of 62 /62
TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST IZVEDBENI PLANOVI ( zimski semestar ) ak. god. 2015./2016. I SEMESTAR Talijanski jezik 1 Talijanska književnost 1 Lektorske vježbe 1 Talijanska povijest i kultura III SEMESTAR Talijanski jezik 3 Talijanska književnost 3 Morfologija suvremenoga talijanskoga jezika Jezične vježbe 1 Retorika V SEMESTAR Talijanski jezik 5 Suvremena talijanska književnost Filozofija književnosti Čitanje suvremene književnosti na talijanskome jeziku Prijevodne vježbe 1

TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - UNIRI

  • Author
    others

  • View
    13

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of TALIJANSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - UNIRI

Microsoft Word - IP- preddipl. naslovnica 
Prijevodne vjebe 1 
 
 
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Talijanski jezik 1 Lingua italiana 1
Studij Prediplomski studiji Talijanski jezik i knjievnost Semestar I. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 15 + 0 + 30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave etvrtak 14,15/ 18,00(Casciola, vjebe, predavaonica 501); Petak 10:15 / 12:00; 13:15 / 15:30 (Finco, predavanja, predavaonica 107)
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj kolegija Prof. Dr.sc. Franco Finco
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Petak 15:30 / 17:00
Telefon 265-789 e-mail [email protected], [email protected]
Suradnik na kolegiju Prof. Luigi Casciola Kabinet 513 (V kat)
Vrijeme za konzultacije Srijeda 11,00-12,30 Telefon
e-mail
Ortografske norme standardnoga jezika – zakonitosti i izraajna mo (analiza teksta) – itanje i primjena gramatikih pravila kod akcentuiranja pojedinih slogova;
Glagol biti i imati (u prezentu, perfektu i futuru – Modo Indicativo: presente, passato prossimo i futuro semplice) – primjena i uloga – Funkcija identifikacije osobe i pozdrava – Konjugacije ARE ERE IRE;
lanovi i njihova primjena (odreeni i neodreeni lan - articoli determinativi e indeterminativi e uso) – Funkcija odgovora na pozdrav - Razgovor;
Imenice i pridjevi (posvojni/pokazni pridjevi) – Funcionalna primjena – telefonski razgovor; Nepravilni glagoli: volere, potere, dovere, andare, venire i primjena; Brojevi i sati – usmena primjena – komunikacija; Prijedlozi – jednostavni ili spojeni s lanom: preposizioni semplici i articolate – primjena i uloga prijedloga na
talijanskomejeziku –funkcionalna primjena – pisanje pisma.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e biti sposobni: 1. znati pravilno izgovarati rijei talijanskoga jezika – nain artikulacije i reenine intonacije 2. interpretirati zadani tekst (osnovna jezina analiza i parafraza teksta) 3. razviti komunikacijske vještine 4. utvrditi osnovna gramatika pravila (ortografske norme, uporaba pomonih glagola, prezenta, perfekta) 5. proširiti gramatiko znanje kao i primijeniti to znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u
kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Daina E., Properzi T., Sapere e saper fare con le parole, Garzanti Scuola editore, Milano 2004. 2. Chiuchiù A., Minciarelli F., Silvestrini M., In italiano, ed. Guerra, Perugia, 2000. 3. Insolera M., Italiano: grammatica essenziale della lingua italiana, Bologna, Zanichelli, 1991. 4. Dizionario italiano-croato / croato-italiano – Talijansko-hrvatski / Hrvatsko-talijanski rjenik.
IZBORNA LITERATURA
1. Battaglia G., Grammatica Italiana, Bonacci editore, Roma, 1992. 2. Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle regole, Loescher, Milano, 2009. 3. Schipani F., Io e la grammatica, Hoepli, Milano, 2009. 4. Latino A., Muscolino M., 1,2,3... italiano, Hoepli, Milano, 2009. 5. Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, Il capitello, Torino, 2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi se evidencija prisustva na nastavi. Gli studenti sono tenuti a frequentare almeno il 70% delle lezioni ed esercitazioni. Sarà tenuto un registro delle
presenze.
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Talijanskih studija, te putem tajništva istih.
Durante l’anno accademico nell’orario previsto per la consultazione, via email, mediante comunicazione scritta nella bacheca di Studi italiani e attraverso la segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem maila. Durante l'anno accademico nell’orario previsto per la consultazione – via email.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi (10%)
Uz obvezno prisustvo nastavi, tokom semestra, nastavnik e ocjeniti sposobnost i vještine izraavanja studenata. Za te aktivnosti i pohaanje nastave studenti mogu prikupiti maksimalno 10 bodova.
Ad integrazione della frequenza alle lezioni, durante il semestre il docente valuterà le competenze e abilità di espressione degli studenti. Gli studenti potranno realizzare un massimo di 10 punti tramite queste attività e la presenza. Kontinuirana provjera znanja – meuispiti (60%)
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita. Svaki meuispit donosi maksimalno 30 bodova. U sluaju negativne ocjene, studenti imaju pravo na jedan popravni ispit do kraja semestra. (2 meuispita ukupno donose 2 ECTS boda).
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte intermedie. Ciascuna verifica prevede un massimo di 30 punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere una prova di recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche corrispondono a 2 CFU) Završni ispit (30%)
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na završni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Završni ispit je usmeni ispit. Student izlae i vodi raspravu vezanu uz tekstove prema dogovoru s docentom. Ocjenjuje
se vladanje u usmenom izlaganju pravopisnih pojmova obraenih tokom semestra. Student moe prikupiti maksimalno 30 bodova. Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
Durante il corso è necessario ottenere almeno 40 punti per poter essere ammessi all’esame finale. Gli studenti che durante il corso hanno ottenuto tra 30 e 39,9 punti ricadono nella categoria FX e hanno la possibilità di sostenere l’esame finale fino a tre volte, ma possono ottenere complessivamente solo il voto E (40-49%). L’esame finale è un esame orale e consiste in un colloquio con il docente incentrato sulla presentazione e discussione di alcuni testi concordati con il docente. La valutazione terrà in considerazione in modo particolare la padronanza nella produzione orale delle strutture grammaticali studiate durante il semestre. Lo studente può ottenere al massimo 30 punti per ciascuna verifica, in base ai seguenti criteri 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterije – risponde a criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8 bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla media, con qualche errore 9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima
Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na predmetu. Il superamento dell’esame finale è prerequisito necessario per la valutazione positiva finale.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Predavanja i ispit odrat e se na talijanskom jeziku. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Jesenski izvanredni
02.09.2016, 09.09.2016
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
01.10.15 Jezina autobiografija – Autobiografia linguistica itanje tesktova i vjeba pisma – Lettura di testi ed esercitazione di scrittura
09.10.15 P Uvod u kolegij – Presentazione del corso Talijanski jezik meu romanskim jezicima: naini evoluiranja talijanskog jezika. – L’italiano fra le lingue romanze: aspetti dell’evoluzione dell’italiano.
15.10.15 Osnovne pravopisne norme: teorija i vjebe. – Le principali norme ortografiche dell’italiano Teoria ed esercizi
22.10.15 Funzioni comunicative: identificazione di una persona e saluti, risposte ai saluti
29.10.15
Glagol – Il verbo Verbi essere e avere (presente e passato prossimo) Modo Indicativo: presente, passato prossimo Teoria ed esercizi
05.11.15 06.11.15 P
Coniugazioni regolari -ARE -ERE -IRE Verbi irregolari: volere, potere, dovere, andare, venire Teoria ed esercizi
12.11.15 Funzioni comunicative: scrittura di lettere, email
19.11.15 I. Meuispit – Verifica intermedia I
26.11.15 Oblici i uloga odreenih i neodreenih lanova: teorija i vjebe. – Forme e funzioni degli articoli determinativi e indeterminativi: teoria ed esercizi L’articolo partitivo: teoria ed esercizi
03.12.15 Prijedlozi jednostavni ili spojeni s lanom: teorija i vjebe – Preposizioni semplici e preposizioni articolate: teoria ed esercizi
10.12.15 11.12.15 P
17.12.15 Sostantivi e aggettivi, aggettivi possessivi e descrittivi Esercizi di riepilogo sull’uso delle preposizioni
14.01.16 15.01.16 P
21.01.16 II. Meuispit – Verifica intermedia II
28.01.16 Popravni Meuispit – Verifica di recupero Vjebe za završni/usmeni ispit – Esercizi in preparazione alla prova orale
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Naziv kolegija Talijanska knjievnost 1 Letteratura italiana 1
Studij Preddiplomski studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar I. Akademska godina 2015./ 2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 30+0+15 Vrijeme i mjesto odravanja nastave Srijeda 8:15–10:00 - 501 Mogunost izvoenja na stranom jeziku talijanski jezik Nositelj kolegija Dr.sc. Gianna Mazzieri Sankovi, doc.
