani sulla città (Francesco
Rosi)
12 Terorizam i anni di piombo. Analiza: Un borghese piccolo piccolo
(Mario Monicelli), Buongiorno notte (Marco Bellocchio)
13 Socijalni fenomen raznih oblika mafije. Analiza: Gomorra (Matteo
Garrone), I cento passi (Marco Tullio Giordana)
14 Talijanske moderne tragedije: G8 Genova i novo oblici rada.
Analiza: Diaz (Daniele Vicari), Il capitale umano (Paolo
Virzì)
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Talijanski jezik 3 Lingua italiana 3
Studij Prediplomski studiji Talijanski jezik i knjievnost Semestar
III. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje
(P+S+V) 15 + 0 + 30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Predavanja: petak 10-12 i 13-15,
predavaonica 501; Vjebe: srijeda 12-14 (grupa A – predavaonica
901), 14-16 (grupa B – predavaonica 204)
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj
kolegija Dr.sc. Stefano Ondelli
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Petak 15-16:30
Telefon 265-789 e-mail
[email protected]
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 10:30-12:00 Telefon
265-789
e-mail
[email protected]
Nain Condizionale – present i perfekt – Funkcija izvinjenja,
straha, traenja objašnjenja; Zamjenice u dativu – spajanje
zamjenica. Funkcije: preciziranje, odgovor, izraziti elju, mogunost
ili nemogunost
odreene aktivnosti – Prilozi i prijedlozi; Nepravilni glagoli:
correggere, correre, mettere i condurre; Sloena vremena –
zamjenice; itanje i primjena gramatikih pravila; Imperativ,
primjena i uloga - Funkcija znanja, traiti informaciju, preporuiti,
tolerirati, primijetiti – Razgovor –
primjena Il modo condizionale: presente e passato. Modalità e
funzioni comunicative: scusarsi, esprimere
paura, chiedere spiegazioni; I pronomi nel caso dativo; pronomi
accoppiati. Modalità e funzioni comunicative: puntualizzazioni,
risposte,
esprimere desideri, possibilità o impossibilità a svolgere una
determinata azione; preposizioni e avverbi I verbi irregolari:
correggere, correre, mettere e condurre I pronomi accoppiati nei
tempi composti; Lettura e applicazione delle regole grammaticali;
Il modo imperativo: uso e funzione. Modalità e funzioni
comunicative: conoscere, chiedere un’informazione,
raccomandare, tollerare, notare; Intervista: discussione e
applicazione delle regole
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e biti sposobni: 1. pravilno upotrebljavati kondicional 2.
znati sloena vremena 3. poznavati nepravilne glagole 4. koristiti
imperativ 5. objasniti osnovna gramatika pravila (vezana uz
glagolske naine, imperativ, zamjenice u dativu te nepravilne
glagole). Gli studenti saranno in grado di: 1. usare correttamente
il modo condizionale 2. conoscere i tempi composti 3. conoscere
alcuni verbi irregolari 4. usare correttamente il modo imperativo
5. spiegare le regole grammaticali base (relative ai verbi, al modo
imperativo, ai pronomi al dativo e ai verbi irregolari)
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2
1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na
preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri
izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu
ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova
steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana
ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Dardano M., Trifone P., La nuova grammatica della lingua
italiana, Zanichelli, Bologna, 2006. 2. Daina E., Properzi T.,
Grammatica, Sapere e saper fare con le parole, Garzanti Scuola,
Torino, 2006. 3. Sensini M., Il sistema della lingua, Arnoldo
Mondadori Scuola, Milano, 2010. 4. Dizionario italiano-croato /
croato-italiano – Talijansko-hrvatski / Hrvatsko-talijanski
rjenik.
IZBORNA LITERATURA
1. Battaglia G., Grammatica Italiana, Bonacci editore, Roma, 1992.
2. Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle
regole, Loescher, Milano, 2009. 3. Campagnoli P., Grimaldi G.,
Messaggi, Il capitello, Torino, 2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi
se evidencija prisustva na nastavi. Gli studenti sono tenuti a
frequentare almeno il 70% delle lezioni ed esercitazioni. Sarà
tenuto un registro delle
presenze.
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije,
mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Odsjeka za
talijanistiku, te putem tajništva istih.
