SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI · 2014. 1. 22. · Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI dvopredmetni diplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2013./2014. Rijeka, rujan 2013.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija IKONOLOGIJA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar I. (DS) ZIMSKI Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 45 (30+0+15) Vrijeme i mjesto održavanja nastave UTORAK, 11:15-14:00, 470 Nositelj kolegija MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ Suradnik Vrijeme za konzultacije UTORAK, 14:00-16:00

Kabinet 461 Telefon 265-602 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke misli: Warburg, Panofsky, Warburgova škola (biblioteka), Američka škola, kritike ikonologije, Warburgov krug, Francuska škola, suvremene perspektive Ikonološke metode – interpretacija «slike» s obzirom na ikonografski kontekst, nastanak, kontinuitet i recepciju; način čitanja i recepcije «slike»; promjena načina prikazivanja sadržaja u povijesti umjetnosti «Slika» kao povijesni dokument «Slika» kao komentar Riječ i slika – mehanizmi i tipologija Case study – interpretacija određenog sadržaja-teme

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Razumijevanje nastanka i razvoja određenog sadržaja/teme u vremenu i prostoru, njezina širenja te ishodišta i utjecaja. Mogućnost čitanja i analize određenog likovnog djela. Mogućnost sudjelovanja u diskusiji i jasnog i argumentiranog obrazloženja teze ili stava. Poznavanje recentne literature i recentnih rezultata istraživanja i doprinosa u disciplini. Razvijena sposobnost samostalnog istraživanja i obrane određene teze u pisanom i usmenom obliku.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 40 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Uvod u ikonologiju (udžbenik), Filozofski fakultet, Rijeka, 2013. 2. Panofsky, E. Ikonološke studije. Beograd 1975. (poglavlja: Uvod, Slijepi kupidon i Neoplatonistički pokret i Michelangeloi) 3. Ideal, forma, simbol. Zagreb, 1995., Biblioteka Instituta PU (poglavlje: A.M.Warburg: Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari) 4. Warburg, A. Ritual zmije. Zagreb, 1996., Biblioteka Instituta PU, (W.S. Heckscher, Geneza ikonologije)

Izborna literatura: 1. Vicelja-Matijašić M., Ikonologija, Rijeka, 2013., Filozofski fakultet 2. Shapiro, M. Words, Script and Pictures: Semiotics of Visual Language. New York, 1996. 3. Holly, M.A. Panofsky and the Foundation of Art History. Ithaca, NY, 1984. 4. Image and Beliefe. Princeton, 1999. 5. Hall, J. Rječnik tema i simbola u umjetnosti. Zagreb 1991. 6. Gombrich, E.H. The Sense of Order: A Study of Psychology of Decorative Art. Ithaca, 1984. 7. Schapiro, M. Words and Pictures. Hag, 1973. 8. Panofsky, E. Meaning in the Visual Arts. Chicago, 1998. 9. Miles, M. Image as Insight. Visual Understanding in Western Christianity and Secular Culture. Boston 1985. 10. Warburg, A. Ritual zmije. Zagreb, 1996. 11. Sindig – Larsen, S. Iconography and Ritual. A Study of Analytical Perspectives. Oslo 1999. 12. Van Straten, R. Uvod u ikonografiju. Zagreb, 2001. 13. Kessler, H. Spiritual Seeing. Philadelphia, 2000. 14. Barber, C. Figure and Likeness. Princeton UP, 2002. 15. Carboni, M. L'occhio e la pagina. Milano, 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje je nastave obavezno; na nastavi se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje; za nastavnu jedinicu postoje pripreme; aktivnost se na nastavi evaluira. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti su informirani putem izvedbenog programa na početku akademske godine; kontinuirano preko portala Mudna koji su postavljeni svi materijali za nastavu te sva potreban literatura u pdf formatu; studenti se potrebi informirajputem zajedničke e-adrese KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedprema navedenom rasporedu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje, dogovor oko obveza i literature 2. Aby Warburg - počeci ikonologije

3. Erwin Panofsky - formiranje metode

4. Warburgov krug – Institut u Londonu

5. Američka škola

6. Nove perspektive

7. Slika – definicija, pristupi

8. Vizualni studiji

9. Ikonološka antropologija

10. Ikonologija grada

11. Politička ikonologija

12. Ikonološke analize




I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra Studij diplomski Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 8:15-10:00, dvorana 470 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijan Bradanović Suradnik Vrijeme za konzultacije Pon. 10.00-11.00, četvrtak 15.15-16.15 i putem elektroničke pošte

Kabinet 459 Telefon 265-736 E-mail [email protected]; [email protected]


Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, jer je za druge realizacije teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.


Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti. Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra, konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Aktivnost u nastavi 1 10 Seminarski rad 1 20 Kontinuirana provjera znanja - kolokvij 1 30 Projekt 1 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku pismenog ispita - kolokvija Pristup popravku međuispita Završni ispit: usmena provjera znanja

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 4. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007. 5. G. Nikšić, Materijali i tehnike - Konzervacija nepokretnih kulturnih dobara, Split, 2010., skripta

Izborna literatura:

1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta).

2. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 3. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 4. H. Malinar, Vlaga u povijesnim građevinama, Zagreb, 2003. 5. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 6. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 7. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 8. G. Rocchi, Istituzioni di restauro dei beni architettonici e ambientali, Milano, 1985. 9. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002. 10. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split,

1988., 753-782.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodno predavanje Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split,1988., 753-782.

2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s elementima restauracije

M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta).

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza, konzervacija i re-kompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ ili na izvornoj lokaciji


4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002., D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987.

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse, drvorezbarena polikromirana skultpura, slikarstvo

D. Vokić, (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova.

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004.

8. Problemi zaštite zidnog slikarstva. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. Ili 1994., H. Malinar, Vlaga u povijesnim građevinama, Zagreb

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove raznih razina T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985.

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986.

11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga Terenska nastava

12. Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja Terenska nastava

13. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri Dajle, Segeta i Karpinjana


14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje, dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije


15. Zaključno predavanje D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007., G. Nikšić, Materijali i tehnike - konzervacija nepokretnih kulturnih dobara, Split, 2010., skripta

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA Studij Povijest umjetnosti – diplomski studij Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 3+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu, dvorana 470 Nositelj kolegija Dr.sc. Nataša Lah Suradnik Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Kabinet 460 Telefon 265 737 E-mail [email protected]


Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti. Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Bečka škola PU. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost i formalizma. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Feminizam. Postmoderna i kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 4 70 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100


Diplomski studij: 90 do 100 ocjenskih bodova 5 A


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU,

biblioteka Refleksije. 2. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija

umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija. 3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana

poglavlja) 4. Belančić, M. (2007). Smrt slike (Ogledi iz filozofije umetnosti). Beograd: Medijska knjižara Krug. 5. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.

Izborna literatura:

6. Grlić, D. (1978). Estetika (Vol. I-IV). Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja) 7. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 8. Knežević, S. (Ed.). (1999). Bečka škola povijesti umjetnosti. Zagreb: Barbat. 9. Kolešnik, L. (Ed.). (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti.

Zagreb: IPU. 10. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 11. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 12. Kolešnik, L. (Ed.). (1999). Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti. Zagreb: Centar za ženske

studije. 13. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 14. Carroll, N. (1995). Danto, Style, and Intention. The Journal of Aesthetic and Art Criticism, 53 (3). 15. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 16. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P. 17. Borjev, J. (2009). Estetika. Sarajevo: Bosanska riječ.


POHAĐANJE NASTAVE Redovito. Minimum 70% NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail.



studenata

1. Slom standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti 2. Problem ‘zadane objektivnosti’

3. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

4. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi

5. Bečka škola PU

6. Kontradikcije modernizma

7. Modernizam, subjektivnost i formalizam

8. Kritički modernizam

9. Umjetnost (kao) teorija

10. Strukturalizam i poststrukturalizam

11. Feminizam

12. Postmoderna i kritika postmoderne

13. Nova kritička teorija

14. Nova povijest umjetnosti

15. Vizualna kultura i vizualne studije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Muzeologija i galeristika Studij Povijesti umjetnosti Semestar 3.diplomskog studija Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijedom 16,15 u dvorani 204 Nositelj kolegija Jolanda Todorović Suradnik Vrijeme za konzultacije srijedom 18

Kabinet Telefon 091 8842278 E-mail [email protected]


Nakon Uvodnog predavanja u kojem razgovaramo o međusobnim očekivanjima od kolegija (studenti i nastavnik), predavanja koja slijede obrađuju sljedeće tematske cjeline: - Povijesni pregled velikih svjetskih likovnih izložbi - Razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci i pregled važnih povijesnih i suvremenih primjera izložbi i izložbenih projekata - Životni ciklus izložbe: izložba kao medij, tipovi izložbi, jezik i struktura izložbe, faze izložbenog programa, definiranje ciljeva, očekivanih rezultata, pratećih aktivnosti, tekstovi i publikacije na izložbi - Vizualni identitet izložbe - Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti - Galerija: izložbeni prostor / oprema / postav / struktura - Galerijsko-izložbeni prostori od 19. do 21. stoljeća - Budžet projekta i izvori financiranja (usvajanje pojmova i terminologije iz financijskog plana, javni natječaji, EU fondovi) - Legislativa (Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o samostalnim umjetnicima, Zakon o autorskim pravima)


