SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet · 2015. 9. 22. · povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, ... ocijeniti i vratiti zbog eventualnih

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: POVIJEST UMJETNOSTI

dvopredmetni diplomski studij

Izvedbeni nastavni planovi

Zimski semestar akademske godine 2015./2016.

Rijeka, rujan 2015.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija znanstvenog istraživanja

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijest umjetnosti

Semestar 1.

Akademska godina: 2015/2016

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje ( P+V+S) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10.15 – 13.00

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Utorkom 12.00 - 13.00 Srijedom 13.00 – 14.00

Kabinet 462

Telefon

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera.

Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti metodološki pristupi:

- Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici - Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo danas - Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl - Ikonografija – ikonologija: Erwin Panofsky - Marksizam i socijalna povijest umjetnosti - Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu - Psihoanaliza - Semiotika - Postkolonijalizam

Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u povijesti umjetnosti – kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave

Kontinuirana provjera znanja: seminar 1 0,5 20



ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

OCJENA BODOVI

Kontinuirana provjera znanja: seminar 1

1 2 3 4

0 5 10 15

5 20


1 2 3 4 5

0 5 10 15 20


1 2 3 4 5

7,5 15 22,5 30

ZAVRŠNI ISPIT

1 2 3 4 5

7,5 15 22,5 30

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu tri seminarska rada:

1. rad vezan uz metodologiju znastvenog istraživanja; samo izlaganje

2. rad: analiza znanstvenih članaka iz područja povijesti umjetnosti; samo izlaganje

3. istraživački rad; izlaganje i pisani rad

Pisani seminarski rad (1) treba predati u elektronskoj verziji na dan izlaganja. Njegova dužina ne smije biti

veća od 10 kartica teksta, odnosno 5 x 1800 znakova s prazninama. Rad treba biti napisan na standardnom

hrvatskom jeziku te opremljen znanstvenom aparaturom: ključnim riječima, kraćim sažetkom na hrvatskom jeziku, sažetkom na stranom jeziku, bilješkama na kraju teksta, popisom literature. Nastavnik je dužan pregledati, ocijeniti i vratiti zbog eventualnih korekcija sve seminarske radove u roku od 10 dana po primitku. Studenti su, nakon toga, dužni u roku od 5 dana vratiti korigirani rad. Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja i predaju pisanog seminarskog rada je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene.

Pristup popravku međuispita: nije predviđen

Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B

70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C

60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E

40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York 2006

2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb 2011

3. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja.

Izborna literatura: 1. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32. Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Osobno, elektronskom poštom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA


OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno predavanje; Povijest znanosti: znanost do novog vijeka

2. Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti; Povratak retorike

3. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti;Vrste znanstvene proze

4. 1. Retorika znanosti i akademsko pismo str. 138 Strategije i tehnike akademskog pisma: 2. pripreme za pisanje (invencija) . . . . . . . . . . 153 3. struktura i dijelovi (dispozicija). . . . . . . . 237

4. odlomak i konektori (argumentacija) . . 305

5. 5. jezik i stil (elokucija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 6. citiranje i citati (memorija) . . . . . . . . . . . . 435 7. dva citatna stila (velika mehanika) . . . . . 507

8. posljednji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

6. Humanističke znanosti i povijest umjetnosti: umjereno relativistički pristup Metode istraživanja u povijesti umjetnosti: uvod i početci discipline Definirane teme svih istraživanja

7. Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl; Semiotika

8. Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19., 20. i 21. stoljeću

9. Seminarski radovi: analiza znanstvenih članaka



12. Prezentacija samostalnog istraživanja




I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize i dokumentiranja kulturnog dobra Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – opći smjer Semestar I. Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+V+S) 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 16:15 – 19:00

Nositelj kolegija izv. prof. dr. Marijan Bradanović

Suradnik Ivan Braut

Vrijeme za konzultacije Srijedom 19.00-19.45, četvrtkom 12.30-13.15

Kabinet 459

Telefon /

E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, jer je za druge realizacije teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.


Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove

zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim

dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti

umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti.

Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra,

konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za

registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.



x x x x


x




Pohađanje nastave 0,5 0

Seminarski rad 1 35

Kontinuirana provjera znanja 1 35


UKUPNO 3 100


Opća napomena





Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita

mailto:[email protected]:[email protected]

Završni ispit Usmeni


Diplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005. 4. V. Marković, M. Prelog et. al., Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Zagreb, 1987.

Izborna literatura: 1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta). 2. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 3. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 4. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 5. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 6. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 7. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 8. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988.,

753- 782. 9. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002. 10. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.


Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodno predavanje

2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s

elementima restauracije

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza,

konzervacija i re-kompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ

ili na izvornoj lokaciji

4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja

i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

8. Problemi zaštite zidnog slikarstva.

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada-priprema za izlazak na teren

11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga

Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri

Dajle, Segeta i Karpinjana

13. Kolokvij

14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje,

dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije

15. Zaključno predavanje

Terenska nastava: - posjet radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci, - Rijeka, Stari grad, dokumentiranje graditeljske baštine - ex palača šećerane u Rijeci, konzervacija arhitekture, zidnog slikarstva i štukatura - Veprinac, Lovran, Brseč, Plomin– zidno slikarstvo u regiji, problemi restauracije, prezentacije i interpretacije

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Avangarde Studij Povijest umjetnosti, diplomski dvopredmetni - opći smjer Semestar I Akademska godina 2015-2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+V+S) 45 (30+0+15) Vrijeme i mjesto održavanja nastave P206 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da (engleski, talijanski) Nositelj kolegija Dr. sc. Luka Skansi, docent

Kabinet 486 Vrijeme za konzultacije Srijedom 14-16

Telefon e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijesna analiza raznih europskih konteksta u kojim se razvije avangarda: Bauhaus, Le Corbusier i Esprit Nouveau; Arhitektura i futurizam; De Stijl; Dada; Tessenow i Hellerau; Ruska avangarda; Nadrealizam.


Poznavanje fenomena arhitekturne i umjetničke avangarde 20. stoljeća primjereno razini diplomskog studija. Predmet će osposobiti studente u artikuliranju povijesne kontekstualizacije avangarda, u oblikovanju njihove analitičke sposobnosti umjetničkog i arhitekturnog objekta, i njihove adekvatne konceptualizacije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x


x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Seminarski rad 1 30


Završni ispit – usmeni 1 40

UKUPNO 3 100

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja

Kontinuirana se provjera znanja – međuispit – provodi tijekom nastave.

