Author
vladimir-vidanovic
View
87
Download
10
Embed Size (px)
Uvod u softversko inenjerstvo
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
1
Sadraj j
1. Osnovne informacije o predmetu 2. Softver i njegov znaaj 3.Softversko inenjerstvo 3 S ft k i j t 4. 4 Osnovni pojmovi i osnovne paradigme
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
2
Informacije o predmetu j p Naziv: Softversko inenjerstvo j ESPB: 6 Uslov: Uvod u objektno programiranje Semestar: 5 Predavanja: 2 Laboratorijske vebe: 2 Auditorne vebe: 1 Broj asova aktivne nastave: 75
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
3
Cilj predmeta jp Upoznavanje sa savremenim softverskim inenjerstvom, p j j , teorijom i praktinim postupcima u procesu razvoja softvera u svim fazama njegovog ivotnog ciklusa. Ishod predmeta: Studenti e biti osposobljeni da projektuju jednostavne softverske sisteme na bazi poznavanja rada alata koji e biti prikazani tokom kursa.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
4
Sadraj predmeta jp 1. Uvod u softversko inenjerstvo. j 2. Metodologije razvoja softvera. 3. 3 ivotni ciklus razvoja sofvera sofvera.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
5
Sadraj predmeta (2) jp ( ) 4. Uvod u modelovanje korienjem ULM-a. j j 5. Definisanje zahteva korienjem UML Use Case dijagrama.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
6
Sadraj predmeta (3) jp ( ) 6. Definisanje strukture korienjem UML dijagrama j j j g klasa. Realnidomen Domenmodelaautobus modeluje vozilo
automobil modeluje
solja modeluje
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
7
Sadraj predmeta (4) jp ( ) 7. Modelovanje p j ponaanja korienjem UML dijagrama j j j g interakcija.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
8
Sadraj predmeta (5) jp ( ) 8. Modelovanje stanja korienjem UML statechart dijagrama.Marital
single
married
divorced
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
9
Sadraj predmeta (6) jp ( ) 9. Dijagrami aktivnosti.Camera Behavior Safety Controller Behavior
Check Objects j in Camera
Side Object Detected
[no]
Is object Detected?
Detection data
[yes] Alarm Deciding Side Object Detected [left]
Side? [right]
Left Alarm
Right Alarm
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
10
Sadraj predmeta (7) jp ( ) 10. Pregled CASE alata za UML modelovanje. 11. Dizajn paterni. 12. Testiranje softvera i upravljanje kvalitetom. 13. Evolucija softvera i odravanje.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
11
Praktina nastava U skladu sa temom obraenom u okviru predavanja. Demonstracija praktinog razvoja softverskih sistema tehnikama predstavljenim na predavanjima, korienjem odabranih CASE alata alata.
Program predmeta usklaen sa preporukama IEEE/ACM Computing Curriculum:CE2004 Computer Engineering Body of Knowledge: CE-SWE 0-9.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
12
Literatura te atu a
Osnovna:prezentacije sa predavanja UML vodi za korisnike, Booch, Rumbaugh, Jacobson, 506 strana ( (ili bilo koje drugo uputstvo za UML) j g p )
Dodatna:I. Sommerville, Software Engineering, 6th ed., Addison-Wesley, Reading, MA 2000. Reading MA, 2000 (ISBN: 020139815X) R.S. Pressman, Software Engineering: A Practitioner's Approach, McGraw Hill, NY, 5th ed., 2001. (ISBN: 0072496681) M. F l K S tt M Fowler, K. Scott, UML Di till d A B i f G id t th St d d Distilled: Brief Guide to the Standard Object Modeling Language, 2nd ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 1999. (ISBN: 020165783X) G. Booch Object-Oriented G Booch, Object Oriented Analysis and Design with Applications Applications, 2nd ed., Addison-Wesley, Reading, MA, 1994. (ISBN: 0805353402) T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 13
Ocena znanja j
Predispitne obaveze Praktina nastava (vebe) -2 zadatka x 15 bodova Aktivnost i angaovanje Akti t j -2x10 bodova
Poena
Zavrni ispit 2 kolokvijuma ili pismeni ispit iz 2 dela
Poena
30 20
50
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
