Embed Size (px)
Citation preview
E k o n o m s k a i u p r a v n a š k o l a O s i j e k
EKOOS
U Zagrebu je 12. ve-ljače 2018. godine održana središnja konferencija za one koji žele uspjeti u doba digitalnih su-persila. Na konfe-renciji su sudjelovali i nastavnici naše škole koji su uključe-n i u p r o j e k t „Abeceda pismenos-ti“: Marina Herceg, Dejan Goljevački, Maja Kurtović i Do-ris Glumac.
Konferencija je odr-ž a n a u a t r i -ju Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb pod pokrovi-teljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obr-ta, Hanza Medie i HUP-a. Prikazani su novi poslovni mode-li i primjena digital-nih tehnologija u hr-vatskim tvrtkama. Ekonomski je insti-tut predstavio prvo istraživanje o eko-
nomskim učincima digitalne transfor-macije u Hrvatskoj. Na konferenciji su sudjelovali brojni ekonomski analitiča-ri i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, podu-zetništva i obrta Martina Dalić. U ci-lju stvaranja Repub-like Hrvatske za di-gitalnu eru, Martina Dalić objavila je smjernice za izradu nacionalne strategije digitalizacije gospo-darstva.
Čestitamo našoj uče-nici rukometašici Pe-tri Jeršek koja je pro-glašena najperspekti-vnijom sportašicom grada i županije! Tra-dicionalni izbor naj-
boljeg sportaša Osije-ka i Osječko-baranjske županije u Hrvatskom narod-nom kazalištu u Osi-jeku organiziran je 26. siječnja 2018. go-
dine u organizaciji Športske zajednice Osječko -baranjske županije i Zajednice športskih udruga grada Osijeka te Gla-sa Slavonije.
Našoj Petri čestitamo!
Konferencija: Digitalna (R)evolucija
Posebne zanimljivosti:
Valentinovo ……………………..2
Što su pokladnice?……………..3
Kroz kratku povijest…………….7
Dan hrvatske glagoljice………...8
Kratki intervju s profesoricom
Blaženkom Budimčić…………..22
Dramatičan događaj koji je potre-
sao cijelu Hrvatsku……………..26
Recenzija: Krvavi svatovi……...27
Ekonomske vijesti………………28
Jeste li znali?.............................28
U ovom broju:
Dan materinskog jezika 5
Top 5 knjiga za veljaču 9
Literarni kutak 10
Školski chick lit 16
LiDraNo 2018. 19
Naviko sam biti sam 24
Učenička natjecanja 25
veljača 2018.
S VEZAK 1 . , IZDANJE 5 .
28 . VELJAČE 2 018 .
Izvor foto: http://sib.rtl.hr/sport/ostalo-sport/21664-izabrani-najbolji-sportasi-u-zupaniji-i-osijeku-za-2017-godinu.html
Stranica 2 Svezak 1., Izdanje 5.
Valentinovo ili dan Sv. Va-lentina obilježavamo svake godine 14. veljače kao kr-šćanski blagdan, odnosno spomendan na sv. Valenti-na. Obilježavamo ga i kao Dan ljubavi. Blagdan sv. Valentina od davnina se obilježava 14. veljače. Po-vezanost sv. Valentina s ljubavlju potječe iz stare legende o nedozvoljenom braku mlade kršćanke i rimskog legionara. Naime, sv. Valentin bio je rimski svećenik i biskup u doba vladavine cara Klaudija Gotskog. Car je izdao na-redbu kojom je zabranio svojim vojnicima stupanje u brak jer je smatrao da se oženjeni ili zaručeni muš-karci neće srčano i preda-no boriti u njegovim bitka-ma, važno će im biti samo preživjeti kako bi se mogli vratiti svojim voljenima. Svi svećenici odlučili su poštivati tu carevu odluku ne provodeći više obred vjenčanja. Međutim, tada
svećenik Valentin oglušio se na carevu odluku i po-tajno održavao ceremonije vjenčanja svih zaljubljenih mladih parova koji su to uistinu željeli. Nekoliko godina Valentin je uspije-vao držati svoj plan u taj-nosti, ali nažalost vlasti su ga uhvatile i bacile u tam-nicu. Sv. Valentin pretrpio je mučeničku smrt u svojoj 63. godini života, naime 14. veljače oko 269. godine odrubili su mu glavu. Ne-dugo nakon njegove smrti, kada je kršćanstvo učvrsti-lo svoj utjecaj u Rimu, na-rod je Valentina proglasio svetim, a 14. veljače se od tada obilježava kao Valen-tinovo ili danas Dan zalju-bljenih. Tradicije za Valen-tinovo svugdje su u svijetu bile drugačije. Na primjer, u nekim je zemljama obi-čaj bio da mladić djevojci pokloni odjeću, a ako ju ona zadrži znači da se želi udati za njega. Danas Va-lentinovo slavimo kao
Dan zaljubljenih, dan koji je posvećen izražavanju ljubavi, voljenoj osobi, dra-gom prijatelju, djetetu, ocu ili majci iako ga najčešće slavimo kao dan kada lju-bav izražavamo samo vo-ljenoj osobi, osobi prema kojoj gajimo jake osjećaje, u koju smo zaljubljeni. To-ga dana volimo, grlimo i provodimo vrijeme sa svo-jim voljenima. Darujemo im nekakvu sitnicu da bi-smo im pokazali koliko nam je stalo do njih te da bi učvrstili svoju ljubav prema njima. Svakog Va-lentinova trebali bismo se sjetiti sv. Valentina koji je zaslužan za sve čari i znač-enje ovoga dana jer ljubav je najvažniji osjećaj i jedini izvor svjetla, svega dobro-ga na ovome tmurnom svi-jetu, ona je poput bolesti jer onaj tko nije bolovao od ljubavi ne može razumjeti njezino značenje i važnost.
Novinarka: učenica Ines Juren-dić, 2. a
Sv.
Valentin
bio je
rimski
svećenik
i biskup.
VALENTINOVO Izvor foto: http://mythdancer.blogspot.hr/2015/05/cupid-and-psyche.html Izvor foto: https://codecanyon.net/item/cupidify-add-love-to-your-site-on-valentines-day/10293757
Izvor foto: https://www.radiodalmacija.hr/dubrovnik-ljubavne-arije-valceri-valentinovo/
Izvor foto: https://aska.rs/dan-za-crvene-ruze-simbol-ljubavi-i-romantike/
Izvor: http://www.valentinovo.net/, https://hr.wikipedia.org/wiki/Sveti_Valentin, https://hr.wikipedia.org/wiki/Valentinovo
Stranica 3 EKOOS
1. Potječu još iz antičke Grčke i Rima.
2. Prvi stroj za pravlje-nje pokladnica naprav-ljen je u Americi 1920. godine.
3. Najveći potrošači po-kladnica su Kanađani.
4. Teorija o prvoj pokla-dnici s rupom nastala je 1847. za vrijeme puto-vanja kapetana Hanse-na Gregorija. Njemu je majka napravila veliku količinu prženog tijesta, ali je Hansen trebao ob-
je ruke za upravljanje brodom, stoga je napra-vio rupe u pokladnica-ma kako bi ruke mogao držati na kormilu svog broda.
5. Jeste li znali da govo-rimo o krofnama ili krafnama? Hrvatska riječ za ovu slasnu po-slasticu je pokladnica. Nazivi krafna ili krofna su regionalizmi.
6. Pokladnice se prave u vrijeme poklada, otu-da im i naziv. Iako je
već vrijeme korizme, htjeli smo podijeliti za-nimljivosti o – krofna-ma.
7. Dobra krofna mora pri prženju jako naras-ti, biti šuplja i mora i-mati svijetlu crtu oko najdebljeg dijela.
Tin Mandić, 4. g
nice (Čiste srijede). Korijeni su poklada ili karnevala pretkr-šćanski – ljudi su maskiranjem, posi-panjem pepela i ob-lačenjem odjeće s naopake strane htjeli su otjerati zimu i zle sile. Ovaj običaj slavi
Poklade su kalen-darski običaj smješ-ten između Bogojav-ljenja i Korizme. Po-klade su praćene plesom, zabavom, veseljem i maskama. Vrhunac su poklada nedjelja, ponedjeljak i utorak prije Pepel-
se diljem svijeta, ve-ćinom u zemljama s većinskim katolič-kim stanovništvom. Najpoznatiji svjetski karneval je karneval u Rio de Janeiru i onaj u Veneciji.
Jeste li znali … da pokladnice:
POKLADE
Najpoznati
ji svjetski
karneval je
u Rio de
Janeiru
Izvor foto: https://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/zdravlje-prehrana/recept-za-krafne-koje-garantirano-ne-upijaju-masnoce---325432.html
Stranica 4 Svezak 1., Izdanje 5.
Poklade se još nazivaju fa-
šnik, mesopust, maškare
ili karneval. U Hrvatskoj
su poznati brojni karnevali
u velikim gradovima. Naj-
avljuju se već na blagdan
Sveta tri kralja. Najpozna-
tiji karneval u Hrvatskoj je
Riječki karneval. Njime
dominiraju zvončari, oni su
ophodnici stočarske pokla-
dne magije. Nose maske
životinjskog izgleda, ogr-
nuti su ovčjom kožom i
zvonom oko pasa.
Samoborski karneval naj-
značajniji je u kontinental-
nom dijelu Hrvatske. On
traje desetak dana, a zada-
tak karnevala je parola, tj.
bezbrižnost.
Glavno obilježje poklada
su pokladnice (krofne) i fri-
tule koje se tradicionalno
spremaju svake godine u
to vrijeme. Najvažnije je
da se maskirate i na kratko
postanete netko drugi,
svojim raspoloženjem otje-
rajte zlo i tako obilježite taj
čarobni događaj.