Durante l’anno accademico nell’orario previsto per la
consultazione, via email, mediante comunicazione scritta
nella
bacheca del Dipartimento di Italianistica e attraverso la
segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije –
putem maila. Durante l'anno accademico nell’orario previsto per la
consultazione – via email.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi (10%) Uz obvezno prisustvo
nastavi, tijekom semestra, nastavnik e ocjeniti sposobnost i
vještine izraavanja studenata.
Za te aktivnosti i pohaanje nastave studenti mogu prikupiti
maksimalno 10 bodova. Ad integrazione della frequenza alle lezioni,
durante il semestre il docente valuterà le competenze e abilità
di
espressione degli studenti. Gli studenti potranno realizzare un
massimo di 10 punti tramite queste attività e la presenza.
Kontinuirana provjera znanja – meuispiti (60%)
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita. Svaki meuispit
donosi maksimalno 30 bodova. U sluaju negativne ocjene, studenti
imaju pravo na popravni ispit jednog meuispita do kraja semestra.
Uvjet kako bi student poloio kolegij pozitivnom ocjenom je da poloi
sve pismene meuispite.
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte
intermedie. Ciascuna verifica prevede un massimo di 30
punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere la prova
di recupero di una verifica intermedia entro la fine del semestre.
Lo studente può essere promosso a condizione che superi tutte le
verifiche. Završni ispit (30%)
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje
40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.
Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih
bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na
završni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%).
Završni ispit je usmeni ispit. Student izlae i vodi raspravu vezanu
uz tekstove prema dogovoru s docentom. Ocjenjuje se vladanje u
usmenom izlaganju pravopisnih pojmova obraenih tijekom semestra.
Student moe prikupiti maksimalno 30 bodova. Student odgovara na tri
pitanja i za odgovor na svako pitanje moe maksimalno dobiti 10
bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
Durante il corso è necessario ottenere almeno 40 punti per poter
essere ammessi all’esame finale. Gli studenti che
durante il corso hanno ottenuto tra 30 e 39,9 punti ricadono nella
categoria FX e hanno la possibilità di sostenere l’esame finale
fino a tre volte, ma possono ottenere complessivamente solo il voto
E (40-49%). L’esame finale è un esame orale e consiste in un
colloquio con il docente incentrato sulla presentazione e
discussione di alcuni testi concordati con il docente. La
valutazione terrà in considerazione in modo particolare la
padronanza nella produzione orale delle strutture grammaticali
studiate durante il semestre. Lo studente può ottenere al massimo
30 punti per ciascuna verifica, in base ai seguenti criteri 10 x 3
= 30 = 1 ECTS:
1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterije – risponde a
criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima
– buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa
primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8
bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla
media, con qualche errore 9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor –
risposta ottima
Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu
ocjenu na predmetu. Il superamento dell’esame finale è prerequisito
necessario per la valutazione positiva finale.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Predavanja i ispit odrat e se na talijanskom jeziku. Svako
neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se
intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
07.09.2016. u 11h 14.09.2016. u 11h
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
07.10.2015 V
Presentazione del corso Esercizi di ripasso (Indicativo imperfetto
e passato remoto)
14.10.2015 V
16.10.2015 P
Modo Condizionale: tempi presente e passato Pronomi in caso
dativo
21.10.2015 V
28.10.2015 V
04.11.2015 V
11.11.2015 V
13.11.2015 P
Pronomi accoppiati - Tempi verbali composti e pronomi Tipi e uso
degli avverbi Funzioni comunicative: scuse, permesso, ricerca,
spiegazioni
18.11.2015 V
25.11.2015 V
02.12.2015 V
09.12.2015 V
Verifica 1
11.12.2015 P
Tipi e funzioni delle preposizioni Modo Imperativo: forme e
funzioni. Verbi irregolari
16.12.2015 V
23.12.2015 V
13.01.2015 V
Verifica 2
15.01.2015 P
20.01.2015 V
27.01.2015 V
Verifica di recupero
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanska knjievnost 3
Studij preddiplomski studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar
III. Akademska godina 2015. / 16. Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje
(P+S+V) 30+15+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave srijedom 8,30-10,00-predavaona
204 etvrtkom 8,15-9,00 -predavaona 204
Mogunost izvoenja na stranom jeziku talijanski jezik Nositelj
kolegija dr.sc. Corinna Gerbaz Giuliano
Kabinet 514
Suradnik na kolegiju dr.sc. Luigi Casciola Kabinet
Vrijeme za konzultacije Srijeda 11,00-12,30 Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
• Puki humanizam. Objašnjenje pojma, društveno-politika situacija,
dvor, signorie, kultura, stvaranje modernog tipa intelektualca,
publika, odnos prema vremenu i prostoru, akademije, otkrie
tiskarskoga stroja, ovjek kao fiziko i duhovno bie, interes za
mistino, neoplatonizam, knjievno-znanstvena vrsta: traktat. •
L'umanesimo volgare. Il significato del concetto, la situazione
politico-sociale, le corti, le signorie, la cultura, la creazione
di un nuovo modello di intellettuale, il pubblico, le Accademie, la
stampa, la concezione dell'uomo, misticismo e neoplatonismo, il
trattato. • Knjievno stvaralaštvo na pukome jeziku. Predstavnici i
djela: L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei
fanciulli/Fiziki i moralni odgoj djece, A. Poliziano: Stanze, L.