Završni ispit

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Rosalind Krauss, The originality of the avant-garde and other modernist myths, MIT Press, Cambridge, Mass 1986. 2. Viktor Žmegač, Od Bacha do Bauhausa. Povijest njemačke kulture, Peristil Zagreb 2006. 3. Essential Le Corbusier: l'esprit nouveau articles, Boston Architectural Press, 1998

IZBORNA LITERATURA

Izborna literatura će se dodijeliti unutar seminara u toku semestra

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Kolegij zahtijeva redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, jer predviđena znanja koja se trebaju usvojiti ovise uglavnom o ovom segmentu. Stoga se očekuje apsolutna redovitost pohađanja. Semestrom se predviđa 14 predavanja/seminara kolegija, i minimum za dobivanje potpisa je 10 dolazaka.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti, na opću e-mail adresu godine i usmeno.


[email protected]

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Seminari i usmeni završni ispit.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja se studentu daje za svaki rad, a zbir svih ocjena utječe na konačnu ocjenu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 04.02; 18.02.

Proljetni izvanredni 30.03.

Ljetni Nema ljetnog roka za kolegije zimskog semestra!

Jesenski izvanredni 01.09.; 08.09.

VI. POPIS TEMA Tjedan NAZIV TEME

1. Pojam avangarde. Teorija i literatura

2. Raumkunst – izvori, kanali, utjecaji

3. Ruska avangarda 1 – umjetnost i arhitektura

4. Ruska avangarda 2 – teatar, književnost i kinematografija

5. Adolf Loos i Tristan Tzara

6. Le Corbusier kao teorik. L'Esprit Nouveau

7. Le Corbusier i sinteza umjetnosti

8. Mies, «G» i prostor u umjetnosti

9. Talijanski futurizam i «astrattismo»

10. Od Werkbunda do Bauhausa

11. Bauhaus

12. De Stijl

13. Avangarde i kinematografija

14. Odjeci i utjecaji avangarde poslije drugog svjetskog rata

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA

Studij Povijest umjetnosti – diplomski studij, opći smijer

Semestar zimski


Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje (P+S+V) 45+30+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Prema rasporedu, dvorana 470

Nositelj kolegija Dr.sc. Nataša Lah

Suradnik Tomislav Čop, mag.str.

Vrijeme za konzultacije nakon nastave, e mailom

Kabinet 460

Telefon 265 737



SADRŽAJ KOLEGIJA

Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti. Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Bečka škola PU. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost i formalizma. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Feminizam. Postmoderna i kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.



x x x


x




Pohađanje nastave 1 15

Kontinuirana provjera znanja 1,5 35


UKUPNO 5 100


Opća napomena







Završni ispit


Preddiplomski studij:

Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija.

3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

4. Belančić, M. (2007). Smrt slike (Ogledi iz filozofije umetnosti). Beograd: Medijska knjižara Krug.

5. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton.

Izborna literatura: 6. Grlić, D. (1978). Estetika (Vol. I-IV). Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja) 7. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 8. Knežević, S. (Ed.). (1999). Bečka škola povijesti umjetnosti. Zagreb: Barbat. 9. Kolešnik, L. (Ed.). (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti.

Zagreb: IPU. 10. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 11. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 12. Kolešnik, L. (Ed.). (1999). Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti. Zagreb: Centar za ženske

studije. 13. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 14. Carroll, N. (1995). Danto, Style, and Intention. The Journal of Aesthetic and Art Criticism, 53 (3). 15. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 16. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P. 17. Borjev, J. (2009). Estetika. Sarajevo: Bosanska riječ.


POHAĐANJE NASTAVE Redovito. Minimum 70%

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja. Konzultacije. E mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja. Konzultacije. E mail.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!


studenata

1. Slom standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti

2. Problem ‘zadane objektivnosti’

3. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima

4. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi

5. Bečka škola PU

6. Kontradikcije modernizma

7. Modernizam, subjektivnost i formalizam

8. Kritički modernizam

9. Umjetnost (kao) teorija

10. Strukturalizam i poststrukturalizam

11. Feminizam

12. Postmoderna i kritika postmoderne

13. Nova kritička teorija

14. Nova povijest umjetnosti

15. Vizualna kultura i vizualne studije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija IKONOLOGIJA

Studij POVIJEST UMJETNOSTI

Semestar III. ZIMSKI(DS)


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+V+S) 45 (30+0+15)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave PONEDJELJAK, 16:15-19:00, 470

Nositelj kolegija MARINA VICELJA-MATIJAŠIĆ

Suradnik MAJA CEPETIĆ

Vrijeme za konzultacije PONEDJELJAK, 14:00-15:00

Kabinet 461

Telefon 265-603



SADRŽAJ KOLEGIJA

Ikonologija – povijesni pregled; odnos pojmova ikonologija-ikonografija; ikonologija danas Razvoj ikonološke misli: Warburg, Panofsky, Warburgova škola (biblioteka), Američka škola, kritike ikonologije, Warburgov krug, Francuska škola, suvremene perspektive Ikonološke metode – interpretacija «slike» s obzirom na ikonografski kontekst, nastanak, kontinuitet i recepciju; način čitanja i recepcije «slike»; promjena načina prikazivanja sadržaja u povijesti umjetnosti «Slika» kao povijesni dokument «Slika» kao komentar Riječ i slika – mehanizmi i tipologija Case study – interpretacija određenog sadržaja-teme – primjeri ikonološke analize prilagođeni školskom programu


Razumijevanje nastanka i razvoja određenog sadržaja/teme u vremenu i prostoru, njezina širenja te ishodišta i utjecaja. Mogućnost čitanja i analize određenog likovnog djela. Mogućnost sudjelovanja u diskusiji i jasnog i argumentiranog obrazloženja teze ili stava. Poznavanje recentne literature i recentnih rezultata istraživanja i doprinosa u disciplini. Razvijena sposobnost samostalnog istraživanja i obrane određene teze u pisanom i usmenom obliku.



x x x x


x





Kontinuirana provjera znanja 1,5 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 40

UKUPNO 3 100


Opća napomena







Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

GOSTUJUĆE PREDAVANJE


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje je nastave obavezno; na nastavi se od studenata očekuje aktivno sudjelovanje; za nastavnu jedinicu postoje pripreme;

aktivnost se na nastavi evaluira.


