SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVANA ĆUK

ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

EUROHERC OSIGURANJA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUĈILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA I OCJENA USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

EUROHERC OSIGURANJA D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika osiguranja

Mentor: prof. dr. sc. Ivan Franĉišković

Student: Ivana Ćuk

Studijski smjer: MeĊunarodno poslovanje

JMBAG: 0081110319

Rijeka, rujan, 2013.

I

PREDGOVOR

Za pojedinca i za društvo u cjelini, od velike vaţnosti je zaštita ĉovjeka i njegove

imovine od razliĉitih opasnosti. Ĉovjek kao pojedinac teško moţe sam ostvariti vlastitu

sigurnost i sigurnost svoje obitelji, te se iz tog razloga razvio oblik ekonomske zaštite

koju danas pruţa osiguranje. S obzirom na materijalnu vrijednost dobara i s tim u vezi

mogućih nastalih šteta, danas je nezamisliva gospodarska djelatnost ako nije pokrivena

osiguranjem. Osnovni cilj osiguravajućih društava je pruţanje osiguranja osiguranicima

koji su izloţeni raznim opasnostima i davanje naknade za eventualnu štetu koju bi

pretrpjeli ukoliko doĊe do odreĊene opasnosti. U današnjem svijetu da bi osiguravajuća

društva imala mogućnost opstati i razvijati se, zbog snaţne konkurencije potrebno je

izgraditi jak imidţ te uspješno kreirati nove kanale prodaje te se prilagoditi novim

trţištima i trţišnim uvjetima.

Cilj diplomskog rada je analizirati poslovanje i djelovanje Euroherc osiguranja d.d. te

obraditi analizu financijskih izvještaja Društva kako bi se utvrdio njegov poloţaj na

trţištu osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Ovom se prilikom zahvaljujem obitelji na podršci te mentoru dr. sc. Ivanu

Franĉiškoviću, asistenticama dr. sc. Helgi Pavlić Skender i asistentici mr. sc. Mirjani

Grĉić Fabić na pruţenoj pomoći, te direktoru Euroherc osiguranja d.d., gospodinu dipl.

oec. Davoru Milasu na sugestijama i korekcijama koji su uvelike doprinijeli izradi ovog

diplomskog rada.

U Rijeci, 02. rujna, 2013. godine

Ivana Ćuk

_____________________

II

SAŢETAK

Razvojem ljudske zajednice pojavila se potreba za zaštitom dobara kako od

elementarnih nepogoda, tako i od posljedica dogaĊaja koji mogu naštetiti dobrima.

Zbog toga je osiguranje postalo potreba cijelog društva. Euroherc osiguranje d.d. prva je

i najveća osiguravateljna tvrtka osnovana privatnim kapitalom, koja više od 19 godina

svojim osiguranicima nudi niz osiguravateljnih proizvoda neţivotnih osiguranja, putem

14 podruţnica i više od 600 poslovnica u svim većim gradovima Republike Hrvatske.

Ovaj rad usmjeren je na analizu i ocjenu poslovanja Euroherc osiguranja d.d. te

informiranje o djelatnosti i naĉinu poslovanja. Euroherc osiguranje d.d. usporeĊeno je

sa ostalim osiguravajućim društvima u Republici Hrvatskoj te se jasno vidi poloţaj na

trţištu osiguranja. U diplomskom radu prikazani su i analizirani financijski izvještaji za

razdoblje od 2009. do 2011.godine te analiza financijskog rezultata. Provedena je ocjena

uspješnosti Euroherc osiguranja u odnosu na vodeća osiguravajuća društva u Republici

Hrvatskoj. TakoĊer, prikazani su utjecaji i prilagodba osiguravajućeg društva nakon

ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.

Kljuĉne rijeĉi: osiguranje, Euroherc osiguranje d.d., trţište osiguranja, financijska

izvješća

III

SUMMARY

By development of human society it apears a need for the protection of goods to the

disaster, and as a result of events that can harm the goods. Therefore, security has

become the need of the society. Euroherc was the first and largest insurance company

established by private capital, which offers its policyholders a range of insurance

products of non-life insurance, through 14 branches and more than 600 offices in all

major Croatian cities, more than 19 years.

The thesis is directional on analysis and evaluation of business of Euroherc osiguranje

d.d. as well as information about the activities and way of doing business. Euroherc

osiguranje is compared with other insurance companies in Republic of Croatia and

clearly shows its position of the insurance market. The thesis presents and analyzes the

financial statements for the period since 2009 till 2011, and analysis of financial results.

An evaluation of Euroherc osiguranje success in relation to the leading insurance

companies in the Republic of Croatia is conducted. There are also shown the impacts

and adaptation of the insurance company after the Croatian accession to the European

Union.

Key words: insurance, Euroherc osiguranje, insurance market, financial

statements

IV

KAZALO

Stranica

PREDGOVOR..................................................................................................... I

SAŢETAK.......................................................................................................... II

SUMMARY...................................................................................................... III

KAZALO.......................................................................................................... IV

1. UVOD...................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja......................................................1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze...........................................................1

1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja...........................................................................2

1.4. Znanstvene metode.......................................................................................3

1.5. Struktura rada..............................................................................................3

2. OSNIVANJE I RAZVOJ EUROHERC OSIGURANJA D.D. .......................5

2.1. Povijest Euroherc osiguranja d.d. i Koncerna Agram........................5

2.2. Vlasniĉka struktura................................................................................7

2.3. Organizacijska struktura.......................................................................7

3. EUROHERC OSIGURANJE D.D. NA TRŢIŠTU OSIGURANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................................10

3.1. Općenito o osiguravateljnim proizvodima...............................................10

3.2. Osiguravateljni proizvodi Euroherc osiguranja d.d. .............................11

3.2.1. Osiguranje osoba...........................................................................12

3.2.2. Osiguranje imovine.......................................................................13

3.2.3. Osiguranje vozila...........................................................................17

3.2.4. Osiguranje transporta...................................................................18

3.2.5. Osiguranje od odgovornosti..........................................................19

3.3. Ĉimbenici od utjecaja na poslovanje Euroherc osiguranja d.d. ...........22

3.3.1. Unutarnji čimbenici......................................................................23

3.3.2. Vanjski čimbenici..........................................................................24

3.4. Osiguravajuća društva na trţištu osiguranja...........................................27

V

3.4.1. Tržište osiguranja u Europi..........................................................28

3.4.2. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj.....................................30

4. ANALIZA I OCJENA POSLOVANJA OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA..41

4.1. Financijski izvještaji Euroherc osiguranja d.d........................................41

4.1.1. Izvještaj o financijskom položaju Euroherc osiguranja d.d........42

4.1.2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d..........45

4.2. Analiza imovine i izvora financiranja Euroherc osiguranja d.d............47

4.3. Analiza zaposlenosti....................................................................................47

4.3.1. Dinamika zaposlenih.....................................................................48

4.3.2.Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi................................49

4.4. Analiza financijskog rezultata za razdoblje od 2009.

do 2011. godine...........................................................................................50

4.4.1. Prihodi...........................................................................................50

4.4.2. Rashodi..........................................................................................51

4.4.3. Financijski rezultat.......................................................................51

4.5. Financijski pokazatelji Euroherc osiguranja d.d. ...................................53

4.5.1. Pokazatelji likvidnosti...................................................................54

4.5.2. Pokazatelji zaduženosti.................................................................56

4.5.3. Pokazatelji aktivnosti....................................................................59

4.5.4. Pokazatelji profitabilnosti.............................................................60

4.5.5. Pokazatelji ekonomičnosti............................................................62

4.5.6. Pokazatelji investiranja.................................................................64

4.6. Ocjena uspješnosti Euroherc osiguranja d.d. u odnosu na vodeća

osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj.........................................67

5. POLOŢAJ EUROHERC OSIGURANJA D.D. NA TRŢIŠTU

OSIGURANJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU....71

5.1. Utjecaji ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na

Euroherc osiguranje d.d. .............................................................................72

5.2. Prilagodba osiguravajućeg društva novim uvjetima na trţištu................74

6. ZAKLJUĈAK.......................................................................................................77

LITERATURA..........................................................................................................79

VI

POPIS TABLICA.....................................................................................................83

POPIS GRAFIKONA...............................................................................................85

POPIS SHEMA.........................................................................................................85

1

1. UVOD

U okviru ovog diplomskog rada istraţuje se uspješnost poslovanja Euroherc osiguranja

d.d. Uvod ima pet medusobno povezanih dijelova: 1) problem, predmet i objekti

istraţivanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraţivanja, 4)

znanstvene metode i 5) struktura rada. U nastavku se obrazlaţu navedeni dijelovi

Uvoda.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŢIVANJA

Djelatnost osiguranja znaĉajno utjeĉe na razvoj gospodarstva svake zemlje te je vaţan

ĉimbenik stabilnosti financijskog sustava. Dinamika razvoja osiguravateljnu djelatnost u

Republici Hrvatskoj svrstava meĊu perspektivne razvojne djelatnosti. Iako je hrvatsko

trţište maleno, a samim time i premija po stanovniku niska u usporedbi s razvijenim

drţavama, osiguranje se dokazuje kao znaĉajna djelatnost na financijskom trţištu.

Problem istraţivanja ovog diplomskog rada odnosi se na nedovoljnu informiranost o

poslovanju i djelovanju Euroherc osiguranja d.d. kao bitnog društva u osiguravajućoj

industriji u Republici Hrvatskoj.

U okviru takve problematike postavljen je i predmet istraţivanja: analizirati i ocijeniti

ostvarene poslovne rezultate Euroherc osiguranja d.d., njegov poloţaj na trţištu

osiguranja, te ukazati na poloţaj nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Objekti istraţivanja su: osiguranje, Euroherc osiguranja d.d., financijska izvješća

Euroherc osiguranja d.d. te trţišta osiguranja.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

S obzirom na predmet istraţivanja, temeljna radna hipoteza glasi: Na temelju spoznaja

i informacija o poslovanju Euroherc osiguranja d.d., a posebno financijske analize,

moţe se utvrditi njegova rastuća vaţnost na trţištu osiguranja u Republici Hrvatskoj.

Prethodno postavljena radna hipoteza konkretizira se s ĉetiri pomoćne hipoteze (kr.

P.H.), i to:

2

P.H. 1: Sustavnom analizom i istraţivanjem radnih mjesta, moguće je utvrditi

organizacijsku strukturu Euroherc osiguranja d.d.

P.H. 2: Na temelju spoznaje o karakteristikama osiguranja moguće je izvršiti detaljan

pregled svih osiguravateljnih proizvoda koje nudi Euroherc osiguranje d.d..

P.H. 3: Statistiĉkom obradom financijskih izvještaja moguće je utvrditi uspješnost

Euroherc osiguranja d.d. osiguranja i njegov poloţaj i vaţnost na trţištu osiguranja.

P.H. 4: Vrlo je vaţno poznavati trţište, ekonomsko stanje i zakonske propise za što

uĉinkovitiju prilagodbu Euroherc osiguranja d.d. nakon ulaska Republike Hrvatske u

Europsku Uniju.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŢIVANJA

U skladu s prethodno prezentiranim problemom i predmetom istraţivanja te

postavljenom radnom i pomoćnim hipotezama, Svrha istraţivanja je prikazati temeljne

znaĉajke poslovanja Euroherc osiguranja d.d. Ciljevi istraţivanja su: obrazloţiti ulogu i

vaţnost poslovanja Euroherc osiguranja d.d. u Republici Hrvatskoj, objasniti usluge

koje navedeno osiguranje pruţa svojim korisnicima, te analizirati ostvarene poslovne

rezultate za razdoblje od 2009. do 2011. godine.

Kako bi se ciljevi i ostvarili, potrebno je dati odgovore na neka pitanja:

1. Kada je osnovano osiguravajuće društvo Euroherc d.d.?

2. Koje vrste osiguranja pruţa osiguravajuće društvo?

3. Koliko je ukupno osiguravajućih društava na trţištu osiguranja?

4. Koja osiguravajuća društva djeluju na trţištu osiguranja?

4. Koji su vanjski i unutarnji utjecaji koji utjeĉu na poslovanje Euroherc osiguranja?

5. Kakva je dinamika i struktura zaposlenih u osiguravajućem društvu Euroherc?

6. Koji su utjecaji ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na poslovanje Euroherca?

7. Na koji naĉin Euroherc namjerava prilagoditi svoje poslovanje utjecajima ulaska u

Europsku Uniju?

3

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri izradi diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode: metoda

kompilacije, metoda analize i sinteze, induktivna i deduktvina metoda, metoda

deskripcije, metoda dokazivanja, metoda klasifikacije, statistiĉka metoda.

1.5. STRUKTURA RADA

Diplomski rad sastoji se od šest dijelova, te zapoĉinje s Uvodom u kojem je formuliran

problem, predmet i objekt istraţivanja, postavljena radna hipoteza s pomoćnim

hipotezama, zatim su navedeni svrha i ciljevi, kao i znanstvene metode rabljene pri

istraţivanju i formuliranju rezultata istraţivanja, te je obrazloţena struktura rada

diplomskog rada.

U drugome dijelu s naslovom Osnivanje i razvoj Euroherc osiguranja d.d. opisuje se

povijest i razvoj Euroherc osiguranja d.d. i Koncerna Agram u Hrvatskoj od njegovog

osnutka 1992. godine pa sve do danas, te se predstavljaju rezultati o organizacijskoj

strukturi Društva.

Treći dio ima naslov Euroherc osiguranje d.d. na trţištu osiguranja u Republici

Hrvatskoj. U njemu se razraĊuju proizvodi osiguravajućeg društva, utjecaj unutarnjih i

vanjskih ĉimbenika na poslovanje osiguravajućeg društva te osiguravajuća društva koja

se nalaze na trţištu osiguranja.

U ĉetvrtome dijelu diplomskog rada, s naslovom Analiza i ocjena poslovanja

osiguravajućeg društva, elaborirana su financijska izvješća, te se analiziraju podaci o

zaposlenicima, imovini, izvorima financiranja i financijski rezultat za razdoblje od

2009. do 2012. godine. Navedeni su i analizirani financijski pokazatelji koji su bitni za

prikaz poslovanja Euroherc poslovanja i ocjenu uspješnosti Euroherc osiguranja d.d.

Peti dio ima naslov Poloţaj Euroherc osiguranja d.d. na trţištu osiguranja nakon

ulaske Hrvatske u Europsku Uniju. U njemu se navode utjecaji ulaska Republike

4

Hrvatske u Europsku Uniju na poslovanje Društva, te prilagodbu Društva novim

uvjetima na trţištu.

Rad završava šestim dijelom, Zakljuĉkom, koji, kao posljednji dio rada, predstavlja

sintezu rezultata istraţivanja kojima je dokazana postavljena hipoteza i pomoćne

hipoteze.

5

2. OSNIVANJE I RAZVOJ EUROHERC OSIGURANJA D.D.

U ovom dijelu rada navode se: 1) povijest Euroherca i Koncerna Agram, 2)

vlasniĉka struktura i 3) organizacijska struktura.

2.1. POVIJEST EUROHERC OSIGURANJA D.D. I KONCERNA AGRAM

Euroherc osiguranje d.d. osnovano je 1992. godine. Društvo je osnovano privatnim

kapitalom, a osnutak predstavlja temelj današnjeg Koncerna Agram. Osnivaĉi, fiziĉke

osobe, od samog su poĉetka preuzeli aktivnu ulogu u voĊenju Društva. I danas je

najveći broj dioniĉara na rukovodećim poloţajima i Društvu i zaduţeni su za pojedine

oblasti poslovanja (O Euroherc osiguranju, 2013).

Poĉetak rada bio je teţak, naroĉito prve poslovne godine, 1993., u kojoj je bilo mnogo

problema administrativne i tehniĉke prirode. U jesen te godine Društvo je napravilo

snaţan iskorak u prodaji automobilskih osiguranja ugovorivši 5.500 polica. Iduće

godine broj ugovorenih polica popeo se na 32.887, da bi već 1997. godine Euroherc

osiguranje zauzelo drugu poziciju na trţištu, koju drţi i danas. U meĊuvremenu je

izgraĊena snaţna infrastruktura po podruţnicama, a ulaskom na trţište grada Zagreba

Euroherc je prerastao okvire regionalnog osiguravatelja. Svih dvanaest poslovnih

godina Euroherc je imao kontinuirani rast portfelja s visokom uĉinkovitosti u rješavanju

odštetnih zahtjeva i s financijskih dobitcima.

Istovremeno s osnivanjem Euroherc osiguranja d.d. Makarska (danas d.d. Zagreb),

osnovan je i Euroherc d.d. Ljubuški (danas d.d. Mostar). Kako je rijeĉ o istim

osnivaĉima, tako je već 1992. godine osnovan meĊunarodni osiguravateljni Koncern.

Krajem 1996. godine osiguravateljnoj grupi Koncerna pridruţuje se Jadransko

osiguranje d.d. Split, dok se 1997. godine osniva Euroherc ţivotno osiguranje d.d.

Zagreb koje 2006. godine prelazi u Agram Life. Godine 2000-te Koncern na kratko

dobiva i petog ĉlana u grupi osiguravatelja kupnjom Mediteran osiguranja d.d. Zagreb,

koji je već sljedeće godine pripojen Jadranskom osiguranju. Tijekom 2004. godine u

osiguravateljnu grupu Koncerna AGRAM ulaze kroz akvizicije Atlas, Veritas i Sunce

osiguranje u Republici Hrvatskoj, a na osiguravateljnom trţištu Bosne i Hercegovine

6

jaĉi su zahvaljujući akviziciji Sunca i Bosna osiguranja. Atlas osiguranje pripojeno je

Jadranskom, a Veritas Sunce osiguranju. Koncern Agram asocijacija je društava za

osiguranje i tvrtki koje se bave poslovima usko vezanim uz osiguranje automobila. Cilj

njihova povezivanja jest bolje i djelotvornije korištenje struĉnim, tehnološkim i

financijskim resursima, a sva su društva zadrţala potpunu samostalnost u poslovanju

(Rješenje – Agram, Hrvatska narodna banka, 2006, p. 2).

Euroherc osiguranje d.d. znatna sredstva ulaţe u razvoj vlastite infrastrukture, te se

poslovni objekti Društva nalaze u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Društvo time

potvrĊuje da se ovim poslom namjerava baviti dugoroĉno, u interesu svojih osiguranika,

zaposlenika te ukupne gospodarske zajednice. Euroherc osiguranje d.d. posluje putem

svojih 14 moderno opremljenih podruţnica i više od 600 prodajnih mjesta, ĉime je

osiguranicima omogućena široka mreţa poslovnica kojom je pokrivena cijela Republika

Hrvatska. Klijenti Euroherc osiguranja pod posebno povoljnim uvjetima mogu koristiti

dodatne usluge ĉlanica Koncerna Agram, od stanica za tehniĉki pregled, vlastite leasing

tvrtke Euroleasing, auto salona i servisa te odvjetniĉkog ureda. Društvo trenutno

zapošljava 900 djelatnika. Najvaţniji ĉimbenik uspješnog poslovanja Euroherc

osiguranja d.d. ĉine djelatnici, kojima je omogućena stalna edukacija te napredovanje.

Vrhunski uvjeti rada i poticajna okolina dodatna su motivacija djelatnicima kod

realizacije poslovnih rezultata. Euroherc, kao društveno odgovorna tvrtka, svoj

sponzorski i donacijski program usmjerava na kulturu i sport, te na pomoć zajednici u

kojoj djeluje (Karijera osiguranja – Euroherc osiguranje d.d., 2013).

Pravilno postavljena organizacija, dugoroĉni planovi i jasno definirana strategija

poslovanja uz visoko postavljene profesionalne standarde poslovanja Eurohercu će i u

budućnosti osigurati sam vrh u osiguravateljnoj industriji. Veliki izazov Društvu

predstavlja i skoro ukljuĉivanje zemlje u Europsku Uniju (Euroherc osiguranje, d.d.

Zagreb, 2011).