Novinarka: Učenica Ivona Guš-tin, 2. a
POKLADE U HRVATSKOJ
Izvori: http://narodni.net/hrvatska-tradicija-za-karneval-mesopust-poklade-maskare/ https://www.24sata.hr/lifestyle/najpoznatiji-karnevali-u-hrvatskoj-i-svijetu-405036 https://hr.wikipedia.org/wiki/Poklade
Izvor foto: http://narodni.net/vjerovanje-tradicija-karnevala-fasnika/
Izvor foto: http://narodni.net/vjerovanje-tradicija-karnevala-fasnika/
Izvor foto: https://www.yacht-rent.com/experience-the-carnival-madness-in-venice-by-boat
Izvor foto: http://www.sambadrome.com/rio-carnival/2018-samba-parade-schedule/
Stranica 5 EKOOS
21. veljače je Međunarodni dan materinskog jezika. Posvećen je baš svakomu jeziku svijeta, a lingvisti su ih pobrojali oko 6800, jer je svaki jezik svomu izvor-nom govorniku materinski.
Materinski jer je to prvi je-zik koji osluškujemo (još dok smo tjelesno povezani s majkom), prve riječi koje čujemo izgovara majka, to je jezik kojim izgovaramo prve riječi. Materinski jezik je jezik kojim najbolje mo-žemo izraziti svoje misli, svoje osjećaje, iskazati sebe.
Prema materinskom jeziku treba se odnositi s ljubavlju i poštovanjem. Kada govo-rimo o hrvatskom jeziku, upravo je on temelj jedins-tva hrvatske države i ops-tojnosti. Službujući je jezik u svakoj govornoj i pisanoj situaciji. U praksi to baš i nije tako. Dnevno, slušajući govornike, čitajući dnevni tisak i javne natpise, nađe-mo se u nedoumici gdje se nalazimo. U povijesti, hr-vatski jezik proživio je zai-sta „sve i svašta“. Nameta-ne su mnoge riječi, izrazi, rečenični sklopovi koji mu ne pripadaju, nazivalo ga
se različitim, često nepra-vilnim imenima, nastojalo ga se zgaziti, uništiti, zatrti. Iako se grbio, iako je stra-davao, ustajao je, stao i op-stao.
Kako smo privrženi majci, tako trebamo biti privrženi i materinskom jeziku. Dok je materinskog jezika, dotle postoji i narod, postoji i do-movina! Dok govorim ma-terinskim jezikom, znam tko sam, znam svoju povi-jest, znam gdje mi je mjes-to.
Učenici 3. f razreda ovaj su dan obilježili proučavajući razvoj hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. Bilo je to burno stoljeće za hrvatski jezik (a koje nije?). Izdvojit ćemo samo neke najznačajnije događaje vezane uz hrvat-ski jezik iz 19. stoljeća:
- ujedinjeni su svi Hrvati u jednome knj iževnom (standardnom) jeziku na štokavskom narječju (čime je samo nastavljena bogata književnojezična hrvatska tradicija utemeljena na sla-vonskoj, dubrovačkoj, dal-matinskoj i književnosti bosanskih franjevaca)
- ujedinjeni su svi Hrvati u reformiranoj, pojednostav-ljenoj, jedinstvenoj latinič-noj grafiji
- hrvatski jezik u zagreba-čkoj Akademiji i u gimna-ziji predaje se kao neobave-zni predmet
- 2. svibnja 1843. Ivan Ku-kuljević Sakcinski održao je prvi politički govor na hr-vatskom jeziku u Hrvat-skom saboru zahtijevajući da se hrvatski jezik uvede kao službeni u škole i ure-de
- odlukom Hrvatskoga sa-bora na zagrebačkoj Aka-demiji osniva se katedra za „jezik horvatsko-slavonski“ 1845.
- 1847. Hrvatski sabor hr-vatski jezik ozakonjuje kao diplomatički (uredovni) jezik
- od 1848. u Hrvatskom sa-boru govori se hrvatskim jezikom, zakoni se pišu hr-vatskim jezikom (do tada latinskim)
- 1868. u Hrvatskoj službe-nim jezikom proglašen je hrvatski jezik!
Dobro je i važno znati više stranih jezika. Još su Latini rekli: Koliko jezika znaš, toli-ko ljudi vrijediš (Quot linguas calles, tot homines vales). I-pak, uvijek imajmo na umu pjesnikove riječi o materin-skom jeziku:
Po jeziku dok te bude, I glavom će tebe biti!
MEĐUNARODNI DAN MATERINSKOGA JEZIKA „Prava je domovina zapravo jezik!“ – Humboldt
2. svibnja 1843.
Ivan Kukuljević
Sakcinski održao
je prvi politički
govor na
hrvatskom jeziku.
Stranica 6 Svezak 1., Izdanje 5.
Petar Preradović, Rodu o jeziku
O jeziku, rode, da ti pojem, O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom U komu te mile majke Usnivahu slatke bajke,
Koga šaptom i romonom Duši ti se svijest probudi
Te ti spozna i uvidje Da ti bolje nije nigdje
Do na tvoje majke grudi!
Po njemu te svijet poznaje živa, Na njem ti se budućnost osniva.
Zato uvijek k njemu teži, U njegovo jato hrli, Oko njega mi se grli I u čvrsto kolo veži Pa ti neće vremeniti
Burni trijesi da nahude; Po jeziku dok te bude, I glavom će tebe biti!
Ljub si, rode, jezik iznad svega, U njem živi, umiri za njega!
Po njemu si sve što jesi: Svoje tijelo, udo svijeta,
Bus posebnog svoga cvijeta U naroda silnoj smjesi. Bez njega si bez imena, Bez djedova, bez unuka. U prošasti sjena puka, Ubuduće niti sjena!
Tekst napisala, pjesmu odabrala, fotografijom popratila
Blaženka Budimčić, profesorica
Izvor foto: https://maliklub.wordpress.com/2012/10/16/hrvatski-jezik/
Stranica 7 EKOOS
Misal je „bogoslužna, misna knjiga“ (Rječnik hrvatskoga jezika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža), knjiga u ko-joj su skupljeni svi tekstovi ko-jima se služi u katoličkoj misi.
Misal po zakonu rimskoga dvora:
- prva je tiskana knjiga hrvat-skim jezikom
- prva tiskana knjiga u slaven-skom svijetu
- tiskan je samo 28 godina na-kon prve tiskane Gutenbergo-ve Biblije
- tiskanje je završeno 22. velja-če 1483.
- pretpostavlja se da je tiskan na hrvatskom tlu, vjerojatno u Kosinju
- tiskan je hrvatskim jezikom, pismom glagoljicom čime je svjedok o kulturnom, gospo-darskom, društvenom, intelek-tualnom životu Hrvata u dru-goj polovini 15. stoljeća
- prvi je misal u Europi koji ni-je tiskan latinicom i latinskim jezikom
- tiskan je na pergamentu
- prva je inkunabula* tiskana i na papiru i na pergamentu
- prva je slavenska inkunabula tiskana dvobojno, u crvenoj i crnoj boji
- jedna je od najljepših inkuna-bula uopće
- sačuvano je jedanaest nepot-punih primjeraka i šest frag-menata
- primjerci se čuvaju: u Zagre-bu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u knjižnici HAZU, u Franjevačkom samostanu; na Braču u Dominikanskom sa-mostanu; u Beču, Vatikanu, Washingtonu i Santkt Peter-burgu.
Misal po zakonu rimskog dvora
* inkunabula je knjiga iz prvog doba
tiskarstva, objavljena prije 1501. godine –
prvotisak; primjerci su izuzetno
dragocjeni; poznato je oko 40000
inkunabula tiskanih u 1200 tiskara; u
Hrvatskoj je tiskano devet inkunabula, od
toga pet glagoljicom.
Kroz hrvatsku povijest
Tekst i izbor fotografije: Blaženka Budimčić, prof.
Izvor foto: http://povijest.hr/nadanasnjidan/tiskana-prva-hrvatska-knjiga-1483/
Stranica 8 Svezak 1., Izdanje 5.
Povodom obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana pr-va hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvo-ra, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaci-ju Dan hrvatske glagolji-ce radi popularizacije je-dnog od najprepoznatlji-vijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture, isti-če ravnatelj Instituta Željko Jozić.
Izvor foto: https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljko_Jozi%C4%87
Misal po zakonu rimskoga dvora prva je tiskana hr-vatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Upra-vo je taj nadne-vak ocijenjen najpriklad-nijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i k u l t u r n e b a š t i n e . Dan hrvatske glagoljice inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jeziko-slovlje u suradnji s Hr-vatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Sta-roslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučiliš-
nom knjižnicom u Za-grebu i Društvom prija-telja glagoljice, a svečano je proglašen 22. veljače 2018. godine.
U povijesti pismenosti, na području jugoistočne Europe, poznato je pos-tojanje više tipova glago-ljaškog pisma, koje dati-ra još iz 9. stoljeća, a jed-nako tako poznato je da je uglata glagoljica nasta-la i razvijala se isključivo na hrvatskome govor-nom području. Hrvatska glagoljica ima dugu i za-nimljivu povijest dugu više od tisuću godina. Hrvati koji su rabili gla-goljicu bili su jedini na-rod u Europi koji je do-bio posebnu dozvolu pa-pe Inocenta IV. (1248.) za uporabu vlastitog jezika i tog (glagoljaškog) pis-m a u l i t u r g i -ji. Glagoljica je fonološ-ko pismo sastavljeno u drugoj polovici 9. sto-ljeća za Slavene u Mo-ravskoj za koje su stru-čnjaci složni da je djelo jednog čovjeka Konstan-tina Ćirila.
