SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET

1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET

Prijedlog sveučilišnog poslijediplomskog specijalističkog studija

PSIHOTERAPIJA

Zagreb, lipanj 2014.

2

1. UVOD 1.1. Razlozi za pokretanje studija Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu središnja je medicinska ustanova u Hrvatskoj iz koje su potekle generacije uglednih liječnika i znanstvenika u području psihijatrije i psihoterapije. Poslijediplomski specijalistički studijski program koji se predlaže namijenjen je prije svega potrebama subspecijalističkog usavršavanja liječnika psihijatara, ali ga mogu upisati i liječnici srodnih područja. 1.2. Procjena svrhovitosti studija s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru Poslijediplomski specijalistički studij „Psihoterapija” namijenjen je u prvom redu liječnicima specijalistima psihijatrima na subspecijalizaciji iz psihoterapije čineći dio organizirane akademske edukacije. U narednim se godinama očekuje veće otvaranje tržište rada za liječnike psihoterapeute i u javnom i u privatnom sektoru, tim više što je broj psihoterapeuta u Republici Hrvatskoj u odnosu na realne potrebe daleko ispod prosjeka razvijenih zemalja. 1.3. Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Poslijediplomski specijalistički studij iz psihoterapije godinama je bio jedan od temeljnih studija za edukaciji liječnika psihijatara u Republici Hrvatskoj kojeg je uspješno organizirao i vodio Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Predloženi voditelj i većina nastavnika dugi su niz godina aktivno sudjelovali u organizaciji i provedbi istoimenog studija koji će ovim prijedlogom doživjeti određena osvježenja glede sadržaja i kadrova, ali bez značajnijih promjena u konačnim ishodima učenja. 1.4. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama Program studija pripremljen je prema suvremenim znanstvenim spoznajama iz psihoterapije, a svi predavači su educirani stručnjaci znanstveno aktivni u područjima svojih nastavnih jedinica. Tijekom studija studentima će biti pružena najnovija, u praksi provjerena, saznanja iz područja psihoterapije. 1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Moguća je, posebno u okviru programa trajne edukacije te komplementarnosti s drugim specijalističkim studijima i doktorskim studijem na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali i prema drugim sveučilištima u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

3

2. OPĆI DIO 2.1. Naziv studija PSIHOTERAPIJA 2.2. Nositelj studija i izvođač studija Nositelj i izvođač studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu. Predloženi voditelj jest prof. dr. sc. Rudolf Gregurek, specijalist-psihijatar, a zamjenica voditelja studija prof. dr. sc. Vlasta Rudan, specijalist-psihijatar. 2.3. Znanstveno područje Znanstveno područje: biomedicina i zdravstvo Znanstveno polje: kliničke medicinske znanosti Znanstvena grana: psihijatrija 2.4. Trajanje studija 1 godina (2 semestra) 2.5. Uvjeti upisa na studij Liječnici specijalisti psihijatri, liječnici specijalizanti iz psihijatrije, kao i liječnici drugih profila s položenim stručnim ispitom. Upis na poslijediplomski studij obavlja se na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u dnevnom tisku. 2.6. Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija Cilj ovog specijalističkog poslijediplomskog studija jest usvajanje suvremenog i znanstveno utemeljenog psihoterapijskog pristupa u dijagnostici i liječenju psiholoških poremećaja. Taj pristup podrazumijeva integraciju suvremenih neuroznanstvenih, psiholoških i socijalnih čimbenika koji sudjeluju u nastajanju psiholoških poremećaja, ali i poznavanje, razumijevanje i integraciju psihoterapijskih metoda liječenja psihijatrijskih poremećaja. Poseban naglasak će se staviti na profesionalni integritet i etička načela u radu s duševnim bolesnicima i članovima njihovih obitelji, te na komunikaciju sa suradnim strukama. 2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija Završetkom studija stječe se akademski stupanj i naziv u skladu s člankom 6. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ("Narodne novine", broj 107/07, 118/12).

4

3. OPIS PROGRAMA 3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova

PREDMET BROJ SATI

BROJ ECTS

VODITELJ

OBAVEZNI PREDMETI I. SEMESTAR

1. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

34 - P12, S12, V10

5,0 Prof. dr. sc. Vlasta Rudan

2. PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA NEUROZA

20 – P10, S6, V4

3,0 Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek

3. KLINIČKE SLIKE POREMEĆAJA „SELF“-a

12 – P8, S4


4. TEORIJSKE OSNOVE PSIHOANALITIČKE TERAPIJE

40 – P15, S15, V10


5. TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE ANALIZE

40 – P16, S15, V9


6. PSIHODINAMIKA I KLINIČKE SLIKE PSIHOSOMATSKIH POREMEĆAJA

26 – P10, S6, V10


UKUPNO I. SEMESTAR 172 28 II. SEMESTAR 1. ODABRANA POGLAVLJA IZ

PSIHIJATRIJE 25 – P10, S5, V10

4,0 Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš

2. TEORIJSKE OSNOVE KOGNITIVNO- BIHEVIORALNE TERAPIJE

45 – P20, S15, V10

8,0 Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić

3. PSIHOTERAPIJA PSIHOZA 30 – P10, S10, V10

5,0 Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić

4. PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U BOLNIČKIM UVJETIMA (KLINIČKA PSIHOTERAPIJA)

24 – P10, S10, V4

4,0 Doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida

ZAVRŠNI RAD 8,0 UKUPNO II. SEMESTAR 124 29 IZBORNI PREDMETI

1. POREMEĆAJI OSOBNOSTI 24– P14, S6, V4


2. POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI

12 – P5, S5, V2


3. POREMEĆAJI HRANJENJA 12 – 1,5 Doc. dr. sc. Ivan Begovac

5

P3, S5, V4 4. OBITELJSKA TERAPIJA I

SCENSKO-EKSPRESIVNA GRUPNA TERAPIJA

12 – P9, S3


5. ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ ANALIZI

24 – S6, V18


6. SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI

12 – P5, S3, V4

1,5 Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić

SVEUKUPNO* 320 60

Navedeni su sati neposredne nastave. * Polaznik izabire jedan izborni predmet od 3 ECTS ili 2 od 1,5 ECTS bodova čime stječe ukupno 60 ECTS bodova.

6

3.2. OPIS SVAKOG PREDMETA

Naslov predmeta RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr.sc. Rudolf Gregurek; prof. dr. sc. Vesna Vidović; prof. dr. sc. Ljiljana Moro, doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr. sc. Zorana Kušević

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti) 34 Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Cilj kolegija je upoznavanja s povijesnim okolnostima, pojave i mijenjanje psihoanalitičkih koncepata, razvoj libida i agresija (S. Freud), građa ja, građa nad ja, nesvjesno, autizam (M. Mahler), simbioza i separacija, individuacija, prijelazni objekt, self objekt, identitet, razvojne dijagnoze – podudarnost pojedinih vidova razvojnih faza, teorijske nadopune psihoanalitičkog koncepta razvoja-sličnost i razlike (S. Freud, M. Klein, M. Mahler). U uvodnom dijelu će se opisati psihičke funkcije (svijest, doživljavanje vlastite ličnosti, psihomotorika, volja, pažnja, mišljenje, afektivnost, pamćenje, inteligencija, opažanje, nagoni, socijalno funkcioniranje) i njihova najvažnija odstupanja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (20-30 riječi)

Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o razvoju psihičkih funkcija i njihovim odstupanjima. Biti će u stanju razlikovati psihički normalno od abnormalnog (zdravo od bolesnog), kao i prepoznati glavne simptome i znakove psihičkih poremećaja te ih razlikovati.

Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera (case studies), i sl.)

P 12, S 12, V 10

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles and Practice. London: Routledge; 2000.

2. Bateman, A., Holmes, J. Introduction to Psychoanalysis: Contemporary Theory and Practice. London: Routledge; 1995.

3. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical

7

Practice: The DSM-IV Edition. American Psychiatric Press, Washington, DC, 2000.

4. Lasky, R. Dynamics of Development and the Therapeutic Process. New Jersey; Jason Aronson Inc.; 1993.

5. van der Kolk BA, McFarlane AC, Weisaeth L, editors: Traumatic Stress: The Effects of Overwhelming Experience on Mind, Body, and Society. Guilford, New York, 1996.

6. van der Kolk BA, Pelcovitz D, Roth S, Mandel FS, McFarlane A, Herman JL: Dissociation, somatization, and affect dysregulation: The complexity of adaptation to trauma. Am J Psychiatry 153(Suppl):83, 1996.

Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi)

ECTS 5,0 Način polaganja ispita (pismeni, usmeni, praktični)

Usmeni

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog studija i fakulteta.

Detaljna razrada predmeta RAZVOJNA PSIHOLOGIJA

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Freudov nagonsko/strukturalni model 2 P V. Rudan 2. Ego psihologija (H. Hartmann) 2 P V. Rudan 3. Teorija objektnih odnosa ( M. Klein; W. Fairbern;

O. Kernberg; E. Jacobson) 2 P V. Rudan

4. Self- psihologija ( H. Kohut)

2 P V. Rudan

5. Mentalni objekti (kao reprezentacije/sheme, kao fantazije, kao razvojna sposobnost

2 P I. Begovac

6. Odnos psihe i mozga 2 P R. Gregurek 7. Faze psihoseksualnog razvoja – oralna faza 2 S I. Begovac 8. Faze psihoseksualnog razvoja – analna faza 2 S Z. Kušević 9. Faze psihoseksualnog razvoja – falusna faza 2 S I . Begovac 10. Edipska faza m/ž 2 S R. Gregurek 11. Psihološko rođenje djeteta i rano djetinjstvo 2 S V. Vidović 12. Latencija i adolescencija 2 S V. Rudan 13. Razvojna dijagnoza – i njezine mogućnosti unutar

dijagnostičko-klasifikacijskih priručnika MKB-10 i DSM-IV

5 V R. Gregurek

14. Razvojna dijagnoza – i njezine mogućnosti unutar 5 V Lj. Moro

8

dijagnostičko-klasifikacijskih priručnika PDM (Psychodynamic Dignostic Manual)

Ukupno 34 Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA NEUROZA Vrsta (obavezni/izborni)

Obavezni

Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Prof. dr.sc. Vlasta Rudan; doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr. sc. Zorana Kušević

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti)

20

Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Cilj je upoznati polaznike s klasifikacijom neuroza, psihodinamnskim razumijevanjem i diferencijalnom dijagnozom neuroza temeljenom na psihodinamskim teorijskim konceptima. Konverzivna neuroza. Prisilna neuroza. Depresivna neuroza. Anksiozna neuroza. Fobije.


Upoznati teorijske osnove pristupa bolesniku s neurotskim poremećajem i definiranjem osnovnih psihodinamskih dijagnostičkih kriterija za dijagnostiku ovih poremećaj. Ujedno uključiti i postojeće klasifikacijske sustave (osobito MKB) u svakodnevnom kliničkom radu.


P 10, S 6, V 4


1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles and Practice. London: Routledge; 2000.

2. Brenner C: Psychoanalytic Technique and Psychic Conflict. International Universities Press, New York, 1976.

3. Chessick RD: Dialogue Concerning Contemporary Psychodynamic Therapy. Aronson, Northvale, NJ, 1996.

4. Freud A: The Ego and Mechanisms of Defense. The Hogarth Press, London, 2001.

5. Freud S: Beyond the Pleasure Principle, Group Psychology and Other Works (1920-1922), The Hogarth Press, London, 2001.

9

6. Freud, S. An Outline of Psycho-analysis. The Hogarth Press, London, 2001.

7. Freud A: The Ego and Mechanisms of Defense, The Hogarth Press, London, 2001.

8. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice: The DSM-IV Edition. American Psychiatric Press, Washington, DC, 2001.

9. Kaplan H: Sadock B: Synopsis of Psychiatry. Williams & Wilkins, Blatimore, 2000.

10. McWilliams, N. Psychoanalytic Diagnosis: Understanding Personality Structure in the Clinical Process. New York; The Guilford Press; 1994.


Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija. Zagreb: Medicinska naklada, 1994.

Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, 4. izdanje (DSM-IV). Jastrebarsko: Naklada Slap, 1996.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKA SLIKA NEUROZA

Broj sati P/S/V Nastavnik

1. Klasifikacija neuroza 2 P R. Gregurek 2. Konverzivna neuroza 2 P V. Rudan 3. Prisilna neuroza 2 P I. Begovac 4. Depresivna neuroza 1 P I. Begovac 6. Fobija 1 P V. Rudan 7. Anksiozna neuroza 2 P R. Gregurek 8. Fobija 2 S V. Rudan 9. Konverzivna neuroza 2 V R. Gregurek 10. Prisilna neuroza 2 S V. Rudan 11. Anksiozna neuroza 2 S I. Begovac 12. Fobija 2 V Z. Kušević Ukupno 20

10

Naslov predmeta KLINIČKA SLIKA POREMEĆAJA „SELF“-a Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida


12


Cilj nastave upoznati je polaznike s pojmom – psihologijom selfa; shizofrenija i teorija selfa; granična struktura ličnosti; depresija u tumačenju poremećaja selfa; narcistički poremećaj ličnosti; lažni self i tijelo. Nastava će biti usmjerena na stjecanje praktičnih znanja kroz interaktivan pristup predavanjima i raspravu na konkretnim primjerima tijekom seminara.


Upoznavanje s osnovnim konceptima self psihologije i teorijskim konceptima u razumijevanju ove patologije. Terapijski pristup u svakodnevnoj kliničkoj psihijatrijskoj praksi s ovom patologijom.


P 8, S 4


1. Bateman A, Brown D, Pedder, J. Introduction to Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles and Practice. London: Routledge; 2000.

2. Schore AN. Affect Regulation and the Repair of the Self. New York: Norton Professional Books, 2003.

3. Kohut H. Analysis of the Self. International Universities Press, New York, 1984.


ECTS 2,0 Način polaganja ispita Usmeni

11

DETALJNA RAZRADA PREDMETA KLINIČKE SLIKE POREMEĆAJA „SELF“-a

Broj sati P/S/V

1. Pojam psihologije selfa 2 P M. Peršić- Brida 2. Kliničke slike poremećaja selfa 2 P R. Gregurek 3. Shizofrenija i teorija selfa 2 P M. Peršić-Brida 4. Granična struktura ličnosti 2 P R. Gregurek 5. Depresija u tumačenju poremećaja

selfa 2 S V. Rudan

6. Lažni self i tijelo 2 S V. Rudan Ukupno 12 Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE PSIHOANALITIČKE TERAPIJE Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Ivan Begovac, doc. dr. sc. Zorana Kušević; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; prim. dr. sc. Vedran Bilić


Razvoj psihoanalize. Prijenos: teorijske osnove. Prijenos i struktura ličnosti. Prijenos u terapijskom procesu. Protuprijenos. Empatija. Otpori. Radni savez. Specifičnosti pojedinih faza terapije (početna faza, središnja faza, završna faza). Konfrontacija i klarifikacija. Interpretacija. Prorada. Povijesni pregled analize snova. Interpretacija snova. Novi doprinosi teoriji snova. Klasifikacije psihoterapijskih tehnika. Psihoterapijski intervju. Suportivne psihoterapije. Psihoterapija pobuđene tjeskobe. Kratka dinamska psihoterapija. Vremenom ograničena psihoterapija. Granice kratke psihoterapije. Klinička psihoterapija. Integralna klinička psihoterapija. Kratkotrajna psihoterapija i emocionalne krize. Psihoanalitička psihoterapija. Individualna

(pismeni, usmeni, praktični) Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta


12

psihoterapija i znanost psihodinamike. Mogućnost vrednovanja dinamičke psihoterapije.


Stjecanje specifičnih znanja o klasifikacijiji psihoterapijskih tehnika. Psihoterapijskom intervjuu. Suportivnoj psihoterapiji.


P 15, S 15, V 10


1. Chessick RD: Dialogue Concerning Contemporary Psychodynamic Therapy. Aronson, Northvale, NJ, 1996. 2. Freud S: Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud, 23 vols. Hogarth Press, London, 2001. 3. Gabbard GO, Lazar SG, Hornberger J, Spiegel D: The economic impact of psychotherapy: A review. Am J Psychiatry 154:147, 1997. 4. Gabbard GO: Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice: The DSM-IV Edition. American Psychiatric Press, Washington, DC, 2001. 5. Gill MM: Psychoanalysis and psychotherapy: A revision. Int Rev Psychoanal 11:161, 1984.. 6. Kernberg P: Individual psychotherapy. In Comprehensive Textbook of Psychiatry, ed 7, H Kaplan, B Sadock, editors. Williams & Wilkins, Baltimore, 2000. 7. Klein M: Contributions to Psychoanalysis, 1921–45. Hogarth Press, London, 1948.


1. Klein M: Contributions to Psychoanalysis, 1921–45. Hogarth Press, London, 1948. 2. Kohut H: Analysis of the Self. International Universities Press, New York, 1984. 3. Reich W: Character Analysis. Touchstone Books, New York, 1974. 4. Sandler J: Countertransference and role-responsiveness. Int J Psychoanal 3:43, 1976.


Usmeni


Procjena u tijeku nastave, vođenje evidencije o obavljenoj nastavi i usvojenim vještinama. Anketa o kvaliteti nastave i nastavnika, koja se analizira na razini specijalističkog

13

studija i fakulteta. Detaljna razrada predmeta

TEORIJSKE OSNOVE PSIHOANALITIČKE TERAPIJE


1. Razvoj psihoanalize 1 P R. Gregurek 2. Psihoanalitička psihoterapija 1 P V. Rudan 3. Vanjska i unutarnja stvarnost u

psihoanalitičkim psihoterapijama 2 P V. Rudan

4. Klasifikacija psihoterapijskih tehnika

2 P R. Gregurek

5. Suportivne i sugestivne psihoterapije

2 P V. Rudan

6. Kratka dinamska psihoterapija 2 P V. Rudan 7 Prijenos – teorijske osnove 1 P R. Gregurek 8. Protuprijenos 1 P R. Gregurek 9. Empatija 2 P V. Rudan

10. Intersubjektivnost 1 P V. Rudan 11. Prijenos i struktura ličnosti 1 S R. Gregurek 12. Radni savez 2 S Z. Kušević 13. Prijenos u terapijskom procesu 2 S V. Rudan 14. Početna faza psihoanalitičke

psihoterapije 2 S I. Begovac

15. Središnja faza psihoanalitičke psihoterapije

2 S V. Rudan

16. Završna faza psihoanalitičke psihoterapije

2 S Z. Kušević

17. Evaluacija psihoanalitičke teorije 2 S V. Rudan 18. Psihoterapijski intervju 2 S R. Gregurek 19. Psihoterapijski intervju 2 V V. Rudan 20. Radni savez 2 V I. Begovac 21. Suportivna psihoterapija 2 V V. Rudan 22. Autogeni trening 4 V V. Bilić Ukupno 40 Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE ANALIZE Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Vlasta Rudan; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; prof. dr. sc. Ljiljana Moro; doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr. sc. Zorana Kušević, prim. dr. sc. Vedran Bilić,

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti) 40

14


Povijesni pregled. Područje primjene. Okvir grupne analize. Terapeut u grupi. Fenomeni grupe. Matriks grupe. Teški pacijent u grupnoj analizi (narcistički pacijent, borderline, psihotički i psihosomatski pacijent). Transfer i otpor u grupnoj analizi. Komunikacija, interakcija i participacija u grupi. Terapijske intervencije u grupi. Odnos grupne analize s drugim grupnim tehnikama. Velika grupa.


Zadovoljavajuće (specijalističko) poznavanje svih aspekata grupne analize i njene primjene u liječenju psihičkih poremećaja.


P 16, S 15, V 9


1. Ezriel H: Psychoanalytic group therapy. In Group Therapy: 1973, An Overview, LR Wolberg, EK Schwartz, editors. Intercontinental Medical Book, New York, 1973.

2. Foulkes S.H: Introduction to Group-Analytic Psychotherapy, Heinemann, London, 1983.

3. Foulkes SH: Group process and the individual in the therapeutic group. Br J Med Psychol 34:23, 1961.

4. Freud S: Group psychology and analysis of the ego. In Standard Edition of the Complete Psychological Works of Sigmund Freud. Hogarth, London, 2001.

5. Gregurek, R. Countertransference problems in the treatment of a mixed group of war veterans and female partners of war veterans. Croatian Med J 40(4); 493-497; 1999.

6. Kaplan HI, Sadock BJ, editors: Comprehensive Group Psychotherapy, ed 4. Williams & Wilkins, Baltimore, 2001.

7. Klain, E i sur: Grupna analiza, Medicinska naklada Zagreb, Zagreb, 1996.

8. Kreeger L: The Large Group, Consoble, London, 1975. 9. McCallum M, Piper WE: Personality disorders and

response to group-oriented evening treatment. Group Dynamics 3:3, 1999.

10. Rutan JS, Stone WS, editors: Psychodynamic Group Psycotherapy. Guilford, New York, 1993.

11. Yalom D.I: The Theory and Practice of Group

15

Psychotherapy, Basis Books Inc, New York, 2002. Popis preporučene dopunske literature (knjige, časopisi)

Rice C: Group therapists, poets and other artists: Reflections on God, the devil, and projective identification. Int J Group Psychother 48:107, 1998.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta TEORIJSKE OSNOVE GRUPNE ANALIZE

Sati P/S/V Nastavnik

1. Povijesni pregled 2 P R. Gregurek 2. Okvir grupne analize 2 P R. Gregurek 3. Terapeut u grupi 2 P V. Rudan 4. Fenomeni grupe 2 P Z. Kušević 5. Transfer i otpor u grupnoj

analizi 2 P Lj. Moro

6. Teški pacijent u grupi ( narcistički pacijent, borderline, psihotični i psihosomatski pacijent)

2 P R. Gregurek

7. Terapijske intervencije u grupi 2 P I. Begovac 8. Odnos grupne analize s drugim

grupnim tehnikama 2 P V. Bilić

9. Reakcija zrcaljenja 3 S Z. Kušević 10. Matrix grupe 3 S R. Gregurek 11. Komunikacija, interakcija i

participacija u grupi 3 S Lj. Moro

12. Terapijske intervencije u grupi 3 S R. Gregurek 13. Teški pacijent u grupi (

narcistički pacijent, borderline, psihotični i psihosomatski pacijent)

3 S Z. Kušević

14. Mala grupa 9 V V. Bilić Ukupno 40 Naslov predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKE SLIKE PSIHOSOMATSKIH

POREMEĆAJA

16

Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Vlasta Rudan; Doc. dr. sc. Ivan Begovac; doc. dr. sc. Marijana Braš; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Igor Filipčić, doc. dr. sc. Zorana Kušević; dr. sc. Vedran Bilić, dr. sc. Saša Jevtović


26


Psihosomatika i medicina (uvod, definicija, povijest, odnos prema medicini). Teorije psihosomatskih poremećaja (psihosomatski modeli ili koncepti). Psihoanalitičko značenje psihosomatskih reakcija. Psihosomatske bolesti 1 (konverzivno neurotske bolesti, psihovegetativni sindrom; bol, vrtoglavica, colon iritabile, smetnje spavanja, smetnje spolnih funkcija, asthma bronchiale, atopički ekcem). Psihosomatske bolesti 2 (peptički ulkus, ulcerozni kolitis, Mb. Crohn, esencijalna hipertonija i druge kardiovaskularne bolesti, reumatski artritis). Anoreksija, bulimija, adipozitet i psihoonkologija. Psihoterapija u psihosomatskoj medicini.


Polaznici trebaju u potpunosti savladati teoriju i praksu sa područja psihosomatski bolesti. Teorijska znanja koje se odnose na etiologiju psihosomatskih poremećaja temelj su za racionalnu terapiju. Osim toga cilj je savladati prepoznavanje različitih vrsta psihosomatskih poremećaja i specifičnosti kliničke slike pojedinačnih i komorbidnih stanja.


P 10, P 6, V 10


1. Fava GA, Freyberger H. Handbook of Psychosomatic Medicine. Madison; International Universities Press, Inc., 1998. Cozolino, L. The neuroscience of psychotherapy: Building and rebuilding the human brain. New York: Norton Professional Books, 2002. 2. Gregurek R. Suradna i konzultativna psihijatrija.

17

Psihijatrijski i psihološki problemi u somatskoj medicini. Školska knjiga, Zagreb, 2006. 3. Selye H: The Stress of Life. McGraw-Hill, New York, 1978. 4. Solms, M., Turnball, O. The brain and the inner world. New York: Other Press, 2002.


1. Gregurek R. Psihoterapijski pristup u psihosomatskoj medicini. Medix, 2009; 83:154-156 2. Gregurek R., Braš M. Psihoonkologija. Medix, 2009; 83:114-119 3. Gregurek R., Braš, M. Povijest psihosomatske medicine i suvremene klasifikacije. Medix 2009; 83:92-95 4. Gregurek, R., Labar, B., Mrsić, M., Batinić, D., Ladika, I., Bogdanić, V., Nemet, D., Skerlev, M., Jakić-Razumović, J., Klain, E. Anxiety as possible predictor of acute GVHD. Bone Marrow Transplant 18: 585- 589, 1996. 5. Gregurek, R., Ladika, I., Klain, E. Denial in the patients treated with bone marrow transplantation. Coll Antropol 20: 345-351, 1996.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta PSIHODINAMIKA I KLINIČKE SLIKE PSIHOSOMATSKIH POREMEĆAJA

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Povijesne odrednice psihosomatske medicine

2 P R. Gregurek

2. Psihosomatske bolest 2 P R. Gregurek 3. Odnos tjelesnog i psihičkog u

nastanku bolesti 2 P R. Gregurek

4. Psihopatološki fenomeni u psihosomatskoj medicini

2 P I. Filipčić

5. Kliničke slike psihosomatskih bolesti

2 P R. Gregurek

6. Terapija psihosomatskih bolesti - psihoterapijski pristup

2 S V. Rudan

7. Terapija psihosomatskih bolesti - farmakološki pristup

1 S D. Marčinko

8. Psihoonkologija 1 S M. Braš

18

9. Specifičnosti transplantiranih bolesnika

1 S R. Gregurek

10. Psihosomatske bolesti dječje dobi 1 S I. Begovac 11. Kardiovaskularni sustav 2 V V. Bilić

12. Endokrini sustav 2 V S. Jevtović

13. Pedijatrija 2 V Z. Kušević 14. Psihoonkologija 2 V M. Braš

15. Transplantacijska medicina 2 V R. Gregurek

Ukupno 26

Naslov predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHIJATRIJE Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš Imena nastavnika/suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Dražen Begić; doc. dr. sc. Igor Filipčić; prof. dr. sc. Miro Jakovljević; prof. dr. sc. Vlado Jukić; doc. dr. sc. Darko Marčinko; prof. dr. sc. Vesna Medved; doc. dr. sc. Marina Šagud; dr. sc. Nikolina Jovanović; doc. dr. sc. Zorana Kušević; doc. dr. sc. Martina Rojnić-Kuzman


25


Epidemiologija i klasifikacija psihijatrijskih poremećaja. Anksiozni poremećaji. Poremećaji raspoloženja. Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji. Alkoholizam i druge ovisnosti. Poremećaji osobnosti. Hitna i krizna stanja. Organski mentalni poremećaji. Farmakoterapija psihijatrijskih poremećaja. Građansko pravni status i radna sposobnost duševnih bolesnika. Dječja i adolescentna psihijatrija – klasifikacija i dijagnostika


Cilj predmeta je naučiti pravovremeno i ispravno dijagnosticirati i započeti liječenje u redovnoj psihijatrijskoj praksi, te spriječiti kronifikaciju bolesti i pojavu komorbidnih psihijatrijskih ili tjelesnih stanja. Cilj je nadalje ovladati dijagnostičkim i biološkim terapijskim postupcima, upoznati ocjenske ljestvice za procjenu i praćenje liječenja, što će osigurati učinkovitije liječenje, a time i bolje zbrinjavanje i rehabilitaciju ovih bolesnika.

19


P 10, S 5, V 10


1. David Semple & Roger Smyth: Oxford Handbook of Psychiatry, OUP Oxford, 2nd edition (2009.) 2. Kaplan H, Sadock B: Kaplan and Sadock's Synopsis of psychiatry Behavioural Sciences/Clinical Psychiatry, Tenthth Edition, 2007. 3. Hotujac Lj: Psihijatrija, udžbenik


1. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antidepresivi u kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. i 2011. 2. Mihaljević-Peleš, A I Šagud M. Antipsihotici u kliničkoj praksi, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2010. i 2012.


Završni test s višestrukim izborom odgovora i usmeni ispit



Detaljna razrada predmeta ODABRANA POGLAVLJA IZ PSIHIJATRIJE

Broj sati

P/S/V Nastavnik

Epidemiologija i klasifikacija psihijatrijskih poremećaja

1 P D. Begić

Anksiozni poremećaji 2 S D. Begić Poremećaji raspoloženja 3 2 P/1S A. Mihaljević-Peleš Shizofrenija i drugi psihotični poremećaji

3 1P/2V V. Medved

Poremećaji osobnosti 3 1P/2V D. Marčinko Hitna i krizna stanja u psihijatriji 1 S I. Filipčić Organski uzrokovani psihički poremećaji

2 1P/1S M. Šagud

Alkoholizam 2 V N. Jovanović Druge ovisnosti 2 V M. Rojnić Kuzman

20

Opći principi farmakoterapije psihičkih poremećaja

2 P M. Jakovljević

Građansko pravni status i radna sposobnost duševnih bolesnika

3 1P/2V V. Jukić

Dječja i adolescentna psihijatrija – klasifikacija i dijagnostika

1 P Z. Kušević

Ukupno 25 Naslov predmeta TEORIJSKE OSNOVE KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE

TERAPIJE Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Dražen Begić, mr.sc. Nada Anić, mr.sc. Andreja Kostelić-Martić


45


Integrativni pristup psihičkim poremećajima; Biopsihosocijalni pristup zdravlju i bolesti; Bihevioralna paradigma – klasično uvjetovanje; instrumentalno uvjetovanje; učenje po modelu. Kognitivna paradigma – kognitivni procesi i emocije; kognitivni modeli. Osnovne pretpostavke kognitivno-bihevioralne terapije. Razvoj kognitivno-bihevioralne terapije. Područje primjene kognitivno-bihevioralne terapije. Terapijski proces: terapijski ciljevi, terapeutova funkcija i uloga, klijentov doživljaj terapije, odnos između terapeuta i klijenta. Kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije i ostalih terapija. Znanstveni dokazi učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije.


Studenti će proširiti i unaprijediti znanja o biološkim, motivacijskim, kognitivnim, emocionalnim, društvenim i kulturalnim faktorima koji pridonose stvaranju i naročito održavanju psihičkih poremećaja. Razumjet će i znati primijeniti biopsihosocijalni pristup različitim psihičkim smetnjama. Studenti će steći znanja o bihevioralnoj i kognitivnoj paradigmi u razumijevanju psihičkih procesa. Studenti će upoznati opća načela KBT-a, te njen razvoj. Moći će prepoznati područja primjene ove terapije, terapijski proces, načine kombinacije s drugim terapijama, te

21

znanstvene dokaze o učinkovitosti. Oblici provođenja nastave, način sudjelovanja polaznika u provedbi predmeta (predavanja, vježbe, seminari, seminarski radovi, analize posebnih slučajeva i primjera (case studies), i sl.)

P 20, S 15, V 10


1. Beck JS. (2007). Kognitivna terapija: osnove, educiranje i uvježbavanje. Naklada Slap, Jastrebarsko 2. Hawton K, Salkovskis PM, Kirk J, Clark DM. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija za psihijatrijske probleme. Naklada Slap, Jastrebarsko.


Leahy, R.L., Holland,S.J., McGinn,L.K. (2000). Treatment Plans and Interventions for Depression and Anxiety Disorders. NY, London: The Guilford Press Dattilio,F.M. (2012). Kognitivno-bihevioralna terapija parova i obitelji: opći vodič za kliničare. Naklada Slap, Jastrebarsko Begić D. Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja, priručnik uz Tečaj trajnog medicinskog usavršavanja 2009. i 2011. Jokić-Begić, N. (2010). CBT and neuroscience: towards closer integration. Psihologijske teme, 19(2), 235-254.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta TEORIJSKE OSNOVE KOGNITIVNO-BIHEVIORALNE TERAPIJE


1. Integrativni pristup psihičkim

poremećajima; 5 P N. Jokić-Begić

2. Biopsihosocijalni pristup zdravlju i bolesti;

10 V N. Jokić-Begić

3. Bihevioralna paradigma – klasično uvjetovanje; instrumentalno

5 P A. Kostelić-Martić

22

uvjetovanje; učenje po modelu. 4. Kognitivna paradigma – kognitivni

procesi i emocije; kognitivni modeli.

5 P A. Kostelić-Martić

5. Osnovne pretpostavke kognitivno-bihevioralne terapije.

3 S N. Jokić-Begić

6. Razvoj kognitivno-bihevioralne terapije.

3 P N. Jokić-Begić

7. Područje primjene kognitivno-bihevioralne terapije.

2 P N. Anić

8. Terapijski proces: terapijski ciljevi, terapeutova funkcija i uloga, klijentov doživljaj terapije, odnos između terapeuta i klijenta.

5 S N. Anić

9. Kombinacija kognitivno-bihevioralne terapije i ostalih terapija.

2 S D. Begić

10. Znanstveni dokazi učinkovitosti kognitivno-bihevioralne terapije.


Ukupno 45 Naslov predmeta PSIHOTERAPIJA PSIHOZA Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

dr. sc. Branka Restek Petrović, dr. sc. Marija Kušan Jukić


Cilj predmeta je razumijevanje psiholoških faktora koji doprinose razvoju poremećaja sa psihozom, psihološkog razumijevanja psihotičnih simptoma, prepoznavanja značajki transfera i kontratransfera, uspostavljanje terapijske alijanse sa oboljelima od psihoze, modifikacija psihodinamskog pristupa u liječenju oboljelih od psihoza u odnosu na druge psihičke poremećaje te značaj psiholoških faktora i postupaka u sveobuhvatnom liječenju oboljelih sa psihozom.


Polaznici će tijekom ovog kolegija steći znanja o psihološkom razumijevanju poremećaja sa psihozom u okviru sveobuhvatnog psiho-bio –socijalnog modela. Steći će vještine za psihodinamsku formulaciju poteškoća i primjenu

23

psihoterapijskog pristupa u terapijskom pristupu oboljelima s psihozom, principima organizacije terapijske sredine. Naučiti će potrebne modifikacije tehnike za psihoterapijski rad s oboljelima od psihotičnog poremećaja u odnosu na druge dijagnostičke kategorija.


P 10, S 10, V 10.