Studenti su informirani putem izvedbenog programa na početku akademske godine; kontinuirano preko portala Mudri, na koji su postavljeni svi materijali za nastavu te sva potreban literatura u pdf formatu; studenti se potrebi informiraju putem zajedničke e-adrese


Kontakt s predmetnim nastavnikom omogućen je mailom ili putem konzultacija koje se redovito održavaju svaki tjedan prema

navedenom rasporedu.




studenata

1. Uvodno predavanje, dogovor oko obveza i literature

2. Slika – definicija, pristupi, povijesne paradigme

3. Aby Warburg - počeci ikonologije

4. Erwin Panofsky - formiranje metode

5. Warburgov krug – Institut u Londonu – E. Gombrich GOSTUJUĆE PREDAVANJE

6. Američka škola – Nove perspektive

7. Vizualni studiji – definicija, razvoj, suvremeni pristupi

8. Ikonologija grada - uvod GOSTUJUĆE PREDAVANJE

9. Primjeri ikonološke interpretacije u urbanom prostoru; s vježbama na terenu

10. Ikonološke analize




14. Terenska nastava prema dogovoru

15. Završno predavanje

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija MEDIJACIJA I KRITIKA

Studij Povijest umjetnosti - diplomski

Semestar zimski


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+S+V) 45 (30+0+15)





Kabinet 460

Telefon 265 737



SADRŽAJ KOLEGIJA

Razlikovanje i društvena funkcija medija, medijske kulture i medijacije umjetnosti u tom kontekstu. Pozicija umjetničke kritike u odnosu na povijest i teoriju umjetnosti. Razumijevanje Paradigme kulture kao metodološkog okvira umjetničke kritike. Povijesni razvoj discipline kroz pojmove kritičke teorije, frankfurtskog kruga, kritike hegemonije u kulturi, kritike humanizma, kritike modernizma i kritike kritike. Upoznavanje fenomena suvremenog ikonoklazma. Upoznavanje razlike među pojmovima ‘dizajniranje publike’ i stvaranja vrijednosnih orijentira u kulturi i umjetnosti. Razlikovanje prakse etiketiranja od interpretacije umjetnsti, kritičkih od kustoskih praksi. Definiranja medijskog i društvenog prostora kritike. Uzroci pojave akritične kritike i sintagme ‘Kritičar je umjetnik’. Interakcija sadržaja kritičkog pisma i medijske pismenosti. Upoznavanje procesa modifikacije kritičkog diskursa kulture u krizi.


Poznavanje povijesnih izvora i razvoja umjetničke kritike. Sposobnost jasnog razlikovanja kritičke od povijesno umjetničke teorije i prakse. Sposobnost praćenja promjena kulturnih paradigmi kroz modifikaciju kritike i kroz njezin status u određenoj kulturi. Poznavanje specifičnosti medijacije umjetnosti kroz masovne medije. Poznavanje svih specifičnih modela kritike u 20. stoljeću. Sposobnost pismene artikulacije kritičkog stava o određenoj izložbi, umjetničkom ciklusu, ili određenom djelu.



x x x


x x







UKUPNO 4 100


Opća napomena







Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Lah, N. (2012). Medijacijska funkcija umjetničke kritike između povijesti i suvremenosti. Ars Adriatica, 2, 269-283.

2. Bätschmann, O. (1997). Slika-tekst: problemski odnosi. In S. Briski-Uzelac (Ed.), Slika i riječ (pp. 121-147). Zagreb: IPU.

3. Bätschmann, O. (2004 [2001]). Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku. Zagreb: Scarabeus. 4. Venturi, L. (1963 [1945]). Istorija umetničke kritike. Beograd: Kultura. (Uvod, str. 3-28)

Izborna literatura: 1. Šuvaković, M. (2005). Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb, Ghent: Horetzky, Vlees & Beton. 2. Kuhn, T. S. (2002.). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 3. McLuhan, M. (2008 [1964]). Razumijevanje medija. Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga. 4. Egleton, T. (2002.). Ideja kulture. Zagreb: Jesenski i Turk. 5. Rotar, N. Z. (Ed.). (2005). Medijska pismenost i civilno društvo. Sarajevo: Mediacentar. 6. Gavranović, A. (2006). Medijska obratnica. Zagreb: Sveučilišna knjižara. 7. Belančić, M. (2007). Smrt slike (Ogledi iz filozofije umetnosti). Beograd: Medijska knjižara Krug.








studenata

1. Mediji, medijska kultura, medijacija

2. Kritika kao teorijska i praktična disciplina

3. Pozicija umjetničke kritike u odnosu na povijest i teoriju umjetnosti

4. Paradigma kulture kao metodološki okvir kritike

5. Kritička teorija, frankfurtski krug, kritika hegemonije u kulturi, kritika humanizma, kritika modernizma, kritika kritike

6. Suvremeni ikonoklazam

7. Dizajniranje publike ili stvaranje vrijednosnih orijentira

8. Etiketiranje ili interpretacija

9. Kritičke nasuprot kustoskim praksama

10. Medijski prostor kritike

11. Društveni prostor kritike

12. Akritična kritika

13. ‘Kritičar je umjetnik’

14. Kritičko pismo i medijska pismenost

15. Modifikacija kritičkog diskursa kulture u krizi

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metode istraživanja i prezentacije vizualnih umjetnosti Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički modul Semestar 1.


Broj ECTS-a 3

Nastavno opterećenje (P+V+S) 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 10.15 – 13.00

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nina Kudiš

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Utorkom 12.00 - 13.00 Srijedom 13.00 – 14.00

Kabinet 462

Telefon



SADRŽAJ KOLEGIJA

Povijest znanosti: znanost do novog vijeka, novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti, povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, vrste znanstvene proze, retorika znanosti i akademsko pismo. Strategije i tehnike akademskog pisma: pripreme za pisanje, struktura i dijelovi, argumentacija, jezik i stil, citiranje i citati, provjera.

Metodologija pristupa umjetničkom djelu u okviru znanstvene discipline povijesti umjetnosti: strategije, faze, sustavnost. Različiti metodološki pristupi:

- Hegel i nastanak povijesti umjetnosti; hegelijanski pristup, najvažniji predstavnici - Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19. i 20. stoljeću, poznavalaštvo danas - Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl - Ikonografija – ikonologija: Erwin Panofsky - Marksizam i socijalna povijest umjetnosti - Feminizam i rodni pristup umjetničkom djelu - Psihoanaliza - Semiotika - Postkolonijalizam

Suvremena metodologija znanstvenog istraživanja u povijesti umjetnosti u praksi: paradigmatski primjeri i praksa pisanja znanstvenog rada, kataloške jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju, eseja i slično. Oblikovanje znanstvenog teksta.


Poznavanje i razlikovanje različitih pristupa u metodologiji znanstvenog istraživanja humanističkih znanosti te naročito u

povijesti umjetnosti – kako onih povijesnih, tako onih koji se i danas prakticiraju. Temeljito razumijevanje i mogućnost

primijene različitih metodoloških pristupa, kao i različitih vrsta znanstvenih i stručnih tekstova. Posjedovanje znanja o načinu

koncipiranja, elementima, strukturiranju argumentacije i znanstvenoj opremi znanstvenog i stručnog teksta, kataloške

jedinice, natuknice u enciklopedijskom izdanju.



X X X





Pohađanje nastave



ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 3 100


OCJENA BODOVI


1 2 3 4 5

0 8,75 17,5 26,25 35


1 2 3 4 5

0 8,75 17,5 26,25 35

ZAVRŠNI ISPIT

1 2 3 4 5

0 7,5 15 22,5 30

Opća napomena





Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u vidu tri seminarska rada:

1. rad vezan uz metodologiju znastvenog istraživanja; samo izlaganje

2. rad: analiza znanstvenih članaka iz područja povijesti umjetnosti; samo izlaganje

Pridržavanje rokova dogovorenih na početku seminara, a vezanih uz datum izlaganja je neophodno, zbog ograničenog broja nastavnih termina, odnosno tjedana nastave koji su na raspolaganju.

