55
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET Zdenka Džakula WEB ATLAS HRVATSKE Diplomski rad Zagreb, 2012.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - bib.irb.hr · Usporedno s rastom i razvojem civilizacije, rasla je i razvijala se kartografija, sad već kao prava znanost, s popratnim pravilima, definicijama,

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Zdenka Džakula

WEB ATLAS HRVATSKE

Diplomski rad

Zagreb, 2012.

1

ZAHVALA

Ovaj rad je izrađen na Zavodu za kartografiju i fotogrametriju, Geodetskog fakulteta

tijekom 2012. godine pod vodstvom doc.dr.sc. Dražena Tutića. Zahvaljujem mentoru na

velikoj pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada.

Hvala svim mojim prijateljima i kolegama, a najviše Rei, Dajani, Luci, Kiki, Martini i

Ivanu na lijepim trenucima, na podršci, smijehu i suzama koji su dijelili sa mnom svih ovih

godina...

Posebno hvala Igoru, koji je tijekom cijelog mog studiranja uvijek bio uz mene...

Najveće hvala mami Marjani, tati Zlatku, sestrama Ani i Pauli i bratu Mariju što su

vjerovali u mene i kad sama nisam i uvijek mi pomagali...

2

I. Autor

Ime i prezime: Zdenka Džakula

Datum i mjesto rođenja: 22.12.1988., Mostar, Bosna i Hercegovina

II. Diplomski rad

Predmet: Kartografija

Naslov: Web atlas Hrvatske

Mentor: doc. dr. sc. Dražen Tutić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 16. 1. 2012.

Datum obrane: 14. 9. 2012.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

1. doc. dr. sc. Dražen Tutić

2. prof. dr. sc. Nada Vučetić

3. doc. dr. sc. Ivka Kljajić

3

Web atlas Hrvatske

Zdenka Džakula

Sažetak: U posljednjih nekoliko godina svjedočimo brzom razvoju raznih web tehnologija

koje služe za posluživanje prostornih podataka putem weba.

U ovom diplomskom radu pomoću slobodnih programa i podataka izrađena je školska karta

Hrvatske. Naglasak je stavljen na kvalitetu podataka, a ne kvantitetu.

Kroz sam rad objašnjeni su osnovni pojmovi u kartografiji kao i korištene web tehnologije

otvorenog koda.

Uz sam prikaz karte, objašnjeni su i postupci izrade i dan je osvrt na dosadašnje radove.

Ključne riječi: web tehnologije, školska karta, otvoreni kod

Web atlas of Croatian

Abstract: In the last few years we witness to the fast development of web technologies

which are used to serve spatial information through the Internet.

In this thesis, with the help from free programs and information, we made a school map of

Croatia. The map itself emphasizes the quality rather than the quantity of the information.

Throughout the thesis, we used basic cartographic terms, as well as web technologies of open

source.

Along the display of the map, the thesis explains the procedure of production as well as the

review of former thesis.

Keywords: web technology, school map, Open Source

4

Web atlas Hrvatske

Zdenka Džakula

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 6

2. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE U KARTOGRAFIJI .................................................. 9

2.1. Kartografija ...................................................................................................................... 9

2.1.1. Podjela kartografije ................................................................................................... 9

2.1.2. Digitalna kartografija .............................................................................................. 10

2.1.3. Web kartografija ..................................................................................................... 10

2.2. Karta .............................................................................................................................. 10

2.2.1. Podjela karata .......................................................................................................... 10

2.2.2. Školska karta ........................................................................................................... 11

2.2.3. Općegeografski objekti ........................................................................................... 11

2.2.4. Digitalna karta ......................................................................................................... 11

2.2.5. Web karta ................................................................................................................ 12

2.3. Atlasi .............................................................................................................................. 13

2.3.1. Elektronički atlas .................................................................................................... 13

2.3.2. Podjela elektroničkih atlasa .................................................................................... 13

2.3.3. Školski atlas ............................................................................................................ 14

3. OSVRT NA DOSADAŠNJE RADOVE .............................................................................. 15

3.1. Interaktivni atlas Republike Hrvatske ........................................................................... 15

3.2. Interaktivna karta Hrvatske ........................................................................................... 18

4. HRVATSKA ........................................................................................................................ 20

4.1. Opći podaci RH ............................................................................................................. 20

4.2. Općegeografski objekti Hrvatske .................................................................................. 22

4.2.1. Granice .................................................................................................................... 22

4.2.2. Vode ........................................................................................................................ 22

4.2.3. Vegetacija ............................................................................................................... 23

5

4.2.4. Reljef ....................................................................................................................... 24

4.2.5. Prometnice .............................................................................................................. 25

4.2.6. Naselja ..................................................................................................................... 25

5. WEB TEHNOLOGIJE ......................................................................................................... 27

5.1. Otvoreni kod (Open source) .......................................................................................... 27

5.2. PostgreSQL i PostGIS ................................................................................................... 28

5.3. HTML ............................................................................................................................ 28

5.4. PHP ................................................................................................................................ 29

5.5. JavaScript ....................................................................................................................... 29

5.5.1. Skriptni jezici .......................................................................................................... 30

5.6. Apache ........................................................................................................................... 31

5.7. MapServer ..................................................................................................................... 31

5.7.1. Princip rada MapServera ......................................................................................... 32

6. IZRADA ŠKOLSKE KARTE HRVATKSE ....................................................................... 34

6.1. Prikupljanje i uvoz podataka ........................................................................................ 34

6.2. Uređivanje podataka ..................................................................................................... 35

6.2.1. Topološko čišćenje crteža ....................................................................................... 36

6.2.2. Kartografska generalizacija..................................................................................... 37

6.2.3. Uređivanje rasterskih podataka ............................................................................... 39

6.3. Postavljanje podataka na web i uređivanje prikaza ....................................................... 40

6.3.1.Kartografski znakovi ................................................................................................ 41

6.3.2. Smještaj imena ........................................................................................................ 42

6.4. Ograničenja i nedostaci ................................................................................................. 45

7. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 47

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 49

POPIS URL-ova ....................................................................................................................... 50

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 51

ŽIVOTOPIS ............................................................................................................................. 52

6

1. UVOD

Nitko ne može sa sigurnošću reći kad je nastala prva karta, no sigurno je da njihova povijest

seže od samih početaka civilizacije. Od prvih primitivnih karata ucrtanih po stijenama pećina

pa sve do danas, jasno je da čovjek ima neprestanu potrebu istraživanja i opisivanja prostora

što ga okružuje. Povijest kartografije uči da je karta postala čovjekov stalni pratilac od dana

kada je počeo shvaćati prostor oko sebe i postao sposoban likovno se izražavati. Karte su bile

i ostale neizostavna pomoć čovjeku u upoznavanju svijeta, tako velikog i složenog da bi se

mogao izravno vidjeti.

Usporedno s rastom i razvojem civilizacije, rasla je i razvijala se kartografija, sad već kao

prava znanost, s popratnim pravilima, definicijama, matematičkim formulama, projekcijama,

itd. Karte su postajale sve složenije, preciznije, potpunije i dostupnije. Konačno, razvojem

informatike i kompjuterskih tehnologija, dotad nezamislive stvari postale su stvarnost,

kartama je udahnut život; bezbrojni listovi papira sad su postali tek slojevi na jednoj jedinoj

digitalnoj karti.

U modernom vremenu u kakvom živimo, digitalne karte već odavno nisu novost. Internet je

danas nezaobilazni medij. Može se promatrati kao javno dostupna globalna paketna

podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem istoimenog

protokola. U tehničkom pogledu, internet je mreža svih nacionalnih, akademskih,

znanstvenih, komercijalnih i drugih svjetskih mreža. Tako povezan, internet omogućava

pojedincima iz svih tih mreža da međusobno komuniciraju i prenose informacije. Razvojem

interneta kao globalnog medija otvorene su brojne mogućnosti, kao i potreba za bržim i

jednostavnijim prijenosom prostornih informacija. Od GPS navigacije za automobile, do

sveprisutnih Google-ovih aplikacija Maps i Earth, izgubiti se negdje danas zvuči gotovo

nemoguće. Time se omogućuje trenutno snalaženje u prostoru, pronalazak tražene destinacije,

ali to ne mora značiti da je postignuta orijentacija u prostoru. Upravo pregledom tih

najdostupnijih i najčešće korištenih karata uočljivo je kako te postojeće usluge, odnosno karte

Hrvatske na internetu nisu koncipirane na način da pomaže geografskom shvaćanju i

istraživanju prostora.

Problem je to izraženiji među mlađim generacijama, koje odrastaju u svijetu gdje su

informacije na dohvat ruke; gdje nije potrebno tražiti atlase i karte da bismo pronašli željene

7

podatke, kad ih je u par trenutaka moguće saznati pomoću vrlo jednostavnih internetskih alata

s kojima se svakodnevno susrećemo. Upravo zato se kod mladih ne razvija potreba za dobrom

orijentacijom u prostoru, te opada razumijevanje svijeta oko nas.

Stoga je i jedan od ciljeva praktičnog dijela ovog diplomskog rada izrada prototipa

općegeografskog web atlasa Hrvatske u sitnom mjerilu. Po terirorijalnom obuhvatu atlas je

atlas države, dok po namjeni školski atlas. Ideja je napraviti takav atlas koji će biti prilagođen

djeci u osnovnoj školi sa vjerodostojnim podacima, s naglaskom na kvalitetu podataka, a ne

na njihovu kvantitetu. Interaktivni web atlas imao bi mogućnosti prikaza svih

općegeografskih objekata : granica, voda, vegetacije, reljefa, prometnica i naselja. Iz iskustva

s internetskim kartama je primjetno kako su često prenatrpane podacima i toliko detaljne da

zbog toga gube na čitljivosti i razumljivosti, te kako naglasak stavljaju na maksimalnu

količinu informacija koje mogu prikazati. Postoje, doduše, razne opcije kojim nam takve karte

omogućuju izbor objekata koji će biti prikazani, no i dalje ne ulaze u bit prostora i njegovo

tumačenje. To je razlog zbog kojeg je odlučeno prioritet staviti baš na kvalitetu podataka,

sukladno samoj definiciji kvalitete kao svojstva pogodnosti, tj. primjerenosti nečeg za

uporabu (ISO 8402).

Izrada karata i općenito proizvodnja bilo kakvih digitalnih podataka s određenim prostornim

položajem već duže vremena nije u nadležnosti isključivo specijaliziranih ili za to zakonom

ovlaštenih nacionalnih kartografskih institucija, već su u proizvodnji prostornih podataka

uključeni razni proizvođači, od javnih ustanova i agencija, preko tvrtki i subjekata privatnog

sektora, pa do pojedinaca ili fizičkih osoba iz različitih znanstvenih i stručnih područja.