1. Štrkalj Ivezić S i Urić Psihološki pristup u liječenju osoba s iskustvom psihoze- ( priručnik u pripremi za tisak) 2. Klein M, Zavist i zahvalnost Zagreb:Naprijed 1983. 3. Pao P. N Schizophrenic disorder. New York: Int. Univ. Press: 1979. 4. Restek Petrović. Orešković Krezler N. Mihanović M, Štrkalj Ivezić S. Grupna psihoterapija u rehabilitaciji psihotičnih bolesnika Jukić, Vlado ( ur. ) ; Pisk, Zoja ( ur. ) , Psihoterapija. Škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas, Zagreb, 2008, str. 270-274.


1. Searles H, Collected papers on schizophrenia and related subjects. New York: Int. Univ. Press: 1965 2. From Reichmann F Psychoanalysis and psychotherapy. Chicago: Univ. of Chicago press: 1974 3. Feinsilver D B (editor) Towards a Comprehensive Model for Schizophrenic Disorders Hillsdale , New Jersey. London : The Analytic Press 1986 4. Karon B P The Tragedy of Schizophrenia without Psychotherapy Journal of American Academy of Psychoanalysis and Dynamic therapy 31; 2003 89 – 118 5. Rockland L H Supportive therapy A Psychodynamic Approach New York : Basic Books Inc. Publisheres,1999. 6. Arieti S Interpretattion of Schizophrenia London; Croscby Lockwood Staples, 1974.


Pismeni i usmeni



Detaljna razrada predmeta PSIHOTERAPIJA PSIHOZA

Broj sati

P/S/V Nastavnik

24

1. Psihodinamsko tumačenje poremećaja s psihozom: objektni odnosi, obrane

2 P S. Štrkalj-Ivezić

2. Specifičnosti transfera i kontratransfera u radu s osobama s psihotičnim poremećajem


3. Principi psihoterapije za rad sa osobama s psihozom


4. Grupna psihoterapija za osobe s psihozom


5. Suportivna psihodinamska psihoterapija za osobe s psihozom


6. Suportivna psihodinamska psihoterapija za osobe s psihozom

2 S S. Štrkalj-Ivezić

7. Obiteljska psihoterapija za oboljele od psihotičnih poremećaja


8. Kognitivno bihevioralni pristup u liječenju psihotičnih poremećaja

2 S M. Kušan Jukić

9. Agresivnost kod psihotičnih poremećaja


10. Psihodinamsko razumijevanje stigme psihičke bolesti


11. Grupna psihoterapija 3 V B. Restek Petrović 12. Obiteljska psihoterapija 4 V S. Štrkalj-Ivezić 13. Kognitivno bihevioralna

psihoterapija psihoza 3 V M. Kušan Jukić

Ukupno 30 Naslov predmeta PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U BOLNIČKIM UVJETIMA

(KLINIČKA PSIHOTERAPIJA) Vrsta (obavezni/izborni) Obavezni Ime nositelja predmeta Doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Prof. dr.sc. Rudolf Gregurek, prim. dr. sc. V. Bilić, doc. dr. sc. Z. Kušević


24


Suvremena klinička psihoterapija postupno se razvila iz pojedinih terapijskih škola i prelazi u terapijske sustave. Psihoterapijski sustavi pojedinih institucija ovise o postojećim uvjetima i ne može se govoriti o jedinstvenoj

25

koncepciji grupnog rada. Grupna psihoterapija u uvjetima bolničkog liječenja može se smatrati adekvatnom, ukoliko se prilagodi stvarnosti sredine u kojoj se provodi. Iz toga proizlaze razlike pojedinih sistema. Grupna psihoterapija u uvjetima bolničkog liječenja ovisit će o lokaciji, terapijskim mogućnostima i terapijskim ciljevima. U stacionaru bolesnici i terapeuti provode veći dio vremena zajedno, stoga je važno zajedničko poštivanje dnevnog programa. Zbog intenziviranja terapijskog učinka, koji se postiže kombinacijom raznih grupnih postupaka, potrebno je sudjelovanje svih u terapijskim aktivnostima.


Polaznici će tijekom ovog kolegija steći znanja o liječenju koje je usmjereno na održavanje medikacije i informiranju bolesnika o bolesti kroz suportivni i edukativni pristup.


P 10, S 10, V 4


1. Yalom, ID, Inpatient Group Psychotherapy, Basic Books, New York, 1983. 2. Yalom, ID:, Leszcz, M; (Ed.).Theory and Practice of Group Psychotherapy, Fifth Edition ,Basic Books, 2005. 3. Clarke I., Wilson, H (Ed.). Cognitive Behaviour Therapy for Acute Inpatient Mental Health Units: Working with Clients, Staff and the Milieu, Routledge, New York, 2008. 4. Brabender, V., Fallon, A (Ed.). Models of Inpatient Group Psychotherapy Hardcover, Amer Psychological Assn; 1st edition, 1993. 5. Ruttan, CA., Scott Rice, J (Ed.). Inpatient Group Psychotherapy: a Psychodynamic Perspective, Macmillan Publishing Company, 1987. 6. Gregurek, R.: Somatizacija “ovdje i sada” kao izraz anksioznosti u velikoj grupi. Psihoterapija 26; 59-71, 1996.


1. Bartak et al. Effectiveness of Outpatient, Day Hospital, and Inpatient Psychotherapeutic Treatment for Patients with Cluster B Personality Disorders Psychother Psychosom. 2011;80:28–38 2. Johnson, D. R., Rosenheck, R., Fontana, A., & Lubin, H. Outcome of intensive inpatient treatment for combat-related posttraumatic stress disorder. Am J Psychiatry, 1996; 153, 771–777.

26

3. Kosters, M et al. A Meta-Analytic Review of the Effectiveness of Inpatient. Group Psychotherapy Group Dynamics: Theory, Research, and Practice, 2006, Vol. 10, No. 2, 146–163


Usmeni



Detaljna razrada predmeta PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP U BOLNIČKIM UVJETIMA (KLINIČKA PSIHOTERAPIJA)

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Principi grupne psihoterapije u bolničkim uvjetima

2 P R. Gregurek

2. Klinički setting grupne psihoterapije u bolnici

2 P M. Peršić-Brida

3. Brza izmjena članova grupe u bolnici 2 P M. Peršić-Brida 4. Specifični fenomeni grupe u bolnici 2 P M. Peršić-Brida 5. Transfer i otpor u grupi u bolnici 2 P R. Gregurek 6. Strategija i tehnike vođenja grupe u

bolnici 2 S R. Gregurek

7. Konflikti u grupi u bolnici 2 S M. Peršić-Brida 8. Razlike između bolničkih i

ambulantnih grupa 2 S V. Bilić

9. Uloga voditelja grupe u bolnici 2 S M. Peršić-Brida 13. Teški pacijent u grupi (narcistički

pacijent, borderline, psihotični i psihosomatski pacijent)

2 S Z. Kušević

14. Male grupe u bolnici 4 V V. Bilić Ukupno 24 Naslov predmeta POREMEĆAJI OSOBNOSTI Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Dražen Begić, prof dr. sc. Nataša Jokić-Begić, prof. dr. sc. Vlasta Rudan; prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš; doc. dr. sc. Darko Marčinko; doc. dr. sc. Marina Šagud; doc. dr. sc. Ivica Begovac; doc. dr. sc. Zorana

27

Kušević; dr. sc. Milena Skočić Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti)

24


Cilj kolegija je upoznavanje s razvojem ličnosti u cjeloživotnoj perspektivi i teorijskim pristupima razvoja ličnosti, te s poremećajima. U uvodnom dijelu će biti ukratko predstavljeni i uspoređivani osnovni teoretski pristupi u psihologiji ličnosti (osobinski pristup; psihoanalitički pristup; kognitivni pristup; pristup teorija učenja; humanistički pristup). Uz kritički osvrt, bit će uspoređene različite teorije ličnosti. Bit će prikazana razvojna perspektiva u razumijevanju ličnosti, s naglaskom na stabilnost i promjene osobina ličnosti. Raspravljat će se o granici između „zdrave“ i „patološke“ ličnosti. Posebno će se obraditi odnos ličnosti i psihofizičkog zdravlja. Poremećaji ličnosti su heterogena skupina poremećaja, a smatra ih se trajnim, nefleksibilnim obrascima ponašanja, devijantnim u odnosu na kulturalna očekivanja, te izvorom stresa i poremećenog funkcioniranja. Poremećaji osobnosti su dugotrajni model unutrašnjeg doživljavanja i ponašanja koji izrazito odstupa od očekivanog s obzirom na kulturalnu pripadnost osobe, pervazivan je i nefleksibilan, ima početak u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, stabilan je tijekom vremena, te dovodi do smetnji ili oštećenja.


Polaznik će tijekom ovog kolegija steći znanja o osnovnim teoretskim pristupima proučavanju ličnosti i moći će se kritički osvrnuti na njih. Razumjet će cjeloživotnu perspektivu u razvoju ličnosti. Znat će kritički promišljati o granici između uobičajenih varijacija osobina ličnosti i psihopatoloških odstupanja, te ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu osobama oboljelim od poremećaja osobnosti.


P 14, S 6, V 4.

Popis literature 1. Kaplan and Sadock's Synopsis of Psychiatry: Behavioral

28

potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Sciences/Clinical Psychiatry; Lippincott Williams & Wilkins; 9th edition; 2009.

2. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American Psychiatric Press; 1994.

3. Perwin LA, John OP. Handbook of Personality: Theory and research. New York, London: The Guilford Press, 1999.

4. Ingram RE, Price JM. Vulnerability to Psychopathology. Risk across the Lifespan. New York, London: The Guilford Press, 2001.



Usmeni ispit



Detaljna razrada predmeta POREMEĆAJI OSOBNOSTI

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Teorijski pristupi ličnosti i njezinom razvoju, Osobinski pristup, Pristup teorija učenja,

2 P D. Begić

3. Psihoanalitički pristup 2 P R. Gregurek 4. Kognitivni pristup 2 P N. Jokić-Begić 5. Cjeloživotna perspektiva razvoja

ličnosti 1 P N. Jokić-Begić

6. Granice između „zdrave“ i „patološke“ ličnosti


7. Epidemiologija i etiologija poremećaja osobnosti

1 P R. Gregurek

8. Biologijske teorije poremećaja osobnosti

2 S M. Šagud

9. Klinička slika poremećaja osobnosti i diferencijalna dijagnoza poremećaja osobnosti

1 P V. Rudan

10. Poremećaji osobnosti u adolescenciji

1 P I. Begovac

11. Osnovne postavke psihoterapijskog pristupa

2 P V. Rudan

29

12. Osnovne postavke farmakoterapijskog pristupa

1 P A. Mihaljević- Peleš

13. Koncept mentalizacije u okviru poremećaja osobnosti

1 P D. Marčinko

14. Diferencijalna dijagnoza poremećaja osobnosti – primjer iz kliničke prakse

4 V Z. Kušević

15. Prikaz iz stručne i znanstvene literature

2 S M. Skočić

Ukupno 24 Naslov predmeta POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Doc. dr. sc. Ivan Begovac; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; doc. dr. sc. Zorana Kušević


12


Dječja je psihijatrija progresivno stjecala svoju autonomiju. Izrastajući iz neurologije, opće psihijatrije i pedijatrije, ona u svijetu postupno stječe status zasebne medicinske discipline, koja izučava i liječi duševno bolesno dijete ili ono koje ima psihičke teškoće od samog rođenja pa do završetka puberteta odnosno adolescencije. Stoga dječja psihijatrija zahtjeva posebna umijeća da se prepoznaju i otkriju elementi opasnog razvoja prema patološkim mentalnim stanjima koja će remetiti ličnost u njezinu psihološkom i socijalnom funkcioniranju tijekom života. Dječja psihijatrija vodi brigu o više vrsta uzročnih čimbenika: genetski, biološki, psihodinamski i socijalni čimbenici. Polaznici će biti upoznati sa sljedećim poremećajima: poremećaji ponašanja (poremećaji pažnje/hiperaktivni poremećaji - ADHD), emocionalni i socijalni poremećaji (depresije u dječjoj i adolescentnoj dobi, strahovi i anksioznost), poremećaji socijalnih odnosa), razvojni poremećaji (mentalna retardacija, autizam), rizična djeca (zlostavljanja djece, seksualna zlostavljanja), problemi u adolescenciji (obiteljski konflikti i problemi komunikacije adolescenata), ovisnosti.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Cilj predmeta je upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama iz ovog područja. Polaznici bi rješavali

30

(20-30 riječi) konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je ovladati s konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu oboljelima dječje i adolescentne dobi.


P 5, S 5, V 2


1. Vidović V, Begovac I, Majić G, Škrinjarić J, Grubić M, Barišić N. Dječja psihijatrija. U N. Barišić (ur.). Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009, str. 717- 758. 2. Lewis M: Child and adolescent Psychiatry. Williams / Wilkins, Baltimore, 2004. 3. Volkmar FR, Martin A. Essentials of Lewis's child and adolescent psychiatry. Walters Kluwer and Lippincott Williams & Wilkins, 2011.


1. Mash EJ, Terdal LG. Assessment of Childhood Disorders (3ed Ed). The Guilford Press, New York, London, 1997. 2. Gabbard GO. Psychodynamic Psychiatry in Clinical Practice, The DSM-IV Edition. Washington D.C.: American Psychiatric Press; 1994.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta POREMEĆAJI U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ DOBI

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Etiologija i epidemiologija 1 P R. Gregurek 2. Poremećaji u dječjoj dobi 1 P I. Begovac 3. Autizam 1 S I. Begovac

31

4. ADHD 1 S I. Begovac 5. Poremećaji u adolescenciji 2 P V. Rudan 6. Emocionalni i socijalni

poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi

1 S V. Rudan

7. Terapijski pristup poremećajima dječje i adolescentne dobi (farmakoterapija, psihoterapija)

1 P V. Rudan

8. Dječja i adolescentna psihijatrija – primjeri iz kliničke prakse

2 V Z. Kušević

9. Prikaz iz stručne i znanstvene literature

2 S Z. Kušević

Ukupno 12 Naslov predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Doc. dr. sc. Ivan Begovac Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Prof. dr. sc. Vesna Vidović; prof. dr. sc. Rudolf Gregurek; prof. dr. sc. Vlasta Rudan; doc. dr. sc. Darko Marčinko; prof. dr. sc. Veljko Đorđević

Jezik izvođenja hrvatski jezik Broj sati nastave 12 Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Poremećaji hranjenja su karakterizirani teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanju. Ovaj poremećaj uključuje dvije specifične dijagnoze, anoreksiju nervozu i bulimiju nervozu. Karakteristika anoreksije nervoze je odbijanje osobe da održi minimalnu normalnu tjelesnu težinu. Karakteristike bulimije nervoze je ponavljanje epizoda prejedanja nakon kojih slijede neodgovarajuće kompenzatorno ponašanja, kao što je samoinducirano povraćanje, zloporaba laksativa, diuretika ili drugih lijekova post ili prekomjerno gimnasticiranje. Osnovna karakteristika i anoreksije nervoze i bulimije nervoze je poremećaj percepcije oblika vlastitog tijela i težine. Prevalencija kod žena u kasnijoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi pokazuje da 0,5- 1,0% osoba zadovoljava sve kriterije za anoreksiju nervozu. Etiologija ovog poremećaja još nije u potpunosti poznata i uključuje obiteljsku predispoziciju uz genetsku sklonost.

Razvijanje općih i Cilj predmeta je upoznati studente sa suvremenim

32

specifičnih kompetencija (20-30 riječi)

spoznajama iz ovog područja. Studenti bi rješavali konkretne probleme iz svakodnevne medicinske prakse u okviru djelokruga liječnika specijaliste psihijatra. Cilj je ovladati konkretnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima u pristupu osobama oboljelim od poremećaja hranjenja.


P 3, S 5, v 4


1. Alexander-Mott, L. & Lumsden, D. B. (Eds.). Understanding eating disorders:Anorexia nervosa, bulimia nervosa and obesity. Washington, DC: Taylor & Francis., 1994 2. MacSween, M. Anorexic bodies: A feminist and sociological perspective on anorexia nervosa. New York, NY: Routledge., 1993. 3. Hutchison, M. G. (1985). Transforming body image. New York, NY: The CrossingPress. 4. Vidović, V. Anoreksija i bulimija. Biblioteka Časopisa Psiha, Zagreb, 1998.


1. Palazzoli MS. Self-Starvation: From Individual to Family Therapy in the Treatment of Anorexia Nervosa. London. Chauser. Cambridge. Harvard University Press, 1974


Usmeni



33

Detaljna razrada predmeta POREMEĆAJI HRANJENJA


1. Povijest i epidemiologija poremećaja hranjenja

1 P V. Vidović

2. Etiologija poremećaja hranjenja 1 P V. Rudan 3. Anoreksija nervoza - klinička slika 3 S I. Begovac 4. Bulimija nervoza – klinička slika 1 S V. Rudan 5. Pretilost – dijagnostika i liječenje 1 P V. Đorđević 6. Pretilost – dijagnostika i liječenje 2 V V. Đorđević

7. Terapijski pristup poremećajima hranjenja (farmakoterapija, psihoterapija)

1 S D. Marčinko

8. Terapijski pristup poremećajima hranjenja (farmakoterapija, psihoterapija)

2 V R. Gregurek

Ukupno 12

34

Naslov predmeta OBITELJSKA TERAPIJA I SCENSKO-EKSPRESIVNA GRUPNA TERAPIJA

Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Vlasta Rudan Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Doc. dr. sc. Ivan Begovac; prof. dr. V. Rudan, doc. dr. sc. Darko Marčinko; prof. dr. sc. Vesna Vidović

Jezik izvođenja Hrvatski jezik Broj sati nastave 12 Okvirni sadržaj predmeta (50-100 riječi)

Obiteljska, bračna i partnerska psihoterapija su usmjerene prema interpersonalnim procesima koji se odigravaju između članova obitelji, kao prirodnog psihosocijalnog sistema ili prirodne grupe, te između obitelji i njezine okoline. U svakoj obitelji postoje pravila ponašanja koja održavaju homeostazu, zadovoljavajući svjesne i nesvjesne potrebe pojedinaca, i tiču se različitih aspekata odnosa: fuzija ili izolacija, dominacije – submisivnosti, aktivnosti – pasivnosti, maskulinosti – femininosti i drugo. Promatranje obitelji kao sustava bolje je osvijetlilo i odnos hijerarhije i individuacije u obitelji. U toku razvoja obiteljske terapije razvijali su se pravci kojima je naglasak više na strukturi obitelji, ili na značajke komunikacije, ili pak na terapijsku strategiju. Psihoanalitički i psihodinamski pristup obiteljskoj psihoterapiji može biti usmjeren na bolju komunikaciju među članovima, kao što se to inače čini u individualnoj terapiji, da se dođe do integracije pojedinih dijelova ličnosti. Grupno-analitički pristup obitelji se zasniva na načelima grupne terapije; kao što je matriks, komunikacija unutar totaliteta polja interakcija, po tome je obitelj pogodno mjesto za razvoj primitivnih obrana i komunikacija, za projekcije, poricanja i idealizacija. Češće indikacije za liječenje predstavljaju obitelji gdje su središnji problemi separacijsko- individuacijski problemi

35

Detaljna razrada predmeta OBITELJSKATERAPIJA I SCENSKO-EKSPRESIVNA GRUPNA TERAPIJA

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Bračna psihoterapija - teorijski koncept

2 P V. Rudan

2. Obiteljska terapija- teorijski koncept

2 P V. Vidović

3. Scensko-ekspresivna terapija 2 P V. Rudan

adolescentnog člana, otežani njegovom neurotskom strukturom i simptomatologijom te anksioznošću ostalih članova. U obiteljskoj psihoterapiji su važne transferno-kontratransferne reakcije i otpori liječenju.


Ovladati znanjima i vještinama u obiteljskoj terapiji i scensko-ekspresivnoj grupnoj terapiji, indikacijama i teorijskim konceptima..


P 9, S 3


1. Box S. et al: Psychotherapy with Families: An Analytic Approach, 1981. 2. Nikolić S: Psihodrama, Prosvjeta, Zagreb, 1995. 3. Scharff D.E: The Sexual Relationship: An Object Relations View of Sex and the Family, 1982. 4. Scharff J.S: Psychoanalytic Explorations of the Family, 1987.

Popis preporučene dopunske literature

1. Nikolić, S. Mentalni poremećaji u dječjoj dobi, 3 dio, Školska knjiga, 1991.


Usmeni



36

(psihodrama), osnovni koncepti

4. Terapijski procesi u scensko-ekspresivnoj terapiji

2 P V. Rudan

5. Transferni odnosi u scensko-ekspresivnoj terapiji

1 P I. Begovac

6. Transferni odnosi u scensko-ekspresivnoj terapiji

1 V V. Rudan

7. Transferni odnosi u bračnoj psihoterapiji

1 V D. Marčinko

8. Transferni odnosi u obiteljskoj terapiji

1 V I. Begovac

Ukupno 12 Naslov predmeta ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ ANALIZI Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

doc. dr. sc. Zorana Kušević

Jezik izvođenja hrvatski jezik Broj sati nastave (unijeti)

24


Tijekom iskustva u grupi kandidat osjeća događanja i specifičnost grupnog procesa i dobiva osnovni uvid u međuodnos ja i drugi. To je moguće postići jedino iskustvom u maloj grupi koja uključuje 6-8 kandidata u određenom vremenskom razdoblju.


Cilj predmeta je upoznati kandidata s osobnim iskustvom i specifičnostima grupnog procesa.


S 6, V 18

Popis literature 1. Bateman, A., Brown, D., Pedder, J. Introduction to

37

potrebne za studij i polaganje ispita (2-3 udžbenika)

Psychotherapy: An Outline of Psychodynamic Principles and Practice. London: Routledge; 2000. 2. De Mare P.B: Perspectives in Group Psychotherapy, George Allen & Unwin LTD, London, 1972. 3. Foulkes S.H: Therapeutic Group Analysis, Allen and Unwin, London, 1964. 4. Kaplan HI, Sadock BJ, editors: Comprehensive Group Psychotherapy, ed 4. Williams & Wilkins, Baltimore, 2001. 5. Yalom D.I: The Theory and Practice of Group Psychotherapy, Basis Books Inc, New York, 2002.


Klain,E: Grupna analiza, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.


Usmeni



Detaljna razrada predmeta ISKUSTVO O SEBI U GRUPNOJ ANALIZI

Broj sati P/S/V Voditelj: R. Gregurek

1. Osnove grupne analize 6 S R. Gregurek 2. Mala grupa 18 V Z. Kušević

R. Gregurek Ukupno 24

38

Naslov predmeta SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI Vrsta (obavezni/izborni) Izborni Ime nositelja predmeta Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić Imena nastavnika/ suradnika na predmetu

Doc. dr. sc. Zorana Kušević, dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr. med. Tihana Jendričko


12


Socioterapija i rehabilitacija obuhvaćaju različite psihosocijalne postupke s ciljem oporavka putem izgradnje vještina potrebnih za samostalni život i rad u zajednici, prevenciju bolesti i invalidnosti. Zasniva se na psihobiosocijalnom modelu bolesti, socijalnom modelu invalidnosti, interpersonalnom učenju, principima oporavka, osnaživanja i kvalitete života. Predmet obuhvaća prikaz teorijskog modela i principa rehabilitacije, stvaranje terapijskog saveza, indikacije, procjenu, plan rehabilitacije te specifične psihosocijalne postupke: terapijska zajednica, psihoedukacija s planom prevencije recidiva, casemangment, rad s obitelji, radna rehabilitacija, zapošljavanje uz podršku, trening socijalnih vještina, specifičnosti rada s oboljelima od prve psihotične epizode, programe borbe protiv stigme i odnos prema psihijatriji u zajednici.


Opće kompetencije: razumijevanje uloge rehabilitacije u sveobuhvatnom planu liječenja i organizaciji psihijatrije u zajednici. Specifične kompetencije: vještine terapijskog pristupa koji potiče oporavak, procjena indikacije za rehabilitaciju i različite psihosocijalne metode, izrada plana rehabilitacije i suradnja s različitim sektorima, vještine za primjenu psihosocijalnih metoda.


P 4, S 4, V 4

39


1. Štrkalj Ivezić S i sur. Rehabilitacija u psihijatriji, Svitanje/PB Vrapče: Zagreb 2010 2. Štrkalj –Ivezić S.Psihoza, shizofrenija, shizioafektivni poremećaj, bipolarni poremećaj Psihoedukacija između informacije i psihoterapije Zagreb: Medicinska naknada/PB Vrapče 2011 3. Međunarodna klasifikacija funkcioniranja,onesposobljenosti i zdravlja SZO Zagreb: Medicinska naknada 2011.


1. Morgan C, Bhugra D Principles of Social Psychiatry, London . Willy Blackwel 2010 2. Liberman R. P. Recovery from the disability American Psychiatric Publishing Washington DC London England, 2008 3. Štrkalj- Ivezić i sur : Smjernice za zapošljavanja za stručnjake i poslodavce Zagreb: Svitanje 2011. 4. Sartorius N,Schulze H Reducing the Stigma of Mental Illness A report from a Global Programme of the World Psychiatric Association Cambridge Univeristy Press 2005.


Pismeni (esej) i usmeni



Detaljna razrada predmeta SOCIOTERAPIJA I REHABILITACIJA U PSIHIJATRIJI

Broj sati

P/S/V Nastavnik

1. Socijalna psihijatrija i psihijatrija u zajednici

1 P S. Štrkalj Ivezić

2. Stvaranje terapijskog saveza u socioterapiji i rehabilitaciji

1 S

S. Štrkalj Ivezić

3 Procjena i plan rehabilitacije 1 P

S. Štrkalj-Ivezić

4. Terapijska zajednica

1 V T. Jendričko

5. Casemanagment 1 S

S. Štrkalj Ivezić

6. Casemanagment 1 V S. Štrkalj Ivezić 7. Psihoedukacija, prevencija ponovne

epizode bolesti i rad s obitelji

1 V M. Kušan Jukić

40

8. Trening socijalnih vještina

1 V M. Kušan Jukić

9. Radna sposobnost, radna terapija, radna rehabilitacija i potpomognuto zapošljavanje

1 P

S. Štrkalj Ivezić

10. Stigma psihičke bolesti 1 P

S. Štrkalj-Ivezić

11. Deinstiuticionalizacija i programi smještaja za oboljele od psihotičnih poremećaja

1 S

Štrkalj-Ivezić

12. Socijalne intervencije kod osoba sa duševnim poremećajima

1 S Z. Kušević

Ukupno 12 3.3. Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata 3.3.1. Struktura studija Studij se sastoji od 10 obveznih kolegija i 6 izbornih kolegija od kojih student bira jedan od 3 ECTS-a ili dva od 1,5 ECTS-a, sveukupno 320 sati neposredno nastave (predavanja, seminara i vježbi). 3.3.2. Ritam studiranja Studij se odvija u dva semestra. U I. semestru student upisuje 6 obveznih kolegija, a u II. semestru 4 obvezna i izborni kolegij(e). Svi kolegiji (obvezni i izborni) nose 53 ECTS boda, a 8 ECTS bodova je predviđeno za izradu završnog specijalističkog rada. 3.3.3. Obveze polaznika u studiranju Studenti imaju pravo i dužnost sudjelovanja u svim oblicima nastave. Studenti su obvezni biti nazočni na najmanje 80% nastave, o čemu se vodi evidencija. Obveza je polaznika da položi sve propisane ispite i da izradi poslijediplomski završni rad. 3.4. Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih poslijediplomskih studija U suglasju s voditeljstvom poslijediplomskog studija, studenti mogu izabrati odgovarajući predmet iz područja psihijatrije s doktorskog studija „Biomedicina i zdravstvo“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 3.5. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS-bodova Planira se pokretljivost studenata među fakultetima znanstvenog područja biomedicine i zdravstva Sveučilišta u Zagrebu, te medicinskim fakultetima s drugih sveučilišta u Hrvatskoj i Europi. Najprije će se poticati mobilnost na razini izborne nastave, možda i

41

SMU, a potom i mobilnost u sklopu obveznih predmeta (core curriculum). Uvjete prijenosa ECTS-bodova utvrdit će matični fakulteti. 3.6. Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku (uz navođenje jezika) U predloženom programu studija ne predviđa se izvođenje nastave na engleskom studiju. Međutim, za potrebe specijalističkih sveučilišnih studija svi predloženi, svi kolegiji se mogu izvoditi i na engleskom jeziku. 3.7. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij Studentima koji su izgubili status studenta može se uz molbu dopustiti nastavak studija prema važećem nastavnom planu i programu. Prilikom razmatranja molbe studentima će se uzeti u obzir stečeni broj ECTS bodova na poslijediplomskom specijalističkom studiju Psihoterapija radi nastavka istog studija. 3.8. Uvjeti pod kojima polaznik stječe pravo na potvrdu (certifikat) o apsolviranom dijelu studijskog programa, kao dijelu cjeloživotnog obrazovanja Student koji je apsolvirao dio studijskog programa stječe pravo na potvrdu (certifikat) o stečenim ECTS bodovima. Studentima se mogu priznati ECTS bodovi stečeni kroz cjeloživotno obrazovanje, kao apsolvirani dio studijskog programa (npr. završeni tečajevi stalnog usavršavanja liječnika). 3.9. Način završetka studija Specijalistički studij završava polaganjem svih ispita i izradom poslijediplomskog završnog rada. 3.10. Maksimalna duljina razdoblja od početka do završetka studiranja Sukladno članku 3. Pravilnika o poslijediplomskim specijalističkim studijima Sveučilišta u Zagrebu, studenti su dužni završiti studij u roku dvije godine od dana upisa. Iznimno, voditelj studija na prijedlog Stručnog vijeća specijalističkog studija može na zamolbu studenta odobriti produljenje studija i odrediti plaćanje dodatnih troškova, ali ne dulje od četiri, odnosno osam godina u koje se ne računa rodiljni dopust, duža bolest i slično. 4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.1. Mjesta izvođenja studijskog programa Program specijalističkog studija Psihoterapije izvodit će se u nastavnim bazama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uključujući KBC Zagreb, Psihijatrijsku kliniku „Vrapče“ (Zagreb), Psihijatrijsku kliniku „Sv. Ivan“ (Zagreb) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4.2. Podaci o prostoru i oprema predviđena za izvođenje studija Navedene nastavne baze Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dostatne su za izvođenje studijskog programa i opremljeni su suvremenom nastavnom tehnologijom.

42

Pored toga, navedene baze su prošle postupak verifikacije od strane Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi čime je utvrđeno da ispunjavaju sljedeće posebne propisane uvjete: a) pedagoške standarde o veličini nastavnih grupa za pojedine oblike nastave u odnosu na raspoloživi prostor, optimalan sastav nastavnih grupa prema kriterijima fakulteta, b) stručne uvjete – odgovarajuću razinu stručnoga rada, povezivanje stručnog i znanstvenoistraživačkog rada, redovito stručno usavršavanje zdravstvenih djelatnika te sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, c) kadrovske uvjete – visoko kvalificiran stručni kadar s najmanje jednom trećinom zdravstvenih djelatnika koji imaju znanstvena ili istraživačka zvanja, najmanje dva zdravstvena djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora ili redovitog profesora. Sa svim zdravstvenim ustanovama Fakultet ima sklopljene sporazume i ugovore o suradnji u kojima su detaljno utvrđena prava i obveze u izvođenju nastave. 4.3. Popis nastavnika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji će sudjelovati u izvođenju predmeta poslijediplomskog studija (zaposleni na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u kumulativnom radnom odnosu) I. REDOVITI PROFESORI

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Prof. dr. sc. Rudolf

Gregurek KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Psihodinamika i klinička slika neuroza Teorijske osnove grupne analize

2. Prof. dr. sc. Dražen Begić

KBC Zagreb, Klinika za psihijatriju

Odabrana poglavlja iz psihijatrije Teorijske osnove kognitivno- bihevioralne terapije

3. Prof. dr. sc. Miro Jakovljević

Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb

Odabrana poglavlja iz psihijatrije

4. Prof. dr. sc. Vlado Jukić Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb


5. Prof. dr. sc. Vesna Medved



6. Prof. dr. sc. Alma Mihaljević-Peleš


Odabrana poglavlja iz psihijatrije Poremećaji osobnosti

7. Prof. dr. sc. Vlasta Rudan

KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Razvojna psihologija Poremećaji u dječjoj i adolescentnoj dobi

43

II. IZVANREDNI PROFESORI

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Prof. dr. sc. Veljko

Đorđević KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Poremećaji hranjenja

III. DOCENTI

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Doc. dr. sc. Ivan

Begovac KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Razvojna psihologija Psihodinamika i klinička slika neuroza

2. Doc. dr. sc. Marijana Braš


Psihodinamika i kliničke slike psihosomatskih bolesti

3. Doc. dr. sc. Zorana Kušević


Razvojna psihologija Psihodinamika i klinička slika neuroza

4. Doc. dr. sc. Darko Marčinko


Psihodinamika i kliničke slike psihosomatskih bolesti Odabrana poglavlja iz psihijatrije

5. Doc. dr. sc. Martina Rojnić-Kuzman



6. Doc. dr. sc. Marina Šagud


Odabrana poglavlja iz psihijatrije Poremećaji osobnosti

IV. VIŠI ASISTENTI

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Dr. sc. Nikolina

Jovanović Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb


2. Dr. sc. Milena Skočić Hanžek


Poremećaji osobnosti

VI. ZNANSTVENI SURADNICI

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Dr. sc. Saša Jevtović,


Psihodinamika i kliničke slike psihosomatskih bolesti

2. Dr. sc. Vedran Bilić KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Teorijske osnove psihoanalitičke psihoterapije Teorijske osnove grupne analize

44

POPIS NASTAVNIKA KOJI NISU ZAPOSLENICI MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU (nastavnici na drugim sveučilištima, nastavnici u naslovnim zvanjima i suradnici bez nastavnih zvanja) NAPOMENA: Nastavnici koji nisu zaposleni na Medicinskom fakulteta će sudjelovati samo u izvođenju vježbi, odnosno praktičnog dijela nastave.