Završni ispit je pismeni i usmeni: pismeni ispit je obavezan i sastoji se od deset pitanja (za prolaznu ocjenu student mora postići barem 51% bodova), dok usmeni ispit nije obavezan i služi prvenstveno utvrđivanju ocjene.

Pristup popravku međuispita: nije predviđen

Završni ispit


Diplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. M. Hatt, C. Klonk, Art History. A Critical Introduction to Its Methods, Manchester-New York 2006

2. Dubravka Oraić Tolić, Akademsko pismo, Zagreb 2011

3. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja.

Izborna literatura: 1. reader za kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno, a prema člancima 31. i 32. PRAVILNIKA O STUDIRANJU NA PREDDIPLOMSKIM I DIPLOMSKIM STUDIJIMA FILOZOFSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI Članak 31. Ostvarivanje prava izlaska na ispit predmetni nastavnik potvrđuje svojim potpisom. Predmetni nastavnik može uskratiti potpis studentu: - u slučaju kada je student izostao više od 30% ukupne nastave iz predmeta, - u slučaju kada student tijekom nastave ne prikupi minimalni iznos ocjenskih bodova (od 0 do 29,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno od 0 do 39,9 ocjenskih bodova na sveučilišnom diplomskom studiju). Članak 32.

Student može pristupiti ispitu u redovitom ispitnom roku samo iz predmeta za koji je stekao potreban postotak uspješnosti tijekom nastave utvrđen općim aktom Sveučilišta (40% ocjene ili više na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 50% ocjene ili više na sveučilišnom diplomskom studiju). Student koji je tijekom nastave ostvario od 30 do 39,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 40 do 49,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan). Ovaj student može izaći na popravni ispit u redovitom i izvanrednom ispitnom roku na koji može pristupiti samo jedanput i pritom može ostvariti najviše 10% ocjene. Student koji je tijekom nastave ostvario od 0 do 29,9% ocjene na sveučilišnom preddiplomskom studiju, odnosno 0 do 39,9% ocjene na sveučilišnom diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne može steći ECTS-bodove. Ovaj student obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet.






Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni izložiti svoj seminarski rad onog datuma koji se utvrđuje odmah na početku semestra.


studenata

1. Uvodno predavanje; Povijest znanosti: znanost do novog vijeka

2. Novovjekovna i moderna znanost, postmoderne kritike znanosti; Povratak retorike

3. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti;Vrste znanstvene proze

4. 1. Retorika znanosti i akademsko pismo str. 138 Strategije i tehnike akademskog pisma: 2. pripreme za pisanje (invencija) . . . . . . . . . . 153 3. struktura i dijelovi (dispozicija). . . . . . . . 237

4. odlomak i konektori (argumentacija) . . 305

5. 5. jezik i stil (elokucija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 6. citiranje i citati (memorija) . . . . . . . . . . . . 435 7. dva citatna stila (velika mehanika) . . . . . 507

8. posljednji koraci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

6. Humanističke znanosti i povijest umjetnosti: umjereno relativistički pristup Metode istraživanja u povijesti umjetnosti: uvod i početci discipline Definirane teme svih istraživanja

7. Formalizam: Heinrich Wölfflin i Alois Riegl; Semiotika

8. Poznavalaštvo, predstavnici, uloga poznavalaštva u 19., 20. i 21. stoljeću








I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija analize, dokumentiranja i interpretacije kulturnog dobra Studij diplomski studij povijesti umjetnosti – nastavnički modul Semestar I. Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+V+S) 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 16:15 – 18:00

Nositelj kolegija izv. prof. dr. Marijan Bradanović

Suradnik Ivan Braut

Vrijeme za konzultacije Srijedom 19.00-19.45, četvrtkom 12.30-13.15

Kabinet 459

Telefon /

E-mail [email protected]; [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Izlaže se široka skala standardnih konzervatorskih postupaka pri izradi različitih konzervatorskih studija i elaborata. Donose se primjeri dokumentacije prema vrsti (povijesni-arhivski podaci, analitički opisi, kataloški opisi, kataloška jedinica, fotografije, grafička dokumentacija, specijalna dokumentacija, uzorci) i namjeni (osnovna evidencija, inventar, dokumentacija koja prethodi zahvatu, dokumentacija koja prati zahvat, završni izvještaj, konzervatorska podloga za urbanističko planiranje, konzervatorski projekt, izložbeni projekt). Koristi se mogućnost analize i diskusije na konkretnim konzervatorskim i konzervatorsko-restauratorskim zahvatima na području sjevernoga Jadrana, koji su dostupni za rad na terenu. Dio primjera odabranih za analizu i diskusiju potječe iz prakse voditelja kolegija, jer je za druge realizacije teško pribaviti cjelovitu dokumentaciju. Odabrani su primjeri kulturnih dobara različitih dimenzija, materijala i stupnja ugroženosti. Provodi se edukacija utvrđivanja povijesnih slojeva i faza. Tumače se nedestruktivne i destruktivne metode (sondiranje), fizičke i kemijske analize prikupljanja podataka.


Svladavanje osnovnih tehnika analize i izrade dokumentacije kulturnog dobra za potrebe provođenja njihove

zaštite i očuvanja. Osposobljenost u donošenju racionalnih i primjenjivih odluka o postupanju s kulturnim

dobrom. Nadogradnja sposobnosti raščlambe kulturnog dobra izvan okvira usvojenih u temeljnoj nastavi povijesti

umjetnosti. Stjecanje sposobnosti tehničkog opisa predmeta, njegove fizičke i kronološke kompleksnosti.

Sposobnost samostalne primjene tehnika izrade dokumentacije koja služi za registraciju kulturnog dobra,

konzervatorskog elaborata kao osnove za programiranje zaštitnog zahvata, inventara i kataloga kao osnove za

registraciju, organizaciju izložbi i postavu zbirki.



x x x x


x





Seminarski rad 1 35



UKUPNO 3 100


Opća napomena







mailto:[email protected]:[email protected]

Završni ispit Usmeni


Diplomski studij:








IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. T. Marasović, Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Split, 1985. 2. I. Maroević, Sadašnjost baštine, Zagreb 1986. 3. S. Muñoz-Viñas: Contemporary Theory of Conservation, Elsevier Butterworth-Heinemann, 2005. 4. V. Marković, M. Prelog et. al., Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, Zagreb, 1987.