14
Studentski zadaci 2 zadatka koji se realizuju radom p g p j j po grupama Svaki zadatak nosi po 25% od konane ocene: 10% za uee u aktivnostima na dodeljenom zadatku j 15% za izvrenje dodeljenih aktivnosti
Zadaci predstavljaju softverske probleme koji prate predavanja i d d lj j se studentima u t k semestra na d j dodeljuju t d ti toku t vebama u zakazanim terminima. Student na raspolaganju ima 3 sedmice predviene za ispunjenje datih obaveza, nakon ega nije mogue predati zadatak.T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 15
Studentski zadaci Da bi se u potpunosti realizovao zadatak student treba p p da izvri 3 aktivnosti: Brainstorming (prezentovanje ideje) : Student iznosi svoju ideju za reavanje problema Student komentarie ideje svojih kolega Student ocenjuje ideje svojih kolega
Ocenu ove aktivnosti ine: Ocene koje je student dobio od svojih kolega, Ocene koju je student dobio od nastavnika, Aktivnosti i angaovanju studenta na realizaciji zadatka, kritikom osvrtu na ideje svojih kolega, Ocene koju je student dobio za procenu ideja svojih kolega,
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
16
Studentski zadaci Predlaganje sopstvenog reenja Student koristi ArgoUML alat da kreira sopstveni UML dijagram koji predstavlja reenje problema.
Procena reenja kolega Student vri procenu reenja najmanje etvorice kolega na osnovu definisanih kriterijuma,
Ocenu ove aktivnosti ine: Procene reenja koje su dali drugi studenti, Procena reenja koju je dao nastavnik, Aktivnost i a ga o a je koje je s ude ispoljio p os angaovanje oje student spo j o prilikom izvrenja o e ja aktivnosti, Kvalitet procene koju je student izvrio.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
17
Studentski zadaci Pored opisanih zadataka, student je u obavezi da p p p , j popuni 3 dodatne ankete koje se odnose na realizovane aktivnosti. Prva anketa se popunjava pre podele zadataka, a zatim po jedna anketa nakon svakog zadatka.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
18
2010/2011 jan-okt 2011 j Prijavljeno 67 studenta Poloilo 39 studenta (58,21%) Struktura ocena6 0 7 7 8 13 9 8 10 11
Prosena ocena 8,59
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
19
2009/2010 jan-okt 2010 j Prijavljeno 73 studenta Poloilo 44 studenta (60,27%) Struktura ocena6 3 7 7 8 10 9 8 10 16
Prosena ocena 8,61
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
20
Registracija studenata g j Obavezna za sve studente (rok 30.10.2011) ( ) http://viser.learningdesignpatterns.org
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
21
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
22
Softver i softversko inenjerstvo
Osnovni pojmovi i paradigme
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
23
Motivacija ot ac ja Znaaj softvera j
Softver ima ogroman uticaj na bilo koji aspekt drutva
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
24
Softver je svuda
25
So t e Softver je s uda svuda
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
26
So t e Softver je s uda svuda
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
27
Neki popularni p p Socijalna mrea nastala 2004. godine Mark Zuckerberg (Harvard) Vie od 500 miliona aktivnih korisnika 50% aktivno svaki dan Najbre rastua demografska grupa su oni od 35 i vie godina Vie od milion software developera i preduzimaa. Vie od 350,000 aktivnih aplikacija na Facebook platformi. Vie od 250 aplikacija sa vie od milion meseno aktivnih korisnika. Blokiran u nekoliko zemalja: Pakistan, Sirija, Kina, Vijetnam, Iran i S.Koreja. jT1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 28
Neki popularni p p Preko 78 miliona videa ukupno Preko 6 miliona videa meseno. Preko 200,000 videa dnevno. 45 terabajta prostora. 100 miliona posetilaca meseno. A sve je poelo kada su 3 momka 2005 godine napravili softver zbog 2005. problema koji su imali da meusobno razmene video fajlove sa urke. Novembra 2005 YouTube je zvanino zapoeo sa radom, a oktobra 2006. godine Google ga je otkupio za 1 65 milijardi $ 1,65 $. Kritike na raun: distribucije copyright materijala, zatite privatnosti, kontraverznih sadraja U nekim zemljama zabranjen pristupT1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 29