de' Medici: Canzone di Bacco e Arianna/ Trijumf Bakha i Arijadne,
L. Pulci: Morgante, M. M. Boiardo:L'Orlando Innamorato /Zaljubljeni
Orlando, Leonardo da Vinci: Scienza ed esperienza/O zabludi onih
koji se slue praksom bez znanosti. Umjetnika i stilska obiljeja. •
La produzione letteraria in volgare. I rappresentanti e le opere:
L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli, A.
Poliziano: Stanze, L. de' Medici: Canzone di Bacco e Arianna, L.
Pulci: Morgante, M. M. Boiardo:L'Orlando Innamorato, Leonardo da
Vinci: Scienza ed esperienza. Caratteristiche artistiche e
stilistiche. • Renesansa. Promjene na ekonomskom, društvenom i
vjerskom planu u Europi, reformacija, pljaka Grada (sacco di Roma),
talijanska razjedinjenost, poloaj intelektualaca, poštivanje
razliitosti u Europi, Thomas More, Erazmo Rotterdamski.. • Il
Rinascimento. I cambiamenti sul piano economico, sociale, politico
e religioso in Europa, la Riforma protestante, Il Sacco di Roma, la
divisione politica sul suolo italiano, la posizione
dell'intellettuale rinascimentale, il concetto di diversità e
alterità, Thomas More e Erasmo da Rotterdam • Pietro Bembo: o
pitanju jezika - struktura traktata. Baldassar Castiglione i
Dvoranin, Giovanni della Casa i Knjiga o skladnu ponašanju.
Politika znanost i Niccolò Machiavelli: ivot, stvaralaštvo,
stavovi, ideologija, prouavanje povijesti. Il Principe/Vladar •
Pietro Bembo e la questione della lingua – la struttura del
trattato. Baldassar Castiglione e Il Cortegiano, Giovanni della
Casa e Il Galateo. Il fondatore della scienza politica moderna,
Niccolò Machiavelli e Il Principe. Vita, opere, ideologia e il
concetto di storia.. Ludovico Ariosto. Vita, opere e pensiero.
Satire. L'Orlando Furioso Ludovico Ariosto. ivot i djelo. Misli,
Satire. L'Orlando Furioso /Mahniti Orlando. Protureformacija.
Marinizam i barok. Društveno-ekonomski, politiki i vjerski okvir,
Tridentski koncil, kulturološki dogmatizam, Akademija Crusca,
stvaranje moderne misli. La Controriforma. Marinismo e Barocco. La
cornice storica, morale e òpolitico sociale del periodo. Il
Concilio di Trento, Il dogmatismo. L'Accademi della Crusca, la
creazione del pensiero moderno Torquato Tasso. ivot i djelo.
Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i stilske znaajke. La Gerusalemme
Liberata/Osloboeni Jeruzalem
Torquato Tasso. Vita, opere e pensiero, La Gerusalemme Liberata
Znanstveno-knjievna proza. Predstavnici: Galileo Galilei, Giordano
Bruno i Tommaso Campanella. Svjetonazor. Paolo Sarpi i Tridentski
koncil.. La prosa scientifica: Galileo Galilei, Giordano Bruno e
Tommaso Campanella. La visione della vita. Paolo Sarpi e la sua
Istoria del Concilio Tridentino Barok. G.B.Marino i Adone / Adonis.
Umjetnika virtuoznost, stilske znaajke . Il Barocco lettarario e
G.B.Marino. L' Adone. Il virtuosismo e lo stile. Arkadija.
Akademija, predstavnici (osnivai). G.B.Vico: svjetonazor i djelo.