Dobila je ime po četvr-tom slovu glagoljǫ, što znači govoriti. Prema prva dva slova taj se grafemski sustav naziva azbukom. Glagoljica je pismo kojim su se služili Hrvati, ali i drugi sla-venski narodi (koristila se u Moravskoj, Češkoj, Panoniji, Bugarskoj, Ma-kedoniji, Bosni, Rusiji, Hrvatskoj). U 12. sto-ljeću glagoljica je izišla iz upotrebe u većini sla-venskih zemalja osim iz Hrvatske, gdje se dalje razvijala u narednim stoljećima. Hrvati su i-zumili vlastite inačice glagoljice koje su kasnije u 14. stoljeću prenijeli u tisak pod nazivom ugla-ta glagoljica, a kasnije stvorili i kurzivnu glago-ljicu.
Tekst i izbor fotografija: Do-ris Glumac, prof.
22. veljače
2018.
svečano
proglašenje
Dana
hrvatske
glagoljice
Dan hrvatske glagoljice
Fotografirano u Vrbniku na Krku.
Privatne fotografije B. Budimčić
Izvor: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Izvor foto: http://www.croatianhistory.net/etf/lex.html
Stranica 9 EKOOS
1. Markus Zusak: Kradlji-vica knjiga
- ovu priču o djevojčici Lie-sel u nacistima okupiranoj Njemačkoj pripovijeda sa-ma Smrt. To je priča koja istražuje snagu riječi: njiho-vu moć da potaknu, uništa-vaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, djevojčica Lie-sel postaje kradljivica knji-ga spašavajući ih iz loma-ča, skrivajući se i čitajući. Ovaj Zusakov roman o dje-vojčici i smrti priča je o na-di i ljepoti koje opstaju u-sred užasa i tuge, zasigur-no je jedan od onih koji će-te pamtiti.
2. Kristina Ohlsson: Trati-nčice
- novi krimić iz pera autori-ce britka dara za zanimlji-vu priču. Ovaj roman pun je ubojstava i samoubojsta-va koji se čine kao potpuno nepovezani događaji, ali itekako imaju veze jedni s drugima. Ako volite kvali-tetno napisane krimiće za-nimljivih intriga i aktualne tematike, ovo je knjiga za vas!
3. Ivana Simić Bodrožić: 100% pamuk
- ova knjiga donosi nam 15 priča o životu žena u tran-zicijskom dijelu Hrvatske. U svakoj od njih autorica piše o intimnim obiteljskim dramama i psihološki nam razotkriva slojeve obitelj-skih odnosa. Roditelji, dje-ca, supružnici, ljubavnici, susjedi… pletu svoje priče, ispripovijedane iz perspek-tive glavnih junakinja. Ova će vas knjiga možda malo uznemiriti, ali će vam si-gurno biti prava čitalačka poslastica.
4. R. L. Stine: Kobno ljeto
- godinu dana nakon što su se upoznale, Marla poziva svoje prijateljice na nekoli-ko ludih ljetnih dana u nje-zinoj kući na plaži. Djevoj-ke oduševljeno prihvaćaju taj poziv, imajući na umu samo kupanje, sunčanje i lude provode. Nakon što sunčanje završi strašnim opeklinama, a kupanje go-tovo utapanjem, djevojke će shvatiti da bi njihovo
ludo ljeto moglo postati kobno. R. L. Stine najpopu-larniji je američki pisac za mlade, a potpisao je više od stotinu naslova u žanru tri-lera i horora. Ljubitelji ovog žanra, navalite! :)
5. Laurie Frankel: Zbogom zasad…
- glavni protagonist ovog romana kompjuterski je ge-nij koji radi u tvrtki za onli-ne pronalaženje partnera. Testirajući novi izum, upo-znaje ženu svog života. I-pak, kako to biva u virtual-nom svijetu, uskoro sve kreće nizbrdo… Intrigan-tan, dirljiv i nezaboravan roman o ljubavi, gubitku i fenomenu online besmrtno-sti, natjerat će vas da razmi-slite kada je vrijeme volje-noj osobi reći zbogom.
Maja Kurtović, prof.
TOP 5 KNJIGA PO PREPORUCI KNJIŽNIČARKE :)
Izvor foto: https://www.sweetyhigh.com/read/how-to-start-reading-comics-050117
Stranica 10 Svezak 1., Izdanje 5.
HVALA TI
Izgubila sam se
kad sam tebe izgubila.
Tražeći tebe
pronašla sam sebe.
Upoznajući tebe
počela sam zapisivati
naše stihove
naše priče.
Hvala ti
na svakoj rečenici
događaju
riječi
gesti
čak i najmanjem pokretu.
Hvala ti
što si došao u moj život
što si ga uljepšao
upotpunio
donio mi inspiraciju.
Dolores Mak, 3. d
Literarni kutak
Izvor foto: https://www.centarzdravlja.hr/zdrav-zivot/seks-i-veze/kako-tijelo-prepoznaje-pravu-ljubav/
Stranica 11 EKOOS
Izvor foto: https://www.news-medical.net/news/20170619/Broken-heart-syndrome-may-cause-permanent-damage.aspx
PUSTI TO
Pusti to, otišlo je
nastavi dalje,
prošlo je.
Više se neće vratiti
ne dozivaj ga,
ne čekaj ga.
Ne pjevaj onomu
tko te neće slušati,
ne gledaj onoga
koji te ne gleda.
Pusti sve,
sve riječi,
snove,
maštanja
o njemu.
Ne živiš u snu,
otvori oči,
ovo je stvarnost.
Dolores Mak, 3. d
Stranica 12 Svezak 1., Izdanje 5.
Draga moja Antigona,
pišem ti ovo pismo kako bih ti izrazila svoje mišljenje o tvom hrabrom činu. Kao prvo, želim ti reći da mi je jako žao što su tvoja braća tako završila. Da mogu sada biti tu, bili bi ponosni na tebe. Bilo bi sve ljepše da Kreont nije do-nio tu okrutnu odluku. Tvoj brat Polinik ima čast što si mu ti sestra jer da ne-ma tebe, njegovo bi tijelo pojele ptice. Vjerujem da ti je u pokojem trenutku bilo teško donijeti odluku da se suprotstaviš Kreontu jer si znala da će to biti pogubno i za tebe. Ti si u najtežim trenutcima poslušala svoje srce. Shvatila sam tada da te u odluci i samom činu vodila samo ljubav prema bratu. U sve-mu te podržavam i mislim da bih se i ja odvažila na takvo što da sam bila u tvojoj situaciji. Otkako si to učinila, postala si moj uzor jer i ja želim u životu biti hrabra i odvažna poput tebe. Svaki put kada mi bude teško, sjetit ću se prvo tebe, a na posljetku odlučiti kako mi srce kaže.
Tvoja Lucija…
Lucija Bertol, 1.b
Književna pisma Sofoklo: Antigona
Izvor foto: https://sjedi5.com/antigona-sofoklo/
Draga Antigona,
ne znam kako započeti ovo pismo… Mislim da je najbolje započeti ga sa: „Žao mi je.“ Tvoj brat Polinik zaslužio je, kao i svaka druga osoba, dostojan pokop. Ispravno si postupila što si ga pokopala, unatoč mojoj zapovijedi. Pogriješio sam, a nažalost to prekasno shvatio. Zar mi je trebala sinova i ženina smrt pa da shvatim kako griješim i da je moje srce prehladno? Sada to shvaćam i da mogu vratiti vrijeme, sve bih drugačije napravio. Narod je bio na tvojoj strani, a ja sam bio ponosan i uvrijeđen što se moj sin Hemon su-protstavlja mojoj volji. Toliko hladno srce imam da sam naredio tvoju smrt pred Hemonovim očima. Kada te je ugledao mrtvu, za-bio si je mač u srce, a moja je žena Euridika, oduzela sebi život ču-vši to sve. Izmena je poštovala moje zakone, ne zato što nije voljela svoga brata, već me se bojala. Kada me je Tiresija uvjerio da sam pogriješio, bilo je kasno, objesila si se. Od toga dana, dana tvoje, Euridikine i Hemonove smrti, i ja sebi priželjkujem smrt. Umrla si tako mlada, neispunjenih snova, a ja sam kriv zbog toga.
Oprosti mi Antigona.
Kreont
Lea Štrbac, 1. b
Stranica 13 EKOOS
Izvor foto: https://en.wikipedia.org/wiki/Antigone
Draga Antigona!
Pišem ti ovo pismo kako bih ti rekla svoje mišljenje o tvom liku i tvojim pos-tupcima u djelu. Jako mi se sviđa tvoj odnos sa sestrom i mužem i tvoja lju-bav prema njima, ali i pokojnom bratu. Očarala me tvoja hrabrost, upornost i suprotstavljanje Kreontu. Bila si spremna dati svoj život kako bi pokopala brata. Kada ti je Izmena odbila pomoći oko pokopa, nisi odustajala, odlučila si to učiniti sama i uspjela si u tome. Nažalost, preduhitrio te stražar dok si uređivala grob, ali si hrabro prihvatila posljedice i završila u tamnici nevina. Provela si dosta vremena zatvorena i vjerujem da ti nije bilo lako, ali si vjero-jatno bila mirna jer si ispunila Božji zakon. Dok si bila zatvorena, nisi znala što se vani događa i koliko ćeš dugo biti zatočena, ali Kreont ti je odlučio oprostiti nakon što mu je prorok Tiresija prorekao smrt u obitelji. Da se nisi ubila, Kreont bi ti oprostio i bila bi puštena na slobodu, mogla si nastaviti svoj život s Hemonom. No i on se ubio jer te jako volio. Tvoj lik u djelu mi se najviše svidio zbog hrabrosti i odanosti.
S ljubavlju,
Marija
Marija Kikić, 1. b
Draga Antigona,
nakon Sofoklovog pročitanog djela, odlučila sam ti napisati pismo u kojem ću iznijeti svoje mišljenje o tebi i tvojim postupcima.