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija Muzeologija i galeristika mogu: 1. analizirati ideju, jezik, strukturu i postav izložbe u muzeju ili galeriji 2. osmisliti izložbeni program primijenjujući stečeno znanje i informiranost o povijesnoj i suvremenoj muzejsko-galerijskoj praksi na način da za odabranu temu mogu 3. definirati ciljeve i očekivane rezultate te u sklopu toga interpretirati vrijednosti i značenja muzejskih predmeta u kontekstu odabranog koncepta izložbe. 4. izraditi plan aktivnosti potrebnih za realizaciju cjelokupnog organizacijskog procesa izložbenog programa uz izradu gantograma. 5. primijeniti znanja i vještine stečene uključivanjem u muzejske procese sudjelovanjem u istima: postav izložbe u galerijskom prostoru, stručno vodstvo po izložbi, organizacija depoa, rad u muzejskoj knjižnici i na muzejskoj dokumentacji. Također primijeniti znanja o načinu pripreme i provedbe izložbenih aktivnosti (npr: izraditi financijski plan u osnovnim elementima, ispuniti obrasce za prijavu programa za financiranje te tako moći koristiti izvore financiranja; koristiti medije u cilju promocije i marketinške komunikacije; ispravno moći primijeniti odgovarajuće zakone i propise nužne u obavljanju izložbene djelatnosti i sl.) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)





Pohađanje nastave 0,5 10 Seminarski rad 0,5 30 Rad u muzeju/galeriji 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. André Gob - Noémie Drouguet: Muzeologija, Povijest, razvitak, izazovi današnjice; 4. poglavlje Izložba:

funkcija prezentiranja; Izdanja Antibarbarus

2. Eppur si muove - 110 godina muzejske djelatnosti; Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, 2003.

3. Prema novom muzeju, izdanje o zbirkama i projektu nove muzejske zgrade, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 2005.

4. Ivo Maroević: Uvod u muzeologiju / cjelina: Muzeološke funkcije, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 1993.

5. J. Pavičić, N. Alfirević i Lj. Aleksić: Menadžment i marketing u kulturi i umjetnosti: Poglavlje 4 (Marketing: planiranje i primjena) i Poglavlje 5 (5.2. Odnosi s javnošću; 5.3. Novi mediji u odnosima s korisnicima i javnošću; 5.4. Prikupljanje sredstava / «fundraising»), izd. Masmedia

Izborna literatura: 1. Lord, B; G.D. Lord. Manual of the museum exhibition. California: AltaMira Press, 2002.

2. Informatica museologica 34. (3/4) 2003. Tema broja: Muzejska izložba

3. What makes a great exhibition, grupa autora po izboru Paule Marincola, Philadelphia Exhibition Initiative, 2006.

4. David Hopkins: After Modern Art 1945-2000, Oxford History of Art, Oxford University Press

5. časopisi: Život umjetnosti, Informatica museologica, Art Review, Flash Art, Kontura, Art News ….

6. Web siteovi muzeja


POHAĐANJE NASTAVE

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA



studenata

1. Uvodno predavanje

2. Povijesni pregled svjetskih izložbi

3. Muzejska djelatnost u Rijeci

4. Povijesni pregled riječkih izložbenih manifestacija

5. Životni ciklus izložbe: što je izložba, tipovi izložbi, jezik, struktura

6. Životni ciklus izložbe: faze izložbenog programa (od cilja do početka)

7. Posjet izložbi

8. Tekstovi na izložbi kao sredstvo medijacije

9. Vizualni identitet izložbe

10. Promocija i marketinška komunikacija u kulturi i umjetnosti

11. It’s all about people (EMAC)

12. Galerijsko-izložbeni prostori od 19. do 21. stoljeća

13. Prostor i struktura izložbenog postava

14. Budžet projekta i izvori financiranja

15. Razgovor Posjet izložbi

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija TEME IZ UMJETNOSTI STAROGA VIJEKA Studij POVJEST UMJETNOSTI Semestar I. (DS), ZIMSKI Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 45 (15+0+30) Vrijeme i mjesto održavanja nastave PONEDJELJAK, 15:15-18:00, 470 Nositelj kolegija MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ Suradnik ANA BEZIĆ Vrijeme za konzultacije PONEDJELJAK, 18:00-19:00

Kabinet 468 Telefon E-mail [email protected]


Kolegij se bavi materijalnom kulturnom baštinom staroga vijeka u širem opsegu raspravljajući o različitim problemima i pitanjima poput: Što je Elginov mramor? Tko ima Vergina sindrom? Čije su Budisticke stupe s Tajlanda? Tko je odnio artefakte s Machu Picchu na Yale? Gdje se nalazi 6000 glinenih vojnika? O pitanjima zaštite i vrednovanja kulturne baštine radit će se na primjerima baštine Egipta, Grčke, Južne Amerike, Tajlanda, Kine, Turske, Bangladeša i Jordana. Studenti se upoznaju s načinima istraživanja kulturne baštine, teorijama u interpretaciji i pristupu kulturnoj baštini, problemima prezentacije kao i upravljanjem u konzervaciji i zaštiti. Glavna pitanja koja će se postaviti tijekom ovoga kolegija su: Što je baština? Tko je želi sačuvati i za koga se želi sačuvati? Ovaj se kolegij temelji na literaturi (izabranim člancima), filmovima, predavanjima i diskusijama. Posebno se podupire samostalni rad studenata, istraživanje uz stručno vodstvo voditelja kolegija.