Euroherc osiguranje d.d. svojim rasprostranjenim i vrhunski opremljenim prodajnim

mjestima u Republici Hrvatskoj ima veliku prednost nad drugim osiguravajućim

društvima koji nemaju široku mreţu. Djelatnicima se posvećuje velika pozornost te im

se daje mogućnost napredovanja i dodatne edukacije što privlaĉi nove kadrove. Nakon

ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, Euroherc osiguranje d.d. oĉekuju mnogi

7

izazovi i veliki broj konkurenata na što će morati reagirati promjenom i prilagodbom

vlastitog poslovanja za europsko trţište osiguranja.

2.2. VLASNIĈKA STRUKTURA

Temeljni kapital Društva iznosi 61.002.000 kuna i podijeljen je na 30.501 dionicu

nominalnog iznosa 2.000 kuna. Dionice su u vlasništvu menadţmenta Društva, a udjeli

se kreću od 1,5 % do 4%, dok samo jedan dioniĉar ima 15 % (Saţetak podataka o

dionici Euroherca, 2013).

Vlasniĉka struktura utvrĊena je aktima o osnivanju i Statutom Društva, sukladno

uplatama za otkup osnivaĉkih dionica. U cilju stabilnosti Društva i usklaĊenosti sa

zakonskim propisima, upravljaĉka prava glase da vlasnik svake dionice ima pravo po

jedan glas na Glavnoj skupštini (Sluĉaj EUROHERC osiguranje d.d. Makarska

(Zagreb), 2013).

Eurohoerc se u okruţenju osiguravatelja izdvaja po ĉinjenici da su njegovi dioniĉari

istovremeno angaţirani na raznim rukovodnim, struĉnim i drugim poslovima u Društvu.

To je kvaliteta koja Eurohercu daje stabilnost u poslovanju preferirajući dugoroĉne nad

kratkoroĉnim interesima.

Društvo je na dan 31. prosinca 2011.godine raspolagalo kapitalom u iznosu od

913.823.213 kuna, što je za 14,2% više u odnosu na prethodnu godinu (Godišnje

izvješće o poslovanju za 2011.godinu, 2012, p. 9).

2.3. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

EUROHERC osiguranje ima piramidalnu organizacijsku strukturu koja je kombinacija

predmetne, funkcionalne, teritorijalne i projektne organizacijske strukture. Kombinaciju

ovih struktura Društvo je odabralo zbog sloţenosti djelatnosti kojom se bavi, budući

nijedna od pobrojanih vrsta samostalno ne bi omogućila ostvarenje ţeljenih rezultata.

Društvo provodi djelatnost putem podruţnica koje su organizirane prema teritorijalnom

principu i pokrivaju toĉno odreĊeno podruĉje. Podruţnice su istovremeno interni

profitni centri. Danas Euroherc posluje putem svojih 14 moderno opremljenih

poduţnica i više od 600 prodajnih mjesta, ĉime je stvorena odliĉno formirana i

8

osiguranicima dostupna mreţa kojom je pokrivena cijela zemlja. Tijekom proteklih

godina došlo je do daljnjeg zapošljavanja novih djelatnika, tako da u Eurohercu danas

radi više od 1 100 struĉnih i motiviranih djelatnika. Osiguravateljni savjetnici Euroherca

brzo i struĉno odgovaraju na potrebe osiguranika, prateći suvremene trendove u

osiguranju (Euroherc osiguranje, d.d. Zagreb, 2011).

Nasuprot teritorijalnoj podjeli na podruţnice, Društvo je po veritkali podijeljeno na

ĉetiri sektora sukladno ĉetirima osnovnim funkcijama ili skupinama poslova: sektor

prodaje osiguranja, sektor obrade i likvidacije šteta, financijsko-raĉunovodstveni sektor

i sektor informatike. Sektorom upravlja direktor sektora. S obzirom da su poslovi

neţivotnih osiguranja vrlo razliĉiti i sloţeni, nuţno je za svaku skupinu neţivotnih

osiguranja imenovati izvršnog direktora koji je zaduţen za praćenje, razvoj i nadziranje

skupine osiguranja za koju je nadleţan. I na kraju, vrlo vaţna karakteristika

organizacijske strukture je timski rad na prioritetno odreĊenim projektnim zadacima,

dakle, projektna organizacija (Godišnje izvješće o poslovanju za 2011. godinu, 2012, p.

4).

Slijedeća shema prikazuje naĉin organizacije zaposlenika u Eurohercu u 2013. godini.

9

Shema 1: Organizacijska struktura Euroherc osiguranja d.d.

Izvor: izradila studentica prema intervjuu s direktorom Euroherc osiguranja d.d.

Na vrhu organizacijske strukture nalazi se predsjednik Uprave. Upravu, osim

predsjednika, ĉine i direktori sektora prodaje, šteta, financija i informatike. Euroherc

osiguranje d.d. kroz piramidalnu strukturu upravljanja ima visoku kontrolu nad svim

zaposlenicima te njihovom obavljanju poslovnih zadataka.

10

3. EUROHERC OSIGURANJE D.D. NA TRŢIŠTU OSIGURANJA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Trţište osiguranja predstavlja dinamiĉno okruţenje što podrazumijeva ĉeste promijene

kako u povećanju broja osiguravajućih društava, uvoĊenju novih vrsta osiguranja, tako i

u vlasniĉkoj strukturi koja je u prikazana u ovoj tematskoj jedinici te se paţnja takoĊer

usmjerava i na vrste osiguranja kojima se bave društva. (Babić i Franĉišković, 2011, p.

63).

U ovom dijelu diplomskog rada obraĊuju se slijedeće cjeline: 1) općenito o

osiguravateljnim proizvodima, 2) osiguravateljni proizvodi Euroherc osiguranja,

2) ĉimbenici od utjecaja na poslovanje Društva te 3) osiguravajuća društva koja se

nalaze na trţištu osiguranja u Europi i u Republici Hrvatskoj.

3.1. OPĆENITO O OSIGURAVATELJNIM PROIZVODIMA

Osiguranje sa stajališta pojedinca je gospodarski instrument kojim pojedinac zamjenjuje

mali odreĊeni iznos (premija) za veliki neizvjestan financijski gubitak koji bi postojao

kada ne bi bilo osiguranja (Vaughan, Vaughan, 2000, p. 16).

Svaka od postojećih grupa osiguranja ima svoje specifiĉne teoretske osnove. Na trţištu

svaka od njih ima svoje posebne uvjete, tu se formira potraţnja za pojedinom vrstom

osiguranja. Drţava svojom regulativom utjeĉe na ponudu osiguranja. Ona daje jamstvo

da je osiguranje postavljeno na ekonomskim i tehniĉkim naĉelima i da su premije

dovoljne za pokriće šteta, drugim rijeĉima da se ostvaruje kompenzacija rizika

(Andrijašević, Petranović, 1999, p. 103).

Suvremeno dinamiĉno okruţenje, kao i sve veća raznovrsnost istanĉanih potreba i ţelja

sve zahtjevnijih osiguranika (traţe sve veću kvalitetu i pouzdanost osiguranja, veću

mogućnost izbora i šire osigurateljno pokriće) skraćuju ţivotni ciklus osiguravateljnih

proizvoda. Da bi u suvremenom svijetu bila uspješna, osiguravajuća se društva moraju

prilagoditi globalnoj konkurentskoj strategiji, tj. kontinuirano i planski ulagati u

11

istraţivanje trţišta, novih osigurateljnih proizvoda, zamisli i procesa koji će dovesti do

inovacije novog, kvalitetnijeg i savršenijeg osigurateljnog proizvoda, širi i dublji

asortiman, brţe i kvalitetnije usluţivanje. Znanje dodaje vrijednost svakom

osigurateljnom proizvodu ili procesnom lancu, pa je stoga vaţno ugraditi u njih što više

znanja.

MeĊu osigurateljnim proizvodima moţe se napraviti podjela na (Babić, 2007, p. 58):

1) novi proizvod (moţe biti apsolutni novitet na trţištu ili novi proizvod za odreĊeno

osiguravajuće društvo)

2) supstitutivni proizvod (proizvod koji se prvi put pojavljuje na trţištu kao zamjena za

proizvod iste namjene koji se već nudio)

3) modificirani proizvod (poboljšani proizvod koji proširuje upotrebnu vrijednost, tj.

oblik novog proizvoda koji osiguravajućem društvu moţe pruţiti veliku korist uz mali

rizik)

4) proizvod plagijat na trţištu (kopiranje proizvoda odreĊenog konkurenta, uz odreĊene

inovacije).

Iz navedene podjele moţe se vidjeti da postoji velik broj naĉina stvaranja

osiguravateljnog proizvoda. Osiguravajuća društva mogu stvoriti potpuno novi proizvod

koji će ponuditi na trţištu osiguranja. Supstitutivni proizvod predstavlja osiguravateljni

proizvod koji zamjenjuje postojeći proizvod. TakoĊer, osiguravajuća društva mogu

oblikovati modificirani, poboljšani, proizvod, te mogu kopirati postojeći proizvod uz

odreĊene promjene.

3.2. OSIGURAVATELJNI PROIZVODI EUROHERC OSIGURANJA D.D.

Grupiranjem sliĉnih ili istih rizika u posebne skupine, odnosno vrste osiguranja, nastale

su i prve podjele u osiguranju. Iz razliĉitih, ĉesto povijesnih razloga, vrste osiguranja

klasificiraju se prema razliĉitim kriterijima. Pritom se pod vrstom osiguranja smatra

osiguranje stvari ili osoba obuhvaćenih jednakim uvjetima osiguranja. (Franĉišković,

2004, p. 91).

12

Euroherc osiguranje d.d. nudi neţivotna osiguranja u koja se ubrajaju: osiguranje osoba,

osiguranje imovine, osiguranje vozila, osiguranje transporta i osiguranje od

odgovornosti.

3.2.1. Osiguranje osoba

Ova vrsta osiguranja obuhvaća osiguranje osoba kao pojedinaca, ali i kolektivno

osiguranje djelatnika u sluĉaju nezgode (Euroherc- osiguranje osoba, 2013):

1) Osiguranje osoba od posljedica nezgode - nesretnim sluĉajem smatra se svaki

iznenadni i od volje osiguranika nezavisni dogaĊaj koji, djelujući uglavnom izvana i

naglo na tijelo osiguranika, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomiĉni

invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad ili pogoršanje zdravlja koje zahtjeva lijeĉniĉku

pomoć.

2) Pojedinačno osiguranje osoba od posljedica nezgode - pojedinaĉno ili individualno

osiguranje zakljuĉuje ugovaratelj (fiziĉka osoba) i polica glasi na ime i prezime

osiguranika. Ovakav oblik osiguranja zakljuĉuje se uvijek za jednu odreĊenu

imenovanu osobu. Ako isti ugovaratelj ţeli osigurati više osoba, za svakog se

osiguranika ugovara se zasebna polica osiguranja. Osiguranje se moţe ugovoriti za

osigurani sluĉaj poput smrti uslijed nezgode, trajni invaliditet i troškovi lijeĉenja.

3) Kolektivno osiguranje djelatnika od posljedica nezgode - osiguranjem se moţe

ugovoriti pokriće svih nezgoda pri obavljanju redovitog zanimanja tj. djelatnosti te pri

obavljanju redovitog zanimanja i izvan obavljanja redovitog zanimanja (0-24h). Osobe

se osiguravaju bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, godine ţivota i opću radnu

sposobnost, osim osoba potpuno lišenih poslovne sposobnosti koje su u svakom sluĉaju

iskljuĉene iz osiguranja. Osiguranjem nisu obuhvaćeni djelatnici koji pri zakljuĉenju

ugovora daju pisanu izjavu da ne ţele biti osigurani.

13

4) Ostala osiguranja od posljedica nezgode u koja se mogu ubrojiti: osiguranje osoba

za vrijeme sluţbenog puta, osiguranje ĉlanova kućanstva od posljedica nezgode,

osiguranje ĉlanova lovaĉkih i ribolovnih organizacija od posljedica nezgode, osiguranje

osoba pri obavljanju dobrovoljne vatrogasne i druge spasilaĉke djelatnosti od posljedica

nezgode, osiguranje letaĉke i kabinske posade i putnika od posljedica nezgode u

zrakoplovu i drugim letjelicama, osiguranje ĉlanova kulturno - umjetniĉkih društava od

posljedica nezgode, osiguranje djece i školske mladeţi od posljedica nezgode,

osiguranje studenata za vrijeme boravka u inozemstvu od posljedica nezgode,

osiguranje gostiju, posjetitelja priredbi od nezgode s ukljuĉenjem odgovornosti

ugovaratelja osiguranja te turista i izletnika

Ova vrsta osiguranja koju pruţa Euroherc osiguranje d.d. svojim osiguranicima daje

sigurnost i zaštitu u sluĉaju neţeljenih dogaĊaja. TakoĊer, Društvo pruţa mogućnost

pojedinaĉnog osiguranja osoba, ali i kolektivno osiguranje djelatnika pri obavljanju

njihovog redovitog zanimanja. Uz spomenuta osiguranja, Euroherc osiguranje d.d.

pruţa i mogućnost osiguranja za vrijeme sluţbenog puta, osiguranje djece od posljedice

nezgode te mnoga druga osiguranja koja pruţaju sigurnost potencijalnim osiguranicima.

3.2.2. Osiguranje imovine

Ubraja se veliki broj mogućih osiguranja osiguranikove imovine te obuhvaća (Euroherc

– osiguranje imovine, 2013):

1) Osiguranje od rizika požara i drugih rizika - ovom vrstom osiguranja osiguranik je

zaštićen od vrlo velikog broja elementarnih rizika, od kojih je glavni rizik poţar, no

prate ga i ostali rizici koji se pokrivaju bez dodatnog plaćanja premije osiguranja. Polica

moţe obuhvaćati i dopunske rizike, ovisno o ţeljenom opsegu pokrića.

2) FLEXA pokriće - policom osiguranja FLEXA (fire, lightning, explosion, aircraft)

opsega pokrića štiti se imovina od slijedećih osnovnih rizika:

poţara i izravnog udara groma,

eksplozije, osim nuklearne,

pada i udara zraĉne letjelice.

14

Ako se posebno ugovori i obraĉuna dodatna premija osiguravajuća se zaštita proširuje

na jedan ili više dopunskih rizika. Ovaj oblik osiguranja predstavlja uţe pokriće od

standardnog osiguranja od rizika poţara i nekih drugih rizika, uz plaćanje manje premije

osiguranja u odnosu na osnovno poţarno pokriće.

3) Osiguranje od rizika provalne krađe i razbojstva - ugovaranjem ove vrste osiguranja

osigurava se od rizika izvršenja ili pokušaja provalne kraĊe ili razbojstva, kao i obijesti

(vandalizma) tijekom provalne kraĊe. Osiguranjem je pokrivena šteta od odnošenja,

uništenja ili oštećenja osiguranih stvari, kao i šteta prouzroĉena oštećenjem

graĊevinskih dijelova prostorija, instalacije i opreme. Zakljuĉeno osiguranje vrijedi na

teritoriju Republike Hrvatske.

4) Osiguranje od rizika loma stakla, svjetlećih reklama i sl. - ugovaranjem ove vrste

osigurava se od rizika loma slijedeće predmete osiguranja:

sve vrste stakala,

svjetleće natpise i reklame,

slike, natpise i ukrase izraĊenih na osiguranim staklima,

mramornih ploĉa i ploĉa od umjetnog kamena,

svjetlećih natpisa i reklama.

Šteta se obraĉunava prema visini troškova za namještanje novog stakla, odnosno druge

stvari iste vrste i kvalitete na mjesto polomljene, odnosno u visini troškova iz izradu

nove slike, natpisa, ukrasa ili staklenih slova bez odbitka procijenjene istrošenosti

(amortizacije).

5) Osiguranje od rizika prekida rada zbog požara i nekih drugih rizika - ova vrsta

osiguranja osnovna je polica većine tvrtki, malo je onih koji razmišljaju o šteti koja

moţe nastati ukoliko bi poţar, oluja ili poplava toliko oštetila njihove proizvodne

pogone da bi daljnja proizvodnja bila privremeno prekinuta. Upravo zbog ovakve

povezanosti, ova polica osiguranja se ne moţe zakljuĉiti kao pojedinaĉna polica, već

kao dodatak na policu osiguranja od rizika poţara i nekih drugih rizika za tvrtku

(standardno ili FLEXA pokriće).

15

6) Osiguranje od potresa - osiguranik ima pravo na naknadu štete ako se dokaţe da se

potres, na prostoru gdje se nalaze osigurani predmeti, oĉitovao intenzitetom jednakim ili

višim od 5 stupnjeva Mercall-Cancani-Siebergove ljestvice. Prigodom ostvarenja rizika

potresa svi dogaĊaji nastali unutar 72 sata smatraju se jednim štetnim dogaĊajem. Šteta

pokrivena ovim osiguranjem plativa je uz odbitnu franšizu od 2% od iznosa osiguranja,

s odreĊenim ograniĉenjem sudjelovanja u šteti, ukoliko osiguranik nije otkupio franšizu

(sudjelovanje u šteti).

7) Osiguranje građevinskih objekata u izgradnji - ugovaranjem ovakvog

osigurateljnog pokrića, osiguravatelj će isplatiti naknadu u sluĉaju štete prouzroĉene

uništenjem, oštećenjem ili nestankom osiguranih stvari zbog osnovnih rizika. U svakom

ostvarenom osiguranom sluĉaju osiguranik sudjeluje u svakoj šteti sa standardnom

franšizom od 10% iznosa štete.

8) Osiguranje izgradnje od svih rizika (CAR - Contractors All Risks Policy) -

osiguranje koje pruţa sveobuhvatno pokriće za sve graĊevinske rizike. Pokriće za

materijalne štete na gradilištu je temeljeno na „ALL RISK“ modelu osiguranja ĉime

polica pruţa pokriće za sve iznenadne, nepredvidive i neoĉekivane štete koje se mogu

dogoditi u procesu izgradnje, osim onih koji su izriĉito iskljuĉeni iz pokrića.

9) Osiguranje objekata u montaži - ugovaranjem ovakvog osigurateljnog pokrića,

osiguratelj je obvezan isplatiti naknadu u sluĉaju štete prouzroĉene uništenjem,

oštećenjem ili nestankom osiguranih stvari zbog osnovnih rizika. U sluĉaju ostvarenja

rizika iz odgovornosti izvoditelja radova prema trećim osobama odbitna franšiza se ne

primjenjuje. Trajanje montaţe takoĊer utjeĉe na iznos premije osiguranja.

10) Osiguranje montaže od svih rizika (Erection All Risks Policy), EAR pokriće - ova

polica osiguranja, nazvana EAR nudi osigurateljnu zaštitu investitoru, izvoĊaĉima i

podizvoĊaĉima montaţne opreme od financijskih gubitaka i materijalne štete uslijed

iznenadnog, nepredvidivog i neoĉekivanog sluĉaja koji rezultira potpunim ili

djelomiĉnim oštećenjem predmeta osiguranja na mjestu montaţe. Polica osiguranja

pokriva i štete tijekom probnog rada (test period).

16

Polica osiguranja montaţe od svih rizika se moţe proširiti u svom pokriću, pa tako osim

pokrića materijalne štete povezane sa montaţom, moţe pokriti i rizik odgovornosti za

štete priĉinjene trećim osobama i/ili radnicima uslijed montaţe. Kod odgovornosti

pokrivena je materijalna i nematerijalna šteta.

11) Osiguranje od rizika loma stroja i nekih drugih rizika - osiguranjem se pruţa

osiguravajuća zaštita od oštećenja ili uništenja osigurane stvari zbog nezgode u pogonu,

nespretnosti, nehata ili zle namjere radnika ili neke druge osobe te pada i udara stranog

predmeta. Pod nezgodom u pogonu podrazumijevaju se dogaĊaji koji nastaju

nepredviĊeno i iznenada vezano s uporabom osigurane stvari.