Ti, kao Antigona, ostavila si najjači dojam od svih likova. Sviđa mi se tvoj stav i to što čvrsto stojiš iza svojih odluka te ne odustaješ. Odlučila si pokopati svog brata bez ob-zira na zapovjedi oholog i bezosjećajnog vladara Kreonta. Protivila si mu se i posluša-la svoje srce zbog čega si imala velike, i svim čitateljima vidljive, posljedice. Ostavlje-na si u tamnici gdje si vjerojatno odbrojavala sate do svoje smrtne kazne. Tvoj se za-ručnik Hemon borio za tebe i dokazao kako mu je ljubav važnija. Molio je Kreonta da se sažali nad tobom te da te oslobodi. Ostao je hladnog srca. Svoje muke okončala si tako što si se objesila. Tvoj je zaručnik dokazao kako te voli. Otišao je k tebi… Kraj knjige ostavio je tragičan i tužan dojam, ali ti možeš biti ponosna na svoje odluke. Do kraja si ostala hrabra, odlučna, odana i samouvjerena. Vjerovala si u ljubav i smatrala ju vrijednom žrtvovanja, a samim time postala si junakinja ove tragedije.
Tvoja Mia.
Mia Grgić, 1. b
Antigona: Frederic Leighton (1882.)
Stranica 14 Svezak 1., Izdanje 5.
Dragi Sofoklo,
Vaše mi se djelo svidjelo i jako je zanimljivo. Svidjelo mi se što ste izabrali An-tigonu kao hrabru djevojku sa stavom. Ono što je rekla (da će pokopati brata i da će poštivati Božje zakone) bilo je iznimno hrabro. Pokazali ste da je moral vrlo bitan u životu. Jedina osoba koja mi se nije svidjela u djelu je Kreont. Bio je previše bahat, pun sebe i uvijek mislio da je u pravu. Takve osobe i prođu najgore u životu jer misle da se svijet „vrti" oko njih. Sviđa mi se što ste u dje-lu uveli lik proroka Tiresiju koji je na vrijeme pokušao upozoriti Kreonta da ispravi svoju grešku, ali Kreont je nažalost prekasno to shvatio pa je kletva „odradila svoje“ i zato je Kreont izgubio svoju obitelj. Jedino u djelu što bih promijenila jest to da se Antigona nije ubila, već ostala živa kako bi se napo-kon mogla udati za Hemona. Potaknuli ste me gospodine Sofoklo na neka razmišljanja… Hvala!
Tihana xoxo
Tihana Vilušić, 1. b
Draga Antigona,
ovim ti pismom želim reći koliko mi se tvoj karakter sviđa.
Ti si izuzetno hrabra osoba i zbog te osobine, koju ja ne posjedujem, divim ti se. Kada si donijela odluku da ćeš pokopati svog brata, nisi odustajala bez obzira što to nije bilo dozvoljeno. Svidjela si mi se kada si ustrajala do kraja. Pozitivna si osoba s vjerom u lju-bav, a takvih je danas malo. Dijelimo isto mišljenje, ljubav je uvijek ispravna odluka i „stvar“ koja pokreće svijet te se vrijedi žrtvovati za nju. Zanimljivi su mi ljudi koji ne žive prema pravilima nego se ističu i rade ono što oni misle da je pravilno. Postupila si korektno, ali si zbog toga snosila posljedice. Jako mi je žao što si imala takav tragičan kraj!
Pozdrav,
Ivona
Ivona Horvat, 1. b
Izvor foto: http://www.dubrovnik-festival.hr/hr/novosti/brijunska-%E2%80%9Eantigona-2000-godina-kasnije%E2%80%9C-jo%C5%A1-ve%C4%8Deras-na-igrama
Stranica 15 EKOOS
Izvor foto: http://kazaliste.hr/index.php?p=article&id=1368
Dragi Harpagone,
tvoja mi se uloga jako svidjela jer smatram da u današnjem vremenu ima do-sta osoba koje gledaju sve kroz novac. U jednom si prizoru svojim slugama rekao da za večerom toče piće gostima samo onda kada budu žedni. Govorio si im da donesu što više vode. Sramota! Dosta često išao si provjeravati svoj novac, koji si zakopao u vrtu. Stalno si ponavljao kako si bez novca nitko i govorio kako si izgubio svoj „oslonac“, utjehu, radost te korist i svoju djecu si htio „prodati“ kako ne bi morao dati ništa u miraz. No, bio si zaljubljen u Mariane, a ta ljubav nije bila uzvraćena. Na samom kraju tu si ljubav prokoc-kao, kada je tvoj sin Cleante zatražio Marianu umjesto ukradene škrinjice. Još si jednom pokazao svoju škrtost.
Pozdrav,
Milica
Milica Pavkov 2.h
Dragi sine,
u ovom pismu želim ti objasniti neke svoje postupke i ispričati ti se. Najprije ti že-lim reći da žalim zbog svega što je rastužilo tvoju sestru i tebe. Znam, griješio sam jer vam nisam davao dovoljno novca, jer sam vam prigovarao zbog kupljene odje-će, skrivao novac u vrtu te ono najgore, htio vas prisilno vjenčati bez miraza. Žao mi je jer sam te namjeravao oženiti bogatom udovicom samo zbog novca, a uz to i oduzeti ti ženu u koju si bio zaljubljen. Nakon razgovora, kada si priznao da si za-ljubljen u Mariane, ja sam i dalje planirao vjenčanje s njom. Bilo je to jako okrutno, sada to nikako ne bih napravio. Novac mi više nije najvažniji, samo mi je važno da ti i Elise budete sretni. Odlučio sam biti bolja osoba jer sam shvatio da novac ne donosi uvijek sreću.
Tvoj otac…
Barbara Stričak, 2. h
Moliere: Škrtac
Stranica 16 Svezak 1., Izdanje 5.
Draga moja kćeri,
u ovom pismu želim izraziti osjećaj bijesa prema samome sebi zbog pokušaja uništenja tvoje i Valereove sreće. Obuzelo me prokletstvo novca i njegov utje-caj. Smatram da sam dovoljno razmišljao i shvatio da nikakav novac ne može utjecati na tvoju sreću. Život čine male stvari koje su za sreću dovoljne. Vjero-jatno nikada više neću imati tvoje povjerenje, kao kada si bila djevojčica. Jako mi je žao zbog svega, ali šteta je već učinjena. Od sveg srca, draga moja kćeri, želim ti sreću s Valereom, dom i obitelj kakvu si oduvijek željela.
Voli te tvoj otac Harpagon.
Valentina Adrić, 2. h
Zlato i raskoš prevladavaju u obiteljskoj dvorani, veliki kristalni lusteri obasjava-ju mramorni pod koji je uvezen iz Indije još prije dvije godine. Cassandra okružena stražom iščekuje poziv ulaska u dvoranu koji bi trebao biti izniman jer da je išlo sve po planu, puk i plemići trebali su ju vidjeti po prvi put budući da se rijetko pojavljivala u javnosti. Čula je violine i glazbu koja je počela svirati te glasan glas koji najavljuje njezi-no ime i sve titule koje je posjedovala. Elegantno se spuštala niz stepenice i lagano priš-la kraljici Viktoriji, čestitala njezinom uspjehu, a kraljevski su se dragulji sjajili pod svje-tlom svijeća. Cass je bila očarana kraljicom, obje su plemkinje i isto godište. Samo je jed-na kraljica Engleske, a druga zatočenica vlastitog života.
Nakon plesanja valcera i polke Cass je iščekivala Irin signal. Razgovarala je s raz-nim proscima i okretala očima na njihova laskanja i preuveličavanja. Gledala je svoje roditelje, bili su zadovoljni i pratili ju kako pleše i šeta po dvorani. Balkon joj je bio naj-draže mjesto, pogled je sezao sve do hladne rijeke Temze, gdje je sirotinja slavila kru-nidbu kraljice Viktorije. Tako je željela biti na njihovom mjestu, znajući da i oni vjerojat-no žele isto. Kako li samo griješe… Cass je iskoristila trenutak nepažnje svojih roditelja kada su pogledom pratili odlazak kraljice na počinak.
Cassandra se preodjenula u već pripremljeno prosjačko odijelo i počela trčati s Irom prema jednom od mnogih izlaza. Trčale su londonskim ulicama sve do luke. Big Ben otkucavao je ponoć, a Cass je izgubila svaku nadu, zakasnila je. Ira i Cass polaga-nim su hodom pognute glave stigli do luke gledajući kako brodovi odlaze u daleke kra-jeve. Sve je postalo crno…
Lana Zubak, 2. a
Izvor foto: https://theindependentlady.wordpress.com/
Školski chick lit Dama i stranac
3. dio: Bijeg
Nastavlja se...
Stranica 17 EKOOS
Izvor foto: https://meredithschorr.com/tag/british-chick-lit/
Stigli smo do stambene zgrade. Sve postaje tako stvarno. On otvara vrata kako bi mene pustio. Polako dolazimo do stana i ja, ovakva nespretna, ispuštam ključeve. Čučnem da ih po-dignem u isto vrijeme kao i on. Sve se dogodi tako brzo i ruke nam se dotaknu. Povučem ru-ku natrag i brzo se nasmiješim. Vidim mali tračak smiješka na njegovom licu i srce mi krene tući još jače. Kako on može imati takav utjecaj na mene? Ne znam koliko dugo smo tako čuča-li i gledali se, samo znam da sam uživala svaku sekundu. Bez vlastite volje ustajem i otključa-vam vrata, ne pogodivši ključ u bravu iz prve.
