13
R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 297 Svila u Hrvatskoj – nekad i danas Doc.dr.sc. Ružica Brunšek, dipl.ing. Red.prof.dr.sc. Maja Andrassy, dipl.ing. Anamarija Jakirčević, dipl.ing. Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet Zavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstila e-mail: [email protected] Prispjelo UDK 677.37:638.2 Pregled Iako je godišnja svjetska proizvodnja svile relativno mala i iznosi samo oko 0,2 % svjetske proizvodnje vlakana i oko 0,4 % u skupini prirodnih vlakana, značenje svile zbog njenih iznimnih estetskih karakteristika i udobnosti koju pruža mnogo je veće. Uzgoj sviloprelje nije povezan sa zamjetnim nancijskim ulaganjima niti je, kao pri proizvodnji drugih prirodnih vlakana, izložen rizicima koje donose klimatske promjene (biljna vlakna) ili poremećaji zdrav- lja (keratinska vlakna). Postoji više razloga za proizvodnju sirove svile u kućnoj radinosti, a u prvom redu je to mogućnost poboljšanja imovinskog statusa ruralnog stanovništva slijedom činjenice da je proizvodnja sirove svile jeftina, a plasiranjem vlakana na tržištu se ostvaruje solidna zarada. Svila ima dugu povijest koja započinje i prije 4000 godina s razvojem umi- jeća Kineza da uzgaja svilenu bubu za proizvodnju tekstilnog vlakna. Otada je svila visokocijenjena zbog svojih izuzetnih svojstava noće, plemenitog sjaja, mekoće i podatnosti te iznimno ugodna dodira i pada – bilo lepršavog kod neotežane ili teškoga i šuštavog kod otežane svile. Svilarstvo u hrvatskim krajevima ima stoljetni kontinuitet i bila je jedna od značajnijih gospodarskih kultura od kraja 18. stoljeća pa sve do prve polovice 20. stoljeća. Danas je svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim svilom. Gotovo u svim lokalnim muzejima, a posebno u etnografskim hrvatskim muzejima, čuvaju se odjevni i ukrasni predmeti naših predaka, vezeni svilom. Ključne riječi: svila, dudov svilac, proizvodnja, revitalizacija 1. Uvod Svila je prirodno životinjsko vlakno pretežito građeno od bjelančevine - broin odakle i potječe naziv broin- sko vlakno. U primjeni se koristi više vrsta prirodnih svila, a najveće zna- čenje, kao najkvalitetnije svileno vlakno, ima svila koju proizvodi du- dov svilac (Bombyx mori) te se još naziva plemenita svila. Manje zna- čajna vlakna su vlakna koja se dobi- vaju od sviloprelja koje žive u prirodi te drugih ličinki poput pauka, škor- piona, grinja i sl. i nazivaju se divljim svilama [1, 2]. Uzgoj dudovog svilca i odmatanja niti s čahure vještina je stara više tisućljeća, dio je svjetske baštine, a u suštini se na gotovo ne- promijenjen način svila od dudovog svilca dobiva i danas [3]. Svilogojstvo, kao grana poljoprivre- de, bila je stoljećima monopol Kine. Poznat je „Put svile“ iz Europe preko Bliskog istoka i Perzije do Dalekog istoka i Kine. Stoljećima se provodila razmjena plemenitim metalima Euro- pe sa svilom daleke Kine. Svilogoj- stvo se iz Kine postupno proširilo u Japan, te Perziju i Malu Aziju. Tek u 6. stoljeću nove ere svilogojstvo se znatnije širi u Europu. Zahvaća zem- lje Mediterana te one koje imaju povoljnu klimu za uzgoj dudovog svilca [2, 4].

Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

  • Upload
    others

  • View
    39

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 297

Svila u Hrvatskoj – nekad i danas

Doc.dr.sc. Ružica Brunšek, dipl.ing.Red.prof.dr.sc. Maja Andrassy, dipl.ing.Anamarija Jakirčević, dipl.ing.Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultetZavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstilae-mail: [email protected]

UDK 677.37:638.2Pregled

Iako je godišnja svjetska proizvodnja svile relativno mala i iznosi samo oko 0,2 % svjetske proizvodnje vlakana i oko 0,4 % u skupini prirodnih vlakana, značenje svile zbog njenih iznimnih estetskih karakteristika i udobnosti koju pruža mnogo je veće. Uzgoj sviloprelje nije povezan sa zamjetnim fi nancijskim ulaganjima niti je, kao pri proizvodnji drugih prirodnih vlakana, izložen rizicima koje donose klimatske promjene (biljna vlakna) ili poremećaji zdrav-lja (keratinska vlakna). Postoji više razloga za proizvodnju sirove svile u kućnoj radinosti, a u prvom redu je to mogućnost poboljšanja imovinskog statusa ruralnog stanovništva slijedom činjenice da je proizvodnja sirove svile jeftina, a plasiranjem vlakana na tržištu se ostvaruje solidna zarada. Svila ima dugu povijest koja započinje i prije 4000 godina s razvojem umi-jeća Kineza da uzgaja svilenu bubu za proizvodnju tekstilnog vlakna. Otada je svila visokocijenjena zbog svojih izuzetnih svojstava fi noće, plemenitog sjaja, mekoće i podatnosti te iznimno ugodna dodira i pada – bilo lepršavog kod neotežane ili teškoga i šuštavog kod otežane svile. Svilarstvo u hrvatskim krajevima ima stoljetni kontinuitet i bila je jedna od značajnijih gospodarskih kultura od kraja 18. stoljeća pa sve do prve polovice 20. stoljeća. Danas je svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim svilom. Gotovo u svim lokalnim muzejima, a posebno u etnografskim hrvatskim muzejima, čuvaju se odjevni i ukrasni predmeti naših predaka, vezeni svilom.Ključne riječi: svila, dudov svilac, proizvodnja, revitalizacija

1. UvodSvila je prirodno životinjsko vlakno pretežito građeno od bjelančevine fi -broin odakle i potječe naziv fi broin-sko vlakno. U primjeni se koristi više vrsta prirodnih svila, a najveće zna-čenje, kao najkvalitetnije svileno vlak no, ima svila koju proizvodi du-dov svilac (Bombyx mori) te se još naziva plemenita svila. Manje zna-čajna vlakna su vlakna koja se dobi-

vaju od sviloprelja koje žive u prirodi te drugih ličinki poput pauka, škor-piona, grinja i sl. i nazivaju se divljim svilama [1, 2]. Uzgoj dudovog svilca i odmatanja niti s čahure vještina je stara više tisućljeća, dio je svjetske baštine, a u suštini se na gotovo ne-promijenjen način svila od dudovog svilca dobiva i danas [3].

Svilogojstvo, kao grana poljoprivre-de, bila je stoljećima monopol Kine.

Poznat je „Put svile“ iz Europe preko Bliskog istoka i Perzije do Dalekog istoka i Kine. Stoljećima se provodila razmjena plemenitim metalima Euro-pe sa svilom daleke Kine. Svilogoj-stvo se iz Kine postupno proširilo u Japan, te Perziju i Malu Aziju. Tek u 6. stoljeću nove ere svilogojstvo se znatnije širi u Europu. Zahvaća zem-lje Mediterana te one koje imaju povoljnu klimu za uzgoj dudovog svilca [2, 4].