Kolegij se temelji na znanjima stečenima za vrijeme preddiplomskog studija, posebno iz predmeta Umjetnost staroga vijeka i Osnove zaštite kulturne baštine. Uz stručno vodstvo potiče se samostalni rad i istraživanje studenata. Očekivani ishodi su: - usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih koncepcija tema navedenih u sadržaju - razvijanje kritičkog mišljenja i mogućnost sudjelovanja u raspravi - samostalna izrada i prezentacija seminarskog rada - ostvarivanje kvalitetnog kreativnog doprinosa temi


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave 0,5 0 Kontinuirana provjera znanja 2 60 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 40 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obavezna literatura: Byrne, D. 1995. Buddhist stupa and Thai social practice, in World Archaeology 27/2, pp. 266-281.. Hamilakis, Y. 1999. Stories from exile. Fragments from the cultural biography of the Parthenon (or Elgin) marbles. World Archaeology 31/2: 303-320. Hodder, I. 1998. The past as passion and play: Catalhoyuk as a site of conflict in the construction of multiple pasts, in L. Meskell (ed.) Archaeology Under Fire. Routledge. Pp.124-139. Kotsakis, K. 1998. The past is ours. Images of Greek Macedonia, in L. Meskell (ed.) Archaeology Under Fire. Nationalism, Politics and Heritage in the Eastern Mediterranean and Middle East. Routledge. Pp. 44-67. Labadi, S. 2007. Representations of the nation and cultural diversity in discources on World Heritage. Journal of Social Archaeology 7/2: 147-170. Meskell, L. 2002. Negative Heritage and Past Mastering in Archaeology. Anthropological Quarterly 75/3, pp. 557-574. McIntosh, M.L. 2006. Exploring Machu Picchu: an analysis of the legal and ethical issues surrounding the repatriation of cultural property. Duke Journal of Comparative and International Law 17: 199-221. Swadhin, S. Et al. 2006. We can protect our past? Re-thinking the dominant paradigm of preservation and conservation with reference to the world heritage site of Somapura Mahavihara, Bangladesh. Journal of Social Archaeology 6/1: 71-99.

Izborna literatura: Byrne, D. 2008. Heritage as Social Action, in Harrison et al. (eds.) The Heritage Reader. Routledge. Pp. 149-174 Clifford, J. 1988. The Predicament of Culture. Twentieth Century Ethnography, Literature and Art. Harvard University Press Lowenthal, D. 1998. The Heritage Crusade and the Spoils of History. Cambridge University Press. (CHAPTERS 6 & 7) Meskell, L. 2002. Negative Heritage and Past Mastering in Archaeology. Anthropological Quarterly 75/3, pp. 557-574. Jameson, J. H. 2008. Presenting Archaeology to the Public, Then and Now: An Introduction, in The Heritage Reader, p. 428-456. Renfrew, C. 2009. Loot, Legitimacy and Ownership: The Ethical Crisis in Archaeology. Bristol Classical Press. Schofield, J. 2008. Heritage Management, Theory and Practice, in Harrison et al. (eds.) The Heritage Reader. Routledge. Pp. 15-30.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje je nastave obavezno budući da se evaluira studentova pripremljenost za svaku nastavnu jedinicu, te njegova aktivnost na satu. Nastavnika se mora unaprijed obavijestiti o eventualnoj nemogućnosti prisustvovanja nastavi. Od studenta se očekuje najmanje jedna prezentacija i vođenje diskusije tijekom trajanja ovog kolegija. Tijekom kolegija, studenti moraju predati 5 pismenih radova (jedna do jedna i pol stranica) na osnovi pročitanih tekstova. Radovi se moraju predati na početku sata koji su unaprijed određeni termini. Za zakašnjele predaje smanjivat će se ocjena. Završni se rad sastoji iz pismenog dijela od 5-10 stranica koji se predaje nakon završetka kolegija i prezentacije.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Studenti se informiraju neposredno na nastavi te putem svih dostupnih sredstava KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kroz nastavne tjedne studente se nastoji potaknuti da u za to predviđeno vrijeme konzultacija dođu s pitanjima i eventualnim nejasnoćama te diskutiraju o idejama za završni rad.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodno izlaganje; upoznavanje s kolegijem; dogovor oko literature i obaveza; raspodjela zadataka

2. Što je kulturna baština? Pročitati zadanu literaturu 3. POSJETA MUZEJU Pročitati zadanu literaturu 4. Tko je vlasnik kulturne baštine? Pročitati zadanu literaturu 5. GOSTUJUCE PREDAVANJE Pročitati zadanu literaturu 6. Pravila i zakoni Pročitati zadanu literaturu 7. GOSTUJUCE PREDAVANJE Pročitati zadanu literaturu 8. Svjetska baština Pročitati zadanu literaturu 9. FILM Pročitati zadanu literaturu 10. Istaknuti slučajevi loše prakse – Irak i Afghanistan Pročitati zadanu literaturu 11. Upravljanje u kulturnom nasljeđu Pročitati zadanu literaturu 12. GOSTUJUCE PREDAVANJE Pročitati zadanu literaturu 13. Turizam i prezentiranje kulturne baštine javnosti Pročitati zadanu literaturu 14. FILM Pročitati zadanu literaturu 15. PREZENTACIJE Pročitati zadanu literaturu