Izborna literatura: 1. M. Bradanović, Analiza i dokumentiranje kulturnih dobara - zbirka tekstova, Rijeka, 2010., (skripta). 2. B. M. Feilden, Conservation of Historic Buildings, London, 1982. 3. N. Jakšić, R. Tomić, Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije – zlatarstvo, Zadar, 2004. 4. K. Majer, P. Puhmajer, Palača šećerane u Rijeci, Rijeka 2008. 5. D. Marasović, Povijesna jezgra Splita (Studije-programi-realizacije), Split, 2009. 6. D. Miletić, M. Valjato-Fabris, Kapela sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu, Zagreb, 1987. 7. G. Perusini, Il restauro dei dipinti e delle sculture lignee, storia, teorie e tecniche, Udine, 1985. ili

1994. (dostupno i kao skripta u prijevodu R. Oštrića) 8. Povelja konzervacije i restauracije umjetničkih i kulturnih spomenika, Pogledi, 3-4, 18, Split, 1988.,

753- 782. 9. P. Vežić, Sveti Donat – Rotonda Sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002. 10. D. Vokić (priredio), Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, Zagreb, 2007.


POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno Svaki student dužan je prisustvovati na minimalno 70% nastave. Studenti koji imaju koliziju moraju prisustvovati na minimalno 50% nastave. Ukoliko student koji nema koliziju bude prisutan na manje od 50% nastave (bez valjanog zdravstvenog obrazloženja) ne može zadovoljiti kriterije za ocjenu, pa je dužan ponovno slušati predmet. Isto vrijedi i za studente s kolizijom, ukoliko su bili na manje od 30% predavanja.


Studenti se informiraju putem pismenih i web obavijesti na stranicama fakulteta, na opću e-mail adresu godine te usmeno.


Uz redovite konzultacije, svaki student nastavnika može svakodnevno kontaktirati elektronskom poštom.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Ukoliko se student ne pridržava rokova, to utječe na pojedinačnu ocjenu koja mu se daje za svaki rad a zbir svih ocjena utječe na konačnu. Ukoliko student ima nekih nepredviđenih situacija koje direktno utječu na poštivanje roka, dužan je to na vrijeme i prije roka javiti nastavniku s kojim mora dogovoriti alternativni rok.


studenata

1. Uvodno predavanje

2. Crkva sv. Agate u Novigradu, istraživanje, konsolidacija, konzervacija i prezentacija s

elementima restauracije

3. Šesterostrana kruna cisterne na krčkoj Veloj placi – istraživanje, interpretacija nalaza,

konzervacija i re-kompozicija (prezentacijske dvojbe muzealizacija-prezentacija in situ

ili na izvornoj lokaciji

4. Obnove crkve sv. Donata u Zadru i kapele sv. Filipa i Jakova na Medvedgradu

5. Primjeri iz konzervatorsko-restauratorske prakse

6. Skulptura, dekorativna arhitektonska plastika i epigrafski spomenici - problemi očuvanja

i prezentacije,primjeri uspostave omišaljskog, vrbničkog i novigradskog lapidarija

7. Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara, katalozi

8. Problemi zaštite zidnog slikarstva.

9. Primjeri konzervatorskih podloga za prostorne planove

10. Problem istraživanja i zaštite riječkog Starog grada - priprema za izlazak na teren

11. Rijeka – Stari grad, dokumentiranje, konzervatorska podloga

Rijeka – Stari grad analiza provedenog dokumentiranja

12. Problemi zaštite i revitalizacije ladanjskog graditeljstva – istarske stancije -primjeri

Dajle, Segeta i Karpinjana

13. Kolokvij

14. Novigradske zidine – problemi zaštite, konzervatorski nadzor i istraživanje,

dokumentacija, prijedlog prezentacije, zahvat konzervacije s elementima restauracije

15. Zaključno predavanje

Terenska nastava: - posjet radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda u Rijeci, - Rijeka, Stari grad, dokumentiranje graditeljske baštine - ex palača šećerane u Rijeci, konzervacija arhitekture, zidnog slikarstva i štukatura - Veprinac, Lovran, Brseč, Plomin– zidno slikarstvo u regiji, problemi restauracije, prezentacije i interpretacije

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija METODIKA TEORIJE UMJETNOSTI

Studij Dvopredmetni diplomski studij povijesti umjetnosti- nastavnički modul

Semestar Zimski semestar

Akademska godina 2015./2016.

Broj ECTS-a 4


Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak, 14:15 – 17:00h; 470

Mogućnost izvođenja na stranom

jeziku -

Nositelj kolegija JULIJA LOZZI BARKOVIĆ

Kabinet 436

Vrijeme za konzultacije četvrtkom i petkom od 9 – 10 sati

Telefon 265-739

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Martinela Dragičević, mag. str.

Kabinet 467

Vrijeme za konzultacije petak 13:00 – 14:15h

Telefon 098/ 166 - 1821

e-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij obuhvaća teorijska i praktična tumačenja vizualne kulture u čijem se kontekstu pojavljuje i razvija znanost

o slici, slikovni i kulturni obrat, vizualni studiji i multidisciplinarnost vizualnog. Naglašava se uloga vizualnog i

dominacija masmedijske slike svijeta, tehnoimaginacije, virtualne realnosti i kulture ekrana. Tematizira se položaj

slike unutar pojedinih disciplina i tumače se metodički postupci koji se pojavljuju u praksi. Područja i discipline

koja se obrađuju su sljedeća: Temeljne discipline znanosti o slici: povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti,

filozofija, logika i matematika, psihologija, neurologija i kognitivna znanost, retorika i semiotika, komunikologija i

mediologija; Povijesno orijentirane znanosti o slici; historiografija,teologija, arheologija, etnologija; Društvene

znanosti o slici;sociologija i kulturologija, politologija i pravna znanost; Primijenjene znanosti o slici: kompjutorska

vizualistika i istraživanje reklama, kartografija i tipografija; Moderni mediji slike: likovna umjetnost, komunikacijski

dizajn, fotografija, film, televizija i novi mediji.

Tumači se i diskutira o raznovrsnim formama slika, tipovima i upotrebi slika, o postupcima njihove proizvodnje,

hiperprodukcije i obrade, uvjetima njihove recepcije i distribucije, stvaralačkog mišljenja ili posve općenito o pojmu

slike i njenom položaju unutar znanstvenog diskursa. Navedeni se aspekti pristupa i problematiziranja slike

razmatraju ujedno i u kontekstu primjene srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti kao i unutar neformalnog

obrazovanja i razvijanja vizualne pismenosti općenito. Korelativnost teorijskih postavki znanosti o slici i slike kao

medija odgojno-obrazovnog procesa unutar hrvatskog obrazovnog sustava. Postavljaju se pitanja kako predstaviti

u nastavi teorijske paradigme nastale u vremenu modernizma ili pak koje se teorije primjenjuju na polje

istraživanja znanosti o slici i vizualne kulture, kako razvijati vizualne kompetencije i biti kritički osviješten o

vizualno-virtualnoj i tehnomanipuliranoj slici svijeta. Rastapa li se pred navalom novih slikovnih medija povijest

umjetnosti u općoj znanosti o slikama? (Belting). Razmatra se stvaranje značenja, identiteta i vrijednosti unutar

vizualne kulture i vizualnih komunikacija i analiziraju naša viđenja posredovana raznim sistemima označavanja.