Također, u radu je odlučeno istražiti i mogućnosti i dostupnost slobodnih kartografskih

podataka i programa, te tako bez utrošenog novca pokušati napraviti jedan kvalitetan, a

besplatan proizvod. Za izradu ovog diplomskog rada korišteni su isključivo besplatni podaci.

Takvi besplatni podaci danas su dostupni na internetu i za ovu svrhu pokazali su se dovoljno

pouzdanim i točnim. Za izradbu kartografskog prikaza na internetu izabran je program

MapServer koji je isto tako besplatan sa izvornim kodom dostupnim svim korisnicima.

Web kartografija i geoinformacije danas, a i u budućnosti još više, prožimaju sve djelatnosti,

te zbog toga dobivaju na velikoj važnosti. Web omogućava svakome tko ima pristup internetu

da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na jednostavan način

pristupi podacima koje netko drugi nudi. Internetske interaktivne karte evoluiraju u

8

kartografski prikaz kakav do sada nismo vidjeli. Web tehnologije su danas jako razvijene i ne

predstavljaju ograničenja prilikom izrade karata. Veći problem je nedostatak iskustva pri

upravljanju velikom količinom podataka u vremenski ograničenim uvjetma. Iz tih razloga,

željeni konačni proizvod ovog diplomskog rada, školski web atlas zamijenjen je školskom

web kartom.

9

2. OSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE U KARTOGRAFIJI

U ovom poglavlju pobliže su objašnjeni osnovni pojmovi i definicije iz područja kartografije,

kako bi se lakše razumio ovaj rad.

2.1. Kartografija

Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom

prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom. Pri tome

se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o značenju objekta pripada

i položajna određenost u danom sustavu. (Frangeš 2008)

2.1.1. Podjela kartografije

Podjela kartografije moguća je po raznim osnovama.

Podjela kartografije prema objektu prikaza :

topografska

tematska

Topografska kartografija je dio kartografije koji proučava načine zasnivanja, izrade, upotrebe

i održavanja topografskih karata.

Tematska kartografija bavi se zasnivanjem, izradom, upotrebom i održavanjem tematskih

karata i sadržaja vezanih uz njih.

Podjela kartografije prema namjeni:

vojna

civilna (katastarska, planerska, školska, atlasna kartografija i dr.)

Podjela kartografije koja odgovara procesu izrade i uporabe kartografskih prikaza:

povijesna kartografija

opća kartografija

matematička kartografija

oblikovanje (sastavljanje) karata

izdavanje karata

upotreba karta

održavanje karata

10

2.1.2. Digitalna kartografija

Digitalna kartografija je primjena računalne tehnologije u kartografiji.

Prednosti digitalne kartografije su ubrzanje izrade karata i osuvremenjivanja karata, smanjenje

cijene izrade karata, poboljšanje uvjeta rada u kartografiji, rješavanje zadataka koje nije bilo

moguće riješiti, poboljšanje kvalitete karata kao i to što stručnjaci drugih grana sve više traže

podatke u digitalnom obliku.

Nedostatci digitalne kartografije su to što kartograf treba biti stručnjak za računalno

programiranje, baze podataka, digitalnu obradu slika, daljinska istraživanja, zemljišne i

geografske informacijske sustave, a isto tako kartografski nestručnjaci mogu izrađivati karte.

2.1.3. Web kartografija

Web kartografija je moderan pristup kartografiji koji olakšava pristup i manipulaciju

geoprostornih podataka putem interneta.

2.2. Karta

Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski prikaz površine

Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata povezanih s tim

objektima. (Frangeš 2008)

Karta je medij za pohranu i prijenos informacija, slično kao što su to tekstovne publikacije,

radio i televizija. Međutim, karta se od spomenutih medija razlikuje po tome što se na njoj

mogu na najbolji način, istodobno, prikazati prostorni odnosi objekata. Osim toga, na njoj se

mogu vršiti mjerenja položaja, dužina i površina objekata (tzv. kartometrija). Karta nije slika

stvarnosti, već njen uopćeni ili generalizirani znakovni model, koji nam dočarava tu stvarnost,

omogućuje stvaranje predodžbe o njoj.

2.2.1. Podjela karata

Temeljna podjela geografskih karata je na topografske i tematske.

Topografska karta je opća geografska karta s velikim brojem informacija o mjesnim prilikama

prikazanog područja, koje se odnose na naselja, prometnice, vode, vegetaciju, oblike reljefa

Zemlje i granice teritorijalnih područja, sve dopunjeno opisom karte. Svi navedeni objekti

prikazuju se na topografskoj karti s jednakom važnošću. Topografske karte služe za

informiranje i orijentiranje te za izvođenje drugih karata. (Frangeš 2008)

11

Tematska karta je karta na kojoj su jedan ili više opće geografskih objekata (naselja,

prometnice, reljef, vode, vegetacija i granice) ili neki drugi objekti posebno istaknuti i

prikazani s posebnom važnošću. Na tematskim kartama mogu biti prikazana druga svojstva

topografskih objekata (npr. starost, visina, namjena, trošnost zgrada i sl.) i mnogi drugi

tematski objekti iz prirodnog područja (npr. vrste i tipovi tla) ili iz područja ljudskog

djelovanja (npr. industrijska i agrarna proizvodnja). (Frangeš 2008)

2.2.2. Školska karta

Školska karta je karta namjenjena školama različitog stupnja koja pomaže učenicima da bolje

upoznaju prostorne odnose objekata. Sadržaj karte prilagođava se sadržaju školskog

udžbenika.

2.2.3. Općegeografski objekti

Općegeografski objekti su objekti izmjere i objekti prikazani na topografskim kartama.

Dijelimo ih na prirodne i izgrađene. Prirodne objekte dijelimo dalje na : oblike reljefa Zemlje,

vode i vegetaciju, a izgrađene objekte na naselja i prometnice. Kao posebnu skupinu

dodajemo granice ili područja.

Mnogi živi i neživi objekti imaju svoja imena ili nazive kojima se međusobno razlikuju, pa

njihovo unošenje na kartu čini kartografski prikaz informativnijim.

Imena opće geografskih ili topografskih objekata, odnosno geografska imena ili toponime

(grč. topos –mjesto, kraj + onoma –ime, naziv) dijelimo na:

1) oronime (grč. oros –brdo) ili imena pojedinih oblika reljefa Zemlje

2) hidronime (grč. hidro –voda) ili imena voda

3) regionime (lat. regio –oblast) ili imena oranica, livada, pašnjaka, voćnjaka, vinograda i

šuma te većih geografskih cjelina

4) oikonime (grč. oikos –kuća) ili imena naselja

5) hodonime (grč. hodos –put) ili imena prometnica

6) teritorionime (lat. territorium –zemljište) ili imena pojedinih područja pod vlašću neke

teritorijalne jedinice. (Frangeš 2008)

2.2.4. Digitalna karta

Digitalna karta je karta na nositelju pogodnom za računalnu obradu u vektorskom i/ili

rasterskom formatu. Sadrži softver i sve atribute za prikaz na ekranu monitora ili crtanje

ploterom uključujući potpunu signaturizaciju, nazive i opis karte. (Frančula 2004)

12

2.2.5. Web karta

Web karta je karta objavljena na webu. Karte se često primjenjuju kao sučelja za druge

informacije na webu. Mogu biti upotrijebljene samo kao vizualni putokaz, kao način

priopćavanja informacija ili kao primjer mnogim različitim vrstama dostupnih karata. Kako se

razvija tehnologija interneta, tako će se razvijati i načini na koje se karte mogu isporučiti i

upotrijebiti; npr. upotreba animacije i interaktivno uključivanje i isključivanje slojeva karte

pružaju dinamičnije mogućnosti za prikazivanje karata u rasterskom i vektorskom obliku te

interakcije korisnika.

Web karte dijele se u dvije osnovne skupine: statične (prikaz na zaslonu nije promjenjiv) i

dinamične (prikaz na zaslonu je promjenjiv). Obje skupine uključuju karte koje se mogu samo

pregledavati (view only) i interaktivne karte. Većina karata na webu danas su još uvijek

statičke i nisu interaktivne. To su npr. skenirane karte postavljene na web. Statičke karte

mogu biti i interaktivne. "Klikom" na pojedino mjesto izazivaju se određene operacije, npr.

pridruživanje dodatnih informacija, zumiranje i sl. Sadržaj karte ovisi u velikoj mjeri o

mjerilu. (Frančula 2004)

Dinamične karte samo s mogućnošću gledanja su digitalne karte koje sadržaj vizualiziraju

putem animacija.

U načelu karte na zaslonu monitora, pa prema tome i web-karte imaju promjenljivo mjerilo,

jer se mogu povećavati i smanjivati. Kartografi mogu u kreiranju karata primijeniti tri vrste

zumiranja: statičko linearno, statičko stupnjevito i dinamičko zumiranje.

Pri statičkom linearnom zumiranju slika se linearno povećava, ali sadržaj ostaje isti. Karta je

spremljena kao slika. Ako je grafika vektorska, slika je jednako oštra, a ako je rasterska

postaju vidljivi pikseli.

U statičkom stupnjevitom zumiranju dostupna je serija karata istog područja, svaka

oblikovana za drugo mjerilo. Pri zumiranju softver automatski bira najprikladniju kartu za

traženo mjerilo.

U dinamičkom zumiranju postoji izravna veza između mjerila i sadržaja karte. Što je mjerilo

krupnije, prikazuje se više detalja na karti. Potrebna je izravna veza slike i baze podataka.

Kartografska generalizacija i simbolizacija najčešće se mijenja s mjerilom. Naselje u sitnome

mjerilu prikazuje se kružićem, a u krupnijem konturom naselja. (Frančula 2004)

13

2.3. Atlasi

Atlas je niz karata koje namjenski ili sadržajno čine cjelinu, koje su povezane u knjigu ili

izdane kao pojedinačni skupovi karata koji se po izlasku svih karata uvežu. (Lovrić 1988)

2.3.1. Elektronički atlas

Elektronički atlas pored uvodnog dijela obično sadrži tri dijela:

grafički dio - služi za prezentaciju multimedijskih karata, dijagrama i drugih grafičkih

prikaza.

informacijski dio - sadrži podatke o kartama i grafikonima, npr. tumač znakova, modul

za određivanje udaljenosti, tekstualne podatke o mnogim objektima i sl.

pretraživački dio - omogućuje orijentaciju i pretraživanje. (Frančula 2004)

2.3.2. Podjela elektroničkih atlasa

Vrste elektroničkih atlasa:

pokazni

interaktivni

analitički

Pokazni atlasi sastoje se u grafičkom dijelu od skeniranih karata, koje se sadržajno i

kartografski ne mogu mijenjati.