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija GRADITELJSKA INDUSTRIJSKA BAŠTINA Studij POVIJEST UMJETNOSTI Semestar ZIMSKI Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nositelj kolegija JULIJA LOZZI-BARKOVIĆ Suradnik Vrijeme za konzultacije Četvrtak 11-12

Petak 17-18 sati Kabinet 463 Telefon 265-739

mob. 091-51-91-043 E-mail


Industrijska graditeljska baština dio je materijalne kulture čiji su fokus napuštena proizvodna postrojenja iz vremena ranoga industrijskog razdoblja koji se odnosi na cjelokupno 19. stoljeće, kada je industrijski razvoj u svojem zenitu, te na razdoblje 20. stoljeća. Industrijska baština u današnjem postindustrijskom razdoblju postaje sve zanimljivija tema znanstvenih i drugih istraživanja, a pristup je interdisciplinaran, što uključuje i humanističke znanosti (povijest umjetnosti). Kolegij je koncentriran na graditeljsku industrijsku baštinu kao odraza vremena u kojem nastaje. Pored ostalog i po svojim stilskim karakteristikama, bilo da se radi o baroknom klasicizmu, neoklasicizmu, historicizmu ili secesiji i moderni. Sadržaj kolegija obuhvaća cjelokupno graditeljsko industrijsko naslijeđe iz navedenoga vremenskog raspona, te usporedbu s industrijskom baštinom u međunarodnom kontekstu, budući da je ovome izuzetno značajnom segmentu nacionalne materijalne kulture potreban sveobuhvatan i sustavan pristup. To se posebno odnosi na sistematizaciju građe, što podrazumijeva njezinu primjerenu valorizaciju i inventarizaciju, čemu će pokušati doprinijeti ovaj kolegij.


Studenti će nakon odslušanog kolegija moći: - interpretirati, vrednovati i inventarizirati graditeljsku industrijsku baštinu - koristiti se stručnom terminologijom vezanom uz sadržaj kolegija - samostalno pisanim i usmenim putem obraditi i protumačiti određene teme iz sadržaja kolegija - biti upućeni u novija znanstvena istraživanja i njihove rezultate s područja umjetnosti 19. stoljeća


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTI NOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 0,5 10 Kontinuirana provjera znanja 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2,5 60 UKUPNO 4 100


Preddiplomski studij:

Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 3 ,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Zbornici radova s međunarodnih konferencija o industrijskoj baštini (I, II, III, IV), Pro-torpedo, Rijeka, 2003., 2005., 2007., 2010. Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, MUO, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) Secesija u Hrvatskoj, MUO, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na industrijsku arhitekturu) D. Radović-Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-tih godina, Zagreb, 2007. R. Matejčić: Kako čitati grad, ICR, Rijeka 1993. Arhitektura historicizma u Rijeci,MMSU, Rijeka, 2001. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Arhitektura secesije u Rijeci, Rijeka, MMSU, 1997. (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo) Moderna arhitektura Rijeke, Rijeka, MMSU,1996. . (poglavlja koja se odnose na industrijsko graditeljstvo)

Izborna literatura: Hudson, K. World Industrial Archeology, Cambridge University Press, 1969.

Raja, R. Architettura industriale, storia, significato e progetto, Edizione Dedalo, Bari, 1983. Ifko, S. Arhitekturna baština industrijalizacije, mogućnosti ponovne uporabe, Informatica museologica, MDC, Zagreb, 1988. Grad za 21. stoljeće, uredila Mirjana Goršić, Karlovac, 2001. (odabrani članci) Hudson, K. Industrial Archeology: an Introduction, 2 rev. ed. London, John Baker, 1066. Borsi, F. Introduzione all’ archeologia industriale, Officina, Roma, 1978. Cavallotti, C. Architettura industriale, Gorlich, Milano, 1969. Moore, R. and Ryan, R., Building Tate Modern, Tate Gallery Publishing, London, 2000.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju s kolegijima drugih studijskih grupa morajuprisustvovati na minimalno 50% nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA OGLASNA PLOČA ODSJEKA ZA POVIJEST UMJETNOSTI WEB STRANICE FAKULTETA E-MAIL NASTAVNIKA

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA KONZULTACIJE U KABINETU E-MAIL

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijampredviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodno predavanje o baštini industrijske arheologije, podjela seminarskih tema (utemeljitelji riječke industrije), upute o inventarizaciji graditeljske industrijske baštine.

poznavanje umjetnosti i arhitekture 19.i 20. stoljeća

2. Povijest zaštite industrijske baštine u svijetu i organizacije koje se danas takvom zaštitom bave Izbor tekstova iz izborne literature