Trenutno sta je c e ut o stanje civilizacije ac je
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
30
Znaaj softvera u ljudskim ivotima Milenijumski Bug (Y2K) ! UpozorenjeoY2Kdekadupre 2000. B d t Kli t BudetKlintonovevladezaY2K l d Y2K oko3.4milijardeUSD
31
Znaaj softveraPostaoje Postao je pokretaka snaga
Kljunarazlika modernih proizvodai usluga
Znaaj j softvera
Motorkoji pokreeproces p p donoenja odluka
Osnovazamoderna nauunaistraivanjai reavanjaproblema32
Znaaj so t e a aaj softvera Ugnjeden je u sisteme svih vrsta: transportne, g j j p , medicinske, telekomunikacione, vojne industrijske procese, odravanje, kancelarijske proizvode,... Lista je skoro beskonana beskonana. Softver je praktino neizbean u modernom svetu. Ulaskom u 21 vek, polako e postati pokreta no ih ek novih napredaka u svim oblastima od osnovnog obrazovanja do genetskog inenjerstva.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
33
Vrste softvera Desktop aplikacije p p j Aplikacije koje se izravaju na lokalnim raunarima. Obuhvataju sve neophodne fukncionalnosti i ne moraju biti povezani na raunarsku mreu ili Internet Internet.
Interaktivne aplikacije Aplikacije koje se izvravaju na udaljenom raunaru a kojima p j j j j j korisnici pristupaju sa svoji PC raunara ili terminala. Ove aplikacije obuhvataju i web aplikacije kao to su komercijalne aplikacije.
Ugnjedeni kontrolni sistemi Kontrolni sistemi koji kontroliu i upravljaju hardverskim ureajima. Brojano, ureajima Brojano najvie je ovakvih tipova aplikacija aplikacija.T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 34
Vrste softvera Sistemi za serijsku obradu j Poslovni sistemi namenjeni za obradu podataka u velikim serijama. Obrauju veliki koliinu ulaznih podataka i kreiraju izlaz. izlaz
Aplikacije za zabavu Softver namenjen p j prvenstveno linoj upotrebi i zabavi korisnika. j p
Sistemi za modelovanje i simulacije Ovo su sistemi koje su razvili naunici i inenjeri za modelovanje fizikih procesa i situacija.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
35
Problemi u razvoju softvera
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
36
Najei p ob e aje problemi Finalni softverski proizvod ne ispunjava oekivanja p p j j korisnika. Teko ga je proiriti i unaprediti: Ukoliko kasnije elite da dodate novu funkcionalnost to je skoro nemogua misija. Loa dokumentacija. dok mentacija Lo kvalitet: este greke, komplikovano korienje,... Vi vremena i vei trokovi nego j oekivano. Vie i k i to je ki
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
37
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
38
Naravno Ovakve stvari se nikada ne deavaju.
Pogreno P T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 39
Softverski horor Greka na lanseru satelita A i t lit Ariane 5 j je uzrokovana grekom u softverkoj funkciji za j j konvertovanje iz 64-bitne float vrednosti u 16-bitnu celobrojnu vrednost vrednost.
40
Softverski horor Klimatski orbiter se sruio na M Mars u septembru t b 1999. zbog glupe g greke : pogrenih p g jedinica u programu.
41
Softverski horor Nekoliko smrtnih sluajeva (1985 1987) l j (1985-1987) pacijenata koji su se leili od raka usled prevelike p doze zraenja koja je nastala kao posledica greke (nepravilno reavanje konkurentnih aktivnosti) u softveru Therac-25 Th 25
42
Softverski horor Sistem za kontrolu leta u Dalasu j u j D l je jesen 1989 1989. godine poludeo a kontrolori su morali da prate avione na papiru.
43
Softverski horor Stratekavazduna komandaSADaje k d SAD j 9.novembra1979.god. dobilauzbunujerjevojni kompjuterskikomandnii kontrolnisistemizvestioo lansiranjusovjetskihraketa lansiranju sovjetskih raketa premaSADu,tojebila posledicatogadaje simuliraninapad i li i d interpretirankaostvarni.
44
Softverski horor Zavremezalivskograta 1991.godineScudprojektil 1991 di S d j k il jeubio28iranio98 amerikihvojnika,jerje sistemzakontroluPatriot antiraketnogsistema zakazaozboggreke zakazao zbog greke (akumuliranjavremenskog vakuma)
45
C OS CHAOS izvetaj o uspe u projekata etaj uspehu p oje atawww.standishgroup.com/
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
46
Zakljuak
Programiranje nije dovoljno!Nije dovoljno dati sve od sebe: mora znati j j ta treba da uradi, i onda dati sve od sebe. - W. Edwards Deming -
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
47
I s ob o na to obzirom a
Pametna osoba reava problem problem. Mudra osoba ih izbegava. - Albert Einstein -
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
48
Reenje
Softverskoinenjerstvo
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
49
Softversko inenjerstvo j Inenjerska disciplina koja se bavi svim aspektima j p j p produkcije softvera od ranih faza specifikacije sistema do odravanja sistema nakon stavljanja u upotrebu. Inenjerska disciplina Korienjem odgovarajuih teorija i metoda reavanja problema i imajui u vidu specifinosti organizacije i finansijska ogranienja.
Svi aspekti produkcije softvera Ne samo tehniki proces razvoja. Takoe obuhvata upravljanje projektom, razvoj alata, metoda, itd., koji podravaju proces produkcije softvera.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
50
Najee postavljana pitanja u vezi softverskog inenjerstva i j tPitanje j Odgovor g
Koji su to kljuni izazovi sa kojima se Borba sa sve veim razlikama, zahtevima za smanjenjem suoava softversko inenjerstvo? vremena isporuke i razvojem pouzdanog softvera. Koji su trokovi softverskog inenjerstva? Oko 60% su trokovi razvoja softvera, 40% su trokovi testiranja. testiranja Za softver prilagoen korisniku trokovi korisniku, evaluacije esto prevazilaze trokove razvoja.
Koje su najbolje tehnike softverskog inenjerstva?
i
metode Upravljanje svim softverskim projektima i njihov razvoj moraju biti profesionalni. Razliite tehnike su pogodne za razliite tipove sistema. Na primer, igre se uvek razvijaju p p , g j j korienjem velikog broja prototipova dok se sistemi za kontrolu zahtevaju razvoj kompletne i detaljne specifikacije. S toga, nema najbolje metode.
Koje novine je uneo Web u softversko Web je doveo do pojave softverskih servisa i mogunosti inenjerstvo? razvoja distribuiranih servisno orjentisanih sistema. Razvoj Web sistema je doveo do znaajnog napredka u razvoju programskih jezika i viestruke upotrebe softvera.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
51
Osnovne karakteristike dobrog softvera g
Karakteristika proizvoda Odrivost
Opis Softver mora biti napravljen na takav nain da moe lako da evaluaira u skladu sa promenama zahteva korisnika. To je kritina karakteristika s obzirom na promenljivost poslovnog okruenja okruenja. Softverska pouzdanost obuhvata skup karakteristika kao to su pouzdano izvrenje funkcija, bezbednost i sigurnost. Pouzdan softver ne sme da uzrokuje dovede do fizikih ili ekonomskih posledica u sluaju otkaza. Zlonamerni korisnici ne smeju biti u mogunosti da pristupe sistemu ili ga ugroze. Softver ne sme nepotrebno da troi sistemske resurse kao to su memorija i procesorsko vreme. Efikasnost stoga obuhvata vreme odgovora, vreme obrade, i k i j memorije, itd d b d iskorienje ij itd. Softver mora biti prihvatljiv za one korisnike za koje je napravljen. Ovo znai da mora biti razumljiv, upotrebljiv i kompatibilan sa drugim sistemima koji se koriste. g j
Poudanost i bezbednost
Efikasnost
Prihvatljivost
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
52
Znaaj softverskog inenjerstva j g j Sve vie, pojedinci i drutvo zavise od sloenih ,p j softverskih sistema. Neophodno je da brzo i ekonomino proizvodimo pouzdane sisteme. Mnogo je jeftinije (gledano dugorono) korienje metoda i tehnika softverskog inenjerstva za izradu softverskih sistema nego jednostavna implementacija programa kao to se to radi na malim programima za linu upotrebu. Za veinu tipova sistema, veina trokova su trokovi promene softvera nakon to je stavljen u upotrebu.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
53
Aktivnosti softverskog procesa gp Specifikacija softvera korisnici i inenjeri definiu p j j softver koji treba izraditi i ogranienja u toku tog procesa. Razvoj softvera softver se dizajnira i implementira. Kontrola i validacija softvera softver se proverava da bi se utvrdilo da li ispunjava korisnike zahteve. Evolucija softvera softver se modifikuje u skladu sa promenama zahteva korisnika i trita.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
54
Zbog ega je softversko inenjerstvo s o e o bog so t e s o e je st o sloeno?
