1

Institucije i razvoj

Pravila igre za razvoj poduzetništva

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Izvori (ekonomskog) prosperiteta 1/2

• Velike razlike između zemalja u ekonomskom rastu irazvoju: neravnomjerna (regionalna) raspodjela dohotkadohodak po glavi stanovnika u svijetu

RICHER AND POORER

(Gross National Income per head, 2000, at purchasing power parity)

$1,989

$4,582

$9,165

$27,443

$7,428

$0 $5,000 $10,000 $15,000 $20,000 $25,000 $30,000

Low income

Lower middle income

Upper middle income

High income

World

Source: World Bank

Izvori (ekonomskog) prosperiteta /2

•Tipični ekonomski odgovori: razlike u proizvodnimfaktorima

• Fizički kapital (siromašne zemlje ne štede dovoljno)

• Ljudski kapital (siromašne zemlje ne investiraju dovoljnou obrazovanje i razvijanje vještina i znanja)

• “Tehnologija” (siromašne zemlje ne investiraju dovoljnou R&D, organizacija proizvodnje je neefikasna)

Razlozi?

• Ekonomski odgovori upućuju na proksimativne uzrokerazlika u ekonomskom prosperitetu:

• Zašto neke zemlje ne štede i investiraju više u ljudski i fizički kapital?

• Zašto neke zemlje ne usvajaju nove tehnologije i organiziraju proizvodnju učinkovitije?

• Odgovori na ova pitanja su vezani uz fundamentalne razloge razloga u ekonomskom prosperitetu.

• Potencijalni odgovori:

• Zemljopis – egzogene razlike u okolini

• Institucije – pravila ponašanja koja je iznašao čovjek

Zemljopisna hipoteza

1. Klima je važna determinanta rada, poticaja za rad pa čak i produktivnosti: Montesquieu (1784.) (povijesni aspekt)

2. Zemljopis određuje tehnologiju raspoloživu društvu, posebice u poljoprivredi: Jered Diamond (1997.): važnost geografskih i ekoloških razlika u poljoprivrednoj tehnologiji i raspoloživosti usjeva i životinja; Jeffrey Sachs (2001.): zemljopisne prednosti uključuju pristup glavnim prirodnim resursima, obalama i morima ... pozitivno se odražavaju na poljoprivredu, zdravlje ljudi, itd.

3. Siromaštvo se veže uz ‘teret bolesti’: Jeffrey Sachs (2000.): npr. malarija koja ubija milijune ljudi smanjila je godišnju stopu rasta u Sub-Saharskoj Africi za više od 1.3% godišnje (1950-te je dohodak po glavi stanovnika bio dva puta veći nego danas)

Održivost zemljopisne hipoteze?

•Suvremeni primjeri:

• Najsiromašnije zemlje svijeta danas su u blizini ekvatora (npr. Uganda, Somalija, Kongo...);

• Najslabija poljoprivredna proizvodnja je u tropskim dijelovima jer nema smrzavanja, a time i pročišćavanja tla, te dolazi do odrona zemlje uslijed kiša;

• Prema WHO (2001.) tropska područja i dalje pate od bolesti koje su u Europi i SAD-u odavno ‘izumrle’

•Ipak, je li to dostatno za potvrdu zemljopisne hipoteze?• Statistika dokazuje korelaciju između zemljopisa i

prosperiteta, ali ne i uzročnost; nekoliko povijesnih primjera.

2

Upitnost zemljopisne hipoteze 1

Teorija malarije

• empirijska teorija malarije; komarac = propušten faktor

• Za svoje otkriće uzroka malarije, francuski vojni liječnik Charles Louis Alphonse Laveran dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju 1907.

Komarac Anopheles

Upitnost zemljopisne hipoteze 2

Kolonizacija

• veza između strategije kolonizacije i ishoda;

• tzv. obrat sudbine(eng. reversal of fortune)

Institucionalna hipoteza

•Institucije – pravila igre u ekonomskim, političkim i društvenim interakcijama: • određuju ‘društvenu organizaciju’

•D.C. North (2003): “Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost”:“Institucije su pravila ponašanja u

određenom društvu ili, formalnije rečeno, ograničenja koja je čovjek iznašao kako bi oblikovao ljudske interakcije”.