12) Osiguranje stvari kućanstva - ovom policom osiguranja osiguravaju se stvari

kućanstva u osiguranikovoj kući, stanu ili kući za odmor od navedenih rizika: poţara i

udara groma, eksplozije, oluje, tuĉe, pada i udara zraĉne letjelice, manifestacija i

demonstracija, poplava i bujica, klizanja tla i odrona zemljišta, snjeţne lavine,

izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, provalne kraĊe, razbojstvo,

obiĉna kraĊa te odgovornost prema trećima.

13) Osiguranje stana/kuće - posjedovanje imovine sa sobom nosi odreĊenu

odgovornost. U današnje vrijeme, kada je mogućnost nastanka štete gotovo

svakodnevna, zaštita vlasništva i ĉlanova obitelji je nuţnost.

14) Osiguranje vikendica, kuća za odmor - paket osiguranja Vikend, koji je namijenjen

za zaštitu materijalne imovine nenastanjenih objekata tj. onih koji su nenastanjeni više

od 60 dana neprekidno u toku 12 mjeseci, pruţa financijsku sigurnost da će

osiguranikova kuća za odmor biti u istom onom stanju u kojem ju je i ostavio zadnji

puta.

15) Kasko osiguranje zrakoplova - policom kasko osiguranja zrakoplova osigurava se

zrakoplov koji je upisan u Hrvatski registar civilnih zrakoplova pri Agenciji za civilno

zrakoplovstvo i koji ima valjanu Potvrdu o provjeri plovidbenosti.

17

Osiguranjem vlastite imovine, osiguranici Euroherc osiguranja d.d. mogu zaštiti svoje

stanove i kuće od velikog broja rizika, kao što je rizik od poţara, potresa, kraĊe, kao i

mnogi drugi rizici vezani uz graĊevinske objekte u izgradnji i objekte u montaţi. Ova

vrsta osiguranja daje sigurnost i isplatu štete u sluĉaju nastanka nekog od navedenih

rizika.

3.2.3. Osiguranje vozila

Ova vrsta osiguranja jedna je od vrsta osiguranja koju nudi osiguravajuće društvo

Euroherc d.d. te obuhvaća (Euroherc – motorna vozila, 2013):

1) Autoodgovornost - obvezno osiguranje vlasnika odnosno korisnika motornog vozila

od odgovornosti za štete trećim osobama. Svi vlasnici odnosno korisnici motornih

vozila duţni su prema zakonu sklopiti policu osiguranja od odgovornosti za štete prema

trećim osobama.

2) Autonezgoda - osiguranje vozaĉa i putnika od posljedica nesretnog sluĉaja

(nezgode). Euroherc osiguranje nudi mogućnost biranja visine osiguranih iznosa, a

osiguranje od nezgode moţe se sklopiti za rizike od smrti, invaliditeta te troškova

lijeĉenja.

3) AO Plus - osiguranje koje vozaĉu pruţa pravo na naknadu štete za tjelesne povrede i

kada je skrivio nezgodu.

Vozaĉ koji prouzroĉi prometnu nezgodu nema pravo na naknadu štete za tjelesne

povrede temeljem police autoogovornosti.

4) Lom stakla - osiguranje vjetrobranskog i prozorskih stakala na vozilu osiguranika.

Ugovaranje ovog dodatnog osiguranja pruţa mogućnost naknade za štete na

vjetrobranskom staklu i ostalim prozorskim staklima osobnog vozila.

5) Autokasko - u Euroherc kasko programu uz povoljnu premiju pruţa potpuno pokriće

za štete nastale na vozilu. Potpuno kasko osiguranje pokriva štete koje su prouzroĉene u

sluĉaju uništenja ili oštećenja vozila u prometnim nesrećama pada ili udarca nekog

18

predmeta, kraĊe vozila, pada ili udarca nekog predmeta, vremenske nepogode (tuĉa,

oluja, poplava), poţara, udara groma, eksplozije, manifestacije ili demonstracije te

zlonamjernih postupaka trećih osoba.

6) Kasko povjerenja - ugovara se uz povoljniju premiju, a obuhvaća sva pokrića

potpunog kasko osiguranja. Osnovne karakteristike kaska povjerenja su potpuno kasko

osiguranje, osiguranik moţe odabrati kojim iznosom ţeli sudjelovati u šteti. Franšiza se

moţe ugovoriti u iznosima: 15%, 20%, 25% i 30% od iznosa svake štete po kojoj

postoji obveza naknade, kasko povjerenja moţe se zakljuĉiti samo za osobne

automobile i teretna vozila i na kasko povjerenja ne primjenjuju se odredbe Uvjeta o

bonusu i malusu.

Osiguranje vozila je obvezna vrsta osiguranja koju pruţa Euroherc osiguranje d.d. Svaki

vlasnik motornog vozila obvezan je osigurati svoje vozilo u osiguravajućem društvu.

Euroherc osiguranje d.d. nudi još i kasko program kojim pruţa potpuno pokriće za štete

koje nastaju na motornom vozilu osiguranika Euroherc osiguranja d.d.

3.2.4. Osiguranje transporta

Osiguranje robe u prijevozu jedan je od osiguravateljnih proizvoda koju pruţa Euroherc

d.d. te obuhvaća (Euroherc – osiguranje robe u prijevozu, 2013):

1) Osiguranje robe u prijevozu - mogućnost nastanka odreĊene štete na robi tijekom

prijevoza je sve veća. Duga putovanja, premještanje i slaganje tereta, loše vrijeme i

ostale prirodne nepogode mogu dovesti do oštećenja, kraĊe dijela ili cijele pošiljke.

2) Odgovornost prijevoznika za robu u domaćem i/ili u međunarodnom cestovnom

prijevozu - osiguravateljno pokriće pruţa se za štete za koje su prijevoznici odgovorni

vlasniku robe koju su primili na prijevoz, ili njegovom osiguravatelju (u sluĉaju kada

postoji i kargo osiguranje robe), prema sklopljenom ugovoru o osiguranju

prijevoznikove odgovornosti za štete nastale na pošiljkama u cestovnom prijevozu.

Visina premije za ovo osiguranje ovisi o limitu pokrića, broju vozila, nosivosti vozila i

da li je pokriće samo u domaćem ili u domaćem i u meĊunarodnom prijevozu.

19

Osiguranjem robe u prijevozu, Euroherc osiguranje d.d. pruţa mogućnost zaštite robe

prilikom putovanja tijekom kojih se roba moţe oštetiti ili moţe doći do kraĊe. TakoĊer,

Euroherc osiguranje d.d. omogućava prijevoznicima da odrede svoju visinu

odgovornosti za robu koju prevoze u sluĉaju štete. Postoji zakonska mogućnost

ograniĉenja prijevoznikove odgovornosti sukladno domaćem zakonu i meĊunarodnim

konvencijama.

3.2.5. Osiguranje od odgovornosti

Osiguranje od odgovornosti Euroherc osiguranja obuhvaća (Euroherc- odgovornost,

2013):

1) Izvanugovorna odgovornost - Zakon o obveznim odnosima kao temeljni propis jasno

propisuje da ako netko drugome prouzroĉi štetu, duţan ju je i naknaditi, ako ne dokaţe

da je šteta nastala bez njegove krivnje. Kod odgovornosti za štetu po subjektivnom

kriteriju predmnijeva se obiĉna nepaţnja. Krivnja se uopće ne utvrĊuje za štetu od stvari

ili djelatnosti od kojih potjeĉe povećana opasnost štete za okolinu.

2) Odgovornost iz upotrebe proizvoda - Zakon o obveznim odnosima, odreĊuje da

proizvoĊaĉ koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za štetu prouzroĉenu

neispravnošću toga proizvoda bez obzira na krivnju. Ovo se odnosi na imovinsku štetu

prouzroĉenu smrću ili tjelesnom ozljedom te na štetu prouzroĉenu uništenjem ili

oštećenjem oštećenikove stvari razliĉite od neispravnog proizvoda, ako se radi o takvoj

vrsti stvari koja je uobiĉajeno namijenjena za osobnu uporabu te ako je oštećenik tu

stvar uglavnom rabio u tu svrhu. Proizvod je bilo koja pokretna stvar, kao i samostalni

dio ugraĊen u neku pokretnu ili nepokretnu stvar.

3) Osiguranje od odgovornosti odvjetnika - sukladno odredbama Zakona o

odvjetništvu, zakonodavac je propisao da je svaki odvjetnik duţan osigurati se od

odgovornosti za štetu koju bi mogao poĉiniti trećima obavljanjem odvjetništva. Ugovor

o osiguranju od odgovornosti za odvjetnike-ĉlanove odvjetniĉkog društva i za

odvjetnike koji rade u tom društvu zakljuĉuje to društvo.

20

4) Osiguranje od odgovornosti javnih bilježnika - osiguranjem je obuhvaćena

odgovornost javnobiljeţniĉkih prisjednika, vjeţbenika, zamjenika i vršitelja duţnosti

javnog biljeţnika. Ako je javni biljeţnik odreĊen za zamjenika ili vršitelja duţnosti, on

se radi nove sluţbe ne mora posebno dopunski osigurati od odgovornosti.

5) Osiguranje od odgovornosti revizora i revizorskih društava - predmet osiguranja

je odgovornost revizorskih tvrtki i samostalnih revizora za štete koje prouzroĉe trećim

osobama prilikom obavljanja poslova revizije. Osiguranim sluĉajem smatra se svaki

pojedinaĉno odreĊen propušteni oblik pravne zaštite ili uĉinjena pogreška kojima se

trećim osobama prouzroĉi šteta.

6) Osiguranje odgovornosti špeditera - ugovorom o otpremi obvezuje se otpremnik radi

prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za raĉun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge

ugovore potrebne za izvršenje prijevoza te obaviti ostale uobiĉajene poslove i radnje, a

nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreĊenu naknadu. Otpremnik je duţan upozoriti

nalogodavca na nedostatke u njegovu nalogu, naroĉito na one koji ga izlaţu većim

troškovima ili šteti.

7) Osiguranje odgovornosti vlasnika odnosno korisnika luke nautičkog turizma -

predmet osiguranja jest odgovornost osiguranika za štetu kao poduzetnika poslova luke

nautiĉkog turizma utvrĊenu prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Zakonu o

pomorskom dobru i morskim lukama. Odgovornost podrazumijeva duţnost naknade

štete priĉinjene na imovini vlasnika ili treće osobe, kao i odgovornost za smrt i tjelesne

povrede.

8) Osiguranje od odgovornosti stečajnih upravitelja - ovom policom osiguravaju se od

odgovornosti steĉajni upravitelji i privremeni steĉajni upravitelji za štete, koje

prouzroĉe svim sudionicima u steĉajnom postupku, ako skrivljeno povrijede koju od

svojih duţnosti utvrĊenih Steĉajnim zakonom.

9) Odgovornost posrednika u prometu nekretninama - Euroherc osiguranje d.d. je za

posrednike u prometu nekretnina razvio posebno prilagoĊen proizvod osiguranja od

21

odgovornosti koji u sebi sadrţi pokriće za javnu izvanugovornu odgovornost prema

trećim osobama, kao i osiguranje profesionalne odgovornosti posrednika u prometu

nekretninama do zakonski potrebnih limita pokrića.

10) Odgovornost javnih komisionara - predmet osiguranja je odgovornost za štete koje

prouzroĉi osiguranik strankama i sudionicima u ovršnom postupku, ako je skrivljeno

povrijedio koju od svojih duţnosti utvrĊenih Ovršnim zakonom. Komisionar je duţan

savjesno u skladu s pravilima struke preuzeti, razvrstati, ĉuvati, osigurati, odrţavati i

izlagati pokretnine, davati obavijesti o njima, oglašavati njihovu prodaju, prodavati ih te

rukovati s dobivenim novĉanim sredstvima.

11) Osiguranje od odgovornosti posrednika u osiguranju ili reosiguranju - predmet

osiguranja po ovoj polici je profesionalna odgovornost posrednika za štete prouzroĉene

u obavljanju poslova posredovanja u osiguranju ili reosiguranju. Ako ţeli, posrednik

moţe zakljuĉiti i osiguranje javne odgovornosti prema trećim osobama iz obavljanja

djelatnosti, i osiguranje od odgovornosti prema djelatnicima.

12) Odgovornost organizatora turističkih paket aranžmana - sukladno Zakonu o

pruţanju usluga u turizmu, turistiĉka agencija koja organizira putovanje duţna je s

osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju prouzroĉi

putniku neispunjenjem, djelomiĉnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza

koje se odnose na paket-aranţman.

13) Osiguranje odgovornosti posrednika pri zapošljavanju pomoraca - posrednik je

duţan osigurati da pomorac prije upućivanja na brod ima potpisan individualni ugovor o

radu koji mora biti u skladu s mjerodavnim pravom i sadrţavati najmanje standarde

utvrĊene primjenjivim meĊunarodnim ugovorima i nacionalnim kolektivnim ugovorom.

14) Osiguranje od odgovornosti poreznih savjetnika - osiguranjem je obuhvaćena

odgovornost poreznog savjetnika za štetu, koja nastane osobi, ĉije je sjedište na

podruĉju Republike Hrvatske. Osiguranim sluĉajem smatra se svaki pojedinaĉno

odreĊen propušteni oblik pravne zaštite ili uĉinjena pogreška kojima se prouzroĉi šteta.

22

15) Odgovornost sudskih vještaka - predmet osiguranja je profesionalna odgovornost

za štete koje prouzroĉi osiguranik (stalni sudski vještak) strankama u postupku tijekom

obavljanja povjerenih mu poslova vještaĉenja ako nesavjesno ili neuredno obavlja

povjerene mu poslove vještaĉenja.

16) Osiguranje od odgovornosti vlasnika/korisnika zračnih letjelica - ukoliko je

ugovoreno pokriće za odgovornost prema trećima prema ovim uvjetima i plaćena je

dodatna premija, osiguratelj će nadoknaditi štetu trećim osobama za smrt ili tjelesne

ozljede te narušavanja zdravlja i gubitak ili oštećenje materijalnih stvari, a koju

uzrokuje zrakoplov u letu, osobe, stvari koje su ispale, ili su izbaĉene iz zrakoplova u

letu, izuzev ako se dokaţe da zrakoplov u letu, osobe ili stvari koje su ispale.

Ova skupina vrsta osiguranja štiti imovinu osiguranika u cjelini od odštetnih zahtjeva

trećih osoba. Imovina kod ovog osiguranja nije fiziĉki osigurana, ali je osigurana od

umanjenja na naĉin da će osiguravajuće društvo umjesto osiguranika nadoknaditi štetu

trećoj osobi.

3.3. ĈIMBENICI OD UTJECAJA NA POSLOVANJE EUROHERC

OSIGURANJA D.D.

Na trţištu osiguranja neprestano se povećava broj konkurenata koji na razliĉite naĉine

nastoje steći, zadrţati ili povećati svoje udjele, jer o tome ovise njihovi profiti. Naime,

strategiju trţišnoga udjela osiguravajuća društva provode zbog veće diverzifikacije

rizika. Stoga je kljuĉni zadatak marketinga u osiguranju privući i zadrţati osiguranike.

No, to nije nimalo jednostavno ostvariti zbog više osiguravatelja koji nude iste ili sliĉne

osiguravateljne proizvode po pribliţno jednakim cijenama, zbog specifiĉnosti samih

proizvoda i zbog ponašanja osiguranika kod sklapanja ugovora o osiguranju. Prilikom

sklapanja ugovora o osiguranju, osiguranici biraju osiguravajuće društvo s bolje

pozicioniranim imidţom, jer time smanjuju percipirani rizik odluke. I lojalnost

osiguranika odreĊenom osiguravajućem društvu ovisi o pozicioniranosti njegova imidţa

u svijesti osiguranika. Jaĉanje imidţa u javnosti dovodi do unapreĊenja konkurentske

23

pozicije i povećanja dugoroĉnog profi ta osiguravajućeg društva i zbog smanjenja

troškova promocije. Dakle, izgradnja jakog poslovnog imidţa najjaĉe je oruţje svakog

osiguravajućeg društva u zauzimanju konkurentske prednosti pa se moţe reći da je

strategija imidţa osnovna strategija svakoga uspješnoga osiguravajućega društva.

Pozicioniranost imidţa osiguravajućega društva u uvjetima globalne konkurencije ovisi

o (Zelenika, Babić, 2004, p.505): tradiciji društva, ekonomskim pokazateljima

(financijskoj snazi), fondovima priĉuve, ugledu reosiguravatelja, etiĉnosti društva u

poslovanju, profesionalnosti, ljubaznosti i educiranosti zaposlenih, pruţanju objektivnih

i pravodobnih informacija trţištu i javnosti, fleksibilnosti i adaptibilnosti, odnosno

sposobnosti i brzine prilagodbe zahtjevima trţišta (nove vrste osiguravateljnih

proizvoda, širenje asortimana...), kvaliteti i pouzdanosti proizvoda osiguranja, brzini

usluge u vezi s nastankom štetnoga dogaĊaja (procjena i likvidacija štete), uvjetima

plaćanja premije, korištenju suvremene tehnologije i opreme, organizaciji, imidţu

distributera, vizualnom identitetu (kućni stil, lokacija...), ugledu osiguranika odreĊenog

osiguravatelja, propagandi “od usta do usta” i o vlastitom iskustvu osiguranika.

Istraţivanje i spoznaja okoline, i meĊuodnos pojedinih faktora okoline, omogućuje

uoĉavanje i upoznavanje vrsta i prirode pojedinih faktora. Faktori utjecaja na strategiju

su oni za koje najviše poslovodstvo poduzeća vjeruje da potencijalno imaju dominantan

utjecaj na poslovanje i razvoj. U nastojanjima da istraţivaĉki proces spoznaje okoline

bude efikasan, potrebno je poznavati moguće utjecaje, budući da neki utjecaji djeluju

direktno, a drugi indirektno. Katkada se oni nadopunjuju, a katkada djeluju u suprotnim

smjerovima. Zbog toga je za istraţivanje okoline potrebno identficirati što veći broj

faktora i što toĉnije ocijeniti njihov utjecaj na razvoj (Mencer, 2012, p. 133).

3.3.1. Unutarnji čimbenici

Unutarnji ĉimbenici organizacije povezani su tako da utjecaj jednog ĉimbenika

automatski izaziva promjene i na drugim ĉimbenicima te u samoj organizacijskoj

strukturi organizacije. U najvaţnije unutarnje ĉimbenike organizacije, koji znatno utjeĉu

na oblikovanje organizacije, spadaju (Sikavica, 2011, p. 216): vizija, misija i ciljevi

24

organizacije, strategija organizacije, tehnologija, veliĉina organizacije, ţivotni ciklus

organizacije, ljudi u organizaciji, proizvodi organizacije i njezina lokacija.

Navedeni unutarnji ĉimbenici imaju veliku vaţnost za poslovanje Euroherc osiguranja

d.d. jer menadţment moţe bitno utjecati na njih te su pod njihovom kontrolom, za

razliku od vanjskih ĉimbenika kojima se mora prilagoĊavati. Pravilno definiranje vizije

i misije Euroherc osiguranja d.d. predstavlja razlog postojanja Društva i ţeljeno stanje u

bliţoj budućnosti. Definiranjem strategije, Euroherc osiguranje d.d. odgovara na pitanje

kako će organizacija postići zacrtane ciljeve te stoga mora biti u interakciji s ostalim

unutarnjim ĉimbenicima koji djeluju na poslovanje. Veliĉina Euroherc osiguranja d.d.

predstavlja jedan od prednosti u odnosu na konkurentna osiguravajuća društva zbog

broja zaposlenih, veliĉine ostvarenog prihoda te vrijednosti imovine. Zaposlenici u

Euroherc osiguranju d.d. utjeĉu na uspješnost poslovanja svojim znanjima i

sposobnostima. Euroherc osiguranje d.d. svojim zaposlenicima omogućava

napredovanje i edukaciju kroz razne seminare i programe. Veliki broj poslovnica u

Republici Hrvatskoj pruţa potencijalnim osiguranicima dostupnost i raspoloţivost

Euroherc osiguranja d.d.