Kabinet 514 Vrijeme za konzultacije 11.00-12.30
Telefon 265-783 e-mail [email protected]
Vrijeme za konzultacije etvrtak 09:00-10:30 Telefon 265-789
e-mail Luigi Casciola II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
Srednji vijek. Ope znaajke: feudalizam, crkva, razvoj romanskih jezika, poimanje vremena, giullari, društvene pojave (redovnik, vitez), skupocjena knjiga, tumaenje povijesti.
Il Medioevo. Caratteristiche: il feudalesimo, la Chiesa, lo sviluppo delle lingue romanze, la concezione del tempo, i giullari, le figure sociali, l’interpretazione della storia
Nastajanje pukog romana. Dvorska sredina. Raanje europske knjievnosti. La nascita del romanzo popolare. La corte. La nascita della letteratura europea.
Prvi pisani dokumenti na narodnom jeziku (Indovinello veronese, Placiti cassinesi). Francuska knjievnost: lingua d'oc, lingua d'oil; razvoj dvorske kulture, uglaenost, udvaranje, ljubavno sluenje, dvorski giullar, trubadur, viteški roman. Epika: La Chanson de Roland. Provansalska lirika.
I primi documenti in volgare (Indovinello veronese, Placiti cassinesi). La letteratura francese: lingua d'oc, lingua d'oil; lo sviluppo della cultura di corte, liberalità, cortesia, gentilezza; l’amor cortese, i giullari, il servizio d’amore, il trovatore, il romanzo cavalleresco. L’epica: La Chanson de Roland. La lirica provenzale.
Komunalno doba Ope znaajke. ivot u gradovima, graanski sloj, laicizacija kulture, lik trgovca, lik intelektualca, komuna, carstvo, papinstvo, urbanizacija, visoka i niska buroazija, umjetnost i umjetnici. Kultura i sveuilišta, teologija i filozofija, skolastika sv.Tome Akvinskog. L’età comunale. Contesto e caratteri. La vita nel comune, lo strato borghese, la laicizzazione della cultura, la figura dell’intellettuale, il comune, l’impero, il papato, l’urbanizzazione, l’aristocrazia borghese, l’arte e gli artisti. La cultura e le università, la teologia e la filosofia, la scolastica di San Tommaso D’Aquino
Poetak talijanske knjievnosti La letteratura italiana delle origini
Religiozna knjievnost, lauda, sv.Franjo Asiški, Jacopone da Todi, vjerski pokreti. La letteratura religiosa, la lauda di San Francesco D’Assisi, Jacopone da Todi, le confraternite religiose
Sicilijanska i toskanska škola. Sonet i kancona. Jacopo da Lentini La scuola siciliana e la scuola toscana. La canzone e il sonetto. Giacomo da Lentini.
Puka knjievnost. Cielo d'Alcamo, kontrast La letteratura popolare. Cielo d’Alcamo e il contrasto
Slatki novi stil. Predstavnici: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo Gianni, Gianni Alfani, Cino da Pistoia. Il dolce stil nuovo. Rappresentanti: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo Gianni, Gianni Alfani, Cino da Pistoia Komino – realistino pjesništvo. Predstavnici: Cecco Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San Gimignano La lirica comico-realistica. Rappresentanti: Cecco Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San Gimignano.
Umjetnika proza. Marco Polo: Milion. La lirica d’arte. Marco Polo: Il Milione
Dante Alighieri. ivot i djelo. Knjievno stvaralaštvo: Novi ivot, Gozba, De vulgari eloquentia, De Monarchia,
Rime, Egloghe, Epistole, Boanstvena komedija.Umjetnost i stil, jezik, geocentrika koncepcija, vrijednosti. Recepcija kroz stoljea i danas.
Dante Alighieri: la vita e l’opera. La produzione letteraria: La Vita nuova, le Rime, il Convivio, il De Vulgari Eloquentia, il De Monarchia, La Divina Commedia, Egloghe, Epistole. La Divina Commedia : arte e stile, lingua, la concezione geocentrica e i valori, fama e fortuna.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
raznovrsnost i povijesni razvoj Gli studenti saranno in grado di:
1. spiegare la letteratura italiana medievale attraverso il suo sviluppo storico 2. interpretare lo sviluppo storico della letteratura italiana attraverso I testi medievali 3. comprendere la letteratura medievale come un fenomeno specifico interpretare i testi più significativi della letteratura italiana medievale considerando la loro varietà e il loro sviluppo
storico.
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0.2 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Kontinuirana provjera znanja 3 0.8 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA*
1. PETRONIO G., SAVONA E., COSSUTA F., La letteratura degli italiani (vol1), Palermo, Palumbo, 1998. 2. LUPERINI, R., CATALDI P., MARCHIANI L., MARCHESE F: La scrittura e l'interpretazione.Storia e antologia della letteratura italiana nel quadro della civiltà europea.Tomo I, Dalle origini al Manierismo 1200-1610, G.B. Palumbo editore, Palermo, 2008. 3. BALDI G., GIUSSO S., RAZETTI M., ZACCARIA G., Dal testo alla storia dalla storia al testo. Volumi 1A-1B, Torino, Paravia, 1999. (*) Zvjezdica oznauje da e se koristiti samo dijelovi knjige što se odnose na kolegij.
IZBORNA LITERATURA
1. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana. Manuale di storia della letteratura (a cura di C.Bertorelle), Bologna, Zanichelli, 2000. 2. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana. Antologia 1. Dalle origini al Cinquecento, Bologna, Zanichelli, 2000.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Gli studenti hanno l’obbligo di presenza al 70% delle lezioni e delle esercitazioni/seminari. NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem tajništva. / Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla bacheca del Dipartimento, e comunicazioni della segretreia
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem maila. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali e via mail NAIN POLAGANJA ISPITA
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte intermedie dedicate agli argomenti letterari. Ciascuna verifica prevede 25 punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere una prova di recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche corrispondono a 2 CFU) Il criterio per conseguire il punteggio è l’aver superato del 50% di ciascuna verifica intermedia. E’ importante rispettare le scadenze previste per la consegna del seminario
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita (2 meuispita ukupno donose 2 ECTS boda). Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita. Prilikom predaje seminara potrebno je pridravati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza moe rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Meuispit / verifica intermedia: Svaki meuispit se sastoji od 5 zadataka esejskoga tipa. Svaki toan odgovor donosi maksimalno pet bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka (odnosno 12 bodova). Na pismenoj provjeri studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova. Studenti imaju pravo i na popravni ispit meuispita koji se polae u lipnju. Studenti koji nisu prikupili dovoljan broj bodova iz svakog meuispita, smiju pisati jedan ispravak (koji se odnosi na sadraj prvog i drugog meuispita) ali samo za minimalme ocjenske bodove (odnosno FX). Nepristupanje meuispitima znai kao i da student nije poloio meuispit. Ogni verifica intermedia comprende 5 domande di carattere saggistico. E’ previsto un numero massimo di 5 punti per domanda. Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio corrisponde al conseguimento di 50% dei punti e quindi al superamento della verifica. Le verifiche intermedie portano un massimo di 50 punti. Gli studenti hanno la possibilità di recuperare la verifica a giugno. Gli studenti che non hanno conseguito un esito positivo delle verifiche, possono scrivere una verifica (comprendente la materia della prima e delle seconda verifica) ma possono ottenere solo il minimo del punteggio consentito, ovvero FX. La non presenza alle verifiche sta ad indicare che lo studente non ha superato l’esame. 2. Seminarski rad / Seminari - Kontinuirana provjera 3 /valutazione :
Studenti e pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuenih tema. Gli studenti concordano con il, docente l'argomento del seminario Seminarski se radovi prezentiraju na nastavi prema navedenom kalendaru. Il lavoro seminariale va presentato secondo le scadenze concordate Studenti su duni samostalno istraiti literaturu. Konzultacije u vezi literature su obavezne. Lo studente è in dovere di ricercare da solo il supporto bibliografico. Le consultazioni relative alla bibliografia
sono obbligatorie. Seminarski rad treba sadravati sljedee elemente: naslov rada, uvod, razrada teme, zakljuak, popis
literature. Il lavoro seminariale deve contenere le voci elencate di seguito: titolo, introduzione, svolgimento, conclusione, bibliografia.