Prezime i ime Radilište Predmet 1. Prof. dr. sc. Nataša

Jokić-Begić Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Teorijske osnove kognitivno- bihevioralne terapije Poremećaji osobnosti

2. Prof. dr. sc. Ljiljana Moro

u mirovini Razvojna psihologija Teorijske osnove grupne analize

3. Prof. dr. sc. Vesna Vidović

u mirovini Razvojna psihologija Poremećaji hranjenja

4. Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić (nasl. izv. prof. MF Zagreb)

Klinika za psihijatriju, Vrapče, Zagreb

Psihoterapija psihoza Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji

5. Doc. dr. sc. Mirna Peršić-Brida (nasl. docent MF Zagreb)


Psihoterapijski pristup u bolničkim uvjetima (klinička psihoterapija) Klinička slika poremećaja selfa

6. Doc. dr. sc. Igor Filipčić (nasl. docent MF Zagreb)



7. dr. sc. Branka Restek Petrović (nasl. viši. asist. MF Osijek)

Psihijatrijska klinika „Sv. Ivan“, Zagreb

Psihoterapija psihoza

8. Dr. sc. Gordan Majić KBC Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Obiteljska terapija i scensko-ekspresivna grupna terapija

9. Dr. sc. Tihana Jendričko


Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji

10. Dr. sc. Marija Kušan Jukić


Psihoterapija psihoza Socioterapija i rehabilitacija u psihijatriji

11. Mr. sc. Andreja Kostelić-Martić

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Teorijske osnove kognitivno- bihevioralne terapije

12. Mr. sc. Nada Anić u mirovini Teorijske osnove kognitivno- bihevioralne terapije

45

4.4. Podaci o svakom angažiranom nastavniku Ime RUDOLF Prezime GREGUREK Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, Klinički Bolnički Centar Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Rudolf Gregurek rođen je 17. siječnja 1958. godine u Križevcima. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Oženjen je i otac jednog djeteta. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1976. godine, a diplomirao je 1981. godine. Obvezatni liječnički staž obavio je tijekom 1981/82. godine u Kliničkoj bolnici “Sestara milosrdnica”, te položio stručni ispit. Od 1982. do 1987. godine radi u DZ Križevci. Specijalizaciju iz psihijatrije započinje 1987. godine u Klinici za psihološku medicinu, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 7. veljače 1990. godine i od tada radi kao specijalist psihijatar u Klinici za psihološku medicinu, Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Od 2000. godine pročelnik je Polikliničkog psihoterapijskog odjela, Klinike za psihološku medicinu. Voditelj je Referentnog centra za psihoterapiju Ministarstva zdravstva od 2001. godine. Od 2003. godine predstojnik je Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb Tijekom specijalizacije završio je poslijediplomski studij iz Psihoterapije, a magistarski rad “Somatizacija ovdje i sada kao izraz anksioznosti u velikoj grupi” obranio je 1992. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Psihoterapijski aspekti liječenja bolesnika transplantacijom koštane srži” obranio je 1995. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon završene psihoterapijske edukacije izabran je 1995. godine za supervizora i edukatora iz grupne analize i individualne psihoanalitičke psihoterapije. Od 2000. godine uži je specijalista iz psihoterapije. U akademskoj godini 1994/95. izabran je za asistenta u kumulativnom radnom odnosu za predmet Psihološka medicina, na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom na Klinici za psihološku medicinu. U višeg asistenta izabran je 1996. godine, u zvanje docenta izabran je 1998. godine, a 2003. godine izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Pročelnik je Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2006. godine do 2009. godine.. U zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 11. siječnja 2006. godine. U nastavnim aktivnostima sudjeluje u redovitoj dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi Medicinskog fakulteteta Sveučilišta u Zagrebu. Uveo je više novih izbornih predmeta u studij medicine, a u okviru znanstvenog poslijedliplomskog studija Biomedicina organizirao je i uveo metodološki predmet u I. godinu studija, a u II.

46

godini pokrenuo je i uveo više izbornih predmeta iz okvira psihijatrije i suradne psihijatrije. Voditelj je dva stručna poslijediplomska studija (Psihoterapija, Psihotraumatologija), pri čemu je voditelj više kolegija u tim poslijediplomskim studijima. Od 2008. godine voditelj je kolegija Psihosomatska medicina na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Aktivno je bio uključen u više znanstvenih projekata, a bio je voditelj i glavni istraživač projekata „Kvaliteta života kroničnih bolesnika i transplantiranih“ (1996.-2002.), „Eksperimentalni razvoj hrvatskog modela psihoterapije PTSP-a“ (2002.-2005.), a od 2008. godine vodi projekt pod nazivom „Neurobiološki aspekti ljudske adaptacije na stres i odgovor na psihoterapiju“ u okviru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Objavio je preko stotinu stručnih i znanstvenih radova, od toga 21CC radova, 5 CC sažetaka, 1 SCI-Expanded, 22 rada u drugim međunarodnim indeksiranim publikacijama, autor je 5 knjiga, 14 poglavlja u 10 udžbenika, više skripti, urednik je tri priručnika za poslijediplomnsku nastavu i tečajeve trajne edukacije. Citiran je s 54 citata. Član je uredništva časopisa Liječnički vjesnik od 1999. godine.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina

Gregurek R. Psychotherapy in 21st century. Psychiatr Danub. 24 (Supp. 3):13-48; 2012 Gregurek R. Psihološka medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2011 Gregurek, R. Istraživana u psihoterapiji. U: Psihijatrija. Ur. T. Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-64, 2009. Gregurek, R. Psihoanalitička teorija i neuroznanosti. U: Psihijatrija. Ur. T. Frančišković i Lj. Moro i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 60-64, 2009. Gregurek, R., Braš, M. Česti psihijatrijski poremećaji u onkoloških bolesnika. Ur.: M.Šamija,D. Nemet i sur. Medicinska naklada, Zagreb, 421- 431, 2010. Gregurek, R. Posttraumatic stress disorder from neurophysiology to psychotherapy: A Croatian experience. In interpersonnal Trauma and its Consequences in Adulthood. Widera-Wysoczanska A. & A. Kuczynska (Eds.) Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, UK., 129-139, 2010. Gregurek, R., Brajković, L., Kalenić, B., Bras, M., Persić-Brida, M. Five years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009 Mar;21(1):49-55.

Gregurek, R. Internal and External Boundaries of Supervision. Group Analysis 2007; 40: 167-177.

Gregurek, R., Petrović, R. Utjecaj psihoterapije na moždanu cirkulaciju – prikaz bolesnika. Liječ Vjesn 129: 265-268; 2000. Kotrulja.,L , Tadinac., M , Jokić-Begić.,N, Gregurek.,R, A Multivariate Analysis of Clinical Severity, Psychological Distress and Psychopathological Traits in Psoriatic Patients .Acta Dermato-Venereologica, 2010 May;90(3):251-6.

47

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

2003. godina izbor u redovnog profesora

Ime VLASTA Prezime RUDAN Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, Klinički Bolnički Centar Zagreb E-mail adresa Adresa osobne web stranice

Životopis Vlasta Rudan je rođena je u Zagrebu, 11. ožujka 1948. godine. Doktor medicine, specijalista psihijatrije, uži specijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije, psihoanalitičar i dječji i adolescentni psihoanalitičar Internacionalnog psihoanalitičkog udruženja (IPA) zaposlena na Poliklinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Rebro, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine s prosječnom ocjenom 4,5. Godine 1976. Završava dvogodišnji poslijediplomski studij "Psihoterapija" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1981. obranila je magistarski rad pod naslovom "Prilog proučavanju uloge motivacije za psihoterapiju" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj Magistra medicinskih znanosti. Od 1982.je Edukator iz dinamski orjentirane obiteljske, bračne i partnerske terapije, a od 1988. Supervizor iz analitičke psihoterapije. Boravila je na usavršavanju u SAD-u (1983-1984, te 1988. Godine). Godine Obranila doktorat medicinskih znanosti pod naslovom "Neuroza i formiranje spolnog identiteta u adolescenciji" na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla akademski stupanj Doktor medicinskih znanosti. Od 1998. je uži specijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije, 2001. Postaje Direktni član Međunarodnog psihoanalitičkog udruženja (IPA) čime je potvđena kvalificiranost za psihoanalitičara, 2003. Psihoanalitičar za djecu i adolescente IPA. Od 2001. Godine je docent u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2003. Izvanredni profesor, a od 2009. je redovni profesor u kumulativnom odnosu. Do danas napisala i objavila (sama i u suradnji): 2 kvalifikacijska rada, 43 znanstvenih radova u znanstvenim časopisima, 2 znanstvene knjige (monografije), 7 znanstvenih priopćenja in extenso, 5 stučnih knjiga, 6 enciklopedijskih članka i pregleda, 11 stručnih radova u časopisima s recenzijom,8 nastavnih tekstova. Od ukupno objavljena 81rada, 57 je

48

referirano u inozemnim bazama podataka od čega 18 u CC i SSCI i 22 u bazama kao: Index Medicus, Excerpta Medica, Biol. Abstract, ICAS:A, ABSEES, MPISA, PSIHEI, Clin. Psychol., MEDLINE, a Citiranost radova: ukupno citata – 63 .


1. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008; 20(3):402-5. 2. Hercigonja Novkovic V, Rudan V, Pivac N, Nedic G, Muck-Seler D. Platelet serotonin concentration in children with attention-deficit/hyperactivity disorder. Neuropsychobiology. 2009;59(1):17-22.2 3. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33. 4. Mestrović J, Bralić I, Flander GB, Jelavić M, Oreb IJ, Konstantopoulos A, Kuzman M, Malović S, Miljević-Ridicki R, Miskulin M, Mujkić A, Radonić M, Rudan V, Seso-Simić D, Simić G. Child in contemporary Croatian society. Lijec Vjesn. 2010;132(9-10):303-8. 5. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M. Relationship between Psychopathological Factors and Metabolic Control in Children and Adolescents with Insulin-Dependent Diabetes Mellitus. Coll Antropol. 2012;36(2):467-72.


2009. godina izbor u redovnog profesora

Ime VLADO Prezime JUKIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis ŠKOLOVANJE: Osnovna škola: Posušje, 1958 -1966. Gimnazija: Posušje, 1966 - 1970. Medicinski fakultet: Zagreb, 1970 – 1976 Specijalizacija: (iz psihijatrije) 1979-1982 Poslijediplomski studij: (Forenzička psihijatrija) Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1980 - 1981. Naslov primarijus - 1993. Subspecijalist iz forenzičke psihijatrije (2002.)

49

Subspecijalist iz socijalne psihijatrije (2006.) RADNA MJESTA: Medicinski centar Koprivnica: 1976 - 1977. (staž) Dom zdravlja Poreč (1. lipnja. do 1. listopada 1977.) Medicinski centar Sisak (1. listopada 1977. do 31. siječnja 1978.) Neuropsihijatrijska bolnica "Dr Ivan Barbot" Popovača (od 1. veljače 1978. do 31. siječnja 1986.) Klinički bolnici centar Zagreb, Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta "Rebro" (1. veljače1986. do 14. srpnja1994.) Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb (sada Klinika za psihijatriju Vrapče) - od 15. srpnja 1994.g. do sada (ravnatelj Bolnice, šef odjela, pročelnik zavoda) Medicinski fakultet Zagreb – kumulativni radni odnos na Katedri za psihijatriju s medicinskom psihologijom od 1. kolovoza 1990. do sada; prvo asistent iz predmeta psihijatrija (1990-1998), a zatim docent (1998 do 2004.), izvanredni profesor (od 2004 do 2010.) i redoviti profesor (od 2010. do sada); Na Fakultetu obnašao i dužnosti tajnika Katedre za psihijatriju s medicinskom psihologijom (1991. - 1994.) te člana znanstveno-nastavnog vijeća (1996-1998.). EDUKACIJA: Specijalizacija iz psihijatrije (1979.-1982.) Postdiplomski studij iz Forenzičke psihijatrije (1980.-1981.) Odslušao sva predavanja na postdiplomskim studijima iz Psihoterapije i Socijalne psihijatrije (1980.-1982.) Edukacija iz (grupne) psihoterapije (1978.-1986.) Obiteljska psihoterapija (1986-1989.) Jednomjesečni boravak u svojstvu “Visiting scientista” na University of Illinoi at Chicago početkom 2000. godine te jednotjedni boravci na istom sveučilištu i u istom svojstvu 2001. i 2002. godine. Niz raznih škola i tečajeva MAGISTERIJ: Obranio 19. srpnja 1989. (Prekid stacionarnog liječenja i čuvanja psihički abnormalnih delinkvenata - mentor prof. dr Turčin)

DOKTORAT: Obranio 15. srpnja 1997.g. (Utjecaj stresova na kliničku sliku posttraumatrskog stresnog poremećaja u hrvatskih ratnih stradalnika - mentor: Prof. dr Eduard Klain) IZBOR U ZNANSTVENO NASTAVNO ZVANJE U znanstveno-nastavno zvanje DOCENT u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izabran u ožujku 1998. U znanstveno-nastavno zvanje IZVANREDNI PROFESOR izabran u travnju 2004. U znanstveno-nastavno zvanje REDOVITI PROFESOR izabran u prosincu 2010. STRUČNI I ZNANSTVENI RADOVI: do sada objavio preko 200 stručnih i znanstvenih radova u domaćim i svjetskim časopisima, zbornicima i udžbenicima uredio, sam ili sa suradnicima, jedanaest stručnih i jednu popularnu

50

knjigu (jedna knjiga je u tisku, a dvije u pripremi!) autor dviju brošura i scenarija TV filmova. PROJEKTI: Psihijatrijsko-psihološka skrb zlostavljanih žena (1993.-1995.) - voditelj Psihosocijalna skrb prognanika i izbjeglica (1993.- 1996.) - pomoćnik voditelja Suradnik nekoliko drugih znanstvenih projekata Voditelj niza studija ispitivanja lijekova Značenje pojedinih obilježja bolesti, odgađanja početka liječenja i primjene određenih antipsihotika na rehospitalizaciju, suicidalnost i kvalitetu života u bolesnika s prvom epizodom shizofrenije (2008. - 2011.; voditelj projekta – projekt je rezultirao s tri obranjena doktorata znanosti – dr. sc. Miroslav Herceg, dr. sc. Petrana Brečić i dr. sc. Draženka Ostojić) Društvena opasnost duševnih bolesnika promatrana kroz recidivizam kriminogenog ponašanja (voditelj projekta – zbog pomanjkanja sredstava projekt u „fazi čekanja“ Projekt digitalizacije sudsko-psihijatrijskih ekspertiza Projekti izrade registra oboljelih od shizofrenije i sudsko-psihijatrijskih bolesnika (u izradi) te oboljelih od demencija (u pripremi) MENTORSTVA: Magisteriji: mentor prilikom izrade dva magisterija Doktorati: mentor prilikom izrade sedam obranjenih doktorata (P. Brečić, N. Buzina, M. Herceg, J. Ivandić-Zimić, O. Kozumplik, D. Ostojić i M. Sisek-Šprem) i četiri doktorata koji su u tijeku – dva gotova, čeka se obrana (D. Bagarić i M. Vilibić), dva pred završetkom (P. Bilić, M. Kudumija-Slijepčević). UREDNIŠTVA: Časopisi Socijalna psihijatrija, član uredništva, Farmaka, član izdavačkog savjeta Knjige Neuropsihijatrijska bolnica "Dr Ivan Barbot" u Popovači, 1934. - 1984. Monografija, član uredničkog odbora. Psihijatrija i zakon, knjiga, uz M. Goretu i K. Turković, urednik (1998) Bolnička lista lijekova, član tima priređivača u nekoliko izdanja (od 1995-1999.) Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879 – 1999. (uredio s B. Matijacom) (1999) Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, ideje, norme, implementacija, evaluacija (uredio s M. Goretom) (2000) Pedeset godina Nikole Peršića u hrvatskoj psihijatriji (uredio s prof. dr. Lj. Hotujcem) (2001) Zbornik sažetaka recenziranih radova zaposlenika PB Vrapče (2004) Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879-2004 . hram čovječnosti – uvijek u službi svojih pacijenata (2004) Knjiga postera stručnjaka Psihijatrijske bolnice Vrapče, (uredio s N.

51

Mimicom), 2006 Psihoterapija – psihoterapijske škole i pravci u Hrvatskoj danas (uredio sa Z. Pisk), 2007. Urednik knjige i pisac opsežnijeg predgovora za knjigu B. Matijace Stranputice i putokazi - OGLEDI medicina/psihijatrija/društvo, 2009. Hrvatska psihijatrijska publicisatika (autor i urednik) – u tisku, 2014.


1. Vlado Jukić: IN memoriam; Prof. dr. Ivan Pavković (1927-2010), Psychiatria Danubina, 2010, Vol. 22, No.4. p 555. 2. Vlado Jukić: In memoriam: Prof. dr. Ivan Pavković (1927.- 2010.), Soc. Psihijat., 38 (2010) 281-287 (dodana dva Pavkovićeva članka koja sam priredio za tisak: Pismo ministrici zdravstva prof. Stavljanić iz listopada 2011. i Javna i osobna moralnost i problem lidera) 3. Vlado Jukić: In memoriam Dr. Ivica Biočić (14. lipnja 1950 – 29. siječnja 1990), Soc. Psihijat., 38 (2010) 218-221 4. Brečić P, Ostojić D, Vidović D, Jukić V, Bagarić D, Vilibić M, Ćelić I, Križaj A and Bilić P: Characteristics of Patients Who Committed Suicide During Hospitalization in Vrapče Psychiatric Hospital in the Period 1996-2006, Coll. Antropol. 2009 Mar;33(1): 233-236

5. Buzina N, Goreta M, Jukić V, Peko-Cović I, Majdancić: Indications for psychiatric safety measures: a retrospective study. Coll Antropol. 2009 Mar;33(1):213-6. 6. Hrabrić, K., Jukić, V., Bilić, P, Ćelić, I. i Herceg M.: Neuroradiološka dijagnostika hospitaliziranih bolesnika Psihijatrijske bolnice Vrapče, Liječ. Vjesn. 2009.godište 131, str. 122-125. 7. Jukić, V.: Nepsihijatri kao forenzično-psihijatrijski vještaci (ili nestručnjaci kao forenzično psihijatrijski vještaci), Soc. Psihijat., Vol. 37 (2009) Br. 2, str.91-99. 8. Jukić, V.: Doc. dr. sc. Karla Pospišil – Završki: In memoriam, Soc. Psihijat., Vol. 37 (2009) Br. 2, str. 105-106. 9. Buzina, N., Goreta, M., Jukić, V., Peko Čović, I., Jolić, I. i Krajačić, R.: Provođenje mjere sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja od 1998. do 2008, Soc. Psihijat., Vol. 37 (2009) Br. 3, str.123-128. 10. Jukić V, Petrović Z, Brecić P, Krizaj A, Savić A, Baceković A, Bilić P, Susac J, Mandić A, Prazen I.: Psychofarmacology in the prevention of somatic comorbid diseases in mentally ill patients, Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):350-5 11. Jukić. V.: Vještačenje raspravne sposobnosti okrivljenika, Tečaj trajne izobrazbe liječnika sudskih vještaka, HLK, Zagreb, 2009. 12. Jukić, V. : Prof. dr. sc. Nikola Peršić, In memoriam, Liječ Vjesn 2009, godište 131, str. 294-295 13. Buzina, N., Goreta, M., Jukić, V., Peko Čović, I., Jolić, I. i Krajačić, R.: Razvojno-psihološka, psihosocijalna i kriminološka obilježja počinitelja kaznenih djela s preporučenom psihijatrijskom mjerom sigurnosti, Soc. psihijat., 37 (2009)

52

165-174 14. Jukić, V.: Predgovor Ogledima Bartula Matijace, u knjizi Bartul Matijaca, Stranputice i putokazi OGLEDI Medicina/psihijatrija/društvo, Naklada: Medicinska naklada zagreb i Psihijatrijska bolnica Zagreb, Zagreb, 2009. 15. Čulav-Sumić J, Jukić V: Minor physical anomalies in women with recurrent unipolar depression, Psychiatry Res. 176 (2010) 22-25 16. Vlado Jukić, Petra Brečić, Draženka Ostojić, Željko Majdančić: Indikatori mentalnog zdravlja – indikatori kvalitete liječenja duševnih bolesnika, pregledni članak, 3. simpozij kvalitete zdravstvene zaštite, Medix, god. XVI. Broj. 86 str. 37- 41, veljača 2010. 17. Miroslav Herceg, Lana Mužinić, Vlado Jukić: Can we prevent blood dyscrasia (leucopenia, thrombocytophenia) and epileptic seizures induced by clozapine, Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22. No.1, pp 85-89. 18. S. Štrkalj Ivezić, V. Jukić, Lj. Hotujac, Marija Kušan Jukić i Ana Tikvica: Organizacija zaštite mentalnog zdravlja u zajednici, Liječ Vjesn 2010; 132-42 19. Vlado Jukić: Psihijatrija Kliničke bolnice „Sestre milosrdnice“ u kontekstu hrvatske psihijatrije, Alkoholizam, 2010; 46 (Suppl 1): 9-18 20. Vlado Jukić, Petrana Brečić, Aleksandar Savić: Movies in education of psychiatry residents, Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22. No.2, pp 304-307 21. Miroslav Herceg, ., Brečić, P., Jukić, V., Mužinić, L.: Utjecaj socioekonomskog statusa na prognozu i tijek osoba oboljelih od bipolarnog afektivnog poremećaja. Soc. Psihijat., 38 (2010) Br. 3, str. 214-217 22. Zvonimir Paštar, Božo Petrov, Aida Križaj, Ante Bagarić i Vlado Jukić: Diagnoses of Personality Disorders Between 1879 and 1929 in the Largest Croatian Psychiatric Hospital, Croat Med J. 2010 Oct 15;51(5):461-467. 23. Vlado Jukić: Prikaz knjige: Bartul Matijaca: „Stranputice i putokazi“, ogledi: medicina/psihijatrija/društvo, Soc. Psihijat. 38 (2010) 288-289. 24. Vlado Jukić i Ljubomir Hotujac (priredili): Zaključci Petog hrvatskog psihijatrijskog kongresa (Šibenik 3. listopada 2010.), Soc. Psihijat. 38 (2010) 292-293. 25. Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Vlado Jukić: Komunikacija s duševnim bolesnikom, Medix, veljača/ožujak 2011, God. XVII. Br. 92. str. 60-63. (pregledni članak) 26. Draženka Ostojić, Vlado Jukić, Petrana Brečić: Medicinski aspekti prisilne hospitalizacije osoba s duševnim smetnjama, u knjizi Slađane Štrkalj Ivezić i suradnici: Medicinski i pravni okvir za hospitalizaciju osoba s duševnim poremećajima; Smjernice za primjenu prisilne hospitalizacije u praksi, str. 53-65, Izdavač Hrvatski liječnički zbor i Udruga svitanje, Zagreb,

53

2011. 27. Totić, M., Mužinić, L, Jukić, V. Obilježja pacijenata hospitaliziranih u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče zbog pokušaja suicida, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 1. str. 53-58 28. Ivandić Zimić, J. i Jukić, V.: Emocionalni odnos s ocem kao čimbenik rizika u etiologiji ovisnosti o drogama, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 2. str. 75-85. 29. Jukić, V.: Hrvatsko psihijatrijsko društvo (ožujak 1992. – ožujak 2011.), Osvrt, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 2. str. 117-125 30. Jukić, V.: Nazivi psihijatrijske bolnice Vrapče kroz njezinu povijest (ili Psihijatrijska bolnica Vrapče – od „ludnice“, odnosno „Zavoda za umobolne Stenjevec“ do „Klinike za psihijatriju Vrapče“), Osvrt, Soc. psihijat. Vol. 39 /2011) Br. 2. str. 126-127. 31. Kinon BJ, Zhang L, Millen BA, Osuntokun OO, Williams JE, Kollack-Walker S, Jackson K, Kryzhanovskaya L, Jarkova N; and the HBBI Study Group. (Holzer M, Nunez C, Mosca D, Cattaneo E, Kapfhammer HP, Sachs G, Hotujac L, Jakovljevic M, Folnegovic-Smalc V, Jukic V, et al. A multicenter, inpatient, phase 2, double-blind, placebo-controlled dose-ranging study of LY2140023 monohydrate in patients with DSM-IV schizophrenia. J Clin Psychopharmacol. 2011 Jun;31(3):349-55. 32. Vlado Jukić, Miroslav Herceg & Aleksandar Savić: Availability of psychiatric medications to Croatian healthcare users and the influence of availability of atypical antipsychotics on psychiatric hospital morbidity , Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 320-324, Conference paper 33. Vlado Jukić, Aleksandar Savić & Miroslav Herceg: Availability of new psychiatric medications, especially antipsychotics, in context of patient rights and destigmatisation of psychiatric patients, Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 316-309. Conference paper 34. Vlado Jukić: Etički problemi u suvremenoj psihijatriji u kontekstu destrukcije klasičnog morala i „etičkog daltonizma“, Poremećaji morala i moralnosti u suvremenoj medicini i društvu, Osma mostarska psihijatrijska subota, Motrišta (poseban otisak – zbornik), Mostar, 2011. 35. Vlado Jukić i Marina Kovač: Prim. dr. sc. Ivan Kerepčić, In memoriam, Soc. psihijatrija, vol. 39. (4), str. 250-251 (2011) 36. Bilić, P., Ivanis, A., Vidović, D., Jukić, V.: Changing the structure of the hospitalized patients at the Psychiatric Clinic Vrapce, Srp Arh Celok Lek. 2011. Dec:139 Suppl 1:33-5. 37. Vlado Jukić: The organisation of psychiatric service in Croatia and its implications on the attitude towards mentally ill patients (Organizacije psihijatrijske službe u Hrvatskoj i njezine implikacije na odnos prema duševnom bolesniku), in Person in Medicine and Healthcare – from Bench to Bedside to Community, Veljko Đorđević, Marijana Braš, Davor Miličić, editors, pp 247-254, Medicinska

54

naklada, Zagreb, 2112. 38. Nadica Buzina, Vlado Jukić: Instuitucionalno vještačenje poslovne sposobnosti, u Slađana Štrkalj-Ivezić i suradnici: Lišenje poslovne sposobnosti, smjernice za suce, vještake i socijalne radnike, Izdavač: Udruga Svitanje, Zagreb, 2012. 39. Vlado Jukić: Moro Jakovljević: Shizofrenija – u teoriji i praksi, knjiga I: Ontologija i klinička fenomenologija, etiopatogeneza i klinička slika, prikaz knjige (recenzija), Soc. psihijat., 40, 2012( 81-82) 40. Jadranka Ivandić Zimić, Vlado Jukić: Falilial Risk Factors Favoring Drug Addiction Onset, Journal of Psichoactive Drugs, 44 (2), 173–185, 2012. 41. Schmauss M, Jukić V, Siracusano A, Bidzan L, Badescu GM, Maciulis V, Lahaye M, Hoeben D, Tessier C, Schreiner A.: Flexible dosing with paliperidone ER in the treatment of patients with acutely exacerbated schizophrenia: Results from a single-arm, open-label study, Curr Med Res Opin. 2012 Jul 2. 42. Vlado Jukić: Impact of destruction of classic moral principles on ethical questions in psychiatry, Psychiatra Danubina, 2012; Vol. 24, Suppl. 3 pp 298-302 (objavljeno i na hravtskom kao: Vlado Jukić: Odraz destrukcije klasičnih moralnih načela na etička pitanja u psihijatriji, u Psihijatrija između fenomenologije i neuroznanosti (urednici:Izet Pajević i Melvudin Hasanović), Izdavač. Udruženje/Udruga psihijatara u Bosni i Hercegovini (UPuBiH), Tuzla, 2012.) 43. Sisek-Šprem, M., Barić, V., Herceg, M., Jukić, V., Milošević, M. Petrović, Z.: Demografske osobine agresivnih bolesnika oboljelih od shizofrenije, Soc. psihijat. Vol. 40 (2012) Br. 3, str. 213-220 44. Petrović, Z., Sisek-Šprem, M., Bilć, P., Milošević, M., Jukić, V.: Čimbenici rizika iznenadne smrti u hospitaliziranih psihijatrijskih bolesnika. Soc. psihijat., 40 (2012) br. 4. str. 239-247 45. Vlado Jukić: Bolnica Vrapče kao odraz društvene stvarnosti: pogled jednog ravnatelja, u knjizi Ludnica i lučbarnica, Razvoj laboratorija u psihijatrijskoj bolnici, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Knjiga 12, Razred za medicinske znanosti, svezak 8 (urednici Marko Pećina i. Stela Fatović-Ferenčić), str. 89-97., Zagreb, 2012. 46. Maja Vilibić, Vlado Jukić, Anđelko Vidović, Petrana Brečić: Cobalamin Deficiency Manifested With Seizures, Mood Oscillations, Psychotic Features and Reversible Dementia in the Absence of Typical Neurologic and Hematologic Signs and Symptoms, Coll Antropol. 37 (2013) 1 317-319. 47. Vlado Jukić: 40 godina časopisa „Socijalna psihijatrija“ s gledišta čitatelja, suradnika i člana uredničkog odbora, Soc. psihijat., Vol. 41 (2013) Br. 1, 6 – 14 (Uvodnik) 48. 198. Jukić, Vlado : Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP); povjesni, medicinsko-psihijatrijski i socijalni aspekti, Motrišta, br. 69-70, str. 125-139, (Časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja; siječanja-travanj 2013, Mostar, 2013.)

55

49. Vlado Jukić: Nevladine udruge i mediji stigmatiziraju duševne bolesnike, psihijatrijske ustanove te psihijatre i druge psihijatrijske djelatnike, Soc. psihijat., Vol. 41 (2013) Br.2, str. 140-142. 50. Boričević Maršanić V, Aukst Margetić B, Jukić V, MatkoV, Grgić V. Self-Reported Emotional and Behavioral Symptoms, Parent-Adolescent Bonding and Family Functioning in Clinically Referred Adolescent Offspring of Croatian PTSD War Veterans, European Child & Adolescent Psychiatry, ISND 1018-8827, (Eur Child Adolesc Psychiatry DOI 10.1007/s00787-013-0462-2(Impact Factor za 2012. godinu 3.699.) 51. Vlado Jukic,MD,PhD1, MiroJakovljevic,MD,PhD2, IgorFilipcic,MD,PhD2, MiroslavHerceg,MD,PhD1, AnteSilic,MD,PhD3, Tatjana Tomljanovic,MD4, RomanZilbershtein,MSc5, RasmusC.D.Jensen,MSc6, MichielE.H.Hemels,MSc,MBA6, Thomas R.Einarson,PhD7: Utility Analysis of Depot Atypical Antipsychotics for Chronic Schizophrenia in Croatia, Value in Health journal Regional Issues 2 (2013) 181-188 52. Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Dubravka Stijačić i Vlado Jukić: Od radne terapije i rekreacije do psihoscijalnih metoda liječenja i rehabilitacije psihijatrijskih bolesnika u bolnici „Vrapče“, Soc. psihijat., 41 (2013) 174-181 53. Jukić, V.: Sa simpozija „Psihijatrijsko-pravni aspekt nasilničkog ponašanja“, Soc. psihijat., 41 (2013) 182-183 54. Jukić, V.: Psihijatrijsko-pravni aspekt nasilničkog ponašanja i model organizacije provođenja liječenja nasilnika, Soc. psihijat., 41 (2013) 184-195 55. Jukić, V.,: Mreža centara za izvanhospitalno liječenje forenzičko psihijatrijskih pacijenata, Soc. psihijat., 41 (2013) 208-210 56. Dario Bagarić, Petrana Brečić, Draženka Ostojić, Vlado Jukić, Ana Goleš: The relationship between depressive syndrome and suicidal risk in patients with acute schizophrenia. Croat Med J. 2013; 54: 424-431.

57. Vlado Jukić, Ivan Ćelić: Odnos bolesnik-liječnik-svećenik iz perspektive liječnika (Relationship between patient-doctor-priest: from the persepective of a doctor), u Služba Božja 53(2013.) br. 3/4, str. 395-399. 58. A. Karahasanović, D. Ostojić, V. Jukić: Kvaliteta života studenata socijalnog rada i osoba oboljelih od prve epizode shizofrenije u stanju remisije (Prethodno priopćenje), Ljetopsi socijalnog rada 2013., 20 (3), 437-451 str. 59. Bilic P, Jukic V, Vilibic M, Savic A, Bozina N.: Treatment-resistant schizophrenia and DAT and SERT polymorphisms. Gene. 2014 Mar 27. pii: S0378-1119(14)00385-0. doi: 10.1016/j.gene.2014.03.050. 60. Vlatka Boričević Maršanić, Branka Aukst Margetić, Vlado Jukić, Vlasta Matko, Vesna Grgić: Self-reported emotional and behavioral symptoms, parentadolescent bonding and family functioning in clinically referred adolescent offspring of Croatian PTSD war veterans; 61. Kudumija Slijepcevic M, Jukic V, Novalic D, Zarkovic-Palijan T,

56

Milosevic M, Rosenzweig I.: Alcohol abuse as the strongest risk factor for violent offending in patients with paranoid schizophrenia, Croat Med J. 2014 Apr 28;55(2):156-62.


Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u prosincu 2010.

Ime MIRO Prezime JAKOVLJEVIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Prof. dr. sc. Miro Jakovljević, rođen je 1954. godine u Sarajevu gdje je 1977. god. završio Medicinski fakultet. Od 19.11.1979.god. zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Klinici za psihijatriju KBC-a Zagreb. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1983.god. Magistrirao je 1984.god. nakon završetka poslijediplomskog studija iz kliničke farmakologije, a doktorat medicinskih znanosti obranio je 1989. Godine 1990. izabran je za docenta, 1993. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, 1996. godine za izvanrednog profesora, a 2003.god. za redovitog profesora na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te je od 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju. Subspecijalist je za biologijsku psihijatriju i socijalnu psihijatriju. Pročelnik je Katedre za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru od 2000.god. Od 1990. do 1998.god. bio je pročelnik Centra za kliničku psihofarmakologiju, a od 1998. pročelnik je Zavoda za biologijsku psihijatriju i kliničku psihofarmakologiju Psihijatrijske klinike Rebro. Od 2007.god. predstojnik je Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u KBC Zagreb, te prodekan za znanost na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Pokretač je i urednik internacionalnog časopisa „Psychiatria Danubina“ koji redovito izlazi od 1989.god. na engleskom i njemačkom jeziku, a pokriven je s nekoliko indeksirajućih publikacija i elektronskih baza uključujući Index Medicus/MEDLINE i Science Citation Index Expanded (SCIE). Od 1997.god. redoviti je član Hrvatske akademije medicinskih znanosti, a član je i više uglednih međunarodnih institucija i društava (Američko psihijatrijsko udruženje, Europsko udruženje psihijatara, Predsjednički savjet WFSBP, itd.). Bio je pozvani predavač na brojnim svjetskim i europskim psihijatrijskim kongresima, svoje radove prezentirao je na svim važnijim internacionalnim i domaćim psihijatrijskim kongresima i skupovima. Organizirao je nekoliko internacionalnih kongresa (Podunavski psihijatrijski simpozij,

57

Zagreb 1998., Zagreb 2010., Centralno-europski neuropsihofarmakološki simpozij Brijuni 2001, Sarajevo 2007, Mostar 2008, Zagreb 2010.), te hrvatski kongres o psihofarmakoterapiji s internacionalnim sudjelovanjem (Cavtat 2003, Zagreb 2005, Šibenik 2007, Zagreb 2010, Dubrovnik 2011.). Godinama je voditelj istraživačkih projekata sponzoriranih od Ministarstva znanosti RH i međunarodnih organizacija. Objavio je dvanaestak knjiga, preko 170 znanstvenih i stručnih radova, a svoje tekstove ima u brojnim knjigama drugih autora.