Utjecaji na poslovanje koji dolaze unutar Euroherc osiguranja d.d. mogu biti snaga koja

predstavlja razlog zbog kojeg je poduzeće uspješno i zbog kojeg su osiguranici

zadovoljni. Drugi unutarnji ĉimbenik je slabost koji umanjuje uspješnost poslovanja

Euroherc osiguranja d.d. Snage koje Euroherc osiguranju d.d. daju prednost u odnosu na

konkurenta osiguravajuća društva i koja dolazi unutar Društva su prije svega kvaliteta i

dostupnost osiguravateljnih proizvoda. TakoĊer, dobar naĉin upravljanja i educiranje

zaposlenika su snage koje ima Euroherc osiguranje d.d. S druge strane, visoke cijene i

loše upravljanje troškovima rada stvaraju loš imidţ Euroherc osiguranja d.d.

3.3.2. Vanjski čimbenici

Na vanjske ĉimbenike organizacije, ili kako se još nazivaju ĉimbenici okoline,

organizacija moţe samo donekle utjecati, ali im se zato mora prilagoĊavati ako ţeli

opstanak i razvoj (Sikavica, 2011, p. 278).

25

Okolina organizacije ukljuĉuje sve subjekte s kojima se organizacija susreće.

Najutjecajniji ĉimbenici opće okoline organizacije su (Sikavica, 2011, p. 270):

ekonomski, tehnološki, društveni, demografski, politiĉki, pravni, kulturni i

meĊunarodni.

Menadţment Euroherc osiguranja d.d. mora dobro poznavati osnovne ekonomske

pokazateljeu okruţenju u kojem posluje jer ti pokazatelji daju mogućnost rasta i razvoja.

Radi oĉuvanja konkurentnosti na trţištu osiguranja, Euroherc osiguranje d.d. prisiljeno

je stalno pratiti promjene u tehnici i tehnologiji, što zahtijeva i promjene u organizaciji.

Informacijska tehnologija, koju koristi Euroherc osiguranje d.d. u svim dijelovima

organizacije, donosi stalne promjene i nove tehnologije koje Euroherc osiguranje d.d.

mora pratiti i prilagoĊavati se. Menadţment Euroherc osiguranja d.d. mora pratiti

promjene stavova, ţelja, oĉekivanja, vjerovanja i obiĉaja ljudi u odreĊenoj skupini ili

društvu te se prilagoĊavati svojim poslovanjem društvenoj okolini. Demografska

okolina dugoroĉno djeluje na organizacije, pa tako i na Euroherc osiguranje d.d.

Potrebno je pratiti demografske trendove koji su izvor rada, s jedne strane, a s druge

strane izvor potencijalnih osiguranika. Euroherc osiguranje d.d. pod najvećim je

utjecajem svoje drţave, odnosno Republike Hrvatske, koja odreĊuje politiĉku i pravnu

okolinu poslovanja te prilagoĊavanje brojnim zakonima i propisima.

U analizi vanjskog okruţenja osiguravajućeg društva moraju se uzeti u obzir mnogi

razliĉiti ĉimbenici. Vanjsko okruţenje Euroherc osiguranju d.d. moţe donijeti mnogo

prilika za napredak i poboljšanje svog poslovanja, ali, s druge strane, javljaju se i

prijetnje koje mogu ugroziti poslovanje. Ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju

predstavlja veliki izazov za Euroherc osiguranje d.d. koji je najsnaţniji vanjski utjecaj

na poslovanje. Euroherc osiguranje d.d. će se morati prilagoĊavati uvjetima na

europskom trţištu zbog pojave jakih konkurenata. S druge strane, zbog svog stabilnog

poslovanja i veliĉine, Euroherc osiguranje d.d. ima veliku prednost u odnosu na srednja

i mala osiguravajuća duštva u Republici Hrvatskoj.

26

SWOT analiza namijenjena je vrednovanju usklaĊenosti sposobnosti poduzeća s

uvjetima u okolini poduzeća. Ponekad se uz analizu poduzeća i okoline upotrebljava i

kao alat za samoprocjenu menadţera, vrednovanje timova, projekata, funkcija ili

pojedinih proizvoda (Buble i suradnici, 2005, p. 67).

Temeljna pretpostavka SWOT analize je da uspješna strategija nastaje iz optimalnog

podudaranja i sukladnosti izmeĊu unutarnjih resursa i sposobnosti odnosno

organizacijskih snaga i slabosti i njezine vanjske situacije, odnosno prilika i prijetnji u

okolini. Dileme s kojima SWOT analiza suoĉava menadţere nisu nimalo lake ni

jednostavne, a još manje jednoznaĉne. Jedna je, svakako, trebaju li investirati u snage da

bi ih uĉinili još većima ili u slabosti kako bi ih uĉinili konkurentnijima. Sve to zapravo

govori da je SWOT analiza samo polazište i temelj na kojemu strategijski menadţeri

svojom kreativnošću, imaginacijom, iskustvom i kompetencijama trebaju nalaziti

najbolja strategijska rješenja (Sikavica i suradnici, 2008, p. 229).

Utjecaj unutarnjih i vanjskih ĉimbenika na poslovanje osiguravajućeg društva Euroherc

najbolje se moţe prikazati kroz SWOT analizu društva iz ĉega se moţe vidjeti gdje je

društvo usmjereno. Swot analizu ĉine (Intervju, 2013):

• snage (strengths) – predstavljaju ono u u ĉemu je osiguravajuće društvo Euroherc d.d.

bolje ili moţe postati bolje od konkurenata. Snage Euroherca su: menadţment, kvaliteta

i dostupnost osiguravateljnih proizvoda, diverzifikacija osiguravateljnih usluga.

• slabosti (weaknesses) - koji su elementi imidţa loše pozicionirani i loše utjeĉu na opći

imidţ, pa time umanjuju uspješnost poslovanja osiguravajućeg društva. Za Euroherc

moţe se reći da ima slijedeće slabosti: neefikasnost u upravljanju troškovima rada,

nefleksibilnost, visoke cijene.

• prilike (opportunities) - sadašnje i buduće promjene u okruţenju koje osiguravajuće

društvo moţe iskoristiti za unapreĊenje imidţa. Prilike Euroherca su: porast

nesigurnosti koja utjeĉe na povećanje potraţnje za osiguranjem, veće šanse imaju velika

i stabilna osiguravajuće društva.

• prijetnje (threats) - uvjeti iz okruţenja koji mogu imati negativan utjecaj na buduću

poziciju imidţ osiguravajućeg društva. Prijetnje osiguravajućeg društva Euroherc su:

pojava snaţnijih svjetskih osiguravatelja ulaskom u Europsku uniju, zbog ĉega strateško

spajanje predstavlja dobar izbor osiguravajućeg društva.

27

Analiza unutarnjih i vanjskih ĉimbenika ne zasniva se samo na analizi snaga i slabosti

vlastitoga imidţa, nego se zasniva i na analizi snaga i slabosti imidţa konkurenata.

Kvalitetno saĉinjena SWOT analiza omogućuje osiguravajućem društvu, u ovom

sluĉaju Euroherc osiguranju, da usmjeri pozornost na kljuĉne elemente poslovanja koji

su jaĉi od konkurenata i da ih dalje unapreĊuje, ali i da iskoristi prednosti i otkloni loše

strane pojedinih elemenata imidţa koji slabe opći imidţ i konkurentsku poziciju

osiguravajućega društva.

Dakle, suvremena koncepcija marketinga treba biti vaţan ĉimbenik u kreiranju poslovne

politike osiguravajućeg društva jer u uvjetima sve jaĉe konkurencije omogućava

usklaĊenje triju zahtjeva koji se postavljaju osiguravajućem društvu: profit,

zadovoljenje ţelja osiguranika, zadovoljenja društvenog interesa (Babić, 2004, p.72).

3.4. OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA NA TRŢIŠTU OSIGURANJA

Osnova svakog uspješnog poslovanja je dobro poznavanje trţišta. Iz tog razloga trţišno

poslovanje u sveprisutnoj dinamici trţišta postaje dominantna koncepcija poslovne

politike osiguravateljnog društva kao dio sustava po kojem je korisnik usluga osiguranja

polazna toĉka marketinga.

Za trţište osiguranja znaĉajno je da broj proizvoĊaĉa (osiguravatelja) ne utjeĉe na cijenu

osiguranja u onoj mjeri kao što je to sluĉaj kod drugih osoba. Stoga politika cijena nije u

tolikoj mjeri presudna za prodaju osiguranja Ako se na trţištu osiguranja i smanji broj

osiguravatelja, cijena osiguranja neće porasti jer preostali ponuĊaĉi mogu svojim

elastiĉnim kapacitetom pokriti sve potrebe trţišta. Zato je odluĉujući ĉimbenik za

prodaju osiguranja prihvaćanje osiguranja od potrošaĉa koji sklapaju osiguranja kod

onih osiguravatelja koje poznaju i u koje imaju povjerenje. Za uspješnost poslovanja

osiguravatelja potrebno je organizirano trţište jer to omogućuje da njegove usluge

postanu prepoznatljive kupcima pa će u tom sluĉaju i djelovanje osiguravatelja biti

uĉinkovitije (Andrijašević i Petranović, 1999, p.170).

28

3.4.1. Tržište osiguranja u Europi

Na europskom trţištu osiguranja na kraju 2011. godine poslovalo je oko 5.500 društava

za osiguranje, koja su izravno zapošljavala oko 950 tisuća zaposlenika i posredno

dodatnih oko milijun zaposlenika kao posrednika i zastupnika u osiguranju. Pokazatelji

koncentracije europskog trţišta osiguranja ukazuju na veću koncentriranost trţišta

ţivotnog osiguranja nego neţivotnog mjereno pokazateljima koncentracije udjela 5, 10 i

15 najvećih društava za osiguranje na trţištu. Pokazatelji koncentracije na razini

ukupnog europskog trţišta ţivotnog osiguranja na kraju 2010. godine iznosili su za

udjel premije pet najvećih 58%, deset najvećih 81,3% i petnaest najvećih 90,6% ukupne

premije ţivotnog osiguranja. Za europsko trţište neţivotnog osiguranja ovi pokazatelji

iznose: udjel premije pet najvećih 55,1%, deset najvećih 74,3% i petnaest najvećih

82,5% ukupne premije neţivotnog osiguranja. U odnosu na 2001. godinu svi pokazatelji

koncentracije i za ţivotno i neţivotno osiguranje su povećani, što ukazuje na

okrupnjavanje i konglomerizaciju trţišta osiguranja (Bilten, 2013, p. 12).

U slijedećoj tablici moţe se vidjeti 20 najvećih osiguravateljnih društava u Europi iz

podataka iz 2010 godine.

29

Tablica 1: Dvadeset najvećih osiguravateljnih grupa u Europi, 2010. godine

Izvor: Bilten, 2013, p.13.

Najveća osiguravateljna grupa po premijskom prihodu na europskom trţištu osiguranja

na kraju 2010. godine bila je AXA s premijskim prihodom od 85 mlrd. eura i

ulaganjima od 568 mlrd. eura. Najvećih pet osiguravateljnih grupa u Europi ĉine još

Generali, Allianz, Aviva i Zurich. Moţe se uoĉiti da osiguravateljna grupa Generali ima

udio europskog trţišta u ukupnog premiji 93,1%, dok samo 6,9 % ĉini premija sa

neeuropskih trţišta. TakoĊer, vidljivo je da sve osiguravateljna grupe djeluju na i

trţištima izvan Europe, osim Groupama, Swiss Life i AG2R-La Mondiale kojima sva

premija dolazi sa europskog trţišta. Najmanji udio prihoda s europskog trţišta ima

juţnoafriĉka grupa Old Mutual s ukupnim udjelom u ukupnoj premiji od 14 %.

30

3.4.2. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj

Izravni cilj djelatnosti osiguranja sastoji se u pruţanju usluga osiguranja osiguranicima

koji su izloţeni raznim vidovima opasnosti. Isplaćuje im se naknada za eventualne štete

koje pretrpe zbog ostvarenja tih opasnosti. To vrijedi u potpunosti i za meĊunarodno

osiguranje koje je odigralo veliku ulogu u razvoju meĊunarodne trgovine i prijevoza

(Franĉišković, 2004, p. 5).

Neka od obiljeţja trţišta osiguranja u Hrvatskoj je prije svega sve veći broj

osiguravajućih društava i neravnomjerna raspodjela pojedinih vrsta osiguranja u

ukupnoj premiji osiguranja, pri ĉemu je dominantno osiguranje od autoodgovornosti.

(Andrijanić i Klasić, 2002, p. 34).

Prema Biltenu Hrvatskog ureda za osiguranje (2013, p. 16-17), u Republici Hrvatskoj

na trţištu osiguranja 2012. godine poslovalo je 27 osiguravajućih društava te jedno

reosiguravajuće društvo. Neţivotna osiguranja ĉine 74, 62% ukupne premije, dok

zaraĉunata bruto premija iznosi 2.450.547.180 kuna odnosno 2,1% manje u odnosu na

isto razdoblje prethodne godine. Najzastupljenija vrsta osiguranja i dalje je Osiguranje

od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaraĉunatom bruto premijom od

966.119.042 kuna. Bruto premija zaraĉunata u ovoj vrsti osiguranja veća je 1,7% u

odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Udio ove vrste osiguranja je 39,4% u

premiji neţivotnih osiguranja te 29,42% u ukupno zaraĉunatoj premiji. U odnosu na

2011. godinu, premija obveznog osiguranja korisnika motornih vozila od automobilske

odgovornosti za štete nanesene trećim osobama, bila je 0,5 niţa i iznosila je

956.419.652 kuna uz udio od 99,48% u ovoj vrsti osiguranja. Ukupno je sklopljeno

610.098 ovih vrsta osiguranja što je 0,3% više u odnosu na prethodnu, 2011. godinu.

Ţivotna osiguranja ĉine 833.027.602 kuna zaraĉunate bruto premije, te se biljeţi porast

od 8,2%. U ukupnoj premiji ţivotna osiguranja sudjeluju 25,38% (dok je 2011.godine

udio u ukupno zaraĉunatoj premiji bio 23,52%). Nnajveći udio ima klasiĉno Ţivotno

osiguranje s premijom od 730.114.639 kuna, odnosno premijom višom 10,1% u odnosu

na 2011. godinu, a koje u skupini ţivotnih osiguranja sudjeluje s 87,65%, te u ukupnoj

premiji s 22,24%. Slijede Dodatna osiguranja uz ţivotno osiguranje sa zaraĉunatom

31

premijom od 51.316.068 kune i udjelom u ukupnoj premiji 1,56% ali uz pad u odnosu

na isto razdoblje prethodne godine od 1,3%. Ţivotna ili rentna osiguranja kod kojih

osiguranik na sebe preuzima investicijski rizik sa zaraĉunatom premijom od 45.161.279

kuna i udjelom u ukupnoj premiji od 1,38% uz pad od 8,9%.

U slijedećoj tablici prikazana su osiguravajuća društva koja djeluju na trţištu osiguranja

2012. godine.

Tablica 2: Trţište osiguranja u Republici Hrvatskoj 2012. godine.

Izvor: Statistiĉka izvješća, 2012, p. 6.

32

Prema tablici 2, moţe se zakljuĉiti da trţište osiguranja u Republici Hrvatskoj ĉini 27

osiguravajućih društava te jedno reosiguravajuće društvo. Od ukupnog trţišta

osiguranja, 7 osiguravajućih društava bavi se ţivotnim osiguranjem, 10 neţivotnim

osiguranjem, dok su preostala 10 osiguravajuća društva sloţena, odnosno pruţaju

usluge ţivotnog i neţivotnog osiguranja.

Slijedeći grafikon prikazuje strukturu ukupne premije po skupinama osiguranja, za

ţivotno i neţivotno osiguranje.

Grafikon 1: Struktura ukupne premije osiguranja po skupinama osiguranja

Izvor: Statistiĉka izvješća, 2012, p. 8.

Poslovima ţivotnih osiguranja bavi se sedam društava koji drţe 16,89% udjela u

zaraĉunatoj bruto premiji ţivotnih osiguranja. Kod neţivotnih osiguranja, 10 društava,

sudjeluju s 34,04% u premiji neţivotnih osiguranja, dok najveći dio trţišta otpada na

kompozitna društva (70,64% ukupne zaraĉunate bruto premije; 83,11% premije ţivotnih

33

osiguranja; 65,96% premije neţivotnih osiguranja). Ţivotna osiguranja u ukupnoj

premiji sudjeluju s 27,23 %, dok je u prethodnom razdoblju udio ukupno zaraĉunate

premije bio 26,59 % . Neţivotna osiguranja zauzimaju većinski dio u ukupnoj premiji sa

72,77 % dok je u prethodnom razdoblju udio ukupno zaraĉunate premije bio 73, 41 % .

Na slijedećoj tablici moţe se vidjeti ukupan broj osiguranja po pojedinim skupinama

osiguranja, odnosno u ţivotnom i neţivotnom osiguranju za 2011. i 2012. godinu.

U tablici se moţe vidjeti da Euroherc osiguranje d.d. sklopi godišnje oko milijun polica

neţivotnog osiguranja te time zauzima drugo mjesto po veliĉini osiguravajućih

društava. Prvo mjesto zauzima Croatia osiguranje sa 2,35 milijuna polica godišnje.

Moţe se uoĉiti da Euroherc osiguranje i Croatia osiguranje imaju opadajući trend udjela

neţivotnog osiguranja na trţištu osiguranja, odnosno dolazi do pada broja polica

osiguranja u 2012. godini u odnosu na 2011.godinu.

34

Tablica 3: Pregled broja osiguranja po skupinama osiguranja za 2011. i 2012 .godinu

Izvor: interni dokument Euroherc osiguranja, 2013. godine

35

Slijedeći grafikon prikazuje ukupno zaraĉunatu bruto premiju po društvima za

osiguranje na trţištu osiguranja Republike Hrvatske u 2011. i 2012. godinu.

Grafikon 2.: Ukupno zaraĉunata bruto premija po društvima za osiguranje na trţištu

osiguranja Republike Hrvatske za 2011. i 2012. godinu.

Izvor: Statistiĉka izvješća, 2012, p. 10

36

Prema Statistiĉkom izvješću (2012, p. 7), grafikon prikazuje da Croatia osiguranje

zauzima vodeće mjesto u ukupnoj zaraĉunatoj bruto premiji koja je po prvi puta ispod

30% (29,96%), i ukupnom premijom od 2,707 milijarde kuna, koja je za 3,0% manja u

odnosu na 2011. godinu. Allianz Zagreb biljeţi udio od 12,05% i ukupnu premiju od

1,089 milijardi kuna koja je veća za 6,2% u odnosu na 2011. godinu. Euroherc

osiguranje nalazi se na trećem mjestu s udjelom od 10,80% i ukupnom premijom od 976

milijuna kuna (manjom za 2,4% u odnosu na 2011. godinu). Zatim slijedi Jadransko

osiguranje s udjelom od 6,94% i ukupnom premijom od 627 milijuna kuna (manjom za

2,0% u odnosu na prethodnu 2011. godinu). Na petom mjestu godinu je zakljuĉilo

društvo Kvarner VIG s udjelom od 4,56% i ukupnom premijom od 412 milijuna kuna

(manjom za 8,1% u odnosu na prethodnu 2011. godinu)

U tablici pod nazivom Zaraĉunata bruto premija po vrstama osiguranja prikazuje se

ukupno zaraĉunata bruto premija prema svakoj pojedinoj vrsti osiguranja za 2011. i

2012. godinu.

Iz navedene tablice moţe se primijetiti trend pada zaraĉunate bruto premije po vrstama

osiguranja osiguravajućih društava. Pojedine vrste osiguranja biljeţe rast bruto premije,

poput osiguranje od odgovornosti za upotrebu zraĉnih letjelica, putna osiguranja.