Interaktivni atlasi omogućuju izbor i kombinaciju varijabli (npr. područje, tip dijagrama,

granice klasa, boje). Interaktivnost je, međutim, ograničena ugrađenim mogućnostima. Karte

su sastavljene od slojeva pa se sadržaj nove karte može sastaviti po izboru.

Analitički atlasi omogućuju korisniku da, kao i u geoinformacijskim sustavima, bira sadržaj

karte i kartografski je uobličuje prema vlastitim potrebama. Pritom često postoje i mogućnosti

numeričko-kvantitativne analize.

Vrste elektroničkih atlasa po teritorijalnom obuhvatu:

atlasi svijeta

atlasi kontinenata

atlasi država

atlasi oblasti

14

Vrste elektroničkih atlasa po sadržaju:

opće geografski

tematski

Vrste elektroničkih atlasa po namjeni:

znanstveno-priručni

turistički

školski

2.3.3. Školski atlas

Školski atlas je atlas namijenjen školama različitog stupnja (osnovne, srednje, više i visoke).

Školski atlasi su obično kompleksni, jer sadrže fizičko-geografske, političke i ekonomske

karte. Sadržaj karata školskog atlasa prilagođava se sadržaju školskog udžbenika.

15

3. OSVRT NA DOSADAŠNJE RADOVE

Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Internetske interaktivne karte imaju veliki

potencijal u odnosu na analogne papirne karte. Na internetu se mogu naći razne vrste takvih

karata, a bolje su one koje korisniku pružaju više kvalitetnih informacija, uz njihovo brzo

pretraživanje.

Prve web karte su bile slike skeniranih analognih karata koje su se mogle samo povećavati.

Primarni cilj web karata bio je orijentiran prema tehničkim rješenjima i podacima karte kao

krajnjem produktu, dok je sekundarni, odnosno današnji cilj karte zadovoljavanje potreba

korisnika, tj.web karte su orijentirane korisnicima i pružanju usluga.

U ovom poglavlju prikazan je pregled dosadašnjih radova, tj.postojećeg stanja. Bit će izraženo

vlastito mišljenje o dosadašnjim radovima koji sadržajem i temom odgovaraju karti izrađenoj

u ovom diplomskom radu. Istaknut je jedan atlas napravljen u sklopu diplomskog rada, a s

druge strane interaktivna karta hrvatskog kartografskog portala. Cilj ovoga osvrta je pokazati

da u današnje vrijeme digitalne karte nisu novost i da su razvojem interneta kao globalnog

medija otvorene i iskorištene brojne mogućnosti. Da bi se stvorile ideje kako napraviti dobar,

nov proizvod treba prvo pogledati s čim društvo već raspolaže.

3.1. Interaktivni atlas Republike Hrvatske

Na internetskoj stranci Hrvatskog kartografskog društva (staroj):

http://www.kartografija.hr/old_hkd/obrazovanje/diplomski/index.html , nalazi se Interaktivni

atlas Republike Hrvatske koji je napravljen u skopu diplomskog rada kolegice Irene Holubek

na katedri za Kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu 2007. godine.

Interaktivni atlas Republike Hrvatske sadrži kartografski prikaz područja Hrvatske.

16

Slika 1:Interaktivni atlas Republike Hrvatske

Osim prikaza cijele Hrvatske, nudi mogućnost pregledavanja Hrvatske po željenoj županiji.

Tako odabirom Splitsko-dalmatinske županije dobivamo prikaz koji se može vidjeti na slici 2.

Slika 2 : Splitsko-dalmatinska županija na Interaktivnom atlasu Republike Hrvatske

Ovaj interaktivni atlas pruža kartu Hrvatske s prikazom objekata kao što su prometnice,

rijeke, granice, naselja i vode. Visinski odnosi na terenu su prikazani pomoću kota-visina

upisanih uz točke situacije.

17

Korisničko sučelje vrlo je jednostavno i omogućuje pregledavanje područja Hrvatske prema

odabiru županije i s pomoću operacija povećavanja, umanjenja i pomicanja područja

prikazivanja. Prikazano područje se može povećavati sve do mjerila 1:200 000. Kada korisnik

pomiče ili povećava/umanjuje područje prikaza, mjesto gdje je kliknuo mišem postaje novo

središte karte. Uz navigaciju s desne strane je smješten tumač znakova, mjerilo i pregledna

karta.

Detaljnijim pregledom karte uočeni su neki nedostaci. Unatoč svim nabrojanim objektima

karta bi mogla biti bogatija sadržajem, posebno što se tiče samog reljefa. Prikaz reljefa

kotama uvelike osiromašuje geografsko shvaćanje prostora.

Osim toga pregledavajući područje Dubrovačko-neretvanske županije uočeno je da otoci

Korčula i Lastovo nisu zatvoreni poligoni, pa iz tog razloga i nisu prikazani kao kopno.

Slika 3 : Dio Dubrovačko-neretvanske županije na Interaktivnom atlasu RH

Ovakav atlas jednostavan je alat za proučavanje područja Hrvatske. Iz svega navedenog može

se zaključiti da se radi o atlasu informativnog karaktera koji je namjenjen velikom broju

korisnika.

Kao i svaki rad, tako i ovaj Interaktivni atlas Hrvatske, ima mogućnost daljnjih poboljšanja i

nadogradnje.

18

3.2. Interaktivna karta Hrvatske

Na internetskoj stranici http://www.karte.hr/ nalazi se interaktivna karta Hrvatske.

Karte.hr je vodeći hrvatski kartografski portal koji uz karte nudi niz dodatnih servisa i usluga.

Izvor karti osiguran je suradnjom s kompanjom NAVTEQ, vodećim svjetskim proizvođačem

digitalnih karti, čime je zajamčena kvaliteta i ažurnost podataka.

Slika 4 : Interaktivna karta Hrvatske

Ova interaktivna karta Hrvatske pruža kartu Hrvatske s detaljno obrađenim svim većim

mjestima, ulicama (uključujući i kućne brojeve). Okosnica portala je vlastita i nagrađivana

tehnologija za vizualizaciju kartorafskih podataka – flashNavigator koja omogućuje brz i

atraktivan pregled karti što pridonosi boljem korisničkom doživljaju.

Sama karta nije prilagođena prikazu općegeografskih objekata kao što su vegetacija i reljef,

dok je naglasak stavljen na prikaz naselja i prometnica. Kao što se može primjetiti od

toponima imaju samo oikonimi, tj. imena naselja.

Osim samostalne navigacije po karti, portal nudi mogućnost odabira grada koji željite detaljno

pregledati. Tako odabirom grada Splita dobivamo prikaz koji se može vidjeti na slici 5.

19

Slika 5 : Split na Interaktivnoj karti Hrvatske

Mogućnosti koje ima ovaj portal su brojne, od pretraživanja hotela po raznim gradovima do

izrade vlastitih karata i njihovog dijeljenja s drugima.

Unatoč brojnim prednostima i mogućnostima koje ima ovakva karta, upravo pregledom

ovakvih i sličnih karata uočljivo je kako nijedna od postojećih usluga, odnosno karata

Hrvatske na internetu nije koncipirana na način da pomaže geografskom shvaćanju i

istraživanju prostora.

20

4. HRVATSKA

4.1. Opći podaci RH

Republika Hrvatska je europska država koja se nalazi između Srednje i Jugoistočne Europe.

Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i

istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Hrvatska

je smještena između 42°23' (otok Galijula u Palagruškoj otočnoj skupini) i 46°33' s.g.š.

(Žabnik u Međimurju) te 13°30' (rt Lako u Istri), te 19°27' i.g.d. (Rađevac, dio Iloka). Po

svojim geografskim obilježjima, ona je srednjoeuropsko – mediteranska zemlja, smještena na

dodiru između dinarskog, predalpskog, panonskog i jadranskog prostora.

Veličinom teritorija i brojem stanovnika (56 542 km², 4 381 352 st. 2001.) Hrvatska pripada u

red manjih europskih država. Zbog vrlo neravnomjerne naseljenosti u čitavoj Europi (veliki

dijelovi su vrlo rijetko naseljeni pa i nenaseljeni), Hrvatska je natprosječno naseljena europska

država u kojoj živi 77,5 stanovnika po kilometru kvadratnom. (Borovac 2002)

Cijelo područje Republike Hrvatske podijeljeno je na dvadeset županija i Grad Zagreb, koji

ima položaj županije.

Hrvatske županije:

1. Zagrebačka

2. Krapinsko-zagorska

3. Sisačko-moslavačka

4. Karlovačka

5. Varaždinska

6. Koprivničko-križevačka

7. Bjelovarsko-bilogorska

8. Primorsko-goranska

9. Ličko-senjska

10. Virovitičko-podravska

11. Požeško-slavonska

12. Brodsko-posavska

13. Zadarska

14. Osječko-baranjska

22

4.2. Općegeografski objekti Hrvatske

4.2.1. Granice

U općem značenju granica je linija koja dijeli dva prirodna, gospodarska, politička ili druga

prostora. U imovinskopravnom smislu granica znači pravno i stvarno prisutnu liniju ili liniju

koja se može uspostaviti, a dijeli prava vlasništva. Za granicu kao liniju logično se u

kartografskom prikazu primjenjuje grafički element linija. (Lovrić 1988)

Unatoč maloj površini, Hrvatska ima vrlo dugačke granice državnog teritorija. Ukupna dužina

kopnene granice iznosi 2028 km. Najveći dio otpada na granicu s BiH (932 km ili 46%),

zatim Slovenijom (501 km), Mađarskom (329 km), Srbijom (241 km) te Crnom Gorom (25

km). Granice su djelomično određene na osnovi prirodno – geografskih elemenata (rijeke i

gorski hrptovi), ali općenito su potvrđene međudržavnim ugovorima. Granične rijeke su Mura

(prema Sloveniji i Mađarskoj), Drava (prema Mađarskoj), Sutla, Bregana, Kupa, Čabranka i

Dragonja (prema Sloveniji), Sava, Una, Korana, Glina (prema Bih), Dunav (prema Srbiji), a

granične planine su Kamešnica, Plješivica i Dinara prema BiH te Maceljsko gorje i

Žumberačka gora prema Sloveniji.

Pučinom Jadranskog mora prolazi morska granica Hrvatske, duga 930 km. (Borovac 2002)

4.2.2. Vode

Pod pojmom vode podrazumijevamo površine na Zemlji, koje su trajno ili povremeno

pokrivene vodom. Vode na kopnu dijele se na izdvojene vodene površine ili jezera, koje se

zajedno sa umjetnim jezerima, ribnjacima i barama zovu stajačice, za razliku od tekućica u

koje spadaju izvori, potoci, kanali i rijeke.