Ulazimo i ja palim svjetlo i tek sada vidim da je nered još „stoji“. Nespretno se krenem ispričavati za nered, ali kada se okrenem on zadubljeno promatra sliku pokraj vrata. Power of tree, Zen Zexter. Ta mi je omiljena. „Ravnoteža je zapanjujuća na ovoj slici. Drvo je samo, ali ne osamljeno. Fascinantno.“ Ostala sam bez riječi na njegove komentare. To je isto ono što sam i ja rekla kada sam kupila tu sliku. Znamo se svega 3 sata, ali kao da se znamo 3 godine. „To je isto što sam i ja rekla…“ okrene se prema meni i opet sam izgubljena u njegovim pro-dornim plavim očima. „Skini se.“ Brzo sam rekla. Jesam li ja to stvarno upravo rekla?! „Mislim… da stavim… na pranje… da…“ ostala sam bez riječi i zraka kada je skinuo košulju. Njegovo tijelo kao da je isklesano. Imao je izražene ključne kosti i nagovještaj prsnih mišića. Nesvjesno sam počela spuštati pogled prema izraženim trbušnim mišićima. „Sviđa ti se pog-led?“ rekao je kroz osmijeh pokazujući savršene zube. Opet sam ostala zapanjena njegovim osmijehom i plavim očima. Gledala sam kako mu se osmijeh širi, polako pokazujući lagane bore oko očiju. „Ja… nisam buljila.“ Nasmijao se na moj glupi komentar. Stvarno nemam više kontrole nad samom sobom. Sljedeću sekundu on je preda mnom, jako blizu i gleda me u oči. Bez vlastite volje izgubila sam se tako duboko u tim očima da nisam ni čula što mi priča. „Oprosti, što?“ „Kažem, evo košulja. Znaš, za pranje?“ „Oh, da, naravno. Oprosti.“ Ne postoji dovoljno riječi ni u jednom jeziku kako bih opisala koliko sam željela njegov poljubac. Trebalo je toliko snage da se trgnem. Nespretno krenem prema kupaonici staviti košulju u perilicu ru-blja i sjetim se da moram i hlače staviti. Odlučila sam ostati tren tako čučeći na hladnim ploči-cama zatvorenih očiju, čisto da dođem k sebi kada me prekinuo njegov kašalj. Naglo se okre-nem i vidim da on također čuči na hladnom podu samo u čarapama i boksericama držeći hla-če u ruci. „Donio sam i hlače za pranje.“ „Da, sada sam se i ja sjetila. Skoro sam pokrenula pe-rilicu.“ Neugodno se nasmiješim i odmah zašutim. „Dobro da sam se sjetio. U suprotnome bih trebao ostati i sutra ovdje.“ Oh, molim te ostani. Ukorila sam vlastite misli zbog smjera u kojem su krenule. Nasmijem se, stavim hlače i upalim perilicu. Okrenem se i njega više nema. Odem do dnevnog boravka i stignem taman kada Jason izlazi iz kuhinje. Zastanem i gledam ga kako usredotočeno promatra čaše dok polako hoda. Pruža mi čašu, a ja samo što se ne sru-šim.
Tada nisam ni mogla znati što će se dogoditi tu noć…
Laura Novotni, 2. a
Nastavlja se...
Sudbina? 3. dio
Stranica 18 Svezak 1., Izdanje 5.
Polako je izašao iz kuće, držeći se za bok gdje ga je pogodila strijela iz Nicholaso-vog luka dok mu je krv kapala na svježu travu. Krenuo je prema ulici još se držeći za bok. I, odjednom, pao je. Pred očima mu se počelo mutiti. Pokušao je ustati, ali dok je bio na pola puta da ustane, pred očima mu se prikaže oštrica mača uperena prema grlu. Pred sobom je vidio priliku u crnom, priliku ustiju raširenih u osmijeh, koja je samo če-kala da ga dovrši.
„Napokon smo te sustigli, Jason. Zar si stvarno mislio da imaš šanse da nam po-bjegneš? Trebao si znati da će ovako završiti, našom pobjedom i vladanjem cijelim svi-jetom kada uzmemo Zmajevo srce, kada moj gospodar postane apsolutni vladar. Ali ti to nećeš doživjeti”, rekla je prilika Jasonu, s istim osmijehom na licu. Jason je polako u-mirao, znao je to, znao je da mu se bliži kraj. Pred očima mu se mračilo, borio se da ih ostavi otvorenima, ali nije uspijevao. Sve mu se počelo vraćati, sve što su radili da bi spriječli Mephista da zavlada svijetom i promijeni cijeli tijek vremena, sjetio se Alecove borbe s bezdušnima, Michaelovog pogleda kada su porazili Tiera, kada ih je onaj koji sada stoji nad njim izdao, kada ih je odlučio sve uništiti, makar je bio jedan od njih, onaj koji ih je vodio kroz cijelo putovanje, onaj koji je bio jedini dovoljno jak da zaustavi sve ovo. Jason se polako nasmiješio i rekao prilici: „Pa, čini se da ću doista ovako završiti pa napravi ono što moraš, ali znaj, kad-tad, ostali će te poraziti!” „U to ne sumnjam, do-pustit ću im da probaju iako će umrijeti pokušavajući, nadam se da si toga svjestan.” Prilika se približila Jasonu i polako spustila svoj mač njemu pred lice. Zrake sunca odbi-jale su se od oštrice, oči prilike činile su se kao oči zvijeri koja samo čeka ubiti svoj pli-jen. „Ovo je kraj, Jasone, tvoj put je gotov”, rekla je prilika i polako spustila mač. Jason se nasmiješio, zatvorio oči i pripremio se za kraj. Polako mu se sve vraćalo, mislima se vratio na početak kada je sve započelo, kada je započeo cijeli rat između dvaju svjetova. Polako je uzeo svoj zadnji dah, nasmiješio se i spremio se na dodir oštrice mača sa prsi-ma. Prilika je polako skinula svoju masku s lica i pogledala Jasona s još istim osmije-hom, i polako, polako je svoj mač zabila u prsa onoga u koga je njegova oštrica bila u-perena, smiješeći se. Pokušavao se boriti, ustati, ali jednostavno nije mogao, krv mu je i dalje tekla niz bok, a sada nova rana na prsima također je krvarila. Oči su mu se prisil-no zatvarale, pokušavao ih je otvoriti, borio se, ali nije mogao, disanje mu je usporilo, zadnjim atomima snage pokušavao je ustati. Nije uspio. „Napokon si gotov, Jasone, neću te dovršiti, danas se osjećam vrlo milosrdno i ostavit ću te da umreš, možda poži-viš još sat-dva”, rekla je prilika i polako se okrenula.
Jason je zatvorio oči i spremio se za agoniju koja je nastupila, polako se prisjeća-jući svega, svega što ga je dovelo do ovog trenutka u kojem se sada nalazi. Polako se prisjećao kada je krenuo iz kuće prema školi koja će mu promijeniti život i...
Zero
Lanci vremena: Prvi dio
Stranica 19 EKOOS
Što je LiDraNo? Gradska razina Smotra LiDra-No za učenike osječkih srednjih škola održana je 26. siječnja u Medicinskoj školi i u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića u Osijeku. Glavna su načela Smotre slo-boda stvaralaštva učenika i skupina, stvaralačko izraža-vanje i dobrovoljnost sudje-lovanja. Razvijati i poticati učeničko literarno, dramsko-scensko i novinarsko stvara-laštvo, promicati učeničko pisano i govorno stvaralaš-tvo na hrvatskom jeziku, ot-krivati, pratiti i poticati uče-nike posebnih sklonosti, spo-sobnosti i kreativnosti i predstaviti stvaralaštvo smo-tre LiDraNo javnosti, glavne su zadaće ove smotre, koja obuhvaća literarno, dramsko i novinarsko stvaralaštvo. Literarno stvaralaštvo I ove godine naša Škola ima-la je predstavnike na ovom hvalevrijednom natjecanju.
U literarnom stvaralaštvu predstavili su se učenici 4. f razrednog odjela Ivona Mar-tinčević djelom Naviko sam biti sam i Marin Topalov dje-lom Medeni kolačić te Marko Vidaković tekstom ...ruža plava, lijepa i mirisna. Prosud-beno povjerenstvo za literar-no stvaralaštvo činili su ug-ledni stručnjaci svijeta umje-tnosti: književnica i prevodi-teljica Ivana Šojat, doc. dr. sc. Krešimir Šimić i Anja Križek, profesorica hrvat-skoga jezika. Osim radova naših učenika, povjerenstvo je imalo priliku čuti i ko-mentirati sedamnaest naslo-va učenika srednjih osječkih škola. Ovoga puta naši predstavnici imali su manje sreće, ni jedan od naša tri predstavnika nije prošao da-lje. Marin Topalov izjavio je kako je konkurencija bila jaka, no da je zadovoljan što je sudjelovao na Gradskoj smotri LiDraNo i što je široj javnosti mogao prikazati svoj talent u pisanju. Mento-rice učenicima literatima bi-le su Marija Luc, profesorica (Marku Vidakoviću) i Bla-ženka Budimčić, profesorica (Ivoni Martinčević i Marinu Topalovu).
Novinarsko stvaralaštvo Ako se dobro pamti, učenici naše Škole prvi puta su su-djelovali na Smotri LiDraNo u novinarskom izričaju. Sa-mostalnim novinarskim ra-dovima Školu su predstav-ljali Gabrijel Knežević iz 4. f reportažom lika Ustrajni bo-rac i Bruno Ćosić iz 4. h in-tervjuom Tko je i što radi pro-fesor edukacijske rehabilitacije? Za prolazak na višu stepeni-cu natjecalo se još šest auto-ra i radova. Prosudbeno po-vjerenstvo činili su novinari Anita Martinović i Tin Ko-vačić i Daniela Maršalek, profesorica hrvatskoga jezi-ka. S malim zamjerkama i velikim pohvalama Gabrijel Knežević i Bruno Ćosić u-pućeni su na Županijsku s m o t r u L i D r a N o . Osim samostalnih novinar-skih radova, prosudbeno povjerenstvo imalo je prili-ku čuti dvije radijske emisi-je. Nakon dijela održanog u Medicinskoj školi, dramsko-scenski prikaz stvaralaštva nastavio se u Dječjem kaza-lištu Branka Mihaljevića. Novinarski tekstovi naših predstavnika nastajali su pod budnim okom mentori-ce profesorice Blaženke Bu-dimčić. Novinar: učenik Bruno Ćosić, 4. h
LiDraNo 2018. – Smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva
Gradska – općinska - razina Smotre
Stranica 20 Svezak 1., Izdanje 5.