3. Industrijska baština u svijetu (reprezentativni primjeri) poznavanje umjetnosti i arhitekture 19.i 20. stoljeća

4. Industrijska baština u Hrvatskoj poznavanje umjetnosti i arhitekture 19.i 20. Stoljeća (nacionalne)

5. Riječka industrijska baština Izbor tekstova iz obavezne i izborne literature

6. Tvornica šećera u Rijeci nastanak i razvoj. 7. Lučka skladišta i ostali lučki objekti, povijest i situacija danas 8. Istočna industrijska zona uz Rječinu, povijest i situacija danas 9. Zapadna industrijska zona, povijest i situacija danas 10. Industrijski objekti željeznice, povijest i situacija danas. 11. Izlaganje grupno pripremljenih seminarskih tema na terenu Izbor tekstova iz

obavezne i izborne literature

12. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Robert Whitehead i Tvornca torpeda) 13. Izlaganje seminarskih tema na terenu/grupni rad (Smith & Meynier i Tvornica papira) 14. Izlaganje seminarskih tema na terenu/ grupni rad (Milutin Barač i Rahinerija nafte) 15. Prezentacija samostalno izrađenih inventarizacijskih skeda Upućenost u izradu

Registra industrijske baštine: Dosje cjeline, kompleksa spomenika industrijskog karaktera; Dosje arhitektonskog spomenika industrijskog karaktera

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problemi zaštite i očuvanja urbanističke baštine u regiji Studij diplomski Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 0 + 30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 8:15-11:00, dvorana 470 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijan Bradanović Suradnik / Vrijeme za konzultacije Pon. 10.00-11.00, četvrtak 15.15-16.15 i putem elektroničke pošte

Kabinet 459 Telefon 265-736 E-mail [email protected]; [email protected]


Analiziraju se povijesni urbanistički razvitak i karakteristike arhitekture naselja na području sjevernoga Jadrana te njemu gravitirajućih kontinentalnih područja. Utvrđuje se tipologija povijesnih naselja kao i karakteristike gradnje u pojedinim sjevernojadranskim i sjevernom Jadranu gravitirajućim područjima. Urbanističko-arhitektonska morfologija i tipologija u regiji donosi se i presjekom kroz povijesna razdoblja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Svladavanje vještine urbanističke analize naselja, komparativnom analizom pisanih i grafičkih vrela s dokumentacijom nastalom korištenjem suvremene tehnologije. Usvajanje i primjena specifičnog stručnog rječnika te znanja o inačicama povijesnoga nazivlja koje se koristilo za određeni dio naselja, tip ili dio građevine. Svladavanje konzervatorskih tehnika koje se koriste pri analizama urbanističkih cjelina. Znanja praktičnu primjenu nalaze u znanstveno-istraživačkom i stručnom radu, primjerice pri urbanističkim istraživanjim i izradi stručnih podloga za urbanističke planove.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Aktivno sudjelovanje u nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja – kolokvij 1 40 Seminar /projekt 1 20 ZAVRŠNI ISPIT-usmeni 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku pismenog ispita - kolokvija Pristup popravku međuispita Završni ispit: usmena provjera znanja UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. J. Belamarić, G. Nikšić et al., Pouke baštine za gradnju u hrvatskom priobalju, Zagreb, 2007. 2. A. Horvat, R. Matejčić, , K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982. (str. 385-484). 3. M. Prelog, Poreč, Grad i spomenici, Beograd, 1957. ili Zagreb, 2007. 4. M. Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991. 5. S. Štefanac et al., Dioecesis Justinopolitana, l'arte gotica nel territorio della Diocesi di Capodistria,

Capodistria, 2000. (poglavlje Architettura ed Urbanesimo, 36-137).

Izborna literatura:

1. A. Alisi, Istria, Città minori, Trieste, 1997. 2. S. Bernik, Organizem slovenskih obmorskih mest, Koper, Izola, Piran,Ljubljana-Piran, 1968. 3. M. Bradanović et. al., Oprtalj/Portole, Oprtalj, 2009. 4. M. Bradanović, Graditeljstvo Vinodola u doba pavlina, Czriquenicza 1412, Život i umj. Vinodola u

doba pavlina, Crikvenica, 2012. 61-80. 5. M. Bradanović, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku, Zbornik

Lovranšćine, Lovran, 2010., 215-254. 6. M. Bradanović, Razvitak naselja na kvarnerskim otocima – primjer Dobrinja, 139-156., Ars

Adriatica, 2, 2012. 7. R. Goy, Venice, The City and Its Architecture, Venice, 1997. 8. E. Hilje, Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar, 1999. (str. 129-138). 9. A. Krizmanić, Komunalna palača Pula, Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće,

Pula, 1998., 127-155. 10. D. Miletić – M. Valjato Fabris, Sokolac – Frankopanski plemićki grad u Brinju, Zagreb, 2003. 11. B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, knjige II. i III, Zagreb, 1995, 2002. 12. A. Freudenreich, Narod gradi na ogoljenom krasu, Beograd, 1962.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodna razmatranja, povijesna naselja sjevernog Jadrana tipologija i problemi njihovog očuvanja J. Belamarić, G. Nikšić et al., Pouke baštine za gradnju u hrvatskom

priobalju, Zagreb, 2007., M. Prelog, Poreč, Grad i spomenici, Beograd, 1957. ili Zagreb, 2007.

