Tajne šumskog voća Gorskog

kotara

BorovniceŠumska borovnica je grmolika

listopadnabiljka. Većim djelom se razmnožavavegetativno. Nalazi se na otvorenom terenu u zajednici s travama, odnosno

u zajednici s bukovim i crnogoričnim šumama.

BorovniceVegetacija i vrijeme berbe: početak vegetacije je krajem travnja i

početkom svibnja. Cvjetanje počinje u prosjeku od kraja svibnja do početka lipnja. Plodovi sazrijevaju krajem lipnja, u srpnju i kolovozu ovisno o nadmorskoj visini i klimatskim uvjetima. Najbolji klimatski uvjeti za borovnicu su blaga zima, toplo ljeto i duga sezona ta rast.

BorovniceIzgled ploda: plod borovnice je bobica okruglastog

oblika kod koje je širina veća od visine. Na vrhu ploda nalazi se vrlo karakteristično udubljenje.Plavu boju borovnice daje kemijska tvar antocijan- mirtilin.

BorovnicepH tla: borovnica uspijeva na zemljištima

izrazite kiselosti s pH između 4 i 5.

BorovniceTlo na kojem se borovnica razvija suplitka, kisela, bezkarbonatna i bogatahumusom.

BorovniceKemijski sastav: plod borovnice sadrži vodu 81%-90%, a

ostalo je suha tvar: šećer glukoza i fruktoza, celuloza, proteini,

masti, jabučna i limunska kiselina, vitamin C, minerali: posebno bakar ( Cu) i željezo (Fe), te kalij (K), magnezij (Mg), kalcij (Ca), pektini, tanini, antocijani . Zato je borovnica izvrsna hrana za čovjeka jer ima veliku zaštitnu i ljekovitu vrijednost.

BorovniceUporaba: plod borovnice ima višestruku uporabnu

vrijednost. Zbog ugodnog mirisa i kiselkastog okusa, koristi se u svježem stanju sa ili bez šećera. Osim uporabe u svježem stanju plodovi borovnice se mogu koristiti osušeni i prerađeni u džemove, marmeladae, kompote, slastice (npr. štrudla s borovnicama) ili palačinke s borovnicama), razne sokove i likere.

Šumska jagodaŠumska ili divlja jagoda je samonikla trajnica,uspijeva u umjerenoj i hladnijoj klimi, na nižim predjelima i po planinama sve do 1500 m nadmorske visine. Naraste od 5 do 20 cm.

Divlja jagoda voli sunčana, svijetla ili polusjenovita mjesta. Raste po šumarcima, krčevinama, požarištima, uz šumske putove, grmlje, šikare i živice.

Šumska jagodaVegetacija i vrijeme berbe: šumske jagode cvjetaju od proljeća

do sredine ljeta, a ponekad i po drugi put ujesen. Prvi plodovi dozrijevaju u svibnju, a na višim planinama mogu se ubrati sve do jeseni.

Šumska jagodaIzgled ploda: plodovi šumske jagode su sitni,

kuglasti, slični bobama. Crvene su boje i vrlo ugodne i lako prepoznatljive arome.

Šumska jagodapH tla: šumska jagoda voli vlažno, humusno,

propusno, kamenito i pjeskovito tlo, blage kiselosti, najbolje kad je pH između 6 i 6,5.

Jedna stara izreka kaže da mravi najbolje poznaju put koji vodi do šumskih jagoda. To je zato jer šumskoj jagodi najviše pogoduje vrsta tla na kojoj se mravi zadržavaju i podižu svije nastambe.

Šumska jagoda Kemijski sastav: plod šumske jagode sadrži više od 80% vode, a ostali

dio čine: voćni i groždani šećer, bjelančevine, masti, tanine, pektine, eterična ulja, organske kiseline, npr.: limunska, vinska, salicilna kiselina. Jagode su bogate vitaminom C, sadrže i minerale važne za organizam: kalij (K), kalcij (Ca), , magnezij (Mg), željezo (Fe), zatim fosfor (P) i natrij (Na).

Razne kultivirane sorte vrtne jagode imaju veći plod od šumske jagode, ali sadrže manje vitamina i minerala, te drugih u prehrani važnih tvari. Također vrtne jagode nemaju posebnu, vrlo ugodnu aromu šumskih jagoda.

Šumska jagodaUporaba: šumska jagoda kao i drugo šumsko voće, jede

se svježe, ili se prerađuje na razne načine. Okus svježeg ploda je slatkasto-kiselkast.

Prerađuje se u razne proizvode kao što su: džem, marmelada, želei, voćni sirupi , kompoti, za likere, te za sladoled i voćne jogurte.

Listovi jagode beru se za čaj, a i osušeni plodovi jagoda dodaju se u neke voćne čajeve.

KupinaŠumska kupina je grmolika trnovita biljka koja moženarasti 1 do 2 m. Ima dvogodišnje duge i tanke, savinute, isprepletene i bodljikave grane, a ponekad se grane penju po drugom grmlju i drveću. Osim uspravnih postoje i puzeće sorte kupina.

Listovi su na licu tamnozeleni i slabo dlakavi, a na naličju svjetliji, sivozeleni prekriveni mekanim dlačicama. Cvjetovi su peterolisni, bijele ili ružičaste boje.

Kupina raste uz rubove šuma, uz grmlje i putove, po živicama, šikarama, na ravnici i po planinama naših šuma.