Nakon prvog dijela ovogodišnje Smotre LiDraNo, u kojem smo čuli literarne i novinarske rado-ve učenika, iz Medicinske škole preselili smo se u, ne previše daleku, dvoranu Dječjeg kaza-lišta Branka Mihaljevića u Osi-jeku.
Program je započeo u 17.30 sati prigodnim otvorenjem koji smo mogli vidjeti i u Medicinskoj školi. Prezentna voditeljica i voditelj, učenici Medicinske škole, zahvalili su Kazalištu na ustupljenom prostoru, a učenicima i men-torima na sudjelovanju.
Dramsko-scenska smotra sastoji se od pojedinačnih i skupnih nastupa. U ovogo-dišnjoj Smotri sudjelovalo je petnaest učenika u pojedina-čnim nastupima i sedam skupina u dramsko-scenskim nastupima, ukup-no četrdeset i osam učenika u svojim „malim predstava-ma“.
Članovi prosudbenog povje-renstva za dramsko-scensko stvaralaštvo bili su Ivan Kri-stijan Majić, glumac, redatelj i samostalni umjetnik, Areta Ćurković, poznata kazališna i filmska umjetnica i književ-na kritičarka Anđela Vido-vić. Povjerenstvo je iz prvo-ga reda pomno pratilo svaku izvedbu na kazališnim das-kama.
Pojedinačni nastupi
U pojedinačnim nastupima, u krasnoslovljenju tekstova, sudjelovalo je petnaest iz-
vođača. Našu Školu preds-tavljali su Gloria Ninković i Marko Jagustin (recitacijom Tadijanovićevog Prstena), oboje učenici 4. e razreda.
Iako su bili izvrsni, prosud-beno povjerenstvo nije sma-tralo da trebaju sudjelovati na Županijskoj smotri. Glo-ria Ninković na vrlo simpa-tičan i ležeran način preds-tavila je ulomak iz djela Marka Zusaka Kradljivica knjiga. Gloria je rekla da je posebno odabrala Kradljivi-cu knjiga zato jer Zausak ima posebnu vještinu pripo-vijedanja i iskazivanja činje-nica na šokantan, ali realan način. Spontana Gloria priz-nala je da izvođač ne može nikako prosuditi reakcije publike. Tek nakon samog nastupa, kada se dobije po-vratna informacija, izvođači shvate koje su dobre i loše strane njihovih izvedbi.
Nažalost, prosudbeno po-vjerenstvo nije javno obra-zložilo Glorijin nastup i ona ne zna točno kako ga je povjerenstvo doživjelo. Gloria tvrdi da povjeren-stvo ima drugačije opaža-nje i svjesna je da je povje-renstvo tražilo određene glumačke elemente koji se usavršavaju u glumačkim školama.
- Svaka kritika je dobro došla. Prošli su oni koji su morali proći i ja sam zadovoljna svo-jim nastupom te mi je drago što sam dobila pozitivan „feedback“ od mentorice, uče-nika i ostalih sudionika Smot-re. Najvažnije mi je bilo da se drugi ljudi osjećaju ugodno tijekom mog monologa i da su me poistovjetili s likom koje sam iznijela pred publiku. Budućim natjecateljima Smo-tre poručila bih da ostanu svoji i da pronađu djelo koje njima odgovara. Odgovaraju-će djelo je ono djelo s kojim se pojedinac može najbolje pois-tovjetiti. Potrebno je samo dobro naučiti tekst, a sve os-talo bi uz pravi odabir trebalo „teći“ samo od sebe. U tom trenutku mi „gospodarimo“ publikom i scenom. – objas-nila je Gloria svoj doživljaj s ovogodišnje Smotre Li-DrNo.
Stranica 21 EKOOS
Nakon prikaza svih pojedi-načnih nastupa, organizira-na je stanka u kojoj je pro-sudbeno povjerenstvo mo-ralo kratkim „okruglim sto-lom“ procijeniti koja bi točka mogla ići u nastavak natjecanja, na županijsku razinu natjecanja LiDraNo. Iako je uobičajeno da na slje-deću razinu natjecanja bude upućeno pet učenika, povje-renstvo je odlučilo uputiti samo troje učenika jer je bilo teško odabrati još samo dvo-je, prema njihovu sudu. Od-luka o smanjenju broja uče-nika za sljedeću razinu na-tjecanja izazvalo je nevjericu u kazališnoj dvorani. Prema navodu povjerenstva, mno-gi su učenici imali poteškoća i nedostataka u svojim nas-tupima od kojih su najviše izdvojili neusklađenu arti-kulaciju, neusavršenu dikci-ju i problem s govornim a-paratom. Povjerenstvo je moglo biti blaže u ocjenjiva-nju nastupa i trebali su uzeti u obzir da je riječ o učenici-ma srednje škole koji su pri-premali svoj rad čak nekoli-ko mjeseci kako bi što bolje nastupili na Smotri. Kako-god, trebamo biti ponosni i zahvalni Gloriji i Marku što
su predstavljali Ekonom-sku i upravnu školu na gradskoj smotri i njihovoj mentorici prof. Mariji Luc što je pripremala učenike za ovo vrlo prestižno natje-canje. Skupni dramsko-scenski nastupi U 18.15 sati počeli su skup-ni dramski nastupi sedam skupina iz osječkih srednjih škola. Posebno smo ponos-ni na učenike 3. f razrednog odjela naše Škole koji su članovi dramske skupine. TO su: Elena Anatovski, Toni Hunjadi, Bruno Jara-bek, Anamarija Lagator, Dominik Mršo, Marko Re-šetar Rudić i Helena Vlaš-kovac i njihovu mentoricu profesoricu Blaženku Bu-dimčić koja je i autorica teksta Smičiklasova 13. Naša dramska skupina izabrana je (s još dvije) predstavljati općinu na županijskoj Smo-tri.
Povjerenstvo je prosudilo izvedbe skupina i savjeto-valo kako bi što bolje izvo-dili svoje predstave u bu-dućnosti. LiDraNo je natjecanje na kojem može svaki učenik sudjelovati i pokazati svoje umijeće u literarnom, novi-narskom ili u dramskom stvaralaštvu. Time su us-pjesi naših učenika na Smo-tri LiDraNo izuzetni. Zah-valjujemo svim našim uče-nicima i mentoricama koji su i ove godine sudjelovali na Smotri literarnog, dram-skog i novinarskog stvara-laštva LiDraNo 2018. na općinskoj i županijskoj ra-zini. Od dramske skupine Škole očekujemo izvođenje predstave za učenike Škole. Novinar: učenik Gabrijel Kneže-
vić, 4. f
Stranica 22 Svezak 1., Izdanje 5.
Osim što je potaknula novi-nare i podučila ih kako iska-zati svoj talent u novinar-skom izražavanju, profesori-ca je uvježbala dramsku sku-pinu, koja je izvela scenski prikaz prema njezinu tekstu.
Kako ste se odlučili napisati ovakav tekst i možete li nam predstaviti ukrat-ko Smičiklasovu 13?
Tekst je nastao prije više godi-na, ne znam točno kada. Slične događaje ispričala mi je jedna osoba i činilo mi se zgodno uob-ličiti ih u dramski tekst. Ovogo-dišnji učenici dramske skupine izmijenili su naslov i dodali neke svoje, suvremenije, ele-mente. Učinio mi se simpati-čnim, prihvatila sam, a inače dajem svojim glumcima slobo-du u stvaranju predstave.
Smičiklasova 13 suvremena je priča o suvremenoj obitelji, sus-jedskim odnosima u kojima rije-tko tko koga poznaje. Valja pog-ledati predstavu i saznati deta-lje.
Koliko i kako ste pripremali predstavu?
Članovi Dramske skupine Škole pripremali su se dugo. Prvo se tekst odabire, a nije lako odab-rati tekst koji mora biti prila-gođen propozicijama Smotre LiDraNo, primjeren godinama članova skupine, idejama koje donosi, skučenim elementima izvedbe (pri čemu mislim na propozicijama dan broj gluma-ca, izbor rekvizita kojih treba
biti što manje i moraju biti pri-lagodljivi prenošenju, a svaka-ko ne bi trebali iziskivati troš-kove). Tekstova za takve Smot-re i nema. Često kolegice i kole-ge pišu ili sami tekstove ili tek-stovi nastaju tijekom proba, jer nije nimalo jednostavno prila-goditi dramsko djelo poznatog autora vremenu od najduže dvadeset minuta i godinama sudionika. Nakon odabira teks-ta slijede pročitavanja, podjela uloga, vježbanje čitanja i uče-nje teksta napamet, eventualne promjene u tekstu, a tek onda slijedi vježbanje igre, prvo bez rekvizita, a kasnije s rekviziti-ma. Moram reći da su svi rek-viziti bili naši privatni, što mo-ji, što učenika, osim školskoga cvijeta :). Naravno, kao i u „pravim“ predstavama, svako izvođenje ima svojih specifič-nosti. Vježbali smo u školi, kadgod bismo našli vremena i prostora, tako da se nikako ne može reći koliko je sati utroše-no u rad. Dogovori su nastajali počesto i u nekim već noćnim satima putem „fejsa“.
Što je tajna uspjeha naše dramske grupe?
