SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - bib.irb.hr · PDF file2 sveuČiliŠte u zagrebu fakultet organizacije i informatike varaŽdin poslijediplomski znanstveni studij menadŽment poslovnih sustava

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE

VARAŽDIN

Tomislav Bogović

- MAGISTARSKI RAD -

Varaždin, 2006

2



VARAŽDIN

POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

MENADŽMENT POSLOVNIH SUSTAVA

TTTOOOMMMIIISSSLLLAAAVVV BBBOOOGGGOOOVVVIIIĆĆĆ

UUUTTTJJJEEECCCAAAJJJ IIINNNFFFOOORRRMMMAAATTTIIIČČČKKKOOOGGG

PPPOOODDDUUUZZZEEETTTNNNIIIŠŠŠTTTVVVAAA NNNAAA RRRAAAZZZVVVOOOJJJ

VVVAAARRRAAAŽŽŽDDDIIINNNSSSKKKEEE ŽŽŽUUUPPPAAANNNIIIJJJEEE

� IIINNNFFFLLLUUUEEENNNCCCEEE OOOFFF IIITTT EEENNNTTTRRREEEPPPRRREEENNNEEEUUURRRSSSHHHIIIPPP

OOONNN TTTHHHEEE VVVAAARRRAAAŽŽŽDDDIIINNN CCCOOOUUUNNNTTTYYY DDDEEEVVVEEELLLOOOPPPMMMEEENNNTTT

--- MMMAAAGGGIIISSSTTTAAARRRSSSKKKIII RRRAAADDD ---

Varaždin, prosinac 2006.

3

PODATCI O MAGISTARSKOM RADU

I. Autor

Ime i prezime Tomislav Bogović

Datum i mjesto roñenja 13. studeni 1966., Varaždin

Naziv fakulteta i datum diplomiranja Fakultet poljoprivrednih znanosti u Zagrebu, 29. kolovoza 1991. godine

Sadašnje zaposlenje Grad Varaždin, savjetnik za lokalnu samoupravu

II. Magistarski rad

Naslov Utjecaj informatičkog poduzetništva na razvoj Varaždinske županije

Broj stranica ,tablica, grafikona, bibliografskih podataka

128 stranica, 34 tablice, 46 grafikona, 101 bibliografski podatak

Znanstveno područje, smjer i disciplina iz koje je postignut akademski stupanj

Područje društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti

Mentor ili voditelj rada prof. dr. sc. Marijan Cingula

Fakultet na kojem je rad obranjen Fakultet organizacije i informatike, Varaždin

Oznaka i redni broj rada UDK 004:330.34(497.5 Varaždin)(043.2)

III. Ocjena i obrana

Datum prihvaćanja teme od Znanstveno-nastavnog vijeća

14. svibanj 2006.

Datum predaje rada 1. rujan 2006.

Datum sjednice ZNV-a na kojoj je prihvaćena pozitivna ocjena rada

17. listopad 2006.

Sastav povjerenstva koje je rad ocijenilo Prof. dr. sc. Stjepan Dvorski Prof. dr. sc. Marijan Cingula Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja

Datum obrane rada 5. prosinac 2006.

Sastav povjerenstva pred kojim je rad obranjen

Prof. dr. sc. Stjepan Dvorski Prof. dr. sc. Marijan Cingula Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja Doc. dr. sc. Stjepan Vidačić

Datum promocije

4



VARAŽDIN

POSLIJEDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ

MENADŽMENT POSLOVNIH SUSTAVA

Redni broj: 238

TOMISLAV BOGOVIĆ

Mat. br. MSP – Msp – 4/2003

Smjer studija: Menadžment poslovnih sustava

Poslijediplomski znanstveni studij

UTJECAJ INFORMATIČKOG PODUZETNIŠTVA NA RAZVOJ

VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

--- MMMAAAGGGIIISSSTTTAAARRRSSSKKKIII RRRAAADDD ---

Voditelj rada:

Prof. dr. sc. Marijan Cingula

Varaždin, prosinac 2006.

5

Tko sjedini sile produktivne, njimi upravlja, te preuzimlje pogibao (risico) koju može donijeti

proizvodnja, zove se poduzetnik, a taj njegov posao zove se poduzeće. Sjedinjenje, dakle

proizvodnih sila da se proizvode dobra na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće.

Blaž Lorković 1880

Poduzetništvo je proces u kojem se gotovo ni iz čega gradi nešto.

Timmons, Babson

I

Predgovor

Predmet ovog rada je informatika kao poduzetnički projekt obrañen u okviru malog i

srednjeg poduzetništva. Samo poduzetništvo predstavlja aktualnu temu koja je često predmetom

znanstvenog i poslovnog interesa zbog uloge u ekonomskom i općem društvenom razvoju.

Informatičko poduzetništvo, s naglaskom na gospodarske i organizacijske uvjete razvoja i njegov

doprinos društvenom razvoju, do sada nije bilo istraženo. Zbog toga je u ovom radu tema vrlo

široko obuhvaćena: analizom trendova razvoja malog i srednjeg poduzetništva na nacionalnoj i

županijskoj razini, analizom informatičkog poduzetništva na nacionalnoj i županijskoj razini, a

istraživanjem motiviranosti studenata FOI za poduzetništvo i analizom broja diplomiranih

informatičara u ovom sektoru istražen je doprinos informatičke struke razvoju poduzetništva u

tom području.

Ovo istraživanje može biti model za ispitivanje uspješnosti aktivnog sudjelovanja

visokoškolskih ustanova ( FOI) u razvoju stručnih kadrova i za praćenje njihovog pozicioniranja

u gospodarskom i društvenom životu nakon završetka studija. Cilj ovog istraživanja je analizom

uloge malog i srednjeg poduzetništva u društvenom i gospodarskom razvoju istražiti sektor

informatičkog poduzetništva i ulogu diplomiranih informatičara u pokretanju i razvoju

informatičkog poduzetništva.

Ovaj rad daje odgovore na pitanja uloge malog i srednjeg poduzetništva u razvoju

Republike Hrvatske i Varaždinske županije, definira informatičko poduzetništvo i obrañuje

podatke za proteklo desetogodišnje razdoblje, a izvorno istraživanje informatičkog poduzetništva

u Varaždinskoj županiji i razina poduzetničke motiviranosti studenata FOI u 2006. godini, može

poslužiti za nastavak istraživanja u idućim godinama, ali i za proširenje istraživanja na druge

županije i na nacionalnu razinu.

Zbog dokazanog značaja malog poduzetništva i nužnosti informatizacije društva, može se

očekivati sve veći broj poduzetnika u ovom području u kojem će prevladavati diplomirani

informatičari, a tema i nadalje biti predmetom novih znanstvenih istraživanja.

Zahvaljujem mentoru prof. dr. sc. Marijanu Cinguli, na poticanju, korisnim sugestijama i

voñenju u izradi ovog rada.

II

SADRŽAJ:

Predgovor ........................................................................................................................................ I

Kratice ............................................................................................................................................ V

Popis tablica i grafikona...............................................................................................................VI

1. Uvod.............................................................................................................................................1

1.1. Cilj i svrha istraživanja .........................................................................................................1

1.2. Hipoteze................................................................................................................................2

1.3. Metodika rada .......................................................................................................................3

1.4. Znanstvena i društvena opravdanost istraživanja .................................................................5

2. Poduzetništvo .............................................................................................................................7

2.1. Povijesni razvoj poduzetništva .............................................................................................7

2.2. Poduzetništvo u suvremenoj ekonomskoj teoriji..................................................................8

2.3. Uloga i značaj poduzetništva..............................................................................................10

2.3.1. Poduzetništvo u razvijenim zemljama.....................................................................11

2.3.2. Poduzetništvo u postsocijalističkim zemljama........................................................16

2.4. Konkurentske prednosti malog i srednjeg poduzetništva ...........................................17

2.5. Poteškoće i ograničenja u razvoju malog i srednjeg poduzetništva ..........................19

3. Poduzetništvo u Republici Hrvatskoj ......................................................................................20

3.1. Razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj ....................................................................21

3.2. Tranzicija u Republici Hrvatskoj i poduzetništvo .............................................................22

3.2.1. Promjene u vlasništvu......................................................................................................23

3.2.2. Promjene u organizaciji i upravljanju......................................................................24

3.3. Pretpostavke i uvjeti za razvoj poduzetništva....................................................................24

3.4. Oblici poduzetništva u Republici Hrvatskoj.......................................................................26

3.4.1. Individualno poduzetništvo .....................................................................................28

3.4.2. Korporacijsko ili unutarnje poduzetništvo ..............................................................29

3.4.3. Skupno poduzetništvo..............................................................................................30

4. Uloga malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom razvoju Republike Hrvatske..........30

4.1. Utjecaj malog i srednjeg poduzetništva na razvoj Republike Hrvatske .............................32

4.1.1. Povećanje zaposlenosti ............................................................................................32

4.1.2. Doprinos stvaranju BDP..........................................................................................33

4.1.3. Podizanje tehnološko – inovativne razine ...............................................................34

4.1.4. Uloga u meñunarodnoj razmjeni i konkurentnosti ..................................................35

III

4.2. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom integriranju

Republike Hrvatske u Europsku Uniju..............................................................................36

4.3. Poduzetništvo u Republici Hrvatskoj od 1994. – 2005. godine .........................................37

4.3.1. Struktura poduzeća prema veličini ..........................................................................39

4.3.2. Kretanje broja zaposlenih u odnosu na veličinu poduzeća......................................40

4.3.3. Raspodjela ukupnih prihoda u odnosu na veličinu poduzeća..................................42

4.3.4.Sinteza statističkih podataka.....................................................................................43

5. Uloga poduzetništva u razvoju Varaždinske županije.............................................................45

5.1. Razvoj poduzetništva u Varaždinskoj županiji

od 1994. – 2005. godine ....................................................................................................48

5.1.1. Struktura poduzeća u odnosu na veličinu u Varaždinskoj županiji.........................48

5.1.2. Kretanje broja zaposlenih u odnosu na veličinu poduzeća u

Varaždinskoj županiji ..............................................................................................50

5.1.3. Raspodjela ukupnih prihoda u odnosu na veličinu poduzeća u

Varaždinskoj županiji ..............................................................................................54

5.2. Perspektive razvoja poduzetništva u Varaždinskoj županiji ..............................................55

5.2.1. Poduzetnička infrastruktura.....................................................................................56

5.2.2. Znanost i obrazovanje..............................................................................................57

5.2.3. Ljudski resursi .........................................................................................................58

5.3. Poticanje razvoja poduzetništva u Varaždinskoj županiji ..................................................59

5.3.1. Institucionalni poticaji .............................................................................................60

5.3.2. Financijski poticaji ..................................................................................................62

5.4. Poduzetničke investicije u Varaždinskoj županiji ..............................................................65

5.4.1. Domaća ulaganja .....................................................................................................65

5.4.2. Izravna strana ulaganja ...........................................................................................66

5.4.3. Zona malog poduzetništva Jalkovec........................................................................67

5.4.4. Slobodna zona Varaždin..........................................................................................69

6. Informatičko poduzetništvo u Varaždinskoj županiji............................................................72

6.1. Razvoj informatičkog poduzetništva ..................................................................................74

6.1.1. Razvoj informacijske tehnologije ............................................................................75

6.1.2. Uloga Fakulteta organizacije i informatike u razvoju

informatičkog poduzetništva ...................................................................................76

6.1.3. Poticajno okružje za razvoj informacijskog poduzetništva .....................................77

6.1.4. Poteškoće u razvoju informatičkog poduzetništva ..................................................79

IV

6.2. Udio informatičkog poduzetništva u Republici Hrvatskoj .................................................80

6.3. Informatičko poduzetništvo u Varaždinskoj županiji.........................................................86

6.3.1. Udio u ukupnom gospodarstvu od 1996. – 2005. godine........................................89

6.3.2. Udio u sektoru malog i srednjeg poduzetništva

od 1996. – 2005. godine ..........................................................................................91

6.4. Doprinos informatičkog poduzetništva razvoju Varaždinske županije ..............................93

6.4.1. Broj zaposlenih u informatičkom poduzetništvu

Varaždinske županije...............................................................................................93

6.4.2. Doprinos BDP-u Varaždinske županije...................................................................96

6.4.3. Doprinos informatizaciji društva .............................................................................98

6.5. Perspektive razvoja informatičkog poduzetništva.............................................................99

7. Istraživanje..............................................................................................................................100

7.1. Motiviranost studenata na Fakultetu organizacije i informatike

Varaždin za pokretanje poduzetničkog pothvata.............................................................100

7.1.1. Metodologija istraživanja ......................................................................................101

7.1.2. Rezultati ankete .....................................................................................................103

7.1.3. Zaključna interpretacija podataka..........................................................................107

7.2. Broj diplomiranih informatičara koji su pokrenuli informatičko

poduzetništvo u Varaždinskoj županiji............................................................................108

7.2.1. Metodologija istraživanja ......................................................................................108

7.2.2. Rezultati ankete .....................................................................................................110

7.2.3. Zaključno tumačenje podataka ..............................................................................113

8. Sinteza rezultata istraživanja..................................................................................................114

9. Zaključak.................................................................................................................................118

Literatura ....................................................................................................................................120

Životopis ....................................................................................................................................1268

V

Kratice

AZRA – Razvojna agencija Varaždinske županije

BDP – Bruto društveni proizvod

CEE – Central and Eastern Europe (Centralna i istočna Europa

d.o.o. – Društvo s ograničenom odgovornošću

DAN – Development Agency North ( Razvojna agencija sjever)

EBRD–European Bank for Reconstruction and Development

( Europska banka za obnovu i razvoj)

EU – Europska Unija

FDI – Foreign Direct Investment (izravana strana ulaganja)

FINA – Financijska agencija

GEM – General Entrepreneurship Monitor (opći poduzetnički pregled)

HGK – Hrvatska gospodarska komora

HR – Hrvatska

ICE – Efikasnost intelektualnog kapitala

ICT – Information and Communications Technology

(Informacijsko – telekomunikacijske tehnologije)

IP - Informatičko poduzetništvo

IT – Informatička tehnologija

MSP – Malo i srednje poduzetništvo

NKD – Nacionalna klasifikacija djelatnosti

NN- Narodne novine, službeno glasilo Republike Hrvatske

OECD – Organization for Economic Co-operation and Development

(Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)

RCA - Revealed Comparative Advantage ()

SFRJ – Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

SME- Small and Medium Enterprises (malo i srednje poduzetništvo)

TEA - Total Entrepreneurial Activity (ukupna poduzetnička aktivnost)

UNECE- United Nations- Economics Commission for Europe

(Ujedinjeni narodi –ekonomska komisija za Europu)

VA - Value Added ( novostvorena vrijednost)

ZDP- Zakon o državnim poticajima

VI

Popis tablica i grafikona

Tablice

Tablica 2.1.: Prikaz udjela malog i srednjeg poduzetništva u razvijenim

zemljama 2005. godine..........................................................................................11

Tablica 2.2.: Distribucija poduzeća prema broju zaposlenih u Njemačkoj .................................12

Tablica 2.3.: Distribucija poduzeća prema broju zaposlenih u SAD-u 2003. .............................14

Tablica 2.4.: Udio zaposlenih prema veličini poduzeća u Italiji .................................................15

Tablica 2.5.: Indeks razvoja MSP u zemljama V4 plus Slovenija ..............................................16

Tablica 2.6.: Struktura slovenskog gospodarstva u 2001. godini ................................................17

Tablica 3.1.: Udio poduzeća u Hrvatskoj prema veličini ............................................................22

Tablica 4.1.: Prikaz ostvarenih rezultata poslovanja gospodarstva

od 1994. – 1997. godine ........................................................................................33

Tablica 4.2.: RCA vrijednosti izvoza tranzicijskih zemalja u Zapadnu Europu ........................35

Tablica 4.3.: Podaci o poduzetništvu u Republici Hrvatskoj

od 1994. do 2005. godine ......................................................................................38

Tablica 4.4.: Promjene u strukturi zaposlenosti u Hrvatskoj

1990.- 2001.- 2005. godine....................................................................................41

Tablica 5.1.: Prikaz BDP/ st. po županijama za 2002. godinu ...................................................46

Tablica 5.2.:Usporedni prikaz poslovanja gospodarstva Varaždinske županije

1990. i 2001. godine ..............................................................................................47

Tablica 5.3.: Broj poduzetnika i broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji

od 1994.-2005. godine ...........................................................................................49

Tablica 5.4.: Broj poduzeća bez zaposlenih u Varaždinskoj županiji .........................................52

Tablica 5.5.: Raspodjela poduzeća prema veličini u Varaždinskoj županiji

od 1994. do 2004. godine ......................................................................................53

Tablica 5.6.: Raspodjela broja zaposlenih prema veličini poduzeća u

Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004. godine ....................................................53

Tablica 5.7.: Prikaz ukupnih prihoda i prihoda po zaposlenom u

Varaždinskoj županiji ............................................................................................54

Tablica 5.8.: Prikaz plasiranih sredstava poticaja malom gospodarstvu od

1997. do 2001. u Varaždinskoj županiji ................................................................63

Tablica 5.9.: Sumarni rezultati kreditnih programa " Gruda snijega",

"Poduzetnik" i " Poduzetnik – 2"...........................................................................64

VII

Tablica 5.10.: Investicije poduzetnika u dugotrajnu imovinu u 2005. godini .............................66

Tablica 5.11.: Investitori u Zoni malog poduzetništva Jalkovec.................................................68

Tablica 5.12.: Cijena zemljišta u Zoni prema broju novozaposlenih ..........................................69

Tablica 5.13.: Ulaganja u Zonu malog poduzetništva Jalkovec ..................................................69

Tablica 5.14.: Podaci o investitorima u Slobodnoj zoni Varaždin ..............................................70

Tablica 6.1.: Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više

ili visoke škole .......................................................................................................78

Tablica 6.2.: Informatičko poduzetništvo u Republici Hrvatskoj

od 1996. – 2005. godine ........................................................................................81

Tablica 6.3.: Podatci o IP u Varaždinskoj županiji od 1996. – 2005. godine .............................87

Tablica 6.4.: Informatička poduzeća u Varaždinskoj županiji ....................................................88

Tablica 6.5.: Usporedba pokazatelja IP u referentnim zemljama u 2003. godini........................99

Tablica 7.1.: TEA indeks za Republiku Hrvatsku u 2005. godini.............................................102

Tablica 7.2.: Rezultati anketiranja studenata.............................................................................103

Tablica 7.3.: Indikator poduzetničke motivacije studenata ......................................................104

Tablica 7.4.: Frekvencija diplomiranih informatičara

(motivirani/FOI – informatičko poduzetništvo) ..................................................116

VIII

Grafikoni:

Grafikon 2.1.: Udio poduzeća prema veličini u Njemačkoj (prema podatcima iz

Tablice 2.) ..............................................................................................................12

Grafikon 2.2.:Prikaz udjela broja zaposlenih prema veličini poduzeća u

Njemačkoj ..............................................................................................................13

Grafikon 2.3.:Prikaz udjela poduzeća prema veličini i broju zaposlenih u SAD-u

2003. godine ..........................................................................................................14

Grafikon 2.4.:Prikaz kretanja udjela zaposlenih prema veličini poduzeća u Italiji....................15

Grafikon 4.1.:Prikaz kretanja broja MSP u Hrvatskoj od 1994.- 2005. .....................................39

Grafikon 4.2.: Kretanje udjela MSP u Republici Hrvatskoj od 1994. – 2005.

godine ....................................................................................................................40