Aktualnost djela La Scienza nuova /Nova znanost L'Arcadia. L'
Accademia e i rappresentanti. G.B.Vico: la concezione della vita e
l'opera. L'attualità della Scienza
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti
sposobni razviti sljedee kompetencije: 1. poznavati injenice iz
talijanske knjievnosti humanizma, renesanse i baroka (marinizam) 2.
znati injenice o piscima i najvanijim djelima 3. kritiki
interpretirati pojedina humanistika, renesansna i barokna djela 4.
objasniti specifinosti talijanske barokne knjievnosti.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0.2 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25
Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Kontinuirana provjera znanja 3
0.8 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na
preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri
izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu
ispod ovog teksta).
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova
steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana
ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1.LUPERINI, R., CATALDI P., MARCHIANI L., MARCHESE F: La scrittura
e l'interpretazione.Storia e antologia della letteratura italiana
nel quadro della civiltà europea.Tomo III, La letteratura
umanistico rinascimentale 1380- 1545, Palumbo editore, Palermo,
2008 2. BALDI G., GIUSSO S., RAZETTI M., ZACCARIA G., Dal testo
alla storia dalla storia al testo. Volume 2, Torino, Paravia, 1999.
3. PETRONIO G., MONTI S., NIGRO S., GUAGNINI E., La letteratura
degli italiani (vol 2), Palermo, Palumbo, 1998. (*) Zvjezdica
oznauje da e se koristiti samo dijelovi knjige koji se odnose na
kolegij.
IZBORNA LITERATURA
1. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura
italiana. Manuale di storia della letteratura (a
cura di C.Bertorelle), Bologna, Zanichelli, 2000. 2. SIVIERO C.,
SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana.
Antologia 2., Bologna, Zanichelli,
2000. (*) Zvjezdica oznauje da e se koristiti samo dijelovi knjige
koji se odnose na kolegij.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Gli
studenti hanno l’obbligo di presenza al 70% delle lezioni e delle
esercitazioni/seminari. NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije,
putem maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem
tajništva. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste
per le consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla
bacheca del Dipartimento e comunicazioni della segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije –
putem maila. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste
per le consultazioni individuali e via mail. NAIN POLAGANJA
ISPITA
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte
intermedie dedicate agli argomenti letterari. Ciascuna verifica
prevede 25 punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere
una prova di recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche
corrispondono a 2 CFU) Il criterio per conseguire il punteggio è
l’aver superato del 50% di ciascuna verifica intermedia. E’
importante rispettare le scadenze previste per la consegna del
seminario. Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita (2
meuispita ukupno donose 1 ECTS bod). Kriterij za dobivanje bodova
je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita. Prilikom predaje
seminara potrebno je pridravati se zadanih rokova. Neizvršavanje
obveza moe rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim
seminarskim obvezama. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta
bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je
sankcijama predvienim vaeim aktima! Meuispit / verifica intermedia:
Svaki meuispit se sastoji od 5 zadataka esejskoga tipa. Svaki toan
odgovor donosi maksimalno pet bodova. Kriterij za dobivanje bodova
je 50% tono riješenih zadataka (odnosno 12 bodova). Na pismenim
provjerama studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova. Studenti
smiju pisati po jedan ispravak svakog meuispita koji se polae u
sijenju. Studenti koji nisu prikupili dovoljan broj bodova iz
svakog meuispita, smiju pisati još jedan ispravak (koji se odnosi
na sadraj prvog i drugog meuispita) ali samo za minimalme ocjenske
bodove. Nepristupanje meuispitima znai kao i da student nije poloio
meuispit. U tom sluaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne moe
ostvariti maksimalan broj bodova koliko je odreeno za pojedini
meuispit. Ogni verifica intermedia comprende 5 domande di carattere
saggistico. E’ previsto un numero massimo di 5 punti per domanda.
Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio corrisponde
al conseguimento di 50% dei punti e quindi al superamento della
verifica. Le verifiche intermedie portano un massimo di 50 punti.