U hidrogeološkom smislu Hrvatska se dijeli na kontinentalnu i primorsku; u kontinentalnoj

prevladava površinsko otjecanje voda, a u primorskoj površinsko i podzemno otjecanje.

Gotovo dvije trećine voda (62%) otječe prema udaljenom Crnom moru, a ostatak (38%)

prema mnogo bližem Jadranskom. Posljedica je to specifičnog, rubnog položaja jadransko -

crnomorske razvodnice koja se nalazi u Gorskoj Hrvatskoj, kao i geoloških značajki terena.

Slijevu Crnog mora pripadaju naše najveće i najdulje rijeke: Sava (562 km u Hrvatskoj),

Drava (305 km u Hr.), Kupa (296 km u Hr.), Dunav (188 km u Hr.) i dr. One većinom teku

rubom hrvatskog teritorija, posebno u istočnoj Hrvatskoj. Manjeg su pada i mirnijeg toka.

23

Najveća koncentracija tekućica je u središnjoj Hrvatskoj. Okosnicu čini rijeka Sava, čiji su

najvažniji pritoci: Kupa, Sutla, Lonja, Krapina i Orljava.

Primorske rijeke su kraće, imaju manja porječja, veće padove i pogodnije su za

hidroenergetsko iskorištavanje (Cetina, Krka, Zrmanja, Neretva i dr.). Po značenju i svojim

specifičnostima posebno se ističe Cetina, koja teče središnjim dijelom krškog područja i

najdulja je rijeka primorske Hrvatske (101 km).

Najveća hrvatska jezera nalaze se u primorskom području. Površinom je najveće Vransko

jezero kod Biograda (30,7 km2), a obujmom Vransko jezero na otoku Cresu. Oba su jezera

kriptodepresije jer im je dno ispod, a površina iznad razine mora. Najveća umjetna jezera su

Peručko (13 km2) na rijeci Cetini i Varaždinsko na rijeci Dravi (10,1 km

2).

Od ostalih naših manjih jezera treba spomenuti Plitvička jezera u Lici, naša najpoznatija i

turistička najatraktivnija jezera, proglašena 1949. godine nacionalnim parkom, zatim Veliko i

Malo jezero na zapadnom Mljetu (nacionalni park od 1960.), jezera kod Imotskog (Crveno,

Modro, Galipovac i dr.) i Baćinska jezera kod Ploča.

Jadransko more sa površinom 135 418 km2 je malo i relativno plitko (1233 m) rubno more

Sredozemnog mora, ali zbog svojih hidrogeografskih obilježja i svoga položaja (duboko se

uvlači u europsko kopno) ima vrlo veliko značenje ne samo za Hrvatsku nego i za neke

kontinentalne srednjoeuropske zemlje. Od ukupne površine Jadranskog mora, na hrvatsko

obalno more, koje je zajedno s kopnenim teritorijem sastavni dio hrvatskog državnog

teritorija, otpada 31 607 km2. (Borovac 2002)

4.2.3. Vegetacija

Vegetacija ili raslinstvo jest biljni pokrov ili plašt Zemlje, koji bitno određuje izgled i posebno

vrijednost prirodne osnove nekoga kraja. (Lovrić 1988)

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji pokriva

37% ukupnog teritorija. Najviši postotak šuma na jedinici površine ima gorska Hrvatska.

Povezano s klimatskim obilježjima razvile su se i klimatogene biljne zajednice u Hrvatskoj. U

primorskom pojasu rastu kserofitne vrste tvrdog kožnatog lišća, prilagođene suhim vrućim

ljetima i blagim kišovitim zimama. To su šume crnike (česmine), danas rijetko očuvane, te

zimzelene šikare (makija i garig). Na zonu crnike nadovezuju se listopadne šume hrasta

24

medunca i bjelograba, koje se prostiru u unutrašnjost do dinarskih planina. U unutrašnjosti

Brača, Hvara i Pelješca raste crni bor. Najveći dio kontinentalne Hrvatske zona je hrasta

kitnjaka i običnog graba. U istočnoj Hrvatskoj one se miješaju sa šumama hrasta sladuna i

cera, koje dominiraju u krajnjem istočnom dijelu. U najnižim, poplavnim dijelovima nekad su

bile raširene poznate šume hrasta lužnjaka. Njihov je areal melioracijama danas znatno

smanjen. U višim dijelovima Hrvatske prevladavaju bukva i jela, a u najvišim munjika i

klekovina.

O petrografskoj podlozi i klimi ovisi tlo. Najkvalitetnije i najplodnije naše tlo je crnica. Ona je

tipična za lesne ravnjake istočne Hrvatske. Prema zapadu prevladavaju smeđa tla, a u gorskoj

Hrvatskoj gdje ima najviše padalina tipična su isprana, siromašna i kisela tla – podzoli. U

sredozemnom pojasu na vapnencima raširene su crvenice i smeđa tla.

4.2.4. Reljef

Pod reljefom se podrazumijeva skup oblika Zemljine površine, ravnina i neravnina, uzvišenja

i udubljenja. (Peterca, Radošević, Milisavljević, Racetin 1974) Čvrsta površina Zemlje

odlikuje se velikim bogatstvom najrazličitijih oblika, koje nazivamo geomorfološki oblici ili

oblici reljefa Zemlje. Prikazivanje oblika reljefa Zemlje složen je kartografski zadatak jer se

radi o kontinuiranom trodimenzionalnom objektu. (Lovrić 1988)

Hrvatska je uglavnom nizinska zemlja. Više od polovice površine (53,4%) otpada na visine do

200 m. U tu su kategoriju, osim pravih nizina, uključena i niža pobrđa, predgorske stepenice

te lesne i krške zaravni. Oko četvrtine teritorija (25,6%) ima obilježja brežuljkastih krajeva i

pobrđa (201 – 500 m), oko petine (20,8%) su gore (501 – 1000, 17,1%) i sredogorja (1001 –

1500, 3,7%), a samo 0,2% su visokoplaninska područja (iznad 1500 m).

Istočna i sjeverozapadna Hrvatska uglavnom su nizinske, s razdvojenim „otočnim“ planinama

(Medvednica, Samoborsko gorje, Moslovačko gorje, slavonske planine...) U gorskoj

Hrvatskoj, kao što ime kaže, prevladavaju reljefno viši prostori, a najviše planine nalaze se na

prijelazu iz kontinentskih krajeva u primorske krajeve (Risnjak, Velika Kapela, Plješivica) ili

se pružaju neposredno uz more (Učka, Velebit). U Dalmaciji najviše su planine Biokovo uz

more i Dinara koja se nalazi u unutrašnjosti. (URL 1)

U geomorfološkom smislu Hrvatska pripada euroazijskom reljefnom sustavu mlađeg

ulančanog gorja, odnosno dio je njegove zapadne, sredozemne oblasti. U panonsko –

25

peripanonskom dijelu prevladava fluviodenudacijski i fluvioakumulacijski reljef, a u gorsko –

planinskom i primorskom dijelu krški i fluviokrški reljef. (Borovac 2002)

4.2.5. Prometnice

Pod pojmom prometnice podrazumijevaju se objekti i uređaji koji služe prometu, tj. promjeni

mjesta osoba, dobara, vijesti i energije. Promet se može odvijati vodom, kopnom i zrakom pa

dosljedno tome razlikujemo općenito vodene, kopnene i zračne prometnice. (Lovrić 1988)

U prometno – geografskom smislu, Hrvatska je križišna i tranzitna zemlja. Njome prolaze

neki važni transverzalni i longitudinalni prometni koridori međunarodnog značaja. Najvažniji

su Beč – Zagreb – Split, zatim Budimpešta – Zagreb – Rijeka, posavski koridor, bosansko –

neretvanski, jadranski i neki drugi, manje važni. Tim koridorima prolaze važne transeuropske

prometnice koje imaju veliko značenje i za povezivanje naših krajeva. U tom se pogledu

posebno svojim značenjem izdvaja središnja Hrvatska, koja ima najpovoljniji položaj s

obzirom na oblik nacionalnog teritorija i na smjerove glavnih prometnica.

Hrvatska je tranzitna zemlja, za neke kontinentalne europske zemlje (poput Mađarske,

Austrije, Češke prometnim koridorima koji vode od tih zemalja prema Jadranskom moru.

Bosna i Hercegovina je pritom neobično važna i za povezivanje pojedinih dijelova Hrvatske,

npr. istočne Hrvatske i južnog hrvatskog primorja, jer zbog oblika državnog teritorija

Hrvatske najkraće veze između tih dijelova prolaze upravo kroz nju (bosansko – neretvanski

koridor). Stoga se može reći da Hrvatska i BiH u prometno – geografskom smislu čine jednu

cjelinu., Slovačke, pa i Srbije), koje nemaju vlastiti izlaz na more, pa najbliži izlaz ostvaruju

preko Hrvatske. Posebno su u tom smislu važne naše luke, kao završne, odnosno početne

točke na

Brodskim je vezama povezana s Italijom, a Dunavom, koji kroz Hrvatsku protječe rubno,

sudjeluje u europskom unutrašnjem plovnom putu. (Borovac 2002)

4.2.6. Naselja

Naseljena mjesta imaju vrlo veliki poljoprivredni, kulturni i politički značaj. Ona su osnovni

pokazatelj razmještaja stanovništva, u njima su razna industrijska i poljoprivredna poduzeća,

tu su koncentrirani proizvodi ljudskog rada, ona su raskrižja komunikacija i centri prometa. U

naseljima su razne kulturne ustanove. Mnoga od njih su politički i administrativni, kulturni i

26

ekonomski centri. (Peterca, Radošević, Milisavljević, Racetin 1974) Osnovni oblici naselja

jesu sela i gradovi.

Zbog snažnih unutrašnjih preseljavanja javila se izrazita polarizacija između seoskih i

gradskih naselja te brdsko – planinskih i nizinsko – ravničarskih područja. Glavnina

naseljenosti 85% vezana je uz niže krajeve, do 200 m nadmorske visine. Najnaseljeniji je

središnji dio Hrvatske (109 st/km2), a najslabije naseljena gorska Hrvatska (12 st/km

2). Ostale

makroregije (istočna Hrvatska, sjeverno i južno hrvatsko primorje) na razini su ili nešto ispod

prosjeka napučenosti Hrvatske. Naseljenošću se ističu šira područja Zagreba (oko 550 st/km2)

i nekih drugih većih gradova (Rijeka, Split, Osijek, Varaždin – više od 250 st/km2) te

Međimurje i Hrvatsko zagorje. Vrlo su rijetko naseljeni Lika, Gorski kotar, Kordun,

unutrašnja Istra i većina otoka, a tek nešto gušće Ogulinsko – plaščanska udolina, Banovina,

Moslavina, zapadna i sjeverozapadna Slavonija, Baranja i dijelovi Dalmatinske zagore.