Grafikon 4.3.: Kretanje broja zaposlenih u MSP 1994.- 2005. godine.......................................40

Grafikon 4.4.: Udio poduzeća prema veličini u broju zaposlenih u RH od 1994. –

2005. godine ..........................................................................................................41

Grafikon 4.5..: Ostvareni ukupni prihodi u Republici Hrvatskoj od 1994. do

2005. ......................................................................................................................42

Grafikon 5.1.: Broj MSP u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004. godine...............................49

Grafikon 5.2.: Prikaz udjela MSP u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004.

godine ....................................................................................................................50

Grafikon 5.3.: Prikaz kretanja broja zaposlenih u Varaždinskoj županiji ..................................51

Grafikon 5.4.: Kretanje ukupnih prihoda u Varaždinskoj županiji .............................................54

Grafikon 5.5.: Ukupni prihod po zaposlenom u Varaždinskoj županiji ......................................55

Grafikon 6.1.: Udio IP u Republici Hrvatskoj od 1996.-2005. godine .......................................80

Grafikon 6.2.: Broj poduzetnika u IP u Republici Hrvatskoj ......................................................81

Grafikon 6.3.: Broj zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj ........................................................82

Grafikon 6.4.: Prosječan broj zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj od 1996.-

2005. godine ..........................................................................................................82

Grafikon 6.5.: Ukupan prihod u IP u Republici Hrvatskoj .........................................................83

Grafikon 6.6.: Dobit IP u Republici Hrvatskoj ...........................................................................83

Grafikon 6.7.: Dobit IP u Republici Hrvatskoj nakon oporezivanja...........................................84

Grafikon 6.8.: Raspodjela broja IP prema NKD registru u RH..................................................84

Grafikon 6.9.: Raspodjela broja zaposlenih u IP prema NKD indeksu u RH .............................85

IX

Grafikon 6.10: Udio broja IP u ukupnom broju poduzeća u Varaždinskoj

županiji ..................................................................................................................89

Grafikon 6.11.: Udio IP prema broju zaposlenih u Varaždinskoj županiji.................................90

Grafikon 6.12.: Udio IP u ukupnim prihodima u gospodarstvu Varaždinske

županije..................................................................................................................90

Grafikon 6.13.: Udio broja IP u MSP sektoru Varaždinske županije .........................................91

Grafikon 6.14.: Udio IP prema broju zaposlenih u MSP sektoru Varaždinske

županije..................................................................................................................92

Grafikon 6.15.: Udio IP u ukupnim prihodima u MSP sektoru Varaždinske

županije..................................................................................................................92

Grafikon 6.16.: Broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji ...................................................94

Grafikon 6.17.: Prosječan broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji...................................94

Grafikon 6.18.: Broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji prema NKD

djelatnostima .........................................................................................................95

Grafikon 6.19.: Ukupan prihod IP u Varaždinskoj županiji .......................................................96

Grafikon 6.20.: Dobit IP u Varaždinskoj županiji nakon oporezivanja ......................................97

Grafikon 6.21.: Dobit po zaposlenom u IP Varaždinske županije ..............................................97

Grafikon 7.1.: Broj anketiranih studenata FOI.........................................................................103

Grafikon 7.2.: Razina poduzetničke motiviranosti ....................................................................104

Grafikon 7.3.: Pokazatelj poduzetničke motiviranosti studenata FOI ......................................105

Grafikon 7.4.: Prikaz poduzetničke domene motiviranih studenata .........................................105

Grafikon 7.5: Prikaz poduzetničke motiviranosti studenata prema mjestu

stanovanja............................................................................................................106

Grafikon 7.6.: Obrazovna struktura vlasnika IP u Varaždinskoj županiji ................................110

Grafikon 7.7.: Udio IP u Varaždinskoj županiji prema vlasničkoj strukturi ............................110

Grafikon 7.8.: Udio IP poduzetnika prema obrazovanju u informatičkom

području...............................................................................................................111

Grafikon 7.9.: Udio IP poduzetnika prema završenom obrazovanju ........................................111

Grafikon 7.10.: Udio VSS zaposlenika u IP prema završenom studiju .....................................112

Grafikon 7.11.: Procjena uloge FOI na razvoj IP od strane informatičkih

poduzetnika ..........................................................................................................113

1

1. Uvod

1.1. Cilj i svrha istraživanja

Opći cilj ovog rada je detaljnije istražiti tijek razvoja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj

od njezinog osamostaljenja do danas te promjene koje doživljavaju velika poduzeća u tom

procesu prolazeći kroz krizu prestrukturiranja i prilagoñavanja globalnom konkurentnom tržištu.

Utjecaj strukturalnih i organizacijskih promjena u području poduzetništva na regionalni razvoj

još uvijek nije dovoljno istražen, iako su mnogi autori obrañivali poduzetništvo kao gospodarski

i društveni fenomen, zahvaljujući djelomično i činjenici da se procesi ekonomske i društvene

transformacije još uvijek odvijaju vrlo intenzivno te da se fizionomija hrvatskog gospodarstva

značajno promijenila u proteklom razdoblju. Cilj je utvrditi i to prati li razvoj poduzetništva

trendove razvoja u svijetu, odnosno Europi, i daje li isti ili manji doprinos hrvatskoj privredi.

Posebni ciljevi ovog istraživanja su sljedeći:

1. Na temelju statističkih podataka za Varaždinsku županiju utvrditi utjecaj malog i

srednjeg poduzetništva na regionalni razvoj pomoću udjela u zapošljavanju, stvaranju

bruto društvenog proizvoda (BDP – a) županije i podizanju konkurentnosti privrede na

domaćem i inozemnom tržištu

2. Udjelom informatičkog poduzetništva, u domeni malog i srednjeg poduzetništva

Varaždinske županije, odrediti njegov značaj i doprinos u gospodarskom i društvenom

razvoju Varaždinske županije.

3. Analizom podataka prikupljenih anketiranjem studenata na Fakultetu organizacije i

informatike Varaždin, utvrditi razinu poduzetničke motiviranosti, odnosno sklonosti

pokretanju privatnog poduzetništva nakon završenog visokoškolskog obrazovanja, s

obzirom na to da je informatika propulzivna u svim sferama društva, a rijetko obrañivana

kroz prizmu poduzetničke aktivnosti u informatičkoj domeni.

4. Ispitivanjem broja informatičkih poduzetnika u Varaždinskoj županiji za završenim

studijem na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, potvrditi njihovu ulogu u

stvaranju pozitivne poduzetničke klime te značaj stečenih teoretskih znanja u procesu

visokoškolskog obrazovanja u formiranju poduzetničkog duha.

2

1.2. Hipoteze

H1: Informatičko poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na razvoj Varaždinske županije.

Informatičko poduzetništvo se u ovom radu odnosi na djelatnosti1:

30.02 Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka

51.84 Trgovina na veliko računalima, perifernom i programskom opremom – softverom

72.1. Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru)

72.2. Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)

a) 72.21.0 Izdavanje programske opreme (softvera)

b) 72.22.0 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)

72.3. Obrada podataka

72.4. Izrada i upravljanje bazama podataka

72.5. Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

72.6. Ostale djelatnosti povezane s računalima

Razvoj Varaždinske županije se u ovom radu sagledava preko :

1. Gospodarskih pokazatelja

- ukupnog broja zaposlenih u ovim poduzećima

- stvorenog ukupnog prihoda po zaposlenom

- ukupnog doprinosa BDP-u Varaždinske županije

2. Primijenjenog informatičkog znanja

- informatizacija društva

Doprinos informatičkog poduzetništva razvoju Varaždinske županije analizira se njegovom

usporedbom s doprinosom ukupnog sektora malog i srednjeg poduzetništva Varaždinske

županije kroz isto vremensko razdoblje prema sljedećim pokazateljima:

- broju zaposlenih

- udjelu u BDP-u Varaždinske županije

- ukupnoj ostvarenoj dobiti po zaposlenom

1 Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), objavljeno u Narodnim novinama – NN 55/03,službenom

glasilu Republike Hrvatske

3

H2: Studenti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu pokazuju viši stupanj

poduzetničke motiviranosti od prosjeka Republike Hrvatske.

Ispitivanjem je obuhvaćena ukupna populacija studenata treće i četvrte godine studija Fakulteta

organizacije i informatike u Varaždinu2. U provedenoj pismenoj anketi ispitivana je motiviranost

studenata za pokretanje privatnog poduzetničkog pothvata nakon završenog studija. Rezultati su

usporeñeni s TEA indeksom3 (Total Entrepreneurial Activity – Ukupna poduzetnička aktivnost)

za Republiku Hrvatsku iz 2005. godine, koji prema službenim podacima General

Entrepreneurship Monitor (GEM4) istraživanja iznosi 6,11.

H3: Udio poduzetnički motiviranih studenata Fakulteta organizacije i informatike (FOI)

Varaždin u korelaciji je sa brojem poduzetnika u informatičkom poduzetništvu Varaždinske

županije koji su završili FOI Varaždin.

Ispitivanjem reprezentativnog uzorka informatičkih poduzeća na području Varaždinske županije,

utvrñen je broj poduzetnika sa završenim Fakultetom organizacije i informatike u odnosu na

ukupan broj visokoškolovanih vlasnika. Utvrñena je uzajamna zavisnost udjela diplomiranih

informatičara koji su pokrenuli informatičko poduzetnički pothvat i razine motiviranosti

studenata iz Varaždinske županije u provedenom istraživanju za dokazivanje druge hipoteze

(H2). S ciljem objektivnog sagledavanja utjecaja FOI Varaždin na informatičko poduzetništvo u

Varaždinskoj županiji, ova anketa utvrñuje i posredni utjecaj Fakulteta na osposobljavanje i

"inkubiranje" poduzetnika u informatičkom poduzetništvu, stoga je u analizi razmatran i ukupan

broj zaposlenih diplomiranih informatičara u informatičkom poduzetništvu Varaždinske

županije.

1.3. Metodika rada

Za dokazivanje postavljenih hipoteza odabrane su sljedeće znanstvene metode :

- metoda analize

- metoda komparacije

- statističke metode

- metoda anketiranja

2Anketirano je 163 redovnih studenata III. godine te 99 redovnih studenata IV. godine studija, a broj ispunjenih anketa predstavlja uzorak za istraživanje (N=252) 3TEA (Total Entrepreneurship Activity) indeks predstavlja % ljudi izmeñu 18. i 64. godine starosti, koji planiraju pokrenuti vlastiti posao ili imaju poduzeće, ne starije od 42 mjeseca. 4 GEM (General Entrepreneurship Monitor) je meñunarodni projekt za istraživanje i mjerenje poduzetničkih aktivnosti u kojem sudjeluje 37 zemalja, uključivši i Hrvatsku

4

Metodom analize hrvatskog gospodarstva na nacionalnoj i regionalnoj razini, pomoću odreñenih

pokazatelja uspješnosti poslovanja te raščlambom prema veličini poduzetničkog subjekta i

djelatnosti (NKD klasifikacija), razmatran je doprinos odreñenih kategorija društveno –

gospodarskom razvoju. Ovom se metodom vrši usporedba vrijednosnih pokazatelja uspješnosti

poslovanja poduzetnika (kvantitativna analiza) te utvrñivanje uzročno posljedičnih veza

promjena tijekom vremena izmeñu odreñenih kategorija (kauzalna analiza). Analiza je rañena na

nacionalnoj i regionalnoj razini te su na temelju dobivenih rezultata odreñeni trendovi i

projekcija daljnjeg razvoja (metoda deskriptivne statistike).

Metoda komparacije poslužila je za utvrñivanje realnog stanja analiziranih podataka u kontekstu

iskustava i već provedenih znanstvenih istraživanja problematike i fenomena poduzetništva.

Istom metodom analizirani su podatci unutar istih kategorija poduzetništva u različitim godinama

u Republici Hrvatskoj te podatci za Varaždinsku županiju u informatičkom poduzetništvu, kao

istraživanom dijelu malog i srednjeg poduzetništva, s prosječnim podatcima cijelog sektora

malog i srednjeg poduzetništva na državnoj i županijskoj razini. U postupku dokazivanja druge

hipoteze (H2), usporeñivani su podatci dobiveni istraživanjem motiviranosti studenata Fakulteta

organizacije i informatike u Varaždinu sa statističkim podatcima o motiviranosti grañana

Republike Hrvatske za 2005. godinu prema GEM istraživanjima (TEA indeks). Uspotredbom

podataka dobivenih istraživanjem broja diplomiranih informatičara sa završenim Fakultetom

organizacije i informatike u Varaždinu koji su pokrenuli privatni poduzetnički projekt u

informatičkom poduzetništvu, s podatcima o motiviranosti studenata utvrñen je njihov suodnos u

dokazivanju treće hipoteze (H3).

Statističke metode upotrijebljene su s ciljem odreñivanja karakteristika utvrñenih kategorija

poduzetništva pomoću analize brojčanih statističkih podataka u dokazivanju prve hipoteze (H1),

podataka dobivenih metodom anketiranja u dokazivanju druge hipoteze (H2), a i prikupljeni su i

podatci za treću hipotezu (H3). U tu svrhu iskorišteni su službeni statistički podatci (Financijska

agencija - FINA) razvrstani u kategorije prema veličini poduzeća za područje Republike

Hrvatske i za Varaždinsku županiju, kao i podatci za informatičko poduzetništvo od 1996. –

2005. godine na iste dvije razine. Na temelju rezultata statističke obrade podataka, izrañeni su

grafički prikazi (linijski dijagrami) za proteklo razdoblje i utvrñene odreñene zakonitosti (trend

kretanja: broj zaposlenih, ukupni prihodi i broj poduzetničkih subjekata prema broju zaposlenih).

To je omogućilo i predviñanje tijeka razvoja informatičkog poduzetništva u budućem razdoblju.

Ova metoda iskorištena je i za obradu podataka dobivenih anketom studenata na Fakultetu

5

organizacije i informatike u Varaždinu, na temelju koje je proveden postupak dokazivanja druge

hipoteze iz ovog rada, kao i za obradu podataka o broju diplomiranih informatičara –

poduzetnika u postupku dokazivanja treće hipoteze.

Metodom anketiranja prikupljeni su podatci o motiviranosti studenata Fakulteta organizacije i

informatike u Varaždinu za pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata koji su korišteni za

dokazivanje druge hipoteze (H2). Anketirana je populacija studenata treće i četvrte godine

studija, a broj ispunjenih anketnih listića predstavlja uzorak za analizu.

Anketiranjem poduzetnika – vlasnika informatičkih poduzeća na području Varaždinske županije

ispitivano je zanimanje i obrazovanje vlasnika, odnosno top-menadžera, kao i broj zaposlenika s

visokom stručnom spremom i završenim fakultetom da bi se mogla utvrditi uloga diplomiranih

informatičara u informatičkom poduzetništvu Varaždinske županije. Rezultati ove ankete

uppotrebljeni su za dokazivanje treće hipoteze (H3).

Ankete su bile anonimne, pismene i sastavljene od kombinacije otvoreno – zatvorenih pitanja, a

provedene su individualno sa studentima odnosno, s vlasnicima ili top-menadžerima

informatičkih poduzeća.

1.4. Znanstvena i društvena opravdanost istraživanja

Znanstvena opravdanost istraživanja

Poduzetništvo, kao jedan od najznačajnijih čimbenika ekonomskog i općedruštvenog

razvoja, izaziva veliki znanstveni i poslovni interes, ali još uvijek ne postoji sustavna znanstvena

teorija poduzetništva i cjelovita sinteza stečenih spoznaja. Proučavajući brojne znanstvene i

stručne radove i razmatranja poduzetništva kao suvremenog "fenomena", osjeća se nedostatak

istraživanja poduzetništva u svojem prirodom okruženju, u lokalnoj zajednici.

Nasuprot nacionalnim i globalnim analizama, koje nepobitno daju znanstveno uporište

tezama o značaju poduzetništva, ovaj rad istražuje utjecaj malog poduzetništva, posebice onog u

informatičkoj domeni na regionalnoj razini, a obrazac je Varaždinska županija. S obzirom na to

da ne postoje sistematizirani i obrañeni podatci o poduzetništvu Varaždinske županije i

njegovom stvarnom doprinosu regionalnom razvoju pomoću otvaranja novih radnih mjesta i

stvaranju BDP-a, ovaj rad može dati svoj doprinos analizi gospodarskih tijekova na regionalnoj i

nacionalnoj razini. Dobiveni rezultati istraživanja, u usporedbi sa sličnima u europskom

okruženju, pokazat će nadoknañuje li Hrvatska "izgubljena" desetljeća socijalističke privrede ili i

dalje zaostaje.

6

Ovim se radom obrañuje razvoj informatičkog poduzetništva nastalog pod

prevladavajućim utjecajem razvoja informatičkog društva i doprinosa Fakulteta organizacije i

informatike, tema koja do sada nije bila obrañivana. Analizom motiviranosti studenata za

pokretanje vlastitog poduzetničkog pothvata i usporedbom tijeka razvoja informatičkog

poduzetništva u odnosu na malo i srednje poduzetništvo, utvrñen je utjecaj Fakulteta organizacije

i informatike i informatičke poduzetničke djelatnosti na društveno ekonomski razvoj ove

županije. Ispitivanjem stvarnog broja poduzetnika koji su pokrenuli informatičko poduzetnički

projekt nakon završenog studija, potvrñena je vjerodostojnost i upotrebljivost podataka o

motiviranosti studenata Fakulteta organizacije i informatike. Na taj se način može predvidjeti

daljnji razvoj ove značajne djelatnosti u Varaždinskoj županiji, ali isti model može poslužiti i

drugim dijelovima Republike Hrvatske. To se može potvrditi analizom broja poduzetnika u

informatičkom poduzetništvu i indeksom motiviranosti na ovom ili srodnim fakultetima.

Rezultati ovog rada mogu biti temelj i povod za nastavak istraživanja informatičkog

poduzetništva, jednog od najperspektivnijih i najpropulzivnijih dijelova poduzetništva u širem

okruženju, ali i koristan pokazatelj uspješnosti visokoškolskog sustava u produkciji kadrova

potrebnih za općedruštveni razvoj.

Društvena opravdanost istraživanja

Opći društveni razvoj Republike Hrvatske ovisi prije svega o gospodarskom razvoju. U

vrijeme kada stopa nezaposlenosti prelazi 21%, zapošljavanje i produkcija novih radnih mjesta,

zasigurno su u ovom trenutku najaktualniji problemi. Velika poduzeća prolaze kroz prilagodbu

tržišnom poslovanju, koje se više upotrebljava kao opravdanje nego novina, a restrukturiranje

provodi uglavnom otpuštanjem radne snage i smanjenjem troškova poslovanja. Velika

očekivanja od privlačenja stranih Greenfield investicija daje vrlo skromne rezultate, a realizirane

investicije ukazuju na niz loših strana takvih ulaganja. S pravom se u svjetskim stručnim i

znanstvenim krugovima posvećuje velika pozornost i ulažu velike nade u privatno malo i srednje

poduzetništvo. Ovo istraživanje želi ukazati na ulogu malog i srednjeg poduzetništva u

samozapošljavanju i zapošljavanju u proteklom desetogodišnjem razdoblju s naglaskom na

informacijsko poduzetništvo. Uz smanjenje stope nezaposlenosti kao najakutnijeg problema u

Hrvatskoj, ovaj rad doprinosi spoznaji percepcije poduzetništva meñu studentima, u populaciji

koja svojim teoretskim znanjem iz informatike, najpropulzivnijeg i najperspektivnijeg područja

za razvoj poduzetništva, ima velik potencijal i utjecaj na razvoj ove regije i države.