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
55
Sistemski pristup razvoju softvera p p j Cilj softverskog inenjerstva j da razvoj softvera p j g j je j priblii nauci i inenjerstvu i udalji ga od ad-hoc pristupa razvoju iji su ishodi nepredvidljivi a koji su intenzivno korieni u prolosti i dalje se koriste koriste.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
56
Veliina projekta p j Razvoj veoma velikih sistema zahteva korienje j j razliitog skupa metoda u poreenju sa razvojem malih sistema,
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
57
Osnovni principi softverskog inenjerstva p p g j Osnovni principi koji se mogu p p p j g primeniti na sve vrste softverskih sistema, bez obzria na razvojne tehnike koje se koriste: Si t Sisteme treba razvijati k i j t b ij ti korienjem upravljivog i j lji jasnog razvojnog procesa. Naravno koriste se razliiti procesi za razliite tipove softvera. P Pouzdanost i performanse su znaajne za sve vrste sistema. d f j i Veoma je bitno razumevanje i upravljanje specifikacijom i zahtevima softvera (ta softver treba da radi). Tamo gde je to mogue bolje je koristiti postojei softver nego razvijati novi.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
58
Softversko inenjerstvo i Web j Web je danas p j platforma za izvrenje aplikacija i j p j ogranizacije ee koriste Web aplikacije nego lokalne sisteme. Web servisi omoguavaju da se aplikativnim funkcijama pristupa preko Weba. Clo d comp ting je prist p obe bei anj ra narskih Cloud computing pristup obezbeivanju raunarskih servisa gde se pokreu udaljene aplikacije. Korisnici ne kupuju softver nego p p j g plaaju njegovu upotrebu. j j g p
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
59
Softversko inenjerstvo za Web j Ponovna upotreba softvera j dominantan p p je pristup za p konstruisanje Web aplikacija. Prilikom izgradnje ovakvih sistema treba razmiljati o upotrebi postojeih softverskih komponenti i sistema sistema.
Web sistemi se mogu razvijati i isporuivati inkrementalno. Jasno je da nije p j j praktino definisanje svih zahteva za ovavke j sisteme unapred.
Korisniki interface je ogranien mogunostima Web browsera. browsera Tehnologije kao to je AJAX omoguavaju bogat korisniki interfejs koji se kreira unutar Web browsera.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
60
Studija sluaja Bolniki informacioni sistem j j Informacioni sistem koji se koristi u bolnicama i j klinikama. Koristi centralizovanu bazu podataka o pacijentima, ali je takoe mogue pokrenuti je na lokalnom PC, tako da se moe koristiti i u bolnicama koje nemaju mrenu infrastrukturu. Kada lokalni sistemi imaju siguran mreni pristup, koriste informacije o pacijentu iz baze podataka, ali mogu downloadovati i koristiti lokalne kopije o pacijentima koje nisu povezane sa bazom podataka.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
61
Bolniki informacioni sistem - ciljevi j Da se generiu informacije koje omoguavaju g j j g j menaderima u zdravstvu da izvre da li je funkcionisanje institucije usklaeno sa lokalnim i vladinim propisima. propisima Da obezbede medicinskom osoblju pravovremene informacije kojima se olakava tretman pacijenata.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
62
Organizacija bolnikog informacionog sistema g j g g
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
63
Bolniki informacioni sistem osnovne karakteristike Preenje p j procesa leenja bolesnika j Lekari mogu kreirati zapise za pacijente, menjati informacije u sistemu, pratiti istoriju leenja itd. Sistem podrava zbirne preglede informacija o pacijentu, tako da doktori mogu brzo stei uvid u pacijentu osnovne probleme i tretmane koji su primenjivani.