(Borovac 2002)

27

5. WEB TEHNOLOGIJE

U posljednjih nekoliko godina svjedočimo brzom razvoju raznih web tehnologija koje služe

za posluživanje prostornih podataka putem weba. Bitna karakteristika ovih novijih tehnologija

je to što su otvorenog koda (engl. Open source).

5.1. Otvoreni kod (Open source)

Open source software ili Free Software je u novije doba razmjerno popularna vrsta računalnih

programa čiji se način izrade i cijena izdvajaju od konvencionalnog softvera. Tzv. open

source licence stvaraju veliku slobodu distribucije tako licenciranih programa, i unatoč tome

što rijetko omogućuju velik profit programerima, one omogućuju slobodnu doradu i široku

uporabu. (URL 3)

Open source programi su besplatni i slobodni. Njihova sloboda se očituje u tome da im

upotreba za bilo koju svrhu zajamčena licencom, a iako autor zadržava pravo prodavanja i

relicenciranja svojeg rada, sve ono što je jednom licencirano kao slobodno, zauvijek i ostaje

takvo. Svatko je slobodan pod jasno definiranim uvjetima mijenjati takav softver.

Jedna od osnovnih značajki open source softvera, dostupnost izvornog koda i mogućnost

mijenjanja, ima zanimljivu posljedicu u tome da svaki takav koristan i korišten program može

privući dodatne programere slobodnog softvera koji će ga koristiti i dodatno poboljšavati.

Prednosti ovakvih projekata su otvorenost prema svim sudionicima i otvoreni poziv drugima

na aktivno sudjelovanje.

Cijeli pokret otvorenog koda se temelji na četiri osnovne točke:

Sloboda pokretanja programa za sve namjene

Sloboda uvida u rad programa i prilagodbe potrebama – za ovo je potrebno imati

pristup izvornom kodu programa

Sloboda širenja kopija programa

Sloboda poboljšanja programa i dijeljenje te poboljšane inačice drugima

Među open source programima se najviše izdvajaju Linux i drugi slobodni operativni sustavi,

te pojedine open source aplikacije koje su i na drugim operativnim sustavima dobile značajan

broj korisnika.

28

5.2. PostgreSQL i PostGIS

PostgreSQL je sustav za upravljanje objektno relacijskim bazama podataka, razvijen na

Kalifornijskom Sveučilištu Berkeley. S vremenom se razvio u najnapredniji sustav za

upravljanje bazama podataka temeljen na slobodnom kodu, koji se sa svojom stabilnošću

mjeri sa vodećim komercijalnim sustavima za upravljanje bazama podataka.

PostGIS je dodatak PostgreSQL-u koji proširuje mogućnosti PostgreSQL-a i omogućuje

podršku za kompleksne prostorne podatke, odnosno PostgreSQL+PostGIS zajedno tvore

objektno-relacijski sustav za upravljanje bazama podataka (ORDBMS). PostgreSQL zajedno

s dodatkom PostGIS omogućuje spremanje, uređivanje i analizu prostornih i atributnih

podataka.

PostGIS prostorno proširenje je službeno usuglašeno sa OGC specifikacijom za jednsotavne

geometrijske objekte. PostGIS je u skladu sa „Simple Features for SQL“ specifikacijom

predloženom od „Open Geospatial Consortiuma“. U pozadini PostGIS je napisan u C

programskom jeziku te za potpunu funkcionalnost potrebno je na sustavu imati instalirane

GEOS i PROJ.4 programske pakete. (Miler, Odobašić 2010)

5.3. HTML

HTML (engl. Hypertext Markup Language) predstavlja jezik za označavanje kojim se

određuje struktura, sadržaj i funkcija nekog HTML dokumenta (internetske stranice). Pomoću

HTML-a određuje se nekoliko važnih elemenata svakog HTML dokumenta: naslov, odlomak,

grafika, hipertekstovne veze (engl. Link) i sl.

Dakle, HTML je jezik za označavanje pomoću kojega se može odrediti logička i fizička

struktura elemenata unutar HTML dokumenta. Osim strukture elemenata u dokumentu,

HTML omogućuje da se ti elementi u manjoj ili većoj mjeri i stilski/grafički urede. Na taj

način se internetskom pregledniku daje do znanja kako će HTML dokument izgledati

prilikom prikaza.

HTML elementi se dijele u dvije zasebne kategorije – elementi vrste blok, koji utječu na

strukturu stanice te elementi reda, kojima se stilski uređuje sadržaj. U elemente vrste blok

ubrajaju se elementi za definiranje naslova, listi, tablica, okvira i drugih sličnih elemenata, a

zajedničko im je svojstvo da prilikom svake upotrebe automatski stvaraju kraj odlomka u

29

tekstu koji ih okružuje i sadržaj koji dolazi nakon njega prelazi u novi redak. Zato se ovi

elementi i promatraju kao elementi koji oblikuju strukturu stranice.

Stilskim HTML elementima se definiraju tipografija teksta, u što se ubrajaju podebljana ili

ukošena slova i neki drugi elementi koji ne utječu na opći raspored elemenata na stranici.

(Srce 2006)

5.4. PHP

PHP je skriptni programski jezik otvorenog koda za dinamičko generiranje HTML koda.

Drugim riječima, PHP je skriptni programski jezik pomoću kojeg se može kreirati HTML

stranica na serveru prije nego što je ona poslana klijentu popunjenu dinamičkim sadržajem.

Ovim načinom generiranja sadržaja klijent ne može vidjeti kod (skriptu) koji je generirao

sadržaj koji gleda, već ima pristup čistom HTML kodu. (URL 4)

Open source znači da svatko tko želi može skinuti izvorne PHP kodove pisane u C-u i,

ukoliko ih razumije, može ih mijenjati po svojoj volji te dodavati nove funkcije PHP-u.

Štoviše, svi su pozvani da sudjeluju u razvoju novih verzija PHP-a. Izvorni kodovi i

instalacijske datoteke mogu se skinuti sa službene PHP stranice.

Ono što PHP stavlja još više ispred ostalih web skriptnih tehnologija je njegova podrška za

korištenje široke palete baza podataka. Podržava sve popularnije baze podataka kao MySQL,

PostgreSQL, dBase, Oracle, ODBC…

Isto tako njegova neovisnost o operacijskom sustavu i pristupačne cijene (besplatan je) ga čini

među prvim izborom velikih i malih kompanija za izradu vlastitih mrežnih sustava. (URL 4)

5.5. JavaScript

JavaScript je lagan, interpretiran programski jezik namijenjen ponajprije razvoju interaktivnih

HTML stanica. Jezgra JavaScripta uključena je u većinu današnjih preglednika (Internet

Explorer, Mozilla, Firefox, Opera ). Omogućuje izvršavanje radnji u inače statičnim HTML

dokumentima, npr. interakciju s korisnikom, promjenu svojstava preglednikova prozora i

dinamičko stvaranje HTML sadržaja.

JavaScript, za razliku od HTML-a, je osjetljiv na velika i mala slova pa je potreban oprez.

(Srce 2005)

30

5.5.1. Skriptni jezici

Program koji obrađuje i izvršava skripte zove se interpreter. Interpreter čita kod i prevodi ga u

stojni jezik svaki put kad se pokrene skripta. Svaki jezik koji se interpretira, tj. koji izvršava

interpreter, naziva se skriptni jezik. Interpreter za JavaScript ugrađen je u većinu današnjih

preglednika. Skriptni jezici se koriste jer je razvoj programa znatno jednostavniji. Za razliku

od programa pisanih u „pravim“ programskim jezicima nije potrebno prevoditi skripte u stojni

jezik :

Koraci kod programskih jezika

1. Napisati ili popraviti programski jezik

2. Prevesti program u strojni jezik

3. Pokrenuti prevedeni program

4. Za popravke ponoviti od koraka 1

Koraci kod skriptih jezika

1. Napisati ili popraviti skriptu

2. Pokrenuti interpreter

3. Za popravke ponoviti od koraka 1

HTML je jezik za opis dokumenata i nema dinamičkih elemenata. Davno se ukazala potreba

za uvođenjem dinamičnog načina stvaranja HTML-a i stvaranja dinamičkog (interaktivnog)

sadržaja u HTML-u. (Srce 2005)

Danas postoji nekoliko tehnologija za svaku od gore navedenih načina „pokretanja“ HTML-a.

1. U prvoj skupini su jezici za dinamičko stvaranje HTML-a, tj. same stranice zapisane

su pomoću nekog (obično skriptnog) jezika, koji interpretira poslužitelj i šalje

korisniku „običan“ HTML kod. Tipični su predstavnici ove skupine : ASP (Active

Server Pages), PHP ( PHP:Hypertext Preprocessor) i JSP (Java Server Pages).

2. U drugoj su skupini Java, Flash i Shockvawe za čiji je prikaz potreban vanjski

program (plug-in) koji zna interpretirati ili izvoditi navedene programe. Kada je

sadržaj prikazan u pregledniku, on je dinamičan i neovisan o „okolnom“ HTML-u.

3. U trećoj skupini su tzv. klijentski, jer se njihov kod interpretira na klijentskoj strani, tj.

u pregledniku (klijentu). Predstavnici su JavaScript te VBScript.

31

Na primjer za PHP bi to bilo :

SERVER INTERNET PREGLEDNIK

PHP HTML i JavaScript HTML i JavaScript

5.6. Apache

Apache je robusni HTTP poslužitelj čija je namjera posluživanje HTML-a i ostalih tipova

datoteka preko interneta. Otvorenog je koda (Open source) i najpopularniji je web poslužitelj

na internetu. Moduli mu omogućuju integraciju različitih programskih jezika kao što su PHP,

Python, Perl i Ruby.

Apache web poslužitelj je bitna karika preko koje korisnik (klijent) zahtijeva određene resurse

(npr. web stranicu ili sliku) od udaljenog računala (poslužitelja). Apache tada prema zahtjevu

klijenta isporučuje zahtijevani resurs ili vraća grešku ukoliko se ona dogodila.

Konkretno za programski jezik PHP, Apache zajedno s modulom za PHP ima zadaću na

temelju datoteka korisničkog sučelja pisanih u jeziku PHP pripremiti web stranicu i poslati je

korisniku. Također je njegova zadaća preuzimati podatke koje kroz protokol CGI-ja

korisnički preglednik šalje poslužitelju. Ta interakcija omogućuje da korisnik sam postavlja

uvjete za prikaz karte.

5.7. MapServer

MapServer je popularni program otvorenog koda (Open source) namijenjen prikazivanju

dinamičkih prostornih karata na internetu.