Page 2: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)298

Svilarstvo u hrvatskim krajevima ima stoljetni kontinuitet i bilo je jedna od značajnijih gospodarskih grana od kraja 18. stoljeća pa sve do prve po-lovice 20. stoljeća. Ta poljoprivred-no-tekstilna grana u tom razdoblju hrvatske povijesti je bila važna, kako za izradu misnog ruha i odjeće dolič-nika koje se moralo odlikovati bogat-stvom i ljepotom, tako i za narodne nošnje.U 18. stoljeću, za vladavine carice Marije Terezije i njenog sina Josipa II., svilogojstvo doživljava pravi pro-cvat. Carski dvor i dvorjani, plemstvo i aristokracija Austro-Ugarske, kao ljubitelji svilene tkanine, potiču svi-logojstvo u svim zemljama carevine gdje za svilogojstvo postoje uvjeti. U Hrvatskoj, osobito u Vojnoj krajini država daje materijalnu i novčanu potporu svilogojstvu, a ponegdje uvodi i prisilne mjere u svilogojstvu. U to vrijeme osnivaju se pučke škole i gimnazije te se uz opću kulturu pu-čanstvo usmjerava i u gospodarskoj izobrazbi. Također se javlja i prva tiskana knjižica o uzgoju dudovog svilca i preradi svile [2].Paralelno sa svilogojstvom razvija se i svilarstvo. U tvornicama svile u Osijeku, Zagrebu, Varaždinu i dru-gim gradovima proizvodi se svilena tkanina te različito obojani svileni konac za ukrašavanje narodnih noš-nji. Svileno vezene umjetničke krea-cije postaju kulturno nasljeđe narod-nih rukotvorina. Svileni vez, kao aplikacija na odjeći i drugim ruko-tvorinama na platnu svojstven je po-jedinim krajevima u Hrvatskoj. Op-ćenito se može reći da su motiv, crtež ili grafi ka svilenog veza u kontinen-talnoj Hrvatskoj slika živog svijeta biljaka, latica, cvijet, list ili vitica ili pak životinja, dok je u primorskom kraju Hrvatske češći motiv geome-trijska i apstraktna forma, simboli i stilizacija [5].Za svilu je potreban uzgoj dudovog svilaca a za njegovu ishranu potrebno je osigurati dovoljno hrane, odnosno lišća duda. Dud, kao vrsta drveta je dugovječna biljka, donesena s Dale-kog istoka, kojoj se pridavalo veliko

značenje i proučavao razvojni ciklus od sjetve sjemena, presadnje biljaka i osnivanja dudinjaka. Uzgoj drveta duda još je i danas tradicija u nekim selima Slavonije i sjeverozapadne Hrvatske. Uzgaja se u drvoredima, ispred kuća ili kao pojedinačna sta-bla. Danas se po lokalitetima dudovih stabala može zaključiti koja su se sela bavila uzgojem dudovog svilca i pro-izvodnjom svilenog vlakna.

2. Proizvodnja svile kroz povijest

„Put svile“ nitko nije projektirao i njime nikada nije vladala neka sila te je nekada bila najrazvijenija promet-na mreža na svijetu. Zvučno ime koje ga je pretvorilo u mit dobio je tek ne-koliko stotina godina nakon što je prestao postojati [3, 4, 6]. Početkom 3. st. Kinezi su počeli otvarati trgo-vačke putove prema vanjskom svije-tu koji su se sastojali od niza kraćih dionica, a one su mnogo kasnije bile objedinjene pod zajedničkim nazi-vom „Put svile“ [7]. U 13. st. Marco Polo je u cijelosti prošao tim putem, tada je „Put svile“ bio trgovački put koji je više od tisuću godina povezi-vao Daleki istok s Europom [8-10].Dugo je dobivanje svilenih niti bila dobro čuvana tajna, koja prema kine-skoj legendi seže u 2640. god. pr. Kr., kada je carica Xilingshi, supruga vla-dara Huangdija, došla na ideju izdva-janja svilene niti iz čahure [7]. Prema toj legendi car je bio znatiželjan što to uništava lišće njegovih dudova, te je poslao u vrt svoju suprugu da ot-krije što se ondje događa. Otkrila je bijele crve na dudovim granama koji su preli sjajne mekane kukuljice, i kako legenda dalje kaže, jedna je slu-čajno upala u njen vreli čaj i niti su se razmotale, a ona je iz svog čaja iz-vukla jednu dugačku nit. Od tada je počela proizvodnja svile kao jednog od najplemenitijih vlakana [3]. Radi održavanja monopola, izvoz dudovog svilca je tisućama godina bio zabra-njen pa se izvan Kine o procesu pro-izvodnje svile nije ništa znalo. Kako bi se sačuvala tajna svilenog vlakna,

iznošenje živih svilaca iz Kine pred-stavljalo je najveći zločin.U idućih nekoliko stoljeća svilarstvo se širi u Koreju, Japan i Indiju, a u Europa od sredine 6. stoljeća kada su dva monaha donijela caru Justinijanu prva dva jaja dudovog svilca skrivena u bambusovim štapovima [7]. Tada je Istočno Rimsko Carstvo, odnosno Bizant, ubrzo počeo proizvoditi svilu i Kina je gubila svoj monopol, ali je zadržavala dominaciju sve do 13. sto-ljeća kada su Mongoli srušili Kinesko carstvo, a križari iz Zapadne Europe iskoristili vojnu slabost Bizanta te svilarstvo prenijeli u Italiju i Fran-cusku, koje su zatim postale glav-ni izvoznici svile u druge europske države [3].Svilene tkanine su se tisućljećima proizvodile na ručnim tkalačkim stro-jevima, a početkom 19. st. dolazi do prave revolucije. Masovnu proizvod-nju proizvoda od svile omogućuje Joseph-Marie Jacquard izumom me-haničkog tkalačkog stroja. Međutim, sredinom 19. stoljeća, virusi i gljivice drastično smanjuju broj dudovih svi-laca u Francuskoj, gdje je industrijska proizvodnja svile gotovo sasvim pro-pala, iako je samo u Lyonu u to vrije-me bilo 2 885 Jacquardovih, odnosno žakarskih tkalačkih strojeva.Otvaranjem Sueskog kanala, Europi se olakšava uvoz svile iz Kine i Japa-na, koji postaju dominantni svjetski proizvođači. U prvoj polovici 20. st. Japan se izdvaja kao vodeći proizvo-đač, ali poslije Drugog svjetskog rata gubi tu poziciju i čak prestaje izvozi-ti svilu zbog male proizvodnje. Kina je tada opet postala glavni proiz-vođač, a danas proizvodi oko 70 % svjetske proizvodnje svile [3, 8].

3. Svilogojstvo i svilarstvo u Hrvatskoj

Uzgoj svile u Hrvatskoj započeo je zahvaljujući carici Mariji Tereziji. Udajom njene kćerke za francuskog kralja Luja XVI., carica Marija Tere-zija upoznala je raskoš francuskog dvora i luksuzni život koji je djelomi-ce imao temelje u proizvodnji svile-

Page 3: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 299

nih vlakana. Svojim utjecajem, poti-cala je svilogojstvo i svilarstvo gdje god joj se ukazala prilika, te je po-taknula i svilogojstvo u Hrvatskoj. Tako je u 18. stoljeću svilogojstvo doživjelo pravi procvat u Hrvatskoj. Carski dvor i dvorjani, plemstvo i ari-stokracija Austro-Ugarske i svi ostali štovatelji svilene tkanine, poticali su svilogojstvo u svim zemljama carevi-ne, gdje su za to postojali dobri uvje-ti te je i davala materijalnu i novčanu potporu svilogojstvu [2, 11, 12].18. stoljeće je doba prosvjetiteljstva, osnivanja pučkih škola i gimnazija. Puk se putem pučkih škola, predava-nja i sličnih oblika poduke, upoznao i izučio o temeljnim biološkim, bota-ničkim i agrikulturnim znanjima i vještinama uzgajanja duda i dudovog svilca. U Osijeku je jedan od isusova-ca, pučkih prosvjetitelja, napisao i tiskao knjižicu o uzgoju dudovog svilca i preradi svile [1].Mnogi pjesnici su u svojim pjesma-ma opjevali svilu i njezin uzgoj, kao i slavonski pjesnik Matija Antun Rel-ković u „Satiru“, gdje govori o ženi koja uzgaja svilenu bubu: „Osam nedilj što se njima bavi, lipe novce sebi zadobavi..., Dobro joj se naplati nadnica, može živit i ona i dica“ [6]. Također, 1768. godine objavljen je prvi priručnik za uzgoj dudovog svil-ca pod nazivom: „Kratki navuk kak murve sejati“ [2].Važno središte svilogojstva i svilar-stva za vrijeme Austro-Ugarske care-vine bio je Budim, što svjedoči knjiga izdana 1804. godine pod nazivom: „Navuk od morveh vurednosti, y szvilneh kukczev hranyenya za narod-ne škole van dan od opata“ [5]. Svi-lane su bile osnovane u svakom sje-dištu županije, a prostora u kojima se odmatala svila, bilo je i više, odno-sno, svugdje gdje je bilo uzgajivača. Središte slavonskog i baranjskog svi-larstva bilo je u Osijeku. Tamo je bila osnovana i velika zgrada s fi latori-jima (lat. Filatorium) odnosno spra-vama za odmatanje i usukivanje svi-le, sl.1.Dolaskom Francuza na hrvatska po-dručja, počelo je doba izmjene uspo-