2. Venecija i istarska obala od Milja do Pule, obalni gradovi zapadne i južne Istre kao središta širenja mletačkih graditeljskih modela, usponi i padovi Kamen i opeka, građa ziđa i dekorativna plastika

S. Štefanac et al., Dioecesis Justinopolitana, l'arte gotica nel territorio della Diocesi di Capodistria, Capodistria, 2000. (poglavlje architettura ed Urbanesimo, 36-137).

3. Kašteli raškoga sliva, fortifikacije, razvoj podgrađa, utvrđene plemićke rezidencije od fortifikacijskog prema ladanjskom konceptu

M. Prelog, Prostor i vrijeme,Djela, Sv. I., Zagreb, 1991.

4. Međuodnos pograničnih kaštela mletačke Istre i Pazinske knežije, kontinentalni i mletački način, razlike modela urbanizacije, Svetvinčenat i Pazin, Žminj i Tinjan, Kršan i Plomin

M. Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991.

5. Kvarnerski lučki gradovi Rab, Senj, Osor i Krk. paški primjeri - Stari i Novi Pag, Novalja u sjeni Raba.

E. Hilje, Spomenici..,1999.

6. Razvoj sela na kvarnerskim otocima, primjeri Lošinja, Suska, Dragozetića, Jurandvora, Ilovika, urbanizacija M. I V. Lošinja tijekom19. st., tipologija.

Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991.

7. Krčki kašteli Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška, njihove veze s Vinodolom Bradanović, Razvitak naselja na kvarnerskim otocima – primjer Dobrinja, Ars Adriatica, 2, 2012., 139-156.

8. Proces urbanizacije krčkih kaštela-u ranijem razdoblju novoga vijeka terenska nastava

9. Vinodolske luke i njihovi kašteli Bradanović, Graditeljstvo Vinodola u doba pavlina, Czriquenicza 1412, Život i umj. Vinodola u doba pavlina, Crikvenica, 2012. 61-80.

10. Modruš, veze s Vinodolom, počeci i daljnji razvoj naselja u Gorskom kotaru, specifičnosti oblikovanja, građe ziđa, krovnog pokrova

Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982

11. Naselja liburnijskoga dijela Istre, stradanja i oporavak nakon Uskočkih ratova Bradanović, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku,Zbornik Lovranšćine, Lovran, 2010., 215-254.

12. Odnos Trsta i Rijeke, razvoj Austrijskoga primorja, oporavak Senja i Karlobaga Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982

13. Povezanost uspona i padova, primjeri Novigrada i Buja, Pule i Vodnjana, Osora i Cresa Barok u Hrvatskoj, Zagreb, 1982

14. Odnosi utvrđenih plemićkih rezidencija i podgrađa, crkvenih i svjetovnih središta gradova, luke i lučkih instalacija prema gradskim središtima, trgovačkih i stambenih podgrađa, suburbana područja unutar i izvan gradskih zidina, razvoj novih urbanističkih težišta, procesi okrupnjavanja unutar gradskoga tkiva.

Bradanović et. al., Oprtalj/Portole, Oprtalj, 2009., isti:, Graditeljstvo Lovrana u kasnom srednjem i ranijem novom vijeku, Zbornik Lovranšćine, Lovran, 2010., 215-254.

15. Zaključna razmatranja i priprema za završni ispit Prelog, Prostor i vrijeme, Djela, Sv. I., Zagreb, 1991.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tržište umjetnina u 17. stoljeću Studij Diplomski studij povijesti umjetnosti Semestar 1. i 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave

četvrtkom od 11:15 do 14.00, predavaona 470

Nositelj kolegija dr. sc. Nina Kudiš, red. prof. Suradnik

Vrijeme za konzultacije utorkom i četvrtkom od 14.00 do 15.00

Kabinet 462 Telefon 265-738 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Umjetnička vrijednost: etika i psihologija novca Demografija, kronologija i geografija Tržišna vrijednost: poklanjanje, pregovaranje i procjena Nadnice, plaće i cijene Tržište starijim umjetninama u 17. stoljeću Nastajanje zbirki, nestajanje zbirki Rim: gospodarski uvjeti, broj i vrste slikara, veliki posao Pietra da Cortone, cijene slika Napulj: slikarska proizvodnja u gradu, demografija, stanovništvo, gradnja i migracije umjetnika Bologna: socijalna podloga, ugovori i isplate Firenca: plaća po danu, po procijeni ili redovita primanja, stranci, zidno slikarstvo Venecija: umjetnost i trgovina, novac, socio-ekonomski status umjetnika, ponuda i potražnja, oblikovanje cijene Tržište umjetnina u Austriji i Njemačkoj, Francuskoj i Flandriji, Nizozemskoj i Engleskoj


Poznavanje i razumijevanje tržišta umjetnina u 17. stoljeću na Apeninskom poluotoku i u Europi. Razumijevanje ponude i potražnje, oblikovanja cijena, naručivanja i oblikovanja velikih zbirki od 1600. do 1700. godine.




AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Seminarski rad 2 50 Kontinuirana provjera znanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: R. E. Spear, P. Sohm, Painting for Profit, 2010 A Brief Overview of the Dutch Art Market in the 17th century http://www.essentialvermeer.com/dutch-painters/dutch_art/ecnmcs_dtchart.html O'Malley, M (2005), The Business of Art. Contracts and the Commissioning Process in Renaissance Italy, Yale University Press .