Seminarski rad moe sadravati do 5 kartica teksta (Times New Roman 12, prored 1,5).Il lavoro seminariale non deve superare le 5 cartelle (Times New Roman spazio1.5)
Student je duan pravilno citirati i navoditi tuu literaturu. Vanno citate regolarmente e con precisioni le fonti e i riferimenti
Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku najkasnije tjedan dana prije izlaganja (prema predhodno utvrenom kalendaru). U sluaju izostanka sa sata predvienog za prezentaciju svoga seminarskoga rada studenti nee dobiti bodove predviene za izlaganje istog. I lavori seminariali vanno consegnati in forma scritta una settimana prima dell'esposizione degli stessi. In caso di assenza nella data prevista dal calendario
precedentemente fissato e concordato con il docente, lo studente non riceve i punti previsti per l'esposizione. Nain ocjenjivanja seminarskih radova: student moe ostvariti maksimalno 10 bodova za seminarski rad i 10
bodova za izlaganje seminarskog rada. Lo studente può conseguire un punteggio massimo di 10 punti per il lavoro seminariale e 10 punti per l'esposizione.
3. Završni ispit je usmeni ispit. L’esame finale è un esame orale Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: Lo studente risponde a tre domande e per ciascuna può conseguire al massimo 10 punti secondo i seguenti criteri: 1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterijume – risponde a criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8 bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla media, con qualche errore
9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na predmetu.
L’esame si considera superato solo a condizione di esito positivo all’esame orale.
Konana ocjena: Voto finale: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche scritte intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio. Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle singole attività previste dal corso di laurea seguendo il criterio di cui sotto:
Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju Konana se ocjena donosi prema sljedeem kriteriju:
A – od 80 do 100% ocjene - del voto complessivo B – od 70 do 79,9% ocjene - del voto complessivo C – od 60 do 69,9% ocjene - del voto complessivo D – od 50 do 59,9% ocjene – del voto complessivo E – od 40 do 49,9% ocjene – del voto complessivo
Brojani se sustav ocjenjivanja usporeuje s ECTS- sustavom na sljedei nain: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E
Alla votazione numerica corrisponde quella a lettere rispettivamente Ottimo (5) –A Molto buono (4) – B Buono (3) –C Sufficiente (2) – D e E
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
Ogni appropriazione indebita di un testo altrui senza l'indicazione della fonte in oggetto viene considerata plagio e pertanto è soggetta a sanzioni previste dalla Legge! ISPITNI ROKOVI
Zimski 3.02.2016. i 17.02.2016. u 9
Proljetni izvanredni
07.09. 2016 u 9 14.09. 2016
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
07.10.2015
Uvod u seminarske radove / Introduzione ai lavori seminariali
14.10.2015.
Nastajanje talijanskog jezika i knjievnosti La nascita della lingua e della letteratura italiane
Kako pisati/izlagati seminar Come scrivere/ esporre un seminario (ricerca)
21.10.2015.
Prvi pisani dokumenti na narodnom jeziku (Indovinello veronese, Placiti cassinesi) I primi documenti in volgare (l’Indovinello veronese e Placiti cassinesi)
Francuska knjievnost: lingua d'oc, lingua d'oil; razvoj dvorske kulture, uglaenost, udvaranje, ljubavno sluenje, dvorski giullar, trubadur, viteški roman. Epika: La Chanson de Roland. Provansalska lirika. La letteratura francese: lingua d’oc e lingua d’oil; la letteratura di corte, i valori del tempo, liberalità, cortesia, gentilezza; l’amor cortese, i giullari, il servizio d’amore, il trovatore, il romanzo cavalleresco. L’epica: La Chanson de Roland. La lirica provenzale
28.10.2015.
Komunalno doba L’età comunale
Ope znaajke. ivot u gradovima, graanski sloj, laicizacija kulture, lik trgovca, lik intelektualca, komuna, carstvo, papinstvo, urbanizacija, visoka i niska buroazija, umjetnost i umjetnici. Kultura i sveuilišta, teologija i filozofija, skolastika sv.Tome Akvinskog. L’età comunale. Contesto e caratteri. La vita nel comune, lo strato borghese, la laicizzazione della cultura, la figura dell’intellettuale, il comune, l’impero, il papato, l’urbanizzazione, l’aristocrazia borghese, l’arte e gli artisti. La cultura e le università, la teologia e la filosofia, la scolastica di San Tommaso D’Aquino
4.11.2015.
Poetak talijanske knjievnosti: religiozna knjievnost, lauda, sv.Franjo Asiški, Jacopone da Todi, vjerski pokreti. La letteratura italiana delle origini: la letteratura religiosa, la lauda di San Francesco D’Assisi, Jacopone da Todi, le confraternite religiose
Didaktika knjievnost /La letteratura didattica Cinquanta cortesie da desco Bonvesin de la Riva
11.11.2015.
Puka knjievnost. Cielo d'Alcamo, contrast La letteratura popolare. Cielo d’Alcamo e il contrasto. Komino – realistino pjesništvo. Predstavnici: Cecco Angiolieri, Rustico
di Filippo, Folgore da San Gimignano. La lirica comico-realistica. Rappresentanti:
Cecco Angiolieri, Rustico di Filippo, Folgore da San Gimignano
18.11.2015.
Meuispit Verifica intermedia
25.11.2015. Sicilijanska i toskanska škola. Sonet i kancona. Jacopo da Lentini La scuola siciliana e la scuola toscana. La canzone e il sonetto.
Giacomo da Lentini.
Predstavnici/Rappresentanti: G. Guinizzelli, G. Cavalcanti, Lapo Gianni, Gianni Alfani, Cino da Pistoia.
09.12.2015. Umjetnika proza. Marco Polo: Milion.
La prosa d’arte: Marco Polo: il Milione
16.12.2015.
Dante Alighieri. ivot i djelo Dante Alighieri: la vita e l’opera
Knjievno stvaralaštvo: Novi ivot, Gozba, De vulgari eloquentia, De Monarchia, Rime, Egloghe, Epistole, Boanstvena komedija
La produzione letteraria: La Vita nuova, le Rime, il Convivio, il De Vulgari Eloquentia, il De Monarchia, La Divina Commedia, Egloghe, Epistole
14.01..2015.
Boanstvena komedija.Umjetnost i stil. Primjeri. La Divina Commedia : arte e stile
23.12.2015. Meuispit
Verifica intermedia
Boanstvena komedija: Geocentrika koncepcija i vrijednosti La Divina Commedia : la concezione geocentrica e i valori.
Boanstvena komedija: Recepcija kroz stoljea i danas. La Divina Commedia : fama e fortuna.
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Esercitazioni di lettorato 1 / Lektorske vjebe 1 Studij Preddiplomski studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar I Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 0 + 0 + 45
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Ponedjeljak 09:00-12:00 (grupa A), predavaonica 501 Utorak 11:00-14:00 (grupa B), predavaonica 801
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj kolegija Dr.sc. Zvjezdana Vrzi
Kabinet Vrijeme za konzultacije
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
Pregled specifinih vrsta tekstova. Rassegna di specifiche tipologie testuali.
itanje i interpretacija raznih novinskih lanaka na temu društva, kulture i sporta u talijanskome govornome podruju iz raznih asopisa (La Repubblica, L'Espresso, Panorama, Corriere della Sera, Gazzetta dello Sport, Il Sole 24 ore, La Battana, itd...). Analiza knjievnih tekstova. Lettura e interpretazione di articoli giornalistici, di vario argomento (cultura, società, sport, ecc.), tratti da più testate giornalistiche (ad es., La Repubblica, L'Espresso, Panorama, Corriere della Sera, Gazzetta dello Sport, Il Sole 24ore, La Battana, ecc...) ed analisi di testi letterari.
Analiza prospekata i plakata. Analisi del linguaggio pubblicitario.
Prezentacija filmova. Presentazione di film.
Talijanski standardni jezik i norme: ortografska, gramatika,leksika i stilistika (tipologija funkcionalnih stilova i raslojenost talijanskog jezika). Lingua italiana standard e norme: ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche (tipologie stilistiche e diversificazione della lingua italiana).
Lektura i redaktura teksta, korektorski znakovi, vrste pogrešaka. Lettura e recensione di testi, correzioni e tipologie di errori.
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti sposobni razviti sljedee kompetencije: 1. razumjeti jednostavnija tematska podruja 2. usmeno reproducirati tekstove 3. naglasiti pojedina stajališta unutar diskusije 4. prikladno artikulirati svoje razmišljanje 5. izraziti se jasnim tekstom.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vjebe x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
2 40
Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja 3 1 30 ZAVRŠNI ISPIT - - UKUPNO 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih
predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche scritte
intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio. Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle singole attvità previste dal corso di laurea seguendo il criterio di cui sotto:
Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju.
Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. La Repubblica, L'Espresso, Panorama, Corriere della Sera, Gazzetta dello Sport, Il Sole 24 ore, La Battana, ecc.
IZBORNA LITERATURA
1. LATINO A., MUSCOLINO M., 1,2,3...italiano , Hoepli, Milano, 2009 2. PALCHETTI MAZZA M., FOGLIERI D., TRESPOLDI M., Dal testo alle regole, Loescher, Milano, 2009 3. SCHIPANI F., Io e la grammatica, Hoepli, Milano, 2009.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Rad studenta na predmetu vrednovat e se tijekom nastave. Student moe ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova. Nema usmenoga ispita.
La valutazione degli studenti avverrà durante l’anno accademico. Lo studente può conseguire un massimo di 100 punti. Non è previsto l’esame orale.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem tajništva.
Nel corso dell'anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla bacheca del Dipartimento e comunicazioni della segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije i putem maila. Nel corso dell'anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali e via mail.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje vjebi, aktivno sudjelovanje u raspravama, analiza više vrsta tekstova, 2 kolokvija. Nema usmenog ispita.
POHAANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI (40%): uz obvezno prisutstvo nastavi, studenti su duni,
tokom semestra, izraditi domae zadatke koje e profesor zadati, pisati diktate te uestvovati diskusijama tokom nastave. Za te aktivnosti prikupiti e maksimalno 40 bodova. Tijekom semestra je predvieno pisanje 12 diktata, od kojih svaki nosti maksimalno 2 boda. Studenti e skupiti ostale bodove kroz diskusije i zadatke tijekom nastave te izradom domae zadae.
Ad integrazione della frequenza alle lezioni, durante il semestre il docente assegnerà agli studenti alcuni compiti scritti da svolgere a casa e valuterà le loro competenze e abilità di espressione durante le discussioni incentrate su un argomento predefinito; gli studenti dovranno scrivere i dettati stabiliti nel piano e programma. Per questo tipo di attività lo studente può conseguire un massimo di 40 punti.
Nel corso del semestre sono previsti 12 dettati, ognuno con un massimo di 2 punti. Il punteggio rimanente potrà essere accumulato attraverso le attività di discussione ed esercizi durante le lezioni e lo svolgimento di compiti da svolgere a casa.
KONTINUIRANA PROVJERA (60%): predviena su 3 meuispita tematski vezana uz gradivo sa zadacima slinima
obraenim vjebama tokom semestra. Dva meuispita donose maksimalno 15 bodova svaki, te trei meuispit donosi maksimalno 30 bodova.
Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita. Uvjet kako bi student poloio kolegij pozitivnom ocjenom je da poloi sva tri pismena meuispita. U sluaju negativne ocjene, studenti imaju pravo na popravni ispit jednog meuispita do kraja semestra.
Nel corso del semestre sono previste tre verifiche scritte intermedie incentrate sugli argomenti del corso e basate
sullo svolgimento di esercizi simili a quelli svolti durante le esercitazioni. Due verifiche intermedie prevedono un massimo di 15 punti ciascuna, mentre l'ultima prevede un massimo di 30 punti.
Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio corrisponde al conseguimento di 50% dei punti e quindi al superamento della verifica. Lo studente può essere promosso a condizione che superi tutte le verifiche.
In caso di esito negativo, sarà possibile sostenere la prova di recupero di una verifica intermedia entro la fine del semestre.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Vrednovanje obveza studentica i studenata: Predavanja, vjebe i provjere znanja (meuispiti) odrat e se na talijanskom jeziku. Rad studenta na predmetu vrednovat e se putem vjebi, predloaka i kolokvija tijekom nastave - time
student moe ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova. Nema usmenoga ispita. Obavezno je pohaanje nastave, aktivno sudjelovanje u raspravama, diktatima, analizama više vrsta
tekstova te polaganje 3 kolokvijia. Kompetencije studenata e se provjeravati: - redovitom provjerom znanja, - diktatima - domaim zadaama - diskusijama izmeu studenata i nastavnika, - diskusijama izmeu studenata Le lezioni, le esercitazioni e le verifiche verranno svolte interamente in lingua italiana. L'attività dello studente verrà valutata sulla base delle esercitazioni e delle verifiche intermedie. Lo
studente può conseguire un massimo di 100 punti. Non è previsto l'esame orale. Sono obbligatorie la frequenza, la partecipazione attiva alle discussioni e alle analisi testuali previste
dal piano e programma e lo svolgimento di tre verifiche. Le competenze degli studenti verranno verranno valutate sulla base di: -regolari verifiche scritte -dettati -compiti -discussioni tra studenti e professori -discussioni tra studenti Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Ogni appropriazione indebita di un testo altrui senza citazione della fonte è da considerarsi plagio ed è
pertanto soggetta alle sanzioni previste dalla legge.
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
Jesenski izvanredni
01.09.2016 h. 09:00 + 08.09.2016 h. 09:00
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
05.10. / 06.10.
Presentazione del corso e verifica delle abilità linguistiche dei corsisti.
12.10. / 13.10.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche. Lettura, analisi ed esercizi sull’articolo giornalistico a scelta del docente. Dettato
19.10. / 20.10.
26.10. / 27.10.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche. Esercizi di scrittura. Lettura, analisi ed esercizi sull’articolo giornalistico a scelta del docente. Dettato. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente.
02.11. / 03.11.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche. Lettura, analisi ed esercizi sul brano letterario Donna de paradiso di Jacopone da Todi (in La scrittura e l′interpretazione, p. 125). Esercizi di versione in prosa. Dettato. Esercizi di correzione. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente.
09.11. / 13.11.
16.11. / 17.11.
Le norme della lingua italiana: ortografiche, grammaticali, lessicali e stilistiche. Esercizi sulla pronuncia e l’ortografia dell’italiano. Lettura, analisi ed esercizi sull’articolo giornalistico a scelta del docente. Lettura, analisi ed esercizi sul brano letterario Ahi lasso, or è stagion de doler tanto di Guittone D’Arezzo (in La scrittura e l′interpretazione, p.153). Dettato. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente
23.11. / 24.11.
Esercizi sui numeri e le ore (pp. 77-79 di Chiuchiù et alii, In italiano) Lettura, analisi ed esercizi su un articolo tratto dalla pagina culturale di un quotidiano a scelta. Lettura, analisi ed esercizi sul brano letterario Chi è questa che ven, ch’ogn’om la mira di G. Cavalcanti (in La scrittura e l′interpretazione, p.153). Dettato. Esercizi di correzione. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente
30.11. / 01.12.
07.12. / 08.12.
Lettura, analisi ed esercizi su un articolo a scelta tratto da un trimestrale di cultura. Lettura, analisi ed esercizi sul brano letterario Io voglio del ver la mia donna laudare di G. Guinizzelli (in La scrittura e l′interpretazione, p. 168) Dettato.
14.12. / 15.12.
Lettura, analisi ed esercizi su un articolo a scelta tratto da un trimestrale di cultura. Dettato. Esercizi di correzione. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente.
22.12. 3. Verifica scritta
11.01. / Lettura, analisi ed esercizi su un brano letterario di Dante Alighieri, Vita Nova, “Il
12.01. primo incontro con Beatrice” (in La scrittura e l′interpretazione, pp. 271-272) Dettato. Esercizi di correzione. Visione del film La vita è bella di Roberto Benigni ed esercizi di comprensione
18.01. / 19.01.