Marcinko D, Pivac N, Martinac M, Jakovljevic M, Mihaljevic-Peles A, Muck-Seler D. Platelet serotonin and serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients with a first episode of psychosis. Psychiatry Res. 2007; 150:105-8. Epub 2007 Jan 31. Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association study of paroxetine therapeutic response with SERT gene polymorphisms in patients with major depressive disorder. World J Biol Psychiatry. 2007 Jul 30;1-8. Ljubicić D, Stipcević T, Pivac N, Jakovljević M, Mück-Seler D. The influence of daylight exposure on platelet 5-HT levels in patients with major depression and schizophrenia. J Photochem Photobiol B. 2007 Dec 14;89(2-3):63-9. Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R, Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients suffering from persistent delusional disorder. Colegium Anthropologicum 2007;31(3):113-117. Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related PTSD in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008; 196(1):79-83. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2008; 32(1):193-6.

Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M, Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression. Psychopharmacology (Berl). 2008 Feb 2;

Jakovljevic M, Vuksan-Cusa B, Topic R. Some treatment dilemmas in rapidly developing dementia: A case report. World J Biol Psychiatry. 2008;9:64-68. Jakovljevic M. Integrating brave new psychiatry of the person, for the person, by the person and with the person: the postmodern turn. Editorial. Psychiatr Danub 2008; 20:2-5 Jakovljevic M. Transdisciplinary holistic integrative psychiatry – a wishful thinking or reality? Psychiatr Danub 2008; 20:341-348

58

Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Mück-Seler D, Siumunovic I, Jakovljevic M. Genetics of schizophrenia in the context of integrative psychiatry. Psychiatr Danub 2008; 20:364-368 Maslov B, Jakovljevic M, Crncevic Z, Ostojić Lj, Marcinko D, Babic D, Korsic M. Metabolic syndrome and schizophrenia from integrative medicine perspective. Psychiatr Danub 2008; 20:384-389 Marcinko D, Popovic-Knapic V, Franic T, Karlovic D, Martinac M, Brataljenovic T, Jakovljevic M. Association of cholesterol and socio-demographic parameters with suicidality in the male patients with schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20:390-395 Jakovljevic M, Babic D, Crncevic Z, Martinac M, Maslov B, Topic R: Metabolic syndrome and depression in war veterans with post-traumatic stress disorder. Psychiatr Danub 2008; 20:406-410 Aukst Margetić B, Jakovljevic M. Religiosity and schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20:437-438 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Weight loss during therapy with olanzapine orally disintegrating tablets: two case reports. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 1, 2009:72-74 Jakovljević M. The side effects of psychopaharmacotherapy: Conceptual, explanatory, ethical and moral issues – creative psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 1st Croatian Congress on Side Effects of Psychotropics. Psychiatr Danub 2009; 21:86-90 Jakovljević M. Psychopharmacotherapy and comorbidity: conceptual and episteomiological issues, dilemmas and controversies. Psychiatria Danubina, 2009; Vol. 21, No. 3, pp 333–340 Jakovljević M; Psychopharmacotherapy and comorbidity: conceptual and epistemiological issues – creative psychopharmacology instead of toxic psychiatry. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:333-340 Aukst MB, Jakovljević M, Brataljenović T, Šumić M: Personality and schizophrenia: psychobiological model and its relationship with comorbidity. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:356-360 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Psychotic disorders and comorbidity: somatic illness vs side effect. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:361-367 Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Mϋck Šeler D, Pivac N, Vuksan-Ćusa B, Brataljenović T, Jakovljević M: Smoking and schizophrenia. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:371-375 Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M: The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:382-385 Uzun S, Kozumplik O, Topić R, Jakovljević M: Depressive disorder

59

and comorbid somatic illness or side effect? A review. 4th Croatian Congress on Psychopharmacotherapy. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 3, 2009:391-398 Jakovljević M: New generation vs first generation antipsychotics debate: pragmatic clinical trials and practice-based evidence. Psychiatria Danubina, Vol. 21, No 4, 2009:446-452 Kozumplik O, Uzun S, Jakovljević M: Metabolic syndrome in patients with psychotic disorders: diagnostic issues, comorbidity and side effects of antipsychotics. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1, 2010:69-74 Uzun S, Kozumplik O, Jakovljević M, Sedić B: Side effects of treatment with benzodiazepines. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 1, 2010:90-93 Jakovljević M, Tomić Z, Maslov B, Skoko I: New image of psychiatry, mass media impact and public relations. Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:145-148 Jakovljević M, Reiner Ž, Miličić D, Crnčević Ž: Comorbidity, multimorbidity and personalized psychosomatic medicine: epigenetics rolling on the horizon. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:184-189 Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M: Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the Croatian study. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:231-235 Šagud M, Mϋck Šeler D, Mihaljević-Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković M, Jakovljević M, Pivac N: Cathechol-o-methyl transferase and schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:270-274 Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M: Creative protein and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder comparerd to patients with schizophrenia. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:275-277 Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M: Premorbid combat related PTSD in Huntington's disease – Case report. 24th Danube Congress of Psychiatry, Psychiatria Danubina, Vol. 22, No 2, 2010:309-312 Jakovljević M: The creative psychopharmacotherapy and personalized medicine: the art & practice of the learning organization. 12th Central European Neuropsychopharmacological Symposium, Vol 22, No 2, 2010:309-312 Filipčić I, Margetić B, Šimunović I, Jakovljević M. Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the Croatian study. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 231–235 Šagud M, Mück-Šeler D, Mihaljević-Peleš A, Vuksan-Ćusa B, Živković M, Jakovljević M, Pivac N. Catecholo-methyl transferase and schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 270–274 Vuksan-Ćusa B, Šagud M, Jakovljević M. C-reactive protein and

60

metabolic syndrome in patients with bipolar disorder compred to patients with schizophrenia. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 275–277 Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M. Premorbid combat related PTSD in Huntington's disease. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 286–288 Jakovljević M. The creative psychopharmacotherapy and personalized medicine: The art & practice of the learning organization. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No. 2, pp 309–312 Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić I, Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroendephalography in schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 4, pp 355-362 Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: What is the mechanism? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 3, pp 302-307 Jakovljević M. Agomelatine as chronopsychopharmaceutics restoring circadian rhythms and enhancing resilience to stress: a wishful thinking or an inovative strategy for superior management of depression? Psychiatria Danubina, 2011; Vol. 23, No. 1, pp 2–9 Oreški I, Jakovljević M, Aukst-Margetić B, Crnčević Orlić Ž, Vuksan-Ćusa B. Comorbidity and multimorbidity in patients with schizophrenia and bipolra disorder: similarities and difference. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 1, pp 80-85 Jakovljević M. Posttraumatic stress disorder (PTSD): a tailor-made diagnosis for an age of disenchantment and disillusionment. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 238-240 Jakovljević M. Posttraumatic stress disorders (PTSD) between fallacy and facts: what we know and what we don't know? Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 241-245 Jakovljević M, Brajković L, Jakšić N, Lončar M, Aukst-margetić B, Lasić D. Posttraumatic stress disorders (PTSD) from different perspectives: a transdisciplinary integrative approach. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 246-255. Jakšić N, Brajković L, Ivezić E, Topić R, Jakovljević M. The role of personality traits in posttraumatic stress disorder (PTSD). Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, No 3, pp 256-266 Jakovljević M. Psychiatry and crossroad between crisis and new identity. Psychiatria Danubina 2012; Vol. 24, Suppl 3, pp 267-271 Jakovljević M, Loga S, Kučukalic A, Burgić-Radmanović, M, Sinanović O, Jukić V, Dodig G, Babić G. Ličnost, tjeskoba i depresije u suvremenoj medicini. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“. Pro Mente d.o.o. Zagreb Jakovljević M (ur.): Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota“, knjiga 2, Pro Mente d.o.o. Zagreb Jakovljević M. i sur: Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji – Dileme i izazovi. Biblioteka „Mostarska psihijatrijska subota, knjiga 3,

61

Pro Mente d.o.o. Zagreb, 2010. Jakovljević M, Ostojić Lj, Reiner Ž (ur): Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10: latinski, engleski i hrvatski nazivi najvažnijih bolesti i patoloških stanja. Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Pro Mente d.o.o., Zagreb, 2011. Jakovljević M, (ur.): Shizofrenija u teoriji i praksi, Knjiga I: Ontologija i klinička fenomenologija, Etiopatogeneza i klinička slika. Biblioteka „Znanjem do uspjeha“. Promente d.o.o., Zagreb, 2011.


8. srpnja 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju

Ime VESNA Prezime MEDVED Naziv ustanove Klinika za psihijatriju KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis EDUKACIJA: 1978. - dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1989. - mr. sc., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1995. - dr. sci. , Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; naslov teme: Topografska diferencijacija između shizofrenije i depresije s obzirom na auditorne evocirane potencijale i regionalnih cerebralni protok SPECIJALIZACIJA I USAVRŠAVANJA: 1984-1987. - specijalizacija iz psihijatrije, Psihijatrijska klinika Vrapče, Zagreb 1989/90. - Children's Hospital, Harvard Medical School, Boston, SAD 1990. - položen ispit ECFMG (Educational Commission for Foreign Medical Graduetes), Boston, SAD 1990./91. - Massachussets Mental Health Center, Harvard Medical School, Boston, SAD 1997. - Salzburg-Cornell, usavršavanje iz psihijatrije, Salzburg, Austria 1999. - usavršavanje iz psihijatrije, Algemeine Krankenhaus, Department of Psychiatry, Vienna, Austria 2004. - subspecijalizacija iz biologijske psihijatrije, KBC Zagreb RADNA MJESTA I ZNANSTVENO NASTAVNA ZVANJA 1984-1987 - specijalizacija iz psihijatrije, Psihijatrijska klinika Vrapče, Zagreb

62

1987 – specijalist psihijatar, KBC Zagreb 1989 – asistent u Katedri za psihijatriju MF Zagreb i KBC zagreb 1997 - docent u Katedri za psihijatriju, MF Zagreb i KBC Zagreb 2002 – izvanredni profesor u Katedri za psihijatriju, MF Zagreb i KBC Zagreb PROJEKTI: 1. Biološki pokazatelji u dijagnostici i liječenju duševnih poremećaja” MZOŠ (1990-1997) 2. “Antropološka i motorička obilježja u dobi od 19-23 godine” MZOŠ (1992-1995) 3. “Assessing frontal lobe dysfunction in negative schizophrenia and unipolar depression by regional cerebral blood flow and evoked potentials” Neurology of schizophrenia- HIIM i MF Zagreb 4. “Patofiziologija shizofrenije“ , MZOŠ (2002-2005) ČLANSTVO U UDRUGAMA 1. Generalni tajnik Hrvatskog psihijatrijskog društva 2. Član Svjetskog psihijatrijskog društva


Odabrani radovi (2008-2014): 1. Kao AC, Rojnic Kuzman M, Tiwari AK, Zivkovic MV, Chowdhury NI, Medved V, Kekin I, Zai CC, Lieberman JA, Meltzer HY,Bozina T, Bozina N, Kennedy JL, Sertic J, Müller DJ. Methylenetetrahydrofolate reductase gene variants and antipsychotic-induced weight gain and metabolic disturbances. J Psychiatr Res. 2014 Jul;54:36-42. 2. Jovanović N, Podlesek A, Medved V, Grubišin J, Mihaljevic-Peleš A, Goran T, Lovretić V. Association between psychopathology and suicidal behavior in schizophrenia. A cross-sectional study of 509 participants. Crisis. 2013 Jan 1;34(6):374-81. 3. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija Slijepčević M,Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H ,Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia--the role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J Psychiatr Res. 2012 Jun;46(6):767-73. 4. Jovanović N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljević M, Peleš AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol. 2010;66(11):1109-17. 5. Kuzman MR, Medved V, Terzic J, Krainc D. Genome-wide expression analysis of peripheral blood identifies candidate biomarkers for schizophrenia. J Psychiatr Res. 2009 Sep;43(13):1073-7. 6. Bozina N, Jovanović N, Lovrić M, Medved V. Clinical significance of a CYP2D6 poor metabolizer--a patient with schizophrenia on risperidone treatment. Ther Drug Monit. 2008 Dec;30(6):748-51.


Izbor u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora 2002

63

Ime DRAŽEN Prezime BEGIĆ Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar

Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Dražen Begić rođen je 1958. u Vukovaru. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu završio je 1982. Od 1990. je specijalist psihijatar, a od 2004. subspecijalist iz biologijske psihijatrije. Završio je poslijediplomski studij iz biologijske psihijatrije, magistrirao te doktorirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor psihijatrije u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Radi kao pročelnik Kliničke jedinice za psihofiziologiju Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Sudjeluje u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudjeluje u nastavi niza tečajeva trajne edukacije, a voditelj je tečajeva „Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja“ i „Suvremeni pristup transseksualnosti“. Pročelnik je Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu. Uključen je u više znanstveno-istraživačkih projekata. Sada je voditelj projekta „Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih bolesnika“ i suradnik u projektu „Učinci psihoedukacije na ishode liječenja u depresivnih dijabetičkih bolesnika“. Napisao je preko 100 znanstvenih i stručnih radova, objavljenih u periodici, monografijama i temeljnim hrvatskim psihijatrijskim udžbenicima. Autor je udžbenika „Psihopatologija“. Glavni je urednik časopisa „Socijalna psihijatrija“. Član je niza domaćih i međunarodnih stručnih društava. Od 2002. je suradni član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, a tajnik njezinog Psihološkog odjela je od 2012. Profesionalni interes usmjerava prema istraživanju životnih događaja u nastanku i razvitku psihičkih poremećaja, otkrivanju bioloških markera duševnih bolesti, psihofarmakoterapiji, kvantitativnom i farmako EEG-u, poremećajima spavanja, anksioznosti i anksioznim poremećajima te subtipizaciji posttraumatskog stresnog poremećaja. U svom psihoterapijskom radu bavi se kognitivno-bihevioralnom terapijom.


1. Begić D. Elektrofiziologija posttraumatskog stresnog poremećaja. U: M. Lončar, N. Henigsberg (ur.) Psihičke posljedice traume. Zagreb: Medicinska naklada, 2007.

2. Lauri Korajlija A, Jokić-Begić N, Begić D. Perfectionism as Predictor of Anxiety and Depression. In: P. Roussi, E. Vassilaki, K. Kaniasty (eds.) Stress and psychosocial resources. Berlin: Logos Verlag Berlin Gmbh, 2007.

3. Begić D, Jokić-Begić N. Heterogeneity of Posttraumatic Stress Disorder Symptoms in Croatian War Veterans: Retrospective

64

Study. Croatian Medical Journal 2007; 48: 133-139. 4. Begić D. Neuroznanost i psihoterapija: suvremena gledišta. U: M.

Jakovljević (ur.) Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji. Zagreb: Pro Mente d.o.o., 2008.

5. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 2008; 32: 193-196.

6. Pibernik-Okanović M, Begić D, Peroš K, Szabo S, Metelko Ž. Psychosocial factors contributing to persistent depressive symptoms in type 2 diabetic patients: a Croatian survey from from the European Depression in Diabetes Research Consortium. Journal of Diabetes and Its Complications 2008; 22: 246-253.

7. Pibernik-Okanović M, Grgurević M, Begić D, Szabo S, Metelko Ž. Interaction of depressive symptoms and diabetes-related distress with glycaemic control in Type 2 diabetic patients. Diabetic Medicine 2008; 25: 1252-1254.

8. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J. Kvantitativni EEG u razlikovanju shizofrenije i depresije. Socijalna psihijatrija 2008; 36: 64-69.

9. Begić D. Istraživanja u psihijatriji. U: T. Frančišković, Lj. Moro (ur.) Psihijatrija. Zagreb: Medicinska naklada, 2009.

10. Srkalović Imširagić A, Begić D, Martić-Biočina S. Acute stress and depression 3 days after vaginal delivery – observational, comparative study. Collegium Antropologicum 2009; 33: 521-527.

11. Pibernik-Okanović M, Begić D, Ajduković D, Andrijašević N, Metelko Ž. Psychoeducation versus treatment as usual in diabetic patients with subthreshold depression: preliminary results of a randomized controlled trial. Trials 2009; 10: 78-86.

12. Begić D, Mahnik-Miloš M, Grubišin J. EEG characteristics in depression, „negative“ and „positive“ schizophrenia. Psychiatria Danubina 2009; 21: 579-584.

13. Popović-Knapić V, Begić D, Hotujac Lj. Psihijatrijski simptomi i sindromi u neurologiji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 59-68.

14. Telarović S, Telarović Si, Begić D. Fatalni maligni neuroleptički sindrom u kombiniranoj primjeni flufenazina i klozapina. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 150-154.

15. Popović-Knapić V, Begić D. Kvantitativne EEG karakteristike u depresiji i shizofreniji. Socijalna psihijatrija 2009; 37: 189-194.

16. Begić D. Psihopatologija. Zagreb: Medicinska naklada, 2011. 17. Begić D. Socijalna psihijatrija. U: Ž. Reiner (ur.) 50 godina

Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb: Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, 2011.

18. Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Živković M, Jakovljević M. Antipsychotics as antidepressants: what is the mechanism. Psychiatria Danubina 2011; 23: 302-307.

19. Begić D, Popović-Knapić V, Grubišin J, Kosanović-Rajačić B, Filipčić I, Telarović I, Jakovljević M. Quantitative electroencephalography in schizophrenia and depression. Psychiatria Danubina 2011; 23:

65

355-362. 20. Telarović S, Telarović I, Begić D. Parkinsonova bolest i depresija.

Socijalna psihijatrija 2011; 39: 243-248. 21. Begić D. Psychopathology in Person-Centred Medicine. In: V.

Đorđević, M. Braš, D. Miličić (eds.) Person in Medicine and Healthcare. From Bench to Bedside to Community. Zagreb: Medicinska naklada, 2012.

22. Begić D. Analiza članaka objavljenih u časopisu „Socijalna psihijatrija“ u razdoblju od 2001. do 2011. godine. Socijalna psihijatrija 2012; 40: 76-80.

23. Antolić K. Lauri Korajlija A, Štrkalj-Ivezić S, Begić D. Utjecaj programa psihosocijalne podrške na kvalitetu života osoba oboljelih od shizofrenije. Socijalna psihijatrija 2012; 40: 135-140


Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora 13.12.2011.

Ime VELJKO Prezime ĐORĐEVIĆ Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)

E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Prof. dr. sc. Veljko Đorđević, prim. doktor medicine i specijalist psihijatar, subspecijalist iz socijalne psihijatrije, rođen je 16. rujna 1951. u Zagrebu. Hrvat je, državljanin je RH. Zaposlen je kao izvanredni profesor u kumulativnom radnom odnosu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb. Doktor medicine 1975; Specijalist psihijatar, 1981; Magistar znanosti, 1980; Doktor medicinskih znanosti, 2003; Primarijus, 2002; Subspecijalist iz socijalne psihijatrije 2004.; naslovni docent 2007.g., docent u kumulativnom radnom odnosu 2011. Od 1981-1992.g. zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju, alkoholizam i bolesti ovisnosti KB Sestre Milosrdnice. Od 1992-2002. radi u vlastitoj privatnoj psihijatrijskoj ordinaciji, te vodi i uređuje niz uspješnih radio i televizijskih emisija na području popularizacije medicine. Od 2002.g.-2009.g. radi na Klinici za psihijatriju, KBC Zagreb kao pročelnik Zavoda za socijalnu psihijatriju. Od 2002-2004.g. bio je pomoćnik Ravnatelja KBC Zagreb. Od 2009.g. zaposlen

66

je na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb. Od 21.9.2010. godine je v.d. predstojnika Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a u srpnju 2011. godine imenovan je za predstojnika CEPAMET-a na razdoblje od tri godine. Ima višegodišnju edukacija iz raznih socioterapijskih i psihoterapijskih tehnika (hipnoterapija, transakcijska analiza, kibernetska psihoterapija ponašanja), uža specijalizacija iz socijalne psihijatrije, završen poslijediplomski studij iz biomedicine, pohađanje domaćih i međunarodnih škola i tečajeva (osobito iz područja komunikacijskih vještina, gdje je završio i dvije eurospke škole iz komunikacije u medicini – Cambridge i Prag, 2011). Nalovni je docent od 19.veljače 2007. Godine, a docent u kumulativnom radnom odnosu od 14. ožujka 2011. godine. 30. listopada 2006.g. izabran je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika, a viši znanstveni suradnik je od 12.4.2010. godine. Jedan je od osnivača i voditelja Zagrebačke škole nepušenja i jedan je od prvih terapeuta u izvaninstitucionalnim gerijatrijskim klubovima u Hrvatskoj kao i u radu s ovisnicima u zatvorima, odnosno psihijatrijskog modela koji danas nazivamo psihijatrijom u zajednici. Bio je jedan od prvih psihijatara, ali i liječnika uopće, koji je kroz brojne medije (TV,radio,novine) poveo borbu protiv stigme psihijatrijskih bolesnika, ali i pokrenuo brojne preventivne kampanje, tako da kontinuiranim radom duže od dva desetljeća senzibilizira hrvatsku i međunarodnu javnost o svim problemima povezanim ne samo s mentalnim zdravljem i poremećajima već s cjelokupnom medicinom. Aktivno sudjeluje u nastavi iz kolegija Psihološka medicina, predavač je i u poslijediplomskom studiju Psihoterapija te na tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja. Od akademske godine 2010/2011 godine doc dr sc Veljko Đorđević vodi izborni predmet Komunikacija u medicini, koji je odlukom dekana i Fakultetskog vijeća odmah uveden u tri godine studija te se nastava održava u malim grupama i kroz više modula. Sudjeluje u istraživačkim projektima sponzoriranim od Ministarstva znanosti RH i međunarodnih organizacija (EFIC) i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Član je brojnih domaćih i međunarodnih organizacija. Izabran je za jednog od nacionalnih voditelja europske grupe učitelja iz područja komunikacijskih vještina ( t-EACH). Autor je brojnih publikacija (30 indeksiranih radova, od čega 14 radova u CC, te urednik dvije knjige uz poglavlja u drugim knjigama), voditelj brojnih tribina, okruglih stolova i simpozija na domaćim i međunarodnim skupovima, aktivno uključen u znanstveno-istraživačke projekte. Predsjednik je Hrvatskog društva za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja Hrvatskog liječničkog zbora.


1. Maslov B, Marčinko D, Ostojić Lj, Ostojić Z, Babić D, Đorđević V, Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and suicidality in schizophrenic and PTSD patients. Colegium Anthropologicum 2009:33, Suppl 2:7-10

67

2. Koić E, Đorđević V, Filaković P, Nađ S. „Alea Iacta Est“ (A Case Series Report of Problem and Pathological Gambling). Coll Antropol 2009;33(3):961-971.

3. Marčinko D, Marčinko A, Jakovljević M, Đorđević V, Gregurek R, Henigsberg N, Folnegović Grošić P, Folnegović Šmalc V. Serum cholesterol concentrations in suicidal and non-suicidal male patients suffering from persistent delusional disorder. Colegium Anthropologicum 2008;32 (suppl1): 113-117.

4. Bajs M, Janović S, Henigsberg N, Đorđević. Capacity to consent to research in patients with mental illness. Lijec Vjesn. 2007;129(10-11):322-6.

5. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D, Konopka L.Person-centered medicine versus personalized medicine: Is it just a sophism? A view from chronic pain management. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):246-50.

6. Braš M, Đorđević V, gregurek R, Bulajić M. Neurobiological and clinical relationship between psychiatric disorders and chronic pain. Psychiatr Danub, 2010 Jun; 22(2): 221-6.

7. Gregurek R, Bras M, Đorđević V, Ratković AS, Brajković L. Psychological problems of patients with cancer. Psychiatr Danub, 2010 Jun; 22(2):227-30.

8. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini. Medix (2011) supl 1; 12-14.

9. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl 1:19-26.

10. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43.

11. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z. Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix (2011), supl 1 : 87-94

12. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S. Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-228.

13. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R. The founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics and Communication Skills: a new step toward the development of patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1) Supl 1:87-8

14. Bajs M, Janović S, Bajs M, Dordević V, Jevtović S, Radonić E, Kalember P. Correlation of cognitive functions with some aspects of illness, treatment and social functioning in recurrently hospitalized schizophrenic patients. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:39-44.

15. Bras M, Milunovic V, Boban M, Brajkovic L, Benkovic V, Dordevic V, Polasek O. Quality of life in Croatian Homeland war (1991-1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health Qual Life Outcomes. 2011 Jul

68

29;9(1):56 16. Brajković L, Gregurek R, Kušević Z, Ratković A, Braš M,

Đorđević V, Life Satisfaction in Persons of the Third Age after Retirement. Coll Antropol. 35 (2011) 3:665-671;

17. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić I, Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social support in Croatian war veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder -- what should not have happened.. Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84.

18. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O. Heritability analysis suggests comparable genetic component of mechanical pain threshold and tolerance. Pain Med. 2012 Sep;13(9

19. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3.

20. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević V, Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91


Veljača 2012. godine – izabran za izvanrednog profesora u kumulativnom radnom odnosu

Ime ALMA Prezime MIHALJEVIĆ-PELEŠ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, Medicinski fakultet I KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Dr Alma Mihaljević-Peleš, djeluje kao liječnik psihijatar 23 godina. Angažirana je u brojnim znanstvenim, stručnim i nastavnim aktivnostima svoje Katedre i Klinike. Ima iza sebe dvadesetpetogodišnje nastavno iskustvo ( od novaka do izvanrednog profesora) u dodiplomskoj nastavi za studente medicine, iz predmeta psihijatrija i izbornih predmeta, za studente sestrinstva, ali i kao predavač u poslijediplomskim studijima i znanstvenom studiju (Klinička psihofarmakologija, Metode ispitivanja psiholoških funkcija i ponašanja, Hitna stanja u medicini, Psihoterapija). Voditelj je izbornog predmeta Anksiozni poremećaji i Hitna stanja u psihijatriji, voditelj je i koordinator predmeta psihijatrija u Studiju na engleskom jeziku - samostalno je sastavila curriculum predmeta, kao i predmeta Problems of Addiction – na 6. godini studija. Voditelj je dva tečaja

69

trajne edukacije liječnika prve kategorije na Medicinskom fakultetu: Antidepresivi u kliničkoj praksi i Antipsihotici u kliničkoj praksi. Bila je zamjenik Pročelnika katedre od 2006. do 2009. godine, a potom je obnašala dužnost v.d. Pročelnika Katedre od studenog 2009.g. do rujna 2010.g. Kao liječnik posebni znanstveni interes pokazuje za područje biologijske psihijatrije, te područje psihofarmakologije i psihofarmakoterapije. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih projekata financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije. Sada je aktivni istraživač u programu: «Multidimenzionalna analiza bioloških pokazatelja u duševnim poremećajima», prof. dr. sc. M. Jakovljevića i voditelj je samostalnog projekta: Farmakogenetska varijabilnost u psihijatrijskih bolesnika. Bila je višekratno pozvani predavač na domaćim i međunarodnim skupovima. Stalnim praćenjem najnovijih znanstvenih dostignuća, publiciranjem radova, aktivnim učešćem na kongresima, simpozijima i stručnim sastancima, stalno nadopunjuje svoje znanje, što se prvenstveno ogleda u njezinom zapaženom medicinskom radu. Objavila je veliki broj radova, od toga preko polovice u indeksiranim časopisima, a 23 u CC. Ima 296 nezavisnih citata. Među objavljenim radovima brojni su nastavni tekstovi. Značajnije navodi u popisu radova. Recenzent je u više znanstvenih časopisa : TThhee WWoorrlldd JJoouurrnnaall ooff BBiioollooggiiccaall ppssyycchhiiaattrryy,, PPrrooggrreessss iinn nneeuurrooppssyycchhoopphhrraammaaccoollooggyy,, HHuummaann PPssyycchhoopphhrraammaaccoollooggyy CClliinniiccaall aanndd EExxppeerriimmeennttaall,, CCoolllleeggiiuumm AAnnttrrooppoollooggiiccuumm,, EExxppeerrtt OOppiinniioonn OOnn DDrruugg MMeettaabboolliissmm aanndd TTooxxiiccoollooggyy,, PPeerrssoonnaalliizzeedd mmeeddiicciinnee,, PPssyycchhiiaattrryy rreesseeaarrcchh,, PPhhaarrmmaaccaa,, SSoocciijjaallnnaa ppssiihhiijjaattrriijjaa ii LLiijjeeččnniiččkkii vvjjeessnniikk.. Od 2010.g u uredništvu međunarodnog on-line časopisa ISRN psychiatry. Član je brojnih stručnih društava: Hrvatskog psihijatrijskog društva, Hrvatskog društva za biologijsku psihijatriju i psihofarmakologiju HLZ (dopredsjednik Društva), Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, World Federation of Societies of Biological Psychiatry, World Psychiatric Association. Subspecijalista je za područje biologijske psihijatrije, pročelnik je Zavoda za afektivne poremećaje i voditelj referalnog centra Ministarstva zdravlja za afektivne poremećaje.


1. Mihaljević-Peleš A., Božina N., Šagud M., Rojnić-Kuzman M., Lovrić M.: MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 32 (2008) 1439–1444.

2. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on platelet monoamine oxidase type B activity in patients with bipolar depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry 32 (2008) 1195—1198

3. Šagud M, Pivac N, Mustapić M, Nedić G, Mihaljević-Peleš A, Kramarić M, Jakovljević M, Muck-Šeler D. The effect of lamotrigine

70

on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression, Psychopharamcology, (2008.) 197(4):683-685

4. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M , Muck-Seler D. Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry Research 168 (2009) 218–221.

5. Jovanovic N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljevic M, Peleš AM.( 2010) The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol 66(11): 1109-17.

6. Muck-Šeler D, Šagud M, Mihaljević-Peleš A, Jakovljević M, Pivac N. Baseline Lipid Levels and Acute Treatment Response to Paroxetine and Tianeptine in Depressed. Women Journal of Clinical psychopharamacology. 2011. 31(3): 387-389.

7. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J. (2011). Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with SGA. Psychiatry Res. 2011 Jan 6. [Epub ahead of print]

8. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B, Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N. The lack of effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in schizophrenic patients. Psychopharmacology (Berl). 2012; 219(4):1179-81.

9. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles A, Uzun S, Vuskan Cusa B, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M, Jakovljevic M, Pavlovic M, Muck-Seler D, Borovecki F, Pivac N. The lack of association between catechol-O-methyl-transferase Val108/158Met polymorphism and smoking in schizophrenia and alcohol dependence. Psychiatry Res. 2012 Aug 28. [Epub ahead of print]

10. Karlović D, Serretti A, Jevtović S, Vrkić N, Serić V, Peleš AM. Diagnostic accuracy of serum brain derived neurotrophic factor concentration in antidepressant naïve patients with first major depression episode. J Psychiatr Res. 2012 Oct 23. doi:pii: S0022-3956(12)00297-X. 10.1016/j.jpsychires.2012.09.017. [Epub ahead of print]

11. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic N, Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S. Association between C-reactive protein and homocysteine with the subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry. 2012 Dec 11. [Epub ahead of print]

12. Živkovic M, Mihaljevic-Peles A, Nada B, Sagud M, Nikolac-Perkovic M, Vuksan Cusa B, Muck-Seler D. The association study of polymorphisms in DAT, DRD2 and COMT genes with acute extrapyramidal adverse effects in male schizophrenic patients treated with haloperidol. Journal of Clinical Psychopharmacology, 2013.

71


Zadnji izbor u izvanednog profesora 18.02.2008. U tijeku postupak izbora u redovitog profesora.

Ime IVAN Prezime BEGOVAC Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu; Medicinski Fakultet; Katedra za

psihijatriju i psihološku medicinu; Sveučilište u Zagrebu, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

/

Životopis Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu godine 1990. Godine 1996. je specijalizirao psihijatriju. Od godine 2011 je pročelnik specijalističkog zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Klinike za psihološku medicinu. Godine 2000. je magistrirao i godine 2004. je doktorirao u području dječje i adolescentne psihijatrije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. je postao subspecijalist iz dječje i adolescentne psihijatrije. Godine 1993. je bio na tromjesečnoj stipendiji pod nazivom: Dijagnostičko i terapijsko shvaćanje anksioznih poremećaja, u Gracu, Austrija, pod mentorstvom Prof. H. Zapotoczky-a. Godine 1996/1997 je bio na jednogodišnjoj DAAD stipendiji pod nazivom: Istraživanje protektivnih faktora- terapijski rad s izbjeglom djecom i adolescentima i njihovim obiteljima, u Hamburgu, Njemačka, pod mentorstvom Prof. Petera Riedesser-a. Apsolvirao je znanstveni seminar u Camposampieru, Italija, godine 2002. Ima aktivno znanje rada s računalom, aktivno koristi engleski i njemački jezik. Sudjelovao do sada u niz znanstvenih projekata. Trenutno je voditelj znanstvenog projekta naslova: osobine ličnosti i obitelji bolesnica s poremećajima jedenja nakon oporavka. Godine 2010. i 2011. dobitnik Erasmus stipendije za studijski boravak pri psihoanalitičkom institutu u Ulmu (odgovorna osoba: dr. Christine Schwilk), Njemačka i na Klinici za psihoterapiju i psihosomatiku u Ulmu, Njemačka (odgovorne osobe: Prof. dr. Harald Guendel i prof. dr. Joern von Wietersheim). Sudjeluje u diplomskoj (Psihološka medicina, dječja psihijatrija) i postdiplomskoj nastavi (predmeti: dječja psihijatrija, psihoterapija) na Medicinskom fakultetu. Voditelj je predmeta i pomoćnik je voditelja poslijediplomskog studija iz Dječje i adolescentne psihijatrije na Medicinskom fakultetu. Voditelj je dva izborna dodiplomska kolegija: Horvat ide doktoru; i Dijete u krizi- dijagnostičke metode u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji. Surađuje sa niz eminentnih stručnjaka iz inozemstva (Prof. Achenbach iz SAD-a,

72

prof. von Wietersheim iz Njemačke). Publicirao je više od osamdesetak radova, prezentirao je radove na više domaćih i inozemnih stručnih skupova. Od godine 2006. je primljen u suradničko zvanje višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od godine 2007. ima zvanje primarijusa. Trenutno je predsjednik HD za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri HLZ. Od godine 2010. je docent na Medicinskom fakultetu. Godine 2010. postao grupni analitičar pri Institutu za grupnu analizu u Zagrebu. Od godine 2010. započeo edukaciju iz psihoanalize pri psihoanalitičkoj studijskoj grupi u Zagrebu.