7

2. Poduzetništvo

2.1. Povijesni razvoj poduzetništva

Povijesni razvoj ljudskog društva i uroñena težnja ljudi za stvaranjem boljih uvjeta za

život utjecali su na razvoj specifičnih oblika proizvodnje čija je evolucija pratila razvoj sredstava

za rad i organizacijskih oblika privreñivanja. U prvobitnim zajednicama pojedinci su pomoću

primitivnih oruña preoblikovali predmet rada i time ga prilagoñavali svojim potrebama.

Stjecanjem iskustva i usavršavanjem alata čovjek je pronalazio sve bolje i bolje metode rada i

primjereniju organizaciju da bi što lakše podmirio svoje potrebe uz što manje truda i utrošenog

vremena (Sikavica – 1999; 3). Čovjek, kao socijalno i društveno biće koje ovisi o suživotu s

drugim ljudima, nužno se morao organizirati u različite interesne skupine da bi ostvario svoje

potrebe i interese. Iz početka su to bile skupine koje su omogućavale uspješniji lov na velike

životinje ili obranu od drugih skupina što pojedinac nije mogao ostvariti sam, a kasnije i

stvaranje dobara potrebnih za život. Usavršavanjem sredstava za rad i vještina pojedinaca koji su

odreñene poslove i operacije izvodili bolje od drugih, započinje proces individualizacije koji

"raña prve poduzetnike". Stvarajući više nego što je bilo nužno za zadovoljenje osobnih potreba,

pojavio se višak koji je postao predmetom trgovine i razmjene roba. Tako se korijeni

poduzetništva mogu pronaći još u starim civilizacijama poput babilonske, egipatske, arapske i

kineske, ali prvi poduzetnici u smislu današnjeg značenja te riječi pojavljuju se izmeñu 11. i 13.

stoljeća (Kolaković – 2006; 6). Prvi pisani rad o poduzetništvu pod nazivom O trgovini i

savršenom trgovcu napisao je Dubrovčanin Benedikt Benko Kotruljić 1573. godine u kojem se

ne bavi samo trgovinom nego i osobom trgovca, definiravši pojam savršenog trgovca u vrijeme

kada je trgovina bila vrlo rizičan posao (Deželjin – 1999; 37). Lako je prepoznati neka obilježja

poduzetnika kojeg opisuje Kotruljić u svom radu sa obilježjima suvremenog poduzetnika, poput

obilježja rizika i pionirske uloge. Pojavom poduzetnika javljaju se i različiti oblici njihovog

organiziranja koji omogućavaju pojedincu obavljanje poduzetničke djelatnosti na najuspješniji

način. Poznati su oblici udruživanja trgovaca na zajedničkim putovanjima što je omogućavalo

svakom pojedincu ostvarivanje jednog ili nekoliko trgovačkih pothvata. Već krajem 14. stoljeća

poduzeća poprimaju trajniji karakter, a bila su uglavnom usko vezana uz obitelj ili rodbinsku

zajednicu. Tako Sikavica (1992;103) navodi da je poduzeće nastalo u onom trenutku kada je

privredna aktivnost nekog domaćinstva postala samostalna i izdvojena djelatnost, odnosno kada

se poslovna imovina obitelji odvojila od privatne imovine njezinih članova. Taj se proces počeo

intenzivno razvijati u 15. stoljeću kada su obiteljska poduzeća postala samostalni privredni

8

subjekti koji su se pod svojim imenom mogli pojaviti na tržištu, a njihova se imovina mogla

prodavati i kupovati (Kolaković, 2006; 7). Mogućnost kupnje poduzeća i danas predstavlja način

koncentracije kapitala i jedna je od važnih obilježja poduzetničke ekonomije. Procvat obrta i

zanata u 17. stoljeću doprinio je razvoju poduzetništva i njegovom proširenju iz trgovačke i

bankarske djelatnosti na niz drugih, a napredak poduzetništva nastavljen je kroz 18. i 19.

stoljeće. Početkom 20. stoljeća industrijska je revolucija potaknula razvoj velikih tvornica i

internacionalnih korporacija, čime je poduzetništvo izgubilo svoj značaj. Razvoj velikih

industrijskih pogona s velikim brojem zaposlenih i masovna proizvodnja, potisnula je osobu

pojedinca koji aktivno sudjeluje u stvaranju koristeći svoju kreativnost i sposobnosti, a to je

glavna pokretačka snaga poduzetništva. Istodobno, nastanak novih socijalističkih društveno

ekonomskih sustava i pojava društvenog vlasništva, gušili su poduzetništvo kao nepoželjni relikt

kapitalizma. To razdoblje potisnulo je poduzetnika i poduzetništvo u drugi plan, ali ga nije u

potpunosti uništilo. Ekonomska kriza koja je zahvatila ekonomije kapitalističkih zemalja krajem

1970-ih godina prošlog stoljeća i skora propast socijalističkih ekonomija, ponovo je u središte

ekonomskog razvoja stavila poduzetništvo, kao jedinu kategoriju koja se može brzo i uspješno

prilagoñavati nastalim promjenama i napretku. Stoga se kraj dvadesetog i početak dvadeset

prvog stoljeća može nazvati renesansom poduzetništva.

2.2. Poduzetništvo u suvremenoj ekonomskoj teoriji

Iako je poduzetništvo povijesna kategorija koja je izazivala velik interes u znanstvenim

krugovima, još uvijek ne postoji jedinstvena i sustavna teorija poduzetništva. Ono nije predmet

proučavanja samo u ekonomskim znanostima već i u psihologiji, sociologiji, teoriji organizacije i

religiji; što govori o kompleksnosti poduzetništva. Njegov povijesni razvojni put pratio je

teorijski izraz poglavito u ekonomskoj teoriji. Unutar teorijskih promatranja poduzetništva mogu

se razlikovati tri osnovna oblika pristupa (Kovač – 1989; 2803, Kolaković – 2006; 8, Deželjin

et. al., 1999; 35) i to:

1. Personalna psihološka škola – tretira poduzetnika kao osobu posebnih psiholoških

karakteristika, odnosno osobu s iznimnim (generičkim) sposobnostima koje se ne mogu

naučiti, dakle poduzetnik se mora roditi.

2. Neoklasnična ekonomska teorija – poduzetnike vidi kao osobe koje teže maksimalizaciji

profita kroz efikasno korištenje i kombiniranje čimbenika proizvodnje. Ovaj koncept

ističe racionalnost i informiranost o tržišnim uvjetima i prilikama, a isključuje rizik i

neizvjesnost koja neminovno prati svaki poduzetnički pothvat.

9

3. Socio-kulturni pristup – poduzetništvo stavlja u okruženje u kojem djeluje, pri čemu je

ono odraz socijalnih, kulturnih, ideoloških, etičkih i društvenih odnosa u tom okruženju.

Nijedna od ovih skupina teorijskog promatranja poduzetništva nije cjelovita i ne može

definirati poduzetništvo u njegovoj kompleksnosti. Na pitanje što je to poduzetništvo i koja su

mu glavna obilježja, postoji niz različitih, ali i sličnih definicija. Richard Cantillon u

"Raspravi o naravi trgovine" (1725.) prikazao je poduzetnike kao zakupce zemljišta, trgovce,

manufakturiste, graditelje, ali i liječnike, slikare i odvjetnike, naglašavajući neizvjesnost i rizik

u njihovom poslovanju. Zajednička im je karakteristika rizik poslovanja (kupovina po jednoj,

odreñenoj cijeni, a prodaja po drugoj, nesigurnoj) (Škrtić – 2002; 6). J. Alois Schumpeter koji

se naziva ocem teorije o poduzetništvu, pridaje poduzetništvu središnje mjesto u

kapitalističkoj ekonomiji, a poduzetnika smatra glavnim pokretačem pothvata promjena i

razvitka, nositelja inovacija i resursa. Za njega je poduzetnik osoba koja ne organizira

proizvodni proces u uvjetima uhodane tehnologije, organizacije i upravljanja, već "pokretač,

akceptant i primjenjivač inovacijskih postignuća (preuzeto od Deželjin -1999; 40). Peter

Drucker kao i Schumpeter ne vidi poduzetnika samo kao kapitalistu, investitora i poslodavca, a

poduzetništvo samo kao osnivanje vlastitog malog poduzeća, nego je poduzetništvo stvaranje

novog tržišta, novog potrošača i mobilizacija tuñeg kapitala, s ciljem postizanja veće

produktivnosti i ostvarivanja veće dobiti. Drucker ističe tri ključne poduzetničke zadaće: 1)

podizanje uspješnosti postojećeg poslovanja; 2) pronalaženje i aktiviranje novih potencijala; 3)

osiguravanje budućnosti poslovanja. Osnovni elementi kojima poduzetnik može postići ove

zadaće su: sustavne inovacije u tehnologiji, ekonomiji i društvu, poduzetničko usmjeravanje

resursa i povećavanje njihove djelotvornosti u ostvarivanju bogatstva (Drucker – 1992; 30-33).

Za Dulčića (1994; 58) je poduzetništvo aktivnost usmjerena na kreativno kombiniranje

proizvodnih faktora za postizanje odreñenih ekonomskih efekata, dok Kovač (1989; 2802)

ustvrñuje da je poduzetništvo zapravo holistička, sistemska kategorija koja obično uključuje sve

menadžerske funkcije i dodaje tome faktor neizvjesnosti i preuzimanje rizika.

Definicije poduzetnika i poduzetništva najčešće ih odreñuju kao:

- specifičan oblik ponašanja i sustav menadžmenta

- moć promjena unutar i izvan postojećih organizacija

- vizionarsku aktivnost i unošenje kreativnih promjena koje doprinose transformaciji

i razvoju društva

- nalaženje i uporaba novih mogućnosti, odnosno maksimalizacija mogućnosti

- proces pretvaranja invencije u inovacije

- proces samozapošljavanja i zapošljavanja

10

- kombiniranje resursa s ciljem uvećavanja njihove vrijednosti

- preuzimanje poslovnog rizika i neizvjesnosti

- način rukovoñenja i upravljanja i druge.

Dok većina autora privatno vlasništvo smatra osnovnom pretpostavkom poduzetništva,

Bahtijarević – Šiber (1994b; 114) analizirajući brojne definicije poduzetništva meñu suvremenim

autorima, a posebno Druckerove stavove o nastajanju "poduzetničke ekonomije" (1992; 8)

zaključuje da privatno vlasništvo nije neophodan niti dostatan preduvjet za razvoj poduzetništva.

Za razvoj poduzetništva nužnim smatra razvijen ekonomski sustav orijentiran na tržište i tržišnu

valorizaciju poduzetničkih poslovnih sposobnosti, na konkurenciju ideja, ljudi, poduzeća, oblika

vlasništva, na inovacije i razvoj, kao i niz drugih općih uvjeta društvenog i individualnog života.

2.3. Uloga i značaj poduzetništva

Suvremene ekonomije svijeta, kako u bogatim i ekonomski razvijenim zemljama, tako i u

tranzicijskim i zemljama u razvoju, oslanjaju se većim dijelom na poduzetništvo. Po mnogim

znanstvenicima i teoretičarima, poduzetništvo je glavna poluga svjetske ekonomije i nositelj

općeg društvenog razvoja. Poduzetnička životna filozofija utječe na fizionomiju svjetske

privrede pod čijim se utjecajem oblikuje i društveno okruženje. Mala poduzeća imaju središnju

ulogu u europskom gospodarskom razvoju, u prilog čemu govore podatci o 25 milijuna malih

poduzeća što čini 99% svih poduzeća, a zapošljavaju približno 95 milijuna ljudi ili imaju oko

55% svih radnih mjesta što ih čini ključnim čimbenikom rasta i zapošljavanja u Europi5

(Observatory of European SMEs – 2003; 7). (Društva koja nastoje pratiti svjetske trendove ili ih

nesvjesno oponašaju, prilagoñavaju svoj zakonski i institucionalni okvir tako da bi mogao

potaknuti razvoj poduzetništva. Primjerice, u SAD-u se više od 250 sveučilišta i visokih škola

bavi obrazovanjem poduzetnika (Bahtijarević-Šiber – 1994b; 111). S druge strane, ekonomije

država koje zaostaju u razvoju, pokazuju niži stupanj poduzetničke aktivnosti i društvene

svijesti o potrebi razvoja ovog značajnog oblika privrede. Tako Bahtijarević-Šiber (1994b; 115)

navodi da u nerazvijenosti poduzetništva, nedovoljnom poticanju i niskom socijalnom statusu

poduzetnika u Europi, treba tražiti uzroke ekonomskog zaostajanja i niske stope rasta nekih

zemalja. Dakle, poduzetništvo daje očekivane rezultate samo u okruženju koje ima razvijenu

svijest o značaju poduzetništva i gdje se potiče njegov razvoj, tj. gdje prevladava poduzetnička

klima (Cingula – 1992; 19, Gregor – 1992; 118).

5 Europa = 25 članica EU, 3 članice kandidati (Hrvatska), Lihtenštajn, Norveška, Švicarska i Island

11

2.3.1. Poduzetništvo u razvijenim zemljama

Uloga poduzetništva u ekonomskom razvoju odreñenih zemalja najčešće se sagledava

kroz udio malih, srednjih i velikih poduzeća u ukupnoj zaposlenosti i udjelu pojedinih kategorija

u BDP-u. Usporedba raspodijeljenosti veličine poduzeća u različitim zemljama otežava različito

definiranje veličine poduzeća prema broju zaposlenih, vrijednosti imovine i veličini prihoda te

tim podjelama prilagoñeno voñenje službenih statističkih podataka. U većini zemalja svijeta

poduzeća se dijele na mala, srednja i velika, a prema broju zaposlenih, najčešće obuhvaća

sljedeće razrede:

- mala poduzeća do 50 zaposlenih

- srednja od 50 do 500 zaposlenih

- velika više od 500 zaposlenih

Unatoč navedenim sličnostima u kategorizaciji poduzetništva u pojedinim zemljama prilikom

razmatranja njihove uloge u društvenom razvoju, ne smiju se zanemariti specifičnosti u

odnosima meñu navedenim kategorijama u odreñenoj sredini. U privredi nekih industrijski

razvijenih zemalja tradicionalno dominiraju velika poduzeća (Njemačka, SAD), dok se u drugoj

skupini razvijenih zemalja, koje su imale izraženu povijesnu ulogu obrtništva i poduzetništva,

privreda oslanja na mala i srednje velika poduzeća (Italija, Japan), a sve su one članice skupine

osam najrazvijenijih zemalja, tzv. G8 (Kovačević – 2001; 76).

Tablica 2.1.: Prikaz udjela malog i srednjeg poduzetništva u razvijenim zemljama 2005. godine

Malo i srednje poduzetništvo USA Njemačka Italija

udio u broju subjekata 97,2 99,8 98,8

udio prema broju zaposlenih 50,4 64,0 56,0

udio u BDP-u 36,2 49,0 53,0

udio u investicijama 38,0 44,0 39,9

udio u izvozu 32,0 31,1 -

udio u kreditnom zaduženju 42,7 35,0 -

Izvor: Islamic Development Bank, obradio Bogović 2006.

Prema podatcima iz Tablice 2.1. može se zaključiti da poduzetništvo u industrijski razvijenim

zemljama, u zapošljavanju sudjeluje s 50 – 64% i doprinosi BDP-u sa 36,2 – 53%. Takva je

uloga malog poduzetništva u razvijenim zemljama svijeta moguća zahvaljujući podršci koju ovo

gospodarstvo ima u velikim gospodarskim sustavima tih zemalja te stimulativnim politikama

bankarskog i političkog sustava. U tim je zemljama razvijena mreža institucionalne potpore

12

poduzetništvu preko vladinih i znanstvenih institucija koje daju velik doprinos razvoju novih

tehnologija i marketinških koncepcija podupirući ih u poslovanju ( Šunić – 1994; 635).

Njemačka

Mala i srednje velika poduzeća u Njemačkoj nisu dominantna zbog tradicionalnog i

povijesnog razvoja nacionalne ekonomije utemeljene na velikim industrijskim pogonima, ali

imaju značajnu ulogu u zapošljavanju i stvaranju nacionalnog dohotka. To proizlazi iz njemačke

poslovne kulture koja je više usmjerena na industrijsku proizvodnju i usavršavanje proizvoda, a

manje na dominaciju i individualizam (Jokić – 1993; 149). Takav gospodarski sustav daje

zaposlenima osjećaj socijalne sigurnosti, koju neki znanstvenici ističu kao osnovni razlog niske

razine poduzetničke inicijative. Unatoč stabilnosti takvog gospodarskog sustava, usporedna

analiza osnovnih gospodarskih pokazatelja u dva razdoblja 1970. i 1984. godine u Tablici 2.2.,

prikazuje dinamičnost i promjenjivost u veličini poduzeća i pokazatelja njihovog poslovanja.

Tablica 2.2.: Distribucija poduzeća prema broju zaposlenih u Njemačkoj Udio u broju poduzeća Udio u broju zaposlenih

VELIČINA PODUZEĆA 1970. 1984. 1970. 1984.

mala (< 50) 97,7 47,2 37,3 7,5

srednje velika (50-500) 2,1 47,5 23,7 32,2

velika(> 500) 0,2 5,3 39 60,3

Izvor: Kovačević, 2001., obradio Bogović 2006.

mala poduzeća(< 50)

srednje velika(50-500)

velika (> 500)

0

20

40

60

80

100

Udio u ukupnom broju poduzeća

Udio u broju poduzeća 1970. Udio u broju poduzeća 1984.

Grafikon 2.1.: Udio poduzeća prema veličini u Njemačkoj (prema podatcima iz Tablice 2.)

13

mala poduzeća(< 50)

srednje velika(50-500)

velika (> 500)

0

10

20

30

40

50

60

70

Udio prema broju zaposlenih

Udio u broju zaposlenih 1970. Udio u broju zaposlenih 1984.

Grafikon 2.2.:Prikaz udjela broja zaposlenih prema veličini poduzeća u Njemačkoj

(prema podatcima iz Tablice 2.)

Doprinos SME sektora u njemačkom gospodarstvu je izražen preko stvaranja novih radnih

mjesta, samozapošljavanjem i sve većim udjelom u BDP-u. U 3.2 milijuna malih i srednjih

poduzeća (99,3%) u 1999. godine u Njemačkoj, bilo je zaposleno 69.3% od ukupnog broja

zaposlenih, a u stvaranju BDP participiralo s 57% (Hauser – 2000; 5).

Sjedinjene Američke Države

S ciljem što realnije analize uloge SME sektora u američkom gospodarstvu nužno se mora

analizirati društveno i povijesno okruženje u kojem se ono razvilo. Američki gospodarski sustav

je do sredine 20. stoljeća bio utemeljen na masovnoj proizvodnji u velikim korporacijama koje

su do 70-ih godina zapošljavale dvije trećine ukupne radne snage, ili gotovo 15 milijuna ljudi,

uglavnom nekvalificirane radne snage. Jedino je takva niskoakomulativna i radnointenzivna

industrija mogla osigurati posao brojnim doseljenicima. Tada je nastupila gospodarska i

tehnološka kriza velikih sustava, prava poplava novih inovativnih proizvoda s jedne strane te

prodor jefitnih proizvoda s istoka. Unatoč naftnoj krizi i dvije recesije zaposlenost se u razdoblju

1974. – 1984. povećala za dvadeset i četiri milijuna (Bahtijaravić-Šiber – 1994b; 115).