Najveći udio na trţištu, odnosno zaraĉunatu bruto premiju, biljeţi osiguranje od

odgovornosti za upotrebu motornih vozila te biljeţi porast u 2012. godini u odnosu na

2011. godinu.

37

Tablica 4: Zaraĉunata bruto premija po vrstama osiguranja svih osiguravajućih u

Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu

Izvor: interni dokument Euroherc osiguranja, 2013. godine

38

Slijedeća tablica prikazuje broj sklopljenih osiguranja u pojedinom osiguravajućem društvu u 2011. i 2012. godini.

Tablica 5: Pregled osiguranja po broju osiguranja u Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu

Izvor: interni dokument Euroherc osiguranja, 2013. godine

39

U Tablici 5 prikazan je pregled osiguranja po broju osiguranja u Republici Hrvatskoj za

2011. i 2012. godinu. Euroherc osiguranje d.d. se po broju prodanih osiguranja nalazi

nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Croatia osiguranja d.d.. UsporeĊujući broj

prodanih osiguranja 2011. godine s 2012. godinom, moţe se primjetiti pad od 2,8%.

Njihova najveća konkurencija, Croatia osiguranje d.d. je takoĊer imala pad broja

prodanih osiguranja, no nešto manji, toĉnije 1,3%.

U slijedećoj tablici naveden je broj šteta po vrstama osiguranja za 2012. godinu.

Tablica 6: Broj šteta po vrstama osiguranja u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu

Izvor: interni dokument Euroherc osiguranja, 2013. godine

40

U Tablici 6 prikazan je broj šteta po vrstama osiguranja. Najveći broj osiguranja ĉine

zdravstvena osiguranja i obvezna osiguranja cestovnih vozila. Najveći porast u odnosu

na prethodnu godinu imalo je putno osiguranje koje je sa 2.740 šteta u 2011. godini

poraslo na 23.241 štetu u 2012. godini. Najveći pad u broju šteta imalo je osiguranje

zraĉnih letjelica.

41

4. ANALIZA I OCJENA POSLOVANJA OSIGURAVAJUĆEG

DRUŠTVA

U ovom dijelu rada prikazani su financijski izvještaji Euroherc osiguranja d.d., analiza

imovine i izvori financiranja, struktura zaposlenika, analiza financijskog rezultata i

financijski pokazatelji te ocjena uspješnosti Euroherc osiguranja u odnosu na vodeća

osiguravajuća društva u Republici Hrvatskoj.

4.1. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI EUROHERC OSIGURANJA D.D.

Poslovno odluĉivanje u svrhe opstanka, uspjeha i razvoja poduzeća zahtijeva kvalitetnu

informacijsku podlogu koju ĉine temeljni financijski izvještaji. Oni ĉine nezaobilazan

izvor informacija za unutarnje i vanjske korisnike i prikazuju informacije o financijskoj

snazi, poslovnom uspjehu i novĉanim tijekovima. Zbog svega navedenog izvještaji

moraju biti pouzdani, razumljivi, usporedivi i formirani sukladno zakonima, propisima,

raĉunovodstvenim naĉelima i standardima svake drţave (Deĉman, 2012).

Svaki financijski izvještaj mora pruţati relevantne i toĉne informacije svakom korisniku

koji je zainteresiran za poslovanje pojedinog poduzeća. Radilo se to o zainteresiranosti

radi daljnje suradnje, poslovanja, korištenja usluga pojedinog poduzeća ili bilo kakve

razmjene izmeĊu korisnika i poslodavca, podaci moraju biti istiniti, pouzdani i

nepristrani. Financijsko izvješće predaje se krajem kalendarske godine, a duţni su ih

predati svi obveznici Zakona o raĉunovodstvu primjenom HSFI-a (Hrvatskog standarda

financijskoga izvještavanja) (Kravaica, Aidone, 2009, p.98).

Za financijska izvješća moţe se reći da je to skup izvještaja propisanih zakonom koji

predoĉavaju imovinu, potraţivanja, kapital obveze, dobit i gubitak, priljev i odljev

sredstava osiguravateljnog društva za odreĊeno obraĉunsko razdoblje. To su izvještaj o

financijskom poloţaju kao sustavni pregled imovine, kapitala, obveza i potraţivanja na

datum obraĉuna, zatim izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti koji iskazuje prihode i rashode

te financijski rezultat u odreĊenom obraĉunskom periodu, izvještaj o novĉanom toku

koji pruţa informaciju o promjenama financijskog poloţaja u odreĊenom razdoblju, te

bilješke - uz temeljne izvještaje, koji su potonja razrada pozicija prethodnih temeljnih

42

izvještaja. Temeljni financijski izvještaji moraju pruţiti istinit, fer, pouzdan i nepristran

pregled imovine, obveza, kapitala, promjena financijskog poloţaja i dobitka ili gubitka.

Kod izrade temeljnih financijskih izvještaja potrebno se pridrţavati općih naĉela

procjene pozicija, i to opreznosti, prevage biti nad formom, vrijednosne znaĉajnosti,

pojedinaĉne procjene i vremenske povezanosti bilanĉnih pozicija. Pretpostavke na

kojima poĉiva sastavljanje temeljnih izvještaja jesu: poslovanje na neograniĉeno

razdoblje, dosljednost, priznavanje poslovnih dogaĊaja u trenutku nastanka: Temeljni

financijski izvještaji osiguravajućih društava jednom godišnje podlijeţu obvezi revizije.

(Temeljni financijski izvještaji, 2013).

U narednim dijelovima rada prikazani su izvještaji o financijskom poloţaju i

sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d. za 2009., 2010. i 2011. godinu.

4.1.1. Izvještaj o financijskom položaju Euroherc osiguranja d.d.

Bilanca ili izvještaj o financijskom poloţaju je jedan od temeljnih financijskih

izvještaja, koji daje sustavni pregled imovine, kapitala i obveza poduzeća na odreĊeni

datum. Bilanca je statistiĉki izvještaj koji pokazuje financijski poloţaj trgovaĉkog

društva u odreĊenom trenutku. Taj trenutak je najĉešće dan završetka poslovne godine,

što je 31. prosinca, iako se bilanca sastavlja i za primjerice kvartalna razdoblja (Viduĉić,

2006, p. 366).

Slijedeća tablica prikazuje izvještaj o financijskom poloţaju Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine.

43

Tablica 7: Izvještaj o financijskom poloţaju Euroherc osiguranja d.d.

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

U tisućama kuna

44

Aktivu izvještaja o financijskom poloţaju (bilance) društva ĉine dugotrajna i

kratkotrajna imovina. Najveća stavka su krediti i potraţivanja koja su preteţito

dugoroĉnog karaktera. Od kratkoroĉne imovine najveću stavku ĉine potraţivanja. U

pasivi bilance osiguravatelja iskazuju se kapital i obveze. Osiguravateljeve obveze su

specifiĉne jer se sastoje od tehniĉke priĉuve i ostalih obveza osiguravatelja, a one sluţe

za pokriće isplata po nastupu osiguranog sluĉaja.

Analizirajući izvještaj o financijskom poloţaju društva, moţe se primijetiti stalni rast

aktive poduzeća. Tomu najviše doprinosi porast novĉanih sredstava na banci te

kratkotrajnih potraţivanja. Društvo ne isplaćuje cijelu dobit dioniĉarima, već samo dio a

ostatak ide u zadrţanu dobit. Rezultat je svake godine sve veći kapital.

U 2011. godini u odnosu na prethodne došlo je do naglog porasta kratkotrajnih obveza,

najviše pod bilanĉnom stavkom Ostale obveze. Iz financijskog izvještaja preuzeta je

detaljnija razrada te stavke.

Slijedeća tablica prikazuje prikaz ostalih obveza Euroherc osiguranja d.d.

Tablica 8: Prikaz ostalih obveza Euroherc osiguranja d.d.

Ostale obveze (u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Obveze s osnova udjela u rezultatu 8.168 7.455 5.586

Obveze prema dobavljaĉima 49.812 13.703 26.967

Obveze za poreze, ĉlanarne i doprinose 30.783 7.101 8.398

Tekuća porezna obveza 17.425 10.905 1.944

Obveza prema zaposlenima 11.354 10.879 -

Obveze za provizije 1.485 1.709 849

Rezerviranja za obveze 48.062 40.106 28.249

Ukupno 167.089 91.858 71.993

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

45

Iz tablice se vidi da su se najviše povećale obveze prema dobavljaĉima, i to gotovo

300%, s obzirom da su 2010. godine iznosile 13.703 kn, dok su već u 2011. godini

iznosile 49.812,00 kn. Što se tiĉe obveze za poreze, ĉlanarine i doprinose takoĊer se

biljeţi rast u 2011.godini u odnosu na 2010.godinu i to više od ĉetverostruko.

4.1.2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (raĉun dobiti i gubitka) pokazuje kretanje prihoda,

rashoda i financijskog rezultata kroz jedno poslovno razdoblje. Za razliku od izvještaja

o financijskom poloţaju koji prikazuje stanje poduzeća u jednom trenutku, izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti je dinamiĉki izvještaj i ukazuje na uspješnost poslovanja u

odreĊenom razdoblju. Njihova glavna poveznica je financijski rezultat na kraju

obraĉunskog razdoblja (Deĉman, 2012).

Slijedeća tablica prikazuje Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine.

46

Tablica 9: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d.

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

U tisućama kuna

47

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (raĉun dobiti i gubitka) prikazuje prihode i rashode te

financijski rezultat u odreĊenom razdoblju. Društvo za osiguranje iskazuje rezultat u

jednoj godini promatrajući primitke i izdatke onda kada su nastali, a ne kada su

naplaćeni, dakle prema fakturiranoj, a ne prema realizaciji.

U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (raĉun dobiti i gubitka) moţe se vidjeti da se kroz

razdoblje od 2009. do 2011. godine prihodi smanjuju, kao i neto zaraĊene premije.

Zanimljiva je ĉinjenica da se izdaci po štetnim dogaĊajima smanjuju puno većim

intezitetom nego prihodi, tako da je dobit društva sve veća. Ovaj fenomen objašnjavaju

u poduzeću da prihodi padaju jer je sve manje vozila na cestama zbog krize, a budući da

je sve manje vozila, manje je i prometnih nezgoda, pa tako i izdataka društva.

4.2. ANALIZA IMOVINE I IZVORA FINANCIRANJA EUROHERC

OSIGURANJA D.D.

Dugotrajna imovina društva iznosi 2,36 milijardi kuna. Od toga najveći dio su dani

krediti i dugotrajna potraţivanja u iznosu od 1,04 milijuna kuna. Društvo u svojoj

dugotrajnoj imovini ima 482,73 milijuna kuna vrijednosnih papira te 8,59 milijuna kuna

jamstvenih depozita. Dugotrajna imovina na pozicijama nekretnina, postrojenja i

opreme, investicijskih nekretnina te nematerijalne imovine iznosi 830,59 milijuna kuna.

Na poziciji dugotrajnih obveza za kredite vidi se da društvo ima 38,02 milijuna kuna

obveza prema bankama, a na poziciji obveza za kratkoroĉne kredite 23,49 milijuna

kuna. Usporedivši iznose obveza za kredite i vrijednosti imovine, moţe se zakljuĉiti da

se poduzeće najvećim dijelom financira iz vlastitih izvora financiranja, tj. iz vlastitog

kapitala.

4.3. ANALIZA ZAPOSLENOSTI

Analiza zaposlenosti promatra se kroz analizu veliĉine i strukture ljudskih potencijala.

Veliĉina i struktura zaposlenosti su u uskoj vezi s kapacitetima osnovnih sredstava

dotiĉnog poduzeća. Najvaţniji ĉimbenik uspjeha Euroherc osiguranja je ĉovjek kao

48

pokretaĉ i nositelj svih aktivnosti. Njegova angaţiranost i sposobnost predodreĊuju

budućnost i sudbinu Društva. To je razlog da je Euroherc osiguranje uloţilo znatna

sredstva i energiju u struĉno osposobljavanje zaposlenika, u njihovu motiviranost i

uvjete rada. Zaposlenici imaju primjerene i redovne plaće, ugodno radno okruţenje,

mogućnost da se radom potvrde i napreduju, te da u Društvu doĉekaju dividendu i

mirovinu. Zaposlenici su uglavnom mladi ljudi i ljudi srednje ţivotne dobi. Euroherc

osiguranje je svjesno potrebe stalnog pomlaĊivanja zaposleniĉke strukture (Intervju,

2013).

4.3.1. Dinamika zaposlenih

Slijedeća tablica prikazuje podatke za razdoblje od 2009. do 2012. godine za ukupan

broj zaposlenih po spoli i sektorima Euroherc osiguranja d.d.

Tablica 10: Prikaz ukupnog broja zaposlenika po spolu za razdoblje od 2009. do 2012.

godine

Izvor: izradila studentica prema internim dokumentima Euroherc osiguranja d.d., 2013

49

Iz tablice broj 10 koja prikazuje ukupan broj zaposlenika za radoblje od 2009. do 2012.

godine moţe se vidjeti da je u 2009. godini ukupan broj zaposlenih iznosio 1036

zaposlenika, te je bilo zaposleno više ţena od muškaraca, i to za 172 zaposlenice.

TakoĊer, moţe se uoĉiti da je najveći broj zaposlenika u Euroherc osiguranju zaposlen u

sektoru Prodaje osiguranje, a najmanji broj zaposlenih bilo je u sektoru Informatike.

Godine 2010-te ukupan broj zaposlenika bio je 1077, te je, kao i prethodne godine, bilo

zaposleno više ţena od muškaraca. TakoĊer je najveći broj zaposlenih, i to njih 719 do

1077 zaposlenih, bilo zaposleno u Prodaji osiguranja. U 2011. godini, broj zaposlenih se

povećao u odnosu na 2010. godinu te je iznosio 1088 zaposlenika. Najviše zaposlenih

bilo je u sektoru Prodaje osiguranje, dok je najmanje zaposlenih bilo u sektoru

Informatike. Ukupan broj zaposlenih u 2012. godini bio je 1101, što oznaĉava porast u

odnosu na 2011. godinu. TakoĊer, najveći broj zaposlenih biljeţi sektor Prodaje

osiguranja, a najmanji sektor Informatike.

Iz priloţene tablice, moţe se vidjeti da broj zaposlenih tijekom godina raste.

Raĉunanjem prosjeĉne stope rasta za razdbolje od 2009. do 2012. godine moţe se uoĉiti

da prosjeĉna stopa rasta u navedenom periodu iznosi 2,5 % što oznaĉava stalni rast

zapošljavanja novih djelatnika u zadnjih 5 godina.

4.3.2. Struktura zaposlenih prema stručnoj spremi

U slijedećoj tablici prikazan je ukupan broj zaposlenih po njihovim kvalifikacijama za

razdoblje od protekle 4 godine, odnosno od 2009. godine do 2012. godine.

Tablica 11: Ukupan broj zaposlenih po kvalifikacijama za razdoblje od 2009. do 2012.

Izvor: Interni dokument Euroherc osiguranja, 2013. godine

50

U tablici se vidi da najveći dio zaposlenih ima srednju struĉnu spremu (55,22%), to su

uglavnom djelatnici na prodaji polica po podruţnicama. Veliki udio u ukupnom broju

zaposlenih imaju i zaposlenici sa visokom struĉnom spremom (26,33%) i oni su

uglavnom na poloţajima po sektorima prodaje, šteta, financija i informatike.

4.4. ANALIZA FINANCIJSKOG REZULTATA ZA RAZDOBLJE OD 2009. DO

2011. GODINE

U ovom dijelu rada detaljnije se obraĊuju prihodi i rashodi te financijski rezultat

društva. Prikazuju se najznaĉajnije stavke prihoda i rashoda, kao i porezne obveze po

financijskom rezultatu.

4.4.1. Prihodi

Prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili

smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala. Ulaganja dioniĉara ili

ĉlanova društva u kapital društva ne smatraju se prihodima. U prihode se ukljuĉuju

bruto priljevi gospodarstvenih koristi i traţbine poreznog obveznika za njegov raĉun,

osim poreza na dodanu vrijednost i drugih naknada koji se naplaćuju u korist trećih

osoba. U komisionom i zastupniĉkom odnosu u prihode komisionara ili zastupnika

ukljuĉuju se samo iznosi provizije ili druge naknade (Poslovni forum-prihodi, 2013).

Prihode Društva ĉine sklopljene police osiguranja s njihovim klijentima.

Iz tablice 8, Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, moţe se vidjeti da prihodi opadaju kroz

godine. U 2010. godini došlo je pada prihoda za 5,37% u odnosu na prethodnu godinu,

dok u 2011. godini je taj pad mnogo blaţi i iznosi 0,14%. Razlog je sve veći broj

konkurentskih društava te svjetska gospodarska kriza koja se jako odrazila u Republici

Hrvatskoj. Najveći udio u prihodima imaju prihodi od osiguranja od automobilske

odgovornosti u iznosu od 661,93 milijuna kuna te prihodi od osiguranja cestovnih

vozila – kasko u iznosu od 128,56 milijuna kuna. Iz ovih podataka moţe se zakljuĉiti da

su prihodi društva jako stabilni, budući da imaju veliki broj malih klijenata obveznih

osiguranja, što je dobra disperzija rizika.

51

4.4.2. Rashodi

Poslovni rashodi nastaju kao rezultat obavljanja osnovne djelatnosti poduzeća i njihova

visina ovisi o obujmu i vrsti djelatnosti. Tu spadaju troškovi proizvodnje nastali zbog

stvaranja uĉinaka, rashodi nabave trgovaĉke robe, administrativni rashodi i drugi

rashodi nuţni za odvijanje osnovnih radnih procesa, zatim rashodi nabave i prodaje. U

rashode se nadalje ubraja smanjenje sredstava i povećanje obveza radi stvaranja

prihoda. Rashodi su dakle sva ulaganja u poslovni proces koja obuhvaćaju potrošnju

dobara radi stvaranja uĉinaka i ostalu potrošnju dobara u poduzeću povezanu s

nastankom izdatka. Rashod je negativna komponenta poslovnog uspjeha poduzeća, jer

ukazuje na povećanje obveza ili smanjenje imovine i vlasniĉkog kapitala (Financije-

rashodi, 2013).

Rashodi, prikazani u tablici broj 8, Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti, imaju veći

intezitet opadanja nego prihodi. Moţe se primjetiti da su rashodi u 2010. godini u

odnosu na 2009. godinu smanjeni za 9,54%, dok su se rashodi 2011. godine u odnosu

na 2010. godinu smanjili za ĉak 12,47%. Najznaĉajnije stavke rashoda su izdaci za

osigurane sluĉajeve u iznosu od 386,45 milijuna kuna te administrativni troškovi u

iznosu od 246,63 milijuna kuna. Pod administrative troškove spadaju plaće koje ĉine

129,57 milijuna kuna a ostatk su ostali administrativni troškovi poput materijalnih

troškova, amortizacije, reprezentacije i sl.

4.4.3. Financijski rezultat

Financijski rezultat poslovanja dobije se tako da se oduzmu prihodi i rashodi. Nakon

toga se odbije porez na dobit i ostaje neto dobit, tj. dobitak nakon oporezivanja. U

sluĉaju društva Euroherc osiguranja d.d., budući da su osiguravajuće društvo, obveznici

su voĊenja knjigovodstva po MeĊunarodnim standardima financijskog izvještavanja

koji zahtijevaju izradu izvještaja o sveoubuhvatno dobiti i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti.

Slijedeća tablica prikazuje dobit prije oporezivanja Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine.

52

Tablica 12: Dobit prije oporezivanja Euroherc osiguranja d.d.

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Dobit prije oporezivanja 235.018 118.540 79.180

Porezni rashod 51.267 28.300 20.304

Dobit poslije poreza 153.751 90.240 58.576

Izvor: Samostalna izrada studentice prema podacima iz tablice broj 8: Izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti

U gornjoj tablici izraĉunata je dobit nakon oporezivanja. Moţe se vidjeti da dobit raste

iz godine u godinu, ali takoĊer i porezni rashod biljeţi rast u 2011.godini u odnosu na

2009. i 2010. godinu. Ta se dobit mora korigirati za iznos ostale sveobuhvatne dobiti.

Korekcije su prikazane u tablici ispod.

Tablica 13: Prikaz ostale sveobuhvatne dobiti za razdoblje od 2009. do 2011.godine

Ostala sveobuhvatna dobit (u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Neto dobitak/gubitak iz revalorizacijskih priĉuva po

vrijednosnicama raspoloţivih za prodaju -9.827 -1.742 3.390

Neto dobitak/gubitak iz revalorizacijskih priĉuva po

nekretninama, postrojenjima i opremi -3.950 -6.312 -5.227

Oprema 2.658 3.097

Ukupna sveobuhvatna dobit 169.974 84.844 60.086

Izvor: Samostalna izrada studentice prema podacima iz tablici broj 8: Izvještaj o

sveobuhvatnoj dobiti

Nakon uvrštavanja sveobuhvatne dobiti, dobije se konaĉni financijski rezultat. Iz

pregleda dobitaka kroz godine, vidi se da dobit društva raste iz godine u godinu. U

2009.godini sveobuhvatna dobit Euroherc osiguranja iznosila je 60.086 kn, dok je već

2011.godine iznosila 169.974 kn što oznaĉava dobro poslovanje Društva i napredak u

odnosu na prethodna razdoblja.

53

4.5. FINANCIJSKI POKAZATELJI EUROHERC OSIGURANJA D.D.

Analiza financijskih izvješća, koju interno obavlja vlasnik ili vlasnici Društva, ima za

cilj analizirati stanje imovine, kapitala i obveza društva. Za analizu stanja imovine,

kapitala i obveza društva, podloga je bilanca na odreĊeni dan, dok je za analizu prihoda

i rashoda te poslovnog rezultata podloga raĉun prihoda i rashoda za odreĊeni period.

Analiza financijskih izvješća najvaţniji je dio cjelokupne analize poslovanja društva. Na

temelju dobre analize moţe se donijeti mjerodavan sud o bonitetu promatranog društva.

Analiza omogućava odgovor na pitanje kako je poduzeće poslovalo u prethodnom

razdoblju i kako poboljšat rezultat u narednom razdoblju. Ova analiza preduvjet je

racionalnog upravljanja poslovanjem i razvojem društva. Analiza putem financijskih

pokazatelja je jedna od najpoznatijih i najĉešće korištenih analiza financijskih izvješća i

moţe dati dobar pregled poduzeća i naglasiti njegove slabosti i snage. Analiza putem

pokazatelja predstavlja prvu fazu financijske analize. Povezivanjem stavki iz jednog ili

iz dvaju izvješća, odnosno knjigovodstvenih i/ili trţišnih podataka, ona pokazuje

povezanost izmeĊu raĉuna u financijskim izvješćima i omogućuje vrednovanje

financijskog stanja i poslovanje tvrtke. Vaţno je istaći da korisnost i upotrebljivost

financijskih pokazatelja ovisi o toĉnosti financijskih izvješća i predviĊanja na osnovu

kojih su izraĉunati ovi pokazatelji. Financijski pokazatelji su dobri u onoj mjeri u kojoj

su dobre pretpostavke na kojima se oni temelje (Vukoja, 2013, p.1).

Jedna od ĉestih klasifikacija financijskih pokazatelja je slijedeća klasifikacija (Vukoja,

2013, p. 4):

1) Pokazatelji likvidnosti,

2) Pokazatelji zaduţenosti,

3) Pokazatelji aktivnosti,

4) Pokazatelji profitabilnosti,

5) Pokazatelji ekonomiĉnosti,

6) Pokazatelji investiranja.

54

4.5.1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti koriste se za procjenu sposobnosti poduzeća da udovolji

kratkoroĉnim obvezama. Dobavljaĉi proizvoda i usluga poduzeću, kao i vjerovnici koji

odobravaju poduzeću kratkoroĉne kredite zainteresirani su za procjenu sposobnosti

poduzeća da udovolji obvezama koje dospijevaju na kratak rok (obveza s rokom

dospijeća do godinu dana). Likvidnost je pokazatelj koji je najranije poĉeo biti korišten

u analizi financijskih izvješća. Najĉešći pokazatelji likvidnosti su (Vukoja, 2013, p. 6):

1) Tekuća likvidnost,

2) Ubrzana likvidnost,

3) Financijska stabilnost.

Pokazatelj tekuće likvidnosti dobije se kao omjer kratkoroĉne imovine i kratkoroĉnih

obveza (Vukoja, 2013, p. 6):

Tekuća likvidnost = Tekuća imovina

Tekuće obveze

U slijedećoj tablici su prikazani pokazatelji tekuće likvidnosti Euroherc osiguranja za

razdoblje od 2009. do 2011. godine.

Tablica 14: Pokazatelji tekuće likvidnosti Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od

2009. do 2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Tekuća imovina 468.686 402.768 385.596

Tekuće obveze 420.513 352.465 318.348

Pokazatelj tekuće likvidnosti 1,11 1,14 1,21

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju

55

Iz tablice je vidljivo da su koeficijenti tekuće likvidnosti iznad 1, što znaĉi da društvo

pokriva svoje tekuće obveze. Samim time moţe se reći da je poduzeće likvidno. Iz

tablice se moţe još primjetiti i trend pada likvidnosti u promatranom razdoblju.

Pokazatelji ubrzane likvidnosti ili brzi odnos se dobiva kao odnos kratkotrajne

imovine od koje se oduzme vrijednost zaliha u brojniku i vrijednosti kratkoroĉnih

obaveza u nazivniku. Zahtijeva se vrijednost ovog omjera jednaka ili veća od 1 kako bi

poduzeće bilo normalno likvidno (Bendeković, Vuletić, 2011).

To znaĉi da je iznos kratkoroĉnih obveza jednak ili manji od zbroja novca i novĉanih

ekvivalenata, kratkotrajne financijske imovine i kratkotrajnih potraţivanja. Vrijednost

pokazatelja se u europskoj praksi obiĉno kreće od 0,7 do 0,8, a ocjenjuje se uzimajući u

obzir trţišne prilike, likvidnosnu politiku poduzeća te utvrĊene standarde industrijske

grane (Pervan i Peko, 2008).

Ubrzana likvidnost = Tekuća imovina - zalihe

Tekuće obveze

Omjer moţe rasti kao posljedica porasta potraţivanja, porasta kratkotrajne financijske

imovine ili većih neto novĉanih priljeva, a pasti kao posljedica povećanja kratkoroĉnih

obveza i smanjenja potraţivanja. Budući da društvo nema zalihe, ubrzana likvidnost je

jednaka tekućoj likvidnosti.

Slijedeći pokazatelj je pokazatelj financijske stabilnosti, za koga se smatra da bi trebao

iznositi najviše 1 ili manje od 1. Raĉuna se na slijedeći naĉin (Vukoja, 2013, p. 7):

Financijska stabilnost = Dugotrajna imovina

Kapital + Dugoroĉne obveze

56

U slijedećoj tablici prikazani su pokazatelji financijske stabilnosti za razdoblje 2009.-

2011. godine.

Tablica 15: Pokazatelji financijske stabilnosti Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od

2009. do 2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Dugotrajna imovina 2.360.936 2.302.488 2.143.292

Kapital + Dugoroĉne obveze 2.409.109 2.352.791 2.210.540

Pokazatelj financijske stabilnosti 0,98 0,98 0,97

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju

Pokazatelji financijske stabilnosti su manji od 1 za cijelo razdoblje. Dugotrajna imovina

je gotovo jednaka kapitalu i dugoroĉnim obvezama. Moţe zakljuĉiti da je društvo

financijski stabilno.

4.5.2. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduţenosti koriste se za procjenu financijskog rizika poduzeća, odnosno

pokazatelji mjere stupanj zaduţenosti poduzeća. Najĉešći pokazatelji zaduţenosti su

(Ţager, Ţager, 1999, p. 189):

1) Pokazatelj zaduţenosti,

2) Pokazatelj vlastitog financiranja,

3) Pokazatelj financiranja.

Osnovni pokazatelj zaduţenosti se izraĉunava kao omjer ukupnih obaveza s ukupnom

imovinom i pokazuje koliki se dio ukupne imovine financira iz tuĊih izvora. Ukoliko

pokazatelj raste, dugovi rastu u jednakom omjeru prema ukupnoj imovini, što utjeĉe na

povećanje rizika (Popović i Vitezić, 2009, p. 439).

57

1) Pokazatelj zaduţenosti= Ukupne obveze

Ukupna imovina

Pokazatelj zaduţenosti pokazuje do koje mjere poduzeće koristi zaduţivanje kao oblik

financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduţivanjem. Što je veći

odnos duga i imovine, veći je financijski rizik, a što je manji, niţi je financijski rizik. U

pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduţenosti trebala biti 0,5 ili manja.

U slijedećoj tablici prikazani su pokazatelji zaduţenosti za razdoblje 2009.-2011.

godine.

Tablica 16: Pokazatelji zaduţenosti Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do

2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Ukupne obveze 420.513 352.465 318.348

Ukupna imovina 2.829.622 2.705.256 2.528.888

Pokazatelj zaduţenosti 0,15 0,13 0,13

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju

Iz tablice se moţe vidjeti da su pokazatelji zaduţenosti društva manji od 0,5. Ukupne

obveze ne prelaze 15% udjela u ukupnoj imovini društva. To pokazuje da je društvo

Euroherc osiguranje d.d. niskog financijskog rizika.

Pokazatelj vlastitog financiranja je komplementaran koeficijentu zaduţenosti i raĉuna se

na slijedeći naĉin (Vukoja, 2013, p. 9):

2) Pokazatelj vlastitog financiranja = Kapital

Ukupna imovina

Koeficijent samofinanciranja ili pokazatelj vlastitog financiranja je udjel vlastitih

izvora u ukupnim izvorima, tj. imovini. Komplementaran je s pokazateljem zaduţenosti

te njihov zbroj iznosi 1. Sigurnost za kreditore predstavlja viši koeficijent vlastitog

58

financiranja, iako je u suvremenoj poslovnoj ekonomiji dopuštena vrijednost od 30%

nadalje, s obzirom na to da se smatra i da je poduzeće sigurno i kad je pokazatelj

zaduţenosti 70%. Pokazatelj je to bolji što je koeficijent veći od 0,50, jer onda to znaĉi

da se poduzeće financira iz vlastitih izvora s više od 50%. Odnosno, moţemo reći što je

stupanj samofinanciranja veći to su vjerovnici sigurniji i rizik poslovanja s tim

poduzećima je manji (Osmanagić Bedenik, 2010).

Slijedeća tablica prikazuje pokazatelje vlastitog financiranja za razdoblje 2009.-2011.

godine.

Tablica 17: Pokazatelji vlastitog financiranja Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od

2009. do 2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Kapital 2.409.109 2.352.791 2.210.540

Ukupna imovina 2.829.622 2.705.256 2.528.888

Pokazatelj vlastitog financiranja 0,85 0,87 0,87

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju

Iz tablice je vidljivo da se društvo najvećim dijelom financira iz vlasitih izvora kroz

promatrano razdoblje. U 2011. godini, omjer vlastitog kapitala u imovini je 85% što je

vrlo visok postotak, i što da je veliku stabilnost društvi te mali kreditni rizik.

Koeficijent financiranja je takoĊer jedan od znaĉajnijih pokazatelja koji govori kolika je

riziĉnost ulaganja u dotiĉno poduzeće. Raĉuna se dijeljenjem ukupnih obveza s

kapitalom (Vukoja, 2013, p. 9).

3) Pokazatelj financiranja = Ukupne obveze

Kapital

59

Pokazatelj financiranja se naziva još i pokazateljem mogućeg zaduţivanja, te prema

konzervativnom pristupu trebao bi iznositi 1:1. MeĊutim, u današnjim suvremenim

uvjetima poslovanja odstupa se pomalo od tako definiranog odnosa: sve veći naglasak

se pridaje rezultatima koji se postiţu ukupnim kapitalom, tj. trajnoj snazi prihoda. U

tom kontekstu tolerira se veća zaduţenost poduzeća i pomiĉe se odnos vlastitog i tuĊeg

kapitala prema omjeru 30:70, a u mnogim bankama to predstavlja granicu kreditne

sposobnosti poduzeća (Vukoja, 2013, p. 9).

Slijedeća tablica prikazuje koeficijente financiranja za razdoblje 2009.-2011. godine.

Tablica 18: Pokazatelji financiranja Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do

2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Ukupne obveze 461.345 390.756 356.366

Kapital 2.409.109 2.352.791 2.210.540

Pokazatelj vlastitog financiranja 0,19 0,17 0,16

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju

Iz tablice se moţe vidjeti, kao što se vidjelo i u tablici vlastitog financiranja, da se

društvo financira s više od 80% iz vlastitih izvora financiranja. Moţe se zakljuĉiti da

društvo ima visoku kreditnu sposobnost.

4.5.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poslovanja mjere koliko efikasno poduzeće upotrebljava svoje

resurse. Najĉešći pokazatelj aktivnosti je pokazatelj obrta ukupne imovine

Pokazateljima aktivnosti, koji se utvrĊuju na temelju podataka iz bilance i raĉuna dobiti

i gubitka, uobiĉajeno se smatraju koeficijenti obrta imovine i pripadajući dani vezivanja.

Što je taj koeficijent veći, to je veća brzina cirkulacije (tj. broja dana vezivanja imovine

manji) (Ţager, Ţager, 1999, p. 191).

60

Obrt ukupne imovine = Prihod od prodaje

Ukupna imovina

U slijedećoj tablici prikazan je obrt ukupne imovine za razdoblje 2009.-2011. godine.

Tablica 19: Obrt ukupne imovine Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do

2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Prihod od prodaje 966.196 977.034 1.027.497

Ukupna imovina 2.829.622 2.705.256 2.528.888

Obrt ukupne imovine 0,34 0,36 0,41

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 7: Izvještaj o financijskom

poloţaju i tablici broj 8: Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Primjećuje se lagani trend pada koeficijente obrta imovine. Razlog su sve manji prihodi,

a sve veća imovina društva. Trend pada prihoda, uzrokovan svjetskom gospodarskom

krizom, primjećuje se na cijelom trţištu kod svih osiguravajućih društava.

4.5.4. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti izraţavaju snagu zarade poduzeća, odnosno pokazuju ukupni

efekt likvidnosti, upravljanja imovinom i dugom na mogućnost ostvarenja profita.

Pokazatelji koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji (Vukoja, 2013, p. 12):

1. Bruto marţa profita i

2. Neto marţa profita.

Bruto marţa profita stavlja u odnos dobit prije oporezivanja (bruto dobit) uvećanu za

kamate s prihodima od prodaje poduzeća. Ona oznaĉuje udio bruto dobiti uvećanu za

kamate s ukupnom prodajom poduzeća, te se moţe izraziti i postotno. Što je ona veća,

poduzeće je uspješnije u ostvarivanju zarade (Vukoja, 2013, p. 12).

61

Bruto marţa profita = Dobit prije oporezivanja + kamate

Prihod od prodaje

U slijedećoj tablici prikazana je bruto marţa profita za razdoblje od 2009. do 2011.

godine.

Tablica 20: Bruto marţa profita Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do 2011.

godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Dobit prije oporezivanja + kamate 235.018 118.540 79.180

Prihod od prodaje 966.196 977.034 1.027.497

Bruto marţa profita 0,24 0,12 0,08

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveobuhvatnoj

dobiti

Neto marţa profita prikazuje odnos izmeĊu dobiti nakon oporezivanja (neto dobiti),

uvećane za kamate i prihodima od prodaje poduzeća. Razlika izmeĊu bruto i neto

marţe, profit je upravo u poreznom opterećenju u odnosu prema prihodima od prodaje

(Vukoja, 2013, p. 12).

Neto marţa profita = Dobit poslije oporezivanja + kamate

Prihod od prodaje

Slijedeća tablica prikazuje pokazatelje neto marţu profita za razdoblje 2009.-2011.

godine.

62

Tablica 21: Neto marţa profita Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do 2011.

godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Dobit poslije oporezivanja + kamate 153.751 90.240 58.876

Prihod od prodaje 966.196 977.034 1.027.497

Bruto marţa profita 0,16 0,09 0,06

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveobuhvatnoj

dobiti

Iz tablice se moţe vidjeti da je društvo iz godine u godinu sve uspješnije u ostvarivanju

zarade. Koeficijent bruto i neto marţe je iz godine u godinu sve veći. Razlog sve većem

profitu nalazi se u odliĉnom upravljanju troškova, budući da su prihodi svake godine

sve manji.

4.5.5. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomiĉnosti izraĉunavaju se na temelju podataka iz raĉuna dobiti i

gubitka. Prema tome, predstavljaju odnos prihoda i rashoda te pokazuju koliko se

prihoda ostvari po jedinici rashoda. U pravilu pokazatelji bi trebali biti veći od jedan,

odnosno, što su veći, to se više prihoda ostvaruje na jedinici rashoda. ( Ţager, Ţager,

1999, p. 192).

Temeljni pokazatelji ekonomiĉnosti su (Vukoja, 2013, p. 13):

1) Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja prikazuje omjer ukupnih prihoda i ukupnih

rashoda koji su prikazani u slijedećoj formuli:

Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja = Ukupni prihod

Ukupni rashod

63

U slijedećoj tablici je prikazana ekonomiĉnost ukupnog poslovanja za razdoblje 2009.-

2011. godine.

Tablica 22: Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od

2009. do 2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Ukupni prihod 1.062.982 1.064.499 1.124.980

Ukupni rashod 827.964 945.959 1.045.800

Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja 1,28 1,13 1,08

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveoubuhvatnoj

dobiti

U tablici se moţe vidjeti da je ekonomiĉnost ukupnog poslovanja u promatranom

razdoblju veća od 1 te biljeţi rast. U 2009. godini, ekonomiĉnost ukupnog poslovanja

iznosila je 1, 28, u 2010. godini 1,13, dok je u 2011. godini iznosila 1,28. To pokazuje

da se više prihoda ostvaruje na jedinici rashoda.

2) Ekonomiĉnost prodaje je pokazatelj ekonomiĉnosti poslovanja koji se dijeljenjem

prihoda od prodaje sa rashodima od prodaje:

Ekonomiĉnost prodaje = Prihodi od prodaje

Rashodi od prodaje

Slijedeća tablica prikazuje pokazatelje ekonomiĉnosti prodaje za razdoblje 2009.-2011.

godine.

64

Tablica 23: Ekonomiĉnost prodaje Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do

2011. godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Prihodi od prodaje 966.196 977.034 1.027.497

Rashodi od prodaje 337.602 499.143 589.084

Ekonomiĉnost prodaje 2,86 1,96 1,74

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveoubuhvatnoj

dobiti

Tablica prikazuje tendenciju rasta ekonomiĉnosti prodaje kroz promatrano razdoblje

koja je veća od 1 što oznaĉava da se ostvaruje više prihoda od prodaje na jedinici

rashode od prodaje. U 2009. godini ekonomiĉnost prodaje iznosila je 1,74, u 2010.

godini 1,96, dok je u 2011. godini iznosila ĉak 2,86.

4.5.6. Pokazatelji investiranja

Pokazatelji investiranja mjere uspješnost ulaganja u dionice poduzeća. Osim pokazatelja

iz financijskih izvješća, za izraĉunavanje tih indikatora potrebne su i informacije o

dionicama, posebice o broju dionica te njihovoj trţišnoj vrijednosti. Najvaţniji

pokazatelji investiranja su (Vukoja, 2013, p. 14):

1) Pokazatelj zarade po dionici

2) Pokazatelj dividende po dionici

Zarada po dionici (EPS) pokazuje profitabilnost po jednoj obiĉnoj (redovnoj) dionici,

dakle, s pozicije obiĉnih dioniĉara. EPS se raĉuna na temelju zadnjeg izvješća iz bilance

uspjeha. dijeljenjem neto dobiti umanjene za povlaštene dividende s brojem redovnih

dionica i izraţava u jedinicama "puta" Zarada po dionici iskazuje se u novĉanim

jedinicama, tj.pokazuje koliko se dobiti ostvari po jednoj dionici (Ţager, Ţager, 1999,

p.180).

EPS = Neto dobit - povlaštene dividende

65

Broj redovitih dionica

U slijedećoj tablici prikazana je zarada po dionici za razdoblje 2009.-2011. godine

Tablica 24: Zarada po dionici Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009. do 2011.

godine

(u tisućama kuna) 2011. 2010. 2009.

Neto dobit - povlaštene dividende 169.974 84.844 60.086

Broj redovitih dionica 305,01 305,01 305,01

EPS 557,27 278,17 197,00

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveoubuhvatnoj

dobiti

U tablici se moţe vidjeti da se iz godine u godinu povećava zarada po dionici, odnosno

u 2009.godini zarada je iznosila 197.00 kn, dok je u 2011.godini zarada iznosila 557.27

kn što oznaĉava povećanje dobiti i dobar naĉin poslovanja Euroherc osiguranja.

Dividenda po dionici (DPS) prikazuje koji iznos dividende će dioniĉar dobiti za svaku

dionicu koju posjeduje. Prilikom izraĉunavanja DPS-a, izglasane dividende dijele se s

brojem obiĉnih dionica (Ţager, Ţager, 1999, p. 180).

DPS =

Dio neto dobit rasporeĊen za dividende

Broj redovitih dionica

Slijedeća tablica prikazuje pokazatelje dividendu po dionici za razdoblje 2009.-2011.

godine.

66

Tablica 25: Prikaz dividende po dionici Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje od 2009.

do 2011. godine

2011. 2010. 2009.

Dio neto dobit za dividende 60.086.970 55.206.810 38.000.000

Broj redovitih dionica 305.010 305.010 305.010

DPS 197,00 181,00 124,59

Izvor: Samostalna izrada studentice prema tablici broj 8: Izvještaj o sveoubuhvatnoj

dobiti

U prethodnoj tablici prikazani su iznosu isplaćenih dividendi po dionici. Broj redovitih

dionica iznosi 305.010 u razdoblju od 2009.godine do 2011.godine, dok dividenda po

dionici raste, tako da je u 2009.godini iznosila 124.59, u 2010. godini 181.00, dok je u

2011. godini povećala se na 197.00 kn.

67

4.6. OCJENA USPJEŠNOSTI EUROHERC OSIGURANJA D.D. U ODNOSU NA

VODEĆA OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini poduzeća. U tom

poslovnom procesu, vrijednosti kojima raspolaţe poduzeće cirkuliraju, miijenjaju svoje

oblike i karakteristike. Pritom dolazi do transformacije jednog oblika imovine u drugi.

Raĉunovodstvo prati ulaganja u poslovne procese kao i rezultate, odnosno uĉinke koji iz

njih proizlaze. Uspješnost poslovanja uobiĉajeno se definira kao sposobnost

ostvarivanja odreĊenih ciljeva. Dobiveni pokazatelj se koristi za ocjenu i usporedbu

uspješnosti korištenja raspoloţivih resursa. Moţe se vršiti vremenska usporedba za dva

ili više vremenskih razdoblja, ili prostorna usporedba za dva ili više društava, odnosno

organizacijskih jedinica unutar jednog poduzeća. Ciljevi poslovanja mogu biti razliĉiti,

a to znaĉi da i uspješnost poslovanja zavisi od postavljenih kriterija, tj.definiranih

ciljeva. Najĉešći cilj je profitabilnost poslovanja. Je li ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz

izvještaja koji se zove raĉun dobiti i gubitka. Za razliku od bilance koja prikazuje

financijski poloţaj u odreĊenom vremenskom trenutku, raĉun dobiti i gubitka prikazuje

aktivnosti poduzeća u odreĊenom razdoblju (Ţager, Ţager, 1999, p. 44).

Pod ekonomiĉnosti podrazumijeva se stupanj štedljivosti u ostvarivanju uĉinaka, a

izraţava se odnosom ostvarenih uĉinaka i utrošenih elemenata radnog procesa ili

stavljanjem u odnos outputa i inputa. Pokazatelji ekonomiĉnosti izraţavaju se kroz

odnos izmeĊu ostvarenih uĉinaka i koliĉine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuĊih

usluga potrebnih za njihovo ostvarenje. U praksi poduzeća pomorskoga prometa kao i

drugih poduzeća pokazatelji ekonomiĉnosti izraţavaju se odnosom ostvarenih prihoda

po jedinici rashoda temeljenih na podacima iz raĉuna dobiti i gubitka i nazivaju se

koeficijentima. Ovisno o veliĉini koeficijenata koji se raĉunskim putem dobiju

poslovanje moţe biti ekonomiĉno, neekonomiĉno ili na granici ekonomiĉnosti i to

(Vujević i Balen, 2006, p. 37):

Ako su ostvareni prihodi veći od rashoda tada je koeficijent veći od 1 (E > 1 =

poslovanje ekonomiĉno).

Ako su ostvareni rashodi veći od prihoda tada je koeficijent manji od 1 (E < 1 =

poslovanje neekonomiĉno).

68

Ako su ostvareni prihodi jednaki rashodima tada je koeficijent (E = 1 =

poslovanje ekonomiĉno)

U slijedećoj tablici su prikazani pokazatelji ekonomiĉnosti poslovanja društava

Euroherc osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i Allianz osiguranje d.d u 2011. godini.

Tablica 26: Pokazatelji ekonomiĉnosti poslovanja društava Euroherc osiguranje d.d.,

Croatia osiguranje d.d i Allianz osiguranje d.d u 2011. godini.

Euroherc Croatia Allianz

Prihodi 1.062.982.000 2.829.491.614 1.088.300.000

Rashodi 827.964.000 2.750.824.869 968.752.000

Pokazatelj ekonomiĉnosti 1,28 1,03 1,12

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

Iz tablice se moţe vidjeti da društvo Euroherc osiguranje d.d. pokazuje najbolju

ekonomiĉnost, tj. najbolji omjer izmeĊu prihoda i rashoda iako prihodi Euroherc

osiguranja u 2011. godini iznose 1.062.982.000, odnosno manji su od konkurentnih

osiguravajućih društava, ali biljeţe i manje rashode ĉime dolaze do najbolje

ekonomiĉnosti sa koeficijentom od 1,28 dok Allianz osiguranje 1,12 i Croatia

osiguranje ima pokazatelj ekonomiĉnosti 1,03.

Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanjem zarade poduzeća. Pokazuju

veliĉinu dobiti u odnosu na angaţiranu imovinu. Pokazatelji profitabilnosti sluţe kao

mjerilo za donošenje odluke o ocjeni uspješnosti rada uprave. Ekonomski analitiĉari

pokazatelje profitabilnosti (rentabilnosti) koriste kao indikatore upravljaĉke

djelotvornosti, kao mjeru sposobnosti poduzeća za povrat odgovarajućih ulaganja te kao

metodu za predviĊanje buduće dobiti (Vujević i Balen, 2006, p. 38).

69

U slijedećoj tablici su prikazani pokazatelji profitabilnosti poslovanja društava Euroherc

osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i Allianz osiguranje d.d u 2011. godini.

Tablica 27: Pokazatelji profitabilnosti poslovanja društava Euroherc osiguranje d.d.,

Croatia osiguranje d.d i Allianz osiguranje d.d u 2011. godini.

Euroherc Croatia Allianz

Ukupna sveobuhvatna dobit 169.974.000 16.514.337 93.053.000

Upisani kapital 61.002.000 442.887.200 492.308.000

Pokazatelj profitabilnosti 279% 4% 19%

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

UsporeĊujući pokazatelje profitabilnosti, Euroherc osiguranje d.d. odskaĉe sa velikim

omjerom sveobuhvatne dobiti i kapitala, ĉak 279%. Najmanji omjer ima Croatia

osiguranje sa 4%, dok Allianz osiguranje ima 19 %.

ROI je povrat od uloţenog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno

profitabilnosti uloţenog kapitala ili investicije. Dobiva se tako da se u brojniku koristi

neto dobitak i podijeli s vrijednošću ukupnog kapitala te se pomnoţi sa 100 (Povrat od

uloţenog kapitala, 2013):

R ili ROI= neto dobit

(x100) vrijednost aktive

U slijedećoj tablici su prikazani pokazatelji profitabilnosti iskazani kao povrat na

uloţeni kapital za društva društava Euroherc osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i

Allianz osiguranje d.d u 2011. godini.

70

Tablica 28: Pokazatelji profitabilnosti iskazani kao povrat na uloţeni kapital za društva

društava Euroherc osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i Allianz

osiguranje d.d u 2011. godini.

(u tisućama kuna) Euroherc Croatia Allianz

Ukupna sveobuhvatna dobit 169.974.000 16.514.337 93.053.000

Vrijednost aktive 2.829.622.000 7.799.753.360 3.318.702.000

Pokazatelj profitabilnosti 6% 0,21% 2,80%

Izvor: Financijska agencija, javna objava, 2013.

I u ovoj tablici, koja prikazuje pokazatelje profitabilnosti kao povrat na uloţeni kapital,

Euroherc osiguranje ima najbolji omjer. Iako aktivom najmanje društvo u tablici,

ostvaruje višestruko veće rezultate, te stoga i pokazatelji profitabilnosti i imaju takve

vrijednosti. Najslabiji omjer ima Croatia osiguranje d.d. koja ima omjer 0,21%.

71

5. POLOŢAJ EUROHERC OSIGURANJA D.D. NA TRŢIŠTU

OSIGURANJA NAKON ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU

UNIJU

Pristupanjem zemalja Europskoj uniji dolazi do liberalizacije trţišta osiguranja u

odnosu na druge drţave ĉlanice Europske unije, odnosno do slobodnog pristupa trţištu

nove drţave ĉlanice koji se bazira na ugovoru o osnivanju Europske unije i direktivama

s podruĉja osiguranja. Unutar Europske unije uspostavljeno je naĉelo slobode pruţanja

usluga izmeĊu drţava ĉlanica (FOS –freedom of service), odnosno osiguratelj iz jedne

od drţava ĉlanica moţe direktno osiguravati rizike u drugoj drţavi ĉlanici. Drugo naĉelo

je naĉelo slobode osnivanja (FOE –freedeom of estabilishment), koje smanjuje i uklanja

prepreke koje bi osigurateljima nove drţave ĉlanice spreĉavale osnivanje društva,

podruţnica ili direktne poslove u drugoj drţavi ĉlanici. Osiguratelj iz drugih zemalja

ĉlanica Europske unije ima mogućnost usluge osiguranja provoditi kroz osnivanje

samostalnog osiguravajućeg društva u drţavi ĉlanici (što je bilo moguće i prije

pristupanja u Europskoj uniji) i kroz posredništvo (podruţnica, zastupništvo ili ured) što

je omogućeno naĉelom FOE ili po naĉelu FOS pruţanjem usluga osiguranja iz svoje

matiĉne zemlje iako u drugoj drţavi ĉlanici nema predstavništva. Nadalje, ulaskom u

Europsku uniju društva za osiguranje drţava ĉlanica dobivaju pravo obavljanja poslova

osiguranja na podruĉju Republike Hrvatske neposredno ili preko podruţnice. Na isti

naĉin društva koja su stekla dozvolu za obavljanje poslova osiguranja u Republici

Hrvatskoj mogu iste usluge pruţati u bilo kojoj drţavi ĉlanici. Obzirom da je Hrvatska

usklaĊena s pravnom steĉevinom Europske unije u pogledu osiguranja, ne oĉekuju se

znaĉajne promjene na trţištu osiguranja zbog samog ulaska u Europsku uniju. Promjena

do koje moţe doći zbog otvaranja trţišta odnosno prava poslovnog nastana i slobode

pruţanja usluga je veći udio stranog kapitala na hrvatskom trţištu osiguranja. (Analiza

utjecaja ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na financijski sektor, 2011, p. 16)

Solvency II je novi zakonodavni i regulatorni okvir ukupnog poslovanja društava za

osiguranje i društava za reosiguranje u Europskoj uniji. Kljuĉne promjene odnose se na

nova pravila solventnosti i upravljanja rizikom, što se ĉesto podrazumijeva pod pojmom

Solvency II. Solvency II sustav bi trebao prepoznavati i vrednovati sve rizike kojima je

72

društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje izloţeno, poticati društvo na cjelovito

upravljanje rizicima, unaprijediti odnos s nadzornim tijelom te povećati otvorenost

poslovanja svim sudionicima. Temeljni ciljevi Solvency II su zaštita osiguranika,

postavljanje granice solventnosti koja će predstavljati ukupnu izloţenost svim rizicima,

anticipiranje trţišnih promjena, utemeljenost na principima, a ne na strogim pravilima te

odrţavanje financijske stabilnosti i izbjegavanje procikliĉnosti regulatornih odredbi

(Solventnost II, 2013).

Sniţavanje cijena osiguranja nakon ulaska u EU vjerojatnim smatra 56 posto ispitanih

ĉlanova uprava osiguravatelja u prošlogodišnjoj anketi Sektora za bankarstvo i druge

financijske usluge HGK. Preslagivanja na trţištu, kroz spajanja i preuzimanja meĊu

postojećim društvima oĉekuje više od polovice ispitanih (52%). Euroherc osiguranje

smatra da se zbog odnosa snaga domaćim osiguravateljima neće otvoriti nova trţišta, ali

da se domaće trţište mora pripremiti na dodatno konkurentsko opterećenje, o ĉemu se

nedovoljno ili uopće ne govori (Osiguravatelji i EU, 2013).

U ovom dijelu rada prikazuje se: 1) Utjecaji ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na

Euroherc osiguranje d.d. i 2) Prilagodba osiguravajućeg društva novim uvjetima

na trţištu

5.1. UTJECAJI ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NA EUROHERC

OSIGURANJE D.D.

Suvremeni osiguranici povećali su zahtjeve i promijenili ponašanje, a to dovodi do

nuţnosti prilagoĊavanja osiguravatelja tim promjenama kako bi povećali konkurentsku

snagu i opstali na trţištu. Tako osiguranici ţele birati izmeĊu više mogućnosti

osiguravateljnog pokrića, traţe visok stupanj sigurnosti, pristupaĉna mjesta zakljuĉenja

ugovora, brzu i objektivnu procjenu i likvidaciju štete, mogućnost plaćanja u ratama i

sliĉno (Babić, 2004, p.71).

Nakon ulaska Hrvatske u EU domaće osiguratelje ĉeka mnogo ţešća konkurencija od

dosadašnje, ali i brojni drugi izazovi, kao što su spajanja i pripajanja osiguravajućih

73

društava, pojaĉan nadzor i stroţa kontrola poslovanja, ali uz povećanu svijest graĊana o

vrijednostima osigurateljne ponude, brţi razvoj ţivotnog i zdravstvenog osiguranja, te

porast prodaje putem banaka i interneta.

Euroherc osiguranje d.d. ulaskom u Europsku uniju oĉekuje mnogo pozitivnih i

negativnih utjecaja na svoje dosadašnje poslovanje. Što se tiĉe pozitivnih utjecaja,

Euroherc oĉekuje jednostavnije poslovanje, veću potraţnju za osiguranjem, te se nadaju

i porastu premije osiguranja. TakoĊer, ulaskom u Europsku Uniju, smatraju da bi se

mogla postići veća transparentnost poslovanja kao i moguće uvoĊenje novih proizvoda,

odnosno vrsta osiguranja. Što se tiĉe negativnih utjecaja, kao glavni problem javlja se

otvaranje novih podruţnica stranih društava u Republici Hrvatskoj.

Svi vlasnici odnosno korisnici motornih vozila duţni su prema zakonu sklopiti policu

osiguranja od odgovornosti za štete prema trećim osobama. Euroherc 2013. godine

biljeţi 454 000 polica osiguranja autoodgovornosti, od ĉega su 95 % vlasnici fiziĉke

osobe. TakoĊer, od ukupnog prihoda od 976 000 000 kn na autoodgovornost se odnosi

651 000 000 kn, što iznosi 66,7 % ukupnih prihoda Euroherca. Samim ulaskom u

Europsku Uniju, Eurohercu kao glavna prijetnja javlja se cjenovni pritisak i cjenovni

pritisak na premiju autoodgovornosti, odnosno konkurencija koja moţe na hrvatskom

trţištu ponuditi niţe cijene autoodgovornosti od Euroherc osiguranja. Do dana intervjua,

HANFA (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) zaprimila je 60 zahtjeva

stranih osiguravajućih društava za otvaranje svojih poslovnica na podruĉju Republike

Hrvatske.

Euroherc osiguranje ulaskom u Europsku Uniju oĉekuje prije svega jaĉu konkurenciju,

povećanje svijesti graĊana o osiguranju, moguće povećanje prodaje putem posrednika i

interneta, poboljšanje upravljanja rizicima, moguće spajanja i pripajanja drugih društava

meĊu postojećim društvima na trţištu, te su spremni na prilagodbu novim uvjetima na

trţištu (Intervju, 2013).

74

Utjecaji ulaska u Europsku Uniju, te unutarnji i vanjski ĉimbenici koji će utjecaji na

poslovanje Euroherc osiguranja d.d. moţe se prikazati SWOT analizom (Intervju,

2013):

1) SNAGE EUROHERC OSIGURANJA PRI ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU

UNIJU – glavna snaga je veliki broj ostvarenih polica osiguranja što daje veliku

prednost osiguravajućem društvu u odnosu na konkurenciju osiguravajućih društava iz

Europske Unije.

2) SLABOSTI EUROHERC OSIGURANJA PRI ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU

UNIJU- Euroherc osiguranje za svoju slabost smatra nedovoljnu pripremljenost kadra

za ulazak na EU trţišta, odnosno nedovoljno educiranje zaposlenika za nastup i

prodiranje na inozemna trţišta.

3) PRILIKE EUROHERC OSIGURANJA PRI ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU

UNIJU - ono što Euroherc smatra da ulazak u Europsku Unija pruţa to je širenje na

nova trţišta, proširenje podruĉja poslovanja.

4) PRIJETNJE EUROHERC OSIGURANJA PRI ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU

UNIJU- konkurencija, strana društva, te damping cijena.

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju Euroherc osiguranju d.d. pruţa

mogućnost uvoĊenja novih proizvoda kao i veću potraţnju za osiguranjem.

Zaprimljenih 60 zahtjeva za otvaranjem podruţnica na podruĉju Republike Hrvatske,

Euroherc osiguranju d.d., ali i drugim osiguravajućim društvima predstavlja veliku

prijetnju zbog dolaska velike i jake konkurencije. Euroherc osiguranje d.d. morati će se

prilagoditi novim uvjetima na trţištu i pruţiti veću transparentnost osiguranja te ulagati

u istraţivanje trţišta i konkurencije.

5.2. PRILAGODBA OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA NOVIM UVJETIMA NA

TRŢIŠTU

Prodaja preko vlastitih zastupnika, najveći je i najrazvijeniji kanal prodaje u Hrvatskoj,

stoga je potrebno istaknuti kako će novi Zakon o osiguranju kvalitetnije riješiti

licenciranje zastupnika i posrednika, kao i šire definirati djelatnost zastupnika u

75

osiguranju. S tim u vezi nuţno je educirati, tj. omogućiti specijalizaciju ljudi za

odreĊene proizvode i usluge. U sve većoj konkurenciji potrebno je pojaĉati

komunikaciju izmeĊu osiguratelja i vanjskih kanala prodaje te takoĊer poticati razvoj

svih kanala prodaje, pri ĉemu treba voditi raĉuna o trošku pojedinog kanala,

uvjetovanosti pojedinih vrsta osiguranja, kompleksnosti proizvoda koji se nudi, potrebi

da se bude što bliţe klijentu i drugim varijablama. Kreiranje novih proizvoda mora biti

u skladu sa ţivotnom realnošću, jer osiguranje prati ţivot, konkretnu aktivnost ljudi,

gospodarstava te drţava.

Ulazak stranog kapitala u sektor osiguranja dovodi do postizanja veće stope rasta i

povećanja fondova sigurnosti, isto tako i strani ulagaĉi pruţaju tehniĉku potporu,

unapreĊuju organizaciju i tehnologiju rada te educiraju kadrove za nove standarde i

promjene u poslovanju. Potrebno je naglasiti da se ulaskom u Europsku uniju stvara

potreba i za reosiguranjem jer pojedine osigurane štete iznose i nekoliko milijardi

dolara, a izravnavanje takvih rizika moguće je jedino na svjetskoj razini što u konaĉnici

ima veliko znaĉenje za nacionalno gospodarstvo i njegovu ekonomiju jer omogućava da

se posljedice nacionalnih nesreća disperziraju na gospodarstva drugih drţava, što je

vaţan element ravnoteţe i stabilnosti.

Iako će ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, prodor osiguravajućih društava

na europsko trţište postati sve kompleksniji, valja istaknuti da će hrvatsko trţište

osiguranja postati dio jedinstvenog trţišta financijskih usluga Europske unije, koje je u

podruĉju osiguranja najveće svjetsko trţište. Kako bi Euroherc osiguranje zauzeo što

znaĉajniju ulogu u strukturi financijskih institucija odnosno u cjelokupnom

gospodarstvu drţave neophodno je njegovo, kako ulaganje u istraţivanje trţišta, razvoj

usluga, primjenjivanje strategije diferencijacije, stalno inoviranje, poboljšanje kvalitete

tako i obrazovanje i komunikacija s trţištem.

Euroherc osiguranje d.d. svjesno je svih prilika, ali i prijetnji koje dolaze sa ulaskom

Hrvatske u Europsku Uniju. Društvo redovito educira svoje kadrove, te na taj naĉin

podiţe razinu usluge da bi bili što konkurentniji na trţištu osiguranja u Hrvatskoj, ali i

konkurentni u odnosu na strana osiguravajuća društva koja su predala zahtjev za

76

poslovanje na podruĉju Republike Hrvatske. U internom sustavu Euroherc osiguranja

provodi se educiranje kadrova, jednom mjeseĉno se odvijaju treninzi po strukturama i

sektorima. Prema direktoru Euroherc osiguranja d.d., Davoru Milasu, razvijaju se nove

tehnike prodaje od kojih se najviše prakticiraju dvije tehnike: cross- selling i up- selling.

Euroherc osiguranje kroz tehniku cross-selling educira svoje zaposlenike da postojećem

kupcu, odnosno korisniku osiguranja, prodaju dodatni paket uz osnovni proizvod.

Odnosno, radi se o prodaji više vrsta osiguranja istom osiguraniku. Na taj naĉin

Euroherc osiguranje ne povećava broj osiguranika, nego broj polica osiguranja kod istih

osiguranika. Druga tehnika koju provodi Euroherc osiguranje je up-selling tehnika,

odnosno tehnika uvećane prodaje kojom postojećim klijentima nudi proširenje već

postojeće usluge. Na taj naĉin Euroherc osiguranje smatra da je daleko veći uĉinak

prodati postojećim klijentima još dodatnih usluga, nego privući pokojeg novog klijenta.

S tom tehnikom Euroherc namjerava podignuti premijski prihod i moţda u budućnosti

pruţati nove usluge. TakoĊer, navedenom prilagodbom, Društvo smatra da se moţe

podići kvaliteta usluge bez dampinga, minimizirati utjecaj cijena konkurenata Europske

Unije, te razvojem internetskih prodajnih centara direktno utjecati na privlaĉenje novih

korisnika i zadrţavanje postojećih. (Intervju, 2013).

Euroherc osiguranje d.d. morati će prilagoditi svoje poslovanje ulaskom Republike

Hrvatske u Europsku Uniju. Stalne inovacije, komunikacija s trţištem i poboljšanje

kvalitete, Euroherc osiguranju d.d. pruţiti će veću konkurentnost s obzirom na dolazak

stranih osiguravajućih društava na hrvatsko trţište osiguranja. TakoĊer, Euroherc

osiguranje d.d. mora ulagati u obrazovanje svojih zaposlenika kroz razne treninge i

seminare kako bi se podigla kvaliteta usluge.

77

6. ZAKLJUĈAK

Svaki pojedinac i njegova materijalna dobra neprekidno su izloţeni raznim opasnostima

koje ĉesto nije moguće sprijeĉiti. Stoga je organiziran oblik meĊusobna pomaganja

prikupljanjem sredstava za štetu koja bi tek mogla nastati prerastao u jednu od znaĉajnih

djelatnosti koja, osim pruţanja zaštite svojim ĉlanovima, utjeĉe na razvitak

cjelokupnoga gospodarstva.

Euroherc osiguranje d.d. osnovano je 1992. godine kao prvo hrvatsko osiguravajuće

društvo utemeljeno na privatnom kapitalu. Na poĉetku poslovanja, 1993.godine,

prodano je 5.500 polica, dok je već 1994. godine broj prodanih polica iznosio oko

35.000. Euroherc osiguranje d.d. zauzelo je drugu poziciju na trţištu osiguranja u

Republici Hrvatskoj 1997. godine, te je poĉela izgradnja velikog broja podruţnica.

Euroherc osiguranje d.d. ima više od 600 opremljenih podruţnica i zapošljava više od

900 djelatnika. Upravljanje ljudskim potencijalima temelj je za uspješno poslovanje

Euroherc osiguranja d.d. Stoga Euroherc osiguranje d.d. svojim djelatnicima treba

omogućuje stalno struĉno usavršavanje i napredovanje. Dodatnu motivaciju

predstavljaju pravedan sustav nagraĊivanja i mogućnost struĉnog usavršavanja.

Diferencijacijom svojih proizvoda, odnosno stvaranjem neĉega po ĉemu će osiguranik

prepoznati i razlikovati to osiguravajuće društvo, Euroherc osiguranje d.d. moţe odrţati

svoju poziciju na trţištu osiguranja te i dalje biti konkurentno. Uspješno poslovanje

osiguravajućeg društva Euroherc d.d. oĉituje se i u stjecanju povjerenja novih te

zadrţavanja vjernosti postojećih osiguranika. Euroherc osiguranje teţi povećanju

trţišnog udjela, jer ono dovodi do rasta profita.

U Republici Hrvatskoj, na trţištu osiguranja djeluje 27 osiguravajućih društava te jedno

reosiguravajuće društvo, od toga se 7 osiguravajućih društava bavi ţivotnim

osiguranjem, 10 neţivotnim osiguranjem, dok preostalih 10 osiguravajućih društava

pruţaju usluge ţivotnog i neţivotnog osiguranja. Na trţištu osiguranja, moţe se vidjeti

da Croatia d.d. osiguranje zauzima znaĉajno mjesto, slijede Allianz Zagreb osiguranje,

zatim Euroherc i Jadransko osiguranje.

78

Euroherc osiguranje mora spremno odgovoriti na zahtjeve svojih klijenata putem

razvoja novih oblika osiguranja i razvojem novih kanala prodaje, kao što je prodaja

osiguranja putem interneta ĉime osiguratelj znaĉajno smanjuje svoje troškove i

povećava komunikaciju izmeĊu osiguranika i osiguratelja. Razvojem internetskih

prodajnih centara direktno se utjeĉe na privlaĉenje novih korisnika i zadrţavanje

postojećih.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poboljšati će se zaštita osiguranika, unaprijediti

konkurentnost i upravljanje rizicima. U pozitivna oĉekivanja ubrajaju se i razvoj novih

proizvoda te smanjenje mogućnosti korupcije. Probleme bi mogla donijeti prilagodba

novim pravilima i regulatornim okvirima te dampinške cijene kojima bi na trţište mogli

ući inozemni osiguravatelji. Stoga je bitno formirati poslovnu strategiju koja će voditi

investicijskim ulaganjima i širenjem vlastite prodajne mreţe ĉime će se pokrivati

cjelokupno trţište osiguranja.

79

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Andrijanić, I., Klasić, K., 2002, Tehnika osiguranja i reosiguranja, Mikrorad

d.o.o., Zagreb

2. Andrijašević, S., Petranović, V., 1999, Ekonomika osiguranja, Alfa, Zagreb

3. Babić, M., 2004, Korporativni imidž, Adamić, Rijeka.

4. Babić, M., Franĉišković, I., Menadžment intelektualnog kapitala osiguravajućeg

društva, 2011, Ekonomski fakultet Sveuĉilišta u Rijeci, Rijeka

5. Buble, M., i suradnici, 2005, Strateški menadžment, Sinergija-nakladništvo

d.o.o., Zagreb

6. Franĉišković, I., 2004, Ekonomika međunarodnog osiguranja, Ekonomski

fakultet u Rijeci, Rijeka

7. Klasić, K., Andrijanić, I., 2007, Osnove osiguranja – načela i praksa, Teb-

poslovno savjetovanje d.o.o, Zagreb

8. Kravaica, A., Aidone, E., 2009, Računovodstvo, temelj donošenja poslovnih

odluka, Veleuĉilište u Rijeci, Rijeka

9. Mencer, I., 2012, Strateški menadžment- upravljanje razvojem poduzeća, TEB

poslovanje, d.o.o., Zagreb

10. Popović, Ţ., Vitezić, N., 2009, Revizija i analiza: instrumenti uspješnog

donošenja poslovnih odluka, drugo izdanje, Hrvatska zajednica raĉunovoĊa i

financijskih djelatnika, Zagreb

11. Sikavica, P., 2011, Organizacija, Školska knjiga, Zagreb

12. Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F., Pološki Vokić, N., 2008, Temelji

menadžmenta, Školska knjiga, Zagreb

13. Vaughan E.J., Vaughan, T.M., 2000, Osnove osiguranja, upravljanje rizicima,

Mate, Zagreb

14. Viduĉić, Lj., 2006, Financijski menadžment – V. dopunjeno i izmijenjeno

izdanje, RRIF, Zagreb.

15. Ţager, K., Ţager, L., 1999, Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb

80

2) ĈLANCI

1. Bendeković, J., Vuletić, D. 2011, 'Financijska analiza poslovanja hrvatske

brodograĊevne industrije', Poslovna izvrsnost Zagreb, god. V (2011), br. 1, pp.

125-154.

2. Deĉman, N. 2012, Financijski izvještaji kao podloga za ocjenu sigurnosti i

uspješnosti poslovanja malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj,

Ekonomski pregled, br. 63 (7-8), pp. 446-467.

3. Osmanagić Bedenik, N. 2010, 'Analiza poslovanja na temelju godišnjih financijskih

izvještaja', Računovodstvo, revizija i financije, br. 3/10., pp. 59-69.

4. Pervan, I., Peko, B. 2008, 'Financijski pokazatelji u bankarskim modelima za

procjenu boniteta trgovaĉkih društava', Računovodstvo, revizija i financije, br.

9/2008, pp. 35-42.

5. Vujević, K., Balen, M., 2006, Pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća,

Pomorstvo, god. 20, br. 2 (2006), pp. 33-45.

6. Zelenika, R., Babić, M., 2004, Korporativni imidž - osnovni čimbenik opstanka i

razvitka osiguravajućeg društva na globalnome tržištu, Ekonomski pregled, br. 56

(7-8), pp. 501-522.

3) ELEKTRONIĈKI IZVORI

1. Analiza utjecaja ulaska Hrvatske u Europsku Uniju na financijski sektor, 2011,

dostupno 20.lipnja 2013. godine na

www.ripe.hanfa.hr/repository_files/file/1304/

2. Babić, M., 2007, Politika proizvoda osiguravajućeg društva, dostupno 9. rujna

2013. godine na

http://www.svijetosiguranja.eu/files/pdf/svijet_osiguranja/18/babic.pdf

3. Euroherc–motorna vozila, 2013, dostupno 10. lipnja 2013. godine na

http://www.euroherc.hr/motorna-vozila/autoodgovornost

4. Euroherc-odgovornost, 2013, dostupno 10.lipnja 2013.godine na

http://www.euroherc.hr/osiguranje-odgovornosti/odgovornost

81

5. Euroherc–osiguranje imovine, 2013, dostupno 10. lipnja 2013.godine na

http://www.euroherc.hr/osiguranje-imovine/osiguranje-od-pozara

6. Euroherc-osiguranje osoba, 2013, dostupno 10. lipnja 2013. godine na

http://www.euroherc.hr/osiguranje-osoba/osiguranje-od-nezgode

7. Euroherc–osiguranje robe u prijevozu, 2013, dostupno 10. lipnja 2013. godine

na http://www.euroherc.hr/osiguranje-transporta/osiguranje-roba-u-prijevozu

8. Euroherc osiguranje, d.d. Zagreb, 2011, dostupno 31.svibnja 2013.godine na

http://www.euroherc.hr/pdf/press/2011/30.09.2011.%20-%20Lider%20-

%20500%20najboljih%20-%20Euroherc%20osiguranje%20d.d.%20Zagreb.pdf

9. Euroherc osiguranju, 2013. dostupno 31.svibnja 2013.godine na

http://www.euroherc.hr/o-euroherc-osiguranju

10. Financije-rashodi, 2013, dostupno 10.lipnja 2013.godine na

http://limun.hr/main.aspx?id=13810

11. Financijska agencija, javna objava, 2013, dostupno 10. lipnja 2013. godine na

http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/

12. Godišnje izvješće o poslovanju za 2011.godinu, 2012,dostupno 31. svibnja 2013.

godine na http://www.euroherc.hr/pdf/publikacije/2011/EH_FIN_2011.pdf

13. Karijera osiguranja – Euroherc osiguranje d.d., 2013, dostupno 31. svibnja

2013.godine na http://www.zivotopis.hr/karijera/procitaj/euroherc-osiguranje-

dd/153/

14. Osiguravatelji i EU, 2013, dostupno 20. lipnja 2013. godine na

http://www.premija.net/Vijesti/osiguravatelji_EU

15. Povrat od uloženog kapitala, 2013, dostupno 22. kolovoza 2013. godine na

http://limun.hr/main.aspx?id=13830

16. Poslovni forum-prihodi, 2013, dostupno 20. lipnja 2013. godine na

http://www.poslovniforum.hr/about/prihodi.asp

17. Rješenje – Agram, Hrvatska narodna banka, 2006, dostupno 31. svibnja

2013.godine na http://www.hnb.hr/supervizija/trzisno-natjecanje/h-rjesenje-

agram-kreditna-banka-zagreb.pdf

18. Sažetak podataka o dionici Euroherca, 2013, dostupno 31.svibnja 2013.godine

na http://www.mojedionice.com/dionica/EHOS-R-A

82

19. Slučaj EUROHERC osiguranje d.d. Makarska (Zagreb), 2013, dostupno 30.

svibnja 2013. godine na http://www.banka.hr/hrvatska/koncern-agram-

investirao-45-mil-kuna-u-slavonskom-brodu

20. Solventnost II, 2013, dostupno 20. lipnja 2013. godine na

http://www.huo.hr/hrv/solvency-ii/20/

21. Statistička izvješća, 2012, dostupno 10. lipnja 2013. godine na

http://www.huo.hr/hrv/statisticka-izvjesca/18/publikacije-arhiva/2012

22. Temeljni financijski izvještaji, 2013, dostupno 20. lipnja 2013. godine na

http://www.crosig.hr/rjecnik/pregled/151/temeljni-financijski-izvjestaji

23. Vukoja, B., 2013, Primjena analize financijskih izvješća pomoću ključnih

financijskih pokazatelja kao temelj donošenja poslovnih odluka, dostupno 10.

lipnja 2013. godine na http://www.revident.ba/public/files/primjena-analize-

financijskih-izvjestaja-pomocu-kljucnih-financijskih-pokazatelja.pdf

4) OSTALI IZVORI

1. Intervju sa direktorom Euroherc osiguranja d.d. Davorom Milasom, 5. lipnja

2013. godine

2. Bilten, svibanj 2013, Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb

83

POPIS TABLICA

Redni

broj Naslov tablice Stranica

1. Dvadeset najvećih osigurateljnih grupa u Europi, 2010. 29.

2. Trţište osiguranja u Republici Hrvatskoj 2012. godine. 31.

3. Pregled broja osiguranja po skupinama osiguranja 34.

4.

Zaraĉunata bruto premija po vrstama osiguranja u

Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu

37.

5.

Pregled osiguranja po broju osiguranja u Republici

Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu

38.

6. Broj šteta po vrstama osiguranja u Republici Hrvatskoj

za 2012. godinu

39.

7.

Izvještaj o financijskom poloţaju Euroherc osiguranja

d.d.

43.

8. Prikaz ostalih obveza Euroherc osiguranja d.d. 44.

9. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Euroherc osiguranja d.d. 46.

10.

Prikaz ukupnog broja zaposlenika po spoli za razdoblje

od 2009. do 2012. godine

48.

11. Ukupan broj zaposlenih po kvalifikacijama za razdoblje

od 2009. do 2012. godine.

49.

12. Dobit prije oporezivanja Euroherc osiguranja d.d. 52.

13.

Prikaz ostale sveobuhvatne dobiti za razdoblje od 2009.

do 2011.godine

52.

84

14.

Pokazatelji tekuće likvidnosti Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

54.

15.

Pokazatelji financijske stabilnosti Euroherc osiguranja

d.d. za razdoblje od 2009. do 2011. godine

56.

16.

Pokazatelji zaduţenosti Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

57.

17.

Pokazatelji vlastitog financiranja Euroherc osiguranja

d.d. za razdoblje od 2009. do 2011. godine

58.

18. Pokazatelji financiranja Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

59.

19.

Obrt ukupne imovine Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

60.

20. Bruto marţa profita Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje

od 2009. do 2011. godine

61.

21.

Neto marţa profita Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje

od 2009. do 2011. godine

62.

22.

Ekonomiĉnost ukupnog poslovanja Euroherc osiguranja

d.d. za razdoblje od 2009. do 2011. godine

63.

23.

Ekonomiĉnost prodaje Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

64.

24.

Zarada po dionici Euroherc osiguranja d.d. za razdoblje

od 2009. do 2011. godine

65.

25. Prikaz dividende po dionici Euroherc osiguranja d.d. za

razdoblje od 2009. do 2011. godine

66.

26.

Pokazatelji ekonomiĉnosti poslovanja društava Euroherc

osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i Allianz

osiguranje d.d u 2011. godini.

68.

85

27.

Pokazatelji profitabilnosti poslovanja društava Euroherc

osiguranje d.d., Croatia osiguranje d.d i Allianz

osiguranje d.d u 2011. godini.

69.

28.

Pokazatelji profitabilnosti iskazani kao povrat na uloţeni

kapital za društva društava Euroherc osiguranje d.d.,

Croatia osiguranje d.d i Allianz osiguranje d.d u 2011.

godini.

70.

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj

Naslov grafikona Stranica

1. Struktura ukupne premije osiguranja po skupinama

osiguranja

32.

2.

Ukupno zaraĉunata bruto premija po društvima za

osiguranje na trţištu osiguranja Republike Hrvatske za

2011. i 2012. godinu.

35.

POPIS SHEMA

Redni

broj

Naslov sheme Stranica

1. Organizacijska struktura Euroherc osiguranja d.d. 9.

86

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ANALIZA I OCJENA

USPJEŠNOSTI POSLOVANJA EUROHERC OSIGURANJA D.D. izradila samostalno

pod voditeljstvom prof. dr. sc. Ivana Franĉiškovića, a pri izradi diplomskog rada

pomagale su mi asistentice dr. sc. Helga Pavlić Skender i mr. sc. Mirjana Grĉić Fabić. U

radu sam primijenila metodologiju znanstveno istraţivaĉkog rada i koristila literaturu

koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĊe spoznaje, stavove, zakljuĉke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobiĉajen,

standardan naĉin citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom diplomskog

rada na sluţbenim stranicama Fakulteta.

Studentica

______________________

Ivana Ćuk