Gli studenti hanno la possibilità di recuperare ogni singola
verifica però a gennaio. Gli studenti che non hanno conseguito la
soglia del superamento positivo della verifica, possono scrivere
ancora una verifica (comprendente la materia della prima e delle
seconda verifica) ma possono ottenere solo la sufficienza. La non
presenza alle verifiche sta ad indicare che lo studente non ha
superato l’esame, in tal caso gli è consentito un unico recupero,
ma può ottenere solamente la sufficienza. 2. Seminarski rad /
Seminari - Kontinuirana provjera 3 /valutazione :
Studenti e pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od
ponuenih tema. Gli studenti concordano con il docente l'argomento
del seminario Seminarski se radovi prezentiraju na nastavi prema
navedenom kalendaru. Il lavoro seminariale va presentato secondo le
scadenze concordate. Studenti su duni samostalno istraiti
literaturu. Konzultacije u vezi literature su obavezne. Lo studente
è in dovere di ricercare da solo il supporto bibliografico. Le
consultazioni relative alla bibliografia
sono obbligatorie. Seminarski rad treba sadravati sljedee elemente:
naslov rada, uvod, razrada teme, zakljuak, popis literature.
Il lavoro seminariale deve contenere le voci elencate di seguito:
titolo, introduzione, svolgimento, conclusione, bibliografia.
Seminarski rad moe sadravati do 5 kartica teksta (Times New Roman
12, prored 1,5).Il lavoro seminariale non deve superare le 5
cartelle (Times New Roman spazio1.5)
Student je duan pravilno citirati i navoditi tuu literaturu. Vanno
citate regolarmente e con precisioni le fonti e i riferimenti
Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku najkasnije tjedan
dana prije izlaganja (prema predhodno utvrenom kalendaru). U sluaju
izostanka sa sata predvienog za prezentaciju svoga seminarskoga
rada studenti nee dobiti bodove predviene za izlaganje istog. I
lavori seminariali vanno consegnati in forma scritta una settimana
prima dell'esposizione degli stessi. In caso di assenza nella data
prevista dal calendario precedentemente fissato e concordato con il
docente, lo studente non riceve i punti previsti per
l'esposizione.
Nain ocjenjivanja seminarskih radova: student moe ostvariti
maksimalno 10 bodova za seminarski rad i 10 bodova za izlaganje
seminarskog rada. Lo studente può conseguire un punteggio massimo
di 10 punti per il lavoro seminariale e 10 punti per
l'esposizione.
3. Završni ispit je usmeni ispit. L’esame finale è un esame orale
Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe
maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 =
30 = 0,60 ECTS: Lo studente risponde a tre domande e per ciascuna
può conseguire al massimo 10 punti secondo i seguenti criteri: 1-2
boda/punti - zadovoljava minimalne kriterijume – risponde a criteri
minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono
ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa
primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8
bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla
media, con qualche errore
9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima Uspješno
poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na
predmetu.
Konana ocjena: Voto finale: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova
koje je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih
predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti
che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche scritte
intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio.
Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle
singole attività previste dal corso di laurea seguendo il criterio
di cui sotto: Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon
što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.
Konana se ocjena donosi prema sljedeem kriteriju:
A – od 80 do 100% ocjene - del voto complessivo B – od 70 do 79,9%
ocjene - del voto C – od 60 do 69,9% ocjene - del voto D – od 50 do
59,9% ocjene – del voto E – od 40 do 49,9% ocjene – del voto
Brojani se sustav ocjenjivanja usporeuje s ECTS- sustavom na
sljedei nain: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) –
C Dovoljan ( 2 ) – D i E
Alla votazione numerica corrisponde quella a lettere
rispettivamente Ottimo (5) –A Molto buono (4) – B Buono (3) –C
Sufficiente (2) – D e E
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora
smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim
vaeim aktima!" Ogni appropriazione indebita di un testo altrui
senza l'indicazione della fonte in oggetto viene considerata plagio
e pertanto è soggetta a sanzioni previste dalla Legge. ISPITNI
ROKOVI
Zimski 3.02. i 17.2., 9h Proljetni
izvanredni 30.03. , 10h
1.09 i 8.09.2016, 9h
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
07.10./08.10.2015.
Introduzione al corso. Uvod u program. Introduzione e presentazione
delle modalità relative ai lavori seminariali Uvod u program i uvod
u seminarske radove.
14.10/15.10.2015.
L’Umanesimo: latino e volgare/Humanizam: latinski i puki humanizam.
La letteratura umanistica in volgare e i suoi caratteri/ Puki
humanizam i karakteristike I primi grandi scrittori in volgare: L.
B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli/Fiziki i
moralni odgoj djece A. Poliziano:Stanze per la giostra Prvi
predstavnici pukog humanizma. L. B. Alberti: Educazione fisica e
morale dei fanciulli/Fiziki i moralni odgoj djece A. Poliziano:
Stanze per la giostra
21.10./22.10.2015.