Scrivere una lettera informale su un argomento – Esercitazioni di scrittura Dettato. Esposizione e riassunto di un tema a scelta del docente
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanska povijest i kultura Studij Talijanski jezik i knjievnost, preddiplomski dvopredmetni Semestar 1 Akademska godina 2015-16 Broj ECTS-a 3 Nastavno optereenje (P+S+V) 15+0+15 Vrijeme i mjesto odravanja nastave Petak, 8:15 – 10:00 u predavaonici 501 Mogunost izvoenja na stranom jeziku nastava se izvodi na talijanskom jeziku Nositelj kolegija Luka Skansi
Kabinet F-486 Vrijeme za konzultacije srijedom 14-16 (u kabinetu)
Telefon ----- e-mail [email protected]
Kolegij e kroz predavanja i seminare analizirati kulturne manifestacije i povijesna dogaanja u modernoj i suvremenoj Italiji. Prouavati e se tri vee faze u novijoj talijanskoj povijesti: talijanski Risorgimento i ujedinjenje, prijelaz liberalne Italije ka fašistikoj diktaturi i Talijanska Republika do današnjih dana. Posebna pozornost bit e posveena išitavanju kulturnih, intelektualnih, politikih i društvenih fenomena kroz povijest talijanske kinematografije i pisanje suvremenjaka, novinara i intelektualaca. Seminarske aktivnosti obuhvatit e prouavanje talijanske povijesti kroz kinematografsku produkciju poslijeratne Italije. OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Cilj je studentima probuditi zanimanje za talijansku povijest i kulturu, te uputiti na mehanizme i posljedice odreenih kulturnih i politikih fenomena talijanskoga suvremenog društva. Oekuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, diskusija i kritika analiza predloenih tema. Predmet eli osposobiti studente u razmišljanju o povijesti preko raznih oblika umjetnosti – kao filma, arhitekture, knjievnosti, glazbe – kao produkti socioloških, ekonomskih i politikih uvjeta karakteristinih za vrijeme u kojem su stvorene.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0 Kontinuirana provjera znanja 1 (pismeni) 1 30 Seminarski rad 1 30 Završni ispit 1 40 UKUPNO 3 100
Opa napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)
Seminar Studenti su obavezni prezentirati 1 seminarski rad (pisno i usmeno). Kontinuirana provjera znanja – meuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obvezni poloiti 1 pismeni meuispit. Kriterij
za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita..
Završni ispit Završni ispit odrat e se u pismenom obliku. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome
ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Paul Ginsborg, Storia d'Italia dal dopoguerra a oggi: società e politica 1943-1988, Einaudi, Torino 1989 (djelovi knjige).
Vittorio Foa, Questo Novecento, Einaudi, Torino, 1996 (djelovi knjige).
IZBORNA LITERATURA
Izborna literatura dodijeliti e se u sklopu seminara u tijeku semestra.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem tajništva
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije ili putem maila
NAIN POLAGANJA ISPITA
Seminar Studenti su obavezni prezentirati 1 seminarski rad (pisno i usmeno). Kontinuirana provjera znanja – meuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Studenti su obvezni poloiti 1 pismeni meuispit. Kriterij
za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita.. Završni ispit Završni ispit odrat e se u pismenom obliku.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Jesenski izvanredni
02.09.; 09.09.
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Tjedan NAZIV TEME
1 Uvod u program i u seminarske radove: prezentacija bibliografije i historiografije.
2 Talijanski Risorgimento i problemi ujedinjene Italije: Mazzini, Cattaneo i Gioberti. Analiza: Gattopardo
(Luchino Visconti)
4 Talijanska liberalna drava; Giolittijevi kompromisi i kriza liberalne drave. Italija prema prvom svjetskom ratu. Analiza: La Grande Guerra (Mario Monicelli)
5 Razvoj fašistike ideologije; dvadesete i problem istone granice. Analiza: Novecento (Bernardo Bertolucci)
6 Mussolini od socijaliste do diktatora. Kulturne forme fašizma. Analiza: Una giornata particolare (Ettore Scola)
7 Rat i problem rekonstrukcije. Analiza: Roma città aperta (Roberto Rosellini), Sciuscia (Vittorio De Sica)
8 Rekonstrukcija i neorealismo: kinematografija, slikarstvo, arhitektura, literatura. Analiza: Ladri di biciclette, Miracolo a Milano (Vittorio De Sica)
9 Poslije rekonstrukcije – il «miracolo economico», Adriano Olivetti i Ivrea. Analiza: Il sorpasso (Dino Risi)
10 Olimpijada Rim 1960 i dolce vita. Analiza: Dolce vita (Federico Fellini)
11 Kontradikcije talijanskog modernog društva. Analiza: La notte (Michelangelo Antonioni), Le mani sulla città (Francesco Rosi)
12 Terorizam i anni di piombo. Analiza: Un borghese piccolo piccolo (Mario Monicelli), Buongiorno notte (Marco Bellocchio)
13 Socijalni fenomen raznih oblika mafije. Analiza: Gomorra (Matteo Garrone), I cento passi (Marco Tullio Giordana)
14 Talijanske moderne tragedije: G8 Genova i novo oblici rada. Analiza: Diaz (Daniele Vicari), Il capitale umano (Paolo Virzì)
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Talijanski jezik 3 Lingua italiana 3
Studij Prediplomski studiji Talijanski jezik i knjievnost Semestar III. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 15 + 0 + 30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave Predavanja: petak 10-12 i 13-15, predavaonica 501; Vjebe: srijeda 12-14 (grupa A – predavaonica 901), 14-16 (grupa B – predavaonica 204)
Mogunost izvoenja na stranom jeziku Talijanski jezik Nositelj kolegija Dr.sc. Stefano Ondelli
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Petak 15-16:30
Telefon 265-789 e-mail [email protected]
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 10:30-12:00 Telefon 265-789
e-mail [email protected]
Nain Condizionale – present i perfekt – Funkcija izvinjenja, straha, traenja objašnjenja; Zamjenice u dativu – spajanje zamjenica. Funkcije: preciziranje, odgovor, izraziti elju, mogunost ili nemogunost
odreene aktivnosti – Prilozi i prijedlozi; Nepravilni glagoli: correggere, correre, mettere i condurre; Sloena vremena – zamjenice; itanje i primjena gramatikih pravila; Imperativ, primjena i uloga - Funkcija znanja, traiti informaciju, preporuiti, tolerirati, primijetiti – Razgovor –
primjena Il modo condizionale: presente e passato. Modalità e funzioni comunicative: scusarsi, esprimere
paura, chiedere spiegazioni; I pronomi nel caso dativo; pronomi accoppiati. Modalità e funzioni comunicative: puntualizzazioni, risposte,
esprimere desideri, possibilità o impossibilità a svolgere una determinata azione; preposizioni e avverbi I verbi irregolari: correggere, correre, mettere e condurre I pronomi accoppiati nei tempi composti; Lettura e applicazione delle regole grammaticali; Il modo imperativo: uso e funzione. Modalità e funzioni comunicative: conoscere, chiedere un’informazione,
raccomandare, tollerare, notare; Intervista: discussione e applicazione delle regole
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e biti sposobni: 1. pravilno upotrebljavati kondicional 2. znati sloena vremena 3. poznavati nepravilne glagole 4. koristiti imperativ 5. objasniti osnovna gramatika pravila (vezana uz glagolske naine, imperativ, zamjenice u dativu te nepravilne glagole). Gli studenti saranno in grado di: 1. usare correttamente il modo condizionale 2. conoscere i tempi composti 3. conoscere alcuni verbi irregolari 4. usare correttamente il modo imperativo 5. spiegare le regole grammaticali base (relative ai verbi, al modo imperativo, ai pronomi al dativo e ai verbi irregolari)
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Dardano M., Trifone P., La nuova grammatica della lingua italiana, Zanichelli, Bologna, 2006. 2. Daina E., Properzi T., Grammatica, Sapere e saper fare con le parole, Garzanti Scuola, Torino, 2006. 3. Sensini M., Il sistema della lingua, Arnoldo Mondadori Scuola, Milano, 2010. 4. Dizionario italiano-croato / croato-italiano – Talijansko-hrvatski / Hrvatsko-talijanski rjenik.
IZBORNA LITERATURA
1. Battaglia G., Grammatica Italiana, Bonacci editore, Roma, 1992. 2. Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle regole, Loescher, Milano, 2009. 3. Campagnoli P., Grimaldi G., Messaggi, Il capitello, Torino, 2004.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi se evidencija prisustva na nastavi. Gli studenti sono tenuti a frequentare almeno il 70% delle lezioni ed esercitazioni. Sarà tenuto un registro delle
presenze.
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Odsjeka za talijanistiku, te putem tajništva istih.
Durante l’anno accademico nell’orario previsto per la consultazione, via email, mediante comunicazione scritta nella
bacheca del Dipartimento di Italianistica e attraverso la segreteria.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem maila. Durante l'anno accademico nell’orario previsto per la consultazione – via email.
NAIN POLAGANJA ISPITA
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi (10%) Uz obvezno prisustvo nastavi, tijekom semestra, nastavnik e ocjeniti sposobnost i vještine izraavanja studenata.
Za te aktivnosti i pohaanje nastave studenti mogu prikupiti maksimalno 10 bodova. Ad integrazione della frequenza alle lezioni, durante il semestre il docente valuterà le competenze e abilità di
espressione degli studenti. Gli studenti potranno realizzare un massimo di 10 punti tramite queste attività e la presenza. Kontinuirana provjera znanja – meuispiti (60%)
Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita. Svaki meuispit donosi maksimalno 30 bodova. U sluaju negativne ocjene, studenti imaju pravo na popravni ispit jednog meuispita do kraja semestra. Uvjet kako bi student poloio kolegij pozitivnom ocjenom je da poloi sve pismene meuispite.
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte intermedie. Ciascuna verifica prevede un massimo di 30
punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere la prova di recupero di una verifica intermedia entro la fine del semestre. Lo studente può essere promosso a condizione che superi tutte le verifiche. Završni ispit (30%)
Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare izmeu 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogunost tri izlaska na završni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Završni ispit je usmeni ispit. Student izlae i vodi raspravu vezanu uz tekstove prema dogovoru s docentom. Ocjenjuje se vladanje u usmenom izlaganju pravopisnih pojmova obraenih tijekom semestra. Student moe prikupiti maksimalno 30 bodova. Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
Durante il corso è necessario ottenere almeno 40 punti per poter essere ammessi all’esame finale. Gli studenti che
durante il corso hanno ottenuto tra 30 e 39,9 punti ricadono nella categoria FX e hanno la possibilità di sostenere l’esame finale fino a tre volte, ma possono ottenere complessivamente solo il voto E (40-49%). L’esame finale è un esame orale e consiste in un colloquio con il docente incentrato sulla presentazione e discussione di alcuni testi concordati con il docente. La valutazione terrà in considerazione in modo particolare la padronanza nella produzione orale delle strutture grammaticali studiate durante il semestre. Lo studente può ottenere al massimo 30 punti per ciascuna verifica, in base ai seguenti criteri 10 x 3 = 30 = 1 ECTS:
1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterije – risponde a criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8 bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla media, con qualche errore 9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima
Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na predmetu. Il superamento dell’esame finale è prerequisito necessario per la valutazione positiva finale.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Predavanja i ispit odrat e se na talijanskom jeziku. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i
podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Proljetni izvanredni
07.09.2016. u 11h 14.09.2016. u 11h
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
07.10.2015 V
Presentazione del corso Esercizi di ripasso (Indicativo imperfetto e passato remoto)
14.10.2015 V
16.10.2015 P
Modo Condizionale: tempi presente e passato Pronomi in caso dativo
21.10.2015 V
28.10.2015 V
04.11.2015 V
11.11.2015 V
13.11.2015 P
Pronomi accoppiati - Tempi verbali composti e pronomi Tipi e uso degli avverbi Funzioni comunicative: scuse, permesso, ricerca, spiegazioni
18.11.2015 V
25.11.2015 V
02.12.2015 V
09.12.2015 V
Verifica 1
11.12.2015 P
Tipi e funzioni delle preposizioni Modo Imperativo: forme e funzioni. Verbi irregolari
16.12.2015 V
23.12.2015 V
13.01.2015 V
Verifica 2
15.01.2015 P
20.01.2015 V
27.01.2015 V
Verifica di recupero
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Talijanska knjievnost 3 Studij preddiplomski studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar III. Akademska godina 2015. / 16. Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 30+15+0
Vrijeme i mjesto odravanja nastave srijedom 8,30-10,00-predavaona 204 etvrtkom 8,15-9,00 -predavaona 204
Mogunost izvoenja na stranom jeziku talijanski jezik Nositelj kolegija dr.sc. Corinna Gerbaz Giuliano
Kabinet 514
Suradnik na kolegiju dr.sc. Luigi Casciola Kabinet
Vrijeme za konzultacije Srijeda 11,00-12,30 Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRAJ KOLEGIJA
• Puki humanizam. Objašnjenje pojma, društveno-politika situacija, dvor, signorie, kultura, stvaranje modernog tipa intelektualca, publika, odnos prema vremenu i prostoru, akademije, otkrie tiskarskoga stroja, ovjek kao fiziko i duhovno bie, interes za mistino, neoplatonizam, knjievno-znanstvena vrsta: traktat. • L'umanesimo volgare. Il significato del concetto, la situazione politico-sociale, le corti, le signorie, la cultura, la creazione di un nuovo modello di intellettuale, il pubblico, le Accademie, la stampa, la concezione dell'uomo, misticismo e neoplatonismo, il trattato. • Knjievno stvaralaštvo na pukome jeziku. Predstavnici i djela: L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli/Fiziki i moralni odgoj djece, A. Poliziano: Stanze, L. de' Medici: Canzone di Bacco e Arianna/ Trijumf Bakha i Arijadne, L. Pulci: Morgante, M. M. Boiardo:L'Orlando Innamorato /Zaljubljeni Orlando, Leonardo da Vinci: Scienza ed esperienza/O zabludi onih koji se slue praksom bez znanosti. Umjetnika i stilska obiljeja. • La produzione letteraria in volgare. I rappresentanti e le opere: L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli, A. Poliziano: Stanze, L. de' Medici: Canzone di Bacco e Arianna, L. Pulci: Morgante, M. M. Boiardo:L'Orlando Innamorato, Leonardo da Vinci: Scienza ed esperienza. Caratteristiche artistiche e stilistiche. • Renesansa. Promjene na ekonomskom, društvenom i vjerskom planu u Europi, reformacija, pljaka Grada (sacco di Roma), talijanska razjedinjenost, poloaj intelektualaca, poštivanje razliitosti u Europi, Thomas More, Erazmo Rotterdamski.. • Il Rinascimento. I cambiamenti sul piano economico, sociale, politico e religioso in Europa, la Riforma protestante, Il Sacco di Roma, la divisione politica sul suolo italiano, la posizione dell'intellettuale rinascimentale, il concetto di diversità e alterità, Thomas More e Erasmo da Rotterdam • Pietro Bembo: o pitanju jezika - struktura traktata. Baldassar Castiglione i Dvoranin, Giovanni della Casa i Knjiga o skladnu ponašanju. Politika znanost i Niccolò Machiavelli: ivot, stvaralaštvo, stavovi, ideologija, prouavanje povijesti. Il Principe/Vladar • Pietro Bembo e la questione della lingua – la struttura del trattato. Baldassar Castiglione e Il Cortegiano, Giovanni della Casa e Il Galateo. Il fondatore della scienza politica moderna, Niccolò Machiavelli e Il Principe. Vita, opere, ideologia e il concetto di storia.. Ludovico Ariosto. Vita, opere e pensiero. Satire. L'Orlando Furioso Ludovico Ariosto. ivot i djelo. Misli, Satire. L'Orlando Furioso /Mahniti Orlando. Protureformacija. Marinizam i barok. Društveno-ekonomski, politiki i vjerski okvir, Tridentski koncil, kulturološki dogmatizam, Akademija Crusca, stvaranje moderne misli. La Controriforma. Marinismo e Barocco. La cornice storica, morale e òpolitico sociale del periodo. Il Concilio di Trento, Il dogmatismo. L'Accademi della Crusca, la creazione del pensiero moderno Torquato Tasso. ivot i djelo. Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i stilske znaajke. La Gerusalemme Liberata/Osloboeni Jeruzalem
Torquato Tasso. Vita, opere e pensiero, La Gerusalemme Liberata Znanstveno-knjievna proza. Predstavnici: Galileo Galilei, Giordano Bruno i Tommaso Campanella. Svjetonazor. Paolo Sarpi i Tridentski koncil.. La prosa scientifica: Galileo Galilei, Giordano Bruno e Tommaso Campanella. La visione della vita. Paolo Sarpi e la sua Istoria del Concilio Tridentino Barok. G.B.Marino i Adone / Adonis. Umjetnika virtuoznost, stilske znaajke . Il Barocco lettarario e G.B.Marino. L' Adone. Il virtuosismo e lo stile. Arkadija. Akademija, predstavnici (osnivai). G.B.Vico: svjetonazor i djelo. Aktualnost djela La Scienza nuova /Nova znanost L'Arcadia. L' Accademia e i rappresentanti. G.B.Vico: la concezione della vita e l'opera. L'attualità della Scienza
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti sposobni razviti sljedee kompetencije: 1. poznavati injenice iz talijanske knjievnosti humanizma, renesanse i baroka (marinizam) 2. znati injenice o piscima i najvanijim djelima 3. kritiki interpretirati pojedina humanistika, renesansna i barokna djela 4. objasniti specifinosti talijanske barokne knjievnosti.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave 0.2 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1 25 Kontinuirana provjera znanja 3 0.8 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta).
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1.LUPERINI, R., CATALDI P., MARCHIANI L., MARCHESE F: La scrittura e l'interpretazione.Storia e antologia della letteratura italiana nel quadro della civiltà europea.Tomo III, La letteratura umanistico rinascimentale 1380- 1545, Palumbo editore, Palermo, 2008 2. BALDI G., GIUSSO S., RAZETTI M., ZACCARIA G., Dal testo alla storia dalla storia al testo. Volume 2, Torino, Paravia, 1999. 3. PETRONIO G., MONTI S., NIGRO S., GUAGNINI E., La letteratura degli italiani (vol 2), Palermo, Palumbo, 1998. (*) Zvjezdica oznauje da e se koristiti samo dijelovi knjige koji se odnose na kolegij.
IZBORNA LITERATURA
1. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana. Manuale di storia della letteratura (a
cura di C.Bertorelle), Bologna, Zanichelli, 2000. 2. SIVIERO C., SPADA A., Nautilus – Alla scoperta della letteratura italiana. Antologia 2., Bologna, Zanichelli,
2000. (*) Zvjezdica oznauje da e se koristiti samo dijelovi knjige koji se odnose na kolegij.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Gli studenti hanno l’obbligo di presenza al 70% delle lezioni e delle esercitazioni/seminari. NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, putem maila, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi, putem tajništva. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali, via mail, con comunicazioni sulla bacheca del Dipartimento e comunicazioni della segreteria. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tijekom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem maila. Nel corso dell’anno accademico durante le ore previste per le consultazioni individuali e via mail. NAIN POLAGANJA ISPITA
Nel corso del semestre sono previste due verifiche scritte intermedie dedicate agli argomenti letterari. Ciascuna verifica prevede 25 punti. In caso di voto negativo sarà possibile sostenere una prova di recupero entro la fine del semestre. (2 verifiche corrispondono a 2 CFU) Il criterio per conseguire il punteggio è l’aver superato del 50% di ciascuna verifica intermedia. E’ importante rispettare le scadenze previste per la consegna del seminario. Studenti su obvezni poloiti 2 pismena meuispita (2 meuispita ukupno donose 1 ECTS bod). Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka svakog meuispita. Prilikom predaje seminara potrebno je pridravati se zadanih rokova. Neizvršavanje obveza moe rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima! Meuispit / verifica intermedia: Svaki meuispit se sastoji od 5 zadataka esejskoga tipa. Svaki toan odgovor donosi maksimalno pet bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% tono riješenih zadataka (odnosno 12 bodova). Na pismenim provjerama studenti mogu skupiti maksimalno 50 bodova. Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog meuispita koji se polae u sijenju. Studenti koji nisu prikupili dovoljan broj bodova iz svakog meuispita, smiju pisati još jedan ispravak (koji se odnosi na sadraj prvog i drugog meuispita) ali samo za minimalme ocjenske bodove. Nepristupanje meuispitima znai kao i da student nije poloio meuispit. U tom sluaju ima pravo na jedan ispravak, ali ne moe ostvariti maksimalan broj bodova koliko je odreeno za pojedini meuispit. Ogni verifica intermedia comprende 5 domande di carattere saggistico. E’ previsto un numero massimo di 5 punti per domanda. Il criterio previsto per il conseguimento del punteggio corrisponde al conseguimento di 50% dei punti e quindi al superamento della verifica. Le verifiche intermedie portano un massimo di 50 punti. Gli studenti hanno la possibilità di recuperare ogni singola verifica però a gennaio. Gli studenti che non hanno conseguito la soglia del superamento positivo della verifica, possono scrivere ancora una verifica (comprendente la materia della prima e delle seconda verifica) ma possono ottenere solo la sufficienza. La non presenza alle verifiche sta ad indicare che lo studente non ha superato l’esame, in tal caso gli è consentito un unico recupero, ma può ottenere solamente la sufficienza. 2. Seminarski rad / Seminari - Kontinuirana provjera 3 /valutazione :
Studenti e pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuenih tema. Gli studenti concordano con il docente l'argomento del seminario Seminarski se radovi prezentiraju na nastavi prema navedenom kalendaru. Il lavoro seminariale va presentato secondo le scadenze concordate. Studenti su duni samostalno istraiti literaturu. Konzultacije u vezi literature su obavezne. Lo studente è in dovere di ricercare da solo il supporto bibliografico. Le consultazioni relative alla bibliografia
sono obbligatorie. Seminarski rad treba sadravati sljedee elemente: naslov rada, uvod, razrada teme, zakljuak, popis literature.
Il lavoro seminariale deve contenere le voci elencate di seguito: titolo, introduzione, svolgimento, conclusione, bibliografia.
Seminarski rad moe sadravati do 5 kartica teksta (Times New Roman 12, prored 1,5).Il lavoro seminariale non deve superare le 5 cartelle (Times New Roman spazio1.5)
Student je duan pravilno citirati i navoditi tuu literaturu. Vanno citate regolarmente e con precisioni le fonti e i riferimenti
Seminarski se radovi predaju u pisanom obliku najkasnije tjedan dana prije izlaganja (prema predhodno utvrenom kalendaru). U sluaju izostanka sa sata predvienog za prezentaciju svoga seminarskoga rada studenti nee dobiti bodove predviene za izlaganje istog. I lavori seminariali vanno consegnati in forma scritta una settimana prima dell'esposizione degli stessi. In caso di assenza nella data prevista dal calendario precedentemente fissato e concordato con il docente, lo studente non riceve i punti previsti per l'esposizione.
Nain ocjenjivanja seminarskih radova: student moe ostvariti maksimalno 10 bodova za seminarski rad i 10 bodova za izlaganje seminarskog rada. Lo studente può conseguire un punteggio massimo di 10 punti per il lavoro seminariale e 10 punti per l'esposizione.
3. Završni ispit je usmeni ispit. L’esame finale è un esame orale Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje moe maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedeim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0,60 ECTS: Lo studente risponde a tre domande e per ciascuna può conseguire al massimo 10 punti secondo i seguenti criteri: 1-2 boda/punti - zadovoljava minimalne kriterijume – risponde a criteri minimi 3-4 boda/punti - dobar, ali sa znaajnim nedostacima – buono ma con lacune considerevoli 5-6 bodova/punti - prosjean sa primjetnim greškama – discreto con ravvisabili errori 7-8 bodova/punti - iznad prosjeka, sa ponekom greškom – superiore alla media, con qualche errore
9-10 bodova/punti - izuzetan odgovor – risposta ottima Uspješno poloen završni ispit preduvjet je za konanu pozitivnu ocjenu na predmetu.
Konana ocjena: Voto finale: Konana ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem meuispita te izvršavanjem svih predvienih zadataka. Il voto finale rappresenta la somma dei punti che lo studente ha conseguito avendo superato le verifiche scritte intermedie e gli altri obblighi previsti dal programma di studio. Il voto finale si consegue con la somma di tutte le votazioni delle singole attività previste dal corso di laurea seguendo il criterio di cui sotto: Pridruivanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konana se ocjena donosi prema sljedeem kriteriju:
A – od 80 do 100% ocjene - del voto complessivo B – od 70 do 79,9% ocjene - del voto C – od 60 do 69,9% ocjene - del voto D – od 50 do 59,9% ocjene – del voto E – od 40 do 49,9% ocjene – del voto
Brojani se sustav ocjenjivanja usporeuje s ECTS- sustavom na sljedei nain: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E
Alla votazione numerica corrisponde quella a lettere rispettivamente Ottimo (5) –A Molto buono (4) – B Buono (3) –C Sufficiente (2) – D e E
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama predvienim vaeim aktima!" Ogni appropriazione indebita di un testo altrui senza l'indicazione della fonte in oggetto viene considerata plagio e pertanto è soggetta a sanzioni previste dalla Legge. ISPITNI ROKOVI
Zimski 3.02. i 17.2., 9h Proljetni
izvanredni 30.03. , 10h
1.09 i 8.09.2016, 9h
VI. POETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
07.10./08.10.2015.
Introduzione al corso. Uvod u program. Introduzione e presentazione delle modalità relative ai lavori seminariali Uvod u program i uvod u seminarske radove.
14.10/15.10.2015.
L’Umanesimo: latino e volgare/Humanizam: latinski i puki humanizam. La letteratura umanistica in volgare e i suoi caratteri/ Puki humanizam i karakteristike I primi grandi scrittori in volgare: L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli/Fiziki i moralni odgoj djece A. Poliziano:Stanze per la giostra Prvi predstavnici pukog humanizma. L. B. Alberti: Educazione fisica e morale dei fanciulli/Fiziki i moralni odgoj djece A. Poliziano: Stanze per la giostra
21.10./22.10.2015.
Lorenzo de’ Medici e le opere: la politica culturale medicea e l’Umanesimo volgare./Lorenzo de’Medici i djela: kulturalna politika u Firenci u doba vladavine familije Medici i puki humanizam. L. de' Medici: Canzone di Bacco e Arianna/ Trijumf Bakha i Arijadne. Luigi Pulci: la vita e le opere minori/ Luigi Pulci: ivot i djelo. Luigi Pulci Il Morgante/ Il Morgante. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
28.10./29.10 2015.
Matteo Maria Boiardo: le opere minori e L’Orlando innamorato/ Matteo Maria Boiardo: manja knjievna djela i komunalno doba. Ope znaajke. L’Umanesimo volgare nelle altre corti del centro-nord e a Napoli: il trattato e gli scritti tecnico- scientifici, il romanzo allegorico e sentimentale, il romanzo pastorale/Puki humanizam u drugim gradovima sjeverne i srednje Italije i u Napulju: traktat i znanstvena proza, alegoriki i sentimentalni roman, pastoralni roman. Leonardo da Vinci: Scienza ed esperienza/O zabludi onih koji se slue praksom bez znanosti. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
04.11./05.11 2015.
L’età del Rinascimento: la crisi italiana, le invasioni straniere, la crisi economica, Riforma e Controriforma, il Rinascimento e la corte. Doba Renesanse: talijanska kriza, invazije, ekonomska kriza, reforma i protureformacija, Renesansa i dvorci.Il classicismo e i suoi generi. Pietro Bembo e la questione della lingua. Klasicizam i knjievne vrste. Pietro Bembo i problemi o jeziku. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
11.11./12.11.2015.
Il trattato e Baldassar Castiglione. Il Cortegiano e il Rinascimento. Giovanni della Casa e Il Galateo. Traktat i Baldassar Castiglione. Djelo Il Cortegiano i Renesansa. Giovanni della Casa i Knjiga o skladnu ponašanju. Il trattato politico e Niccolò Machiavelli: la vita, il pensiero e l’opera. Politika misao i Niccolò Machiavelli: ivot , misao i djelo. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
18.11./19.11.2015.
Il Principe e la sua fortuna . Machiavelli e il pensiero storico. Il Principe/Vladar. Machiavelli i povijesna misao. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
25.11.2015. 26.11.2015.
I. Verifica intermedia - I. Meuispit Il poema calleresco e Ludovico Ariosto: vita e opere. L’Orlando furioso. Epski poem i Ludovico Ariosto: ivot i djelo. L'Orlando Furioso /Mahniti Orlando. Cloridano e Medoro, La pazzia di Orlando. Cloridano i Medoro,Orlandova ludost.
2.12/3.12..2015.
Lodovico Ariosto: il pensiero, l’arte, lo stile e le opere minori. Lodovico Ariosto: ivot i djelo. Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i stilske znaajke. Il dramma pastorale. L’età della Controriforma. Manierismo e barocco. La cornice sociale, economica, politica e religiosa. Il Conciliodi Trento, l’Accademia della Crusca, la nascita del pensiero moderno, la prosa d’arte.
Protureformacija. Manierizam Pastoralna drama. i barok. Društveno-ekonomski, politiki i vjerski okvir, Tridentski koncil, kulturološki dogmatizam, Akademija Crusca, stvaranje moderne misli.Umjetnika proza. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
9.12./10.12.2015.
Torquato Tasso: la vita e le opere. Il pensiero e le opere minori Torquato Tasso: ivot i djelo. Stavovi, umjetniko stvaralaštvo i stilske znaajke. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
16.12/17.12.2015.
La Gerusalemme liberata: struttura, trama dell’opera, personaggi principali, temi fondamentali.Canto I, Clorinda e Tancredi. Osloboeni Jeruzalem: struktura knjievnog djela, fabula, glavni likovi, teme. I pjevanje, Klorinda i Tankredi Esposizione dei lavori seminariali. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
23.12.2015.
13.01.2016. 14.01.2016.
20.01./21.01.2016.
Gian Battista Marino: il pensiero e le opere. L’Adone. Gian Battista Marino: misao i djela Adonis. L’età dell’Arcadia. Il rinnovamento culturale, l’Accademia e i rappresentanti.Doba Arkadije. Svjetonazor, Akademija i predstavnici. Gian Battista Vico: il pensiero , le opere e la cultura del suo tempo. L’attualità dell’opera La scienza nova. Gian Battista Vico: svjetonazor i djelo. Aktualnost djela Nova znanost. Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
27.01/28.01.2016.
Recupero di una verifica. Ponavljanje jednog meuispita Esposizione dei lavori seminariali. Izlaganje seminara.
S V E U I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci
Sveuilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrene stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 R: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
Morfologija suvremenog talijanskog jezika Morfologia della lingua italiana contemporanea
Studij Preddiplomski dvopredmetni studij Talijanski jezik i knjievnost Semestar III Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno optereenje (P+S+V) 15+0+30
Vrijeme i mjesto odravanja nastave
Utorak 16,15-18:00 i etvrtak 9,15-11,00 (Casciola, vjebe, predavaonica 403); Petak 8:15 / 10:00; (Finco, predavanja) predavaonica 204 i 12:15 / 13:00 predavaonica 501
Mogunost izvoenja na stranom jeziku
Talijanski jezik
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Franco Finco Kabinet 513 (V kat)
Vrijeme za konzultacije Petak 15:30 / 17:00 Telefon 265-789
e-mail [email protected], [email protected] Suradnik na kolegiju Prof. Luigi Casciola
Kabinet 513 (V kat) Vrijeme za konzultacije Srijeda 11,00-12,30
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRAJ KOLEGIJA
Introduzione alla linguistica generale dal punto di vista morfologico; le categorie morfologiche Parti del discorso Parti variabili e invariabili del discorso La formazione delle parole: derivati e alterati La composizione ( nomi composti)
Uvod u teoriju lingvistike s aspekta morfologije; morfološke kategorije; Vrste rijei; Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei; Vrste sloenica
OEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
A conclusione del corso gli studenti avranno acquisito le seguenti competenze: 1. Avranno padronanza dei concetti base della morfologia 2. Sapranno definire le parti del discorso e riconoscere la formazione delle parole nella lingua italiana 3. Sapranno spiegare alcuni aspetti morfologici della lingua italiana 4. Consolideranno le regole grammaticali
Studenti e nakon odslušanoga kolegija i ostvarenih obveza biti sposobni razviti slijedee kompetencije: 1. vladati temeljnim pojmovima morfologije 2. znati odrediti vrste rijei, kategorije morfološkoga opisa rijei, te ovladati morfološkim opisom rijei u talijanskom jeziku 3. znati objasniti pojedine morfološke pojave u talijanskome jeziku 4. utvrditi specifina gramatika pravila.
NAIN IZVOENJA NASTAVE (oznaiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vjebe
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohaanje nastave / Aktivnost u nastavi
1 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Ope napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajui broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogunost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova steenih tijekom nastave i na završnome ispitu odreuje se konana ocjena prema sljedeoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1. G. Salvi L. Vanelli, Nuova grammatica italiana, Bologna, Il Mulino, 2004. 2. M. Dardano, Costruire parole. La morfologia derivativa dell'italiano, Bologna, Il Mulino, 2009 3. M. A. Cortelazzo, Italiano d’oggi, Padova, Esedra, 2000.
IZBORNA LITERATURA
1. Lo Duca M., Creatività e regole: studio sull'acquisizione della morfologia derivativa dell'italiano, Bologna, Il Mulino, 1990. 2. Palchetti Mazza M., Foglieri D., Trespoldi M., Dal testo alle regole, ed Loescher, Milano, 2009 3. Schipani F., Io e la grammatica, ed Hoepli, Milano, 2009. 4. L. Renzi G. Salvi A. Cardinaletti, Grande grammatica italiana di consultazione, Bologna, Il Mulino, 2001.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAANJE NASTAVE
Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vjebi. Vodi se evidencija prisustva na nastavi.
NAIN INFORMIRANJA STUDENATA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije, mailom, putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploi Odsjeka za talijanistiku, te putem tajništva istih.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Tokom akademske godine u terminu predvienom za konzultacije – putem maila.
NAIN POLAGANJA ISPITA
POHAANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI (10%): uz obvezno prisustvo nastavi studenti su duni, tokom semestra, izraditi domae zadatke koje e profesor zadati te uestvovati diskusijama tokom nastave. Za te aktivnosti prikupiti e maksimalno 10 bodova (10%). Ad inte