Inovativnost je tada postala ključ razvoja i uspjeha. Prema podatcima iz zbornika radova

Menadžment i poduzetništvo (str.63) 95% korijenitih inovacija u SAD-u, nakon drugog

svjetskog rata uvele su male poduzetničke tvrtke. Visoka razina individualizacije i u društvu

stvoren kult pojedinca koji ispunjava američki san o heroju koji dolazi kao siromašan doseljenik

i obogaćuje se vlastitim radom (self –made man), bili su dovoljno jaki motivi za razvoj

poduzetništva. Prema podatcima iz Tablice 2.3. može se zaključiti da mala i srednja poduzeća u

14

SAD-u prevladavaju u odnosu na broj registriranih poslovnih subjekata sa 97,8% i zapošljavaju

gotovo 50% radnika.

Tablica 2.3.: Distribucija poduzeća prema broju zaposlenih u SAD-u 2003. Veličina poduzeća Broj poduzeća (1.000) Broj zaposlenih (1.000)

mikro 19 988 27 872

mala 1009 20 061

srednja 167 15 660

velika 59 66 042

Izvor: Obsrevatory of European SMEs, 2003., Obradio Bogović 2006.

mikro mala srednja velika

0%

20%

40%

60%

80%

100%

Broj poduzeća Broj zaposlenih

Udio poduzeća i broja zaposlenih prema

Grafikon 2.3.:Prikaz udjela poduzeća prema veličini i broju zaposlenih u SAD-u 2003. godine (prema podatcima iz Tablice2.3.)

Unatoč favoriziranju velikih korporacija, SME poduzetništvo u SAD-u ima vrlo važnu ulogu,

poglavito nakon strukturalnih promjena u korist uslužnih djelatnosti, u kojima prevladavaju mala

poduzeća, dok su velike korporacije u industriji i dalje nositelji djelatnosti (Kovačević-2001; 79).

Italija

Italija ima najveći broj malih i srednjih poduzeća u Europi, ukupno 4.49 milijuna, a meñu

njima prevladavaju mikro-poduzeća (do 10 zaposlenih). Prosječan broj zaposlenih u talijanskim

poduzećima je nešto veći od četiri, dok je prosjek u Europskoj Uniji (EU) 19 zaposlenih po

poduzeću (Obsrevatory of European SMEs – 2003; 29). Dakle, Italija je jedna od sedam

najrazvijenijih zemalja svijeta, s najvećim udjelom zaposlenih u malim poduzećima.

Poduzetništvo se u Italiji počelo razvijati početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća pod

utjecajem deindustrijalizacije, kada je bogatiji i industrijski razvijeni sjever počeo prenositi dio

poslova na nerazvijeni i siromašni jug zemlje. Početkom sedamdesetih u Italiji se razvijaju

15

teritorijalni proizvodni sustavi malih poduzeća, takozvani distrikti. To su područja u kojima se

nalazi nekoliko stotina do nekoliko tisuća malih visokospecijaliziranih poduzeća. Kasnije su ta

mala poduzeća svojom inventivnošću i brzom prilagodljivošću počela stvarati inovativne

proizvode dinamikom koju velike industrije nisu mogle pratiti. Razvoj malog poduzetništva u

Italiji praćen pomoću broja zaposlenih prema veličini poduzeća prikazan je u Tablici 2.4.

Tablica 2.4.: Udio zaposlenih prema veličini poduzeća u Italiji Udio u broju zaposlenih Veličina poduzeća

1971. 1981. 2003.

mikro (< 20) 45,7% 53,2% 56,8%

mala poduzeća (20 -100) 15,9% 16,1% 16,9%

srednje velika (100-500) 12,8% 12,2% 9,8%

velika (> 500) 25,6% 18,5% 16,5%

Izvor: Kovačević 2001. i SMEs in Europe 2003, Obradio Bogović 2006.

Iz podataka je vidljivo da se broj zaposlenih u mikro-pogonima u razdoblju od 1971. do 2003.

povećao za 11,1%, a u velikim se poduzećima u istom razdoblju smanjio broj zaposlenih za

9,1%. Podatci iz Tablice 2.4. i prikaz istih u Grafikonu 2.4. prikazuju dva trenda; povećanje

broja zaposlenih u poduzetništvu i smanjenje broja zaposlenih u industriji. U razdoblju od 1981.

– 1984. godine smanjila se zaposlenost u industriji za 210.000 osoba, a povećala u vrlo malim

poduzećima za 102.000 osoba (Kovačević – 2001; 84).

mikro mala srednje velika velika

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

Raspodjela broja zaposlenih prema veličini poduzeća

Udio u broju zaposlenih 1971. Udio u broju zaposlenih 1981. Udio u broju zaposlenih 2003.

Grafikon 2.4.:Prikaz kretanja udjela zaposlenih prema veličini poduzeća u Italiji (prema podatcima iz Tablice 4.)

Italija je primjer uspjeha malih poduzeća u suradnji sa velikom industrijom na principu

klasterskog udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu.

16

2.3.2. Poduzetništvo u postsocijalističkim zemljama

Bivše socijalističke zemlje prolaze put transformacije iz sustava u kojem je dominiralo

društveno vlasništvo, državno regulirana ekonomija i dominacija velikih državnih poduzeća koja

su zapošljavala najveći dio radne snage. Ta su poduzeća, nakon demokratskih promjena i

uvoñenja tržišne politike i privatizacije, kao jednog od glavnih preduvjeta liberalizacije privrede,

uglavnom privatizirana ili su propala (Renko – 2000; 498). Uspostava konkurentnog tržišno

profitnog gospodarstva na temeljima bivših velikih državnih poduzeća, bez privatne

poduzetničke inicijative bilo je nemoguće provesti. Ako se uzme u obzir da su procesi

privatizacije i prestrukturiranja društvenih poduzeća u privatno vlasništvo bili uzrokom gašenja

proizvodnje i velikog broja radnih mjesta, odnosno uzrokom svih pojava vezanih uz povećanje

nezaposlenosti, lako je zaključiti kakva je uloga privatne poduzetničke inicijative u ovim

procesima. Želi li se ubrzano postići liberalizacija tržišnog poslovanja u zemljama centralne i

jugoistočne Europe (CEE – Central and Eastern Europe), potreban je poticaj razvoju malih i

srednjih poduzeća jer on utječe na restrukturiranje i prilagodbu velikih kompanija (Dellago –

2004; 2). U Tablici 2.5. su prikazani podatci o malom i srednjem poduzetništvu u bivšim

socijalističkim zemljama skupine V4 i Slovenije na kraju 2001. godine koji ukazuju na

tranzicijske promjene u korist malih i srednjih poduzeća.

Tablica 2.5.: Indeks razvoja MSP u zemljama V4 plus Slovenija

DRŽAVA Češka Mañarska Poljska Slovačka Slovenija

udio privatnog sektora u ukupnoj ekonomiji 80 80 70 80 65

udio zaposlenih u MSP 56 52 65 58 64

udio MSP u BDP 34 57 49 46 57

BDP/st. [US $/capita] 4.797 4.552 4.108 3.556 9.073

Izvor: UNECE, 2003

Iako mnogi autori privatno vlasništvo smatraju osnovnim preduvjetom razvoja tržišne

ekonomije, ono nije jedini čimbenik uspjeha tranzicije. Kalogjera ističe važnost vlasništva koje

mora biti identificirano i titulirano, ali nužno ne mora biti i privatno (preuzeto od Deželjin –

1999; 44). Usporedimo li iznijete podatke iz Tablice 2.5. za Češku koja ima 80% privatnog

vlasništva u gospodarstvu i 56% zaposlenih u malim i srednjim privatnim poduzećima sa

Slovenijom koja ima 65% privatnog vlasništva ali u malom i srednjem poduzetništvu ima 64%

zaposlenih možemo zaključiti da slovensko poduzetništvo sudjeluje s većim udjelom u BDP koji

je gotovo dvostruko veći od Češkog što ide u prilog ranije iznijetom. Slovenija je geografski i

17

povijesno najbliža Hrvatskoj i zbog toga je analizirana uloga poduzetništva u tranziciji

slovenskog gospodarstva.

Slovenija

Slovensko gospodarstvo, u sastavu bivše zajedničke države, dijelilo je sudbinu zemalja u

kojima nije bilo poticajne politike za razvoj poduzetništva, štoviše ono je bilo nepoželjno.

Raspadom Jugoslavije i izdvajanjem Slovenije u samostalnu državu započinje razdobllje

tranzicije koju prati povećanje nezaposlenosti i socijalna nesigurnost. Mala i srednja poduzeća

odgovaraju na uvjete poslovanja i bilježe nagli porast brojem subjekata i povećanjem broja

zaposlenih. Tako je samo u 1998. godini broj zaposlenih u MSP sektoru povećan za 15,5% i to

uglavnom u malim obiteljskim tvrtkama koje zapošljavaju manje od deset ljudi. Stopa razvoja

prema podatcima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD – European Bank for

Reconstruction and Development) u takvim poduzećima iznosi godišnje do 25%. Podatci u

Tablici 6. pokazuju strukturu slovenskog gospodarstva prema kojem MSP zapošljava 64% od

ukupnog broja zaposlenih i participira u stvaranju BDP s gotovo 60%.

Tablica 2.6.: Struktura slovenskog gospodarstva u 2001. godini

MSP mikro

(1-9) mala (10-49)

srednja (50-499)

ukupno MSP

velika (>500)

Udio u broju poduzeća 94,3 4,3 1,1 99,7 0,3

Udio broja zaposlenih 29,3 14,9 21,6 65,9 34,1

Udio u BDP 39,0 20,0 59,0 41,0

Izvor: Močnik, Rebernik, 2003., obradio Bogović 2006.

Slovensko poduzetništvo je prema broju subjekata, udjelu u broju zaposlenih i prosječnoj veličini

poduzeća mjerenih brojem zaposlenih po poduzeću gotovo jednako prosjeku EU, ali im je

ekonomska moć znatno manja (Močnik, Rebernik – 2003; 41).

2.4. Konkurentske prednosti malog i srednjeg poduzetništva

Prednosti malog i srednjeg poduzetništva najbolje se mogu utvrditi usporedimo li ih s

velikim poduzećima.

- Malo poduzetništvo je dostupno svim pretendentima pod jednakim uvjetima bez

obzira na spol, dob ili stupanj naobrazbe (Kuvačić – 1998; 79).

- Većinu novih radnih mjesta stvaraju male tvrtke jer veliki poslovni sustavi svoju

konkurentsku prednost grade na masovnoj i visoko robotiziranoj proizvodnji i time

eliminiraju radnike iz proizvodnih procesa. Velika poduzeća u stvaranju dodane

18

vrijednosti koriste jeftinu i nisko obrazovanu radnu snagu što im omogućuje

mobilnost u zemlje trećeg svijeta gdje mogu pronaći jeftinu radnu snagu.

- Mala poduzeća nude najveću mogućnost samozapošljavanja i stvaranja obiteljskog

posla.

- Premda mala poduzeća nisu dovoljno financijski jaka, a tržišni im je udio nasuprot

velikim korporacijskim sustavima gotovo beznačajan, svoju konkurentsku prednost

zasnivaju na razvoju novih i inovativnih proizvoda. U MSP poduzećima kreativni

pojedinci ili mali timovi razvijaju nove proizvode i time stvaraju dodanu vrijednost.

Prema nekim istraživanjima MSP proizvode 24 puta više inovacija po uloženom

dolaru u istraživanje i razvoj nego velika (Bahtijarević-Šiber – 1994b; 119 ). Ipak su

inventivnost i intelektualni kapital malih poduzeća snažan komplement velikim

sustavima.

- MSP poduzeća ne mogu izazvati velike socijalne probleme u slučaju propadanja jer

zapošljavaju mali broj ljudi (prosjek u EU 19, Hrvatska 4) , a često su to obiteljska

poduzeća koja su najstabilniji dio svake privrede. Nasuprot malim tvrtkama velika su

državna poduzeća u tranzicijskim zemljama često zlorabila svoj utjecaj na

ekonomsku stabilnost države prijeteći otpuštanjem velikog broja radnika da bi država

sanirala dugove (Krajčević – 1996; 228).

- Mala su poduzeća amortizirala sve nagle poremećaje i krize u gospodarskim

sustavima kad su velike korporacije ili društvena poduzeća u postsocijalističkim

zemljama otpuštale radnike i smanjivale proizvodnju

- Mala su poduzeća vrlo prilagodljiva na promjene i poremećaje tržišta što ih čini

stabilnijima i konkurentnijima u odnosu na velike i trome sustave. Ona često

diktiraju promjene na tržištu što potiče i velike korporacije na transformaciju i

ulaganje u razvoj. Upravo je ovo obilježje malih potaknulo velike sustave na

uvoñenje unutarnje reorganizacije i reinženjeringa poslovnih procesa pod motom

"Malo je lijepo" te je na taj način poduzetništvo, kao stil ponašanja i poslovne

filozofije, uveden u velike korporacijske sustave.

- Mala poduzeća imaju kraći put od ideje do realizacije novog proizvoda što skraćuje

životni vijek i utječe na nastanak novih i kvalitetnijih proizvoda.

- Iako neki autori smatraju da vlasništvo nije ključni čimbenik poduzetništva

(Drucker; Bahtijarević-Šiber; Kalogjera i drugi), odnos vlasništva i upravljačke

funkcije u poduzetništvu koja je često objedinjena u jednoj osobi, potiče racionalno i

savjesno korištenje kapitala i predstavlja dodatnu motivaciju za uspjeh. U velikim

19

sustavima poglavito u dioničkim društvima pojedinac, kao nositelj upravljačke

funkcije, nestaje jer je vlasništvo odvojeno od upravljanja ili dioničari – vlasnici

samo nadziru rad uprave preko svojih predstavnika u nadzornim odborima velikih

tvrtki.

- U malim poduzećima razina birokratiziranosti je niska jer je upravljačka funkcija

često personalizirana u vlasničkoj funkciji, a radnici i vlasnik-menadžer često obavlja

iste poslove u istom poslovnom prostoru.

- Odnos prema ljudima koji su "ključ uspjeha" u malim sustavima, bolji je i humaniji

nego u velikim sustavima gdje se gubi osobnost (Bahtijarević Šiber – 1994a; 96).

- Mali sustavi, zbog tehnološki jednostavnijih procesa ekološki su prihvatljiviji od

velikih koji su glavni onečišćivači okoliša.

- Mala poduzeća svojim udjelom u cjelokupnom broju poduzeća, znatno utječu na

elastičnost gospodarskog sustava jer svojom prilagodljivošću lakše napuštaju svoju

domenu i započinju proizvodnju novih proizvoda i usluga

2.5. Poteškoće i ograničenja u razvoju malog i srednjeg poduzetništva

Zbog svojih ograničenosti i specifičnosti koje proizlaze upravo iz veličine poduzeća, poglavito

veličine kapitala kojim ono raspolaže, MSP imaju značajne poteškoće u razvoju, a navedene su

neke od njih:

- MSP imaju otežan pristup jeftinom i kvalitetnom kapitalu stoga su prinuñena na

angažiranje privatnog kapitala vlasnika i članova obitelji ili zaduživanje na tržištu

kapitala pod nepovoljnim uvjetima. Najizraženiji financijski problemi su u početnim

fazama razvoja poduzetnika kad im je financijski rejting još nizak, a potrebna su

ulaganja u razvoj proizvoda kojim se osvaja pozicija na tržištu.

- Stupanj propadanja i gašenja MSP je izrazito visok pa tako 30 – 40% malih tvrtki

prestaje s radom u razdoblju od tri godine nakon što su osnovane, a čak 60% u razdoblju

od osam do deset godina (Kovačić – 2000; 66). Prema nekim autorima globalizacija i

dinamizacija tržišta uvjetuju stalno traženje novih i inovativnih proizvoda čiji je

plasman visokorizičan što male tvrtke često može odvesti u bankrot.

- S obzirom na to da je poduzetnik pojedinac koji preuzima rizik za uspjeh svog

poslovnog pothvata, često osoba koja to prvi puta radi i nema potrebnog iskustva, visok

je udio onih koji već u početku precijene svoje mogućnosti.

- Mali poduzetnici imaju loš novčani tijek (cash flow) pa zbog preuzetih obveza prema

dobavljačima i nenaplaćenih potraživanja, doñu u poziciju nelikvidnosti, odnosno,

20

nemogućnosti izvršavanja preuzetih obveza u ugovorenim i zakonskim rokovima.

Plaćanje izvan rokova generator je propadanja upravo malih tvrtki koje nemaju

dovoljnu moć "financirati" nedisciplinu tržišta i velike sustave koji mogu, zbog svoje

superiornosti nad malim kooperantskim tvrtkama sami odreñivati dospjelost obveza.

- Vlasništvo, upravljanje i menadžment malih poduzetnika često objedinjuje jedna osoba,

a to je nedostatak koji se povećava usporedno s rastom tvrtke. Upravljanje se vodi

instinktivno, bez menadžerskih znanja i vještina, dakle zanemaruje se uloga voñenja jer

se okosnica poduzetničkog poslovanja nalazi u financijskim i tehnološkim čimbenicima.

- Produktivnost u malim sustavima je relativno niska zbog niskog stupnja podjele rada,

jedna osoba obavlja više različitih operacija i poslova što smanjuje mogućnost

usavršavanja i uske specijalizacije.

- Plaće su u malim poduzećima manje, naročito ako se uzmu u obzir svi dodatci koje

dobivaju radnici u velikim sustavima čija su prava zaštićena kolektivnim ugovorom ili

ih štiti sindikat. Zbog izbjegavanja poreznih obveza prema državi, u privatnom

poduzetništvu se često dio plaće isplačuje "na ruke" bez prikazivanja i plaćanja davanja

na i iz plaće što je, osim gubitka za državu, štetno i za zaposlenike.

- Rizik od propadanja poduzeća i gubitka radnog mjesta značajno je veći u malim i

srednjim poduzećima u odnosu na velika poduzeća.

- Mala poduzeća nisu konkurntna na meñunarodnom tržištu ukoliko ne nastupaju

udruženo ili preko proizvoda velikih korporacija u različitim oblicima poslovne

suradnje i partnerstva (ekonomija obujma).

Zbog nevedenog MSP predstavlja vrlo osjetljiv segment gospodarstva koji, da bi ispunio

očekivanja koja pred njih stavlja politika i znanost, treba značajnu institucionalnu podršku.

3. Poduzetništvo u Republici Hrvatskoj

Posljednje desetljeće socijalizma u zajednici bivše Socijalističke Federativne Republike

Jugoslavije (SFRJ), obilježila je kriza gospodarskog sustava i otkriće poduzetništva i potencijala

malih i srednjih poduzeća u njihovom razvoju i zapošljavanju (Franičević – 2005; 2).

Donošenjem Zakona o poduzećima iz 1989. godine stvoreni su preduvjeti za razvoj

poduzetništva u republikama bivše države. Tada je započeo razvoj poduzetništva koji je imao

svoj najintenzivniji razvoj nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, izdvajanjem iz bivše

zajednice jugoslavenskih republika. Poduzetništvo zasnovano na privatnom vlasništvu tada je

dobilo svoje pravno utemeljenje u Ustavu Republike Hrvatske koji je donio Sabor Republike

Hrvatske 22. prosinca 1990. godine. Pravne osnove za tržišnu ekonomiju odreñene su u 3. dijelu

21

Ustava pod naslovom "Gospodarska, socijalna i kulturna prava" gdje se u člancima od 48. do

57. reguliraju:

- pravo vlasništva

- poduzetnička i sloboda tržišnog nadmetanja

- zabranjuju se monopoli

- prava stečena ulaganjem kapitala

- slobodno iznošenje dobiti stranim ulagačima

- načela poreznog sustava RH

Zakonom o trgovačkim društvima6 (koji je stupio na snagu 1. siječnja 1995. godine) odreñuje se

poduzeće kao temeljna organizacijska jedinica društvene proizvodnje i temeljni poslovni subjekt.

Kao i većina tranzicijskih zemalja, i Republika Hrvatska je problem zakonodavnog reguliranja

tržišnog poslovanja riješila preuzimanjem zakonodavstva Europske Unije ili usklañivanjem s

njim, čime je poduzetništvu formalno omogućen razvoj pod jednakim uvjetima kao i u

razvijenim zemljama Europe. Iako su već tada stvorene zakonske pretpostavke za razvoj

poduzetništva u suvremenom smislu, Hrvatska je zbog rata propustila priliku značajne

transformacije tržišta i gospodarskog sustava pod kontroliranim uvjetima.

3.1. Razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj može se pratiti preko razvoja malih i srednjih

poduzeća u ukupnom sektoru poduzeća. Proširi li se promatranje na razdoblje koje je prethodilo

osamostaljenju Republike Hrvatske, slika transformacije gospodarstva i razvoj poduzetništva

dobiva još jasnije obrise. U Tablici 3.1. su prikazani udjeli poduzeća prema broju zaposlenih za

razdoblje od 1983. – 2005. godine. Iz prikazanog udjela broja poduzeća u promatranom

razdoblju, vidi se značajna promjena broja malih i srednjih poduzeća na račun velikih. Na

početku promatranog razdoblja bilo je 21% velikih poduzeća u društvenom vlasništvu s trendom

porasta njihovog broja do 1987. godine. Ona su zapošljavala najveći dio radne snage i bila

glavni izvor društvenog bruto proizvoda. Državna gospodarska politika favoriziranja velikih

društvenih poduzeća još je imala prevladavajući utjecaj jer su velika poduzeća nastajala

prerastanjem srednjih poduzeća u velike sustave, a to se može zaključiti iz podataka za 1987.

godinu.

6 Zakon o trgovačkim društvima NN 111/93 i Izmjene i dopune NN 34/99

22

Tablica 3.1.: Udio poduzeća u Hrvatskoj prema veličini

godina mala poduzeća srednja poduzeća velika poduzeća 1983. 34,40% 45,60% 21,00%

1987. 37,40% 15,50% 25,50%

1990. 70,70% 7,50% 13,80%

1994. 96,60% 2,40% 1,00%

1995. 96,90% 2,20% 0,80%

1996. 96,80% 2,20% 0,80%

1997. 96,50% 2,60% 0,90%

1998. 96,39% 2,68% 0,93%

1999. 96,22% 3,48% 0,96%

2000. 95,58% 3,48% 0,95%

2001. 95,13% 3,87% 1,00%

2002. 95,28% 3,59% 1,13%

2003. 94,88% 3,81% 1,31%

2004. 94,70% 3,90% 1,39%

2005. 94,88% 3,75% 1,37%

Izvor: SLJH 1985-1994., ZAP službeni podatci 1995.-2005., Obradio Bogović 2006.

Nagli porast broja malih poduzeća početkom 90-ih za 33.3% odnosno za 60% u sedmogodišnjem

razdoblju, bio je posljedica propadanja velikih sustava čiji se broj u istom razdoblju smanjio za

24,5 %. To je utjecalo na promjenu vlasničke strukture na nacionalnoj razini jer su gotovo sva

mala poduzeća do 1994. godine prešla u privatno vlasništvo (Vizjak – 1999; 160). Razdoblje od

donošenja Ustava Republike Hrvatske do donošenja akta Vlade Republike Hrvatske pod

nazivom "Provedba stabilizacijskog programa" 1993. godine, bilo je vrijeme lutanja u

gospodarskom smislu (Sirotković – 1996; 176), ali to nije utjecalo na prilagodbu strukture

gospodarskih subjekata novim oblicima poslovanja. To se razdoblje može uzeti kao početak

razvoja suvremenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

3.2. Tranzicija u Republici Hrvatskoj i poduzetništvo

Tranzicija obuhvaća niz procesa koji utječu na promjene u društvenom, ekonomskom i

političkom području s ciljem promjene socijalističkog u tržišno gospodarstvo. Osnovne

odrednice tranzicijskog procesa mogu se stilizirano prikazati praćenjem triju kompleksnih

pojmova: vlasništva, tržišta i političkog ustrojstva (Kovačević – 2001; 92). Tranzicija se na

početku 90-ih trebala javiti kao produkt demokratskih promjena koje su zahvatile Hrvatsku pri

čemu je privatizacija vlasništva i deregulacija tržišta trebala imati dominantnu ulogu u uspostavi

tržišne ekonomije. Rat je poremetio do tada jedinstveno tržište, uništio ili utjecao na zatvaranje

dijela gospodarskih kapaciteta, a Hrvatskoj priskrbio epitet nesigurne regije. Jednostavno je

zaključiti da je tranzicija bila otežavajuća okolnost za razvoj poduzetništva u Republici

23

Hrvatskoj. No rijetka su razmišljanja da je upravo poduzetništvo iznijelo tranzicijske procese jer

je unatoč poteškoćama preuzelo ulogu nositelja gospodarskog razvoja. Franičević u izlaganju

problema tranzicije iznosi: "U situaciji kada se pokazuje da dominantna velika poduzeća u

ogromnom broju nisu sposobna da se bez velikih troškova i gubitka zaposlenosti uključe u

suvremenu globalnu tržišnu utakmicu, temeljenu na tehnološki, proizvodno, organizaciono i

tržišno radikalno izmijenjenoj strukturi privreñivanja; u situaciji kada se pokazuje kao težak uteg

na nogama postsocijalističkih ekonomija kojim su vlade preokupirane, pitanje razvoja malih i

srednjih poduzeća postaje pitanje uspjeha ili neuspjeha tranzicije" (Franičević – 1994a; 27).

3.2.1. Promjene u vlasništvu

Tržišno gospodarstvo temelji se na vlasničkim odnosima, stoga se pojavilo kao prioritet u

transformaciji hrvatskog gospodarstva. Ratni uvjeti i posljedice koje je on ostavljao na

gospodarsku i socijalnu sliku Hrvatske, dodatno je pogoršala privatizacija društvenog vlasništva

koja je omogućila privatizaciju imovine u korist privilegiranih pojedinaca i grupa, a to je znatno

pogoršalo i socijalnu distribuciju dohotka (Sirotković – 1996; 179). Iako je pravna regulacija

privatnog vlasništva preuzeta iz razvijenih zemalja Europske unije i ureñena Ustavom, proces

privatizacije odvijao se pod utjecajem negativnog odnosa prema privatnom vlasništvu kao

naslijeñu iz bivšeg društveno političkog sustava. Provedbeni zakoni7 omogućavali su pretvorbu

društvenog poduzeća u dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću. Uzmemo li u

obzir to da je osnovni cilj privatizacije pretvorba društvenog vlasništva nad poduzećima u

poduzeća kojima je poznat vlasnik, pretvorba vlasništva je uspjela, a to je relevantno za ovaj rad.

Dakle bivša društvena poduzeća postala su vlasništvo pojedinaca ili grupa odnosno dioničara

(54%), države, odnosno fondova (44%), ali s poznatim i odreñenim vlasnikom, dok su mala i

srednja poduzeća u potpunosti privatizirana (Kovačević – 2001; 98). Proces vlasničke

demokratizacije u Hrvatskoj uvelike su pomogle male i srednje velike privatne tvrtke koje su

utjecale na transformaciju velikih društvenih poduzeća, stvarajući nove principe tržišnog

poslovanja. U tom tranzicijskom procesu mnoge su male poduzetničke tvrtke ugašene, ali je broj

novoosnovanih u tom periodu bio veći od ugašenih. Dakle, poduzetništvo je odigralo pionirsku

ulogu u uvoñenju tržišnog principa poslovanja jer je svojim poslovanjem ugrožavalo dotadašnje

pozicije velikih sustava i na taj ih način prisiljavalo na transformaciju i prilagodbu. U razdoblju

najintenzivnije privatizacije od 1990.-1995. godine povećao se ukupan broj aktivnih poduzeća

7 Uredba o načinu zaštite interesa RH u postupku pretvorbe društvenoga vlasništva u druge oblike vlasništva,

NN43/90 i Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća, NN 19/91

24

5,5 puta i to samo u sektoru malih i srednjih poduzeća, dok se broj velikih smanjio. Kako se mala

poduzeća nalaze uglavnom u privatnom vlasništvu, ovi pokazatelji upućuju na zaključak da je

privatizacija i tranzicija socijalističkog u tržišno gospodarstvo uspjela.

3.2.2. Promjene u organizaciji i upravljanju

Privatizacijom društvenog vlasništva i upravljanje poduzećima moralo je doživjeti promjene od

dotadašnjeg oblika radničkog samoupravljanja preko radničkih vijeća. Umjesto njih uvode se

upravni odbori koji su imali upravljački mandat do registracije društva kapitala. Nakon

registracije društva kapitala preuzeto je vlasničko upravljanje u manjim poduzećima s jednim

vlasnikom u obliku inokosnog upravljanja tvrtkom, a u dioničkim društvima izborom i

postavljanjem vlasničkih upravnih odbora i skupštine koje su predstavljale vlasnike poduzeća, tj.

upravljanje poduzećima takoñer je doživjelo transformaciju u oblike koji su primjereni tržišnom

načinu privreñivanja. U malim i srednjim poduzećima koja su u procesu pretvorbe u potpunosti

privatizirana, Država je izgubila svaki udio u upravljanju što se pokazalo kao prednost u odnosu

na velika poduzeća gdje je država zadržala vlasničku dominaciju. Promjena vlasništva i nužno

prilagoñavanje na tržišne principe poslovanja, nužno su utjecali i na promjenu organizacije i

unutrašnju podjelu rada u privatiziranim poduzećima. Mala privatna poduzeća odlikuju se

plitkom organizacijskom strukturom što je i razumljivo ako se uzme u obzir da se prosječan broj

zaposlenih u tim poduzećima kreće izmeñu četiri i šest djelatnika. S povećanjem poduzeća

organizacija postaje sve složenija, i utoliko važnija, jer postaje presudna u postizanju

konkurentnosti racionalnim korištenjem ljudi i tehnike. S obzirom na veličinu poduzeća i ostale

bitne uvjete organizacije, razlikujemo njihove organizacijske strukture i to u smislu:

formalizacije, centralizacije i kompleksnosti. S veličinom poduzeća raste formaliziranost,

decentraliziranost te horizontalna i vertikalna složenost (Centar za poduzetništvo – 1994; 123).

Osim toga, male organizacije karakterizira funkcionalno jedinstvena organizacijska struktura,

temeljena na jedinstvenom rukovoñenju svakom funkcijom kojom rukovodi najstručnija osoba

(Žugaj – 2005; 17).

3.3. Pretpostavke i uvjeti za razvoj poduzetništva

Najvažnija pretpostavka razvoja poduzetništva je sloboda (Barković, Mujić, Verner - 2004; 247)

što podrazumijeva slobodno tržište, slobodu osnivanja poduzeća i slobodno poslovanje.

Reguliranje tržišta počiva na pravnoj državi koja svojim zakonima i institucijama stvara

društveno – političko okruženje u kojem se razvija i djeluje gospodarstvo. U ekonomijama koje

djeluju na principima slobodnog tržišta, država mora izvršiti deregulaciju tržišnih uvjeta i stvoriti

25

takvo društveno političko okruženje koje potiče njegov razvoj. Upletanje države u zadane uvjete

poslovanja i narušavanje konkurentskih odnosa na tržištu, ima negativan učinak na razvoj

poduzetništva. Stoga država mora ustanoviti infrastrukturu i provoditi poduzetnički poticajnu

politiku. Važno je da u društvu postoje takvo društveno političko okruženje kao i opći pogledi,

filozofija i ozračje, koje neće biti neprijateljski raspoloženo prema poduzetništvu i početnom

stvaranju bogatstva pojedinaca i zajednice, a to uključuje i zaštitu gospodarskih subjekata od

pretjeranog poreznog i ostalih opterećenja koji ugrožavaju nužnu akumulaciju i razvitak

poduzeća. U literaturi se najčešće spominju tri institucionalne sustavne pretpostavke za razvoj

poduzetništva: ekonomske, sociološke i političke (Kovač -1990; 77 i Barković, Mujić, Verner -

2004; 247/248 ).

Ekonomske pretpostavke razvoja poduzetništva

Poduzetništvo je ekonomska kategorija koja objedinjuje vlasništvo, kapital i sredstva za rad u

cilju maksimalizacije profita. Ekonomski vid poduzetništva je dvojak:

- poduzetništvo kao društveno-ekonomska asocijacija koja objedinjuje sve sudionike u

ekonomskom procesu stvaranja i razmjene roba i usluga, pri čemu svi oni ne moraju

nužno imati isti interes

- poduzeće kao gospodarski subjekt sa svojom vrijednosti na tržištu koja se sastoji od

materijalne imovine, tržišnog udjela i intelektualne vrijednosti čime utječe na

stvaranje profita

U razvoju poduzetništva ključnu ulogu imaju novčana sredstva kao i ustanove koje financijski

podržavaju rizične pothvate. Poduzetništvo se na tržištu kapitala pojavljuje kao tražitelj

sredstava, ali mu mora biti omogućen i plasman akumuliranih sredstava.

Sociološke pretpostavke razvoja poduzetništva

Sociološka uvjetovanost se temelji na tezi da je poduzetništvo sociokulturni fenomen (Drucker,

preuzeto od Deželjin – 1999; 50) koji ovisi o sustavu vrijednosti i društvenoj strukturiranosti.

Ekonomska kultura društva koja poštuje i cijeni privatno vlasništvo, poslovnu etiku i moral,

konkurenciju, uspjeh i profit, poticajna je za razvoj poduzetništva što se pokazalo presudnim u

razvitku nekih zapadnih civilizacija. Prema Jokiću, (1993; 150) pojava predodžbe o poduzetniku

kao nekom tko "želi prevariti" državu ili pojedinca, vezana je uz intenzivan razvoj poduzetništva.

Takve predrasude i kulturološke prepreke štetno utječu na razvoj privatnog poduzetništva. Stoga

je od izuzetne važnosti u usmjeravanju individualnog ponašanja stvoriti pozitivan odnos i

poduzetničku kulturu. Osim ovih etičkih vrijednosti, za razvoj poduzetništva kao vrlo

dinamičnog segmenta u društvu, značajna je socijalna pokretljivost ljudi i njihovo obrazovanje.

26

Da bi se uklopilo u sustav vrijednosti nekog društva poduzetništvo mora držati ravnotežu izmeñu

težnje za ostvarivanjem profita i normi socijalne osjetljivosti prema društvu i zaposlenima.

Političke pretpostavke razvoja poduzetništva

Politički sustav je glavni uvjet za razvoj tržišne ekonomije koja je temeljni preduvjet razvoja

poduzetništva. Promjena političkog sustava u poslijesocijalističkim zemljama omogućio je

razvoj demokratskog društva i tržišne ekonomije. Tržišna privreda nije moguća bez "jake

države" jer konkurencija i liberalno tržište ne mogu sami proizvesti gospodarsko blagostanje

(Stemmler – 1990; 154). Uloga politike je stvaranje i zaštita institucionalnog okvira, a ne

usmjeravanje privrednih procesa. Sudjelovanje pojedinca u gospodarskom i društvenom životu

zahtijeva i adekvatno obrazovanje koje se stječe u sustavu koji odreñuje država. Upravo taj

sustav mora biti prilagoñen potrebama razvoja poduzetništva, s više praktičnih znanja i vještina

kao preduvjeta za razvoj poduzetničke inicijative.

Dakle, poduzetništvo treba institucionalni okvir koji poticajno djeluje na njegov razvoj putem

uvažavanja načela tržišne ekonomije stvarajući takav sociološki okvir koji će cijeniti

poduzetništvo kroz sustav vrijednosti u društvu. Slobodno tržište i slobodno poduzetništvo

trebaju takvu državu koja će nagrañivati i poticati pozitivno ponašanje, a sankcionirati i

sprječavati negativnosti koje u društvu stvaraju lošu sliku o poduzetništvu.

3.4. Oblici poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Poduzetništvo se u ovom radu razmatra povezano s veličinom poduzeća koja se odreñuje prema:

- broju zaposlenih

- vrijednosti trajne imovine

- godišnjem prihodu izraženom u bilanci po odbitku gubitka

Sva daljnja razmatanja su temeljena na kriteriju veličine poduzeća, pri čemu će se poduzetništvo

poistovjećivati s malim i srednjim gospodarstvom. Kriteriji za podjelu poduzeća na mala, srednje

velika i velika u Republici Hrvatskoj, odreñeni su Zakonom o računovodstvu8 te Zakonom o

trgovačkim društvima9. Malo i srednje poduzetništvo mora zadovoljiti cenzus u minimalno dva

od tri kriterija podjele prema veličini. Ovaj rad uzima službene podatke izrañene na temelju

zakonom odreñenih kriterija o veličini poduzetnika i bilo bi ih suvišno ponovno analizirati. Malo

i srednje poduzetništvo, koje je predmetom ovog rada, obuhvaća obrt, zadruge i trgovačka

8 Zakon o računovodstvu, Narodne novine NN 90/1992 9 Zakon o trgovačkim društvima NN 111/1993 i Izmjene i dopune NN 34/1999

27

društva čiji su organizacijski oblici ureñeni Zakonom o obrtu10, Zakonom o zadrugama11 i

Zakonom o trgovačkim društvima.

Pravno organizacijski oblici poduzetništva

Na tržištu Republike Hrvatske moguće je nastupiti kao:

- obrtnik

- trgovačko društvo

- zadruga

- obiteljski poljoprivredni gospodarstvenik

- nositelj slobodnog zanimanja

Obrt

Obrt je samostalno i trajno obavljanje gospodarskih djelatnosti od strane fizičke osobe sa

svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga

na tržištu što je regulirano Zakonom o obrtu. Obrt se može obavljati kao sezonski obrt,

najdulje 6 mjeseci u jednoj godini, te kao zajednički obrt temeljem ugovora o ortaštvu.

Trgovačka društva

Zakon o trgovačkim društvima temeljni je propis hrvatskog prava trgovačkih društava i

on ureñuje osnivanje, ustroj, promjene i prestanak trgovačkih društava. Pri izboru

trgovačkog društva, prvo će mjerilo biti poslovni cilj koji se želi postići, a pri tome se

mora uzeti u obzir predmet poslovanja.

Zadruga

Zadruga je dobrovoljno udruženje zadrugara (fizičkih i pravnih osoba) u kojem svaki

član sudjeluje neposredno i koje zajedničkim poslovanjem po načelu uzajamne pomoći

unapreñuje i zaštićuje svoj gospodarski i drugi profesionalni interes u ostvarivanju svoje

osobne ili zajedničke dobiti zadrugara u skladu sa zakonom i pravilima zadruge. Zadruga

je pravna osoba i upisuje se u sudski registar. Zadrugu mogu osnovati najmanje tri

poslovno sposobne osobe temeljem ugovora o osnivanju. Zadrugar ulaže u zadrugu

članski ulog koji može biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj

protuvrijednosti. Zaključivanjem ugovora i unosu članskog uloga saziva se osnivačka

skupština koja donosi pravila zadruge, bira upravitelja ili upravu te imenuje članove

nadzornog odbora, ako je potrebno. Nakon tako obavljenog postupka podnosi se prijava

za upis u Sudski registar.

10 Zakon o obrtu, NN49/2003 11 Zakon o zadrugama, NN 36/1995,67/2001,12/2002

28

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo regulirano je Zakonom o poljoprivredi12 kao

poljoprivredna, samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na vlasništvu ili

upotrebi proizvodnih sredstava kao i na upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne

djelatnosti.

Nositelj slobodnih zanimanja

Djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se djelatnost zdravstvenih djelatnika,

veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih

savjetnika, prevoditelja i druge slične djelatnosti. Djelatnosti koje se obavljanju kao

slobodna zanimanja ureñene su posebnim zakonima kojima je odreñen i način dobivanja

dozvole za rad i uvjeti kojima fizička osoba mora udovoljavati.

U sektoru malih i srednjih poduzeća (MSP) u Republici Hrvatskoj najzastupljenija su društva

kapitala u obliku društava s ograničenom odgovornošću, dok su ostali oblici vrlo malo

zastupljeni.

Zanimljivija za tematiku koju obrañuje ovaj rad je analiza vlasničko – upravljačke strukture i

organizacije poduzeća. Ove kategorije utječu na dinamičnost, uvjete i način organizacije i

poslovanja što odreñuje posebnost ovog dijela gospodarstva i izravno utječe na uspješnost

poslovanja. Stoga su analizirani oblici poduzetništva prema vlasničko-upravljačkim odnosima i

unutarnjoj organizaciji. Poduzetništvo se danas razvija na dva načina, osnivanjem novih

poduzetničkih tvrtka ili osnivanjem manjih i organizacijskih jedinica unutar većeg poslovnog

sustava.

3.4.1. Individualno poduzetništvo

U osnivanje novog poduzeća može ući jedna osoba, dvije partnerske osobe ili više njih koji

zajednički snose poslovni rizik i dijele dobit. Najčešći oblik su individualna trgovačka društva

koja imaju inokosno rukovoñenje, pri čemu se objedinjuje vlasnička, upravljačka i menadžerska

uloga u jednoj osobi. Sav rizik, ali i sav profit, pripada jednoj osobi koja je nositelj

poduzetničkog pothvata. U takva su poduzeća često uključeni i članovi obitelji koji osobnim

radom ili ulaganjem kapitala indirektno dijele sudbinu vlasnika. Organizacijska je struktura u

takvim poduzećima plića, komunikacija kraća, a elastičnost veća pa stoga ne treba čuditi stalan

rast broja takvih poduzeća (Sikavica – 1992; 106). Ovaj oblik poduzetništva je najčešći u svijetu

12 Zakon o poljoprivredi NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05

29

jer obuhvaća gotovo 2/3 pravnih subjekata. Meñu nedostatke ovog oblika malog poduzeća

pripada neograničena odgovornost za sve obveze poduzeća i nizak financijski rejting na tržištu

kapitala. Stoga ovaj oblik poduzetništva često prerasta u druge oblike partnerskog ili skupnog

poduzetništva da bi se prevladale financijske prepreke za poslovanje.

3.4.2. Korporacijsko ili unutarnje poduzetništvo

Pretjerana strukturiranost, tromost, formalizacija i orijentacija na probleme i izvršenje,

odnosno na efikasnost, ključni su razlozi koji blokiraju veliko poduzetništvo (Bahtijarević-Šiber

– 1994; 97), stoga velika poduzeća počinju oponašati mala. Mali sustavi stvaraju obrasce

ponašanja i poslovne politike koja utječe i na organizaciju. Stoga velike tvrtke uvode

poduzetničke principe poslovanja s ciljem oslobañanja inventivnosti pojedinaca. Na taj način

velike korporacije i njihovo poduzetništvo poprimaju oblike integriranih svojstava individualnog

poduzetništva (Deželjin – 1999; 52/53). Korporativno ili intrapoduzetništvo pojavljuje se krajem

osamdesetih godina prošlog stoljeća, uvodi ga američki znanstvenik Pinchot, a podrazumijevalo

je reorganizaciju korporacije koja bi omogućila stvaranje veće dobiti nego što se postizala na

razini tvrtke. Stvaranje nove vrijednosti u korporacijskom poduzetništvu temelji se na

inovacijama koje su svojstvene upravo poduzetništvu.

Unutarnje poduzetništvo u organizacijskom smislu znači formiranje većeg broja manjih,

relativno autonomnih poduzeća u sklopu korporacije koja imaju odreñenu razinu financijske i

organizacijske samostalnosti. Na taj način velika tvrtka zadržava tržišni udio i dominaciju, a

postaje fleksibilnija i poduzetnija. Većom financijskom moći korporacija može poticati

inovativnost svojih zaposlenika, ulagati u njihovo obrazovanje i usavršavanje i brže uvoditi

inovacije na tržište. Korporativno poduzetništvo je postalo sastavni dio svake uspješne

kompanije, a poboljšanje poslovnih rezultata povezano je sa unutarnjom poduzetničkom

aktivnosti (Kolaković – 2006; 23). Zbog brzog protoka informacija i istraživanja tržišta, mali

poduzetnici nastoje implementirati menadžerske vještine koje se primjenjuju u velikim

sustavima (reinženjering, upravljanje kvalitetom, itd.), a velike kompanije nastoje uvesti

motivirajuće ozračje prisutno u malim poduzećima. Prema Sikavici (1999; 669) unutarnjim

poduzetništvom velike korporacije ostvaruju dvostruke prednosti:

- zadržavanje najtalentiranijih kadrova koji bi zbog nemogućnosti realiziranja nekog

pothvata napustili kompaniju i potražili posao u nekom manjem poduzeću ili

osnovali vlastito

- na taj način velike kompanije mogu konkurirati malim poduzećima na temelju

inovativnosti i poduzetnosti

30

3.4.3. Skupno poduzetništvo

S druge strane mali poduzetnici suočavajući se s poteškoćama nastupa na tržištu, nastoje ostvariti

povezanost udruživanjem u razne oblike zajedničkog poslovnog odnosa. Kao što je

korporacijsko poduzetništvo odgovor velikih sustava na tržišne uvjete u kojima mali poduzetnici

brže uvode nove proizvode i na taj ga način dinamiziraju, tako i mali poduzetnici traže oblike

meñusobne suradnje i udruživanja da bi mogli zadovoljiti potrebe za proizvodima i izboriti se za

tržišni udio. Skupno poduzetništvo daje prednost poduzetnicima koji se kolebaju zbog straha od

neuspjeha na tržištu. Udruživanje poduzetnika u odreñene vrste strateških saveza postaje nužnost

žele li postići konkurentnost. Poduzetnici pomoću različitih oblika saveza ili suradnje mogu

postići mnogo bolje rezultate u jačanju svojeg tržišnog položaja nego putem samostalnog

tržišnog nastupa (Tipurić – 2002; 9). Iako je udruživanje u velike strateške saveze odlika velikih

poduzeća s ciljem porasta konkurentnosti na meñunarodnom tržištu, sve je češće udruživanje i

malih poduzetnika u odreñene oblike poslovne suradnje, od formalnog zajedničkog ulaganja

(Joint Ventures) do dugoročnih ugovornih suradnji na razvoju i plasmanu odreñenog proizvoda

(Clusteri). Nerijetko velika poduzeća, kao kooperante okupljaju male i srednje tvrtke, pri čemu

one predstavljaju pridružene jedinice velikim poduzećima, a djeluju kao njihove servisne

jedinice (Šunić – 1994; 632).

Konkurentska prednost nastala udruživanjem poduzetnika temelji se na ljudskom

potencijalu preko diversifikacije stručnih znanja, smanjenja troškova i rizika u razvoju novih

proizvoda i usluga, lakšeg ulaska na tržište i bržeg odgovora na zahtjeve tržišta. Skupno

poduzetništvo ima i svoje nedostatke koji se manifestiraju preko jeftinog prijenosa tehnoloških

dostignuća na partnere-potencijalnu konkurenciju i neravnomjeran doprinos zajedničkom

uspjehu a prema tome i podjeli ostvarenog profita ili gubitka. Poslovno udruživanje ima svoju

opravdanost u djelatnostima produkcije proizvoda masovne potrošnje i visoko sofisticiranih

proizvoda, za čiji su razvoj i proizvodnju potrebna stručna znanja iz više područja, ali sve češće

predstavlja konkurentski odgovor i u području trgovine kao reakcija na ulazak stranih trgovačkih

lanaca (primjer CBA Zagreb).

4. Uloga malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom razvoju

Republike Hrvatske

Poznati ekonomist E.F. Schumacher u svojim istraživanjima zaključuje da su mala

poduzeća i malo gospodarstvo neizbježni pokretač gospodarstva svake zemlje, odnosno države

(preuzeto od Šunić – 1994; 47). I hrvatsko je gospodarstvo, u nastojanju da što prije i što

31

bezbolnije nadoknadi desetljeća favoriziranja velikih društvenih poduzeća i reguliranog tržišta te

da se uklopi u svjetske tržišne tijekove, stavilo malo i srednje poduzetništvo u središte

gospodarskih zbivanja. Hrvatska se nalazi u europskom okruženju koje na malom poduzetništvu

temelji razvoj europskog gospodarskog sustava želeći postati jedan od najkonkurentnijih sustava

u svijetu. Vijeće Europe 20. lipnja 2000. godine donijelo je temeljni razvojni akt pod nazivom

Europska povelja o malom poduzetništvu (Charter for small enterprises)13, kojim se članice EU

obvezuju poticati poduzetništvo, a poduzećima se preporuča korištenje svih prednosti koje nudi

gospodarstvo utemeljeno na znanju. Iskustvo razvijenih zemalja Europske unije dovoljna su da

Republika Hrvatska, koja se priprema za članstvo u Europskoj Uniji, prihvati jednake poticajne

politike za ubrzani razvoj poduzetništva.

Formalno je Republika Hrvatska stavila malo gospodarstvo u središte gospodarskih

zbivanja nizom zakona i dokumenata o strateškom razvoju države (Program razvoja malog

gospodarstva 2003.-2006, Program razvoja malog gospodarstva, Program poticaja malog i

srednjeg poduzetništva, Izvješće o provedbi programa razvoja malog gospodarstva , Zakon o

poticanju razvoja malog gospodarstva, Hrvatska u 21. stoljeću i dr.). Unatoč tome, čestim se

promjenama u strategiji (najčešće kao posljedice smjene političke garniture14) ovaj dio

gospodarstva ostavlja na rubu političkog interesa. Slične stavove iznosi i Jokić (1993; 151) koji

opstojnost malog poduzetništva tumači snalažljivošću i korištenjem prilika raspada starog

sustava, unatoč nepostojanju stimulativnog ozračja i institucionalnog sustava. Još uvijek velike

tvrtke, nastale u postupku privatizacije i restrukturiranja kao i državne tvrtke15, oduzimaju

značajan dio državnih poticajnih sredstava, ali rezultatima i udjelom u broju zaposlenih ne

opravdavaju poticajnu politiku već naglašavaju nerazmjer u iskazanom značaju velikim

poduzećima i deklariranog strateškog položaja sektoru malog poduzetništva. I Karaman (1992;

13 “Charter for Small Enterprises” (“Povelja o malim poduzećima”), usvojena na General Affairs Council

13.06.2000. godine. Njome je obuhvaćeno deset ključnih područja: obrazovanje i usavršavanje poduzetnika, brže

pokretanje poduzetničke djelatnosti uz niže troškove, bolje zakonodavstvo i regulativni okvir, dostupnost vještina,

poboljšanje pristupa, iskorištavanje prednosti jedinstvenog tržišta, porezi i financijska pitanja, jačanje tehnološke

opremljenosti malih poduzeća, primjena uspješnih e-poslovnih modela i razvoj prvoklasne potpore malim

poduzećima, snažnije i učinkovitije zastupanje interesa malih poduzeća na razini Europske unije kao i na

nacionalnim razinama. 14 Smjenom vlasti 2000. godine formirano je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koje je 2003.

novom smjenom vlasti, fuzionirano u novo, mastodontsko Ministarstvo gospodarstva. 15 Veliki sustavi koji predstavljaju "strateški interes" hrvatske privrede, poput brodogradilišta ili državne tvrtke u

području energetike i infrastrukture

32

62) zaključuje da je krajnje vrijeme da se "transformira uloga države iz staratelja neuspješnih u

promotora uspješnih". U takvom okruženju, koje još uvijek pokazuje tranzicijska obilježja, uloga

malog i srednjeg poduzetništva može se prikazati kroz sljedeće zadatke (Kovačević –1996; 580):

1. povećanje zaposlenosti

2. stvaranje nove ekonomske strukture

3. podizanje tehnološko-inovativne razine u zemlji

4. ujednačavanje regionalnog razvoja

5. stvaranje srednjeg sloja

6. dinamiziranje meñunarodne razmjene i poslovno-proizvodne suradnje s

inozemstvom

U kojoj mjeri malo i srednje poduzetništvo ostvaruje ove zadaće, razmatra se u sljedećim

poglavljima.

4.1. Utjecaj malog i srednjeg poduzetništva na razvoj Republike

Hrvatske

MSP u Republici Hrvatskoj doprinosi ukupnom razvoju zapošljavanjem i samozapošljavanjem

više od 50% od ukupnog broja zaposlenih, stvaranjem dodane vrijednosti, značajnim udjelom u

BDP-u podizanjem podizanja tehnološke i inovativne razine i povećanjem konkurentnosti naše

privrede u približavanju Hrvatske EU.

4.1.1. Povećanje zaposlenosti

Svaki gospodarski razvoj temelji se na zapošljavanju što većeg broja radno sposobnih

stanovnika, što doprinosi općem društvenom razvoju i povećanju standarda, drugim riječima

stvaraju se povoljni socijalni odnosi u društvu. Prema Brichu (preuzeto od Šunić – 1994; 632)

generiranje radnih mjesta možemo kategorizirati kao:

- formiranje novih poduzeća u kojima se otvaraju nova radna mjesta

- izlazak i ulazak poduzeća u nove gospodarske sustave

- rasformiranje neučinkovitih i formiranjem novih poduzeća

Poduzetništvo je na cijeni u svim ekonomskim sustavima pa tako i Hrvatskoj jer je u krizno

vrijeme uspjelo povećati zaposlenost i umanjiti socijalnu krizu. Prema Kovačeviću (1996; 581),

od osamostaljenja u Republici Hrvatskoj je najveći broj novootvorenih radnih mjesta u sektoru

33

malih poduzeća (do 4 djelatnika). Unatoč oprečnim mišljenim razvojnih ekonomista, teoretičara i

političara, činjenica da MSP u Hrvatskoj doprinosi ukupnoj zaposlenosti više od 60% sa stopom

rasta većom od 5%, potvrñuje da i u našoj državi "...mala poduzeća iznad proporcionalno

pridonose generiranju radnih mjesta (Franičević-1994a, 28). Velik utjecaj na zapošljavanje novih

djelatnika ima fleksibilnost tržišta rada, odnosno radno zakonodavstvo koje poslodavce čini

opreznima pri zapošljavanju novih djelatnika. Hrvatska, uz Sloveniju, ima jednu od najstrožih

zakonskih zaštita zaposlenja (Vehovec-2003; 56), što doprinosi sigurnosti radih mjesta, ali potiče

sivu ekonomiju, odnosno zapošljavanje "na crno".

Detaljna analiza statističkih pokazatelja kretanja broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj

obrañuje se u poglavlju 4.3.2.

4.1.2. Doprinos stvaranju BDP

Doprinos MSP na ekonomski rast preko stvaranja dodane vrijednosti u Republici Hrvatskoj je

nedvojben. Iako se radi o vrlo dinamičnom dijelu gospodarstva koji je obilježio velik broj

neuspjelih poduzetničkih pokušaja, onaj dio poduzetništva koji je iznio hrvatsko gospodarstvo u

vrijeme tranzicijske krize, pokazao je visoki potencijal stvaranja dodane vrijednosti. Prema

ukupno ostvarenim prihodima, mala poduzeća zauzimaju približno pola BDP16. Podatci o

ostvarenoj dobiti u razdoblju od 1994.-1997. prema podatcima iz Tablice 4.1. pokazuju da MSP

jedina ostvaruju pozitivan financijski rezultat, dok ukupno gospodarstvo zbog znatno izraženijeg

negativnog rezultata velikih i srednjih tvrtki, bilježi negativan rezultat.

Tablica 4.1.: Prikaz ostvarenih rezultata poslovanja gospodarstva od 1994. – 1997. godine

GODINA

UKUPNO

GOSPODARSTVO

VELIKA

PODUZEĆA

SREDNJA

PODUZEĆA

MALA

PODUZEĆA

1994. 3153 -2154 -1257 258

1995. -5136 -3452 -1957 273

1996. -5261 -4458 -1574 771

1997. 1341 -163 -468 1972

1999. -6721 -4447 -1611 -2836

2000. -838 -150 -1032 344

2001. 3219 2013 -52 1258

2002. 10765 12030 334 -1599

2003. 7658 7780 56 -178

2004. 9762 9280 948 -466

Izvor: HGK 1994.-1997., FINA 1999.-2004., obradio Bogović 2006.

16 Prema službenim podatcima FINA za razdoblje od 1994.-2005. godine

34

No, podatci za razdoblje od 1999. godine do 2004. godine pokazuju obrnuti trend. Mala

poduzeća počinju ostvarivati negativan financijski rezultat, dok velika i srednja poduzeća

počinju pozitivno poslovati. Nacionalno vijeće za konkurentnost u suradnji s CEPOR-om, u

analizi hrvatskog gospodarstva u 2002. godinu, ustvrdila je da mala poduzeća ostvaruju najlošije

rezultate u ukupnom sektoru te ostvaruju gubitak na razini 1,6% od ukupnog prihoda (2003; 2/3).

Prema istom izvoru MSP nužno moraju podići rentabilnost kako bi mogla imati pozitivan utjecaj

na stvaranje BDP u Republici Hrvatskoj. Stoga se može zaključiti da je uloga poduzetništva u

doprinosu BDP varijabilna s vremenom promatranja, a to govori o velikoj ovisnosti

poduzetništva o uvjetima poslovanja. Da bi se postigla gospodarska stabilnost malog

poduzetništva, neophodno je aktivno uključivanje institucionalnih oblika poticaja s ciljem

pomoći poduzetništvu u povećanju produktivnosti i tržišne konkurentnosti, pri čemu ne treba

zanemariti pravnu zaštitu u tržišnom poslovanju.

4.1.3. Podizanje tehnološko – inovativne razine

Suvremene ekonomske teorije i modeli gospodarskog razvitka stavljaju znanje u središte, kao

osnovno sredstvo postizanja napretka. Znanje tehnologija i inovacije danas odreñuju pojam

"knowledge – based economy" ili na znanju utemeljenog gospodarstva (OECD – Organization

for Economic Co-operation and Development, 1996). Činjenica da je 90% svih svjetskih

ulaganja u razvoj i istraživanje koncentrirano u deset visokorazvijenih zemalja ( Čavlek – 2002,

99), prisiljava male zemlje koje ne mogu ulagati značajna sredstva u istraživanja i razvoj, na

korištenje uvezene tehnologije koje sa sobom nose gospodarski napredak, ali i ovisnost. Mala

poduzeća imaju značajnu ulogu u procesu tehnoloških promjena i inovativnosti. Ona su nositelji

"kreativne destrukcije", evolutivnog procesa u kojem poduzetnici razvijaju nove tehnologije i

proizvode dok ne istisnu etablirane tvrtke. Ulaganja u istraživanja i razvoj u Republici Hrvatskoj

su daleko ispod razine ulaganja zemalja EU koje prosječno izdvajaju 1,85 % BDP, SAD 2,64%

BDP , a Hrvatska 0,98%17. Uz udio izdvajanja u BDP razlike su još poraznije ako se uzme u

obzir visina BDP u pojedinim zemljama. Značajan pokazatelj korištenja inovacija i novih

tehnologija je RCA vrijednost 18 koja za Hrvatsku pokazuje vrlo nisku razinu primjene znanja i

tehnologija u proizvodnji i izvozu ( Tablica 4.2.).

17 Podaci se odnose na 1999. godinu , izvor statističko izvješće za 1999. godinu, DSZ, Zagreb 2000.-2001. 18 RCA (Revealed Comparative Advantage) vrijednost je udio pojedine skupine proizvoda u izvozu neke zemlje,

vrijednost iznad 1 iskazuje ostvarenu konkurentnost

35

Tablica 4.2.: RCA vrijednosti izvoza tranzicijskih zemalja u Zapadnu Europu Faktori intenzivnosti

Prirodnim resursima

Radno Tehnologijski Znanjem

Bugarska 1,26 2,46 0,49 0,67 Češka 0,61 1,72 0,73 1,4 Estonija 2,11 1,71 0,44 0,23 Hrvatska 0,92 3,53 0,58 0,33 Latvija 3,03 0,99 0,12 0,07 Litva 1,54 2,63 0,53 0,22 Mañarska 0,68 1,31 1,17 0,94 Poljska 1,11 2,22 0,43 1,04 Rumunjska 0,68 4,35 0,29 0,55 Slovačka 0,57 1,73 0,65 1,56 Slovenija 0,55 2,26 0,41 1,64

Izvor: Čavlek M. Napredne tehnologije – hrvatski izazov 2002., prema UNECE (1998.) str. 90.

Hrvatska se prema podatcima o prirodnim resursima nalazi na 6. mjestu, ima vodeću ulogu s

Rumunjskom prema konkurentnosti rada, tehnološku konkurentnost uz Slovačku, Češku i

Mañarsku, ali u konkurentnosti znanja, Hrvatska se nalazi u skupini posljednjih četiriju zemalja.

Inovativnost je odlika uspješnog poduzetnika koji "poznate stvari radi drugačije", nudi nove

proizvode i usluge dinamičnije od drugih i stalno se služi novim tehnološkim rješenjima Veliki

sustavi temelje svoju proizvodnju na tržišnoj dominacije, koja ih ne prisiljava na traganje za

novim proizvodima, koji se sporo uvode i čiji je plasman neizvjestan, a trošak uvoñenja često im

je previsok u odnosu na rizik. Stoga s pravom ugledni ekonomisti naglašavaju ulogu MSP u

tehnološkoj inovativnosti koja je jedini način za opstanak na tržištu. Osim toga najveći broj

malih tvrtki je novoosnovan i tehnologija koju primjenjuju je nova u odnosu na postojeću pa se

može reći da s povećanjem udjela malih tvrtki, u Hrvatskoj raste i inovativna tehnološka razina

(Kovačević – 1996; 583). U provedenom istraživanju položaja i uloge malog poduzetništva u

razvoju Republike Hrvatske Sanda Renko (2000; 506) utvrdila je pozitivnu korelaciju izmeñu

inovacija i malih i srednjih poduzeća. Sasvim je sigurno da unapreñenjem tehnološko-

inovativne razine MSP jača i konkurentna snaga gospodarstva u cjelini.

4.1.4. Uloga u meñunarodnoj razmjeni i konkurentnosti

Ekonomija zasnovana na dinamičnom i inovativnom poslovanju malih poduzeća potiče

potrošačko društvo, prilagoñavanje željama kupca u zadovoljenju njegovih potreba, ali i skraćuje

vijek nekog proizvoda. Kupci traže raznolikost, kvalitetu i novitet u svojstvima i izgledu, a to

mogu zadovoljiti samo fleksibilna, adaptabilna i inovativna poduzeća za što su sposobnija mala,

a donekle i srednja poduzeća, a mnogo manje velika (Vizjak – 1999; 155). Stoga u takvoj

meñunarodnoj tržišnoj utakmici dominiraju mala i srednja poduzeća koja postaju osnovnom

36

sastavnicom razmjene roba na zahtjevnom tržištu. Dakako, postoji niz prepreka za ulazak malih

poduzeća na meñunarodno tržište, poglavito iz zemalja izvan EU, poput Hrvatske. Ako u

kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU zanemarimo poteškoće i zapreke konkurentnom ulasku

naših poduzetnika na europsko tržište, vrlo je vjerojatno da će upravo taj dio našeg gospodarstva

biti najspremniji za meñunarodnu utakmicu. Promjene u svjetskom gospodarskom sustavu koje

obuhvaćaju procese globalizacije i regionalizacije, a tu se nacije moraju oslanjati na dinamiku i

sposobnosti svojih poduzetnika, ukoliko žele ostati konkurentne (Renko – 2000; 495). Hrvatska

mala i srednja poduzeća već sada u značajnoj mjeri sudjeluju u izvozu roba i usluga ili imaju

razvijen odreñeni vid partnerstva s inozemnim tvrtkama (franšizing, poslovna suradnja,

kooperacija,...). U integriranju naših poduzetnika u meñunarodnu konkurenciju, veliki značaj

imaju institucije koje potiču suradnju, umrežavanje, poslovna partnerstva, inkubiranje i poticanje

MSP, ali i negativan utjecaj kroz nerealni tečaj koji nanosi velike štete hrvatskom izvozu. No

neosporno je da mala i srednja poduzeća mogu dobiti svoj puni izraz na meñunarodnom tržištu u

zajedničkom sudjelovanju s velikim poduzećima, čineći tako zaokruženi gospodarski sustav

(Sadžak – 1998; 19).

4.2. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom integriranju

Republike Hrvatske u Europsku Uniju

Hrvatska je započela svoj put integracije u Europu svojim izdvajanjem iz biše zajednice

jugoslavenskih republika i prelaskom s državno reguliranog tržišta na slobodno tržišnu politiku.

Uspjeh integracije Hrvatske u Europsku uniju u formalno pravnom smislu ovisi o usklañenosti

pravnog sustava sa pravnim stečevinama EU, ali u realnom smislu ovisi o gospodarskoj

razvijenosti, odnosno jazu izmeñu našega gospodarstva i gospodarstva EU. Kako u

gospodarskom razvoju Hrvatske značajnu ulogu igra malo i srednje poduzetništvo, stupanj

njegovog razvoja bit će temeljna pretpostavka za integriranje naše zemlje u EU. Dulčić je već

1994. godine, razmatrajući ovu temu, uspjeh ulaska Hrvatske u Europu povezao s oslobañanjem

intelektualnog potencijala i njegovim uključivanjem u razvoj poduzetništva, a kao ključne

preduvjete za uspjeh integracije izdvojio: obrazovanje, znanje, informacije, odgovarajuće

strategije i kulturu (Dulčić-1994; 65). Hrvatska se po uloženim sredstvima u istraživanje i razvoj

nalazi na niskom mjestu jer naše kompanije ulažu tek 10% svojih prihoda u obrazovanje i razvoj,

dok svjetske kompanije u njih ulažu oko 50% svojih prihoda. Za postizanje konkurentnosti

poduzetništva, a time i postizanje svrhovitosti ulaska u EU, Hrvatska nužno mora redefinirati

poduzetništvo, odnosno, treba poticati razvoj ideja i inovativnosti koje odgovaraju potrebama

tržišta i imaju dodatnu vrijednost za kupca. Za postizanje internacionalne konkurentnosti, osim

37

više znanja uloženog u razvoj novih kvalitetnih proizvoda, nužno je povećanje produktivnosti.

Premda malo poduzetništvo brže uvodi nove tehnologije, lakše prihvaća znanje kao osnovu

tržišne konkurentnosti, ima pliće organizacijske strukture i jasne vlasničke odnose i postiže veću

produktivnost, može se pretpostaviti da će upravo ono biti nositelj procesa prilagoñavanja

hrvatskog gospodarstva kojim je uvjetovan ulazak u EU.

4.3. Poduzetništvo u Republici Hrvatskoj od 1994. – 2005. godine

Kategorija malih poduzetnika ili malih gospodarstava regulirana je Zakonom o poticanju razvoja

malog gospodarstva19 ono je definirano u skladu s europskim normama, a ono obuhvaća sve

pravne i fizičke osobe, odnosno obrt, zadruge i mala trgovačka društva koja samostalno i trajno

obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu. Dakle malo

poduzetništvo koje je analizirano u ovom radu, osim malih i srednjih trgovačkih društava,

obuhvaća i obrtnike (fizičke osobe) kojih je u Hrvatskoj oko 93.000, s oko 225.000 zaposlenih

(Hrvatska gospodarska komora – HGK, 2003). U ovom radu sektor MSP obuhvaća sve subjekte

koji su obveznici poreza na dobit, dakle trgovačka društva i mali dio obrtnika, odnosno

zadrugara, klasificiranih kao mali ili srednji prema broju zaposlenih i to:

- mala poduzeća čiji je godišnji prosjek zaposlenih manji od 50

- srednja poduzeća, čiji je godišnji prosjek zaposlenih od 50 do 250

- velika poduzeća, čiji je godišnji prosjek zaposlenih veći od 250

Pravni i fizički subjekti bez ijednog zaposlenog, prema ovoj podjeli i voñenju statističkih

podataka, spadaju u skupinu malih poduzetnika unatoč tome što se nameće pitanje kako takva

tvrtka posluje. Ta skupina poduzetnika u nekim godinama participiraj s više od 40% u ukupnom

broju poduzetnika20, dok u stvaranju prihoda takvi subjekti doprinose svega 1,6%, a istodobno s

visokih 70% participiraju u skupini nesolventnih subjekata. Dakle, to je najproblematičnija

skupina pravnih subjekata čiji podatci u značajnoj mjeri utječu na rezultate poslovanja i

sagledavanja uloge malog i srednjeg poduzetništva, kao što je slučaj u ovom radu. Utjecaj malog

i srednjeg poduzetništva na hrvatsko gospodarstvo od 1994. do 2005. godine može se sagledati

kroz nekoliko mjerljivih pokazatelja kao što su:

- udio broja poduzeća prema veličini

19 Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva NN 29/02. 20 Prema podacima FINE za 2004. godinu od ukupnog broja 88.793 pravnih osoba, 35.680 subjekata nema nijednog

zaposlenog što iznosi 40,18%.

38

- udio zaposlenih prema veličini poduzeća

- ukupni prihodi prema veličini poduzeća

Analiza pokazatelja rañena je na osnovi statističkih pokazatelja koje prikuplja i obrañuje

hrvatska Financijska agencija (FINA) na temelju godišnjih financijskih izvješća za sve pravne

osobe, koje su obvezne predati financijska izvješća, a nalaze se u Tablici 4.3..

Tablica 4.3.: Podaci o poduzetništvu u Republici Hrvatskoj od 1994. do 2005. godine

Godina Veličina

poduzetnika Broj

Udjel

broja

Broj

zaposlenih

Udjel

zaposlenih

Ukupni

prihod

u 000.000 kn

Udjel

prihoda

MSP 50.530 98,97% 389.332 48,98% 114.272 55,61% Veliki 527 1,03% 405.532 51,02% 91.217 44,39%

1994. Ukupno 51.057 100% 794.864 100% 205.488 100% MSP 61.065 99,15% 386.020 51,02% 108.522 52,15% Veliki 524 0,85% 370.633 48,98% 99.574 47,85%





1999. Ukupno 59.572 100,00% 716.195 100,00% 275.301 100,00% MSP 58.217 99,05% 429.327 57,87% 162.696 53,32% Veliki 556 0,95% 312.529 42,13% 142.454 46,68%






2005. Ukupno 71.803 100,00% 813.762 100,00% 523.712 100,00%

Izvor FINA, obradio Bogović 2006.

39

4.3.1. Struktura poduzeća prema veličini

Broj MSP u promatranom razdoblju kreće se od 50.530 u 1994. godini, s udjelom od

98,97% u ukupnom broju poslovnih subjekata u RH, do 70.729 u 2005. godini s udjelom od

98,5%.Najmanji broj malih i srednjih poduzeća u promatranom razdoblju bio je 1994. godine jer

su to vrijeme još uvijek trajali intenzivni tranzicijski procesi obilježeni ratom i privatizacijom s

visokom stopom novoregistriranih malih poduzeća. Stopa povećanja broja MSP u 1995. godini

iznosila je 20,8% , da bi već iduće godine pala na svega 3,8%. Takva dinamika osnivanja novih

malih poduzeća u Hrvatskoj bila je posljedica velikog gubitka radnih mjesta, ali i jednostavnost

postupka registracije poduzeća od kojih velik broj nije ozbiljno razmišljao o poslu. Broj MSP

povećavao se do 1997. godine kada je iznosio 64.263 malih i srednjih poduzeća, sa udjelom od

99,14%. Grafikon 4.1. zorno prikazuje dva perioda povećanja broja malih i srednjih poduzeća.

Broj malih i srednjih poduzeća u RH

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

75.000

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Grafikon 4.1.:Prikaz kretanja broja MSP u Hrvatskoj od 1994.- 2005.

Iz grafičkog prikaza kretanja broja malih i srednjih poduzetnika vidljiv je pad broja od 1997. do

2001. godine. Stopa smanjenja kretala se od 4,5%, 1998. godine do 2,0% 2000. godine. Unatoč

značajnom smanjenju broja MSP u tom razdoblju njihov udio u ukupnom broju smanjio se svega

1,6‰, a to ukazuje na opći pad gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj u tom razdoblju. Od 2001.

godine započinje ponovni porast broja MSP što se može protumačiti kao rezultat državne

politike. U to je doba osnovano Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, donijet je

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva i pokrenut je javni projekt poticanja

poduzetništva što se odrazilo na povećanje broja malih i srednjih poduzeća. Stopa porasta broja

MSP tada je bila gotovo 7%, ali je udio u ukupnom gospodarstvu pao na razinu ispod 99% jer se

paralelno povećao i broj velikih poduzeća. Na kraju promatranog razdoblja, 2005. godine, u

40

Republici Hrvatskoj posluje 64.057 malih i srednjih tvrtka koje participiraju u ukupnom broju sa

98,64%. Udio MSP u ukupnom broju gospodarskih subjekata, prikazan na Grafikonu 4.2.,

ukazuje pad udjela u cijelom promatranom razdoblju. Najveći pad

Udio MSP u ukupnom broju poduzeća

98,00%

98,50%

99,00%

99,50%

100,00%

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Grafikon 4.2.: Kretanje udjela MSP u Republici Hrvatskoj od 1994. – 2005. godine

udjela MSP bio je u razdoblju od 2001. do 2004. godine dok u isto doba bilježimo najbrži porast

broja MSP. To se može objasniti porastom velikih poduzeća u istom razdoblju po stopi od 23,5

do 26% godišnje.

4.3.2. Kretanje broja zaposlenih u odnosu na veličinu poduzeća

Broj zaposlenih značajniji je pokazatelj uloge MSP u hrvatskom gospodarstvu od broja

poduzeća. Krivulje u Grafikonu 4.3. pokazuju kretanje broja zaposlenih u MSP u odnosu na

KRETANJE BROJA ZAPOSLENIH U RH

300000

320000

340000

360000

380000

400000

420000

440000

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Broj zaposlenih MSP Broj zaposlenih VELIKI

Grafikon 4.3.: Kretanje broja zaposlenih u MSP 1994.- 2005. godine

41

velika poduzeća. Do 1995. godine u Hrvatskoj je bio veći broj zaposlenih u velikim poduzećima

koja su zapošljavala više od 50% radne snage. Naime u to doba još nije završila tranzicija

gospodarstva, a u strukturi poduzetništva još se uvijek osjećala "socijalistička crna rupa" tj.

nedostatan broj malih i srednjih poduzetnika. Od tada sektor MSP zapošljava više od 50%

ukupno zaposlenih. Udio u ukupnom broju zaposlenih (Grafikon 4.4..) bio je najveći 2000.

godine kada je iznosio 57,87% odnosno 429.327 zaposlenih i to doba kada je broj zaposlenih u

velikim poduzećima bio na najnižoj razini u promatranom razdoblju. Porast broja

Udio poduzeća u broju zaposlenih

40,00%

45,00%

50,00%

55,00%

60,00%

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Udio MSP Udio veliki

Grafikon 4.4.: Udio poduzeća prema veličini u broju zaposlenih u RH od 1994. – 2005. godine

zaposlenih u MSP i istovremeni pad broja zaposlenih u velikim poduzećima, ukazuje na

kompenzacijsku ulogu MSP u poremećaju tržišta rada uslijed restrukturiranja velikih poduzeća.

Da su upravo mala poduzeća iznijela tu tešku zadaću, pokazuju podatci o broju zaposlenih u

razdoblju od 1990. do 2001. godine prikazani u Tablici 4.4.

Tablica 4.4.: Promjene u strukturi zaposlenosti u Hrvatskoj 1990.- 2001.- 2005. godine

1990. 2001. 2005. Veličina poduzeća

Broj zaposlenih

% Broj

zaposlenih %

Broj zaposlenih

%

Malo 103.805 9,16 247.340 34,01 262.797 32,30

Srednje 342.571 30,24 161.426 22,2 159.746 19,63

Veliko 686.390 60,59 318.467 43,79 391.219 48,07

Ukupno 1.132.766 100 727.233 100 813.762 100 Izvor: Western-balkans, Razvoj sektora malih i srednjih poduzeća Hrvatska, Zagreb 2004., str. 4, FINA, obradio Bogović 2006.

Unatoč udvostručenju broja zaposlenih u malim poduzećima od 1990. do 2001. godine, odnosno

gotovo utrostručenju do 2005. godine, pao je ukupan broj zaposlenih u Republici Hrvatskoj u

42

razdoblju 1990. – 2005. jer su u istom razdoblju velika i srednja poduzeća smanjila broj

zaposlenih. Broj ukupno zaposlenih se u posljednjem petogodišnjem razdoblju povećao za

16,7%., ali je broj zaposlenih još uvijek bio na razini 2/3 zaposlenih u 1990. godini. Iz ovih se

podataka vidi da su mala poduzeća jedini dio hrvatskog gospodarstva koji generira nova radna

mjesta. Prema GEM istraživanjima, ni sva novoosnovana mala poduzeća (start-up) nisu

jednakog potencijala rasta po čemu je Hrvatska ispod prosjeka zemalja uključenih u istraživanje

jer je identificirano samo 1.12% malih poduzeća koja imaju potencijal rasta sa svega 4,5%

zaposlenih (Singer, Lauc – 2004; 3). U razdoblju od 1994. – 2005. ukupni sektor MSP ima

porast broja zaposlenih za 68.211, uz istodobno povećanje udjela u ukupnom gospodarstvu za

4,94% jer je u istom razdoblju pao broj zaposlenih u sektoru velikih poduzeća za 14.313 odnosno

3,65%. Iz ovih se podataka može zaključiti da malo i srednje poduzetništvo pokazuje trend

porasta broja zaposlenih što uz porast broja zaposlenih u velikim poduzećima od 2001. godine

može biti značajan pokazatelj povećane gospodarske aktivnosti.