Kolegij propituje vizualnu i estetsku osjetljivost kroz reprezentacijske forme suvremene vizualne kulture i njene

teorijske postulate kontinuirano korelirajući s potrebama formalnog i neformalnog obrazovanja. Kolegij iznalazi

metode učenje, poučavanja, proučavanja i prezentiranja teorijskih pristupa i praktičnih vježbi na području znanosti

o slici i vizualne kulture omogućujući primjenu i interpretaciju unutar formalnog i neformalnog obrazovanja.


Poznavanje različitih metodoloških pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti primjereno razini

diplomskog studija. Kompetencija u analizi i primjeni tekstova tijekom nastavne prakse. Posjedovanje sposobnosti

pismenog izražavanja i analize različitih teorijskih tekstova kao i njihove primjene u nastavnom procesu. Primjena

metodičkih pristupa teorijskim analizama vizualnih umjetnosti i vizualne kulture u kontekstu formalnog,

neformalnog i informalnog obrazovanja. Upoznavanje interdisciplinarnog pristupa vizualnoj kulturi unutar

srednjoškolske nastave likovne umjetnosti i intermedijalne analize vizualnih formi na polju vizualnih umjetnosti.

Razumijevanje potrebe širenja strukovnog područja tematiziranjem i problematiziranjem aktualnosti vizualne

kulture, vizualnih informacija u kulturi, znanosti o slici i vizualnih studija. Razvijanje i zauzimanje kritičkog pogleda

i interpretacije suvremenih vizualnih umjetničkih pojava – kako kod srednjoškolaca razvijati estetsku osjetljivost i

stvaralačko mišljenje. Uspostavljanje korelacije s metodičko-didaktičkim pristupima vizualnim umjetnostima u

nastavi likovne umjetnosti. Sposobnost razlikovanja deskriptivnih, normativnih i znanstvenih teorijskih radova.

Sposobnost razlikovanja različitih diskurzivnih analiza u filozofiji, poetici, estetici, kritici i drugim teorijskim

pristupima vizualnoj umjetnosti. Razumijevanje suprotstavljenih pristupa u estetici, stilistici, kritici, kao i

znanstveno teorijskim tekstovima, te ključne poveznice njihovih metodoloških pristupa. Razvijanje sposobnosti

stručnog izražavanja u pisanom obliku, a u različitim domenama navedenih pristupa. Vještine interpretacije

vizualnog jezika i analiziranja kriterija vrijednosti i stvaranja značenja kao i sposobnost osjetljivog vizualnog

opažanja i tumačenja odnosa teorije i prakse. Studenti usvajaju znanja, sposobnosti i vještine istraživanja,

proučavanja i interpretiranja programske građe kolegija kako bi mogli adekvatno analizirati i prezentirati svoje

spoznaje odabranim metodama i oblicima rada u kontekstu neformalnog, a posebice formalnog, marginaliziranog

(na svim razinama), vizualno-likovnog obrazovanja u Hrvatskoj.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


x x x


x x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave i aktivnost 0,5 15

Kolokvij 0.5 15

Esej,metodička priprema,izlaganje 2 50

ZAVRŠNI ISPIT 1 20

UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova

koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost

tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Belting, H. (2010). Kraj povijesti umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Sachs-Hombach, K. (Ed.). (2006 [2005]). Znanost o slici. Discipline, teme, metode. Zagreb:

Antibarbarus.

3. Paić, Ž. (2008.). Vizualne komunikacije. Zagreb: Centar za vizualne studije.

4. Paić, Ž., Purgar, K. (2009). Vizualna konstrukcija kulture. Zagreb: Izdanja Antibarbarus

5. Jenks, C. (2002). Vizualna kultura. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

6. Kolešnik, L. (2004). Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu. In M. Pelc

(Ed.), 1. Kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti (pp. http://hart.hr/uploads/documents/50.pdf).

Zagreb: IPU.

7. Sturken M., Cartwright, L. (2001). Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford: Oxford

University Press. Dostupno na:

http://www.arts.rpi.edu/~ruiz/IDIspring06/readingsSP06/Practices%20of%20Looking.pdf

8. Huzjak, M. (2005). Odgoj, misao i smisao. Pogled na odgoj kroz prizmu teorije umjetnosti. Metodički

ogledi, Vol.12, No. 2, 21 - 30. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo. Dostupno na Hrčak bazi, URL:

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak=2335&show=clanak

IZBORNA LITERATURA

1. Šuvaković, M. (2006). Diskurzivna analiza. Beograd: Univerzitet umetnosti.


3. Pintarić, H., V. (2012). Suvremena vizualna kultura i problemi vizualnih komunikacija. U: V. Horvat

Pintarić, Kritike i eseji, 240 – 243. Zagreb: EPH MEDIA d.o.o.

4. Uzelac, S. B. (2008). Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu. U: S. Briski – Uzelac, Vizualni

tekst. Studije iz teorije umjetnosti. 27 – 38. Zagreb: Centar za vizualne studije

5. Hörisch, J. (2007). Teorijska apoteka. Zagreb: Algoritam.

6. Eagelton, T. (2005). Teorija i nakon nje. Zagreb: Algoritam.

7. Berger, J. (1972). Ways of Seeing. London: Penguin.

8. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P.

9. Gadamer, H. G. (2003). Ogledi o filozofiji umjetnosti. Zagreb: AGM.

10. Purgar, K. (ur.). (2009). Vizualni studiji. Umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata. Zagreb: Centar za

vizualne studije.

11. Purgar, K. (2010). Preživjeti sliku:Ogledi iz vizualnih studija. Zagreb:Meandar Media

12. Finci, P. (2006). Priroda umjetnosti .Zagreb:Izdanja Antibarbarus.

13. Mijatović, A. (2007). Vizualna kultura: Obrat teorije vizualnog u pedagogiju viđenja. LJ. Stefanović (ur.).

Novi Kamov, 7/2007. 24 (3) 5 - 17. Rijeka: Izdavački centar Rijeka

14. Mijatović, A. (2010). Vizualna kultura i kraj tumačenja slike ili kako predsubjektivna fascinacija postaje

teorijom bez subjekta. Izvornik: Umjetnost riječi, Vol. 54. No.1-2 Travanj 2010. Dostupno na Hrčak bazi:

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=160700

15. Mitchell, W.J.T. (2004). What do Pictures Want?: the Lives and Loves of Images. Chicago & London:

The University of Chicago Press. 28-57.

16. Lucie-Smith, Edward (2003). Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća. Zagreb: Golden marketing.

Tehnička knjiga.

17. Mitchell, W. J. T. (1994). The pictorical turn. U: Picture theory. Chicago & London: The University od

Chicago Press. Dostupno na URL: http://www.scribd.com/doc/30841638/Mitchell-W-T-J-The-Pictorial-

Turn

18. Barker, K. (2010). Visual Culture Art Education: Critical Pedagogy, Identity Formation and Generative

Studio Practices in Art. Department of Art, Boise State University. Dostupno na URL:

http://scholarworks.boisestate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=art_gradproj

19. Finn J. (2011). Visual Communication and Culture - Images in Action. Oxford: Oxford University Press.

20. Buhl, M. (2005). Visual culture as a strategic approach to art education in education. Internationa journal

of education through art 1 (2) 103‐114. Bristol: UK:Intellect. Dostupno na URL:

http://www.academia.edu/637175/Visual_culture_as_a_strategy_of_reflection_in_education

21. Darts, D. (2004). Visual Culture Jam: Art, Pedagogy and Creative Resistance. 313 – 327. The University

of Arizona. Dostupno na URL: http://steinhardt.nyu.edu/scmsAdmin/uploads/001/665/VisCultJAM.pdf,

pristupljeno 8. 11. 2012.

22. Kemp, M. (1990). The science of art. Optical themes in western art from Brunelleschi to Seurat. New

Haven/London: Yale University Press. (pojedina poglavlja)

23. Ilić, V. (2011). Kako pišemo Umjetnost? Problemi ne-čitkosti umjetničkog djelovanja u epohi novih

medija. Filozofska istraživanja, Vol. 30, No. 4, 635.- 648. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društo. Dostupno

na Hrčak bazi, URL: http://hrcak.srce.hr/68568

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave (predavanja, seminara i vježbi) je obavezno. Minimum 70%. Kolizija 50%.


Studenti sve informacije mogu dobiti na predavanju, u vrijeme konzultacija ili putem e- maila.


Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija na fakultetu ili e-mailom u svakom trenutku.

http://hrcak.srce.hr/index.php?id_clanak=2335&show=clanakhttp://www.scribd.com/doc/30841638/Mitchell-W-T-J-The-Pictorial-Turn,%20%20pristupljeno%207.%2011.%202012http://www.scribd.com/doc/30841638/Mitchell-W-T-J-The-Pictorial-Turn,%20%20pristupljeno%207.%2011.%202012http://scholarworks.boisestate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=art_gradprojhttp://scholarworks.boisestate.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1000&context=art_gradprojhttp://www.academia.edu/637175/Visual_culture_as_a_strategy_of_reflection_in_educationhttp://steinhardt.nyu.edu/scmsAdmin/uploads/001/665/VisCultJAM.pdf

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeni ispit – esejistička forma

OBAVEZE STUDENATA

Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i seminarima, te aktivno sudjelovati u rješavanju zadanog problema

unutar

radne grupe. Interakcija sa studentima. Praćenje i vrednovanje aktivnosti na nastavi. Nakon odslušanih

predavanja studenti polažu kolokvij koji propituje usvojenost programske građe. Kreativan i samostalan pristup

istraživanju odabrane tematike na području znanosti o slici i vizualne kulture – izrada pisanog rada, eseja. Uz esej

izrada pripadajuće metodičke vježbe koja problematizira temu u kontekstu formalnog obrazovanja. Studenti osim

izrade pisanog rada prema prethodno danim uputama, prezentiraju i izlažu svoje teme i definiraju pitanja za

diskusiju. Vrednuje se razumijevanja i argumentirano prezentiranje zaključaka i prikazivanje praktičnih primjera

odabrane teme na jasan i precizan način. Rasprava i kritički osvrt na izlagane teme. Mogućnost samostalnog

zaključivanja temeljenog na poznavanju sadržaja kolegija. Studenti opisno vrednuju i ocjenjuju jedni druge što

predstavlja vježbu objektivne procjene rada. Procjenom kvalitete pisanog rada i studentskim vrednovanjem

odabire se nekoliko prezentacija teme koje se izlažu učenicima izborne nastave likovne umjetnosti (u dogovoru s

predmetnim mentorom). Studenti su dužni tijekom semestra prisustvovati terenskoj nastavi u suradnji s višom

muzejskom pedagoginjom M. Đilas (MMSU). Navedeni oblik nastave zorno problematizira pitanja vizualnih

komunikacija i neformalnog obrazovanja (muzejska pedagogija). Sve izvršene studentske obveze uz prethodna

odobrenja uvjet su izlaska na pismeni ispit. Višekratno provjeravanje razumijevanja i orijentacije tijekom nastave.

Na zaključnom predavanju kroz iskustva s kolegija studenti evaluiraju nastavni proces i navode prijedloge za

unaprijeđenje kolegija.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno

je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5. i 19. 02. 2016. u 10 sati

Proljetni

izvanredni 1. 04. 2016. u 10 sati

Ljetni

Jesenski

izvanredni 1. i 8. 09. 2016. u 10 sati

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

TJEDAN NAZIV TEME

1.

Uvodno predavanje.

Obrazloženje osnovnih ciljeva i svrhe predmeta. Pregled tema koje će se obrađivati

tijekom semestra. Upoznavanje s načinom rada na predavanjima i vježbama te na

terenskoj nastavi. Pregled literature koja ce biti korištena na kolegiju. Pregled tema i

literature koje studenti mogu izabrati za izradu pisanih radova.

Uvod u programsku građu – vizualna kultura, znanost o slici (Sachs-Hombach, K.),

metodika teorije. Definicija i određenje pojma i područja vizualne kulture. Objašnjenje

uloge oka. Relevantne teorije. Uloga slike u postmodernizmu. Uloga vizualnog u 21.

stoljeću. Kraj pum? (Belting, H.)

Temeljne discipline znanosti o slici

1.Povijest umjetnosti - znanost o umjetnosti

2.Filozofija, logika i matematika

2.

Razvoj vizualne kulture. (Mitchell, W.J.T., Jenks, C., Sturken M., Cartwright L.)

Temeljni pojmovi – viđenje, opažaj, prezentacija, reprezentacija.

Vizualna kultura: semiotički pristup, denotacija, konotacija (Barthes, R.)

Ikonografija / Ikonologija / Vizualni studiji (Purgar, K.; CVS Zg)

Prezentiranje emisija Drugi format, gost: W. J. T. Mitchell. Dostupno na: http://www.dailymotion.com/video/x17hp21_drugi-format-w-j-t-mitchell_creation

Vizualna kultura u svakodnevnom životu: Marginalizacija vizualne kulture u

obrazovnom sustavu.

Temeljne discipline znanosti o slici

3. Psihologija, neurologija i kognitivna znanost

4. Retorika i semiotika

5. Komunikologija i mediologija

3.

Vizualne komunikacije (Paić, Ž.)

Prema vizualnom tekstu. (Uzelac, S. B.)

Kodiranje i dekodiranje. Publika.

Interdisciplinarnost u srednjoškolskoj nastavi likovne umjetnosti:

Korelativne i strukturalne veze likovne i glazbene umjetnosti

Povijesno orijentirane znanosti o slici

1. Historiografija

2. Teologija, kršćanska

3. Arheologija, etnologija

4.