Lorenzo de’ Medici e le opere: la politica culturale medicea e
l’Umanesimo volgare./Lorenzo de’Medici i djela: kulturalna politika
u Firenci u doba vladavine familije Medici i puki humanizam. L. de'
Medici: Canzone di Bacco e Arianna/ Trijumf Bakha i Arijadne. Luigi
Pulci: la vita e le opere minori/ Luigi Pulci: ivot i djelo. Luigi
Pulci Il Morgante/ Il Morgante. Esposizione dei lavori seminariali.
Izlaganje seminara.
28.10./29.10 2015.
Matteo Maria Boiardo: le opere minori e L’Orlando innamorato/
Matteo Maria Boiardo: manja knjievna djela i komunalno doba. Ope
znaajke. L’Umanesimo volgare nelle altre corti del centro-nord e a
Napoli: il trattato e gli scritti tecnico- scientifici, il romanzo
allegorico e sentimentale, il romanzo pastorale/Puki humanizam u
drugim gradovima sjeverne i srednje Italije i u Napulju: traktat i
znanstvena proza, alegoriki i sentimentalni roman, pastoralni
roman. Leonardo da Vinci: Scienza ed esperienza/O zabludi onih koji
se slue praksom bez znanosti. Esposizione dei lavori seminariali.
Izlaganje seminara.
04.11./05.11 2015.
L’età del Rinascimento: la crisi italiana, le invasioni straniere,
la crisi economica, Riforma e Controriforma, il Rinascimento e la
corte. Doba Renesanse: talijanska kriza, invazije, ekonomska kriza,
reforma i protureformacija, Renesansa i dvorci.Il classicismo e i
suoi generi. Pietro Bembo e la questione della lingua. Klasicizam i
knjievne vrste. Pietro Bembo i problemi o jeziku. Esposizione dei
lavori seminariali. Izlaganje seminara.
11.11./12.11.2015.
Il trattato e Baldassar Castiglione. Il Cortegiano e il
Rinascimento. Giovanni della Casa e Il Galateo. Traktat i Baldassar
Castiglione. Djelo Il Cortegiano i Renesansa. Giovanni della Casa i
Knjiga o skladnu ponašanju. Il trattato politico e Niccolò
Machiavelli: la vita, il pensiero e l’opera. Politika misao i
Niccolò Machiavelli: ivot , misao i djelo. Esposizione dei lavori
seminariali. Izlaganje seminara.
18.11./19.11.2015.
Il Principe e la sua fortuna . Machiavelli e il pensiero storico.
Il Principe/Vladar. Machiavelli i povijesna misao. Esposizione dei
lavori seminariali. Izlaganje seminara.
25.11.2015. 26.11.2015.
I. Verifica intermedia - I. Meuispit Il poema calleresco e Ludovico
Ariosto: vita e opere. L’Orlando furioso. Epski poem i Ludovico
Ariosto: ivot i djelo. L'Orlando Furioso /Mahniti Orlando.
Cloridano e Medoro, La pazzia di Orlando. Cloridano i
Medoro,Orlandova ludost.
2.12/3.12..2015.
Lodovico Ariosto: il pensiero, l’arte, lo stile e le opere minori.
Lodovico Ariosto: ivot i djelo. Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i
stilske znaajke. Il dramma pastorale. L’età della Controriforma.
Manierismo e barocco. La cornice sociale, economica, politica e
religiosa. Il Conciliodi Trento, l’Accademia della Crusca, la
nascita del pensiero moderno, la prosa d’arte.
Protureformacija. Manierizam Pastoralna drama. i barok.
Društveno-ekonomski, politiki i vjerski okvir, Tridentski koncil,
kulturološki dogmatizam, Akademija Crusca, stvaranje moderne
misli.Umjetnika proza. Esposizione dei lavori seminariali.
Izlaganje seminara.
9.12./10.12.2015.
Torquato Tasso: la vita e le opere. Il pensiero e le opere minori
Torquato Tasso: ivot i djelo. Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i
stilske znaajke. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje
seminara.
16.12/17.12.2015.
La Gerusalemme liberata: struttura, trama dell’opera, personaggi
principali, temi fondamentali.Canto I, Clorinda e Tancredi.