Razvijen je na Sveučilištu u Minnesoti (UMN) u suradnji sa NASA-om i Ministarstvom za

prirodne resurse države Minnesota. Izvorno je napisan u programskom jeziku C. Danas je

projekt OSGeo (Open Source Geo), a održava ga te nadopunjuje sve veći broj programera

diljem svijeta. Besplatan je program sa izvornim kodom dostupnim svim korisnicima, što

omogućuje programerima da ga poboljšavaju, odnosno nadograđuju.

32

Trenutno postoji unutar brojnih programskih jezika kao što su PHP, Python, Perl, Ruby, Java

itd. MapServer omogućuje rad na brojinim operativnim sustavima kao Linux, Windows, Mac

OS X, Solaris i drugi. Podržava prikaz i analizu brojnih rasterskih i vektorskih formata.

Jednostavnu MapServer aplikaciju sačinjavaju :

map datoteka

geografski podaci

HTML stranice

MapServer CGI

HTTP poslužitelj

Map datoteka je datoteka sa strukturiranom tekstualnom konfiguracijom za MapServer

aplikaciju sa .map ekstenzijom. Definira područje karte, te predočuje programu gdje se nalaze

podaci i gdje su izlazne slike. Isto tako, definira slojeve karte, simbole i projekciju.

MapServer koristi brojne vektorske i rasterske formate geografskih podataka. Osnovni

vektorski format je ESRI shapefile. Od rasterskih formata prostornih podataka podržani su

TIFF, GeoTIFF, PNG, GIF kao i JPEG format.

HTML stranice predstavljaju sučelje između klijenta i MapServera. MapServer se poziva

kako bi postavio interaktivnu kartu na html stranicu.

MapServer CGI je izvršna datoteka koja dobiva zahtjeve od klijenata te prosljeđuje tražene

slike, podatke itd. Smještena je na HTTP poslužitelju.

HTTP poslužitelj, kada dobije zahtjev poslužuje HTML stranice. (URL 2)

5.7.1. Princip rada MapServera

MapServer čeka neaktivan na internetskom poslužitelju. Kada klijent pošalje zahtjev

MapServeru, on koristi informacije poslane u zahtjevu i Mapfileu te stvara traženi prikaz

karte (slika 7).

33

Slika 7: Arhitektura MapServer aplikacija (URL 2)

Za rad s MapServerom potrebno je imati http-poslužitelj, izvršni program MapServera i

njegove biblioteke funkcija. Pri tome nije potrebno imati račualo spojeno na internet jer http-

poslužitelj može posluživati i lokalnu domenu.

MapServer može iscrtavati objekte na temelju podataka pohranjenih u bazi podataka te iz

samih *.shp ili sličnih datoteka. Ukoliko je riječ o prvom slučaju, podaci moraju biti

pohranjeni u prostornu bazu podataka, kao npr. PostgreSQL bazu sa dodatkom zvanim

PostGIS, ako je potrebno izvoditi operacije nad geometrijskim podacima ili MySQL bazu

podataka. Daljnja interakciju korisnika sa kartom, poput mijenjanja mjerila, uključivanja ili

isključivanja slojeva, prikaza legende, obavlja se uz pomoć MapScripta. Sučelje aplikacije

moguće je izraditi pomoću HTML-a, radi jednostavnosti korištenja aplikacije, funkcionalnosti

te atraktivnosti sučelja. (URL 2)

34

6. IZRADA ŠKOLSKE KARTE HRVATKSE

Proučavanje zadataka za izradu karte je početni korak u pripremnim radovima. Svrha tog

proučavanja je da se podaci usklade namjeni karte kao i zahtjevima koji se postavljaju na

kartu. Kroz ovo poglavlje bit će prikazan praktični dio ovog diplomskog rada.

Sam proces izrade sastoji se od niza kartografskih radova, međusobno lančano povezanih,

različitih po problematici koju rješavaju, po tehnici izvođenja i mjestu u procesu. Mada je

proces izrade svake karte specifičan, među njima ipak ima dosta sličnosti i podudarnosti.

Proces izrade ove školske karte Hrvatske može se podijeliti u tri koraka : prikupljanje

podataka, uređivanje istih i konačno postavljanje uređenih podataka na web i uređivanje

samog prikaza na webu.

6.1. Prikupljanje i uvoz podataka

Uvjet za izradu karte je posjedovanje takvih kartografskih izvora koji omogućuju dobivanje

potrebnih kartografskih podataka o području prikazivanja. Procjenjuje se da danas 80% svih

digitalnih podataka koji se generiraju u svijetu ima neki oblik prostornih odnosa (npr.

geografske koordinate, adresu, poštanski broj i sl.). Kartografski podaci se prikupljaju na

različite načine. Konkretno za izradu karte Hrvatske korišteni su razni slobodni podaci

dostupni na internetu. Naglasak je stavljen na bazu podataka OpenStreetMap-a koja čuva

pohranjene brojne kartografske podatke. Sam projekt OpenStreetMap je nastao iz razloga što

većina karata za koje se misli da su slobodne za korištenje, zapravo imaju pravna ili tehnička

ograničenja za njihovu uporabu, što sprječava ljude da ih koriste u kreativne, produktivne te

neočekivane načine. Iz tog razloga upravo ovi podaci su pokazani kao najbolji izbor. Osim tih

podatka korišeni su podaci nađeni na stranicama DIVA-GIS programa. DIVA-GIS je

besplatni program za kartiranje i analizu prostornih podataka.

Kao rasterski podaci korišten je SRTM 90 m Digital Elevation Data koji je upotrebljen za

prikaz reljefa na karti.

U praksi se susrećemo s velikim brojem različitih formata zapisa prostornih podataka, bilo da

je riječ o vektorskim ili rasterskim podacima. Za uvoz podatka u .shp ili .osm formatu

korišten je Quantum GIS, AutoCAD map i GRASS. Sva tri programa izvorno dolaze s

podrškom uvoza i izvoza različitih vrsta datoteka. Nije potrebno instalirati dodatne programe

kako bi se uvezli podaci.

35

6.2. Uređivanje podataka

Na karti općegeografske namjene obično su zastupljeni svi geografski elementi, jer se samo

na taj način postiže cjelovit prikaz geografske stvarnosti. Pri tome način i količina prikaza

elemenata ovise prije svega o mjerilu karte.

Prije izrade svake karte potrebno je urediti sve potrebne podatke počevši od vektorskih.

Prvobitni, izvorni skup geografskih podataka se analizira, sistematizira, procjenjuje,

razvrstava u kategorije i grafički pojednostavljeno oblikuje na karti.

Za školsku kartu Hrvatske pripremljeni su sljedeći podaci:

obalne crte kopna i otoka

granice županija

granice država na kopnu

granice država na moru

izohipse

hipsometrija

prometnice (autoceste, državne, županijske i željeznice)

rijeke

jezera

naselja (imena i broj stanovnika)

imena planina, rijeka, jezera

imena otoka

Za pripremu, topološko čišćenje vektorskih podataka karte kao i za filtriranje malih objekata

korišteni su Autodesk Map i GRASS.

36

Autodesk Map je autodeskov program za izradu karata i GIS, nadogradnja AutoCAD-a.

Autodesk Map objedinjuje mogućnosti AutoCAD-a s posebnim alatima za kreiranje,

održavanje, analiziranje i iscrtavanje karata.

GRASS (Geographic Resources Analysis Support System) je geoinformacijski sustav (GIS)

koji se koristi za upravljanje i analizu geoprostornih podataka, obradu slika, izradu karata i

kartografskih prikaza, prostorno modeliranje i vizualizaciju.

Osim ponekih vektorskih, u GRASS-u su uređeni i rasterski podaci.

6.2.1. Topološko čišćenje crteža

Prikupljeni podaci spremni su za upotrebu tek nakon što su provjereni i ako je nužno,

korigirani. Topološko čišćenje crteža provedeno je pomoću AutoCAD Map 3D-a.

Očistiti znači izbaciti sve suvišne podatke, a one koji ulaze u sustav prema standardu pravilno

strukturirati. Na primjer, presjeci mogu biti nedefinirani (linije se ne sastaju u jednoj točci), a

linije (veze) mogu biti nepotpune. U AutoCAD Map-u postoji alat specijalno razvijen za

takvo čišćenje podataka, a zove se „Drawing Cleanup“. Brisanju podataka može se pristupiti

na više načina : čišćenje na cijelom skupu podataka, čišćenje prethodno selektiranih podataka

ili podataka koji se nalaze u određenom sloju. Ovaj alat uvijek treba upotrijebiti prije raznih

analiza ili kreiranja topologije.

Slika 8: Alat za čišćenje crteža

37

Neke od korištenih naredbi prilikom čišćenja podataka za ovaj diplomski rad su :

brisanje dvostrukih objekata

brisanje kratkih objekata

učvoravanje objekata koji se presjecaju

produženje i učvoravanje objekata

izbacivanje suvišnih točaka, itd.

Treba poštivati redoslijed izvršavanja operacija čišćenja i biti oprezan prilikom zadavanja

tolerancije. (Lapaine, Vučetić, Tutić, 2001)

6.2.2. Kartografska generalizacija

Kartografska generalizacija je uopćavanje sadržaja karte prilagođeno mjerilu i (ili) svrsi karte.

Umanjivanjem mjerila karte smanjuje se i površina crteža koji predstavlja određeno područje,

a s njim i mogućnost jasnog i preglednog grafičkog izlaganja. Zato se problem kartografske

generalizacije javlja kad treba izraditi novu geografsku kartu na osnovu neke druge krupnijeg

mjerila-izvorne, konkretno na osnovu baze slobodnih podataka dostupnih na internetu.

Kartografskom generalizacijom stvara se novi, sažetiji prikaz geografskog stanja određenog

područja.

Čimbenici koji utječu na generalizaciju su mjerilo karte, minimalne veličine, značajke

krajolika i namjena karte.

Mjerilo karte ima presudan utjecaj na stupanj generalizacije, jer se smanjivanjem mjerila

smanjuje prostor za prikaz određenog dijela Zemljine površine, a time i mogućnost točnog i

detaljnog unošenja sadržaja.

Minimalne veličine su veličine ispod kojih se neki grafički element po obliku i veličini ne

može razmatrati.

Značajke krajolika imaju također određen utjecaj na stupanj generalizacije. Npr. u predjelima

bogatim vodom prikazat će se na karti manji postotak izvora nego u predjelima siromašnim

vodom, gdje hidrografski objekti imaju mnogo veću važnost.

Namjena karte može dovesti do bitnog ograničavanja u stupnju generalizacije ako je karta

namijenjena za neke kartometrijske radove. Ako je karta namijenjena za neke kartometrijske

radove, tada to dovodi do bitnog ograničavanja u stupnju generalizacije. U izradi tematskih

karata, namjena karte postaje odlučujući čimbenik stupnja generalizacije.

38

Procesi kartografske generalizacije su izbor, pojednostavljenje, sažimanje, pomicanje i

pretvorba metode prikaza.