Popis radova (in extenso) Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Current Contents): 1. Rescorla LA, Ivanova MY, Achenbach TM, Begovac I, Chahed M, Drugli MB. et al. International epidemiology of child and adolescent psychopathology: 2. Integration and applications of dimensional findings from 44 societies. Journal of the american academy of child and adolescent psychiatry 2012; 51(12): 1273-83. 2. Rescorla LA, Ginzburg S, Achenbach TM, Ivanova MY, Almquist F, Begovac I. et al., Cross-informant agreement between parent-reported and adolescent self-reported problems in 25 societies. Journal of clinical child & adolescent psychology 2012 (online version) 3. Begovac B. Begovac I. Dreams of deceased children and countertransference in the group psychotherapy of bereved mothers: clinical illustration. Death Studies 2012; 36: 723.41. Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Science Citation Index): 1. Begovac I, Divčić B, Begovac B, Klopotan Ž. The loss of criteria for mental retardation and regression of symptoms of childhood autism during a five year follow up- a case report. Acta Clinica Croatica 2009; 48: 445- 450. 2. Begovac I, Begovac B, Majić G, Vidović V. Longitudinal studies of IQ stability in children with childhood autism - literature survey. Psychiatria Danubina 2009;21:310-9. Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Index Medicus): 1. Begovac B, Begovac I, Paladino J. Sumanuti poremećaj paranoidnog tipa i nerupturirana intracerebralna aneurizma- postoji li povezanost? Acta Medica Croatica 2008; 62: 61-4. Objavljeni radovi u indeksiranim publikacijama (Excerpta Medica, Psychinfo, Scopus): 1. Santrić L, Begovac I. Komunikacija u djece s poremećajem iz autističnog spektra. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 211-224. 2. Majić G, Tocilj-Šimunković G, Vidović V, Škrinjarić J, Begovac B, Begovac I. Zrcaljenje u grupi. Socijalna psihijatrija 2011; 39: 199-203. 3. Begovac B, Begovac I. Grupna kohezija u grupnoj psihoterapiji. Soc psihijat 2011; 39:19-24.

73

4. Majić G, Begovac I, Begovac B, Klobučar S, Vidović V, Škrinjarić J. Utjecaj attachment-a na psihopatologiju u dječjoj dobi. Soc psihijat 2008; 36: 171-8. 5. Majić G, Begovac I, Klobučar S, Begovac B, Vidović V, Škrinjarić J. Attachment (privrženost, vezivanje)- teorijske postavke. Soc psihijat 2008; 36: 125-30. 6. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihodinamski čimbenici u nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze. Paediatria Croatica 2008; (Suppl.) 52(1):106-10. 7. Begovac B, Begovac I, Hotujac L. Social integration of patients with psychiatric disorders: experience from an outpatient department. Soc psihijat 2008; 36: 11-7. Nastavni tekstovi: 1. Vidović V, Majić G, Begovac I. Psihopatologija razvoja/ poremećaji privrženosti. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 718-719. 2. Vidović V, Begovac I, Majić G. Suprotstavljajuće- prkosni poremećaj ponašanja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 719-721. 3. Vidović V, Begovac I, Majić G. Poremećaji ponašanja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 721-725. 4. Majić G, Begovac I, Vidović V, Grubić M. Anksiozni poremećaji. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 728-734. 5. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Autizam ranog djetinjstva. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 734-739. 6. Begovac I, Majić G, Vidović V. Poremećaj psihološkog razvoja. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 739-744. 7. Begovac I, Majić G, Vidović V, Barišić N. Hiperkinetički poremećaj. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 744-747. 8. Begovac I, Majić G, Vidović V. Psihoze u adolescenciji. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 747-750. 9. Majić G, Begovac I, Vidović V, Škrinjarić J. Depresije u djece. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 750-756. 10. Majić G, Begovac I, Vidović V. Opsesivno- kompulzivni poremećaj. U. Barišić N, ur. Pedijatrijska neurologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2009, str. 756-758. 11. Vidović V, Majić G, Begovac I, Broz V. ranjivost i otpornost (elastičnost) u psihodinamici razvoja. Pedijatrija danas. Nove spoznaje o starim temama- 20 godina poslije. Urednici Votava- Raić A, Dumić M, Tješić Drinković D. Zagreb: Medicinska Naklada, 2008, 161-166.

74

Knjige: 1. Buzov Ivan, Begovac Ivan. Tajne jedne duše. Medicinska naklada. Zagreb. 2012.


Izabran za docenta u kumulativnom radnom odnosu, godine 2010.

Ime DARKO Prezime MARČINKO Naziv ustanove KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

-

Životopis Ime (ime oca) i prezime: DARKO (Jozo) MARČINKO, dr.med., Radno mjesto: Specijalist psihijatar Klinike za psihijatriju Klinički bolnički centar Zagreb Datum i mjesto rođenja: 25. studenog 1973., Zagreb, HrvatskaE-mail: [email protected] Edukacija i dosadašnja radna mjesta

1979-1987 OŠ Mladost, Zagreb 1987-1990 SŠ EOC, Zagreb (maturirao nakon

završenog 3. razreda srednje škole i upisao studij)

1990-1996 Medicinski fakultet sveučilišta u Zagrebu (1. generacija 6-godišnjeg studija na

MF) tijekom studija demonstrator na

Katedri za fiziologiju (1992.-1994.g.) nakon studija, kraće vrijeme

znanstveno-istraživački rad na istoj katedri (do odlaska u MORH)

lipanj 1996. Diplomirao na MF Zagreb (završni ispit održan 28.6.1996.g.)

1996-1997 liječnički staž – Bolnica za plućne bolesti Jordanovac

rujan 1997 položio državni ispit prosinac 1997- kolovoz 1999

zaposlen u MORH-u, Uprava za zdravstvo, među inim aktivnostima radio i kao urednik medicinskog biltena i terenski posao liječnika u ambulanti Baško Polje

75

(Makarska) kolovoz 1999-prosinac 1999

zaposlen u AKD Mungos, na poslovima liječnika u ekipi za razminiravanje

prosinac 1999 – prosinac 2003

KBC Zagreb, specijalizacija iz psihijatrije

9. prosinac 2003 položio specijalistički ispit iz psihijatrije siječanj 2004 – veljača 2009

zaposlen u Centru za krizna stanja Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

od veljače 2009 zaposlen kao voditelj odjela za afektivne i anksiozne poremećaje Zavoda za integrativnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

rujan 2009 stekao zvanje docenta, u kumulativnom radnom odnosu, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

prosinac 2010 položio subspecijalistički ispit iz biologijske psihijatrije

svibanj 2011 položio ispit za sudskog vještaka srpanj 2011 Član uredništva časopisa Croatian Medical

Journal prosinac 2011 zaposlen kao Pročelnik spec.zavoda za

poremećaje hranjenja i personologiju Klinike za psihijatriju KBC Zagreb (Rebro)

Poslijediplomska nastava, Sveučilište u Zagrebu

Završio 3 godine DOKTORSKOG STUDIJA “Medicinske znanosti” (1999.-2002.), na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i položio sve potrebe ispite.

2007.g. postao doktor medicinskih znanosti iz područja biomedicine i zdravstva Doktorska disertacija, obranjena 16.5.2007.g. (tema: Biologijski i klinički pokazatelji suicidalnosti u shizofreniji), mentor: prof.dr. Miro Jakovljević

Psihoterapijska edukacija

1. Obiteljska, bračna i partnerska psihoterapija. Završio edukaciju u trajanju od 5 godina (2002.-2007.g.) iz Obiteljske, bračne i partnerske psihoterapije (voditelj edukacije: prof.dr. V.Vidović na Klinici za psihološku medicinu),

4.11.2005. položio završni ispit, 2006. i 2007.g. obavio završni, praktični, supervizijski dio

edukacije, 16.5.2007. temeljem obavljene edukacije dobio titulu Obiteljski

i bračni psihoterapeut, 2. Psihoanalitička psihoterapija – završetak edukacije 2012.g. Nekoliko godina (kroz period 2005.-2007.g.) u grupnoj

superviziji iz individualne psihoanalitičke psihoterapije,

76

u sklopu tripartitne edukacije: vlastita terapija (kod prof.dr.Vlaste Rudan) na Klinici za psihološku medicinu (ukupno 480 sati, kroz period 2007.-2012.g.), supervizija kod 2 supervizora (ukupno 200 sati supervizije, kroz period 2009.-2012.g.), kao i teorijska edukacija (2008.-2012.g.).

3. Kognitivno-bihevioralna psihoterapija. Završio 1. i 2. stupanj edukacije iz Kognitivno-bihevioralne psihoterapije (voditelj edukacije: prof. N.Anić)

4. Medicinska hipnoza i hipnoterapija. Završio više tečajeva iz medicinske hipnoze (suradnja s dr D.Legac)

5. Grupna analiza. Uvodni dio, obavljen tijekom specijalizantske izobrazbe (voditelj edukacije: prof. dr.R.Gregurek)


Popis stručnih i znanstvenih radova iz područja psihijatrije. Radovi indeksirani u Current Contents: 1. Nađ S, Marčinko D, Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M. The influence of

spirituality and religiosity on suicidality in chronic war related PTSD in comparison to control subjects. J Nerv Ment Dis 2008; 196(1):79-83.

2. Marčinko D, Marčinko V, Karlović D, Marčinko A, Martinac M, Begić D, Jakovljević M. Serum lipid levels and suicidality among male patients with schizoaffective disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry 2008; 32(1):193-6.

3. Rudan V, Skočić M, Marčinko D. Towards an integration of psychoanalysis and neurobiology in 21st century. Collegium Antropologicum 2008; 32(3):977–979.

4. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Nađ S, Jakovljević M. Differences in cholesterol and metabolic syndrome between bipolar disorder men with and without suicide attempts. Progress in Neuropsychopharmacology and Biological Psychiatry 2009;33(1):109-12.

5. Maslov B, Marčinko D, Miličević R, Babić D, Đorđević V, Jakovljević M. Metabolic syndrome, anxiety, depression and suicidal tendencies in post-traumatic stress disorder and schizophrenic patients. Coll Antropol 2009;33(2):7-10.

6. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry 2010;19(6):525-33.

7. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J. Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with second generation antipsychotics. Psychiatry Res 2011;189(1):21-5.

8. Mihaljević S, Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Koić E, Kušević Z, Jakovljević M. Spiritual Well-Being, Cortisol, and Suicidality in Croatian War Veterans Suffering from PTSD. J Relig Health. 2011;50(2):464-73.

77

9. Medjedović Marčinko V, Marčinko D, Đorđević V, Orešković S. Anxiety and Depression in Pregnant Women with Previous History of Spontaneous Abortion. Coll Antropol 2011;35(1):225-228.

10. Marčinko D, Bilić V, Pivac N, Tentor B, Franić T, Lončar M, Medjedović Marčinko V, Jakovljević M. Serum cholesterol concentration and structured individual psychoanalytic psychotherapy in suicidal and non-suicidal male patients suffering from borderline personality disorder. Coll Antropol 2011;35(1):219-223.

11. Bilić V, Marčinko D, Miličić D. Super-ego in Patients with Coronary Artery Disease. Coll Antropol 2011;35(1):127-131.

12. Loncar M, Plasć ID, Hrabać P, Marčinko D, Komar Z, Groznica I.Subjective assessment of quality of life of persons whose fathers had died in the homeland war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl 1:205-11.

13. Zdjelarević A, Komar Z, Loncar M, Plasć ID, Hrabac P, Groznica I, Marčinko D.Quality of life in families of Croatian veterans 15 years after the war. Coll Antropol. 2011;35 Suppl 1:281-6.

14. Podobnik J, Foller Podobnik I, Grgic N, Marčinko D, Pivac N. The effect of add-on treatment with quetiapine on measures of depression, aggression, irritability and suicidal tendencies in children and adolescents. Psychopharmacology (Berl) 2012;220(3):639-41.

15. Franić T, Dodig G, Kardum G, Marčinko D, Ujević A, Bilušić M. Early adolescence and suicidal ideations in Croatia: sociodemographic, behavioral, and psychometric correlates. Crisis. 2011;32(6):334-45.

16. Karlović D, Serretti A, Vrkić N, Martinac M, Marčinko D. Serum concentrations of CRP, IL-6, TNF-α and cortisol in major depressive disorder with melancholic or atypical features. Psychiatry Res. 2012 Mar 2. [Epub ahead of print]

17. Karlović D, Serretti A, Marčinko D, Martinac M, Silić A, Katinić K. Serum testosterone concentration in combat-related chronic posttraumatic stress disorder. Neuropsychobiology. 2012;65(2):90-5.

18. Aukst Margetić B, Jakovljević M, Ivanec D, Marčinko D, Margetić B, Jakšić N.Current suicidality and previous suicidal attempts in patients with schizophrenia are associated with different dimensions of temperament and character. Psychiatry Res. 2012 May 4.

19. Franić T, Kardum G, Marin Prizmić I, Pavletić N, Marčinko D. Parental involvement in the war in Croatia 1991-1995 and suicidality in Croatian male adolescents. Croat Med J. 2012;53(3):244-53.

20. Skočić M, Marčinko D, Rudan V, Ražić A, Stipčević M. Relationship between Psychopathological Factors and Metabolic Control in Children and Adolescents with Insulin-Dependent

78

Diabetes Mellitus. Coll Antropol. 2012;36(2):467-72. Radovi indeksirani u drugim publikacijama: 1. Marčinko D. Intersubjectivity and psychopharmacotherapy in the

treatment of chronically suicidal patients. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):325-7.

2. Marčinko D, Bilić V. Family therapy as addition to individual therapy and psychopharmacotherapy in late adolescent female patients suffering from borderline personality disorder with comorbidity and positive suicidal history. Psychiatria Danubina 2010; 22:211-214.

3. Bilić, V., Nemčić-Moro, I., Karšić, V., Grgić, V., Stojanović-Špehar, S., Marčinko, D. Bilić V, Marčinko D. Clinical experiences in treating PTSD patients by combining individual and group psychotherapy. Psychiatria Danubina 2010;22(2):173-178

4. Bilić V, Marčinko D. Comorbidity of kidney stones and pychiatric disease. Psychiatria Danubina 2010;22(2):249-252,

5. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Jakovljević M. Homocistein i psihijatrijski poremećaji. Soc Psih Socijalna Psihijatrija 2009;37 (4): 212-215.

6. Filipčić I, Medved V, Marčinko D, Kramarić M, Pavičić D, Pavičić F. Učestalost i liječenje depresije u bolesnika oboljelih od astme i kronične opstrukcijske plućne bolesti (KOPB). Socijalna Psihijatrija 2008;36 (2):69-74.

7. Vuksan-Ćusa B, Marčinko D, Šagud M, Jakovljević M. The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. Psychiatria Danubina 2009; 21 (3): 382-385

8. [My paper]Marčinko D, Vuksan-Ćusa B. Borderline personality disorder and bipolar disorder comorbidity in suicidal patients: diagnostic and therapeutic challenges. Psychiatr Danub 2009;21(3):412-25.

9. Marčinko D, Skočić M, Šarić M, Popović-Knapić V, Tentor B, Rudan V. Countertransference in the therapy of suicidal patients – an important part of integrative treatment. Psychiatr Danub 2008; 20(3):402-5.

10. Marčinko D, Popović-Knapić V, Franić T, Karlović D, Martinac M, Brataljenović T, Jakovljević M. Association of cholesterol and socio-demographic parameters with suicidality in the male patients with schizophrenia. Psychiatr Danub 2008; 20(3):390-5.

11. Maslov B, Jakovljević M, Crnčević Ž, Ostojić L, Marčinko D, Babić D, Koršić M. Metabolic syndrome and schizophrenia from integrative medicine perspective. Psychiatr Danub 2008; 20(3):384-9.

Knjige “NARCISTIČNI POREMEĆAJ LIČNOSTI I NJEGOVA

DIJAGNOSTIČKA OPRAVDANOST – DOPRINOS MEĐUNARODNOJ RASPRAVI”, urednici Darko Marčinko i Vlasta Rudan, Medicinska naklada, 2013.

79

“Suicidologija” - udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, urednik: Darko Marčinko, Medicinska naklada, 2011.

Poglavlja u knjizi 1. Triglycerides: Chemical Structure, Biosynthesis and Role

in Disease. Poglavlje pod nazivom “Lipid Levels in Neuropsychiatric Disorders”. Izdavač “Nova Publishers”, 2013.g.

2. Marčinko Darko; poglavlje Nove spoznaje i koncepti u suicidologiji, u knjizi “Nove ideje i koncepti u suvremenoj psihijatriji”. Izdavač “Pro Mente d.o.o.”, urednik Miro Jakovljević, Zagreb, 2008.

3. Marčinko Darko; poglavlje Povezanost kolesterola i suicidalnog ponašanja kod psihičkih poremećaja, u knjizi “Kolesterol u suvremenoj medicinu”. Izdavač “Pro Mente d.o.o.”, urednik Miro Jakovljević, Zagreb, 2008 /knjiga u postupku izdavanja/.

4. Marčinko Darko i sur. Poglavlje «Farmakoterapija suicidalnih bolesnika»; u knjizi PSIHOFARMAKOTERAPIJA, urednika prof.dr.sc. Vera Folnegović-Šmalc (tekst napisan, knjiga u postupku izdavanja)

5. Pivac N, Muck-Seler D, Mustapic M, Sagud M, Marcinko D, Deželjin M, Jakovljevic M (2006). Peripheral biological markers and treatment response in schizophrenia, Chapter 15, pp. 319-370 In: Schizophrenic Psychology: New Research. Ed. Douglas P. French. Hauppauge, NY : Nova Science Publishers, Inc.


2009.g. izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta

Ime MARIJANA Prezime BRAŠ Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihološku medicinu

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine)


80

Životopis Rođena u Osijeku 1971. Diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao najbolji student u akademskoj godini 1995/96, zbog čega je dobitnica nagrade „Drago Perović“. Tijekom svih godina studija stipendist Sveučilišta u Zagrebu, suradnica na nekoliko projekata iz područja eksperimentalne biomedicine na Institutu „Ruđer Bošković“ u Zagrebu, a tri godine i predstavnica hrvatske nevladine organizacije pri United Nations Department of Public Information - UNDPI u New Yorku. Od 1999. do 2006. zaposlena na Klinici za psihijatriju KB Osijek. Specijalistički ispit iz psihijatrije položila 2003. Od 2006. zaposlena na Klinici za psihološku medicinu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, 2008. izabrana za višeg asistenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je 2012. godine izabrana za docenta u kumulativnom radnom odnosu na istoj Katedri. Magistarski rad iz područja biomedicine obranila 2005. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2007. Stručni magistarski rad iz psihoterapije obranila na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. Aktivno sudjelovala na nizu znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu te bila predavač i jedan od voditelja na nekoliko poslijediplomskih tečajeva trajnog medicinskog usavršavanja. Urednica sedam knjiga te autor nekoliko poglavlja u drugim knjigama i udžbenicima, kao i nekoliko desetaka originalnih znanstvenih i stručnih radova. Aktivno sudjeluje i u znanstvenim projektima financiranim od Ministarstva znanosti i tehnologije RH. Voditeljica Ambulante za psihološku/psihijatrijsku pomoć ženama oboljelima od raka dojke. Predsjednica Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravlja RH. Članica nekoliko domaćih i međunarodnih stručnih udruženja, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ-a. Od 2001. uključena i u mentorski program iz neuropsihofarmakoterapije (CINP). Voditeljica Odsjeka za palijativnu medicinu Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hvatska predstavnica u eurospkj radnoj skupini za edukaciju o komunikacijskim vještinama (t-EACH) Dobitnica nagrade Europske federacije ogranaka Međunarodnog društva za proučavanje boli (EFIC) za istraživanje iz područja genetike boli.


1. Bras M. Psychopharmacotherapy in psychiatric comorbidities among patients with chronic pain. Encephale. 2007 Nov;33(Pt 3):859-62. Review. French 2. Bras M, Loncar Z, Boban M, Gregurek R, Brajković L, Tomičić H, Muljačić A, Mičković V, Kalenić B. Self-Inflicted Burns in Patients with Chronic Combat- Related Post-Traumatic Stress Disorder. Coll Antropol 2007:31(4): 1173-7; 3. Bras M, Loncar Z, Brajković L, Gregurek R, Mičković V. Coping with severe burns in the early stage after burn injury. Coll Antropol. 2007:31(1):159-63. (rad indeksiran u CC, 1 citat) 4. Gregurek, R., Braš, M. Psihoterapija anksioznih poremećaja.

81

Medix, 2007. 5. Janculjak D, Fingler M, Bras M, Hećimović I, Splavski B, Vuković.Efficiency of pharmacological treatment of chronic post-traumatic headaches. Acta Med Croatica. 2008 May;62(2):151-5. 6. Bras M, Gregurek R, Milunović V, Busić I, Brajković L.Relationship between combat related posttraumatic stress disorder (PTSD) and multiple sclerosis (MS). Psychiatr Danub. 2008 Mar;20(1):80-4. (SCI Exp) 7. Brajković L, Jevtović S, Bilić V, Lončar Z. The Efficacy of a Brief Supportive Psychodynamic Therapy in Treating Anxious-Depressive Disorder in Daily Hospital Coll Antropol. 2009;33(1):245-51; (CC) 8. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009 Mar;21(1):49-55. (SCI Exp) 9. Gregurek R, Braš M: Povijest psihosomatske medicine i suvremene klasifikacije. Medix, br. 83 (2009);92-95; 10. Braš M, Gregurek R. Suvremene koncepcije o etiologiji psihosomatskih bolesti. Medix, br. 83 (2009);96-99; 11. Gregurek R, Braš M. Psihoonkologija. Medix, br. 83 (2009);114-119; 12. Braš M, Gregurek R. Kronična bol – psihološki aspekti i psihofarmakoterapija. Medix, br. 83 (2009);121-128; 13. Braš M, Gregurek R, Kušević Z. Uloga liaison psihijatra u liječenju neuroloških bolesnika. Medix, br. 83 (2009);144-149; 14. Kušević Z, Braš M. Neki psihodinamski aspekti psihosomatskih stanja kod djece i adolescenata. Medix, br. 83 (2009);150-152; 15. Braš M. Psihofarmakoterapija u suradnoj (liaison) psihijatriji. Medix, br. 83 (2009);158-162; 16. Braš M. Psihijatrijsko/psihološki aspekti u palijativnoj medicini. Medix, br. 83 (2009);170-174; 17. Brajković L, Bras M, Milunović V, Busić I, Boban M, Loncar Z, Micković V, Gregurek R.The connection between coping mechanisms, depression, anxiety and fatigue in multiple sclerosis. Coll Antropol. 2009 Dec;33 Suppl 2:135-40. 18. Gregurek R, Braš M, Đorđević V, Strahinja Ratković A, Brajković L. Psychological problems of patients with cancer. Psychiatr Danub.2010 June; 22(2):227-230 19. Braš M, Gregurek R, Đorđević V, Bulajić M. Neurobiological and clinical relationship between psychiatric disorders and chronic pain. Psychiatr Danub.2010 June; 22(2):221-226. 20. Jevtovic S, Gregurek R, Kalenic B, Brajkovic L, Bras M, Loncar M, Germain A. Correlation of Sleep Disturbances, Anxiety and Depression in Croatian War Veterans with Posttraumatic Stress Disorder. Coll. ANtropol. 2011; 35 Suppl 1:175 – 181. 21. Brajkovic L, Gregurek R, Kusevic Z, Ratkovic AS, Bras M, Djordjevic V. Life Satisfaction in Person of the Third Age after Retirement, Coll Antropol. 2011 Sep;35(3):665-71. 22. Djordjevic V, Bras M, Milunovic V, Brajkovic L, Stevanovic R.

82

The founding of the Centre for Palliative Medicine, Medical Ethics and Communication Skills: a new step toward the development of patient – oriented medicine in Croatia. Croat. Med J. 2011; 52(1) Supl 1:87-8. 23. Đorđevic V, Braš M. Osnovni pojmovi o komunikaciji u medicini. Medix (2011) supl 1; 12-14. 24. Đorđevic V, Braš M, Čikeš N, Brajkovic L, Milicic D. Suvremeni pristup edukaciji komunikacijskih vještina. Medix (2011), supl 1:19-26. 25. Braš M, Đorđevic V, Miličic D. Komunikacija liječnika i bolesnika. Medix (2011), supl 1: 38-43. 26. Braš M, Lončar Z, Kandic-Splavski B, Milunovic V, Devčic M, Stevanovic R, Juretic A, Bičanic I, Cvek M. Komunikacijske vještine u palijativnoj medicini. Medix (2011), supl 1: 70-76. 27. Braš M, Đorđevic V, Bilic V, Brajkovic L, Kuševic Z. Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihijatriji. Medix (2011), supl 1 : 87-94. 28. Bras M, Milunović V, Boban M, Mićković V, Loncar Z, Gregurek R, Laco M. A quality of life in chronic combat related posttraumatic stress disorder--a study on Croatian War veterans. Coll Antropol. 2011 Sep;35(3):681-6. 29. Braš M, Dorđević V, Milunović V, Brajković L, Miličić D, Konopka L Person-centered medicine versus personalized medicine: is it just a sophism? A view from chronic pain management.. Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):246-50. Review. 30. Braš M, Milunović V, Boban M, Brajković L, Benković V, Dorđević V, Polašek O. Quality of life in Croatian Homeland war (1991-1995) veterans who suffer from post-traumatic stress disorder and chronic pain. Health Qual Life Outcomes. 2011 Jul 29;9:56. 30. Dordević V, Bras M, Milunović V, Brajković L, Boban M, Bicanić I, Jasaragić M, Gregurek R, Milicić D, Laco M. Self-perceived social support in Croatian war veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder -- what should not have happened.. Acta Clin Croat. 2011 Jun;50(2):177-84. 31. Miljković A, Kolčić I, Braš M, Hayward C, Polašek O. Heritability analysis suggests comparable genetic component of mechanical pain threshold and tolerance. Pain Med. 2012 Sep;13(9 32. Dorđević V, Bras M, Brajković L. Person-centered medical interview. Croat Med J. 2012 Aug;53(4):310-3. 33. Braš M, Brajković L, Milunović V, Bičanić I, Haller F, Dorđević V, Miličić D. Psychiatrists' empathy, beliefs and attitudes towards veterans suffering from combat-related posttraumatic stress disorder. Psychiatr Danub. 2012 Sep;24(3):287-91.


Veljača 2012. godine – izabrana za docenta u kumulativnom radnom odnosu

83

Ime MARINA Prezime ŠAGUD Naziv ustanove Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Rođena sam u Zagrebu, gdje sam završila osnovnu školu i gimnaziju te diplomirala 1988. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon odrađenog pripravničkog staža 1989-1990, radila sam u farmaceutskoj kući „Pliva“ od 1991. do 1993. Od 1993 do 1997. sam bila specijalizant psihijatrije u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Od 1997. sam specijalist psihijatar u Klinici za Psihijatriju, KBC Zagreb. Doktorsku disertaciju pod naslovom: Trombocitni serotonin, trombocitna MAO i serumski lipidi u dijagnostici i liječenju poremećaja raspoloženja, pod mentorstvom prof. dr. sc. Alme Mihaljević-Peleš obranila sam 2007. Od 2008. sam viši asistent, a od 2012 docent, na katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Također sam tajnica i koordinator za e-učenje katedre za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu. Od studenog 2011. sam voditelj odjela intenzivne njege Zavoda za afektivne poremećaje. Sudjelujem kao istraživač u kliničkim studijama, kao i u nekoliko Projekata Ministarstva znanosti u Klinici za psihijatriju KBC Zagreb i Institutu Ruđer Bošković. Moj svakodnevni rad uključuje skrb za bolesnike na zatvorenom i otvorenom dijelu odjela za afektivne poremećaje, nastavu na dodiplomskom studiju medicinskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, diplomskom studiju sestrinstva, doktorskom studiju biomedicina i zdravstvo, stručnom poslijediplomskom specijalističkom studiju iz psihijatrije, te tečajevima stalnog usavršavnja liječnika. Član sam Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Povjerenstva za lijekove KBC Zagreb, Hrvatskog psihijatrijskog društvač Hrvatskog/svjetskog društva za biologijsku psihijatriju te Hrvatskog/svjetskog društva farmakologa, te sam član upravnog vijeća Hrvatskog društva za zaštitu osoba s intelektualniim teškoćama.


1. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljevic M, Peles AM, Jaksic M, Mihaljevic S, Zivkovic M, Mikulic SK, Jevtovic S (2012) Association between C-reactive protein and homocysteine with the subcomponents of metabolic syndrome in stable patients with bipolar disorder and schizophrenia. Nord J Psychiatry, u tisku

2. Nikolac M, Sagud M, Nedic G, Nenadic Sviglin K, Mihaljevic Peles A, Uzun S, Kozumplik O, Zivkovic M, Mustapic M, Jakovljevic M, Pavlovic M, Muck Seler D, Borovecki F, Pivac N (2012) Lack of association catechol-O-methyl transferase Val158/150 Met polymorphism and smoking in schizophrenia and alcohol dependence. Psychiatry Res, u tisku

3. Sagud M, Nikolac M, Mihaljevic-Peles A, Nedic G, Vuksan Cusa B,

84

Mustapic M, Jakovljevic M, Muck-Seler D, Pivac N (2012) The lack of effect of ziprasidone on platelet serotonin concentration in schizophrenic patients. Psychopharmacology, 219(4):1179-81

4. Mück-Seler D, Sagud M, Mihaljevi-Peles A, Jakovljevi M, Pivac N (2011) Baseline lipid levels and acute treatment response to paroxetine and tianeptine in depressed women. J Clin Psychopharmacol 31(3):387-90

5. Vuksan-Ćusa B, Jakovljević M, Sagud M, Mihaljević Peleš A, Marčinko D, Topić R, Mihaljević S, Sertić J (2011) Metabolic syndrome and serum homocysteine in patients with bipolar disorder and schizophrenia treated with second generation antipsychotics. Psychiatry Res 189(1):21-5

6. Sagud M, Mihaljevic-Peles A, Pivac N, Jakovljevic M, Muck-Seler D. Lipid levels in female patients with affective disorders. Psychiatry Res. 2009 15;168(3):218-21

7. Mihaljevic Peles A, Bozina N, Sagud M, Rojnic Kuzman M, Lovric M. MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008 Aug 1;32(6):1439-44

8. Muck-Seler D, Sagud M, Mustapic M, Nedic G, Babic A, Mihaljevic Peles A, Jakovljevic M, Pivac N. The effect of lamotrigine on platelet monoamine oxidase type B activity in patients with bipolar depression. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2008 Jul 1;32(5):1195-1198

9. Sagud M, Pivac N, Mustapic M, Nedic G, Peles AM, Kramaric M, Jakovljevic M, Muck-Seler D. The effect of lamotrigine on platelet serotonin concentration in patients with bipolar depression. Psychopharmacology (Berl). 2008 May;197(4):683-685

10. Bozina N, Peles AM, Sagud M, Bilusic H, Jakovljevic M. Association study of paroxetine therapeutic response with SERT gene polymorphisms in patients with major depressive disorder. World J Biol Psychiatry. 2008;9(3):190-197

11. Sagud M, Mihaljević-Peleš A, Begić D, Vuksan-Ćusa B, Kramarić M, Zivković M, Jakovljević M (2011) Antipsychotics as antidepressants: what is the mechanism? Psychiatr Danub 23(3):302-7.

12. Mihaljević-Peleš A, Sagud M, Janović MB, Mikulić SK, Jevtović S (2011) Do we need new therapeutic strategies for depression? Psychiatr Danub 23(3):300-1

13. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N (2010) Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of personalized pharmacotherapy. Psychiatr Danub 22(2):335-7.

14. Vuksan-Cusa B, Sagud M, Jakovljević M (2010) C-reactive protein and metabolic syndrome in patients with bipolar disorder compared to patients with schizophrenia. Psychiatr Danub 22(2):275-7.

15. Sagud M, Mück-Seler D, Mihaljević-Peles A, Vuksan-Cusa B, Zivković M, Jakovljević M, Pivac N (2010) Catechol-O-methyl

85

transferase and schizophrenia. Psychiatria Danubina 22(2):270-4 16. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa

B, Brataljenović T, Jakovljević M (2009) Smoking and schizophrenia. Psychiatr Danub 21(3):371-5

17. Zivković M, Mihaljević-Peles A, Sagud M, Silić A, Mihanović M. The role of CYP2D6 and TaqI A polymorphisms in malignant neuroleptic syndrome: two case reports with three episodes. Psychiatr Danub. 2010 Mar;22(1):112-6

18. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):399-400

19. Vuksan-Cusa B, Marcinko D, Sagud M, Jakovljević M. The comorbidity of bipolar disorder and cardiovascular diseases from pharmacotherapy perspective. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):382-5

20. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Mück-Seler D, Pivac N, Vuksan-Cusa B, Brataljenović T, Jakovljević M. Smoking and schizophrenia. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):371-37

21. Sagud M, Mihaljević-Peles A, Pivac N, Muck-Seler D, Simunović I, Jakovljević M. Genetics of schizophrenia in the context of integrative psychiatry. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):364-8.

22. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M. Pharamacogenetics and antidepressant treatment in integrative psychiatry perspective. Psychiatr Danub. 2008 Sep;20(3):399-401.

Datum zadnjeg izbora u zn. nastavno ili nastavno zvanje

2012. docent

Ime SLAĐANA Prezime ŠTRKALJ – IVEZIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Radno iskustvo: 2011 - Pročelnica Zavoda za socijalnu psihijatriju Klinika za psihijatriju Vrapče Zagreb 2007- Šefica Centra za rehabilitaciju u zajednici 1997 – Šefica Dnevne bolnice Klinike, Psihijatrijska bolnica (PB) Vrapče 1992 – 2001 Voditelj psihoterapijskog i psihosocijalnog programa Klinike Vrapče 1987 – 1992 Specijalista psihijatar, PB Vrapče

86

1983 – 1987 Specijalista psihijatar, Zavod za zaštitu mentalnog zdravlja djece i omladine, Zagreb 1982 – 1983 Specijalista psihijatar, Medicinski centar, Varaždin Školovanje, izrada teza i specijalizacija:

1976. diplomirala na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1982. poslijediplomski studij iz psihoterapije 1982. specijalistički ispit iz psihijatrije 1981- 1983 Didaktička grupna analiza 1987. magistar znanosti : “Uloga terapeuta u promjeni odnosne psihodinamike jednog psihijatrijskog odjela”. Medicinski fakultet u Zagrebu 1987- 2000 Grupna supervizija grupne psihoterapije ( prof. Dr. sc. E. Cividini Stranić) 1991 Doktorat znanosti, tema: “Simbiotski transfer u odnosu na remisiju bolesti shizofrenih bolesnika” . Medicinski fakultet u Zagrebu - 1998 Edukacija iz dijagnostičkih instrumenata: RDC, SADS-L

Columbia University, New York 1991 – 1995 Diploma course in group analysis, Institut of Group

Analysis, London, UK 1992 Edukacija iz psihoterapije psihoza – studijsko

putovanje: “Ann Sippy Clinic”, voditelj: Jack Rosenberg, Los Angeles “Chestnut Lodge Hospital”, voditelj: David Feinsilver, Washington DC

1985 – 1990 Edukacija iz dinamski orjentirane obiteljske, bračne i partnerske terapije, Zagreb

2001 Subspecijalizacija iz psihoterapije (priznavanjem MIZ-a) 2003 Subspecijalizacija iz socijalne psihijatrije ( priznavanjem MIZ-a) Nastavna djelatnost 2010- 2013 Nastava za medicinske sestre, Medicinski fakultet u

Zagrebu 1992- 2013 glavni mentor za specijalizacije i subspecijalizacije 1999- 2013 teorijska nastava za specijalizante, medicinske sestre iz područja psihodinamike i grupne psihoterapije/grupne analize 1995- 2013 – Grupna supervizija u okviru škole psihoterapije psihoza 2009- Specijalistički studij Psihijatrijsko sestrinstvo ;Zravstveno veleučilište u Zagrebu Uvodna i pozvana predavanja na međunarodnim kongresima: veliki broj predavanja na nacionalnim skupovima, pozivana međunarodna predavanja Engleska , Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makednonija

Mentorstvo: tri magisterija, komentorstvo dva mageisterija, Komentorstvo tri doktorata

87

2008- 2013 Međunarodni seminar za socijalne radnike iz mentalnog zdravlja u zajednici –stalni predavač

1991 -2013- predavanja, vježbe i seminari iz područja socijalne psihijatrije i psihoterapije za studente medicine Medicinski fakultet Zagreb

1998 voditelj vježbi i seminara za studente medicine, kolegij Psihološka medicina, Medicinski fakultet u Zagrebu

1999- 2008- Predavač na poslijediplomskom studiju iz medicine rada, Socijalne psihijatrije, Psihoterapije, Psihotraume -Medicinski fakultet u Zagrebu

2001 Harvard medical School Harvard program in Refugee Trauma Ministry of Health-Federation of BIH : Edukacija iz područja mentalno zdravlje za liječnike u primarnoj zdravsvenoj zaštiti. 1988 – 1990 Balintove grupe za medicinske sestre 1980 – 1982 predavač na srednjoj medicinskoj školi Varaždin,

predmet Psihijatrija Organizacijske i druge aktivnosti 1995- 2013 Stručni seminari kontinuirane edukacije za liječnike 1995- 2013 “School of Psychotherapy of Psychoses”, Inter-University Center, Dubrovnik Kongres Socijalne psihijatrije- psihijatrije u zajednici Split, 2004, 2009 1999- 2008 Kliničke smjernice za različite psihičke poremećaja Utjecaj na razvoj struke 2008-2012. Izrada programa specijalizacije za područje psihijatrije Član Stručnog povjerenstva za reformu psihijatrije Ministarstvo zdravstva RH, 1999-2000 2001 Recenzija pilot projekta Koprivničko-križevačke županije za Projekt zdravstvenog sustava 2001. Projekt izrade kliničkih smjernica Ministarstva zdravstva: Član stručne grupe Ministarstva zdravstva i Hrvatskog liječeničkog zbora za izradu prijedloga kliničke smjernice za Shizofreniju, Depresiju i PTSP 2002 Član povjerenstva Ministarstva zdravstva za izradu stručno-medicinske podloge za donošenje Pravilnika o utvrđivanju uvjeta u pogledu prostora, opreme i djelatnika za obavljanje zdravstvene djelatnosti 2003- Član ekspertne skupina u projektu SZO Stability Pakt Mentalno zdravlje u zajednici“ 2003. Seminar kontinuirane medicinske edukacija za liječnike opće prakse/obiteljske medicine Aktivno sudjelovanje na kongresima, simpozijima

Kontinuirano sudjelovanje na brojnim različitim kongresima u zemlji i inozemstvu od 1980g. Zahvale i odličja, nagrade Zahvalnica Hrvatskog liječničkog zbora za zborsku aktivnost te unapređenje zdravlja naroda, 1999, 2000, 2005

88

1999 Senior Scientist Award 11 Biennial Winter Workshop on Schizophrenia Davos,2002

Stručne i znanstvene publikacije (170 ) Recenzije : Psihijatrija Danubina, Socijalna psihijatrija. Medicina Jadretina, Hrvatska revija za rehabilitaciju, Liječnički vjesnik Croatian Medical Journal, Psychosis, Ostale aktivnosti sudjelovanje u povjerenstvima za izradu doktorata i magisterija, suradnja s udrugama bolesnika, predsjednica Udruge Svitanje, Suradnja s Koalicijom udruga u zdravstvu, Član nacionalnog preventivnog mehanizma, pučki pravobranitelj.

Članstvo u strukovnim udrugama : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Hrvatsko društvo za kliničku psihijatriju ( predsjednica) ;Sekcija za psihoterapiju i psihosocijalne metode liječenja psihoza ( predsjednica).

Međunarodno: UEMS. ISPS

Nagrade i priznanja:

Hrvagtski Liječnički zbor, Nagrada za radove na međunarodnim kongresima

Domaći i međunarodni projekti:

1991 – 1998 Genetika shizofrenije, Columbia University, New York & Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2000 Genetika bipolarnog poremećaja, University of Bon,

Njemačka –kolaborataivna studija s više europskih centara

2009- Prediktivni modeli u zdravstvu Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH 2010 -2011 IPA Izjednačavanje jednakih mogućnosti za zapošljavanje osoba s psihičkom bolesti 2010-2013 Dnevni centar za rehabilitaciju, Ministarstvo socijalne politike


Vrdoljak, M., Sesar, M. A., Ivezić-Štrkalj, S. (2008). Socijalno funkcioniranje osoba oboljelih od shizofrenije lišenih poslovne sposobnosti. Medicinski arhiv, 62: 5-6: 285-289. Štrkalj-Ivezić, S., Vrdoljak, M., Sesar, A. M. (2008). Razlika u socijalnom funkcioniranju između muškaraca i žena oboljelih od shizofrenije, Socijalna psihijatrija, 36: 196-201. Gruber E , . Ivezic-Strkalj S "Since I have my case manager, I am back to life" case management in Croatia. Psychiatr. Danub. 2008 Mar;20(1):63-70 Strkalj Ivezić S, John N. Gender and schizophrenia. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21 Suppl 1:106-10. Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Trauma, shame and psychotic

89

depression experienced by ex-POWs after release. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21 Suppl 1:81-7 Urlić I, Strkalj-Ivezić S, John N.Psychodynamic understanding and psychotherapeutic approach to psychoses.Psychiatr Danub. 2009 Sep;21 Suppl 1:3-7 Štrkalj Ivezić S, Mužinić L, Vidulin V. Progam koodiniranog liječenja (case management) u rehabilitaciji osoba s psihotičnim poremećajem. Socijalna psihijatrija. Vol 37 (2009), 83-91. Ivezić S, Jukić V, Hotujac Lj. Jukić MK, Tikvica A Organizacija službe za mentalno zdravlje u primarnoj medicini, Liječ Vjesn 2010 132 (1-2) 38-42. Štrkalj –Ivezić S, Mužinić L Filipac V Case managment – A pillar of community psychiatry Psyhiatria Danubina 22,2010; 26-425 Antolić K, Korajlija L , Štrkalj-Ivezić S, Begić D Utjecaj programa psihosocijalne podrške na kvalitetu čivota osoba oboljelih od schizophrenije Soc . Psih. 2012 ; 40 135-141 Knjige: Štrkalj Ivezić S i sur Rehabilitacija u psihijatriji Hrvatski liječnički zbor Zagreb 2010 Štrkalj Ivezić S Kako prebroditi depresiju i pobijediti osamljenost Štrkalj –Ivezić S i sur Prisilna hospitalizacja u psihijatriji Udruga Svitanje Zagreb2011. Štrkalj-Ivezić S i sur Lišenje poslovne sposobnosti Udruga Svitanje 2012. Štrkalj Ivezić S Psihoza, Shizofrenija, shizoafektivni poremećaj. Bipolarni poremećaj Medicinska nakłada Zagreb 2011


2011- izbor u naslovnog izvanrednog profesora

Ime IGOR

Prezime FILIPČIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Doc.dr.sc. Igor Filipčić specijalist psihijatar i subspecijalista biologijske psihijatrije, naslovni docent u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog

90

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb- Rebro. Igor Filipčić rođen je 24. studenog 1969. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu, i srednju školu. Otac troje djece, po narodnosti Hrvat. Aktivno govori engleski jezik, 1989 godine proveo 10 mjeseci u Broomley School of English u Londonu. U jesen 1995. godine diplomirao u redovitom roku na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon obavljenog obveznog liječničkog staža u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče i položenog stručnog ispita 1997 godine, radi u DZ Trnje. Stručni poslijediplomski studij iz Psihoterapije završava 2000. godine, Znanstveni poslijediplomski studij iz područja biomedicina i zdravstva 2002 godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Doktorski studij na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2004. godine. Doktorsku disertaciju, pod nazivom „Učestalost depresije i utjecaj liječenja depresije na kvalitetu života bolesnika koji boluju od kroničnih somatskih bolesti”, uspješno je obranio 2008. godine. Ista je nagrađena od strane Hrvatskog psihijatrijskog društva 2009. godine na 6. Psihijatrijskim danima nagradom za najbolju doktorsku disertaciju iz područja psihijatrije iste godine. Specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 2002. godine s odličnim uspjehom. Iste je godine završio edukaciju iz elektroencefalografije u Klinici za neurologiju Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb. U U vremenu od 2002. do 2006. godine predstavnik je mladih psihijatara Hrvatske u Svjetskoj psihijatrijskoj organizaciji i jedan od organizatora sekcije Mladih psihijatara hrvatske u sastavu Hrvatskog psihijatrijskog društva. Od veljače 2002. godine zaposlen je kao specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC-a u Zagrebu, 2009. godine postaje subspecijalist iz biologijske psihijatrije i stiče znanstveno zvanje znanstveni suradnik, iste godine i Voditelj odjela za anksiozne i depresivne poremećaje u sklopu Zavoda za biologijsku psihijatriju, Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb. Od 2001. godine aktivno sudjeluje u održavanju nastave dodiplomskog studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu iz predmeta Psihijatrija (seminari i vježbe), a od 2007. godine predavač, voditelj seminara i vježbi predmeta Psihijatrija u sklopu Studija na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je i 2010 godine izabran u naslovno nastavno zvanje docenta u Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu. Sudjelovao u osmišljavanju, pisanju i provedbi većine aktivnosti iz projekta”Program smanjenja stigme i diskriminacije psihičkih bolesnika”od 2002 do 2008. godine. U studenom 2009. godine pohodio je jednomjesečnu edukaciju iz TMS-a, (Transkranijalne magnetske stimulacije), u Klinici za neurologiju i psihijatriju, Sveučilišta u Bostonu, Harvard Medical School, (predstojnik Prof.dr.sc. Alvaro Pascuale-Leone). Član Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD), Hrvatskog društva za

91

biološku psihijatriju i kliničku psihofarmakologiju,trenutno u svojstvu tajnika društva. Aktivni član Europskog psihijatrijskog društva (EPA), Svjetskog psihijatrijskog društva (WPA). Voditelj psihijatrijske ambulante za neurološke bolesnike u okviru KBC-a, te psihijatrijske ambulante za bolesnike oboljele od dijabetesa u Sveučilišnoj bolnici ”Vuk Vrhovac” u Zagrebu.


1. Filipčić I, Popović-Grle S, Marcinko D, Bašić S, Hotujac L, Pavičić F, Hajnšek S, Aganović I. Screening for depression disorders in patients with chronic somatic illness. Coll Antropol. 2007 Mar;31(1):139-43. PMID: 17598392. 2. Basic S, Hajnsek S, Bozina N, Filipčić I, Sporis D, Mislov D, Posavec A. The influence of C3435T polymorphism of ABCB1 gene on penetration of phenobarbital across the blood-brain barrier in patients with generalized epilepsy. Seizure. 2008 Mar 6; PMID: 18329296 3. Margetic B, Aukst-Margetic B, Ivanec D, Filipcic I. Perception of stigmatization in forensic patients with schizophrenia. Int.J. Soc Psychiatry 2008 Nov; 54(6):502-13. PMID 18974189. 4. Beldie A, den Boer JA, Brain C, Constant E, Figueira ML, Filipcic I et al.Fighting stigma of mental illness in midsize European countries. J. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012 Apr;47 Suppl 1:1-38 5. Hajnsek S, Milavec-Puretic V, Nankovic S, Petelin Gadze Z, Filipcic I, Bujan Kovac A, Stulhofer Buzina D. Lichen planus induced by carbamazepine: A case report. Epilepsy Behav. 2012 May 5. 6. Hajnšek s., Basic S., Sporis D., Filipcic I, Kovacevic I., Posavec A. Acyuired stuttering resulting from right paritel subcortical infarction Neurologia Croatica, 55(3-4):n51-56 2006. 7. Filipcic I., Medved V., Marcinko D., Kramaric M., Pavicic D., Pavicic Prevalence and antidepressant treatment in patients with asthma and chronic obstructive pulmonary disease (COPD) Socijalna psihijatrija 36(2)p.p. 69-74 2008. 8. Filipcic I., Grubišin J., Vukelja D., Hajnšek S. Depresija u oboljelih od epilepsije i kako je liječiti. Socijalna psihijatrija 37(1)p.p. 1-56 2009. 9. Filipčić I., Integrative Treatment of Depression in Patients with Asthma and COPD, 23rd Danube Symposion of Psychiatry.Mostar 2008.Psychiatria Danubina2008; Suppl 10. Filipčić I., Margetić B., Šimunović I.,Jakovljević M. Depression treatment and its impact upon the quality of life in patients with diabetes type 2 – the croatian study, Psychiatria Danubina, 2010; Vol 22,N02 pp 201-425. 11. Grubišin J., Medved V., Rojnić-Kuzman M.,Jovanović N., Filipčić I. Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients, Social Psychiatry Vol 39-2011 131-148-156, 2011. 12. Begić D, Popović-Knapić V., Grubišin J., Kosanović-Rajačić B., Filipčić I., Telarović I., Jakovljević M. Quantitative electroencephalography in schizophrenia and depression,

92

Psychiatria Danubina, 2011; Vol 23,No4 pp 355-362. Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje

27.05.2010. naslovni docent

Ime ZORANA Prezime KUŠEVIĆ Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihološku

medicinu, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Rođena 1967. u Požegi. Diplomirala na Medicinskomn fakultetu u Zagrebu 1992. Danas specijalista psihijatrije sa uzom specijalizacijom iz dječije i adolescentne psihijatrije. Zaposlena na Med. fakultetu u statusu višeg asistenta, u kumulativnom radnom odnosu sa KBC Zagreb i Klinikom za psihološku medicinu. U znanstvenom zvanju znanstvenog suradnika. Stalni sudski vještak iz područja psihijatrije. Doktorirala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2008. sa temom iz psihotraumatologije. Dodatne edukacije iz grupne analize, analitički orijentirane psihoterapije i psihoanalize.


Kusevic Z, Mršić Husar S, Prosinečki N, Kulenović Somun A, Babić G, Vukušić H, Gregurek R. Odnos intenziteta posttraumatskog stresnog poremećaja izazvanog ratnom traumom i socijalne podrške. Socijalna psihijatrija 2012. 40 (1) 170- 175. Kusevic Z., Čivljak M, Vukusic Rukavina T, Babić G, Lončar M, Vuksan Ćusa B, Gregurek R. The Conection between Alexithymia and Somatic Morbidity in a population of Combat Veterans with Chronic PTSD. Acta Informatica Medica 2013. Sarajevo. 21/1 :7-11. Babić G, Kusevic Z. Komparativni prikaz organizacije skrbi za osobe oboljele od poremećaja sa psihozom, I II dio, deinstitucionalizacija i moguće negativne posljedice. Socijalna psihijatrija 2012. 40(2); 118-126. Mihaljević S, Vuksan Cusa B, Marcinko D, Koic E, Kusevic Z, Jakovljević M. Spiritual Well being, Cortisol and suicidality in Croatian War Veterans Sufering from PTSD. Journal of Religion and Health 2011. /50/ (464-473) Brajković L, Gregurek R, Kusevic Z, Strahinja Ratković A, Bras M, Đorđević V. Life satisfaction in Persons of the Third Age after Retirement. Coleg Antopol September 2011 (35) 665-671

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-

Izbor u nastavno-znanstveno zvanje docenta 2014.

93

nastavno ili nastavno zvanje

Ime NIKOLINA Prezime JOVANOVIĆ Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za psihijatriju i

psihološku medicinu Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju


Životopis Nikolina Jovanović je specijalist psihijatrije i doktor znanosti, zaposlena na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Klinici za psihijatriju KBC Zagreb. Bavi se kliničkim i znanstvenim radom, te sudjeluje u diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Diplomirala je 2002. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu među najboljima u generaciji i od 2004. godine radi na Fakultetu. Godine 2010. je doktorirala s temom „Suicidalno razmišljanje i ponašanje u shizofreniji – povezanost s varijantama gena za serotoninski i dopaminski transporter”. Iste godine je položila specijalistički ispit iz psihijatrije, a od 2012. – 2014. godine je na subspecijalizaciji iz psihoterapije. Usavršavala se u Italiji i SAD-u, sudjeluje u tri domaća i pet međunarodnih znanstvenih projekata, autorica je 26 znanstvenih i stručnih članaka, 4 poglavlja u knjigama i 22 priopćenja na kongresima. Aktivno sudjeluje u unaprijeđenju edukacije psihijatara u Hrvatskoj i Europi kao predsjednica Sekcija mladih psihijatara Hrvatske (2009-2011), članica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju Hrvatskoga liječničkog zbora, predstavnica Hrvatske u UEMS-u, članica odbora mladih psihijatara pri Europskom psihijatrijskom udruženju, članica Odbora za specijalističko usavršavanje iz psihijatrije pri Ministarstvu Zdravlja i suvoditeljica Poslijediplomskog studija Psihijatrija pri Medicinskom fakultetu. Aktivno govori Engleski i Talijanski jezik.


Radovi u CC indeksiranim časopisima: 1. Jovanović N, Podlesek A, Medved V, Grubisin J, Mihaljevic Peles A,

Lovretic V. Association between psychopathology and suicidal behaviour in schizophrenia - a cross-sectional study of 509 participants. The Journal of Crisis Intervention and Suicide Prevention, 2013, prihvaćeno za objavljivanje

2. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H, Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia--the role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J Psychiatr Res. 2012;46:767-73.

94

3. Nawka A, Rukavina TV, Nawková L, Jovanović N, Brborović O, Raboch J. Psychiatric disorders and aggression in the printed media: is there a link? A central European perspective. BMC Psychiatry. 2012;12:19

4. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR, Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z. Development of the PICMIN (picture of mental illness in newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47:1131-44.

5. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P, Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S, Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the printed media in three Central European countries. J Health Commun. 2012;17:22-40.

6. Jovanović N, Božina N, Lovrić M, Medved V, Jakovljević M, Peleš AM. The role of CYP2D6 and ABCB1 pharmacogenetics in drug-naïve patients with first-episode schizophrenia treated with risperidone. Eur J Clin Pharmacol. 2010;66:1109-17.

7. Jovanović N, Kuwert P, Sarajlic Vuković I, Poredos Lavor D, Medved V, Kovac M, Spitzer C, Dudeck M, Vogel M, Freyberger HJ, Grabe HJ. Impact of war trauma and posttraumatic stress disorder on psychopathology in Croatian and German patients with severe mental illness. Croat Med J. 2010 15;51:131-6

8. Carli V, Jovanovic N, Podlesek A, Roj A, Rihmer Z, Maggi S, Marusic D, Cesaro C, Marusic A, Sarchiapone M. The role of impulsivity in self-mutilators, suicide ideators and suicide attempters — A study of 1265 male incarcerated individuals. J Affect Disord. 2010;123:116-22.

9. Keller S, Sarchiapone M, Zarrilli F, Videtic A, Ferraro A, Carli V, Sacchetti S, Lembo F, Angiolillo A, Jovanovic N, Pisanti F, Tomaiuolo R, Monticelli A, Balazic J, Roy A, Marusic A, Cocozza S, Fusco A, Bruni CB, Castaldo G, Chiariotti L. Increased BDNF promoter methylation in the wernicke area of suicide subjects. Arch Gen Psychiatry. 2010; 67:258-67.

10. Sarchiapone M, Jovanovic N, Roy A, Podlesek A, Carli V, Amore M, Mancini M, Marušic A. Relations of psychological characteristics to suicide behaviour: Results from a large sample of male prisoners. Personality and Individual Differences 47;2009:250 –255.

11. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M, Skocić M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current psychiatry residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll Antropol. 2009;33:217-23.

12. Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanovic N, Grubišin J. Metabolic syndrome in female patients with schizophrenia treated with second generation antipsychotics: a 3-month follow up. J Psychopharmacol. 2009;23:915-22.

13. Božina N, Jovanović N, Lovrić M, Medved V. Case report: A

95

patient with schizophrenia on risperidone treatment as a CYP2D6 poor metabolizer. Ther Drug Monit. 2008;30:748-51

14. Kuzman MR, Jovanovic N, Vukelja D, Medved V, Hotujac Lj. Psychiatric symptoms in idiopathic intracranial hypertension. Psychiatry Clin Neurosci. 2008;62:367.

15. Bozina N, Kuzman MR, Medved V, Jovanovic N, Sertic J, Hotujac L. Associations between MDR1 gene polymorphisms and schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in female schizophrenic patients. J Psychiatr Res. 2008;42:89-97

16. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J, Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women-experiences form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb, Croatia. Coll Antropol 2009; 33:267-72.

Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama 1. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B,

Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H, Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u Hrvatskoj iz perspective educatora / Psychiatric residency training in Croatia – the educators perspective. Soc psihijatrija 2010;38:67-74.

2. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović N. Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj. Perception of mental illness in Croatian printed media. Soc psihijatrija 2010;38:14-22.

3. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and antipsychotics in the light of personalized pharmacotherapy. Psychiatr Danub. 2010;22:335-7.

4. Medved V, Jovanović N, Knapić VP. The comorbidity of diabetes mellitus and psychiatric disorders. Psychiatr Danub. 2009;21:585-8.

5. Mihaljević-Peles A, Sagud M, Bozina N, Zivković M, Jovanović N. Pharmacogenetics and interactions of antidepressants in the treatment of co-morbid illness. Psychiatr Danub. 2009;21:399-400.

6. Jovanović N, Beezhold J, Andlauer O, Rojnic Kuzman M, Podlesek A, Hanon C, Schulze B. Burnout among psychiatry residents – The International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome Study (BoSS). Die Psychiatrie, 2009;6:1-5.

7. Marušič A, Jovanović N. “Suicide-o-phrenia”: When schizophrenia and suicide behaviour overlap, Adv Schizophr Clin Psychiatry 2008;3:70-7


2010., znanstveni novak-viši asistent

96

Ime MARTINA Prezime ROJNIC KUZMAN Naziv ustanove Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za psihijatriju KBC

Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Edukacija: Osnovna i srednja škola u Puli Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1996-

2002, diplomirala kao jedan od 10 najboljih studenata u generaciji, s prosjekom ocjena 4.6.

Poslijediplomski znanstveni studij Biomedicine i zdravstva na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2003-2006.

Obranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Povezanost polimorfizama gena SERT, MDR1 i 5-HT2C s razvojem nuspojava i terapijskim odgovorom u shizofrenih bolesnica liječenih novim antipsihotikom “ obranila je 2008. godine, koji je bio proglašen najboljim doktoratom na Medicinskom fakultetu u toj godini.

Radno iskustvo: Stažist Klinike za psihijatriju KBC Zagreb 2002-2003, položila

završni ispit 2003. Znanstveni novak – mlađi asistent na Medicinskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu 2004 – 2008. Znanstveni novak – viši asistent na Medicinskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu 2008 – Specijalizacija iz psihijatrije 2004-2008 za Medicinski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, dobila kao "Dekanski novak", specijalistički ispit položila 2008 Provođenje nastave i rad sa studentima

Rad sa studentima – održavanje nastave, kroz vježbe i seminare u skopu dodiplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2003 – (najmanje 150 sati godišnje, a od 2008. Godine 225 sati godišnje) i u sklopu poslijediplomske nastave na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008 – ), te tečaju 1. Kategorije (2011 -)

Mentorstvo 2 diplomska rada (2010 g.) Mentorstvo 2 studentska znanstvena rada koji su nagrađeni s

Dekanovom nagradom za najbolji studentski znanstveni rad na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u godini 2010/2011 (Petra Lovrec, Mia Smoljan: Koliko je budućih psihijatara među studentima Medicinskog fakulteta u Zagrebu: utjecaj osobnih stavova i edukacije iz psihijatrije) i Rektorovom nagradom za za najbolji studentski znanstveni rad na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u godini 2011/2012 (Dina Bošnjak, Petra Habljak: Prepoznajemo li depresiju? Istraživanje stavova studenata medicine)

97

Neformalna edukacije – tečajevi

Harvard Teaching Course: Bjelolasica, Croatia, 2002, u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u i Harvard University, Boston, MA, USA

Zagreb Course on the Development of Leadership and Professional Skills, Zagreb, July 2008, u organizaciji Profesora dr.sc. N. Sartorius i profesora dr.sc. Sir D. Goldberga

Niz tečajeva 1. kategorije iz područja Kliničke psihijatrije, CME u organizaciji Europske i Svjetske psihijatrijske asocijacije -Socijalne i organizacijske vještine i kompetencije

Predsjednik i jedan od osnivača Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatkse pri Hrvatskom psihijatrijskom društvu (2005, 2007-2009) (http://mladi.psihijatrija.hr/) - Predsjednik European Federation of Psychiatry Trainees (2008-

2011) (http://www.efpt.eu/) - Član Early Career Psychiatrists Committee - European Psychiatric

Association (2008 - ) (http://www.europsy.net/what-we-do/early-career-psychiatrists/)

- Glavni organizator 18. Foruma Europske federacije specijalizanata psihijatrije i 1. programa za specijalizante iz Hrvatske (Lipanj 2010, Dubrovnik)

- Član različitih organizacijskih odbora za niz aktivnost mladih psihijatara na području Hrvatske i u inozemstvu u zemlji (2005 -), te niza radnih grupa koje rade na području edukacije i psihijatrije (UEMS Board/Section of psychiatry (2008-2011)

- Član znanstvenog odbora kongresa New Directions in Psychiatry: A Forum for European Young Psychiatrists, Sorrento, 2012

- Član znanstvenog i orgnizacijskog odbora course for Early Career Psychiatrists on “Psychopathology and Clinical Practice: One Hundred Years of Karl Jaspers Psychopathology”, Rome 2013. P

Osobne vještine i kompetencije - Tečno govori i piše na dva strana jezika (engleski, talijanski) - Koristi se računalom: Microsoft office - Koristi se statističkim programima SPSS i softverima za

populacijsku genetiku ARLEQUINE i UNPHASED Stipendije i nagrade: nagrada i stipendija International Society of Psychiatric Genetics

za rad i sudjelovanje na XVI. World congress pf psychiatric Genetics, Osaka, Japan, 11-15.10.2008.

Godišnja nagrade Hrvatskog psihijatrijskog društva za obranu doktorske disertacije (2009)

Nagrada za najbolju doktorsku disertaciju na području kliničke medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2008).

Dobila projekt "The Picture of Mental Illness in the Czech, Slovak and Croatian Mass Media" koji financira Finance and Mental Health Services Training in Czech Republic/Central Europe, University of Berkley

98

Dobitnik stipendije za sudjelovanje na World Congress of Psychiatry, Kairo, 10.-15.9.2005 World Psychiatric Association.

Nagrada za najbolji poster. Jovanovic N, Beezhold J, Rojnic Kuzman M, Andlauer O, Hanon C. Burn out syndrome and suicide ideations in psychiatry residents, Pula, 48 Neuropsihijatrijski kongres, 2009.

Nagrada za najbolji poster. Rojnić M, Medved V, Petrović R, Pacic-Turk Lj, Vukusic-Rukavina T: SPECT u dijagnostici demencija, 2. psihijatrijski dani, Rovinj, Croatia, 18.-21.4. 2004.

Stipendija za studentsku razmjenu 2001, na Klinici za ginekologiju, KBC Malta.

Rektorova nagrada za najbolji studentski znanstveni rad: Bergovec M, Kuzman T, Rojnić M, Maković A. Zagreb University School of Medicine: students' grades during war (2002).

Znanstveni rad - Autor više znanstvenih publikacija - Pozvani autor u više publikacija (poglavlje u knjigama, pozvani

članci) - Recenzent više domaćih i stranih časopisa (Medical education,

Psychiatry Research, Pharmacogenomics, Schizophrenia Research, Biological Psychiatry, Collegium Antropologicum) - Pomoćni urednik u časopisu Psychiatria Danubina (2011 – ) - Pozvani predavač sam na više internacionalnih kongresa

(European psychiatric congress, Prague 2011, Munich, 2010; Vienna 2009, Madrid 2007; Forum of the Federation of Psychiatric Trainees, Dubrovnik 2010, Prague 2011; Italian national congress for young psychiatrists and trainees, Napulj 2010; Slovenski 4. nacionalni kongres, Maribor, 2008)

Projekti - Suradnik The IDEA Project - Inpatient Discharge: Experiences and

Analysis An International Collaborative Study i voditelj projekta za Hrvatsku (2010 – 2012) - Suradnik i voditelj za Hrvatsku na projetku Svjetske psihijatrijske

asocijacije (WPA) International Study of Student Career Choice in Psychiatry (2009 - 2012) - Suradnik I nacionalni coordinator za Hrvatsku na projeku Placebo

in the treatment of depression (2011 - 2012) - Suradnik na projektu International Burn out study (2009 - ) - Suradnik na projektu MZOS, voditelja prof.dr.sc. Dražena Begića

Kvantitativni EEG pokazatelji u depresivnih i shizofrenih bolesnika (2008-) - Suradnik na projektu The Picture of Mental Illness in the Czech

and Slovak Mass Media (Comparative Study – Czech Part), Berkley University, California, USA (2008 - 2011)


Radovi u CC-časopisima: 1. Nawka A, Rojnic Kuzman M, Giacco D. Trainees on the future of

psychiatry: a plethora of challenges ahead of us. World psychiatry, 2012;11(3):203

99

2. Lovrić M, Božina N, Hajnšek S, Rojnic Kuzman M, Sporiš D, Lalić Z, Božina T, Granić P. Association between lamotrigine concentrations and ABCB1 polymorphisms in patients with epilepsy. Therapeutic Drug Monitoring 2012;34(5):518-25

3. Rojnic Kuzman M, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker N, Favre G, Nawka A. Are there differences between training curricula on paper and in practice? Views of European trainees. World Psychiatry. 2012;11(2):135.

4. Božina N, Jovanović N, Podlesek A, Rojnić Kuzman M, Kudumija Slijepčević M, Roguljić A, Dimitrović A, Božina T, Lovrić J, Ljubić H, Medved V. Suicide ideators and attempters with schizophrenia - The role of 5-HTTLPR, rs25531, and 5-HTT VNTR Intron 2 variants. J Psychiatr Res. 2012;46(6):767-73.

5. Kuzman MR, Müller DJ. Association of the MTHFR gene with antipsychotic-induced metabolic abnormalities in patients with schizophrenia. Pharmacogenomics. 2012;13(8):843-6.

6. Kuzman MR, Giacco D, Simmons M, Wuyts P, Bausch-Becker N, Favre G, Nawka A. Psychiatry training in Europe: Views from the trenches. Med Teach. 2012;34(10):e708-17.

7. Rukavina TV, Nawka A, Brborović O, Jovanović N, Kuzman MR, Nawková L, Bednárová B, Zuchová S, Hrodková M, Lattová Z. Development of the PICMIN (picture of mental illness in newspapers): instrument to assess mental illness stigma in print media. Soc Psychiatry Psychiatr Epidemiol. 2012;47(7):1131-44.

8. Nawková L, Nawka A, Adámková T, Rukavina TV, Holcnerová P, Kuzman MR, Jovanović N, Brborović O, Bednárová B, Zuchová S, Miovský M, Raboch J. The picture of mental health/illness in the printed media in three Central European countries. J Health Commun. 2012;17(1):22-40.

9. Kuzman MR, Medved V, Bozina N, Grubišin J, Jovanovic N, Sertic J.Association study of MDR1 and 5-HT2C genetic polymorphisms and antipsychotic-induced metabolic disturbances in female patients with schizophrenia. Pharmacogenomics J. 2011;11(1):35-44.

10. Sarah Bergen, Jingchun Chen, Elif Dagdan, Tee Shiau Foon, Fernando S. Goes, Lorna M. Houlihan, Stefan Kloiber, Ravinesh A. Kumar, Martina Rojnic Kuzman, Andreas Menke, Inti Pedroso, Alja Videtic, Sandra Villafuerte, Lynn E DeLisi. Selected summaries from the XVI World Congress of Pyschiatric Genetics, Osaka, Japan, October 11-15, 2008. Psychiatr Genet. 2009 Oct;19(5):219-36

11. Kuzman MR, Medved V, Terzic J, Krainc D. Genome-wide expression analysis of peripheral blood identifies candidate biomarkers for schizophrenia. J Psychiatr Res. 2009 Sep;43(13):1073-7.

12. Vesna Medved, Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic, Jasmina Grubisin, Tomislav Kuzman. Metabolic syndrome in female patients with schizophrenia treated with second generation antipsychotics: a 3-month follow-up. J

100

Psychopharmacol. 2009 Nov;23(8):915-22. 36 13. Martina Rojnic Kuzman, Nikolina Jovanovic, Dinko Vukelja,

Vesna Medved, Ljubomir Hotujac. Psychiatric symptoms in idiopathic intracranial hypertension, letter to editor, Psychiatry and Clinical Neurosciences 2008; 62: 367.

14. Alma Mihaljevic Peles, Nada Bozina, Marina Sagud, Martina Rojnic Kuzman, Mila Lovric. MDR1 gene polymorphism: therapeutic response to paroxetine among patients with major depression. Progress in Neuro-Psychopharmacology & Biological Psychiatry, 2008 1; 32(6): 1439-44. 36

15. Rojnic Kuzman M, Medved V, Bozina N, Hotujac L, Sain I, Bilusic H. The influence of 5-HT2C and MDR1 genetic polymorphisms on antipsychotic-induced weight gain in female schizophrenic patients. Psychiatry research 2008; 16: 308-315. 36

16. Bozina N, Rojnic Kuzman M, Medved V, Jovanovic N, Sertic J, Hotujac Lj. Associations between MDR1 gene polymorphisms and schizophrenia and therapeutic response to olanzapine in female schizophrenic patients. Journal of psychiatric research 2008 Jan;42(2):89-97. 36

17. Nawka A, Kuzman MR, Giacco D, Malik A.Mental health reforms in Europe: challenges of postgraduate psychiatric training in Europe: a trainee perspective. Psychiatr Serv. 2010 Sep;61(9):862-4.

18. Jovanović N, Kuzman MR, Medved V, Sabolić AB, Grubisin J, Hotujac L. Posttraumatic stress disorder in women--experiences form the Psychiatric Clinic, University Hospital Center Zagreb, Croatia. Coll Antropol. 2009; 33(1): 267-7236

19. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić SB, Lasić D, Nadj S, Simurina AB, Slijepcević MK, Bolanca M, Skocić M, Katić P, Soskić T, Plestina S. Problems in the current psychiatry residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll Antropol. 2009; 33(1): 217-23.

20. Hotujac L, Kuzman MR. Vagus nerve stimulation in the treatment of pharmacoresistant depression. Neuro Endocrinol Lett. 2008 Nov 23;29(Suppl1).

Radovi u časopisima indeksiranim u drugim bazama 1. Kuzman MR, Medved V, Velagic V, Goluza E, Bradas Z. The use

of electroconvulsive therapy to treat schizoaffective disorder in a patient with pacemaker: a case report. Psychiatr Danub. 2012;24(2):211-4.

2. Grubišin, J, Medved V, Rojnic Kuzman M, Jovanović N, Filipčić I. Fizička i socijalna anhedonija u shizofrenih bolesnika (Physical and social anhedonia in female schizophrenic patients). Socijalna psihijatrija 2011; 39: 148-155

3. Rojnic Kuzman M, Bolanca M, Rojnic Palavra I. General practice meeting the needs for psychiatric care in Croatia. Psychiatria Danubina 2010 Mar;22(1):57-63

4. M. Rojnić Kuzman, A. Malik, K. B. Nostrom, S. Colin, I. T. Calliess. International organizations of young psychiatrists

101

and trainees: an update (Sadašnje stanje organizacija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 5-10.

5. Rojnic Kuzman M, Jovanovic N. Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske – jučer, danas, sutra (The Croatian Section of young psychiatrists and psychiatric trainees – yesterday, today and tomorrow). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 10-14.

6. Vukušić Rukavina T, Rojnić Kuzman M, Brborović O, Jovanović N. Prikaz duševnih smetnji u tiskanim medijima u Hrvatskoj (Perception of mental illness in Croatian printed media). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 14-22

7. Jovanović N, Rojnić Kuzman M, Mayer N, Aukst Margetić B, Blažević Zelić S, Vidović D, Lasić D, Peharda T, Nađ S, Blečić H, Degmečić D. Specijalističko usavršavanje iz psihijatrije u Hrvatskoj iz perspektive edukatora (Psychiatric residency training in Croatia – the educators prospective). Socijalna psihijatrija 2010; 38 (1): 67-74.

8. Calliess IT, Kuzman MR, Treichel K, Nikitopoulos J, Malik A. Networking, Leadership and Empowerment. Young psychiatrist forging their own destiny. Die Psychiatrie 2009; 6

9. Jovanovic N, Beezhold J, Andlauer O, Kuzman MR, Podlesek A, Hanon C, Schulze B. European psychiatry residents on fire - First results from The International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome Study BoSS. Die Psychiatrie 2009; 6

10. Strkalj Ivezic S, Rojnic Kuzman M, Silobrcic Radic M. Mental health services in Croatia. International Psychiatry 2009; 6(4):91-93.

11. Hotujac Lj, Rojnić Kuzman M. Liječenje akutne epizode bipolarnog afektivnog poremećaja. Medix, 2008, 77.


2014. - docent

Ime VEDRAN Prezime BILIĆ Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Kratki životopis Vedran Bilić se rođen je 1958. g. u Karlovcu. 1982. g. diplomirao je

na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistički ispit

102

iz psihijatrije položio je 1989. g. Od 1993. g zaposlen je na Klinici za psihološku medicinu KBC Zagreb, gdje je pročelnik Dnevne bolnice. 1989.g dovršio je edukaciju za grupnog analitičara u okviru Instituta za grupnu analizu Zagreb, a nakon dodatne edukacije, 2002. g. postao je edukator iz grupne analize. Od 1989 do 2003. g bio je naslovni asistent Katedre za psihijatriju za predmet psihološka medicina. 1996. g obranio je magistarski rad 'Projekcija kao pokazatelj učinkovitosti psihoterapije'. 2001. g. postao je primarius. Iste godine dovršio je edukaciju Hrvatskog društva za psihoanalitičku psihoterapiju i postao je psihoanalitički psihoterapeut, a nakon dodatne edukacije postao je edukator iz psihoanalitičke psihoterapije. Od 1993 g. je uključen u rad s Balintovim grupama. Krajem devedesetih, nakon dovršene edukacije, postao je voditelj Balnitovih grupa, a nakon nekoliko godina i edukator Balintovih grupa. 2002. g. položio je subspecijalistički ispit iz psihoterapije. Temu doktorske disertacije ‘Super-ego u oboljelih od koronarne bolesti’ obranio je 2006. g. Početkom 2011. g. započet je postupak njegovog imenovanja u naslovnog docenta na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu. Od 2001. subspecijalist iz psihoterapije. Od 2003. g. pročelnik dnevne bolnice Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb. Dr Vedran Bilić sudjelovao je u organiziranju brojnih ljetnih škola psihoanalitičke psihoterapije i Balintove metode u Interuniverziteskom centru u Dubrovniku, u provođenju i organizaciji raznih psihijatrijskih seminara i sastanaka. Član je Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske psihijatrijske udruge, Hrvatskog društva psihoterapeuta, Instituta za grupnu analizu Zagreb, Hrvatskog društva za psihoanalitičku psihoterapiju, Hrvatskog društva Balintovih grupa. Hrvatska liječnička komora dodijelila mu je priznanje za posebne zasluge u promicanju zdravstva. Publicirao je pedesetak znanstvenih i stručnih radova.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskoga programa

1. Brajković L. Jevtović S.Bilić V. Braš M. Lončar Z. The Efficacy of a Brief Supportive Psychodynamic Therapy in Treating Anxious-Depressive Disorder in Daily Hospital. Coll.Antropol. 33 (2009) 1: 245-251.

2. Bilić V. Marčinko D. Miličić D. Super-ego in Patients with Coronary Artery Disease. Coll. Antropol. 35 (2011) Suppl. 1: 127–131.

3. Marčinko D. Bilić V. Pivac N. Tentor B. Franić T. Lončar M. Medjedović Marčinko V. Jakovljević M. Serum Cholesterol Concentration and Structured Individual Psychoanalytic Psychotherapy in Suicidal and Non-suicidal Male Patients Suffering from Borderline Personality Disorder. Coll. Antropol. 35 (2011) Suppl. 1: 219–223

4. S. Stojanović Špehar, S.Blažeković-Milaković, N. Jokić-Begić, V. Bilić, S Kumbrija. Asessing Psychosocial Factors in Depressed Patients – Accordance of Patient’s and Physician’s Assessment. Coll. Antropol. 35 (2011) 3: 643–649.

5. Bilić V. Nemčić-Moro I. Karšić V. Grgić V. Stojanović-Špehar S.

103

Marčinko D. Clinical Experiences in Treating PTSD Patients by Combining Individual and Group Psychotherapy. Psychiatria Danubina, 2010;Vol.22, No.2, pp 173-178.

6. Bilić V. Marčinko D. Comorbidity of Kidney Stones and Pychiatric Disease. Psychiatria Danubina, 2010; Vol. 22, No.2, pp 257-260.

7. Marčinko D. Bilić V. Family Therapy as Addition to Individual Therapy and Psychopharmacotherapy in Late Adolescent Female Patients Suffering From Borderline Personality Disorder With Comorbidity and Positive Suicidal History. Psychiatria Danubina, 2010; Vol.22, No. 2, pp 207-425.

8. Butković-Anđelić L. Bilić V. Tijek liječenja bolesnice granične strukture osobnosti u dnevnoj bolnici. Soc.psihijat., 38 (2010): 96-102.

9. Šamanović I. Ladika I. Bilić V. Šumić M. Vukušić H. Psihološki učinci liječenja u Dnevnoj bolnici. Prvi hrvatski psihoterapijski kongres 'Izazov psihoterapije u stoljeću uma', Zadar; 2008:64-65.

10. Bilić V. Braš M. Galez D. Erceg I. Specifičnosti liječenja pacijentica oboljelih od karcinoma dojke u okviru settinga Dnevne bolnice Klinike za psihološku medicinu. Prvi hrvatski psihoterapijski kongres 'Izazov psihoterapije u stoljeću uma', Zadar; 2008:71-72.

11. Bilić V. Burn out. Med Fam Croat Vol 16, No1, 2008:73-75. 12. Bilić V. Balintove grupe. Medix XV (2009):164-168. 13. Bilić V. Psihološki čimbenici kod kardiovaskularnih bolesti.

Medix XV (2009):100-103. 14. Bilić V. Balintove grupe. Prvi hrvatski kongres o prevenciji i

rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem. Sv. Martin na Muri, 2010.

15. Ćelić Ružić M. Martić-Biočina S. Galić J. Bilić V. Opsesivno kompulzivni poremećaj i neodoljivi dječji svijet. 7. Hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 2010.

16. Bilić V. Komunikacija u grupi. Medix (XVII) 2011: 84-86. 17. Braš M. Đorđević V. Bilić V. Brajković L. Kušević Z.

Psihodinamika neverbalne komunikacije u psihoterapiji. Medix (XVII) 2011: 87:94.

18. Balintove grupe. U: Komunikacija u medicini. Ur. V. Đorđević, M. Braš. Medicinska naklada Zagreb, 2011.

19. Bilić V. Suicidalno ponašanje bolesnika tijekom grupne analize. U: Suicidologija. Ur D.Marčinko i sur. Medicinska naklada Zagreb, 2011.


/

104

Ime MIRNA Prezime PERŠIĆ-BRIDA Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb E-mail adresa Kratki životopis Rođena 1954 g. u Zagrebu, gdje je maturirala l972. godine.

Diplomirala am na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 28.03. 1978. godine. Nakon završenog obveznog staža, započela specijalizaciju iz Psihijatrije u Klinici za psihološku medicinu, KBC Zagreb (tada Centar za mentalno zdravlje). Specijalistički ispit iz Psihijatrije položila 1983. godine. Od tada radi kao liječnik, specijalista psihijatar, psihoterapeut na kliničkom psihoterapijskom odjelu Klinike za psihološku medicinu. 21.3. 2010 imenovana za v.d. Pročelnicu Odjela za kliničku psihoterapiju. Poslijediplomski studij iz predmeta Psihoterapija upisala 1980. godine. 198.6 godine obranila magistarski rad pod naslovom „Bolesnici s graničnom organizacijom ličnosti u grupnoj psihoterapiji na kliničkom odjelu“. Godine 1989. godine priznato je znanstveno istraživačko zvanje Znanstvenog asistenta. 1991. godine obranila Doktorsku disertaciju pod naslovom: „Fenomeni regresije u kliničkoj psihoterapiji“ te stekla naslov Doktora medicinskih znanosti. 1996. godine stekla stručno zvanje Obiteljskog, bračnog i partnerskog terapeuta. Stručno zvanje Primariusa priznato je 1997. godine. 2001. godine položila ispit iz uže specijalizacije- Psihoterapije, te stekla subspecijalistički naziv Psihoterapeuta. 2003g. odlukom Hrvatskog Sabora imenovana za privremenu ravnateljicu Hrvatskog zavoda za mentalno zdravlje, razrješena sam 2005.g. 2010 g. odlukom ravnatelja Akademika Prof.dr.sc. Željka Reinera imenovana za v.d pročelnicu Kliničkog psihoterapijskog odjela Klinike za psihološku medicinu. 2010 g. izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva- polje kliničke medicinske znanosti 2010 izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta 2011. imenovana za pročelnicu Specijalističkog zavoda za psihosomatiku i suradnu psihijatriju Klinike za psihološku medicinu

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskoga

1. Gregurek R, Brajković L, Kalenić B, Bras M, Persić-Brida M. Five years study on impact of anxiety on quality of life in patients treated with bone marrow transplantation. Psychiatr Danub. 2009 Mar;21(1):49-55. 2. Persić-Brida M, Brajković L. Experience of time with mental disorder. Coll Antropol. 2004 Jun;28(1):363-76.

105

programa Datum zadnjega izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje

2010.- naslovni docent

Ime BRANKA Prezime RESTEK-PETROVIĆ Naziv ustanove Psihijatrijska bolnica „ Sveti Ivan“, Zagreb E-mail adresa [email protected] Kratki životopis Dr.sc. Branka Restek-Petrović, dr.med, znanstveni suradnik, rođena

je 1957. u Osijeku, a osnovnu školu i gimnaziju završila u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1982, specijalistički ispit iz psihijatrije položila 1988. 1994. nakon završene edukacije iz grupne analize ostvarila status grupnog analitičara. Nakon završenog postdiplomskog studija iz psihoterapije magistrirala 1999. s temom iz grupne psihoterapije psihoza, a 2004. doktorirala iz istog područja. 2006. stekla status subspecijaliste iz područja psihoterapije, a 2008. status edukatora iz grupne analize. U prosincu 2012. priznat joj je naziv primarijus; u svibnju 2013. uzabrana u naslovno-suradničko zvanje višeg asistenta na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Od 1990. zaposlena je u Psihijatrijskoj bolnici „ Sveti Ivan“ u Zagrebu, aktualno na mjestu voditelja Odjela za psihoterapijsko i socioterapijsko liječenje s Dnevnom bolnicom te od 2000-te godine na mjestu zamjenika ravnatelja Bolnice. Stručno djelovanje obuhvaća aktivnosti vezane za grupnu analizu, psihoterapiju te cjelovito liječenje i resocijalizaciju psihotičnih i drugih psihijatrijskih bolesnika, edukaciju psihijatara, specijalizanata psihijatrije te medicinskih sestara / tehničara iz grupne psihoterapije . Iz navedenog područja sudjelovala je aktivno u radu domaćih i inozemnih stručnih skupova i kongresa te je autor i koautor više radova iz navedenih područja.


1. Glamuzina Lj, Mihanović M, Miličić J, Devčić S, Restek–Petrović B. Comparative Study on Dermatoglyphics in Patients with PTSD. Coll Antropol 2009; 33:1303-9.

22.. GGrraahh MM,, MMiihhaannoovviićć MM,, SSvvrrddlliinn PP,, VVuukk PPiisskk SS,, RReesstteekk--PPeettrroovviićć BB.. SSeerroottoonniinn aanndd CCoorrttiissooll aass SSuuiicciiddooggeenniicc FFaaccttoorrss iinn PPeettiieennttss wwiitthh PPTTSSDD.. CCoollll AAnnttrrooppooll 22001100;; 44::11443333--3399..

3. Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N. Selekcija pacijenata za grupnu psihoterapiju psihoza. Soc Psihijat, 2007, str. 133-139.

4. Mihanović M, Bodor D, Kezić S, Restek-Petrović B, Silić A. Differential diagnosis of psychotropic side effects and symptoms and signs of psychiatric disorders. Psych Danub, 2009, No 4, str. 570-574.

106

5. Restek-Petrović B, Bogović A, Grah M, Mihanović M. Usporedba Yalomovih terapijskih faktora u psihodinamskoj grupnoj psihoterapiji u bolničkim uvjetima i u dnevnoj bolnici. Soc Psihijat, 2009, 37 (3);str. 118-123.

6. Kezić S, Svrdlin P, Restek–Petrović B, Mihanović M, Grah M, Silić A, Kamerman N. Promjena odnosa prema bolesti praćene kroz grupnu psihoterapiju članova obitelji bolesnika oboljelih od psihotičnih poremećaja. Medicina 2010; 46:93–9.

7. Restek–Petrović B, Kezić S, Mihanović M, Grah M, Kamerman N, Mayer N. Suicid oboljelog od PTSP-a: reakcija žalovanja u bolničkom grupnom psihoterapijskom i socioterapijskom programu. Soc Psihijat 2011; 39:59–64.

8. Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N, Bogović A, Mihanović M, Grah M, Prskalo V. Kvaliteta života oboljelih od shizofrenije liječenih dugotrajnom psihodinamskom grupnom psihoterapijom. Soc Psihijat 2012; 40:29-37.

9. Restek-Petrović B, Mihanović M, Grah M, Molnar S, Bogović A, Agius M, Kezić S, Grošić V, Mayer N, Svrdlin P, Dominis V, Goršić V, Kamerman N, Pavlović I, Švagelj A, Vrbek P. Early intervention program for psychotic disorders at the Psychiatric hospital „Sveti Ivan“. Psychiat Danub 2012, 24(3): 323-332.

10. Grah M, Restek-Petrović B, Mihanović M, Kezić S, Bogović A, Jelavić S. Primjena grupne analize u psihoterapijskom radu s članovima obitelji pacijenata oboljelih od psihotičnih poremećaja. Soc Psih, 2012; 40, str. 169-176 Restek-Petrović B, Orešković-Krezler N, Grah M, Mayer N, Bogovic A, Mihanovic M. Dreams and phantasies in group psychotherapy of psychotic patients. Psychiat Danub 2013, 25 (suppl.2),str.300-304

Datum zadnjega izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje

25.II 2013. odluka o izboru u naslovno-suradničko zvanje višeg asistenta na Medicinskom fakultetu u Osijeku

Ime SAŠA Prezime JEVTOVIĆ Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb E-mail adresa [email protected] Kratki životopis 2012 - Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb, specijalist

psihijatar, Voditelj Odjela parcijalne hospitalizacije Zavoda za psihosomatske bolesti 2009 - Predavač na Doktorskom poslijediplomskom studiju, Sveučilišnom diplomskom studiju sestrinstva i Poslijediplomskim tečajevima stalnog medicinskog usavršavanja I. Kategorije

107

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2008 - 2012 Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb, liječnik na specijalizaciji iz psihijatrije 2003 - 2008 AstraZeneca d.o.o., Regional Product Manager for CNS 2001 – 2003 Pliva d.d., Voditelj terapijske skupine CNS 1999 – 2001 Pliva d.d., Intelligence management, expert for CNS group 1994 - 1999 Liječnik opće medicine, privatna ordinacija opće medicine Zagreb 1993 - Liječnik opće medicine, privatna ordinacija opće medicine Zaprešić 1991 – 1992 Centar za cerebrovaskularne bolesti, DZ Trnje-Zagreb, liječnik- volonter 1989 - 1990 Pripravnički staž u Kliničkoj bolnici “Sestre milosrdnice”, Zagreb 2013 - 30. travnja izabran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje kliničke medicinske znanosti 2012 - 22. veljače izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje kliničke medicinske znanosti 2011 - 18. veljače obranio disertaciju pod naslovom “Trombocitni serotonin i moždani neurotrofni čimbenik u bolesnika s velikim depresivnim poremećajem”, Klinika za psihijatriju KBC “Sestre milosrdnice”, Zagreb 2009- Istraživač na projektu “Molekularno-biokemijski čimbenici u bolesnika s depresivnim poremećajem”, KBC “Sestre milosrdnice” Institut za klinička medicinska istraživanja, Zagreb 2008 - Istraživač na projektu “Nuspojave psihofarmaka kod bolesnika s psihotičnim i afektivnim poremećajima”, MF Zagreb 1996 - 2006 Istraživač na projektima “ Proučavanje hrvatske medicinske baštine “ i “Hrvatska medicinska baština - odrednice razvoja i dostignuća od 13. do 20.st.”, HAZU, Zagreb 1992 - 1. lipnja obranio magistarski rad pod naslovom“ Motorička kompetentnost osoba koje su preboljele tranzitorni ishemički atak “, Klinika za neurologiju KBC Zagreb 1990 - 1992 Poslijediplomski studij iz biomedicine na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1984 – 1989 Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao za 4 godine i 10 mjeseci sa prosječnom ocjenom tijekom studija 4,2 1979 - 1983 V gimnazija (prirodno-znanstveno usmjerenje), Zagreb 1971 – 1979 Osnovna škola, Zagreb 1987 – 2013 Aktivni sudionik kogresa u zemlji i inozemstvu 2009 –2010 Poslijediplomski specijalistički studij Psihoterapija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1990 - Hrvatski liječnički zbor 1998 - Hrvatska liječnička komora

108


1. Brajković L, Jevtović S, Bras M, Loncar Z. The efficacy of a brief supportive psychodynamic therapy in treating anxious-depressive disorder in Daily Hospital. Collegium Antropologicum 2009; 33(1):245-251

2. Jevtović S, Gregurek R, Kalenić B, Brajković L, Bras M, Loncar M, Germain A Correlation of sleep disturbances, anxiety and depression in Croatian war veterans with posttraumatic stress disorder. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:175-81.

3. Jevtović S, Karlović D, Mihaljević-Peleš A, Šerić V, Vrkić N, Jakšić N. Serum Brain-derived neurotrophic factor (BDNF): the severity and symptomatic dimensions of depression. Psychiatr Danub. 2011 Dec;23(4):36

4. Loncar M, Plasić ID, Bunjevac T, Henigsberg N, Hrabac P, Groznica I, Marcinko V, Jevtović S. Self-assessment of well-being as an indicator of quality of life of former war prisoners - A Croatian study. Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:199-204.

5. Janović S, Bajs M, Dordević V, Jevtović S, Radonić E, Kalember P. Correlation of cognitive functions with some aspects of illness, treatment and social functioning in recurrently hospitalized schizophrenic patients. ajs Coll Antropol. 2011 Jan;35 Suppl 1:39-44.

6. Mihaljević-Peleš A, Sagud M, Janović MB, Mikulić SK, Jevtović S. Do we need new therapeutic strategies for depression? Psychiatr Danub. 2011 Sep;23(3):300-1.

7. Vuksan-Cusa B. Sagud M, Jakovljevic M, Mihaljevic Peles A, Jaksic N, Mihaljevic S, Zivkovic M, Kudlek Mikulic S, Jevtovic S. Association between C-reactive protein and homocysteine with the subcomponents of metabolic syndrome in stabile patients with bipolar disorder and shizophrenia. Nord J Psychiatry. 2012 Dec 11.


22. veljače 2012. izabran u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva-polje kliničke medicinske znanosti

Ime LJILJANA Prezime MORO

Naziv ustanove u mirovini E-mail adresa [email protected] Kratki životopis 1966. Medicinski fakultet u Zagrebu

1971. Specijalizacija iz neuropsihijatrije, Neuropsihijatrijska klinika Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1972-75 individualna supervizija iz individualne analitičke psihoterapije kod prof.dr. Eugenije Cividini-Stranić (120 sati) 1972-75 individualna supervizija iz individualne analitičke

109

psihoterapije kod prof.dr. Eduarda Klaina (120 sati) 1976-78 individualna supervizija iz individualne analitičke psihoterapije kod prof.dr. Duške Blažević (60 sati) 1974-76 ćutljivi opserver u grupnoj analizi 1976-78 individualna supervizija grupne analize kod prof.dr. Eduarda Klaina (80 sati) 1977-79 opservacija i supervizija grupno analitičkog procesa, kod prof.dr. Eduarda Klaina (80 sati) 1976-79 izobrazba iz grupne analize - grupa vođena od prof.dr. Eugenije Cividini-Stranić (240 sati) 1978-79 Continuing cases seminar vođen od prof dr.Eugenije Cividini Stranić (80 sati) 1979 magistarski rad 1980 Edukator iz psihoterapije i grupne analize 1987 doktorska disertacija 1991 znanstveni suradnik 1992 docent 1993 izobrazba u RCT/IRCT is psihotraume -

Rehabilitation of Victims of Rape and Other Severey Traumas of War and Their Families, Copenhagen, Denmark

1993 Certificate of Achievement - Agency for International Developement of the Government of the U.S.A.

1994. Training Program of the Impact of War trauma on Service Providers - The Center for Psychology and Social Change (an affiliate of Harvard Medical School at The Cambridge Hospital, Cambridge,

Massachusetts, U.S.A. 1996 Viši znanstveni suradnik - izvanredni professor 2001 Znanstveni savjetnik – redoviti profesor 1992 Predstojnik Klinike za psihijatriju Rijeka 1996v voditelj kolegija u poslijediplomskom studiju iz

psihotraumatologije Medicinskog fakulteta Zagreb za liječnike, psihologe i socijalne radnike

1994 Supervizor i predavač na Medicinskom fakultetu Tuzla u okviru pomoći koju pruža Svjetska zdravstvena organizacija(WHO)

1972 voditelj vježbi i seminara iz Medicinske psihologije za studente medicine

1976 predavač na poslijediplomskom studiju iz Psihoterapije 1977-78 Zamjenik Ravnatelja psihijatrijske bolnice "Dr. Ivan

Barbot" Popovača 1980 supervizor iz individualne i grupne psihoterapije 1982 postaje edukator iz grupne analize 1982 Primarius 1986-91 Voditelj vikend radionice 1 puta mjesečno za liječnike

opće medicine, psihijatre, psihologe Rijeka 1984 Član organizacijskog odobra VI. europskog simpozija i

110

workshopa u grupnoj analizi Zagreb 1984-86 Generalni tajnik organizacijskog odbora IX

internacionalnog kongresa grupnih psihoterapeuta Zagreb 24-29.kolovoz 1986.

1989-91 Predsjednik organizacijskog odbora 1. Kongresa grupnih psihoterapeuta Jugoslavije s međunarodnim učešćem

1987-89 Suvoditelj vikend radionice 1 puta mjesečno za psihijatre bolnice JAGOMIR Sarajevo

1991-1992 Zamjenik Predstojnika Zavoda za grupnu analizu 1993-95 Suvoditelj poslijediplomskog studija iz

psihotraumatologije organiziranog od Svjetske zdravstvene organizacije-Geneve

1994 Suvoditelj Diploma coursa, trogodisnje izobrazbe iz grupne analize u Rijeci 1994 Pula-radionica za volontere za rad s psihotraumatiziranima 1994 Osnivač “Centra za pomoću stresu” NGO za psiholosku pomoć psihotraumatiziranima 1995 Suvoditelj 10-dnevnog edukacijskog seminara za

volontere Help Age Int, Split, za rad sa psihotraumatiziranima

1968 Član Hrvatskog liječničkog zbora 1971 Član Psihoterapijske sekcije HLZ 1971 Član Udruženja psihoterapeuta Jugoslavije 1996 Predsjednik Sekcije za psihoterapiju HLZ, a Rijeka 1983 Generalni tajnik Sekcije za grupnu psihoterapiju pri

Udruženju psihoterapeuta Jugoslavije, koje prerasta u Udruženje grupnih psihoterapeuta Hrvatske u kojem postaje generalni tajnik

1974 član Group Analytic Society, London (GAS) 1984 član International Association of Group Psychotherapy 1985 punopravni član American Group Psychotherapy Association (AGPA) 1989 član Direktorija istog udruženja (IAGP) 1986 član The New York Academy of Sciences 1978 član uredničkog odbora časopisa "Psihoterapija" 1987-1996 predstavnik Zavoda za grupnu analizu Zagreb u

EGATIN; European Group Analytic Training Institutions Netword

1992 Član uredništva časopisa "Socijalna psihijatrija" 1994 Redovni član Hrvatske akademije medicinskih znanosti 2000 Član grupe osnivača Društvo za neuroznanost

Medicinski fakultet Zagreb Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga

111

kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskoga programa Datum zadnjega izbora u znanstveno-nastavno ili umjetničko-nastavno zvanje

2001. Znanstveni savjetnik – redoviti profesor

Ime GORDAN Prezime MAJIĆ Naziv ustanove Klinika za psihološku medicinu E-mail adresa [email protected] Kratki životopis Rođen 1.10.1962. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i

srednju školu. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1981. godine, a diplomirao 1988. Stručni ispit položio je 3.3.1990 godine. Od kraja iste godine radi kao znanstveni pripravnik na Katedri za psihijatriju s medicinskom psihologijom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, s radnim mjestom u Klinici za psihološku medicinu, sve do svibnja 1993. kada je započeo specijalizaciju iz psihijatrije kao specijalizant Klinike za psihološke medicinu. Specijalistički ispit položio je krajem 1996. Školske godine 1990./91. upisao je poslijediplomski studij iz “Dječje i adolescentne psihijatrije“, a 1999. obranio magistarsku radnju s temom “Utjecaj prijevremenog rođenja djeteta na sposobnost majčinog zapažanja afektivnog izražavanja novorođenčeta”, pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2001 završio je subspecijalizaciju iz dječje i adolescentne psihijatrije. U periodu od 2001. do 2010. godine završio je edukacije iz obiteljske psihoterapije i analitičke grupne psihoterapije. Od kraja 1996. godine radi kao psihijatar na Polikliničkom odjelu za psihoterapiju djece i omladine Klinike za psihološku medicinu, KBC Zagreb. 2010. doktorirao s temom: Funkcioniranje obitelji djeteta s recidivirajućom abdominalnom boli neorganskog porijekla, Sveučillište u Zagrebu, Medicinski fakultet. Godine 2011. postao primarijus.

Popis objavljenih radova u zadnjih pet godina koji ga

1. Majić, Gordan; Tocilj-Šimunković Gorana; Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila; Begovac, Branka; Begovac, Ivan. Zrcaljenje u grupi. // Socijalna psihijatrija. 39 (2011) ; 199-203.

112

kvalificiraju za izvođenje programa, odnosno koji su relevantni za područje doktorskoga programa

2. Majić, Gordan,; Begovac, Ivan; Vidović, Vesna; Grubić, Marina. Anksiozni poremećaji // Pedijatrijska neurologija / Barišić, Nina (ur.). Zagreb : Medicinska naklada, 2009. 728-734.

3. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Vidović, Vesna. Depresivno dijete // Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja "Nespecifični simptomi u pedijatrijskoj dijagnostici" / Votava-Raić, Ana ; Marinović, Branko; Dumić, Miroslav (ur.). Zagreb : Medicinska naklada, 2004. 138-143

4. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Klobučar, Sandra, Begovac, Branka; Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila. Attachment (privrženost, vezivanje) - teorijske postavke. // Socijalna psihijatrija. 36 (2008) , 3; 125-130

5. Majić, Gordan; Begovac, Ivan; Begovac, Branka; Klobučar, Sandra; Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila. Utjecaj attachmenta na psihopatologiju u dječjoj dobi. // Socijalna psihijatrija. 36 (2008) , 4; 171-179

6. Shields, Jodi; Erdal, Kristi; Škrinjarić, Jarmila; Majić, Gordan.Post-traumatic Stress Symptomatology Among Health Care Professionals in Croatia. // American journal of orthopsychiatry. 69 (1999) , 4; 529-535 (CC).

7. Begovac, Ivan; Rudan, Vlasta; Begovac, Branka; Vidović, Vesna; Majić, Gordan.Self-image, war psychotrauma and refugee status in adolescents. // European child & adolescent psychiatry. 13 (2004) , 6; 381-388 (CC)

8. Begovac I, Begovac B, Majić G, Vidović V. Longitudinal studies of IQ stability in children with childhood autism - literature survey. Psychiatr Danub. 2009 Sep;21(3):310-9.

9. Vidović, V., Majić, G., Begovac, I. Psihodinamski cimbenici u nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze 2008 Paediatria Croatica, Supplement 52 (1), pp. 106-110

10. Rudan, Vlasta; Marković, Jasmina; Begovac, Ivan; Majić, Gordan; Filipović, Oleg.Početna faza psihoanalitičke psihoterapije u ranoj adolescenciji. // Psihoterapija. (1999) , 1-2; 91-109

11. Vidović V. Majić G: Utjecaj temperamenta, privrženosti i osobnog iskustva na ponašanje djeteta. U. A. Votava-Raić, B. Marinović, M. Dumić: Nespecifični simptomi u pedijatrijskoj dijagnostici, Zagreb, Medicinska naklada, 2004.


/

Ime VESNA Prezime VIDOVIĆ Naziv ustanove U mirovini E-mail adresa [email protected]

113

Kratki životopis Dr. med., dr. sc. specijalist neuropsihijatrije, specijalist dječje i adolescentne psihijatrije, mirovini od 30.09.2013. Rodjena u Podgariću 22.10.1944.godine. Medicinski fakultet u Zagrebu upisala 1963., diplomirala 18.2.1969.godine. Liječnički staž obavila u Kliničkoj bolnici "Dr. Mladen Stojanović" u Zagrebu. Specijalizirala neuropsihijatriju u Kliničkom bolničkom centru Rebro kao specijalizant Centra za mentalno zdravlje (Klinika za psihološku medicinu). Specijalistički ispit položila u srpnju 1973.godine. Od tada radi kao liječnik specijalist neuropsihijatar na Odjelu za psihoterapiju djece i adolescenata Centra za mentalno zdravlje odnosno Klinike za psihološku medicinu. Godine 2000. je kao specijalist uže specijalnosti dječje i adolescentne psihijatrije postavljena za pročelnicu Polikliničkog odjela za psihoterapiju djece i mladih. Završila poslijediplomski studij "Dječja i adolescentna psihijatrija" i magistrirala 1980. godine s temom "Separacija u ranoj dječjoj dobi i njen utjecaj na nastanak psihičkog poremećaja". Doktorirala 1984.godine s temom "Obrane u latenciji". Krajem 1984.godine stekla naziv primarius Usavršavala se kao stipendist Svjetske zdravstvene organizacije u Tavistock klinici u Londonu 1981.i 1982. godine, te u Refugee Studies Centru u Oxfordu 1992 i u International Rehabilitation and Research Centre for Torture Victims (IRTC) u Copenhagenu 1993. godine. U listopadu 1987. godine izabrana u znanstveno istraživačko zvanje znanstveni suradnik za znanstveno područje medicina (psihijatrija). U svibnju 1988. godine izabrana u znanstveno nastavno zvanje docenta u kumulativnom radnom odnosu u Katedri za psihijatriju s medicinskom psihologijom Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U svibnju 1998. godine izabrana u znanstveno nastavno zvanje izvanredni profesor u Katedri za Psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2003. godine je bio prvi reizbor. Godine 2009. izabrana u zvanje redoviti profesor. U svom znanstvenom radu sudjelovala u više znanstvenih projekata.

1. "Utjecaj neurotskih i drugih patoloških mehanizama roditelja na formiranje patoloških regulatornih mehanizama djece" 2. "Razina emocionalnog razvoja ličnosti kao indikator za primjenu pojedine psihoterapijske tehnike" SIZ V 59/7 3. "Rana interakcija majka-dijete i mentalni razvoj" (3-01-006) 4. “Obitelj i recidivirajući abdominalni bolovi u djece” – voditeljica projekta (0102775) 5. “Osobine ličnosti i obitelji bolesnica s poremećajima jedenja nakon oporavka” –voditeljica projekta (108-0000000-3625) (projekt odobren 2008) Aktivno sudjelovala u dodiplomskoj iz predmeta Psihološka medicina i Psihijatrija i poslijediplomskoj nastavi iz Dječje i adolescentne psihijatrije, Psihoterapije, Pedijatrije, i Školska medicine , Obiteljske medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

114

U nastavi prve godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu uvela izborni kolegij “G. Horvat ide doktoru” i drugi „Dijete u krizi“ s tematikom dječje i adolescentne psihijatrije. Na engleskom studiju Medicinskog fakulteta bila je voditeljica nastave za predmet „Psychological medicine“ za studente druge godine i predavala dječju i adolescentnu psihijatriju za studente četvrte godine. Predavala na tečajevima trajnog medicinskog usavršavanja iz područja pedijatrije i školske medicine. Sudjelovala u organizaciji niza znanstvenih i stručnih skupova, nacionalnih i međunarodnih kongresa. Redoviti član Hrvatske akademije medicinskih znanosti od 2001.godine Dopredsjednica Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke do 2003 Predsjednica Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke (Društvo je član međunarodnih organizacija ESCAP i IACAPAP) do2013. godine


1. Vidović V, Begovac I, Majić G, Škrinjarić J, Barišić N: Dječja psihijatrija. U: Nina Barišić i sur. Pedijatrijska neurologija. Medicinska naklada,Zagreb, 2009.