•Ključne točke: ‘proizvod’ su čovjeka;

skup ograničenja;strukturiraju poticajeDouglass C. North dobitnik je

Nobelove nagrade za ekonomiju 1993. godine i utemeljitelj je nove

institucionalne ekonomije (NIE).

• Institucije vs. organizacije:

• Analogija s pravilima igre u određenom grupnom sportu: npr. nogomet

• Institucije:

formalna pravila neformalna pravila

• Organizacija - nogometni klub

I. Institucije prema stupnju formalnosti

• Institucije prema stupnju formalnosti se oslanjaju na Northovu definiciju:

• Formalne institucije: ustav, statuti, običajno pravo, regulativa i druge državne odluke i propisi

• politički sustav: struktura vlasti, građanska prava, itd.

• ekonomska struktura: imovinska prava, ugovori, itd.

• sustav prisile: zakonodavstvo, policija --- kažnjavanje, zatvaranje, pogubljenje

Klasifikacija institucija 1 Klasifikacija institucija 2

•Neformalne institucije: tradicija, običaji, moralne vrijednosti, religijska vjerovanja i sve druge norme ponašanja usvojene tijekom vremena• utjelovljuju prevladavajuće strahove i viđenja zajednice o

svijetu, skupljeno znanje iz prošlosti i vladajući niz vrijednosti

• dio su zajedničkog naslijeđa koji se naziva kultura• neformalni sustav prisile: izbacivanje iz zajednice,

kritiziranje, gubitak poštovanja

.

3

Nekoliko primjera neformalnih institucija u svijetu

• U saveznoj državi Karnataka u Indiji sukobi između seljaka rijetko završavaju na sudu ili policiji: panchayats (seoska vijeća) to samostalno rješavaju. U Rajastanu postoji slično tijelo jajams za rješavanje plemenskih pitanja.

• U pakistanskom Punjabu, neformalna seoski-bazirana vijeća akhats rješavaju lokalne sukobe,odlučuju tko će glasati na sljedećim izborima, a glavešine akhata – koji su obično najveći zemljoposjednici u selu redovito pregovaraju s formalnom državnom vlasti glede javnih usluga.

• Jirgas su važne neformalne institucije u lokalnoj vladi Afganistana.

• Polu-formalne mesni zajednicis u Makedoniji i bashkesia locale na Kosovu imaju važnu ulogu u pregovaranju s jedinicama lokalne samouprave vezano uz dobivanje određenih poslova/pružanje usluga.

• U Sierra Leoneu o’rbais, ili šefovi, dominiraju u životima ruralnih građana i niti jedna transakcija se ne može odigrati bez njihove dozvole.

Razlike između ‘bogatih’ i ‘siromašnih’ zemalja: oba

tipa institucija prisutna u svim zemljama, ali su

neformalne izraženije u ‘siromašnim’ jer su formalne

slabije razvijene ili ne postoje.

Čuveni Burr-Hamilton dvoboj: formalne vs. neformalne

institucije

II. Institucije prema području

• Razlika institucija prema područjima koja ‘uređuju’:

Ekonomske institucije: tržišta, vlasnička prava, provedbe ugovora, različiti sustavi poticaja …

Političke institucije: izbori, pravila izbora, tipove političkih sustava, struktura opozicije u vladi…

Pravne institucije: pravni sustav, provedbe i prisile…

Društvene institucije: pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama, rodna jednakost, opći odnosi između ekonomskih subjekata, religija …

Klasifikacija institucija 3Institucionalna ekonomija

• Institucionalna ekonomija ‘izaziva’ neoklasičnu ekonomsku teoriju i njezine premise o savršenim informacijama i racionalnosti.

• Na temelju toga prepoznaje potencijalne prednosti institucija da riješe posljedice nesavršenih informacija i ograničene racionalnosti.

• Uz to, uvodi u svoja objašnjenja teoriju igara (tj. strateške kalkulacije): pojedinci kod maksimiziranja svoje koristi nisu obazrivi već oportunistički, tj. svoje interese (često) pokušaju ostvariti na temelju prevare (npr. pitanje moralnog hazarda i asimetrije informacija).

• Uloga institucija: • smanjuju nesigurnost tako što daju strukturu svakodnevnom

životu;• institucionalna ograničenja uključuju djelovanje koje je

pojedincima zabranjeno i definiraju okolnosti u kojima je pojedincima dozvoljeno poduzimanje određenih akcija

Institucionalna ekonomija: izabrani ključni elementi

• Vlasnička (imovinska) prava:

• odnosi pojedinaca koji nastaju zbog postojanja oskudnih dobara i nadzora nad njihovim korištenjem;

• vrste: pojedinačna vlasnička prava, zajednička vlasnička prava, državna ili javna dobra;

• što pojedinac ima više vlasničkih prava na dobra, njegovi su osobni troškovi bliži društvenim troškovima korištenja dobara i skloniji je traženju najveće vrijednosti za korištenje svoje imovine

• Transakcijski troškovi:

• nužni kod prijenosa vlasničkih (imovinskih) prava s jednog ekonomskog subjekta na drugi;

• uključuju: troškove mijenjanja (npr. otkrivanja, mogućnosti mijenjanja, potrebno pregovaranje, nadziranje i provedba); troškove očuvanja i zaštite institucionalnog sustava (sudstva, policije, oružanih snaga i sl.)

• North: transakcijski troškovi su troškovi mjerenja i provođenja dogovora.

4

Institucije, poticaji i transakcijski troškovi

• Institucije imaju vlastite koristi i troškove: predvidivostljudskog ponašanja (korist) vs. ograničenje u osobnom ponašanju(trošak):

zakoni koji zabranjuju određeno ponašanje stvaraju crno tržište togponašanja;

pravo na prisvajanje cjelokupnog profita od vlastitog ulaganja pojačavainvesticije i inovacije koje podrazumijevaju rizik;

ograničenje i nadzor nad stanarinama smanjuje poticaje zaiznajmljivanje privatnih stambenih objekata;

previše izdašni sustav za novčane naknade za nezaposlene (npr.iznos ili dužina) mogu vrlo lako poticati nastojanje da se dugo vremenaostane nezaposlen, a što se negativno odražava na mikro razini (npr.opada znanje i stručnost osobe) ili makro razini (npr. fiskalnaopterećenja za državu, povećava transakcijske troškove provjerestatusa, rješavanja žalbi i sl.)

Institucionalne promjene i ekonomski učinci

•Institucionalne promjene se događaju kada korist od ostvarivanja određene djelatnosti koja zahtjeva određenu institucionalnu promjenu nadilazi troškove savladavanja otpora promjeni:

• npr. promjena ideoloških stavova prema ulozi žena u društvu

• npr. ukidanje ropstva u SAD-u

•Institucionalne promjene mogu biti potrebne jer:

• postojeća pravila zabranjuju određenu djelatnost;

• nova pravila smanjuju transakcijske troškove ostvarivanja djelatnosti

Utjecaj institucija na ekonomski prosperitet: Slučaj Koreje

• Institucionalna ekonomija ne nudi mogućnost kontroliranog prirodnog eksperimenta (npr. aspirin vs. placebo).

• Povijest nudi mogućnost prirodnih eksperimenata u institucionalnoj ekonomiji.

• Slučaj Koreje: • ekonomski, kulturno i etnički homogenizirana do kraja II. svjetskog

rata• Sjever industrijaliziraniji od Juga

• “Egzogeno” odvajanje Sjevera i Juga 15. kolovoza 1945.• Sjever: Sovjetski savez podržao Kim Il Sung-a i komunizam s

pratećim institucijama (npr. centralno upravljanje, ukidanje privatnog vlasništva nad zemljom i kapitalom, komunističko državno uređenje, itd.)

• Jug: SAD podržao Syngmana Rhee-a i kapitalizam s pratećim institucijama (npr. tržište, privatno vlasništvo, itd.)

• Divergentni ekonomski razvoj:• Južna Koreja: 31.900$ BDP/per capita (2013.) • Sjeverna Koreja: 1.800$ BDP/per capita (2013.)

Sjeverna i Južna Koreja

GDP per capita

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1950 1960 1970 1980 1990 1998

South Korea

North Korea

Institucionalne razlike dovele do razlike u razvoju

Institucije vlasničkih prava vs. ekstraktivne institucije: zaključno

• Neka društva su organizirana na način da podržavaju vladavinu prava, podržavaju investicije u strojeve, bolju tehnologiju, ljudski kapital i olakšavaju stanovništvu intenzivno sudjelovanje u ekonomskom i političkom životu. Kažemo da takva društva imaju ‘dobre institucije’:

• provedba vlasničkih prava - poticaj za investiranjem i sudjelovanjem u ekonomskom životu;

• ograničenja akcija elite, političara i drugih moćnih grupa –onemogućavanje eksproprijacije profita i stvaranja nejednakosti u raspodjeli (dohotka, dobara…)

• izjednačavanje mogućnosti za cijelo stanovništvo –omogućavanje investiranja, posebice u obrazovanje i sudjelovanje u produktivnim ekonomskim aktivnostima

Kako institucije utječu na rast/razvoj?

Institucije

Dohodak i rast

Investicije

Integracija/ trgovina

Socijalni kapital

Politička (ne)stabilnost

Upravljanje (etničkim) konfliktima

Razvoj javnih politika

Direktan utjecaj

Indirektan utjecaj

5

Gusari i institucije: nekada vs. danasGusari i institucije: nekada

• Gusari ako racionalni ekonomski agenti

• uhodana organizacija:

• formalne i neformalne institucije

• ekonomska motivacija postati gusarom: trgovački vs. gusarski brod

• pravni sustav:

• demokracija (vijećanje), ‘zakonske’ odredbe, ugovori

• pravila borbe:

• zastave, ‘pravilo milosti’

• ograničavanje zlouporabe moći:

• položaj zapovjednika (borba) i upravitelja (raspodjela) odnos gusara i vlade:

• suradnički vs. ograničavajući

Jolly Roger je naziv za tradicionalnu

zastavu europskih i američkih pirata tijekom 18. stoljeća.

Gusari i institucije: danas

• Utjecaj institucija na razvoj modernog gusarstva:• Suvremena gusarska organizacija potpuno drugačija od one u 17.

stoljeću;• Ekonomski rezon: profit kao motivacija;• Manjak mogućnosti za zaradu kroz ribarenje za obalno stanovništvo;• Građanski sukobi, pravna nesigurnost, korupcija, neučinkovita

birokracija, nedovoljna učinkovitost međunarodnih zakona • ...

2003-2012:

3,436 gusarskih pothvata

Poduzetnik

Institucije

Poduzetništvo, gospodarstvo i razvoj:

institucionalna hipoteza

Veličina i sastav sektora malog gospodarstva u RH

• Broj subjekata: 169.000 subjekata malog gospodarstva, od čega:

• 92% mikro poduzeća

• 6,3% mala poduzeća

• 1,2% srednje velika poduzeća

• Preko 700.000 zaposlenih (odnosno 71,5% ukupne zaposlenosti, od čega:

• mikro poduzeća 30%,

• mala poduzeća 25%,

• srednje velika 16%

• Rastući sektor: npr. u 2014. godini zabilježen je porast broja malih poduzeća (3,3%), pad broja srednjih poduzeća (3,7%), te rast broja velikih poduzeća za 1,1%

• Uslužne djelatnosti čine 52% ukupnog broja SME (trgovina 24%, ugostiteljstvo 10,7%)

6

Institucionalni okvir za razvoj poduzetništva

Zakoni i propisi:Ustav

... iz nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva te njegove izmjene i dopune (provedbeni dokumenti);

Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.

Strategija razvoja klastera u RH

... iz nadležnosti relevantnih ministarstava

ostali zakoni u ingerenciji Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija

Poduzetničke potporne organizacije: Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG)

Poslovno inovacijska agencija RH (BICRO)

HBOR, regionalne razvojne agencije – poduzetnički centri/inkubatori

Institucije poduzetničkog obrazovanja

Namjera je... ciljevi su ...

1. povećanje zapošljavanja,

2. povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu,

3. povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti malog gospodarstva,

4. istraživanje, razvoj i primjena suvremenih tehnologija i inovacija,

5. povećanje broja subjekata u malom gospodarstvu,

6. poticanje djelatnosti koje ne zagađuju okoliš.

Izvor: Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, osnovni tekst

Što kažu stranci ...

...najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj slijedeći: neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija" .

World Economic Forum: Global Competitiveness Report

Poslovno okruženje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u RH (2015.)

RA

NG

U S

VIJ

ETU

:(o

d u

kup

no

189

zem

alja

) Dobivanje električne energije: 63

Registriranje imovine: 67

Dobivanje kredita: 61

Zaštita investitora: 27

Rješavanje insolventnosti: 57

UKUPNA OCJENA: 40

Ishođenje građevinske dozvole: 127

Otvaranje poduzeća: 86

Izvor: World Bank Group, http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia/#starting-a-business

1. Singapur2. Novi Zeland3. Danska4. Južna Korea5. Hong Kong6. Velika Britanija7. SAD8. Švedska9. Norveška10. Finska

TOP 10

Global Entrepreneurship Monitor (GEM, 2012-2015)

• Uzroci niske poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj:

• Nedovoljna znanja i vještine za poduzetništvo

• Nekordiniranost vladinih politika

• Administrativne prepreke

• Nerazvijenosti financijskih tržišta

• Prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj:

• Obrazovanje

• Vladine politike i programi

• Kultura i društvene normePrepreke

institucionalne prirode

36

Percepcija o društvenom statusu 2014. (2008):

HRV EU

Dobar izbor karijere 63% (70) 57

Visok status u društvu* 47 (54) 66

Medijska pažnja 40 (61) 53

*Hrvatska je ZADNJA od svih zemalja u GEM 2014

Pitanje: Uloga obrazovanja i medija u stvaranjustimulirajuće društvene atmosfere zapoduzetničko djelovanje?

36

7

37

Percepcija o društvenom statusu, 2014.

Poduzetnici uživaju najviši status:Finska 84%, Njemačka 79%, Irska 77%

Poduzetnici imaju probleme sa statusom:Hrvatska 47 %, Španjolska 49 % – najmanji broj ljudi

smatra da poduzetnici imaju visoki društveni status

37 38

Regionalne razlike traju, izjednačavanje u niskoj motiviranosti,

2014.

TEA Prilika/Nužnost

Zagreb i okolica 9,5 1,7

Sjeverna Hrvatska 8,8 1,1

Lika i Banovina 4,4 1,7

Istra, Primorje i Gorski Kotar 6,8 1,4

Dalmacija 9,2 0,9

Slavonija i Baranja 5,8 0,4

38

39

Preporuke za institucije – više proaktivnosti, inovativnosti i odgovornosti prema građanima

1. Suradnja i istovremenost politika, strategija, programa, instrumenata – inače, bačen novac poreskih obveznika (hrvatskih i/ili EU)

2. Pojednostavljenje regulatornog okvira – PRIORITET –onemogućava iskorištenje “prozora prilika” – dinamičnost promjena na domaćem tržištu

3. Obrazovanjem do poduzetničkih kompetencija

4. Državni fond rizičnog kapitala + porezne olakšice za poslovne anđele

3940

5. Transparentni mehanizmi praćenja i vrednovanjavladinih politika i programa

6. Statističko praćenje aktivnosti MSP

- povezivanje statističke baze o poslovanju poduzeća, vlasništvu,

uvozno-izvoznim aktivnostima, inovativnosti

7. Raznovrsnije i sofisticiranije usluge za pokretanje i rast poslovnog pothvata

- uočavanje prilika, financijska pismenost, competitive intelligence,

dizajn...

8. Odgovornost medija i obrazovanja za promjenu razine društvenih i kulturoloških normi poduzetničkog djelovanja

40

Ključne prepreke za razvoj poduzetništva u Hrvatskoj: zaključno

• Administrativne barijere – dugotrajne i skupe procedure za pokretanje i likvidaciju poduzeća

• Neefikasnost pravosuđa

• Dugotrajne procedure registracije vlasništva

• Opći društveni „mindset” prema poduzetnom načinu razmišljanja i djelovanja

• Javni vs. državni(čki) sektor

• Medijsko zanemarivanje uloge i značaja poduzetništva (jedina zemlja s nižom medijskom pažnjom je Grčka – GEM istraživanje)

• Problem financiranja StartUp-ova i općenito malih i srednjih poduzeća (tzv. mikrofinanciranje poslovni anđeli, fondovi rizičnog kapitala i sl.)

• Poduzetništvo kao vid demokratizacije društva (CEPOR)