Izbor je najvažniji proces generalizacije, jer se u njemu određuje da li će neki objekt biti

prikazan na karti ili ne. Izbor objekata možemo provoditi prema minimalnim veličinama, na

osnovi broja objekata i prema važnosti objekta.

Pojednostavljenje linijskih tokova zovemo izglađivanje ili glačanje linija, dok kod

površinskih objekata govorimo o pojednostavljenu njihovih obrisa.

Sažimanje je grafičko spajanje susjednih istovrsnih objekata, kad je razmak između njih manji

od minimalnih veličina. U postupku sažimanja treba nastojati da izvorni oblik, veličina i

razmaci između objekata budu očuvani usprkos smanjenju broja objekata.

Pomicanje kao proces nastupa kada se neki objekti zbog njegove važnosti prikazuju na karti

većim od običnog prikaza u mjerilu karte.U tom slučaju su svi objekti pomaknuti iz pravog

položaja.

Pretvorba metode prikaza dolazi u određenom trenutku kada smanjivamo mjerilo u prikazu

objekata na karti. (Frančula 2004)

Za svaki geografski podatak koji se unosi na kartu odlučuje se kojoj vrsti pripada i koje

karakteristike opće, a koje posebne prirode treba pokazati na karti. Od mnogih detalja izvlače

se oni koji će najbolje prikazati bitna geografska obilježja područja prikazivanja.

Odrediti pravilan kriterij kartografske generalizacije predstavlja cilj lančanog niza ispitivanja,

koji polazi od namjene karte. Poslije ispitivanja područja koje se prikazuje i fonda

kartografskih izvora koji se posjeduje, prelazi se na ispitivanje mjerila. Zatim se vrši izbor i

klasifikacija geografskih elemenata, pa slijedi ispitivanje praga čitljivosti karte i njemu

odgovarajućih rješenja kartografskih znakova i signatura. Na kraju se ispituje grafičko

opterećenje karte u vezi sa stupnjom generalizacije pojedinih geografskih elemenata i njihovih

kategorija. Rezultati ispitivanja uspoređuju se sa zahtjevima namjene sve dok ne dođe do

zadovoljavajućih rješenja svih navedenih faktora.

Na slici ispod dan je primjer generalizacije obalne linije. Podaci OpenStreetMap-a su detaljni

do te mjere da prikazuju svako malo pristanište za plovila, što za svrhu školske karte nije

potrebno. Zato je provedena generalizacija, konkretno u ovom slučaju procesom

pojednostavljenja.

39

Slika 9: Obalna crta-prije i poslije generalizacije

6.2.3. Uređivanje rasterskih podataka

Digitalni model reljefa – DMR(engl. Digital Elevation Model – DEM) predstavlja skup

točaka na površini Zemlje čije su prostorne koordinate pogodne za računalnu obradu.

Uređivanje rasterskih podataka napravljeno je u GRASS-u. Nakon što su podaci usklađeni

prema obalnoj crti kopna i otoka, izrađena je vlastita hispometrijska skala boja.

Hipsometrijska skala boja je skala boja sastavljena po određenim načelima, od više boja i

njihovih nijansa kojima se prikazuju visinski odnosi zemljišnih oblika. Zelene i žućkaste

nijanse odgovaraju kopnu pri niskim visinama, dok oker, smeđe i sive boje označavaju

kopnena područja pri većim visinama.

Slika 10 : Visinska hipsometrijska skala boja

40

Ovisno o mjerilu mijenja se detaljnost prikaza reljefa. Tako je za mjerilo do 1000000

prilagođena jedna razina detaljnosti reljefa, a za krupnije mjerilo od toga druga razina, s tim

da je rasterska slika podijeljena na 4 dijela koji zajedno čine prikazano područje karte.

6.3. Postavljanje podataka na web i uređivanje prikaza

Pri izradi karte, najvažnije je omogućiti što lakše snalaženje krajnjem korisniku, kojem je

karta i namijenjena. To se postiže korištenjem različitih tehnika kako bi se na karti ono što je

važno istaknulo i naglasilo. Posebna pažnja pridodaje se grafičkim varijablama i njihovim

varijacijama, boji i kartografskim vizualizacijama. Zadatak kartografa je takav da navedene

elemente uskladi na način da karta bude estetski privlačna, zanimljivo dizajnirana, ali uz to

jasna, čitljiva i pregledna.

Nakon što su podaci prikupljeni i uređeni uslijedilo je postavljanje podataka na web i

uređivanje prikaza objekata na webu. Za izradbu kartografskih prikaza izabran je MapServer

koji posjeduje široki raspon mogućnosti za prikaz objekata. MapServer čita različite formate

vektorskih i rasterskih podataka koji su pohranjeni u samim *.shp datotekama ili u bazi

podataka PostgreSQL s proširenjem PostGIS. Glavni zadatak MapServera je kreiranje karte iz

podataka. Na karti su prikazani svi pripremljeni općegeografski objekti u slojevima prema

vrsti objekta. Svakim klikom po karti stvara se nova karta i upotrebljava samo jednom, što

dovodi do toga da se na disku (tmp file) stvara jako puno rasterskih slika.

Slika 11 : Korisničko sučelje

41

Korisničko sučelje (slika 11) je jednostavno i omogućuje pregledavanje karte pomoću

operacija povećanja, umanjenja ili pomicanja područja prikaza. Kada korisnik pomiče ili

povećava/umanjuje područje prikaza, mjesto gdje je kliknuo mišem postaje novo središte

karte. Na karti korisnik može odabrati količinu informacija iz baze podataka koja će, u

određenom trenutku, biti prikazana na zaslonu monitora. Korisnik, dakle, ima punu kontrolu

odabira informacija, jer se one nalaze spremljene u slojevima. MapServer omogućuje i

generiranje grafičkog mjerila, referentne karte kao i tumača znakova. Višak informacija može

odvući pažnju, zato je važno pravilno uravnotežiti količinu informacija koja se prikazuje.

Pojedini slojevi se javljaju tek sa određenim mjerilom gdje je njihov prikaz poželjan ili se

prikazaju samo u nekim rasponima mjerila.

MapServer posjeduje brojne mogućnosti za bolji i pregledniji kartografski prikaz. Pomoću

atributa unutar slojeva moguće je obavljati izbor objekata na temelju vrijednosti nekog

atributa. Npr. u prvom dostupnom mjerilu karte prikazani su samo gradovi sa brojem

stanovnika većim od 50 000. Svakim sljedećim povećavanjem prikazuje se po određenom

kriteriju veći broj gradova.

6.3.1.Kartografski znakovi

Na temelju zapisa u map datoteci podaci se iscrtavaju na kartu zadanim kartografskim

znakovima. Za svaki objekt osmišljen je kartografski znak (linijska signatura – boja, stil,

debljina linije).

Slika 12 : Tumač znakova

42

Točkasti objekti najčešće se prikazuju signaturom. Ona može biti zadana vektorski ili

rasterskom sličicom. Za naselja je u ovom slučaju upotrebljena vektorska signatura.

Linijski objekti mogu se prikazivati na različite načine, u raznim širinama, bojama, a moguć

je i složeni prikaz linije kombinirajući sve te karakteristike.

Za državnu granicu u kartografskom prikazu primijenjen je grafički element linija, odnosno

linijska signatura. Prirodni i izgrađeni vodeni objekti prikazuju se na kartama svojim tlocrtima

ili svedeni na objektne linije ili objektne točke, s pridruženim signaturama. Za prometnice se

u kartografskom prikazu također primjenjuje grafički element linija, odnosno linijska

signatura. Osmišljeni su različiti kartografski znakovi za ceste. Na slici 13 možemo tako

vidjeti različite signature za vrste cesta: autoceste, državne ceste, županijske ceste i željeznice.

Slika 13 : Prikaz linijske signature prometnica

Kartografski znakovi i uvjeti prikaza nekog objekta na karti mogu se zadati kao funkcija

mjerila karte, što je od posebne važnosti.

6.3.2. Smještaj imena

Karta bez teksta ima vrlo ograničenu vrijednost za korisnika. Imena na karti otkrivaju gdje se

nešto nalazi, što je i glavna svrha karte. Izbor geografskih naziva kao i drugih slovnih i

brojnih oznaka predstavlja vid kartografske generalizacije koji ima svoju problematiku.

Uvijek postoji opasnost da se karta pretrpa nepotrebnim nazivima ili brojkama, a i druga da se

osiromaši. Naći pravu mjeru popunjavanja karte ovim tako važnim elementom je veoma

43

bitno. Geografski nazivi znatno doprinose općoj kvaliteti karte, ali prekobrojni nazivi štete

preglednosti, sijeku druge elemente karte i smetaju boljem uočavanju i isticanju važnijih

naziva.

Pri smještaju imena na kartu treba voditi računa o ovim činjenicama:

Imena na karti nalaze se u okruženju ostalog sadržaja karte, ali i pored toga moraju biti

lako čitljiva i međusobno uočljivo različita.

Mora biti lako uočljivo na koje se objekte imena odnose.

Treba izbjegavati da imena presijecaju ili prekrivaju elemente ostalog sadržaja karte.

Imena trebaju pomoći u uočavanju položaja, pružanja i važnosti pojedinih objekata.

Postoje tri vrste smještaja imena:

položajni smještaj za objekte koji se prikazuju točkom,

linearni smještaj za objekte i pojmove s linearnim pružanjem,

površinski ili arealni smještaj za objekte i pojmove sa površinskim rasprostiranjem

Položajni smještaj odnosi se i na objekte kod kojih se ime ne može smjestiti unutar objekta,

npr. naselja prikazanog konturom ili znakovima za zgrade. Ako na karti ima slobodnog

prostora, najbolje je ime staviti desno i malo iznad znaka. Npr. na ovoj karti Hrvatske tako su

postavljena imena gradova, kao što se može vidjeti na slici 14.

Slika 14 : Položajni smještaj imena gradova

Kod linearnog smještaja ime se prilagođava pružanju objekata. Linearni smještaj se

upotrebljava za imena rijeka, cesta i sl. Ime se smješta uz rijeku i prilagođava se njenom

pruženju.

44

Kod površinskog smještaja ime se postavlja unutar objekta i svojim pružanjem treba što je

moguće više ukazivati na oblik i rasprostiranje objekta. Površinski smještaj imena

upotrebljava se za imena brda, gora, planina, jezera, mora, otoka i sl. Područje mora biti toliko

veliko da se ime može u njega smjestiti. (Frančula 2004)

O mjerilu karte ovisi hoćemo li za ime objekta primijeniti položajni ili površinski smještaj.

MapServer ima funkciju koja smješta imena na način da se oni ne preklapaju, ali radi toga u

nekim slučajevima se neki bitniji nazivi ne prikažu zbog nedostatka prostora.