Društvene znanosti o slici

1. Sociologija i kulturologija

2. Politologija i pravna znanost

Društveni aspekti konzumacije slika.

Vizualne komunikacije - plakat, strip, street art, ambijentalna umjetnost.

Utjecaj kulturalnih teorija na povijest umjetnosti kao znanstvenu disciplinu (Kolešnik, L.)

Metode art terapije

5.

Primijenjene znanosti o slici

1. Kompjutorska vizualistika i istraživanje reklama

2. Kartografija i tipografija

Vizualne komunikacije - oglašavanje – kako su nastale i kako su se razvijale reklame.

Tehnike reprodukcije. Narcizam i vizualne komunikacije.

Prezentiranje emisija Drugi format. Digitalni narcizam. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy6zna_drugi-format-digitalni-narcizam_news

Tumačenje teorija koje se primjenjuju na polje istraživanja znanosti o slici i

vizualne kulture i njihova analiza i prilagodba kontekstu srednjoškolskog

povijesnoumjetničkog obrazovanja.

6.

Moderni mediji slike

1. Likovna umjetnost

2. Komunikacijski dizajn, fotografija, film, televizija, novi mediji

Vizualni mediji – (Paić, Ž., Purgar, K.)

Televizijsko novinarstvo. Video na web portalima.

Analiza vizualnih medijskih sadržaja.

Novomedijski znak i njegova recepcija. Vizualna (ne)pismenost.

Vizualna estetika i Internet – video i foto platforme

Multimedija.

Prezentiranje emisija Drugi format. Vizualizacija Venecije. Dostupno na:

http://www.dailymotion.com/video/xy0p23_drugi-format-vizualiziranje-venecije_creation

Prilagodba sadržaja vizualne kulture potrebama suvremenog obrazovnog sustava,

posebice srednjoškolskog.

7.

Terenska nastava – suradnja s M. Đilas (MMSU)

Muzejsko-edukativni projekti u nastavi likovne umjetnosti

8.

Kolokvij – propitivanje usvojenosti građe s predavanja

9.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba,diskusija na temu.

TEME:

Internet i virtualna kultura- novomedijska estetika

Reklame kao vizualni medij potrošačkog društva – komunikacija i manipulacija slikom

Fotonovinarstvo – vizualni izvještaj.

Studentsko vrednovanje prezentiranja teme i metodičke vježbe.

10.


TEME:

Kič kultura?!

Istraživanje tematike slike u psihologiji – recepcija vizualnog

Sociologija i kulturologija – uloga vidljivog

Studentsko vrednovanje prezentirane teme i metodičke vježbe.

11.


TEME: Neuroestetika i umjetnost

Vizualna kultura filma i televizije

Suvremena vizualna komunikacija u urbanom prostoru


12.

Izlaganje studentskih pisanih radova. Esej i metodička vježba, diskusija na temu.

TEME: Art terapija.

Slika kao medij odgojnog procesa – učenje i poučavanje slikom

Povijest umjetnosti (vs) vizualna kultura


13.

Izlaganje i prezentiranje najboljih radova učenicima izborne nastave likovne

umjetnosti.

(na Fakultetu ili u Gimnaziji – prema dogovoru s profesorom de Canzianijem)

14.

Zaključno predavanje.

Javne studentske evaluacije i razmjena iskustava.

Studentski prijedlozi izmjena i dopuna radi unaprijeđenja kolegija.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija TEORIJA UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA

Studij Povijest umjetnosti – diplomski studij, nastavnički smjer

Semestar zimski


Broj ECTS-a 3






Kabinet 460

Telefon 265 737



SADRŽAJ KOLEGIJA

Posljedice sloma standardiziranih normativa, protokola i procedura u europskoj umjetnosti. Problematiziranje zadane objektivnosti i uvod u novu povijest umjetnosti. Položaj recipijenta u vrijednosnim sustavima. Novi koncepti, metode, paradigme i diskursi. Bečka škola PU. Kontradikcije modernizma. Modernizam, subjektivnost i formalizma. Kritički modernizam. Umjetnost (kao) teorija. Strukturalizam i poststrukturalizam. Feminizam. Postmoderna i kritika postmoderne. Nova kritička teorija. Nova povijest umjetnosti. Vizualna kultura i vizualne studije.


Poznavanje teorije umjetnosti 20.st. primjereno razini diplomskog studija. Kompetencija u analizi tekstova iz teorije umjetnosti. Stjecanje sposobnosti analize teorijskih tekstova i sposobnosti formuliranja koherentnih i uvjerljivih tekstova koji se bave sadržajem kolegija.



x x x


x




Pohađanje nastave 1 20


ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100


Opća napomena







Završni ispit



Diplomski studij:















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Groys, B. (2006). Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti (Nada Beroš ed.). Zagreb: MSU, biblioteka Refleksije.

2. Šuvaković, M., & Erjavec, A. (Eds.). (2009). Figure u pokretu. Savremena zapadna estetika, filozofija i teorija umetnosti. Beograd: Atoča. Vujičić kolekcija.

3. Harrison, C., Wood, P., & Gaiger, J. (Eds.). (2003). Art in Theory 1900-2000. Oxford: Blackwell. (odabrana poglavlja)

4. Belančić, M. (2007). Smrt slike (Ogledi iz filozofije umetnosti). Beograd: Medijska knjižara Krug.


Izborna literatura: 6. Grlić, D. (1978). Estetika (Vol. I-IV). Zagreb: Naprijed. (odabrana poglavlja) 7. Miščević, N., & Zinaić, M. (Eds.). (1982). Plastički znak. Rijeka: ICR. 8. Knežević, S. (Ed.). (1999). Bečka škola povijesti umjetnosti. Zagreb: Barbat. 9. Kolešnik, L. (Ed.). (2005). Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti.

Zagreb: IPU. 10. Michaud, Y. (2004). Umjetnost u plinovitom stanju. Esej o trijumfu estetike. Zagreb: Naklada Ljevak. 11. Struken, M., & Cartwrigt, L. (2001). Practices of Loocing. New York: Oxford University Press 12. Kolešnik, L. (Ed.). (1999). Feministička likovna kritika i teorija likovnih umjetnosti. Zagreb: Centar za ženske

studije. 13. Danto, A. C. (1997.). Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti. Zagreb: Kruzak. 14. Carroll, N. (1995). Danto, Style, and Intention. The Journal of Aesthetic and Art Criticism, 53 (3). 15. Baudrillard, J. (2001.). Simulakrumi i simulacija. Karlovac: Naklada DAGGK, Biblioteka Psefizma. 16. Barasch, M. (1998). Modern Theories of Art. New York, London: New York U.P. 17. Borjev, J. (2009). Estetika. Sarajevo: Bosanska riječ.





OSTALE RELEVANTNE IN

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet · 2015. 9. 22. · povratak retorike. Termin i definicija znanosti, klasifikacija znanosti, ... ocijeniti i vratiti zbog eventualnih