Izborna literatura: Časopisi Arte Veneta, Arte Documento, Art Bulletin, Nuovi studi, Zbornik za umetnostno zgodovino i slično


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristusamo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisataj predmet. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Osobno, elektronskom poštom na zajednički mail studenata IV. semestra studija povijesti umjetnosti. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Osobno na nastavi i konzultacijama, elektronskom poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. O tržištu umjetnina u ranom novom vijeku, uvodno predavanje 2. O tržištu umjetnina u ranom novom vijeku, „case study“ 3. Umjetnost kao “business” u 16. I 17. stoljeću 4. Nekoliko slučajeva u Dalmaciji I Istri: politika cijena tijekom 16. i 17. stoljeća

5. Tržište umjetnina u 17. stoljeću u Rimu 6. Tržište umjetnina u 17. stoljeću u Napulju 7. Tržište umjetnina u 17. stoljeću u Bologni 8. Tržište umjetnina u 17. stoljeću u Firenci 9. Tržište umjetnina u Veneciji u 1. polovici 17. stoljeća 10. Tržište umjetnina u Veneciji u 2. polovici 17. stoljeća 11. Društvo i tržište u svijetu ikonoklazma – Nizozemska;

Flamanske zemlje

12. Rubens 13. Knjiga Josepha Hellera „Picture This“ i tržišna stvarnost slikarstva 17. stoljeća u

Nizozemskoj

14. Rembrandt 15. Vermeer

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTI Studij Povijest umjetnosti – diplomski studij Semestar zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (3+1+1) Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu, dvorana 470 Nositelj kolegija Dr.sc. Nataša Lah Suradnik Martinela Dragičević, mag. pu i pedagog. Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Kabinet 460 Telefon 265 737 E-mail [email protected]


Temeljne discipline znanosti o slici Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti Filozofija, logika i matematika Psihologija, neurologija i kognitivna znanost Retorika i semiotika Komunikologija i mediologija Povijesno orijentirane znanosti o slici Historiografija Teologija, kršćanska Arheologija, etnologija Društvene znanosti o slici Sociologija i kulturologija Politologija i pravna znanost Primijenjene znanosti o slici Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama Kartografija i tipografija (+ antropogeografija) Moderni mediji slike Likovna umjetnost Komunikacijski dizajn Fotografija, film, televizija, novi mediji OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje različitih metodoloških pristupa u okviru znanosti o slici primjereno razini diplomskog studija i mogućnost njihova razlikovanja i primjene u metodici nastave. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti pismenog izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu.






Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 3 65 ZAVRŠNI ISPIT 2 35 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije. 2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb: Antibarbarus. 3. Paić, Ž. (2008.). Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije. 4. Paić, Ž., Purgar, K. (2009). Vizualna konstrukcija kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus 5. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 6. Kolešnik, L. (2004). Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. In M. Pelc

(Ed.), 1. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (pp. http://hart.hr/uploads/documents/50.pdf). Zagreb: IPU.

Izborna literatura:

1. Šuvaković, M. (2006). Diskurzivna analiza. Beograd: Univerzitet umetnosti. 2. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. 3. Pintarić, H., V. (2012). Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija. U: V.

Horvat Pintarić, Kritike i eseji, 240 – 243. Zagreb: EPH MEDIA d.o.o. 4. Uzelac, S. B. (2008). Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu. U: S. Briski – Uzelac, Vizualni tekst.

Studije iz teorije umjetnosti. 27 – 38. Zagreb: Centar za vizualne studije 5. Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam. 6. Eagelton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam. 7. Berger, J. (1972). Ways of Seeing. London: Penguin. 7. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P. 8. Gadamer, H. G. (2003). Ogledi o filozofiji umjetnosti. Zagreb: AGM.


POHAĐANJE NASTAVE Redovito. Minimum 70% NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail.



studenata

1. Temeljne discipline znanosti o slici 1.Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti 2. Temeljne discipline znanosti o slici 2.Filozofija, logika i matematika

3. Temeljne discipline znanosti o slici 3. Psihologija, neurologija i kognitivna znanost

4. Temeljne discipline znanosti o slici 4. Retorika i semiotika

5. Temeljne discipline znanosti o slici 5. Komunikologija i mediologija

6. Povijesno orijentirane znanosti o slici 1. Historiografija

7. Povijesno orijentirane znanosti o slici 2. Teologija, kršćanska

8. Povijesno orijentirane znanosti o slici 3. Arheologija, etnologija

9. Društvene znanosti o slici

1. Sociologija i kulturologija 10. Društvene znanosti o slici

2. Politologija i pravna znanost

11. Primijenjene znanosti o slici 1. Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama

12. Primijenjene znanosti o slici 2. Kartografija i tipografija

13. Moderni mediji slike 1. Likovna umjetnost

14. Moderni mediji slike 2. Komunikacijski dizajn

15. Moderni mediji slike 3. Fotografija, film, televizija, novi mediji

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI · 2014. 1. 22. · Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke