SVEUŒILI TE U ZAGREBU - pmf.unizg.hr ?eni je program primjer ... Prirodoslovno-matematiki fakultet, u suradnji s Institutom Ru ... Molbe studenta za upis na

  • View
    217

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of SVEUŒILI TE U ZAGREBU - pmf.unizg.hr ?eni je program primjer ... Prirodoslovno-matematiki...

  • SVEUILITE U ZAGREBU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET

    Geoloki odsjek

    u suradnji s

    INSTITUTOM RUER BOKOVI, ZAGREB-ROVINJ INSTITUTOM ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO, SPLIT I

    INSTITUTOM ZA MORE I PRIOBALJE SVEUILITA U DUBROVNIKU

    INTERDISCIPLINARNI DOKTORSKI STUDIJI IZ OCEANOLOGIJE

    Podruje Prirodnih znanosti Polje Geoznanosti

    Grana Oceanologija

    PLAN, UPUTE I PRAVILA IZVOENJA STUDIJA

    Zagreb, prosinac 2008.

  • 1. UVOD

    1.1. Razlozi za pokretanje doktorskog studija iz oceanologije

    Predlagai doktorskog studija iz Oceanologije vide predloeni studij kao

    nastavak uspjenog poslijediplomskog studija koji je zapoeo i odvija se

    neprekinuto od 1971. godine na Sveuilitu u Zagrebu, a u zajednikoj

    organizaciji Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zavoda

    za istraivanje mora (ondanjeg Centra za istraivanje mora u Zagrebu) i Centra

    za istraivanjem mora u Rovinju Instituta Ruer Bokovi Zagrebu, te Instituta

    za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dubrovniku.

    Idejni zaetnik i dugogodinji voditelj studija bio je pokojni prof. dr. sc.

    Marko Branica, znanstveni savjetnik Instituta Ruer Bokovi i naslovni redoviti

    profesor Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Tijekom

    prethodnog razdoblja (do ukljuujui akademsku godinu 2003/04) bilo je upisano

    263 studenata, od kojih je do sada magistriralo 169. Time se ovaj studij izdvaja

    kao jedan od najefikasnijih poslijediplomskih studija Sveuilita u Zagrebu. Veliki

    dio magistara oceanologije ostao je u znanstveno-istraivakom i/ili znanstveno-

    nastavnom radu, ali je doktorirao u svojim matinim strukama (vei dio na fizici,

    kemiji, biologiji i geologiji). Dio studenata koji su zavrili poslijediplomski studij

    oceanologije takoer se uspjeno zaposlio u gospodarstvu (posebno marikulturi),

    javnoj upravi, javnim ustanovama (nacionalni parkovi, parkovi prirode).

    Oceanologija je uvedena 1997. godine kao posebna znanstvena

    (interdisciplinarna) grana u polju geoznanosti, u podruju prirodnih znanosti u

    klasifikaciju Znanstvenih podruja ondanjeg Ministarstva znanosti i tehnologije.

    Koncem 1999. godine konstituirano je Znanstveno vijee Odjela

    oceanologije na Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu, koje provodi izbor u zvanja

    u podruju oceanologije. Do sada je 41 znanstvenik izabran u znanstvena zvanja

    u podruju oceanologije, te 51 istraiva u asistentska zvanja, a najvei dio

    zaposlen je na Institutu Ruer Bokovi u Zagrebu i Rovinju, te na Institutu za

    oceanografiju i ribarstvo u Splitu i Dubrovniku.

    1

  • Svrhovitost doktorskog studija oceanologije u Hrvatskoj je oita. Drava

    koja ima suverena prava na oko 54.000 km2 morskoga dna (u usporedbi s oko

    57.000 km2 kopnenog teritorija), a koja ga nedovoljno koristi, mora dodatno

    uloiti u upoznavanje tog podruja. Da bi se morski okoli mogao koristiti i uvati,

    neophodno je njegovo poznavanje i razumijevanje procesa koji se u njemu

    odvijaju. Koritenje jadranskih resursa je hrvatski gospodarski prioritet, a isto

    tako strateki nacionalni znanstveno-istraivaki prioritet.

    Istraivanje mora je jedno od podruja u kojem su i do sada hrvatski

    istraivai pokazali izvanredne rezultate, i spada u jedno od rijetkih podruja u

    kojima su hrvatski istraivai kompetitivni u svjetskim okvirima.

    Na temelju dosadanjeg uspjenog modela poslijediplomskog studija

    oceanologije, kompetentne i vodee institucije obrazovanja i istraivanja mora u

    Hrvatskoj predlau ovaj jedinstveni i zajedniki doktorski studij. Oekivanje i elja

    predlagaa je da ovaj studij postane regionalni centar izvrsnosti u obrazovanju

    oceanologa u podruju jugoistone Europe i Sredozemlja.

    U mnogim zemljama razvoj istraivanja mora doveo je osnivanja

    Graduate School of Oceanography, u Europi npr. u UK: Southampton

    (http://www.soc.soton.ac.uk/) ili Plymouth (http://www.plymouth.ac.uk/seoes)

    Poljskoj: Gdanjsk (http://www2.univ.gda.pl/fac_eng.html#biol) i panjolskoj:

    Mallorca (http://www.imedea.uib.es/index), ali i u USA (http://www-

    ocean.tamu.edu/) i Kanadi (http://oceanography.dal.ca/index.html).

    1.2. Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju poslijediplomskih doktorskih

    studija i drugih poslijediplomskih studija

    Na temelju ve navedenoga dosadanji interdisciplinarni poslijediplomski

    studij oceanologije predstavlja pozitivno iskustvo. Predloeni je program primjer

    meuinstitucijskog povezivanja u cilju izvoenja kvalitetnog doktorskog studija na

    razini drave Hrvatske.

    1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

    2

    http://www.soc.soton.ac.uk/http://www.plymouth.ac.uk/seoeshttp://www2.univ.gda.pl/fac_eng.html#biolhttp://www-ocean.tam/http://www-ocean.tam/http://oceanography.dal.ca/index.html

  • Kao i dosadanji studij, predvieni studij bit e otvoren zavrenim

    studentima diplomskih studija prirodoslovnih struka (bez uvjetovanja upisa), a

    srodnih struka (koje imaju dobre temelje u prirodoslovlju) uz polaganje dodatnih

    kolegija, prema odluci Vijea studija.

    Predloeni program omoguuje pribrajanje ECTS bodova postignutih na i

    srodnim doktorskim studijima na drugim sveuilitima.

    1.4. Mogunost ukljuivanja studija ili njegova dijela u zajedniki (zdrueni)

    program s inozemnim sveuilitima

    Postoji izraena elja istaknutih nastavnika iz raznih europskih zemalja

    (UK, Francuska, Italija, Njemaka) ali i iz USA za sudjelovanje u doktorskom

    studiju oceanologije. Stvaranje zajednikih programa, kao i iznalaenje

    financijske potpore treba istraiti.

    3

  • 2. OPI DIO

    2.1. Naziv studija

    Interdisciplinarni doktorski studij iz Oceanologije (podruje prirodnih

    znanosti, polje geoznanosti, grana oceanologija)

    2.2. Nositelj studija

    Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet, u suradnji s

    Institutom Ruer Bokovi (Zagreb, Rovinj), Institutom za oceanografiju i

    ribarstvo (Split) i Institutom za more i priobalje Sveuilita u Dubrovniku.

    Koordinator izvoaa studija: Geoloki odsjek PMF-a.

    2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskih programa.

    Znanstveno-istraivaki programi i projekti MZO koji su osnova za

    doktorski studij oceanologije, u najveoj mjeri vode se na suradnikim

    institucijama i PMF-u, te je i tamo glavna laboratorijska baza predloenog

    studija. Istovremeno Prirodoslovno-matematiki fakultet kao temeljna

    visokokolska ustanova, koja organizira nastavu za sve prirodoslovne discipline,

    je nositelj predloenog studija.

    2.4. Inovativnost doktorskog programa

    Prema definiciji predloeni doktorski studij je interdisciplinaran (i kao

    takav se izdvaja u prethodnom tridesetetvorogodinjem razdoblju) jer ukljuuje

    fiziku, kemiju, biologiju i geologiju mora. Osim toga prijedlog programa otvoren je

    i dodirnim podrujima (veterinarstvo, agronomija, pravo, tehnologije,

    upravljanje). Predlagai imaju pozitivno iskustvo suradnje u planiranju i

    izvoenju nastave na vie lokacija, u razliitim institucijama, te s terenskim i

    4

  • laboratorijskim radom.

    2.5. i 2.6. Uvjeti upisa na studij, posebno uvjeti za polaznike koji su stekli ranije

    kvalifikacije po studijskom sustavu prije 2005. i kriteriji i postupci odabira

    polaznika

    Pristupnici koji imaju zavreni prirodoslovni diplomski studij imaju pravo

    upisa na doktorski studij iz oceanologije. Pristupnici sa zavrenim srodnim

    diplomskim studijem koji nije odgovarajui (agronomija, veterina, strojarstvo,

    elektrotehnika), mogu upisati studij uz obavezu polaganja dodatnih sadraja

    prema odluci Vijea doktorskog studija. Pristupnik za doktorski studij mora imati

    prosjek ocjena diplomskog studija jednak ili vii od 4.0. Ukoliko ima prosjek manji

    od 4.0, a vei ili jednak od 3,50 pristupnik mora priloiti dvije relevantne

    preporuke (jednu od voditelja diplomskog rada). Molbe studenta za upis na

    doktorski studij razmatra Vijee doktorskog studija oceanologije i predlae odluku

    Vijeu Geolokog odsjeka.

    Dosadanji poslijediplomski studij iz oceanologije ve je imao mogunost

    zavravanja studija magisterijem ili doktoratom. Stoga, u prijelaznom razdoblju

    (dok ne zavre prvi magistri struke), na doktorski studij e se primati studenti sa

    zavrenim etverogodinjim prirodoslovnim studijem (dipl. in. ili prof. struke) s

    minimalnom srednjom ocjenom studija jednakom ili viom od 4,0. Studenti sa

    zavrenim srodnim etverogodinjim studijem takoer sa srednjom ocjenom

    preko 4,0 moi e upisati studij uz posebnu odluku Vijea doktorskog studija uz

    upis dodatnih razlikovnih kolegija.

    2.7. Kompetencije koje student stjee zavretkom studija

    Zavretkom doktorskog studija iz oceanologije, doktor prirodnih znanosti iz

    polja geoznanosti, grana oceanologija, stei e kompetencije za suvremeni

    znanstveno-istraivaki rad u podruju oceanologije (znanosti o moru), te

    temeljnu i cjelovitiju sliku o interaktivnom djelovanju u podruju mora.

    5

  • irom metodolokom pripremom (razumijevanjem znanstvenih metoda,

    osobnim praktinim iskustvom u znanstvenom istraivanju i publiciranju) zavreni

    polaznik studija stjee osnovu i za rad u gospodarstvu (posebno marikulturi),

    upravljanju okoliem, visokokolskom sustavu, javnim ustanovama i javnoj upravi

    u drutvu utemeljenom na znanju.

    6

  • 3. OPIS PROGRAMA

    3.1. Struktura i organizacija dok