Učenici ove dramske skupine jako vole, jako žele glumiti, uigrani su kao da jedni drugi-ma čitaju misli. Zaista to rade svim srcem i svom dušom. I imaju dara za glumu. Moram napomenuti da su svi odreda svestrani – bave se mnogim izvannastavnim i izvanškol-skim aktivnostima, a što je naj-
važnije, u svemu su vrlo us-pješni. Red je da kažem i nji-hova imena, svi su iz 3. f raz-rednog odjela, abecedom: Ele-na Atanasovski, Toni Hunja-di, Bruno Jarabek, Anamarija Lagator, Dominik Mršo, Marko Rešetar Rudić i Hele-na Vlaškovac. Zaista izvrsna ekipa!
Kako biste komentirali po-hvale i kritike ocjenjiva-čkoj povjerenstva?
Kritike su uvijek dobrodošle, posebice ako su dobronamjer-ne, kakve su bile ovoga povje-renstva u Osijeku. Drago mi je da je povjerenstvo primije-tilo da je skupina vidno na-predovala u odnosu na prošlu Smotru i da je prihvatila on-dašnje sugestije.
Zaslužili ste i odgovoriti i na naše zlatno pitanje: Što Vas nismo pitali, a Vi biste nam htjeli reći?
Raduje me rad ovih članova dramske skupine! Drago mi je da su stigli na treću stubu Smotre, na županijsku razi-nu. Možda se to nekima i ne čini kao neki osobiti uspjeh. Treba znati da je na području Osječko-baranjske županije trideset srednjih škola s oko četrnaest tisuća učenika. I svi uče hrvatski jezik! Dakle, us-pjeh naših učenika je velik.
LiDraNo 2018. - Kratki intervju s profesoricom Blaženkom Budimčić
Stranica 23 EKOOS
Ne smijem zaboraviti učeni-ke koji su sudjelovali svojim literarnim radovima, Ivonu Martinčević i Marina Topa-lova. Znala sam da Ivona piše, mogu reći da je već us-pješna književnica, kako smo to objavili u prošlom broju Školskih novina. Izne-nadio me Marin svojim teks-tom. On je, jednostavno, de-čko koji zna zablistati svo-jim radom. Zašto nisu prošli na višu razinu? Uvijek pos-toje i subjektivni razlozi po-vjerenstva. Marinov rad ob-javljen je u prošlom broju Školskih novina, a Ivonin u ovom broju.
Prvi puta, koliko ja pamtim, a dugo sam u ovoj Školi, na Smotri su sudjelovali novi-nari predstavljajući svoje s a m o s t a l n e r a d o v e (potpisnici brojnih tekstova u Školskim novinama, Bru-no i Gabrijel). Dečki su ra-dovima oduševili prosudbe-no povjerenstvo na općin-skoj razini. U Našicama… a bolje je ne iznositi prosudbe toga povjerenstva. Važno je da se ova dva momka trude, rade marljivo i redovito i ne odustaju.
Ovi učenici bili su predsta-vnici nekoliko skupina uče-nika koji rade svatko na svom području. Za svaku vrstu stvaralaštva za Smot-ru treba puno i rada, i zna-nja, i suradnje i među uče-nicima i s mentorom. Svaki i mali pomak u napredova-nju je radost i zadovoljstvo. Vjerujem da će rad i uspjesi ostati lijepa uspomena i biti poticaj za dalji rad.
Novinar: učenik Gabrijel Kneže-vić, 4. f
Fotografije su iz privatnih albuma (Luc, Ćosić, Budimčić).
Čestitamo svim našim učenicima na ostva-renim uspjesima! Sretno i iduće godine!
riječ uredništva
Stranica 24 Svezak 1., Izdanje 5.
Rad koji je upućen na gradsku razinu Smotre LiDraNO 2018.
Naviko sam biti sam
Sjedim u vlaku. Putujem. Pratim meke pahulje koje veselo plešu na prosinačkom vjet-ru. U vlaku je muk. Glava je umorno klonula na hladno staklo, suviše lijena da se pomakne i ponosno uspravi. Izmorene oči sabiru zadnje atome snage kako bi ostale otvorene. Skloplje-ne ruke se odmaraju na toplim bedrima. Hladni dah ne ostavlja tragove na staklu. Misli bje-že na naš zadnji rastanak. Svakako nam nije bio prvi, bilo ih je mnogo, ali je posljednji. Bili smo djeca. Drugačiji od svih, posebni i izdvojeni od ostatka društva. Iako sam bi-la na kraju osnovne škole, a ti već u srednjoj, razlika se nije mogla razabrati. Nismo skrivali simpatije. Smijeh i zadovoljstvo ispunjavali su te zajedničke dane. A onda je došlo vrijeme polaska. Svatko je krenuo na svoju stranu, svojim životima i obvezama. Stotine kilometara udaljenosti nisu olakšavale te prve dane razdvojenosti. No, svakih nekoliko mjeseci, vraćali bismo se opet na to naše staro mjesto. Vrijeme je teklo. Shvatili smo da se ono ne može zaustaviti, a kamoli produžiti. Shva-tili smo i da je ta zadnja večer neizbježna, htjeli mi to ili ne. Na krive načine smo se rješavali boli i tako štetili jedno drugome. Prolazili su tjedni, mjeseci, godine. Brige i obaveze su se gomilale, a slobodnog vre-mena bilo je sve manje. Počeo si se mijenjati. Ja sam se počela mijenjati. Naša druženja su postajala sve kraća i kraća. Stigli smo do trenutka kada se naše druženje zaustavilo na jed-nom malom pozdravu. Završio si školu, krenuo drugim putem i zametnuo svoj trag. Prošla je godina. Ili više. Ne znam, ne mogu odmjeriti vrijeme. U svakom slučaju, bolno puno vre-mena otkako sam te vidjela. Sve što sam saznavala o tebi, temeljilo se na glasinama. Prvi po-gled nakon toliko vremena urezao se najdublje. Promijenio si se. Iz sićušnog dječaka izrastao si u muškarca. Tvoje lice više nije onako okruglo i čisto. Sada je izduženo, mršavo i prava slika tvojih godina. Oči više nisu onako vesele i svijetle zelene boje, nego tamne i ozbiljne. Držanje čvrsto i uspravno, a glas dubok i promukao. Više te nisam mogla zadirkivati zbog visine. Sada kada ti dosežem nešto više od ramena, bilo je teško ostvariti bilo kakav kontakt. Sve se promijenilo. Bol koja je bila prisutna dok smo bili razdvojeni, postajala je sve jača i dublja sada kada smo jedno pored drugoga. Nismo mogli prijeći tu zapreku, daljina je učini-la svoje. A sada ne možemo biti blizu. Osjećaji divljaju, strpljenja je sve manje. Odlučili smo se rastati posljednji put. Iako smo sada bliže jedno drugomu no ikada i daljina više nije glav-na prepreka, odustali smo od svega. Postali smo stranci kojima više ni blizina ni daljina ne smanjuju bol. Tako je najbolje, za oboje. Imamo različite živote koji nam se više ne isprep-liću. Vlak se zaustavi. U ruke uzmem putnu torbu i izađem. Duboko udahnem svježi zrak i dopustim mekim pahuljama da se otope na mome licu. Pogledam lijevo i ugledam dobro poznato lice kako izlazi iz drugoga vagona. Lice koje mi je značilo sve. Uputi mi hladan, ali bolan pogled svojim zelenim očima. Oboje krenemo prema starom kolodvoru na kojem veli-kim plavim slovima piše Osijek, a onda se razdvojimo. Svatko krene svojim putem, ne osvr-ćući se. Odbacili smo sve u što smo prije vjerovali. Naši životni putovi dijametralno su se razdvojili.
Ivona Martinčević, 4. f
Stranica 25 EKOOS
Učenik Denis Rajndl osvojio je dana 20. 2. 2018. godine prvo mjesto na Županij-skom natjecanju iz Engle-skoga jezika te je time ostva-rio sve preduvjete za Držav-no natjecanje iz Engleskoga jezika. Mentorica mu je bila prof. Vlasta Svalina. Čestita-mo Denisu i sretno! Dana 23. veljače 2018. od 10.00 sati u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara u RH održana je Međužupa-nijska smotra simuliranih suđenja (GOO) na kojoj su gostovali i naši učenici 2. a,
2. b, 4. a i 4. b razrednog odjela pod mentorstvom profesora Dalibora Popo-vića. Dio će učenika nasta-viti natjecanje na državnoj razini u Zagrebu. Čestitke svima! Ove školske godine prvi puta je organizirano škol-sko natjecanje za poslovne tajnike. Školsko se natjeca-nje održalo 6. veljače 2018. godine u kabinetu 3 (MZ). Za osmišljavanje zadataka i provedbu samog natjecanja bili su zaduženi nastavnici,
OSTALA NATJECANJA I USPJESI NAŠIH UČENIKA
članovi Povjerenstva: Hr-voje Biuklić, Sanda Duk i Marina Milić. Pod mentor-stvom nastavnika Hrvoja Kovača i Dejana Goljeva-čkog natjecanju je pristupi-lo troje učenika 3. c razred-nog odjela: Antonio Tomić, Adrian Vargaš i Karolina Čeh. Antonio Tomić i Adri-an Vargaš plasirali su se na Međužupanijsko natjecanje koje će se održati 6. ožujka 2018. godine. Čestitamo učenicima i mentorima!
VOLONTERI NAŠE ŠKOLE POMAŽU UDRUZI RIJEKA LJUBAVI
Učenice 1. b razrednog odje-la 21. veljače 2018. sudjelo-vali su u volonterskom radu udruge Rijeka ljubavi. Udruga je uz pomoć volon-tera ugostila 32 američka gosta iz Minnesote. Gosti su bili studenti koji su došli u sklopu programa pod nazi-vom „Marl“. (Minnesota Agriculture & Rural Leadership)
Studenti su uručili veliku novčanu donaciju humani-tarnoj udruzi Rijeka ljubavi. Predsjednica udruge Štefi-ca Čurak kratko je prezenti-rala rad udruge i trenutnu socijalno-ekonomsku situa-ciju u gradu Osijeku.