Praenje pacijenta Sistem nadgleda zapise o pacijentima koji su ukljueni u tretman i upozorenja o detektovanim potencijalnim problemima.
Administrativno izvetavanje Sistem generie mesene menaderske izvetaje koji prikazuju broj leenih pacijenata na svakom odeljenju koji su primljeni i otputeni, otputeni lekovi koji su prepisani trokovi leenja itd. prepisani, leenja, itdT1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 64
Bolniki informacioni sistem potencijalni problemi p j p Privatnost Veoma je bitno voditi rauna o poverljivosti informacija o pacijentu. One ne smeju biti dostupne nikome osim autorizovanom medicinskom osoblju i samom pacijentu pacijentu.
Pouzdanost Neke vrste bolesti uzrokuju da p j j pacijenti p postanu rizini, za sebe, , , za okolinu. Sistem mora upozoriti medicinsko osoblje o takvim pacijentima. Sistem mora biti dostupan kada j p p je potreban. U suprotnom j p je mogue da lekar ne moe da prepie odgovarajuu terapiju pacijentu.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
65
Workshop - razliite studije sluaja p j j IS studentske slube IS digitalne biblioteke IS za poslovnu korespodenciju IS banke IS za praenje dokumenata u poslovnom okruenju l k j Knjigovodstveni IS IS aerodroma IS GSP-a IS poreske uprave IS apoteke IS kadrovske slube IS za dijagnostiku vozila ...
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
66
Workshop - razliite studije sluaja p j j Osnovne informacije j Ciljevi Organizacija Osnovne karakteristike Potencijalni problemi
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
67
IS studentske slube grupa I g p Pristup studentima i p p profesorima uvanje informacija o studentima Korisnici sistema: studenti profesori i administratori studenti, Prijavljivanje ispita Raspoloivost sistema, dostupnost sa udaljene lokacije sistema Treba da bude pouzdan Mogunost izmene podataka Funkcionalnosti za studente (javno dostupne), funkcionalnosti za nastavnike i administraciju. administracijuT1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 68
IS studentske slube Baza podataka centralizovana, data layer, p , y , sinhronizacija baza podataka Web aplikacija Web browser pristup, Pretraga za studente Razliit stepen privilegija p p gj Prijave ispita Praenje finansijskog stanja Uvid u profile studenata (ogranien)
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
69
IS studentske slube Problemi mogunost pojave g g p j greke, naruavanje , j privatnosti, regulisanje posebnih sluajeva
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
70
Bankarski IS grupa II g p Baza podataka sa korisnikim nalozima, p , Pregleda stanja rauna Klijenti i zaposleni Klijenti pristupaju preko Interneta, zatien pristup pin, p password. Pristup preko mree, plaanje, provera rauna, stanja Distribuirana organizacija, glavni server i filijale sa lokalnim serverima sinhronizacija podatak Pristup raunima preko filijale, Interneta, bankomataT1:Uvodusoftverskoinenjerstvo 71
Bankarski IS Plaanje karticom j SMS obavetavanje Uvid u kreditnu sposobnost graana Problemi: sigurnost rauna korisnika Privatnost o transakcijama korisnika, korisnika Konstantno odravanje napajanja sistema i pouzdanost
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
72
IS GSP-a grupa III g p Informacije o linijama, informacije o p j j j , j prijavama, , informacije o prodajnim mestima. Svakodnevni uvid putnika, SMS obavetavanje, pitanja graana Problemi: Pouzdanost sistema, pouzdanost mree operatora Umreeni IS.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
73
Biblioteki IS grupa IV g p Administrativni softver za auriranje j Dostupan i radnicima i itaocima Radne stanice i server Provera klijenata koji su u biblioteci Ciljevi: upis lanova auriranje knjiga izdavanje knjiga lanova, knjiga, knjiga, potovanje ogranienja, Organizacija bazirana na ogranienom pristupu 2 baze meusobno povezane: knjige i korisnici
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
74
Biblioteki IS Backup sistem p Problem: pristupanje preko Interneta, brzina i koliina podataka.
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
75
Uvod u softversko inenjerstvo
T1:Uvodusoftverskoinenjerstvo
76