Primjer toga možemo vidjeti na slici 15. Za grad Sesvete (44 914 stanovnika) nije stavljena

oznaka iako ima puno više stanovnika nego Dugo Selo (8 880 stanovnika) ili Zaprešić (17 538

stanovnika) za koje je stavljena oznaka.

Slika 15 : Nedostaci prilikom smještaja imena

45

6.4. Ograničenja i nedostaci

Izrada atlasa nije izvedena kako je prvotno zamišljeno radi nedostatka vremena, ali je trenutni

produkt zadovoljavajući. Napravljena je školska web karta Hrvatske.

Pripremajući podatke utrošeno je puno više vremena nego što je planirano, a ponajviše na

generalizaciju i brisanje viška podataka. Podaci nađeni u bazi podataka OpenStreetMap-a su

jako detaljni i osim izabranog područja neke države daju podatke i za susjedne zemlje tako da

je uvijek dolazilo do preklapanja i viška podataka. Na slici 16 možemo primijetiti početno

stanje podataka za administrativne granice iz baze podataka OpenStreetMap-a učitano u

Quantum GIS. Osim očitog viška podataka, na nekim mjestima je vidljiv manjak podataka,

kao i greške.

Slika 16 : Administrativne granice iz baze podataka OpenStreetMap-a

Prilikom pripreme podataka uočeni su i poneki nedostaci koji su umanjili kvalitetu same

karte. Svi podaci koji su bili potrebni za izradu nisu se mogli naći sa istog izvora što je

rezultiralo neusklađenosti pojedinih podataka. To najviše možemo primjetiti na primjeru

rijeka (DIVA-GIS podaci) i reljefa (SRTM 90 m Digital Elevation Data) koji su preuzeti sa

različitih izvora.

46

Hidrografska mreža predstavlja geografski kostur karte na koji se oslanjaju ostali elementi i

naročito je važno prilikom generalizacije sačuvati prirodnu vezu hidrografije i reljefa.

Usuglašavati oblike jednog i drugog elementa je u ovom slučaju bilo malo teže.

Slika 17 : Primjer neusklađenosti podataka

Upravo radi usuglašavanja podataka iz različitih izvora narušen je početni stav s kojim se

krenilo u izradu karte , a to je kvaliteta podataka. U podacima se nalaze brojne pogreške.

Nekih od njih smo svjesni, a vjerojatno postoje još mnoge koje nisu uočene. Kreiranje

vjerodostojne karte sa slobodnim podacima dostupnim na internetu je veoma težak zadatak, a

možda i nemoguć.

47

7. ZAKLJUČAK

U današnje vrijeme prezentacija prostornih kartografskih podataka putem interneta postaje

sve učestalija. Razvojem interneta kao globalnog medija otvorene su brojne mogućnosti, kao i

potreba za bržim i jednostavnijim prijenosom informacija. Digitalni prostorni podaci su

očekivani i prihvaćeni dio svakodnevnog života i aktivnosti.

Ovim je radom prikazan način izrade interaktivne općegeografske karte na temelju slobodnih

podataka i programa. Izabrana kombinacija podataka i programa pokazala se uspješnom za

ostvarivanje većine ciljeva postavljenih na samom početku rada. Dobivena karta je vrlo

jednostavna i prilagođena djeci u osnovnoj školi.

Interakativne karte na internetu su budućnost kartografije upravo zbog ovakvih i ovome

sličnih tehničkih rješenja koji korisniku jednim klikom miša omogućavaju pregled karata

različitog mjerila, mijenjanje sadržaja same karte ovisno o željama korisnika i pretraživanje, u

svrhu informiranja na vrlo zabavan i jednostavan način.

Izrađena karta Hrvatske može uvelike olakšati upoznavanje vlastite države, njezinih bitnih

obilježja i prirodnih ljepota. Potencijalni korisnici ove karte su učitelji i nastavnici u

osnovnim školama, učenici, kao i njihovi roditelji. Uporaba interaktivne karte Hrvatske u

školama omogućila bi učenicima lakše usvajanje gradiva i uspješnije savladavanje osnova

snalaženja u prostoru. Treba naglasiti da je karta ipak prvenstveno namijenjena za korisnike

hrvatskog jezika iz razloga što su svi nazivi i tekst po korisničkom sučelju pisani na

hrvatskom jeziku.

Nadogradnje, koje bi ova karta mogla imati da bude što korisnija i zanimljivija djeci, su

brojne. Zanimljivo bi bilo kad bi se klikom na grad prikazivao link sa zanimljivostima koje taj

grad ima, broj stanovnika ili pak kojoj županiji pripada. MapServer u kombinaciji s bazama

podataka ima brojne mogućnosti, kao što su razni upiti pomoću kojih bi djeca u školama

mogla kroz igru upoznavati dijelove Hrvatske. Jedna od mogućnosti bi npr. bila upit u kojoj

županiji se nalazi koji grad, rijeka ili planina.

U ovom radu zasad nisu iskorištene te mogućnosti, ali je bitno istaknuti šta bi se sve moglo da

je više vremena i znanja.

48

Ciljevi postavljeni na samom početku izrade diplomskog rada su ostvareni. Istražena je

mogućnost i dostupnost slobodnih kartografskih podataka i programa, te tako napravljen

kvalitetan, a besplatan proizvod. Izradom ove karte stečena su brojna nova iskustva kao i

upotrebljena dosadašnja znanja stečena kroz studiranje.

49

POPIS LITERATURE

Borovac, I. (2002): Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb

Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet,

Zagreb

Frangeš, S., Frančula, N., Lapaine, M. (2002): Budućnost kartografije, Časopis

Kartografija i geoinformacije, Br.1, Str.7-21, Zagreb

Frangeš, S.(2008): Nastavni materijali s predavanja iz kolegija Kartografija, Sveučilište

u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb

Lapaine, M., Vučetić, N., Tutić, D. (2001) : Kartografija i AutoCAD Map, Zagreb

Lovrić, P.(1988) : Opća kartografija, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb

Miler, M., Odobašić, D. (2010) : Nastavni materijali iz kolegija Baze prostornih podatka,

Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb

Nastavni materijali s predavanja iz kolegija Digitalna kartografija, Sveučilište u Zagrebu

Geodetski fakultet, Zagreb

Peterca, M., Radošević, N., Milisavljević, S., Racetin, F. (1974): Kartografija,

Vojnogeografski institut, Beograd

Srce (2006) : Priručnik za polaznike, Uvod u HTML

Srce (2005) : Priručnik za polaznike, Osnove JavaScripta

Župan, R. (2010): Nastavni materijali s predavanja iz kolegija Web kartografija,

Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb

50

POPIS URL-ova

URL 1. Reljef Hrvatske,

http://www.hr/hrvatska/geografija/reljef (10.04.2012.)

URL 2. MapServer,

http://mapserver.org/introduction.html (20.05.2012.)

URL 3. Open Source,

http://www.carnet.hr/tematski/opensource/index.html (26.05.2012.)

URL 4. Osnove programskog jezika Php

http://www.scribd.com/doc/11542278/Osnove-Programskog-Jezika-Php (26.05.2012)

51

POPIS SLIKA

Slika 1:Interaktivni atlas Republike Hrvatske .......................................................................... 16

Slika 2 : Splitsko-dalmatinska županija na Interaktivnom atlasu Republike Hrvatske ............ 16

Slika 3 : Dio Dubrovačko-neretvanske županije na Interaktivnom atlasu RH ........................ 17

Slika 4 : Interaktivna karta Hrvatske ........................................................................................ 18

Slika 5 : Split na Interaktivnoj karti Hrvatske .......................................................................... 19

Slika 6 : Županije Republike Hrvatske .................................................................................... 21

Slika 7: Arhitektura MapServer aplikacija (URL 2) ................................................................ 33

Slika 8: Alat za čišćenje crteža ................................................................................................. 36

Slika 9: Obalna crta-prije i poslije generalizacije .................................................................... 39

Slika 10 : Visinska hipsometrijska skala boja .......................................................................... 39

Slika 11 : Korisničko sučelje .................................................................................................... 40

Slika 12 : Tumač znakova ........................................................................................................ 41

Slika 13 : Prikaz linijske signature prometnica ........................................................................ 42

Slika 14 : Položajni smještaj imena gradova ............................................................................ 43

Slika 15 : Nedostaci prilikom smještaja imena ........................................................................ 44

Slika 16 : Administrativne granice iz baze podataka OpenStreetMap-a .................................. 45

Slika 17 : Primjer neusklađenosti podataka ............................................................................. 46

52

ŽIVOTOPIS

Osobni podaci :

Ime i prezime: Zdenka Džakula

Datum i mjesto rođenja: 22.12.1988. Mostar

Bosna i Hercegovina

Državljanstvo: Hrvatsko

Adresa: Stinice 24, 21330, Gradac

Hrvatska

Telefon: 098 921 4276

021 697 319

E-pošta: [email protected]

[email protected]

Radno iskustvo:

2011-2012 Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet

Kačićeva 26, 10 000 Zagreb

Demonstrature na Katedri za kartografiju

2011 Geofoto d.o.o. Buzinski prilaz 28, 10010 Zagreb

Uređivanje baze podataka za interaktivnu političku kartu

Hrvatske za izbore 2011

sezonski Obrt za trgovinu i ugostiteljstvo 'KUKO'

Obala 5, 21330 Gradac

Pomoć pri radu, turizam, marketing

53

Obrazovanje i osposobljavanje :

2010 - 2012 Diplomski studij geodezije i geoinformatike

Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Prosjek 4,6

2007 – 2010 Preddiplomski studij geodezije i geoinformatike,

Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Prosjek 4,0

2003 – 2007 Srednja škola : Opća gimnazija

“Fra Andrija Kačić Miošić”, Ploče

1995 – 2003 Osnovna škola

“Gradac”, Gradac

Znanje stranih jezika :

Hrvatski materinski

Engleski aktivno

Njemački pasivno

Talijanski pasivno

Društvene vještine i kompentencije :

Dobre komunikacijske vještine stečene kroz rad i obrazovanje.

Završena dva stupnja Govorničke škole 'Ivo Škarić'

54

Tehničke vještine i kompentencije :

Izvrsno poznavanje Microsoft Office alata

Vješto korištenje CAD programa (AutoCAD, AutoCAD Map 3D)

Osnovno poznavanje GIS softvera : Idrisi, Geomedia, Grass...

3D modeliranje u Google SketchUp-u

Završeni tečajevi o web-tehnologijama, izradi web-stranica i web-sjedišta :

o Uvod u HTML

o Osnove JavaScripta

o Uvod u XML

Vozačka dozvola :

B kategorija

Hobiji :

čitanje, aerobik, plivanje, trčanje