2. Nikolić S, Vidović V, Marangunić M, Bujas_Petković Z: Obitelj – podrška mentalnom zdravlju pojedinca. Jastrebarsko, Naklada Slap, 2008.

3. Polovina Prološćić T , Vidović,V, Polovina A: Family as a Factor in Cerebral Palsy Prevention. Collegium Antropologicum 31:1:137-142, 2008. Current Contents

4. Vidović V, Majić G, Begovac I, Broz V: Ranjivost I otpornost(elastičnost) u dinamici razvoja.U: Ana Votava-Raić, Miroslav Dumić, Duška Tješić Drinković (ur): Pedijatrija danas . Nove spoznaje o straim temama – 20 godina poslije. Medicinska naklada Medicinski fakultet Zagreb, Biblioteka stalnog medicinskog usavršavanja. 161-165,2008.

5. Majić G, Begovac I, Klobučar S, Begovac B, Vidović V, Škrinjarić J: Attachment (privrženost, vezivanje) – teorijske postavke. Socijalna psihijatrija 36(4):125-130,2008. Scopus (Embase)

6. Majić,G., Begovac I., Begovac, B., Klobučar S., Vidović V., Škrinjarić, J: Utjecaj attachmenta na psihopatologiju u dječjoj dobi. Socijalna psihijatrija 36(3): 171-178, 2008. Scopus (Embase)

7. Vidović V., Majić., G., Begovac I., : Psihodinamski čimbenici u nastanku anoreksije nervoze i bulimije nervoze. Paediatria croatica, Supplement 52(1):106-110, 2008. Scopus (Embase)

8. Majić, Gordan; Tocilj-Šimunković Gorana; Vidović, Vesna; Škrinjarić, Jarmila; Begovac, Branka; Begovac, Ivan. Zrcaljenje u grupi. // Socijalna psihijatrija. 39 (2011) ; 199-203

9. Veček, Andreja; Vidović, Vesna; Miličić, Jasna; Špoljar-Vržina, Sanja; Veček, Nenad; Arch-Veček, Branka. Biological Aspects of the Development and Self- Concept in Adolescents living in Single-Parent Families. // Collegium antropologicum. 33 (2009) , 3; 873-877 (članak, znanstveni).

115


2009. godine redoviti profesor

Ime ANDREA Prezime KOSTELIĆ-MARTIĆ Naziv ustanove Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail adresa Kratki životopis Rođena 1967. u Zagrebu. Diplomirala psihologiju 1992. god. na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a 1996. magistrirala kliničku psihologiju na istom fakultetu. Školovanje je nastavila u Milanu, u Italiji, gdje je ponovno diplomirala psihologiju 1999. na privatnom Katoličkom fakultetu (Università Cattolica del Sacro Cuore) a 2006. god. završila je specijalizaciju iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije u trajanju od četiri godine u školi ASIPSE, Milano. U sklopu specijalizacije iz kognitivno bihevioralne psihoterapije sudjelovala je na nekoliko važnih tečajeva: “Autogeni trening” (20 sati), “Trening neurofiziološke relaksacije od Jacobsona” (16 sati), “Hipnoza” (20 sati) i “Subjective well being training” (8 sati). U toku školovanja u Milanu radila je kao predavač u centrima za profesionalno osbosobljavanje i usavršavanje od 1997 do 2000. godine. Od 2000. godine, sedam godina, radila je kao stažistica iz psihoterapije u Klinici za rad iz Milana, te u centru za profesionalno osposobljavanje i usavršavanje LASAT gdje je radila kao predavačica iz nekoliko predmeta: Komunikacija, Dijagnosticiranje – analiza ličnosti, Profesionalna orijentacija i selekcija. Suradnja s Klinikom za rad obuhvaćala je psihoterapijski rad sa žrtvama mobinga (psihološko zlostavljanje na poslu) i prevenciju mobinga u obliku predavanja na tečajevima o mobingu i njegovoj prevenciji. Paralelno je obavljala i privatnu psihoterapijsku praksu u Poliklinici doktora Davi' gdje se naročito bavila terapijom anksioznih poremećaja, poremećajima raspoloženja, terapijom trauma itd. 2005. izdala je i svoju prvu knjigu u Hrvatskoj: Mobbing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobbing, kako se obraniti i kako ga spriječiti) u izdanju Školske knjige. Napisala je nekoliko članaka o psihološkom maltretiranju na radnom mjestu (Socijana psihijatrija, Temida, HRM Human Resource Management Magazine te u tri zbornika radova sa kongresa o mobingu u izdanju Društva psihologa primorsko goranske županije i Naklade Bošković, Split). 2008. godine postaje „EMDR practitioner“ i dobiva europsku diplomu. Sudjelovala je i na velikom broju stručnih i znanstvenih skupova gdje je predstavljala i opise kliničkih slučajeva iz vlastitog kliničkog

116

iskustva. Zadnji važan kongres je bio 2. Hrvatski psihoterapijski kongres, tema: „EMDR metoda i kognitivno bihevioralni tretman paničnog poremećaja izazvanog traumatičnim događajem”, 21.-22.2. 2013., KBC Rebro, Zagreb. Poseban znanstveni interes usmjerila je prema testovima ličnosti, pa je zajedno sa dr. sc. Natašom Jokić-Begić prevela i 2003. u Zagrebu objavila priručnik za projektivni test ličnosti Wartegg – test crtanja. 2010. vraća se živjeti u Zagreb gdje otvara „Centar za kognitivno bihevioralnu terapiju“ www.kognitivno-bihevioralna-terapija-akm.hr. i u njemu radi još i danas. Članica je Hrvatske psihološke komore, Hrvatskog udruženja za kognitivno-bihevioralne terapije, Associazione italiana Analisi e Modificazione del Comportamento AIAMC, Milano, Associazione per l'EMDR in Italia, Milano.


Kostelić, A. (2008): Desensibilizacija i reprocesiranje pokretima očiju U: Psihoterapija: škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas. Ur.: Jukić V., Pisk Z. Medicinska naklada. Zagreb.


-

Ime NADA Prezime ANIĆ Naziv ustanove U mirovini E-mail adresa Kratki životopis Rođena je l941. godine u Bjelovaru. Osnovnu školu i gimnaziju

pohađala u Bjelovaru. Studij psihologije završila1965. godine na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirala 1980. godine. U području bihevioralno kognitivne terapije edukaciju stekla na brojnim međunarodnim tečajevima i radionicama počevši od 1986 u Munchenu, l991. u Oxfordu, 1993. u Pragu, 1994. u Manchesteru, te na seminarima koje su edukatori iz Velike Britanije, Nizozemske, SAD-a i Švedske više puta držali u Zagrebu, Dubrovniku i Opatiji. Eksperti iz područja bihevioralno kognitivne terapije voditelji tih seminara i radionica svjetski su priznati autori : Phillip Kendall, ArthurFreeman, Paul Salkovskis, David Clark, Joseph Wolpe .

117

Radno iskustvo: od ljeta 1965. do jeseni 1969. na mjesu psihologa u Službi za živčane i duševne bolesti u Medicinskom centru u Bjelovaru. Od jeseni 1969. do odlaska u prijevremenu mirovinju 1995. u Klinici za psihološku medicinu KBC Rebro pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od jeseni 1995. voditeljica Studentskog savjetovališta za probleme učenja u Domu zdravlja Centar u Zagrebu. Aktivnosti i funkcije u Hrvatskom psihološkom društvu: Aktivni član, osnovala Grupu za bihevior terapiju u okviru Sekcije za kliničku psihologiju iz koje je nastalo 1995. godine Hrvatsko udruženje za bihevioralno kognitivne terapije. Predsjednica Društva psihologa Hrvatske dvije godine. Osnivač je i prva predsjednica Hrvatskog udruženja za bihevioralno kognitivnu terapiju. Članica je European Assotiation for Behavior Cognitive Therapy., Working Group for Education and Training in EABCT. Više godina je bila član izdavačkog savjeta u časopisu "Behavioural Psychotherapy" koji izdaje Britansko udruženje za bihevioralnu terapiju. Sada je edukator i supervizor u Hrvatskom udruženju za BKT. Organizator je brojnih edukativnih seminara iz područja bihevioralno kognitivne terapije u Hrvatskoj i Sloveniji. Uredila tri priručnika iz područja bihevioralne i bihevioralno kognitivne terapije 1984., 1985. i 1990. godine u Hrvatskoj, te dva u Sloveniji god. 2002. i 2007. Poglavlja iz područja bihevioralno kognitivne terapije objavljena u 9 knjiga.Radove iz područja BT objavila u časopisu "Primjenjenoj psihologiji","Psihološka obzorja" Zbornicima radova "Dani psihologije u Zadru", "Dani Ramira Bujasa", "Psihijatrija danas", te Zbornicima Kongresa psihologa i psihoterapeuta.


/

Ime NATAŠA Prezime JOKIĆ-BEGIĆ Naziv ustanove Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu E-mail adresa [email protected] Kratki životopis Rođena je 1. kolovoza 1964. godine u Plavu. Na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu diplomirala je psihologiju 1987. godine. Na istom je fakultetu magistrirala, a doktorat u području biomedicinskih znanosti i zdravstva, znanstveno polje kliničkih medicinskih znanosti, grana psihijatrija stekla je 2000. godine. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1987. do 2000. god. bila je zaposlena na KBC-u Zagreb, najprije u Centru za medicinska istraživanja, a od 1989. kao klinički psiholog u

118

Klinici za psihološku medicinu. Od 2001. – 2004. god. bila je u dopunskom radnom odnosu i to 50% u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju i 50% u Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Od 2004. godine naovamo u cjelokupnom je obimu zaposlena u Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zdravstvenu i kliničku psihologiju. U zvanje docenta na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju, Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu izabrana je 2001. god., a u zvanje izvanrednog profesora 2006. godine. Svoje znanstvene i stručne radove izlagala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Održala je jedno pozvano predavanje na domaćem skupu, a bila je članicom stručnog ili programskog odbora dva domaća i dva međunarodna stručno-znanstvena skupa. Dobitnica je priznanja Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat Psychologia” 2007. godine za osobito vrijedan doprinos razvitku i promicanju hrvatske primijenjene psihologije.


1. Jokić-Begić, N. (2008). Bihevioralno-kognitivne terapije. U: V. Jukić & Z. Pisk (Ur.), Psihoterapija – škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas (str. 63-74). Zagreb: Medicinska naklada.

2. Jokić-Begić, N. (2010). CBT and neuroscience: towards closer integration. Psihologijske teme, 19(2), 235-254.

3. Jokić-Begić, N. (2010). Bihevioralna paradigma anksioznosti. U D. Begić (Ur.), Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja (str. 15-18). Zagreb: Medicinska naklada.

4. Jokić-Begić, N. (2010). Kognitivna paradigma anksioznosti. U D. Begić (Ur.), Suvremeno liječenje anksioznih poremećaja (str. 19-23). Zagreb: Medicinska naklada.

5. Čuržik, D., & Jokić-Begić, N. (2011). Anxiety sensitivity and anxiety as correlates of expected, experienced and recalled labor pain. Journal of psychosomatic obstetrics and gynecology, 32(4), 198- 203.

6. Antičević, V., Jokić-Begić, N., & Britvić, D. (2012). Spolne razlike u osobinama ličnosti ovisnika o heroinu i konzumenata marihuane na Eysenckovomupitniku ličnosti (EPQ). Društvena istraživanja, 21(1), 203-218.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskoga programa

Voditeljica projekta Anksioznost i depresivnost u cjeloživotnoj perspektivi (MZOS: 130-1301675-1389).

119

Broj uspješnih mentorstava koja su rezultirala obranom doktorskoga rada

1. Galić, S. (2008). Specifičnosti pamćenja u shizofrenih osoba. Zagreb : Filozofski fakultet

2. Lauri Korajlija, A. (2010). Perfekcionizam i anksiozna osjetljivost kao rizični faktori za pojavu anksioznih smetnji: kvantitativna i kvalitativna studija. Zagreb : Filozofski fakultet

3. Kozjak Mikić, Z. (2010). Emocionalni i psihosomatski aspekti prilagodbe na zahtjeve srednje škole: kvantitativno i kvalitativno istraživanje.. Zagreb: Filozofski fakultet.

4. Antičević, V. (2012). Odrednice seksualnog zadovoljstva u muškaraca i žena – uloga stila privrženosti i kognitivno-emocionalnih aspekata seksualnosti. Zagreb: Filozofski fakultet

5. Muslić, Lj. (2012). Doprinos anksiozne osjetljivosti u objašnjavanju tegoba vezanih uz perimenopauzu. Zagreb: Filozofski fakultet.


Izabrana u zvanje redovitog profesora 1.8.2011.

Ime TIHANA

Prezime JENDRIČKO

Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected]

Kratak životopis Edukacija: 1991 - 1997 Medicinski fakultet u Zagrebu 2000 - 2004 Edukacija iz integrativne psihoterapije

(certifikat European Association for Integrative Psychotherapy)

2001 - 2005 Specijalizacija iz psihijatrije, KB Dubrava 2002 - 2005 Znanstveni poslijediplomski studij,

Biomedicina i zdravstvo, Medicinski fakultet u Zagrebu

2006 – 2012 Edukacija iz Morenove psihodrame (certifikat The European Association for Psychotherapy)

22. listopada 2012. Obranjena doktorska disertacija: "Psihički poremećaji u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom", mentor prof.dr.sc. Dragica Kozarić-Kovačić

10.5.2011. Imenovana stalnom sudskom vještakinjom iz medicinske struke psihijatrije

1.12.2010.-1.12.2012. Subspecijalizacija iz psihoterapije

120

Radno iskustvo: 1997 – 1998 Staž u Kliničkoj bolnici Dubrava 1998 – 2001 Sekundarijat na Odjelu psihijatrije, Nacionalni

centar za psihotraumu, Klinička bolnica Dubrava

2001 – 2005 Specijalizacija iz psihijatrije, Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za poremećaje uzrokovane stresom, Regionalni centar za psihotraumu Zagreb, Klinička bolnica Dubrava

2005 – 2012 Psihijatar u Klinici za psihijatriju, Referentni centar Ministarstva zdravlja za poremećaje uzrokovane stresom, Regionalni centar za psihotraumu Zagreb, Klinička bolnica Dubrava

2012 – danas Psihijatar u Klinici za psihijatriju Vrapče, Zavod za socijalnu psihijatriju

Nagrade: - za znanstveni članak objavljen u časopisu s najvećim čimbenikom odjeka za 2009. godinu u kategoriji "CECE", Hrvatskog psihijatrijskog društva i Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije (Jendričko T, Vidović A, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Kovačić Z, Kozarić-Kovačić D. Homocysteine and serum lipids concentration in male war veterans with posttraumatic stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33:134-140)


Radovi objavljeni u Current Contents: 1. De Hert M, Wampers M, Jendricko T, Franic T, Vidovic D, De

Vriendt, N, Sweers K, Peuskens J, van Winkel R. Effects of cannabis use on age at onset in schizophrenia and bipolar disorder. Schizophr Res. 2011;126(1-3):270-6

2. Kozarić-Kovačić D, Ilic MG, Romić Ž, Vidović A, Jendričko T, Pivac N. Body mass indeks in male Caucasian veterans with or without posttraumatic stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33(8):1447-50

3. Jendričko T, Vidović A, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Kovačić Z, Kozarić-Kovačić D. Homocysteine and serum lipids concentration in male war veterans with posttraumatic stress disorder. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2009;33:134-140.

Sažeci na kongresima: 1. Jendričko T, Štrkalj Ivezić S, Skočić D, Pjević Z, Ivandić M.

Uspješnost terapijske zajednice u liječenju poremećaja ličnosti. Zbornik radova. 10. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 4 – 7. travnja 2013.

2. G, Kozarić-Kovačić D. Razvoj psihičkih poremećaja kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: longitudinalno istraživanje. Zbornik radova. 9. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva, Opatija, 13.-16. listopada 2012.

121

3. Bernić A, Jendričko T, Rosenzweig I. Borderland of Depersonalisation Syndrome: a Case Report. Knjiga sažetaka. 15th World Congress of Psychiatry. Buenos Aires, Argentina, 18.- 22. rujna 2011.

4. Jendričko T, Peraica T. Terapijske dileme u liječenju disfunkcionalne obitelji. Zbornik radova. 8. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 14 – 17. travnja 2011.

5. Jendričko T, Vincelj J, Oremović G, Milas G, Kozarić-Kovačić D. Pojava psihičkih poremećaja kod bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Zbornika radova. 8. Kongres Hrvatskog kardiološkog društva, Opatija, 21.-24. listopada 2010.

6. Jendričko T, Vincelj J, Alegić Karin A, Milas G, Kozarić-Kovačić D. Psihički poremećaji u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom: follow-up. 5. hrvatski psihijatrijski kongres, Šibenik, 29.rujna – 3. listopada 2010.

7. Jendričko T, Peraica T. Kad muškarac stvori ženu – psihotični poremećaj ili poremećaj spolnog identiteta. Zbornik radova. 7. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 25 – 28. ožujka 2010.

8. Matić A, Jendričko T, Valožić B. Zločin i kazna – poremećaj nagona kao put do samouništenja. Zbornik radova. 7. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 25 – 28. ožujka 2010.

9. Jendričko T, Vincelj J, Alegić Karin A, Kozarić-Kovačić D. Uloga emocionalnih stanja, mehanizama obrane i prethodnih stresnih događaja u razvoju akutnog koronarnog sindroma. Zbornik radova. 4. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom. Rabac, 4 – 6. lipnja 2009.

10. Kozarić-Kovačić D, Jendričko T. O ljubavi i drugim nečistim silama (ili nepreboljena narcistička povreda nakon prekida emocionalne veze). Zbornik radova. 6. hrvatski psihijatrijski dani. Opatija, 16 – 19. travnja 2009.

11. Jendričko T, Peraica T, Ekic S. Utjecaj stabilizatora raspoloženja na smanjenje primjene benzodiazepina u osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem. Zbornik radova. 3. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom. Rabac, 5 – 7. lipnja 2008.

12. Vidović A, Jendričko T, Grubišić-Ilić M, Romić Ž, Đerek L, Kozarić-Kovačić D. Utjecaj psihotropnih lijekova na tjelesnu težinu i razinu lipida u serumu osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem. Zbornik radova. 2. hrvatski simpozij o poremećajima uzrokovanim stresom. Rabac, 5 – 7. lipnja 2008.

13. Jendričko T, Grubišić-Ilić M. Dissociation and post-traumatic stress disorder: case-report. Annual Residential Conference, Institute of Psychiatry, London, 21.– 22. veljače 2008.

Ostalo: 1. Kako prepoznati i pobijediti depresivne simptome. Poglavlje:

Kako prepoznati depresivne simptome i boriti se protiv njih?

122

Str. 32. do 42. Hrvatsko društvo za biologijsku psihijatriju i psihofarmakoterapiju. Urednik: prof. dr.sc. Alma Mihaljević Peleš. Pokrovitelj: AstraZeneca, 2012.

Popis znanstvenih i umjetničkih projekata na kojima je surađivao u zadnjih pet godina i koji su relevantni za područje doktorskoga programa

2006-2010 Ko-istraživač u projektu: "Lipidni status i kognitivne funkcije kod bolesnika s PTSP-om", financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

2007-2009 Koordinator studije: Adults administred venlafaxine and eszopiclone response to treatment (AVERT), 31-week efficacy, safety, and tolerability study of eszopiclone 3 mg coadministrated with venlafaxine in subjects with major depressive disorder and co-existing insomnia, Sepracor

2008-2011 Koordinator studije: A randomized double-blind, paralle-group, placebo-controlled, fixed-dose study comparing the efficacy and safety of 3 doses of LU AA21004 in acute treatment of adults with major depressive disorder, Takeda

2009-2010 Koordinator studije: A multicenter, double-blind, placebo-controlled, randomized withdrawal, parallel group study to evaluate the efficacy and safety of 50 mg/day of DVS SR in adult outpatients with major depressive disorder, Wyeth

2011-2012 Koordinator studije: A Double-Blind, Placebo Controlled Evaluation of the Safety and Efficacy of Cariprazine in Patients with Acute Mania Associated with Bipolar I Disorder, protocol number: RGH-MD-33, Sepracor

2011-2012 Koordinator studije: A Multicenter, Randomized, Double-Blind, Parallel Group, Placebo-Controlled, Phase III, Efficacy and Safety Study of 3 Fixed Dose Groups of TC-5214 (S-mecamylamine) as an Adjunct to an Antidepressant in Patients with Major Depressive Disorder Who Exhibit an Inadequate Response to Antidepressant Therapy, Astra Zeneca

2011-2012 Koordinator studije: A Multinational, Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled, Dose Ranging Study to Assess the Efficacy and Safety of Lu AA21004 in Patients with Major Depressive Disorder, Takeda

2011-2012 Koordinator studije: A Randomized, Placebo-Controlled, Double-Blind Study of Ly2216684 Flexible-Dose 12 mg to 18 mg Once Daily and Ly2216684 Fixed-Dose 6 mg Once Daily as Adjunctive Treatment for Patients with Major Depressive Disorder Who Are Partial Responders to Selective Serotonin Reuptake Inhibitor Treatment, Eli Lilly

2012 Koordinator studije: Protocol 331-10-230; A phase 3, Multicenter, Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial of Fixed-Dose OPC-34712 (4, 2, and 1 mg/day) in the Treatment of Adults with Acute

123

Schizophrenia, Otsuka 2012 Koordinator studije: Protocol SPD489-322, Phase 3,

Multicenter, Randomized, Double-Blind, Parallel-group, Placebo-controlled, Flexible Dose Titration, Efficacy and Safety Study of SPD489 in Combination with an Antidepressant in the Treatment of Adults with Major Depressive Disorder with Inadequate Response to Prospective Treatment with an Antidepressant, Shire

2102 Koordinator studije: Protocol 14644A: A Phase 3, Interventional, randomised, double-blind, parallel-group, placebo-controlled, active-reference, flexible-dose of brexpiprazole in patients with acute schizophrenia, Astra Zeneca


/

Ime MARIJA Prezime KUŠAN JUKIĆ Naziv ustanove Klinika za psihijatriju Vrapče E-mail adresa [email protected] Kratki životopis Edukacija:

1976-84. osnovna škola u Sunji; 1984-88. srednja matematičko-informatička gimnazija u Sisku; 1988-94. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (teza diplomskog rada:“Scintigrafija pluća u pacijenata sa sarkoidozom“ Mentor: Dodig, Damir); prosjek ocjena studija 4,47 1997-99. poslijediplomski studij iz Biologije – Fiziologije i imunobiologije, Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (teza magistarskog rada:“Djelovanje makrofaga u slabljenju popratne imunosti na tumor“ Mentor: Andreis, Igor); 2002. sudjelovanje u programu edukacije tutora – interaktivna radionica nastavnih vještina Harvard Medical International u Zagrebu; 2004. Metodološki tečajevi u biologiji i medicini „Molekularna medicina“ Institut Ruđer Bošković u Zagrebu; 2005. stručno usavršavanje u laboratorijskom radu – grupa dr. sc. Ivana Sabolića na Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada; 2006-2009. specijalističko usavršavanje iz psihijatrije; od 2009 u edukaciji za grupnog psihoterapeuta; 2009-2011 edukacija iz kognitivno-bihevioralne psihoterapije;

124

2011. obrana doktorske teze: „Ekspresija prijenosnika organskih aniona u bubrezima štakorica tijekom estrusnog ciklusa i trudnoće“ Mentor: Sabolić, Ivan. 2013. položen subspecijalistički ispit iz socijalne psihijatrije Radna mjesta: 1994-96. pripravnički staž Klinička bolnica Sestara milosrdnica u Zagrebu; 1996-97. zaposlena kao liječnica obiteljske medicine u Domu zdravlja centar Zagreb; 1997-98. stručni suradnik na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu; 1998-2005. asistent na Zavodu za fiziologiju i imunologiju medicinskog fakulteta u Zagrebu – 2006-2009 specijalizantica psihijatrije, zaposlena u Domu zdravlja Zagreb – Istok; 2009- liječnica specijalistica psihijatrije na Klinici za psihijatriju Vrapče u Zagrebu – Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju Nastava: 1998-2005. kao asistent na Zavodu za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu – tijekom tog razdoblja sudjelujem u nastavi iz fiziologije, imunologije i izbornog predmeta „Tjelesne tekućine, edemi“ na Medicinskom fakultetu kao i na Medicinskim fakultetima u Osijeku i Mostaru; također sam bila voditelj kolegija Fiziologija s patofiziologijom na Zdravstvenom veleučilištu smjer fizioterapeuti. Tijekom navedenog razdoblja bila sam organizator izvođenja redovne nastve iz fiziologije i imunologije, voditelj vježbi i satničar. Od 2006. do danas u suradnji s prof dr. sc. A. Salihagić sudjelujem u izvođenju dodiplomske nastave elektivnog predmeta na Medicinskom fakultetu Edemi, tjelesne tekućine; od 2009. sudjelujem u izvođenju nastave iz psihijatrije za studente Medicinskog fakulteta organizirane na Klinici za psihogerijatriju Vrapče. Od 2010. sudjelujem u nastavi kolegija znanstvenog poslijediplomskog studija Neurobiologija fetusa i novorođenčeta, fetalno ponašanje od 2013. sudjelujem u nastavi studija sestrinstva pri MF u Zagrebu

125


1. Beljak D, Ljubojević M, Balen D, Žlender V, Brzica H, Micek V, Kušan M, Anzai N, Sabolić I. Renal expression of organic anion transporter Oat5 in rats and mice exhibits the female-dominant sex differences. Histol Histopathol 2010; 25: 1385-1402

2. Jukić MK, Drmić S, Mimica N. Ejaculatory dysfunction in patient with schizophrenia on sertindole. Psychiatr Danub 2010; 22(1): 128-31.

3. Strkalj Ivezić S, Kusan Jukić M, Tikvica A, Pavicić Baldani D. Diagnostic and therapeutic algorithm for the treatment of premenstrual dysphoric disorder. Acta Med Croatica 2010; 64(3): 183-90.

4. Ivezić SS, Jukić V, Hotujac L, Jukić MK, Tikvica A. The organization of mental health care in community. Lijec Vjesn 2010; 132(1-2): 38-42.

5. Presečki P, Kušan Jukić M, Martić Biočina S, Agius M, Mimica N. Assessment of risk behaviour in psychiatric patients by a brief risk profile questionnaire - a pilot study. Socijalna psihijatrija 2010; 38(1): 28-32.


/

Ime MILENA Prezime SKOČIĆ HANŽEK Naziv ustanove Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb E-mail adresa [email protected] Adresa osobne web stranice

Životopis Obrazovanje: 1993.- 1997. Prva gimnazija, opći smjer, Zagreb 1997. – 2003. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (prosjek ocjena 4,6)

Položila stručni državni ispit 2004.-2007. Doktorski Poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Obranila doktorsku disertaciju pod nazivom “Povezanost simptoma anksioznosti, depresije i načina suočavanja sa stresom s regulacijom glikemije u adolescanata sa šećernom bolesti tipa I” Stalni sudski vještak za područje psihijatrije, imenovana od Županijskog suda u Zagrebu 2011. – 2013. subspecijalizacija iz Biologijske psihijatrije Radno iskustvo:

126

1999 – 2003 Studentski demonstrator na Zavodu za histologiju i embriologiju 2003. - 2004. Liječnički staž, Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb

2004. - Znanstveni novak-asistent na projektu “Emocionalni i ponašajni problemi djece i mladih u Hrvatskoj”, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, br. 108308, odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, voditelj: prof. dr. sc. Vlasta Rudan

2004. - sudjelovanje u izvedbi nastave predmeta Psihološka medicina, Psihijatrija, te izbornih predmeta Interpersonalni odnosi, Trauma u adolescenciji, Ljubav i psihopatologija emocionalnih odnosa, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

2005. – 2009. Specijalizacija iz psihijatrije, Katedra za psihijatriju i psihološku medicine Medicinskog fakulteta u Zagrebu, mentorica: prof. dr. sc. Vlasta Rudan

2007. - Znanstveni novak-asistent na projektu “Prediktivna vrijednost procjene emocionalnih i ponašajnih problema u mladih”, voditelj: Prof. dr. sc. Vlasta Rudan, odobren od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, broj: 108- 1962766-0260 2009. – 2011. Specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC Zagreb, Rebro; Zavod za integrativnu psihijatriju

2011.- Specijalist psihijatar na Klinici za psihijatriju KBC Zagreb, Rebro; Zavod za poremećaje prehrane i personologiju

Sudjelovanje u nastavi: Sudjelovanje u izvedbi predmeta na Dodiplomskom studiju MF-a u Zagrebu: Psihološka medicina, Psihijatrija; sudjelovanje u izvedbi izbornih predmeta: Interpersonalni odnosi, Psihička trauma u adolescenciji, Psihologija ljubavi, seksualnost i seksualne disfunkcije, Uvod u medicinsko vještačenje; sudjelovanje u poslijediplomskom tečaju stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije – Nove spoznaje u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji (voditelj Prof.dr.sc. V. Rudan)

Psihoterapijska edukacija: dva teorijska praktikuma iz Kognitivno-bihevioralne psihoterapije (vodstvo prof.dr.sc. Nada Anić i prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić); edukacija iz autogenog treninga (vodstvo prof.dr.sc. Vladimir Gruden); kratki tečaj iz Mentalizacijske terapije za liječenje poremećaja u prehrani (Anna Freud Centre, London; prof. Finn Skarderud); kratki tečaj iz Mentalizacijske terapije – osnovni i napredni stupanj (Anna Freud Centre, London; prof. Peter Fonagy & prof. Anthony Bateman); Differentiation-Relatedness Scale and the Object Reations Interview training, (Anna Freud Centre London, Patrick Luyten & Diana Diamond); u tijeku edukacija iz psihoanalitičke psihoterapije Ostala aktivnost: recenzent za časopis Socijalna psihijatrija (indeksiran u Excerpta Medica), Neurologia Croatica, Psychiatria Danubina (indeksiran u Index Medicus), Diabetologia (indeksiran u CC-u, IF 6,55), Croatian Medical Journal (indeksiran u CC-u), mentor

127

za doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, pristupnica m.sc. Liliana Kalčić Galeković: Psihosocijalni korelati ponašanja i doživljavanja djece u dječjem domu; član komisija za ocjenu diplomskih radova na Medicinskom fakultetu, predmet Psihijatrija, područje – poremećaji hranjenja i poremećaji ličnosti; studentice Ivana Brkić, Dina Bošnjak, Andrea Janeš


1. Begovac I, Skočić M, Rudan V, Filipović, O. Mental health problems of adolescents in Croatia- parents' and youths' reports // Book of abstracts of the 16th World Congress of the IACAPAP / Remschmidt, Helmut ; Belfer, Myron (ur.). Berlin : Steinkopff Darmstadt, 2004. 112-112

2. Kuzman MR, Jovanović N, Vidović D, Margetić BA, Mayer N, Zelić SB, Lasić D, Nađ S, Šimurina AB, Slijepčević MK, Bolanča M, Skočić M, Katić P, Šoškić T, Pleština S. Problems in the current psychiatry residency training program in Croatia: residents' perspective. Coll Antropol. 2009 Mar;33(1):217-23

3. Marčinko D, Jakšić N, Ivezić E, Skočić M, Suranyi Z, Lončar M, Franić T, Jakovljević M. Pathological narcissism and depressive symptoms in psychiatric outpatients: mediating role of dysfunctional attitudes. J Clin Psychol. 2013 Aug 28. doi: 10.1002/jclp.22033. [Epub ahead of print]

4. Marčinko D, Jakšić N, Skočić M, Franić T.: Mentalization and psychopharmacotherapy in patients with personality and eating disorders. Psychiatr Danub. 2013 Sep;25(3):320-3.

5. Skočić M, Dujmović J, Jevtović S, Jakovljević M. Premorbid combat related ptsd in Huntington's disease - Case report. Psychiatr Danub. 2010 Jun;22(2):286-8.

6. Skočić M, Marčinko D, Ražić A, Stipčević M, Rudan V. Relationship between psychopathological factors and metabolic control in children and adolescents with insulin-dependent diabetes mellitus.Coll Antropol. 2012 Jun;36(2):467-72.

7. Skočić M, Rudan V, Brajković L, Marčinko D. Relationship among psychopathological dimensions, coping mechanisms, and glycemic control in a Croatian sample of adolescents with diabetes mellitus type 1. Eur Child Adolesc Psychiatry. 2010 Jun;19(6):525-33.


Izbor u znanstvenog novaka/asistenta u prosincu 2004.

128

4.5. Popis radilišta (nastavnih, istraživačkih i stručnih baza) za provođenje studija

1. Klinika za psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Zagreb; 2. Klinika za psihijatriju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, KBC Zagreb; 3. Klinika za psihijatriju, Vrapče, Zagreb; 4. Psihijatrijska bolnica „Sv. Ivan“, Zagreb; 5. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 4.6. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika. Do 10 polaznika u svakoj akademskoj godini. 4.7. Procjena troškova studija po studentu Ukupni troškovi (materijalni troškovi i honorari nastavnika) iznose 12.000 kn po polazniku. 4.8. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa Na Medicinskom fakultetu, posebno u sklopu studijskog programa koji se predlaže, pozorno će se pratiti kvaliteta nastave i uspješnost studiranja. U sklopu Fakultetskog vijeća postoji Odbor za osiguranje kvalitete, koji će surađivati sa Sveučilišnim centrom za osiguranje kvalitete u sklopu djelovanja Hrvatske agencije za visoko obrazovanje i znanost. Odbor će se u prvom redu posvetiti promicanju visokih standarda obrazovanja, pružati aktivnu podršku unapređivanju kvalitete. Poticat će rasprave o kvaliteti, širenje kulture kvalitete, definirati standarde i kriterije kvalitetnog funkcioniranja institucije. Također će poticati razvoj evaluacijskih i samo-evalauacijskih postupaka za istraživanje kvalitete nastave, istraživati uzroke nekvalitetnog studiranja. Posebnu će pozornost posvetiti međunarodnoj suradnji i znanstvenoj kompetitivnosti, uspoređivanju sa studijima na uglednim europskim sveučilištima. Također će poticati stručno usavršavanje nastavnika. Odbor će i dalje insistirati na redovnom provođenju ankete nastave i nastavnika na svakom predmetu (u nastavku je primjerak ankete). Uloga studenata u procjeni kvalitete bit će ključna, studenti će u tom procesu imati partnersku funkciju.

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU MEDICINSKI FAKULTET