KupinaVegetacija i vrijeme berbe: vrijeme sazrijevanja kupine prilično je

dugo, a postoje ranije i kasnije sorte.Na jednom ogranku od kolovoza do listopada, obično se mogu naći plodovi u različitim stadijima razvoja i zrelosti.Od sredine kolovoza do sredine listopada sazrijeva najveći dio plodova kupine. Neke kasne sorte kupina ne uspijevaju do kraja sazreti u uvjetima hladnije klime.

KupinaIzgled ploda: plod kupine je najprije svijetlozelen, a kad

sazrije postaje crn i sjajan, u promjeru 15 do 20 mm. Plod se sastoji iz mnogo sitnih, sraštenih koštunica, od kojih svaka sadrži po jednu malu svjelosmeđu sjemenku. Gotovo crna boja ploda kupine potiče od tamnog pigmenta antocijana. Kupina ima sočan plod, ugodnog, osvježavajućeg i kiselkastog okusa.

KupinapH tla: kupine kao i maline najbolje

uspijevaju kad je pH tla između 5,5-6,5.

KupinaKemijski sastav: najveći dio ploda sadrži vodu, a zatim jednostavne

šećere vlakna, te vrlo malo proteina i masti. Bobice kupine bogate su eteričnim uljima, taninom, pektinom, antocijaninom, te organskim kiselinama kao što su: jabučna, oksalna, jantarna, mliječna i salicilna kiselina. Od mineralni tvari u kupini ima dosta kalija (K), kalcija (Ca), magnezija (Mg) i fosfora (P), te nešto željeza (Fe) Vitamina C ima više u listu nego u plodu, a od listova kupine može se prirediti ukusan i zdravi čaj. Laboratorijski testovi upućuju na snažno antioksidativno djelovanje kupine.

Kupina• Uporaba: plod kupine može se jesti u svježem

stanju, kao dodatak raznim kolačima, voćnim sokovima i voćnim kupovima. Prerađen plod kupine koristi se za voćne sirupe, kupinovo vino i likere od kupine. Također se u prerađenom stanju koristi za džemove,marmeladae, kompote i voćne jogurte.

MalineMalina je grmolika višegodišnja biljka, obrasla sitnim trnjem, naraste u visinu od 1-2 m. Najprije ima uspravne, a kasnije u luk savijene tanke i smeđe stabljike. Raste pošumskim čistinama, krčevinama, u prosjecima,među grmljem i živicama, svijetlim mjestima, od nizinskih predjela pa sva do 1800 mnadmorske visine.

MalineVegetacija i vrijeme berbe: Cvjetovi se razvijaju u svibnju, a u

višim planinama sve do srpnja. Plod dozrijeva od sredine lipnja, te u srpnju. Malina kao i jagoda voli hladniju klimu, s dosta vlage u tlu i u zraku. Najbolje uspijeva na nadmorskoj visini od 400 do 800 m, na prozračnim mjestima, zaklonjenim od jakih vjetrova.

MalineIzgled ploda: plod maline je sočan i mesnat,

crvene boje. Sastavljen je od mnogo malenih, sraštenih koštunica koje se lakše nego kod kupina razdvajaju i skidaju s čunjaste lože.

MalinepH tla: maline kao i kupine najbolje

uspijevaju kad je pH tla između 5,6 i 6,5. Tlo na kojem uspijevaju maline su bogata organskim tvarima i dovoljno duboka.

MalineKemijski sastav: kao i kod kupine najveći dio ploda

sadrži vodu, a zatim jednostavne ugljikohidrate, vlakna te nešto malo proteina i masti.Od vitamina malina sadrži najviše vitamina C, a od mineralnih tvari sadrži najviše kalija (K), kalcija (Ca), fosfora (P), i magnezija (Mg), te nešto željeza (Fe).

MalineUporaba: maline se mogu jesti sirove il se iz njih

cijedi sok koji se sa šećerom ukuhava u sirup i rade osvježavajuća pića (malinovac). Od maline se mogu pripremiti kompoti, džemovi, marmeladai i vino. Osušeni plodovi malina koriste se u sastavu voćnih čajeva i u smjesi s drugim suhim voćem i žitaricama.

Dani malina u Skradu Ove godine 2011. po treći puta održat

će se manifestacija “Dani malina” prve subote u sedmom mjesecu.

Organizatori su: Turistička zajednica općine Skrad i udruga “Borovica”.

Ova manifestacija je odličan način upoznavanja ljudi s bobičastim plodovima Gorskog Kotara i njihovom hranjivom i uporabnom vrijednošću.

Naša preporuka svima koji ljetne praznike provode u

Gorskom kotaru: odvojite neko vrijeme za berbu zdravog i ukusnog šumskog voća, te uživajte u finim okusima.

LITERATURA:1. Perry C. Craddall: Proizvodnja i

promet jagodičastim voćem: maline i kupine, Marina, Poreč, 2000.

2. Internet: Udruga za poticanje uzgoja šumskog voća „Borovnica“ Zagreb

3. LJ. Grlić: 99 jestivih i otrovnih boba, Prosvjeta, Zagreb, 1984.

Izradili:• šk. god. 2010./2011.• učenici 7. razreda: Dora TomljenovićSaša SmažilLea SvetickiMarija RončevićDaniel Štimac• mentorica: Bojana Kovačević, prof.