na i padova u proizvodnji dudovog svilca i svile, pa je 1796. godine, svi-larstvo gotovo u cijeloj Hrvatskoj propalo zbog velikih poreza kojima su Francuzi osiromašili čitavu pokra-jinu. Također su u gradovima južno od Save posjekli dudove s objašnje-njem da je to nečisto drvo, te posadi-li lipe i hrastove. Gradovi Slavonije koji nisu dospjeli pod francusku vlast i nadalje su se uspijevali baviti svilo-gojstvom i svilarstvom [8, 11].Svilarstvo je u Hrvatskoj svoj najveći procvat imalo oko 1841. godine kada se uzgojem dudovog svilca bavilo oko 13 000 domaćinstava. Uzgojem dudovog svilca i preradom čahura se u to vrijeme najviše bavio seoski puk u Slavoniji, Novoj Gradiški i Vinkov-cima [12]. Na sl.2 prikazana je tvor-nica prerade svile u Vinkovcima. Međutim, nekoliko godina kasnije, 1855. godine uslijedila je bolest du-dovih stabala koja ih je uništila te je svilarstvo postupno slabilo. Iako su se pojavljivali pokušaji promoviranja uzgoja dudovog svilca i proizvodnje

svile, 1866. godine svilarstvo je go-tovo potpuno zamrlo. Cijena otkupa čahura bivala je sve manja, zbog uvo-za svile iz Kine, te se više nije ispla-tilo uzgajati dudovog svilca. Istovre-meno se u Francuskoj se pojavila bolest dudovog svilca koja je stigla i u Hrvatsku. Zbog bolesti gusjenica, svilari prestaju s uzgojem i svilar-stvo se seli u škole i svećeničke dvo-re [2, 11].Sljedećih godina, zabilježeno je više pokušaja oživljavanja svilogojstva i svilarstva u Hrvatskoj. Mnogi vlada-ri toga doba poticali su razvoj svilar-stva u Slavoniji i Srijemu kroz pod-jelu dudova sjemena i povoljnu ot-kupnu cijenu čahura, što je rezultiralo povećanjem broja svilogojaca u sla-vonskoj županiji [2, 11]. U Istri uzgo-jem dudovog svilca bavilo se je stari-je seosko pučanstvo i djeca. Tako je 1870. godine, u seoskim a i ponekim gradskim školama obveznim pred-metom poduke bio i uzgoj dudovog svilca. Godine 1887. donesen je i Za-kon o svilarstvu kojim se potiče ob-

Sl.1 Zgrada u kojoj se je odmatala svila u Osijeku [2]

Sl.2 Tvornica za preradu svile u Vinkovcima oko 1856. godine [2]

Page 4: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)300

nova dudinjaka a usporedo je prona-đen način sprečavanja bolesti svilca. Ipak, balkanskim ratovima 1912. i 1913. godine i Prvim svjetskim ratom koji je ubrzo uslijedio, otkupne cijene čahure su pale a nedostajala je i radna snaga zbog odlaska ljudi u rat [2].U Zagrebu su u prvoj polovici 19. stoljeća djelovale dvije tvornice svile. Jedna je bila u Maksimiru, osnovana početkom 18. stoljeća. Ova je svilara odnosno zgrada očuvana do današ-njeg dana budući da se nalazi izvan glavnih pravaca urbanizacije Zagre-ba. Druga se svilara nalazila u Svilar-skoj (duž cijele ulice bili su nasadi duda), današnjoj Preradovićevoj uli-ci, a osnovana je krajem 18. stoljeća kao županijska svilara. 1892. godine osnovana je Bubara odnosno „Kra-ljevska tvornica svile“ kao nasljedni-ca dotadašnjeg pogona za proizvod-nju svile u Preradovićevoj (tadašnjoj Svilarskoj) ulici. 1939. godine osno-vana je Zagrebačka industrija svile koja se bavila proizvodnjom svilenih, polusvilenih i pamučnih tkanina, svi-lenih, polusvilenih i pamučnih proiz-voda te proizvoda od umjetne svile tzv. Zellwolle (regeneriranih celuloz-nih vlakana). U Varaždinu je 1929. godine osnovana tvornica VIS od-nosno Varaždinska industrija svile (danas VIS tkanine d.d.) u Svilarskoj ulici, koja je izrađivala kišobrane i manje količine svilenih tkanina [12].Za vrijeme Prvog svjetskog rata i po njegovom završetku, svilogojstvo i svilarstvo u Hrvatskoj pretežno je održano u istočnom dijelu zemlje zbog slavonskih narodnih nošnji i ve-zova koji nisu bili mogući bez svile. Osim u Slavoniji svilogojstvo se odr-žalo u području Petrinje i u Konavli-ma, dok su stari svilogojci sjeveroza-padne Hrvatske ostali samo u sjeća-nju, nestali su s nestankom veleposje-da, plemstva i njihovih obitelji. Svi-larstvo u Hrvatskoj je polako nestaja-lo, a pogotovo s pojavom proizvodnje umjetnih vlakana koja su nazivali umjetna svila [9, 11]. Uvoznicima svilenih tkanina iz Francuske i proiz-vođačima umjetne svile odgovaralo

je da se ugasi proizvodnja prirodne svile u Hrvatskoj.Prerada svile i proizvodnja tkanina iz domaćih izvora opstala je još neko vrijeme i u Osijeku, no zbog jeftine robe od umjetne svile, svilarstvo je stalno bilo ugroženo i pokazivalo se neisplativim. Ono se održalo uglav-nom u kućnoj radinosti slavonskih seljanki koje su za vezenje nošnji i pojedinih predmeta koristile svileni konac proizveden u domaćinstvu. Bez obzira na pokušaje i velike težnje da se održi svilogojstvo i svilarstvo od 1942. godine započinje polako, ali sigurno, nestajanje svilarstva kao gospodarske grane vezane uz seoska gospodarstva [2].

3.1. Pokušaji obnove proizvodnje svile u Hrvatskoj

U Konavlima je 1994. godine na po-ticaj udruge „Deša“ te uz pomoć Mi-nistarstva obnove i razvoja pokrenut pilot-projekt za obnovu svilogojstva i svilarstva u Konavlima, a riječ je bila o poticanju obnove i izrade ko-navoskih nošnji. Gradnja svilane bila je predviđena u Čilipima, sa suvre-menim tehnološkim postupkom upre-danja niti i bojadisanjem bojilima biljnog podrijetla. Ovakav projekt obnove svilogojstva i svilarstva je zamišljen kao ekološki čist postupak, gdje bi se velike količine otpada or-ganskog podrijetla nakon prerade si-rove svile mogle koristiti kao kvali-tetno gnojivo za uzgoj povrtlarskih kultura [4, 8]. Ovoj suradnji se je pridružio i „Institut za proizvodnju prirodne svile“ iz francuske regije Cevanne, te je naručeno 11 grama ja-jašaca dudovog svilca i 1000 sadnica patuljastog bijelog duda. Sadnice su posađene u konavoskim selima. Una-toč svim naporima, tek se mali broj odazvao na sudjelovanje u projektu, pa se tako u Konavlima danas svilar-stvom bavi samo nekoliko žena, koje obavljaju čitav taj složeni posao uz-goja, od jajašaca do odmatanja niti sa čahura te do tkanja svile u tkanine. 2010. godine je dubrovačka udruga žena „Deša“ ponovo pokrenula pro-jekt vezan uz svilu u Konavlima,