Osloboeni Jeruzalem: struktura knjievnog djela, fabula, glavni
likovi, teme. I pjevanje, Klorinda i Tankredi Esposizione dei
lavori seminariali. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje
seminara.
23.12.2015.
13.01.2016. 14.01.2016.
20.01./21.01.2016.
Gian Battista Marino: il pensiero e le opere. L’Adone. Gian
Battista Marino: misao i djela Adonis. L’età dell’Arcadia. Il
rinnovamento culturale, l’Accademia e i rappresentanti.Doba
Arkadije. Svjetonazor, Akademija i predstavnici. Gian Battista
Vico: il pensiero , le opere e la cultura del suo tempo.
L’attualità dell’opera La scienza nova. Gian Battista Vico:
svjetonazor i djelo. Aktualnost djela Nova znanost. Esposizione dei
lavori seminariali. Izlaganje seminara.
27.01/28.01.2016.
Recupero di una verifica. Ponavljanje jednog meuispita Esposizione
dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u
Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Morfologija suvremenog talijanskog jezika Morfologia della lingua
italiana contemporanea
Studij Preddiplomski dvopredmetni studij Talijanski jezik i
knjievnost Semestar III Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4
Nastavno optereenje (P+S+V) 15+0+30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave
Utorak 16,15-18:00 i etvrtak 9,15-11,00 (Casciola, vjebe,
predavaonica 403); Petak 8:15 / 10:00; (Finco, predavanja)
predavaonica 204 i 12:15 / 13:00 predavaonica 501
Mogunost izvoenja na stranom jeziku
Talijanski jezik
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Franco Finco Kabinet 513 (V
kat)
Vrijeme za konzultacije Petak 15:30 / 17:00 Telefon 265-789
e-mail
[email protected],
[email protected] Suradnik na kolegiju
Prof. Luigi Casciola
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Srijeda
11,00-12,30
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRAJ KOLEGIJA
Introduzione alla linguistica generale dal punto di vista
morfologico; le categorie morfologiche Parti del discorso Parti
variabili e invariabili del discorso La formazione delle parole:
derivati e alterati La composizione ( nomi composti)
Uvod u teoriju lingvistike s aspekta morfologije; morfološke
kategorije; Vrste rijei; Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei;
Vrste sloenica
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
A conclusione del corso gli studenti avranno acquisito le seguenti
competenze: 1. Avranno padronanza dei concetti base della
morfologia 2. Sapranno definire le parti del discorso e riconoscere
la formazione delle parole nella lingua italiana 3. Sapranno
spiegare alcuni aspetti morfologici della lingua italiana 4.
Consolideranno le regole grammaticali
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti
sposobni razviti slijedee kompetencije: 1. vladati temeljnim
pojmovima morfologije 2. znati odrediti vrste rijei, kategorije
morfološkoga opisa rijei, te ovladati morfološkim opisom rijei u
talijanskom jeziku 3. znati objasniti pojedine morfološke pojave u
talijanskome jeziku 4. utvrditi specifina gramatika pravila.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vjebe
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ
BODOVA
Pohaanje nastave / Aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2
1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos
ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na
preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri
izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu
ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova
steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana
ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih
bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih
bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih
bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih
bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1. G. Salvi L. Vanelli, Nuova grammatica italiana, Bologna, Il
Mulino, 2004. 2. M. Dardano, Costruire parole. La morfologia
derivativa dell'italiano, Bologna, Il Mulino, 2009 3. M. A.
Cortelazzo, Italiano d’oggi, Padova, Esedra, 2000.
IZBORNA LITERATURA
1. Lo Duca M., Creatività e regole: studio sull'acquisizione della
morfologia derivativa dell'italiano, Bologna, Il Mulino, 1990. 2.
Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle
regole, ed Loescher, Milano, 2009 3. Schipani F., Io e la
grammatica, ed Hoepli, Milano, 2009. 4. L. Renzi G. Salvi A.
Cardinaletti, Grande grammatica italiana di consultazione, Bologna,
Il Mulino, 2001.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi
se evidencija prisustva na nastavi.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije,
mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Odsjeka za
talijanistiku, te putem tajništva istih.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem
maila.
NAIN POLAGANJA ISPITA
POHAANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI (10%): uz obvezno prisustvo
nastavi studenti su duni, tokom semestra, izraditi domae zadatke
koje e profesor zadati te uestvovati diskusijama tokom nastave. Za
te aktivnosti prikupiti e maksimalno 10 bodova (10%). Ad inte