Susret je bio pun emocija i skroman uz uručenja ruža i domaćih jela koje su dijelile učenice naše škole, Antonel-la Jakšić, Lucija Sudetić i Lea Štrbac, 1. b.
Stranica 26 Svezak 1., Izdanje 5.
Slika i komentari fizičkog obračuna dviju djevojaka iz Splita, proširili su se svim društvenim mrežama i po-novno otvorili raspravu o vršnjačkom nasilju. Zanimalo me što profesori i učenici naše Škole misle o vršnjačkom nasilju me-đu srednjoškolcima, ima li takvog nasilja u našoj Školi i na koji način se može sprije-čiti vršnjačko nasilje. Profesorica Nada Čulo: Mi-slim da nasilje nije najveći problem, mislim da ima puno većih problema od nasilja. U našoj školi događa se da se uče-nici međusobno udaraju, ali nikad to nije preraslo u pravu tučnjavu i pravo nasilje. Smat-ram da u medijima nasilje ne treba biti glavna vijest, jer me-diji znaju prenapuhavati neke stvari. Oduvijek je bilo učenika koji su se potukli, ali tada se videozapisi i slike nisu dijelili društvenim mrežama. Luka Bilandžić, 4. g: U školi nisam primijetio nasilje. Svaki oblik nasilja je loš i treba ga spriječiti. Smatram da se nasi-
lje treba spriječiti kažnjavanjem onih učenika koji čine nasilje nad drugim učenicima tako da ih se prijavi nadležnima ili da učenik koji trpi nasilje kaže svo-jim prijateljima kako bi mu oni pomogli. Teško je spriječiti na-silnika, jer za njegovo loše po-našanje prema drugim učenici-ma krivac je kućni odgoj. Osoba treba poštovati svoje roditelje, jer ako poštuje svoje roditelje, poštovat će svoje prijatelje i strance. Luka Ikica, 4. f: Nisam se još susreo s nasiljem. Mislim da se učenici u našoj školi međusobno poštuju i to je glavni razlog zbog kojeg u našoj školi nema nasilja. U nekim si-tuacijama bude učenika koji se posvađaju, ali to nikada nije preraslo u tučnjavu. U slučaju nasilja u školi učenik će svakako odgovarati za svoje djelo i za to će dobiti kaznu. Profesorica Dunja Novak: U slučaju nasilja u Školi postoji tim koji rješava situaciju. Uče-nik koji je bio nasilan prema drugim učenicima završit će
kod pedagoginje na razgovoru, učenikovi roditelji bit će poz-vani na razgovor i učeniku će biti izrečena pedagoška mjera. Naglasila bih da u našoj Školi ima vrlo malo vršnjačkoga nasilja. Ako se to i dogodi, stručni tim brzo reagira. Me-đusobno poštivanje i uvažava-nje glavni su razlozi da u Ško-li gotovo nema nasilja. Nasilje i izazivanje nasilja nije ono što osobu čini „facom”, „frajerom” ili „frajericom”. To nije ni način rješavanja vlastitih problema. Ako tko ima problema bilo koje vrste (a svi ih ponekad imamo), uvijek može potražiti pomoć od neko-ga komu može vjerovati, a svoju fizičku snagu usmjeriti na nešto pozitivno.
Novinar: učenik Tin Mandić, 4. g
Dramatičan događaj koji je potresao cijelu Hrvatsku
Izvor foto: http://os-druga-vz.skole.hr/skola/projekti/stop%20nasilju?cal_ts=1759269600
veljača 2018.
Stranica 27 EKOOS
temu tijelom. Priča govori o dogovorenu braku između mladenke i mladoženje, ali je mladenka prije slavlja spava-la s jednim iz obitelji mlado-ženje, s kojim bježi u šumu gdje ih svatovi prate. Na kra-ju se mladoženja i ljubavnik ubiju. Nisam bila sigurna u nekoliko trenutaka što se sa-da tu događa i taj me osjećaj pratio dok je predstava traja-la. U predstavi se nije pričalo pa smo teže shvatili radnju i često sam se pitala: „Tko je ona?“ „Jesam li nešto propu-stila?“ „Zašto se ta žena po-javljuje?“ „Zašto su ubacili 'slow motion'?“ Zbog tih sam pitanja nakon predstave s prijateljicama iz razreda raz-
U osječkom Hrvatskom naro-dnom kazalištu održana je predstava „Krvavi svatovi“ koju je napisao španjolski dramatičar Federico Garcia Lorca u režiji Damira Zlatara, uz članove ansambla drame osječkog HNK. Autor glazbe bio je Hrvoje Crnić. Svjetla je oblikovao Raffaelo Cavarra, a asistentica je redatelja Petra Bernarda Blašković. Predstava je napisana 1932. godine i prvi put izvedena u Madridu godinu dana kasni-je. Predstavu je režirao sam Lorca, a prihodi od nje bili su njegova prva zarada od pisa-nja. Riječ je o poprilično neo-bičnoj intenzivnoj drami gdje glumci bez riječi žele prenijeti
mjenjivala „teorije“ o tome tko su bili pojedini likovi i koje je alegorijsko značenje nekih dijelova predstave. Mislim da su glumci odigra-li izvrsnu predstavu i pret-postavljam da im je bilo na-porno istodobno plesati i pokušavati prenijeti poruku gledateljima. Nije mi se svi-djelo to što uopće nema go-vora pa je predstava poprili-čno teška za shvatiti nama srednjoškolcima. Ocjena 3,5/5.
Novinarka: učenica Lana Zu-bak, 2. a
Recenzija Krvavi svatovi
6. veljače: Dan sigurnijeg
interneta i školsko natjeca-
nje za poslovne tajnike,
kabinet 3 mz
14. veljače: Valentinovo u
našoj školi i projekcija filma
„Čudo“ u kinu Uranija s
početkom u 13.00 sati
15. veljače: Županijska
Smotra LiDraNo u Našica-
ma
20. veljače: Županijsko
natjecanju iz Engleskoga
jezika
23. veljače: Međužupanij-
ska smotra simuliranih
suđenja u Prosvjetno-
kulturnom centru Mađara s
početkom u 10.00 sati
28. veljače: Dan ružičastih
majica—spriječimo nasilje
među mladima
Raspored događanja
pon. uto. sri. čet. pet. sub. ned.
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28
veljača 2018.
veljača 2018.
Stranica 28 EKOOS
Upiši se na Pomorski fakultet u Rijeci ZA MATURANTE
S obzirom da su upisi sred-njoškolaca/maturanata na fakultete upravo u tijeku, ovim putem možete raz-motriti odluku o upisu na Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Sve informacije o uvjetima i postupku upisa, mogu se pronaći na internetskoj stranici fakulteta.
Izvor foto: http://www.riteh.uniri.hr/winkler/
Organizatori.htm
Ekonomske vijesti
UPOZORENJE HŽ-A
Kako bi se utjecalo na svi-j e s t g r a đ a n a te stradavanja na željezni-čkom području kao i uništavanje željezničke imovine, HŽ Infrastruktura već godinama provodi e-dukativno-preventivne ak-cije „Vlak je uvijek brži“ i „Stvaraj, ne uništavaj“.
Nastoji se djecu upoznati s pravilnim ponašanjem uz prugu, opasnostima od strujnog udara te pravom cijenom vandalizma jer se uništavanjem željezničke imovine posredno ugroža-va i sigurnost prometa.
Izvor foto: http://www.poslovnaucinkovitost.eu/reference/klijenti/hz-
infrastruktura-d.o.o
NAŠI UČENICI NA DA-VIS CUP-U
U sklopu teniskog natje-canja Davis Cup, naši su učenici imali pune ruke posla i pomogli organiza-torima upriličiti tako va-žan događaj za naš grad. Čestitamo na dobroj volji i marljivosti!
Jeste li znali?
1% KARIPSKIH OTOKA JE NASELJENO
OD 25 NAJVIŠIH VRHOVA U SVIJETU, NJIH JE 19 NA HIMALAJI
KUBA JE JEDINI OTOK U KARIBIMA KOJI IMA ŽELJEZNICU
PRVI GLAVNI GRAD RUSIJE BIO JE LADOGA
Željka Kovačević, prof.
Izvor foto: https://vimeo.com/thinkabout
Uredništvo:
Doris Glumac, prof.
Korektura:
Marijana Biljan, prof.
Recenzentice i lektorice:
Aktiv Hrvatskoga jezika
i
Željka Kovačević, prof.
Maja Kurtović, prof.
Vlasta Svalina, prof.
Logo novina: Sanda Duk, dipl. oec.
Internetska stranica: Draženka Galošević, prof.
Trg sv. Trojstva 4 31000 Osijek
E KONOMSKA I UPRAVNA ŠKOLA O SIJEK
o sigurnosnim proble-mima na internetu. Ove je godine događaj bio 6. veljače.
Profesorica Galošević svoje je učenike pozva-la da na satu informa-tike naprave kvizove, križaljke, spajalice, os-mosmjerke i sl. koje će kasnije moći poslužiti i drugi učenici.
Bravo za naše učeni-ke!
Svake veljače udruže-nje Insafe/INHOPE, uz potporu Europske Komisije, organizi-ra Dan Sigurnijeg in-terneta kojemu je cilj promicanje sigurnije i odgovornije upotrebe online-tehnologije i mobilnih uređaja, po-sebice među djecom i mladima.
Svake godine na drugi dan drugog tjedna dru-gog mjeseca tisuće se ljudi diljem svijeta u-druže kako bi sudjelo-vali u događajima i aktivnostima kojima žele podići svijest
DAN SIGURNIJEG INTERNETA
031/212-670 fax: 399-353
e-mail: ured@ss-ekonomska-upravna-
os.skole.hr
Web: http://ss-ekonomska-upravna
-os.skole.hr/
veljača 2018.
Izvor foto: http://www.medijskapismenost.hr/dan-sigurnijeg-interneta-2018/