ovog puta pod nazivom:,,Svila, naša kulturna baština“ sa svrhom upozna-vanja mladih ljudi s vještinom proiz-vodnje svile i uzgojem dudovog svi-laca. Misija projekta je dokazivanje važnosti daljnjeg razvoja i prijenosa znanja ovog starog zanata [5, 13, 14].Vrijedno je istaknuti važnost svile u životnim običajima, npr. pupčana vrpca tek rođenog djeteta podveziva-la se svilenim nitima, a pokojnicima su se ruke i noge vezale svilom kako se ne bi vratili s onoga svijeta [13].S idejom da kravata „Croata“ postane izvorni hrvatski proizvod, razumijeva se korištenje sirovine iz domaćeg izvora, tvrtka Potomac je pokrenula projekt uzgoja duda u sjevernoj Hr-vatskoj sa svrhom proizvodnje svile. Stoga je za potrebe domaće proizvod-nje svilenih niti na području Davora 2010. godine organizirana i fi nan-cirana sadnju 720 dudovih stabala na površini od 1,5 hektara. Kvali-tetni stručni pristup u proizvodnji svi-le osiguran je povezivanjem s me-đunarodnom svilarskom udrugom INRA-om i s poljskim Institutom za prirodna vlakna u Poznanu [5, 13, 14].Proizvodnja svile u Hrvatskoj se od 2010. nastavila uz veliko zalaganje gotovo isključivo jednog obiteljskog gospodarstva obitelji Jakirčević u Slavoniji, u Davoru. Obitelj je nasta-vila uzgajati dud i dudov svilac sa svrhom održavanja i sprječavanja izumiranja nekadašnje tradicije se-ljačkih zadruga i obitelji. Činjenice o uzgoju dudovog svilca i dobivanje svilene niti preuzete su od starijih čla-nova obitelji koji su se u mladosti bavili s uzgojem i koji su u današnje vrijeme bili u mogućnosti prenijeti cjelokupno svoje iskustvo; navodeći prednosti i nedostatke te dobre i loše strane uzgoja. Mlađa generacija te obitelji putovala je u Francusku na seoska gospodarstva, gdje se još uvi-jek održava tradicija uzgoja tijekom cijele godine, kako bi usavršili svoje znanje o uzgoju dudovog svilca. Uz pomoć tvrtke Potomac, koja se bavi proizvodnjom svilenih proizvoda, odnosno kravata, marama i sl., čla-

Page 5: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 301

novi obitelji željeli su obnoviti proiz-vodnju svile na hrvatskim područji-ma, a to je uključivalo izgradnju pro-storije za odmatanje svile i predioni-cu svile. Provodeći anketu na područ-ju Davora ustanovljeno je da ljudi imaju volju i želju baviti se uzgojem dudovog svilca, ali je nedostajalo znanje i iskustvo u tom poslu. Održa-vani su seminari i edukativnih preda-vanja, nakon kojih su se nažalost mnogi zainteresirani povukli, uvi-djevši koliki je trud i napor potreban za uzgoj dudovog svilca. U projektu je ostalo samo gospodarstvo obitelji Jakirčević, koja je već 2005. godine, prije suradnje s tvrtkom Potomac u suradnji s udrugom „Deša“ nabavila jajašcima dudovog svilca na područ-je Davora. Suradnja se nastavila i sljedećih nekoliko godina, ali sam projekt revitalizacije uzgoja dudovog svilca u širim razmjerima na područ-ju Davora je završio. Malo obiteljsko gospodarstvo je nastavilo uzgoj do 2013. godine.

4. Uzgoj dudovog svilcaUzgoj dudovog svilca je veoma zah-tjevan posao i pretežito se obavlja u kućnoj radinosti, uz kontroliranu tem-peraturu i vlažnost prostora. Uzgoj dudovog svilca i odvajanje niti s ča-hure je vještina koja je stara više ti-sućljeća i dio je svjetske baštine, a gotovo na nepromijenjen način se svila od dudovog svilca i danas do-biva.Dudov svilac (sl.3) je, pored pčele, najznačajniji korisni insekt u poljo-privrednoj proizvodnji i uzgaja se ciljano radi dobivanja svile. Svrstava se u porodicu prelaca, a njegova oso-bina je da se gusjenice zapredaju u

specifi čnu čahuru koja je sačinjena od neprekinutih tankih niti svile.Leptir dudovog svilca je bijel, s ras-ponom krila oko 5 cm. Tijelo mu je dlakavo i zdepasto, na glavi se može uočiti par ticala i slab je letač. Leptir se ne hrani, a pari se odmah poslije izlaženja iz čahure te ubrzo, nakon što izlegne jajašca, ugiba. Na sl.4a prikazano je parenje leptira dudovog svilca. Ženka leptira, po oplodnji ubr-zo počinje odlagati jajašca, što se vidi na sl.4b. Dudov svilac u životnom ciklusu u stadiju jajašca, provodi de-set mjeseci u točno defi niranim po-voljnim uvjetima topline, svjetlosti i vlažnosti [3, 15].Prije samog početka uzgoja dudovog svilca potrebno je osigurati dovoljan broj dudovih stabla, pripremiti ade-kvatan prostor za uzgajanje dudovog svilca i opremu. Potrebno je na vrije-me nabaviti jajašca te kroz sljedećih 5 tjedana, koliko traje razvoj dudo-vog svilca od jajašca do zrele gusje-nice spremne na ispredanje vlakana, osigurati hranjenje, pružiti potpunu pažnju dudovom svilcu i po završet-ku ciklusa razvoja primjereno spre-miti dobivene čahure [5, 17].

4.1. Umnožavanje i rasađivanje dudova

Preduvjet za uzgoj dudovog svilca je uzgoj bijelog duda (lat. Morus albe), koji vrlo dobro uspijeva u Hrvatskoj a njegovo lišće je najbolja hrana za uzgoj gusjenica svilenog prelca, sl.5. Ovom rodu pripada oko 10 vrsta du-dova, od kojih su uz bijeli dud, glav-ne vrste crni dud (lat. Morus nigra) i crveni dud (lat. Morus rubra) [17].

Bijeli dud uspijeva u umjerenom kli-matskom pojasu, a pogoduje mu hladna, ali ne duga zima i prevelika količina padalina. Od čitavih ženskih cvatova se razvija mesnati skupni plod dudinja ili murva. Drvo duda je čvrsto, tvrdo, žilavo i trajno.

Sl.3 Gusjenica dudovog svilca

a) b)Sl.4 Leptir dudovog svilca (lat. Bombyx mori): a) parenje leptira b) ženski leptir

dudovog svilca odlaže oplođena jajašca [16]

Sl.5 Stabla bijelog duda (lat. Morus alba)

List bijelog duda je malen, čvrst i ma-stan što je gusjenicama vrlo ugodno. Ako se hrane takvim lišćem, gusjeni-ce će presti lijepu i sjajnu svilu. Ako je bijeli dud posađen na dobroj zem-lji, nezagađenoj i pognojenoj, dud će dobro napredovati i bit će plodniji lišćem. Tlo za sadnju dudova se pri-prema oranjem i rigolanjem, na način da se formiraju uzdužne brazde širo-ke po 40 cm s međurazmakom do 180 cm, a konačna visina brazde je do 15 cm. Na sl.6 prikazane su različite vrste dudovog lišća Najveći listovi, pravilnijeg oblika su s bijelog duda sorte Kokuso koji daje crni plod, a manji nepravilniji listovi su s bijelog duda koji daje bijeli plod [5, 17].Dudovi se mogu na više načina um-nožavati i rasađivati, a najučinkovi tiji način je da ih se sije. Pri kupnji dudo-vog sjemena treba pripaziti da ono ne

Page 6: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)302

bude prestaro, a ako se uzima sjeme od već postojećeg stabla duda, po-trebno je uzeti sjeme s duda koji je ostavio najviše plodova. Dobri i sa-zreli plodovi se pokupe i u koritu se rukama dobro zdrobe te ispiru vodom da se ukloni mesnati dio ploda i ne-zreli ostaci. Nakon toga se sjeme tre-ba dobro posušiti u hladu i poslije čuvati na suhom mjestu, najbolje sje-me za sadnju je one koje nije starije od dvije godine. Sije se u proljeće kada više nema mraza, odnosno po-četkom svibnja. Za tu svrhu, zemlju je potrebno već u jesen dobro pri-premiti i tjedan dana prije nego se sjeme posija potrebno ju je preko-pati i malo pognojiti. Mjesto gdje se sije sjeme bi po mogućnosti trebalo biti više osunčano i zaštićeno od hladnih vjetrova. Prije usjeva sjeme se 24 sata moči u vodi, a za sijanje uzima se samo ono sjeme koje je po-tonulo, (sjeme koje pluta na vodi nije dobro) [5].Nakon sadnje sjeme se dodatno pokri-je sa sitnom zemljom i blago zalije s odstajalom vodom. Sjeme posijano ovim načinom nakon 15-20 dana izni-kne, nakon toga se treba češće odstra-njivati korov, a kada stabalca malo ojačaju, onda i okopavati. Ako sjeme nikne gusto, potrebno je sva slabija stabalca počupati, da ona stabalca koja su ostala mogu bolje napredova-ti i razvijati se, a da se pri tome ne zapetljaju. Preko zime se stablo štiti od prevelike hladnoće, npr. pokriva-njem s lišćem ili granjem i sl.Mladi dudovi se presađuju u travnju na prostore gdje je zemlja slične kva-

litete kao ona u kojoj su sjemena po-sađena, kako ne bi uvenuli ili loše se razvijali. Mladi dudovi se kao što je to prikazano na sl.7, sade na malo više od pola metra jedan od drugoga i dublje u zemlju. Po ljeti se češće zalijevaju i okopavaju, te nakon što porastu do oko 1,5 m odnosno, nakon 5 godina uzgajanja duda mogu se pre-saditi na stalno mjesto, u razmaku jedna od druge najmanje 3 m kako bi se grane slobodno razvile. Rupa za presađivanje kopa se u dubinu na oko 0,5 m, a širine oko 1 m [5, 17].

4.3. Vrijeme izlijeganja jajašaca dudovog svilca

Kada se pupovi na dudovim granama počnu nazirati i razvijati se u male listiće, tada je vrijeme da se iz jajašca izlegu gusjenice. Da bi se uskladilo listanje duda i izlijeganje gusjenica, jajašca dudovog svilca se spremaju na hladnija mjesta kako bi se razvoj gusjenica uskladio s razvojem lišća. Međutim treba se voditi briga da se gusjenice ne izlegu ni prerarano ni prekasno, budući da i toplo vrijeme ometa normalan razvoj gusjenica. Ako su se gusjenice izlegle uz pomoć topline peći ili jakog sunca, mogle bi uginuti zbog prebrzog razvoja, odno-sno ubrzanog procesa izlijeganja. Gusjenice koje se posljednje izlegu odvajaju se u posebnoj kutiji kako se ne bi izmiješale s onima koje su na-prednije i veće.

4.4. Razvojni ciklus dudovog svilca

Razvoj gusjenice traje oko mjesec dana i to je najvažnije razdoblje u ci-klusu dudovog svilca. O zdravlju gu-sjenice ovisi kvaliteta čahure, odno-sno kvaliteta sirove svile. Briga i skrb uzgajivača dudovog svilca počinje primanjem i rasporedom jajašaca na prikladnu površinu u prostoriji s od-govarajućim režimom topline, inten-ziteta svjetlosti i vlažnosti zraka.Inkubacija jaja se odvija u vremenu do šest dana na temperaturi oko 16 °C, nakon čega se temperatura po-stupno povećava dnevno po 1 °C, do 24 °C, a vlažnost zraka treba iznositi oko 75 %. Za to vrijeme se postupno regulira odnos svjetlosti i zamrače-nja. Nakon što se gusjenice izlegu, održava se konstantna temperatura, a vlažnost zraka se povećava na 80 %.

Sl.6 Oblici listova bijelog duda dviju različitih sorta

Sl.7 Rasadnik bijelog duda (Morus alba) u Francuskoj

Tako posađeni dudovi obrezuju se u proljeće sljedeće godine prije nego što grane počnu pupati. Odrezuju se sve one grane koje su oštećene, sve vodenaste šibe, mladice i grane koje se križaju kao i one koje su suhe, smr-znute ili rastu iz sredine glave. Grane se nikada ne smiju rezati po kiši ili odmah poslije kiše, a rez mora biti usmjeren prema dolje da se kiša ne bi skupljala na rezu i tako spriječilo oštećenje srca drveta [18].

4.2. Jajašca dudovog svilcaJajašca dudovog svilca su malena kao zrna šećera što je prikazano na sl.8. Izležena jajašca su žute boje te nakon što sazriju postaju plavkaste boje. Ja-jašca koja postaju bjeličasta potrebno je ukloniti jer nisu dobra. Ako se do-datno želi provjeriti kakvoća jajašaca, može se provesti test u vinu. Jajašca koja u vinu potonu su dobra, a koja plutaju nisu oplođena. Tako provjere-na jajašca izvade se iz vina, malo po-suše i spreme na mjesto gdje će biti sigurna dok ne dođe vrijeme njiho-vog izlijeganja.

Sl.8 Jajašca dudovog svilca

Page 7: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 303

Izlegnute gusjenice su duge oko 2-3 mm i mase oko 0,5 mg.Iz jednog grama jajašaca se razvije oko 1300 gusjenica, tek izlegnuta gu-sjenica je crna, a što biva starija, po-staje bjelija i grahorasta. Na trbuhu dobije tanku kožu, koja je gotovo pro-vidna, a na leđima ima tamne pruge.Gusjenice je potrebno odmah hraniti svježim lišćem, vrlo su proždrljive, a hrane se danju i noću, tako da pojedu velike količine dudovog lišća. U raz-vojnom stadiju hrane se 6 do 8 puta dnevno, a kad su veće (nešto prije čahurenja) hrane se sve rjeđe, 3 do 4 puta dnevno, a i manje. U razdoblju od mjesec dana, gusjenica naraste i do 90 mm, a masa joj se poveća za deset do dvanaest tisuća puta. Tije-kom tog razvoja, gusjenica se četiri puta presvlači pri čemu nastaje mno-go izmeta, koji treba redovito čistiti, a uz to je potrebno i provjetravati prostoriju [5, 15].Gusjenica prije svakog presvlačenja prestane jesti, počne se čistiti, odno-sno ostavlja izmet, te zatim zaspe. U snu promijeni svoju kožu s drugom i boljom. Prvi dan nakon presvlačenja gusjenica je još malo umorna pa jede manje i tada slabije podnosi nagle vremenske promjene, veliku toplinu ili naglo zahladnjenje. Gusjenice du-dovog svilca spavaju prvi put 5. dan nakon što se izlijeganja, drugi put spavaju četvrtog dana poslije prvog spavanja, treći put spavaju šestog dana nakon drugog spavanja, a četvr-ti put spavaju sedmog dana nakon trećeg spavanja. Deseti dan nakon posljednjeg spavanja, gusjenica sa-svim sazrije i traži mjesto na kojem će se začahuriti. Vrlo je važno da gu-sjenice imaju mirne uvjeta rasta, ne bi trebale puno puzati po prostoru u kojem se snalaze. Ako gusjenice pre-više pužu, to znači da ih ima previše na jednom prostoru, u istoj kutiji ili može biti znak bolesti gusjenice [3, 15].Nakon posljednjeg presvlačenja gu-sjenica se omata svilenim nitima, od-nosno prede svilene niti što traje 3-4 dana, sl.9. Tada je ona nemirna, tijelo joj postaje prozirno, aktiviraju joj se

svilene žlijezde i iz dva otvora na gla-vi gusjenica počinje izlučivati fi bro-inske niti obavijene sericinom. Sekret svilca (bjelančevine fi broin i sericin) nakupljaju se tijekom razvoja u dvije žlijezde iz kojih ih gusjenica istiskuje kroz kanaliće. Pravilnim pokretima glave u obliku položene osmice, gu-sjenica se obavija nitima stvarajući čahuru. Sericin pritom sljepljuje fi -broinske niti međusobno u jednu nit koja se na zraku skrutne i nastaje kompaktna čahura [15].

„pregrize“ čahuru i izlazi iz nje. Na-kon izlaska leptiri ništa ne jedu već se samo oplođuju, nakon čega ženke snesu jajašca i ubrzo zatim uginu. Raz vojni ciklus dudovog svilca je prikazan na sl.10 [5, 15]. Čahure koje su oštećene ne rabe se za dobivanje kvalitetnih svilenih niti, već se poseb-no prerađuju za proizvode načinjene od vlasastih vlakana.Muške čahure dudovog svilca su du-lje i po sredini tanje, dok su ženske kraće i jajolike. Dužina normalno raz vijene čahure je oko 30 do 35 mm, a promjer im je 17 do 25 mm.

4.5. Uspješnost uzgoja gusjenica dudovog svilca

Dobar uspjeh uzgoja gusjenica dudo-vog svilca ovisi o:• optimalnoj toplini koja je svakoj

dobi gu sjenica prihvatljiva uz kontroliranje temperature kada gusjenice spavaju,

• održavanju čistog zraka u sobi i uklanjanja viška vlage,

• čistoći kutija u kojima se drže gusjenice i čistoći cijele prostorije u kojoj su one smještene,

• kvalitetnoj i dovoljnoj količini hrane odnosno lišća,

Sl.9 Omatanje gusjenice dudovog svilca svilenim nitima

Čahura koju je gusjenica načinila i kojom se omotala je po izgledu slična čahuri kikirikija, nepravilnog i izdu-ženog oblika s nešto manjim udublje-njem po sredini. Unutar čahure se gusjenica (tijekom 10 do 15 dana) preobražuje u bijelog leptira, koji

Sl.10 Razvojni ciklus dudovog svilca [15]

Page 8: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)304

• podjednakoj raspodjeli, odnosno optimalnoj gustoći gusjenica po kutijama,

• razvrstavanju gusjenica prema njihovoj starosti [18].

TemperaturaKako gusjenice dudovog svilca potje-ču iz takvog kraja gdje je podneblje ugodno a toplina jednolična, potreb-no je, gdje god da se uzgaja, osigura-ti identične uvjete uzgoja. Pri velikoj toplini gusjenice rastu i napreduju jako dobro, jedu mnogo više i za krat-ko vrijeme potroše mnogo hrane, ali unatoč tome su vrlo osjetljive i sklo-nije bolestima. Što su gusjenice stari-je, toplina u sobi treba biti niža. U prvoj starosti gusjenica, temperatura u sobi treba biti do 19 °C. Također je potrebno paziti da nema prevelikih oscilacija u temperaturi prostorije. Gusjenice dudovog svilca bolje pod-nose malo hladniji zrak nego preveli-ku toplinu, stoga u sobi temperatura ne bi trebala nikada biti manja od 10 °C, niti veća od 20 °C.

Zrak u sobiZrak u sobi mora biti što čišći. Zbog hrane, izmeta i zadaha gusjenica, zrak u zatvorenoj sobi se brzo onečisti, te je potrebno češće prozračivati prosto-riju. Vlažni zrak u sobi također smeta gusjenicama, odnosno, prilikom nji-hovog presvlačenja, u prostoriji je potrebno osigurati svjež i vlažan zra-ka, ali ne i hladan.ČistoćaO čistoći prostora u kojem su smje-štene kutije i samih kutija u kojima se nalaze gusjenice, ovisi dobar uspjeh i napredak njihovog uzgoja. Kutije za uzgoj gusjenica su načinjene od obič-ne ljepenke i mogu poslužiti sve vrste takve ambalaže uz uvjet da su čiste i oslobođene bilo kakvih nečistoća i tragova kemijskih sredstava.Stari osušeni listovi, oljuštene stare kože gusjenica i njihov izmet uzro-kuju kisele pare u prostoru što je ne-povoljno za gusjenice i zbog toga je potrebno često čišćenje prostora u kojem se hrane.Pri čišćenju gusjenica, treba pripaziti i obratiti pozornost na to kakav izmet ostavljaju. Ako je on zrnast i čvrst, to je znak da su gusjenice zdrave, no ako je izmet mekan i razlijeva se po kutiji u kojoj su smještene, tada to znači da su gusjenice bolesne. Izmet iz kutija koje se počiste služi za gno-jenje dudovih stabala u jesen. U sobi gdje su smještene gusjenice nije do-bro dimiti, prašiti ili pušiti duhan.Hrana - lišćePrilikom hranjenja gusjenica mora se paziti da lišće duda nije mokro, jer

gusjenice mogu oboljeti. Zbog toga se list duda mora malo posušiti, ali ne toliko da list uvene i izgubi svoju pri-rodnu svježinu i sočnost. Kada je li-jepo vrijeme, a najavljuje se lošije vrijeme i kiša, tada bi bilo dobro na-brati lišća za dva, tri dana unaprijed. Na sl.11 prikazano je branje lišća pri-je kišnog vremena.Dok su gusjenice još malene, pri hra-njenju se lišće malo nareže, čime će se skupiti manje smeća, budući da tada ne jedu mnogo (svega par listova dnevno). Gusjenicama dudovog svil-ca nije dobro davati odjednom puno lišća, nego po malo i više puta na dan. Na početku, dok su gusjenice male, dovoljno ih je hraniti dva puta dnev-no, kasnije tri do četiri puta, a kad sasvim porastu i do osam puta dnev-no. Pritom je potrebno paziti da se lišće ravnomjerno rasporedi i ne stav-lja po vrhu kutije, jer bi se tada gusje-nice penjale po kutiji u potrazi za hranom (sl.12).

Raspodjela gusjenicaGusjenice se ne smiju biti stisnute, odnosno gusto raspodijeljene u kutiji, posebno ne smiju ležati jedna na dru-goj. Kako gusjenice rastu tako i kuti-ja u kojoj se nalaze postaje im sve manja te je potrebno s vremena na vrijeme premještati u druge prazne kutije i rasporediti ih. Na sl.13 prika-zana je optimalna raspodjela gusjeni-ca po kartonima kako ne bi nastala gužva među njima.Prije raspodjele gusjenice ne bi treba-le ništa jesti sat, dva, da malo izglad-

Sl.11 Branje dudovog lišća prije kišnog vremena

Sl.12 Hranjenje gusjenica dudovog svilca

Page 9: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 305

ne a zatim ih se s lišćem prenosi u drugu kutiju. Tijekom spavanja gu-sjenica prije presvlačenja, ne smiju se dirati ni premještati.

Uzgoj gusjenica prema starostiZa jednakost i red kod uzgoja gusje-nica dudovog svilca potrebno ih je tako uzgajati da se sve u slično vrije-me hrane, spavaju i da se sve u pri-bližno isto vrijeme počnu omatati (čahuriti, kukuljiti). One gusjenice koje su smještene u topliju sobu i do-bivaju više hrane brže napreduju od onih koje su u hladnijoj sobi i koje dobivaju manje hrane. Zbog toga bi bilo dobro obilježavati kutije po da-nima kako su se koje gusjenice iz-legle, jer im razvoj nije jednak, ali se uvijek treba težiti k tome da se taj razvojni ciklus ne oduži (sl.14).Prva starost (faza razvoja) gusjenica traje 5 dana i to od kada se izlegnu do prvog spavanja. Temperatura u sobi mora biti do 19 °C uz povremeno prozračivanje prostorije. Gusjenice se hrane dudovim lišćem, izrezanim na uske trakice, u početku samo jed-nom dnevno, a nakon drugog i trećeg dana po dva puta dnevno, zatim tri puta dnevno do 5. dana kada ih se više ne hrani jer počnu spavati.Druga starost (faza razvoja) traje do drugog spavanja. Temperatura u sobi mora biti oko 18 °C. U ovoj starosti gusjenice se češće hrane, a lišće se više ne mora rezati. Kada gusjenice

Treća starost (faza razvoja) traje 6 dana do trećeg spavanja. Temperatura sobe mora biti oko 17 °C uz pročiš-ćavanje zraka. U ovoj fazi se mora češće čistiti prostor u kojem su gusje-nice smještene od njihovog izmeta i starog osušenog lišća. Na početku treće starosti hrane se lišćem tri puta dnevno, a već sljedećeg dana četiri puta dnevno. Četvrti dan ove faze razvoja učestalost hranjenja je isto četiri puta dnevno, ali im se daju ma-nje količine lišća, sve do petog dana kada se hrane samo dva puta dnevno. Nakon toga gusjenice zaspu treći put i presvlače se. Nakon buđenja gusje-nice se počnu odmah hraniti.Četvrta starost (faza razvoja) traje 7 dana. Temperatura sobe je uobičajene topline kao do te starosti i zrak se češće mora pročišćavati kao i kutije u kojima obitavaju gusjenice od nji-

Sl.13 Raspodjela gusjenica dudovog svilca

Sl.14 Raspodjela gusjenica prema starostiČahura dudovog svilcaPeta starost gusjenice dudovog svilca

Četvrta starost gusjenice dudovog svilcaVeličina gusjenica treće starosti

Druga starost gusjenice dudovog svilca

Veličina gusjenica dudovog svilca prve starosti

počnu manje jesti to je pokazatelj da se spremaju na drugo spavanje i pres-vlačenje te ih se ne smije previše uznemiravati.

Page 10: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)306

hovog izmeta i starog osušenog lišća. Prvi dan četvrte starosti, čim gusjeni-ce malo živnu hrane se četiri puta dnevno, drugi dan isto, ali s većom količinom lišća nego dan prije. Tako se i režim hranjenja održava i treći i četvrti dan četvrte starosti, ali se sva-ki dan povećava količina lišća nego dan prije do 5. dana kada se započinje sa smanjenjem količine lišća. 6. dan gusjenice naizmjenično malo jedu pa malo spavaju dok ne zaspu, a 7. dana gusjenice se pomalo bude i ne hrane se, a za to vrijeme u prostoru treba biti toplo.Zadnja starost (ili 5. faza razvoja) traje 10 do 11 dana tj. do vremena kada se gusjenice počnu omatati (ča-huriti ili kukuljiti) svilenim nitima i pritom oblikuju čahuru. Temperatura u prostoriji mora biti od 15 do 16 °C. Zrak se trebao očistiti i održavati to-plinu. U ovoj fazi razvoja gusjenice se sve više hrane, prvi dan im se daju velike količine lišća četiri puta dnev-no, drugi dan pet puta dnevno još veće količine lišća nego prethodni dan, a treći i četvrti dan hrane se šest puta dnevno i to svaki puta sve veće količine lišća. 7. dan se hrane sedam puta dnevno, 8. dan šest puta dnevno ali u manjim količinama, a 9. dana ove faze starosti hrane se pet puta dnevno, polako se pripremaju na za-čahurivanje. 10. dan se hrane još samo one gusjenice koje dižu glave i traže hranu (i to tri puta dnevno). Na-posljetku gusjenice postaju nemirne i traže si prikladno mjesto gdje će se začahuriti. Kad se smjeste na priklad-no mjesto iz svoja dva otvora na gla-vi ispuštaju svilene niti i vrteći glavu u obliku položene osmice njima se omataju [15].

4.6. Bolesti gusjenicaKod gusjenica se mogu javiti razne bolesti kao npr. sušica, nadutost, žu-tica, tromost ili pospanost, prozirnost, ukočenje, skupljanje. Sušicu gusjeni-ce dudovog svilca mogu dobiti ako su se izlegle za vrijeme velikih vrućina pri čemu gusjenice nikako ne mogu napredovati, nejednolike su veličine, bježe iz prostora u kojem su smješte-

ne, a ubrzo potom i uginu. Nadutost je bolest koju gusjenice dobiju od previše vodenog i previše starog lišća i od nečistog zraka u prostoriji. Gu-sjenice dudovog svilca tada nateknu, počnu se znojiti, zatim pozelene, a naposljetku uginu. Žuticu gusjenice dobiju od nečista i vlažna zraka pri velikoj vrućini, a ovu bolest najčešće dobivaju u svojoj 5. starosti. Tada na-teknu i požute. Najbolji lijek za ova-kvu bolest je čisti i svjež zrak, a u takvom slučaju ako dođe do bolesti može se i list poškropiti s vinom i dati gusjenicama.Tromost ili pospanost gusjenicama se događa od mokrog lšća, nečistog zraka i prevelikih oscilacija tempera-tura. Gusjenice zbog toga prestanu jesti, gube na masi, te naposljetku uginu. Takve gusjenice treba odmah ukloniti iz kutije da se zdrave gusje-nice ne bi zarazile. Bolest prozirno-sti kod gusjenica se obično javlja poslije četvrtog spavanja. Uzrok ove bolesti je dugo gladovanje i neujed-načeno hranjenje. Gusjenice na trbu-hu postanu prozirne, ostavljaju za sobom žuti izmet, jedu jako malo te naposljetku uginu. Ponekad se može izbjeći ovoj bolesti, ako se na vrijeme uoči zaražena gusjenice, te se odvoji od ostalih i daje svježi, zdravi i mladi dudov list. Ukočenje (sl.15) je bolest koja se dobije od posljedica teškoga, suhog i nečistog zraka, pokvarenog i uvelog lišća te neredovitog čišćenja njihovog prostora. Skupljanje je bo-lest gusjenice kod koje se one skupe, postaju kraće i baš pred početkom čahurenja uginu. Uzrok ove bolesti je hladni i vlažni zrak, tjelesni nedosta-ci ili ubodi kukaca.Često se zna dogoditi i da gusjenice ne mogu jesti, iako nemaju ni jednu od prethodno navedenih bolesti. Uzrok tome je hladno vrijeme koje traje dulje, loše lišće i nečist zrak. Kukci kao npr. ose i muhe smetaju normalnom razvoju i uzgoju gusjeni-ca dudovog svilca jer često snesu svoja jajašca na njih, čime ih uznemi-ruju, sprječavaju razvoj, a često ih i usmrte [18].

4.7. Dobivanje svilenih nitiJedan dio čahura se izdvaja za nasta-vak reproduktivnog ciklusa i uzgoj novih gusjenica odnosno čahura za dobivanje svilenih niti. Dok se kod dijela čahura dudovog svilca namije-njenog za dobivanje svilenih niti, gu-sjenice se prije preobrazbe u leptira moraju usmrtiti. Kod dobivanja svi-lenih niti iz čahura ne smije se dozvo-liti izlazak leptira iz čahure jer se tada oštećuju svilene niti. Taj prekid ciklu-sa preobrazbe radi dobivanja kvalitet-nijih svilenih niti odvija se desetak dana od početka oblikovanja čahure. Usmrćivanje dudovog svilaca provo-di se pomoću vodene pare, namaka-njem čahura u toploj vodi ili zamrza-vanjem, a nerijetko i dodavanjem prikladnih otrova. Nakon toga, čahu-re se suše i razvrstavaju prema veli-čini, obliku i boji te se pripremaju za daljnju preradu za dobivanje svilenih niti [2].

Ručno odmatanje svilenih niti iz čahuraS omekšanih čahura se najprije odva-ja vanjski, manje kvalitetni sloj u ko-jem je svilena nit zamršena te se taj dio kasnije prerađuje kao vlasasto svileno vlakno. Takvi vlaknasti ostaci su manje cijenjeni, ali prikladni su za izradu raznih vrsta tekstila.Potapanjem čahura u vodu tempera-ture između 60 do 65 °C sericin omekšava, nakon čega se lupkanjem čahura štapićem, ili pomoću rotiraju-će četke, traži početak niti, kako bi se

Sl.15 Gusjenica dudovog svilca oboljela od ukočenja

Page 11: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 307

započelo s odmatanjem, sl.16. Ovi-sno o željenoj fi noći svilene pređe, pri odmatanju se udružuju niti s pet do deset čahura te je moguće dobiti neprekinutu nit duljine oko 900 m. Takva svilena nit je relativno gruba opipa i neugledna izgleda, zelenka-stožute boje, jer još uvijek sadrži ne-vlaknatu bjelančevinu sericin, sl.17.

ti sloj sericina, obradom koji se nazi-va degumiranje. Svila koja se tako obrađuje zove se degumirana svila. Degumiranje svile se tradicionalno vršilo u lužnatim kupeljima koje sa-drže sapun i lužine [1, 15], zahtijeva pažljivo provođenje kako bi se što manje oštetila svilena (fi broinska) vlakna.

5. ZaključakSvilogojstvo u Hrvatskoj u svom sto-ljetnom kontinuitetu je imalo puno uspona i padova, no unatoč svemu kroz protekla vremena proizvodila se cijenjena i kvalitetna svila što je bio razlog da se tradicija uzgajanja dudo-vog svilca i proizvodnja svilenih tka-nina na nekim lokalitetima održala do danas. Uzgoj dudovog svilca na na-šim prostorima se ponajviše ugasio zbog zahtjevnog rada, koji je podra-zumijevao potpunu predanost i po-svećenost tom poslu, dok je otkupna cijena čahura bivala sve nižom. U isto vrijeme počela su se uvoziti umjetna vlakna koja su se nazivala umjetnom svilom. Uvoz prirodne svi-la iz drugih dijelova svijeta, poput Kine i Francuske koje se i danas uspješno bave uzgojem dudovog svil-ca, dodatno je potisnuo proizvodnju domaće svile.Pokušaj uzgoja dudovog svilca u Da-voru pokazao se mogućim i uspješ-nim budući da su u krajevima sjever-

ne Hrvatske usklađena dva glavna čimbenika: dobri klimatski uvjeti za uzgoj posađenih dudova i dobri uvje-ti za razvoj gusjenica. No do sada, glavni razlog slabog odaziva za ovaj posao je nedostatak zanimanja ljudi koji nisu voljni baviti se takvim po-slovima uglavnom iz razloga jer ve-ćina ruralnog stanovništva, još preo-stalih na seoskim okućnicama, up-ravo u vremenu kada se treba brinuti o gusjenicama (u vrijeme listanja bijelog duda) vode brigu o svojim njivama.U današnje vrijeme, kada je potražnja za novim izvorima stjecanja sredsta-va za život, moglo bi se zainteresira-ti mlađe naraštaje koji posjeduju nei-skorištena zemljišta kao i ona zemlji-šta na kojima se nekoć u povijesti uzgajao dud, za obnovu proizvodnje svile. Budući da je danas u EU trend da se ruralno stanovništvo zadrži u okruženju svojih predaka, moguće je da bi se ponetko okrenuo k ovoj se-zonskoj proizvodnji uz eventualno dobivanje poticajnih sredstava. Ne treba zanemariti činjenicu da je svile-no vlakno nekad, pa tako i danas, po-red tolikih varijanti umjetnih vlakana, nadalje vrlo cijenjeno i na tržištu tra-ženo vlakno.

Ovaj rad je fi nancirala Hrvatska za-klada za znanost projektom 9967 „Advanced textile materials by targe-ted surface modifi cation“.

L i t e r a t u r a :

[1] Čunko R., Andrassy M.: Vlakna, Zrinski d.d., (2005.) Čakovec

[2] Kolar M.: Svilarstvo u Hrvatskoj od 18. stoljeća do 1945. godine, Dom i svijet (2007.), Zagreb

[3] Franck, R. R.: Silk, Mohair, Cash-mere and Other Luxury Fibres, Woodhead Publishing, England, 2001

[4] Frankopan P.: The silk roads: A new history of the world, Vintage books, New York, 2017.

[5] Zelić J.: Uloga dudovog svilaca (Bombyx mori) i bijelog duda (Morus alba) u svilogojstvu, Šumarski list br. 125 (2001) 7-8, 413-423

Sl.17 Niti sirove svile nakon odmatanja

Takva svila se zove sirova ili grež svila, u pravilu se pređa sirove svile izrađuju tkanine, budući da su te pre-đe čvrsta i mogu podnijeti mehanička opterećenja kojima je izložena u pre-radi.

Strojno odmatanje svilenih niti sa čahuraMnogo brži, jednostavniji i učinkovi-tiji način odmatanja svilenih niti s čahura dudovog svilca je strojnim putem [15], sl.18.Kako bi svileno vlakno, a ujedno i svilena odjeća, dobili glatkoću, fi no-ću i plemenit sjaj, potrebno je ukloni-

Sl.18. Strojno odmatanje svilenih niti iz čahura (stroj Bambou)

Page 12: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.)308

[6] Millward A. James: The silk road - A very short introduction, Ox-ford University Press, New York, 2013.

[7] Čunko R.: Put svile – uz istoimenu izložbu u muzeju Mimara, Tekstil 45 (1996.) 9, 469

[8] Mirković M: Razvoj svilarstva u Vojvodini, Tekstil 33 (1984.) 8, 851

[9] Popovski T: Može li svilarstvo u Jugoslaviji da se obnovi?, Tekstil 31 (1982.) 4, 257

[10] Hansen V.: The silk road-a new history, Oxford University Press, (2012) New York

[11] Buczynski A.: Razvoj svilarstva i proizvodnja svile u Hrvatskoj, Hrvatski institut za povijest, (2000.) Zagreb

[12] Kolar-Dimitrijević M.: Zagrebač-ke tvornice svile s osvrtom na klasnu i oslobodilačku borbu rad-ništva do nacionalizacije, Povijes-ni prilozi 7 (1988.) 1, 77-136

[13] Režić Tolj Z.: Svilarstvo u Konav-lima: Oživljavanje jedne tradicije, Etnološka tribina: Godišnjak Hr-vatskog etnološkog društva 37 (2007) 30, 95-116

[14] DEŠA – Dubrovnik, dostupno na: http://desa-dubrovnik.hr/projekti/

razvojni-projekti/put-do-svile-bi-li-ti-sinko-meni-mogla-dobaviti-bubicu/, pristupljeno 2018.

[15] Murugesh Babu K.: Silk Processing, properties and applications, (2013) Woodhead Publishing, Oxford

[16] Slika ženskog leptira dudovog svilca, dostupno na: http://www.schmetterling-raupe.de/art/mori.htm, pristupljeno 2018.

[17] Agro club – DUD, dostupno na: https://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/dud-348/, pristupljeno 2018.

[18] Klaić F.: Nauk o svilarstvu, Za-greb, 1862.

Page 13: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas - ttf.unizg.hr Tekstil_Svila u Hrvatskoj.pdf · svilarstvo u Hrvatskoj gotovo izumrlo, ali je ostalo poštovanje prema svili i tkaninama vezenim

R. BRUNŠEK i sur.: Svila u Hrvatskoj – nekad i danas, Tekstil 66 (11-12) 297-309 (2017.) 309

SUMMARYSilk in Croatia – the history and nowadays

R. Brunšek, M. Andrassy, A. JakirčevićAlthough the annual worldwide production of silk is relatively small and accounts for only about 0.2 % of the world fi ber production and about 0.4 % in the group of natural fi bers, the signifi cance of silk due to its exceptional aesthetic characteristics and the comfort it provides is much more considerable. The cultivation of silkworms is neither associ-ated with noticeable fi nancial investments nor is it, as in the production of other natural fi bers, exposed to risks of climate changes (plant fi bers) or health disorders (keratin fi bers). There are several reasons for the production of raw silk in cottage industry, and fi rst of all it is the possibility of improving the fi nancial status of the rural population due to the fact that the production of raw silk is inexpensive, and by placing silk fi bers on the market solid earnings can be achieved. Silk has a long history that began 4,000 years ago with the development of the skills of the Chinese to cul-tivate silk worm for textile fi ber production. Since then, silk has been highly valued due to its excellent properties such as fi neness, noble luster of silk, softness and suppleness, and extremely comfortable hand or feel and drape - whether it is fl uttering in unweighted or heavy and rustling in weighted silk. Sericulture in Croatian regions has a centuries-old continuity and was one of the most important economic cultures since the end of the 18th century until the fi rst half of the 20th century. Today, sericulture has almost disappeared in Croatia, but there is still respect for silk and fabrics embroidered with silk. In almost all local museums, and particularly in the Croatian ethnographic museums, clothing and decorative items of our ancestors, which are embroidered with silk, are kept.Key words: silk, mulberry silkworm Bombyx mori, production, revitalizationUniversity of ZagrebFaculty of textile TechnologyZagreb, Croatiae-mail: [email protected]

Received July 2, 2017

Seide in KroatienObwohl die jährliche weltweite Produktion von Seide relativ gering ist und nur etwa 0,2 % der weltweiten Faserpro-duktion und etwa 0,4 % in der Gruppe der Naturfasern ausmacht, ist die Bedeutung von Seide aufgrund ihrer außer-gewöhnlichen ästhetischen Eigenschaften und des damit verbundenen Komforts beträchtlicher. Die Kultivierung von Seidenraupen ist weder mit nennenswerten fi nanziellen Investitionen verbunden, noch ist sie, wie bei der Produktion anderer Naturfasern, Risiken des Klimawandels (Pfl anzenfasern) oder Gesundheitsstörungen (Keratinfasern) ausge-setzt. Es gibt mehrere Gründe für die Produktion von Rohseide in der Heimindustrie, und vor allem ist es da die Möglichkeit, die fi nanzielle Lage der ländlichen Bevölkerung zu verbessern, da die Produktion von Rohseide billig ist, und durch das Inverkehrbringen von Seidenfasern kann man solide Erträge erzielen. Seide hat eine lange Geschich-te, die vor 4.000 Jahren begann mit der Entwicklung der Fähigkeiten der Chinesen, Seidenraupen für die Textilfaser-produktion zu kultivieren. Seither wird Seide aufgrund ihrer hervorragenden Eigenschaften wie Feinheit, edler Sei-denglanz, Weichheit und Geschmeidigkeit und extrem angenehmer Griff und Drapierung geschätzt - entweder fl atternd in unerschwerter oder schwer und knistend in erschwerter Siede ist. Die Seidenraupenzucht in kroatischen Regionen hat eine jahrhundertelange Kontinuität und war eine der wichtigsten Wirtschaftskulturen seit dem Ende des 18. Jahr-hunderts bis zur ersten Hälfte des 20. Jahrhunderts. Heute ist die Seidenraupenzucht in Kroatien fast verschwunden, aber Seide und mit Seide bestickte Stoffe werden immer noch respektiert. In fast allen lokalen Museen und vor allem in den kroatischen ethnographischen Museen werden Kleider und Schmuckstücke unserer Vorfahren aufbewahrt, die mit Seide bestickt sind.