4.3.3. Raspodjela ukupnih prihoda u odnosu na veličinu poduzeća

Ukupni prihodi su opći financijski pokazatelj koji za MSP ima trend kontinuiranog porasta bez

obzira na promjene u broju poduzeća i broju zaposlenih (Grafikon 4.5.). Od 1994. godine ukupni

prihodi povećani su za 86,6 milijardi kuna odnosno za 75%.

Ukupni prihodi

050000

100000150000200000250000300000350000

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.

Ukupni prihod MSP Ukupni prihod VELIKI

Grafikon 4.5..: Ostvareni ukupni prihodi u Republici Hrvatskoj od 1994. do 2005.

Do 2001. godine sektor MSP je ostvarivao ukupno veće prihode od velikih poduzeća, a od 2002.

godine velika poduzeća uz znatno veću stopu povećanja ukupnih prihoda počinju ostvarivati i

veće prihode, odnosno u većoj mjeri doprinositi stvaranju BDP-a Hrvatske. Konsolidacijom

43

velikih poduzeća i završetkom privatizacije povećani su i prihodi po zaposlenom. Porast ukupnih

prihoda u MSP pokazuje blagi trend povećanja prihoda, ali po nižoj stopi od velikih poduzeća.

Iako ne dominiraju u ostvarivanju ukupnih prihoda, MSP sudjeluju u stvaranju BDP sa gotovo

50%, što ovaj sektor gospodarstva čini vrlo značajnim čimbenikom razine društvenog

blagostanja u Republici Hrvatskoj.

4.3.4.Sinteza statističkih podataka

Trend razvoja MSP sektora u Republici Hrvatskoj potvrñuju podatci o broju poduzetnika i broju

zaposlenih u razdoblju od 1994.–2005. godine prema kojima broj malih i srednjih poduzetnika

raste uz odreñene oscilacije. Ako analiziramo podatke od 1995. do 2005. godine, uočit ćemo da

je najmanji broj malih i srednjih poduzeća bio 2001. godine, ali te godine bilježi najveći broj

zaposlenih i najveći udio u broju zaposlenih. Iste godine započinje oporavak velikih poduzeća i

prekid negativnog trenda u tom sektoru. Povećanje broja zaposlenih za 10%, uz istodobno

smanjenje broja poslovnih subjekata za 5,6 % u razdoblju od 1997.–2004. godine, ukazuje na

povećanje stabilnosti postojećih poduzetnika i njihov razvoj s jedne strane i selekciju nezrelih

poduzetničkih poduhvata, s druge. Važniji podatak i realniji pokazatelj značaja poduzetništva je

broj zaposlenih u tom sektoru koji, uz manja odstupanja od pravila, stalno raste. Obrañeni

podatci pokazuju i povećanje broja prosječno zaposlenih ljudi po jednom poduzetniku. Broj

poduzetnika i broj zaposlenih, zasebno promatrani, nisu realni pokazatelji stanja MSP u

Hrvatskoj, ako se stanje u tom sektoru ne sagleda kompleksno i definiraju trendovi iznijeti u

obliku teza kojima je potrebna provjera daljnjim istraživanjima:

a.) smanjenje broja poduzetnika, s jedne, te povećanje broja zaposlenih s druge

strane, upućuje na zaključak da je "kvaliteta" poduzetničkih pothvata narasla, a

pod utjecajem tržišne selekcije održao se samo dio poduzetnika koji je mogao

prihvatiti "pravila tržišne utakmice"

b.) pod utjecajem poslovne stabilnosti poduzetnički subjekti proširili su poslove što

je utjecalo na povećanje broja radnih mjesta rastom poduzeća

c.) sigurnost i kvalitetu radnog mjesta iz ovih kvantitativnih pokazatelja nije

moguće sagledati, a to je takoñer značajno za ukupnu ocjenu

44

Usporedbom hrvatskog MSP21s malim gospodarstvom u EU prema podatcima iz Tablice 4.4. s

prosjekom za EU, mogu se izvesti sljedeći zaključci:

- mali i srednji poduzetnici u Republici Hrvatskoj u ukupnom broju poduzetnika

dominiraju od 98,50 2005. do 99,7% 1999. godine (prosjek EU 99,8%)*22

- brojem zaposlenih MSP sektor pokriva od 51,92 do 57,87% ukupnog broja zaposlenih

( prosjek EU 66,4%)

- prema ukupnim prihodima MSP u RH sudjeluje od 38,36% 2005. godine do 55,12%

1999. godine (EU prosjek 63%)

Analizirani podatci govore u prilog velikom značaju poduzetništva za ekonomiju Republike

Hrvatske i EU, preko zapošljavanja i doprinosa (stvaranju) BDP-u, a sudeći prema iskazanoj

dobiti i mogućnosti reinvestiranja u razvoj i proširenje. Prosječna godišnja stopa rasta MSP u RH

od 1997. – 2001. bila je 1,4%23, a očekivanja rasta prosječne realne stope BDP-a u malom i

srednjem poduzetništvu su iznad 5%24.

21 U analizi podataka iskorišteni su podatci FINE prema kojima u MSP spadaju svi pravni subjekti do 250

zaposlenih koji su obveznici poreza na dobit, što je preduvjet za obvezno podnošenje godišnjeg financijskog

izvještaja Financijskoj agenciji. U tu kategoriju dakle spadaju trgovačka društva, obrtnici i članovi zadruga. 22 Prema Cingula, 2002. 23 HGK, sektor za malo gospodarstvo, www.biznet.hr 24 Program razvoja malog gospodarstva 2003. – 2006.

45

5. Uloga poduzetništva u razvoju Varaždinske županije

Uvjeti za regionalni razvoj poduzetništva u Republici Hrvatskoj ovise o specifičnostima

odreñene sredine, prije svega o institucionalnoj podršci i infrastrukturi koja je osnovni preduvjet

za bilo kakav razvoj. Politika regionalnog razvoja mora biti temeljena na poznavanju regionalne

podjele rada i specijalizacije, urbanizacije i koncentracije proizvodnih potencijala, demografskih

tendencija i prostornih mogućnosti odreñene regije (Karaman – 1992; 59). Razlike u temeljnim

pretpostavkama, koje odreñuju bonitet plodnosti odreñene sredine za razvoj poduzetničke

inicijative, obilježene su socio-kulturnim, ekonomskim, prirodnim i društveno-političkim

specifičnostima koje mogu biti presudne u njihovoj realizaciji. Govoreći o potencijalima MSP

sektora i ključnoj ulozi dodijeljenoj u restrukturiranju i postizanju globalne konkurentnosti

nacija/ regija/ lokalnih ekonomija, potrebno je istaknuti da je njihov razvoj izrazito

teritorijalni/lokalno ograničen (Franičević – 1996; 163). Dakle, da bismo mogli relevantno

sagledati potencijale poduzetništva u odreñenoj regiji-lokalnoj sredini, neophodno ih je

sagledavati u širem društveno političkom kontekstu.

U vrijeme socijalističkog društveno-gospodarskog ureñenja u gospodarstvu Varaždinske

županije dominirala je radno intenzivna prerañivačka industrija (drvna, tekstilna, kožarska i

prehrambena) koja je zapošljavala veliki broj radnika. Bivši gospodarski sustav i politika

zasnovani na društvenom vlasništvu i iz njega izvedenog političkog voluntarizma, imali su za

posljedicu jačanje kriznih elemenata čime je jasno ukazano na njihovu dugoročnu neodrživost

već prije tridesetak godina (City Trust – 1996; 27). Iz te činjenice proizlaze poteškoće na koje

nailazi gospodarstvo Varaždinske županije u poslijesocijalističkom restrukturiranju, unatoč

neznatnim izravnim oštećenjima prouzrokovanim ratom u odnosu na druge dijelove Hrvatske.

Privreda koja se do tada oslanjala uglavnom na jugoslavensko tržište, prolazila je kroz velike

poteškoće i prestrukturiranja. Domaće tržište je bilo potpuno narušeno zbog rata, a proizvodi s

niskom razinom konkurentnosti i niske razine, u proizvode, uključenog znanja, nisu mogli

konkurirati na globalnom tržištu.

Opisati stanje gospodarstva Varaždinske županije bez brojčanih pokazatelja gotovo je

nemoguće, poglavito ako se želi ukazati na trend rasta poduzetništva i njegove uloge u općem

gospodarskom razvoju. U Varaždinskoj županiji živi 4,2% ukupnog broja stanovnika Republike

Hrvatske, u stvaranju BDP-a sudjeluje s 4,4%, a u izvozu participira s 5,9%. U Varaždinskoj

županiji, koja ostvaruje 12,5 milijardi kuna ukupnog prihoda godišnje, najveći udio u BDP-u

ima trgovina (30,5%), prehrambena industrija (17,4%), a slijedi grañevinarstvo i poljoprivreda

46

(8,4%) i druge grane privrede( 45%)25. U Tablici 5.1. prikazana je distribucija BDP-a po

stanovniku u jedinicama regionalne samouprave Republike Hrvatske. Podatci pokazuju velike

razlike u sposobnostima izmeñu pojedinih teritorijalnih jedinica u stvaranju dodane vrijednosti

(Value Added - VA). Prema BDP/st. Varaždinska županija zauzima peto odnosno šesto mjesto, a

u prosječnim neto isplaćenim plaćama devetnaesto (19.) odnosno dvadeseto (20.) mjesto. Takav

nerazmjer izmeñu stvaranja vrijednosti i raspodjele meñu onima koji ga stvaraju sigurno je

zanimljiva tema za neko drugo razmatranje. S obzirom na to da se VA stavlja u razmjer s

ukupnim brojem stanovnika neke županije, BDP po glavi stanovnika je neprecizan pokazatelj

uspješnosti privrede odreñenog kraja jer ovisi o broju zaposlenih. Zbog toga se u analizama

uspješnosti privrede neke regije upotrebljavaju podatci koji se dobivaju dijeljenjem VA s brojem

zaposlenih sudionika u njegovom stvaranju.

Tablica 5.1.: Prikaz BDP/ st. po županijama za 2002.i 2003. godinu

Izvor: Intelektualni kapital 1. -9. 2003, str.6 & podaci FINA - obrada T. Bogović – 2004.

25 HGK Varaždin, podatci za 2002.godinu

BDP/ST PROSJEČNA PLAĆA ŽUPANIJA

2002. 2003. 2002. 2003.

Grad Zagreb 15.162 19.125 4.198 4.638

Istarska 6.981 9147 3.718 4.128

Primorsko-goranska 4.100 5682 3725 4186

Koprivničko-križevačka 3.749 4461 3418 3796

Varaždinska 3.748 4225 3105 3420

Karlovačka 2.778 4470 3434 3790

Meñimurska 3.412 4115 2979 3297

Dubrovačko-neretvanska 2.704 3992 3519 3880

Splitsko-dalmatinska 2.977 3832 3549 3901

Osječko-baranjska 2.686 2775 3299 3635

Zagrebačka 3.210 3326 3454 3816

Zadarska 1.929 3542 3628 4018

Krapinsko-zagorska 2.228 2724 3083 3400

Požeško-slavonska 1.854 2429 3265 3666

Virovitičko-podravska 1.517 2369 3136 4086

Sisačko-moslavačka 1.583 1045 3518 3901

Bjelovarsko-bilogorska 2.197 2305 3232 3501

Šibensko-kninska 1.631 1992 3554 3920

Brodsko-posavska 1.527 1650 3223 3501

Vukovarsko-srijemska 1.606 1496 3903 4319

Ličko-senjska 1.462 1350 3711 4130

HRVATSKA 5.056 6.035 3.847 3.910

47

Osim toga, uspjeh privrede u odreñenoj regiji može se prikazivati nizom meñunarodno

dogovorenih pokazatelja, a jedan od njih je i ICE indeks26, što u meñunarodnoj nomenklaturi

znači efikasnost intelektualnog kapitala koji pokazuje koliko se na jednu novčano uloženu

jedinicu u zaposlene, stvara dodane vrijednosti (Value Added - VA). Varaždinska županija se

prema ovim pokazateljima nalazi na 14. mjestu u Republici Hrvatskoj s ICE indeksom 1,9 što je

ispod prosjeka za RH koji iznosi 2,65 (Intelektualni kapital – 2003; 9). Nažalost podatci o

efikasnosti intelektualnog kapitala nisu diferencirani prema veličini poslovnog subjekta nego

prema djelatnostima, tako da nije moguće utvrditi utječe li MSP sektor pozitivno ili negativno na

ICE vrijednost za promatranu županiju. Razdoblje od 1990. – 2000. obilježeno je padom

ukupnih prihoda i povećanjem broja nelikvidnih pravnih osoba, povećanjem nezaposlenosti i

padom broja zaposlenih. Stanje ove regije, u tom razdoblju dijeli sudbinu ostalih dijelova

Hrvatske izravno zahvaćenih ratnim djelovanjem. U tom desetogodišnjem razdoblju,

gospodarstvo Varaždinske županije pretrpjelo je ogromne izravne materijalne štete koje se

procjenjuju na oko 180 milijuna €, a pored toga podnijelo je i teret financiranja Domovinskog

rata kroz opterećenje fiskalne politike (HGK – 2002; 54). Iz usporednih podataka, u Tablici 5.2.

može se zaključiti da je u desetogodišnjem razdoblju došlo do značajnih strukturalnih promjena

u gospodarstvu Varaždinske županije.

Tablica 5.2.:Usporedni prikaz poslovanja gospodarstva Varaždinske županije 1990. i 2001. godine

Izvor: HGK Varaždin 2004., obradio Bogović 2004.

S obzirom na poremećaje domaćeg i gubitak jugoslavenskog tržišta ipak se povećao izvoz, što

znači da se gospodarstvo nužno restrukturiralo i inoviralo da bi moglo zadovoljiti kriterije

zahtjevnog izvoznog tržišta. Broj zaposlenih se smanjio za gotovo 25%, a istodobno se broj

nezaposlenih povećao 353%, unatoč tome što se broj gospodarskih subjekata povećao

26 ICE = indikator koji pokazuje koliko efikasno intelektualni kapital stvara vrijednost, primjer; tvrtka može imati

najbolju kvalifikacijsku strukturu, no ako stvara malo vrijednosti u odnosu na svoje resurse onda je njena

intelektualna sposobnost niska, odnosno vrijednost ICE je mala.

Pokazatelj poslovanja 1990. 2001. Ukupni prihod u 000 DEM 2.625.731 3.109.374 Poslovni rezultat u 000 DEM + 38.507 +58.117 Izvoz u 000 USD 205.323 289.028 Prosječna neto plaća u DEM 536 637 Broj zaposlenih 39.106 29.793 Broj nezaposlenih 3.456 12.201 Broj nelikvidnih pravnih osoba 36 890 Broj zaposlenih kod nelikvidnih pravnih osoba 14.120 3.414

48

nevjerojatnih 468% (isti izvor), a to potvrñuje prije iznesena stajališta da je nezaposlenost jedan

od značajnih poticatelja privatnog poduzetništva.

5.1. Razvoj poduzetništva u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2005.

godine

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Varaždinskoj županiji u razdoblju od 1994. do

2005. godine može se pratiti pomoću pokazatelja o poslovanju u dvije kategorije27:

- mala i srednja poduzeća (MSP) do 250 zaposlenih

- velika poduzeća s više od 250 zaposlenih

Za raščlambu razvoja i uloge malog i srednjeg poduzetništva u Varaždinskoj županiji iskorišteni

su službeni podatci FINE za razdoblje od 1994. – 2005. godine i to kroz tri parametra:

- broj poduzeća

- broj zaposlenih

- ukupni prihod

Naglasak u usporedbi podataka stavljen je na MSP radi analize uloge i razvoja informatičkog

poduzetništva koje po svojoj veličini spada u kategoriju malih poduzeća.

Malo i srednje poduzetništvo Varaždinske županije prema udjelu u broju poduzeća

(98,91%), nalazi se izmeñu prosjeka Republike Hrvatske (98,5%) i prosjeka EU (99,8%).

Jednako tako je udio broja zaposlenih u sektoru MSP u Varaždinskoj županiji (55,43%) iznad

prosjeka Republike Hrvatske (52,33%), ali ispod prosjeka EU (62,8%).

5.1.1. Struktura poduzeća u odnosu na veličinu u Varaždinskoj

županiji

Struktura poduzeća prema veličini, odnosno broju zaposlenih, u Varaždinskoj županiji ima vrlo

postojanu razinu u cijelom promatranom razdoblju. Promjene u broju subjekata izmeñu

pojedinih kategorija, pokazuju usporedive oscilacije tijekom dvanaest godina, pri čemu malo i

srednje (MSP) poduzetništvo pokazuje blagi porast broja poduzetnika. Prema podatcima iz

Tablice 5.3., najmanji broj MSP zabilježen je u 2001. godini kada je bilo 1658 poduzetnika, ali

27 Prema Zakonu o poticanju malog gospodarstva koji je donijet u ožujku 2002. (Narodne novine broj 29/2002.;

630-638)

49

se smanjenje broja poduzetnika za 3,8% nije negativno odrazilo na broj zaposlenih u tom sektoru

koji je u istoj godini porastao za 2,6%.

Tablica 5.3.: Broj poduzetnika i broj zaposlenih u Varaždinskoj županiji od 1994.-2005. godine

Broj poduzeća Broj zaposlenih

Velika poduzeća MSP Velika poduzeća MSP Godina

broj % broj % broj % broj % 1994. 28 1,64% 1.680 98,36% 18.616 54,40% 15.604 45,60% 1995. 31 1,54% 1.976 98,46% 16.798 52,55% 15.167 47,45% 1996. 21 1,03% 2.024 98,97% 14.504 48,54% 15.374 51,46% 1997. 21 1,04% 2.002 98,96% 14.159 47,77% 15.483 52,23% 1998. 22 1,15% 1.891 98,85% 14.085 47,04% 15.858 52,96% 1999. 21 1,13% 1.837 98,87% 13.740 46,00% 16.130 54,00% 2000. 20 1,12% 1.769 98,88% 13.396 45,71% 15.908 54,29% 2001. 22 1,31% 1.658 98,69% 14.257 46,63% 16.319 53,37% 2002. 20 0,98% 2.016 99,02% 14.739 44,55% 18.343 55,45% 2003. 21 1,00% 2.086 99,00% 14.462 42,89% 19.253 57,11% 2004. 23 1,09% 2.079 98,91% 15.165 44,57% 18.836 55,43% 2005. 42 2,01% 2052 97,99% 16.151 47,27% 18.015 52,72%

Izvor: FINA, obradio Bogović 2006.

Prema liniji trenda iz Grafikona 5.1., broj malih i srednjih poduzeća ima blagi porast iako su

oscilacije u promatranom razdoblju unutar 10%.

Broj MSP u Varaždinskoj županiji

1.500

1.600

1.700

1.800

1.900

2.000

2.100

2.200

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Broj MSP Linearni (Broj MSP)

Grafikon 5.1.: Broj MSP u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004. godine

Analizirajući kategorije unutar skupine malih i srednjih poduzetnika prema podatcima iz Tablice

5.5., možemo zaključiti da je najbrojnija skupina poduzetnika s 1-5 zaposlenih koja u ukupnoj

poduzetničkoj populaciji zauzima izmeñu 51,14% i 61,57%, a broj MSP se smanjuje prema

50

kategorijama s više zaposlenih. U kategoriji od 50-250 zaposlenih ima svega od 3,8% – 5,09%

subjekata, ali je to skupina koja zapošljava najveći broj ljudi kroz cijelo razdoblje. Grafikon 5.2.

prikazuje udio MSP u ukupnom broju poduzetnika u Varaždinskoj županiji koji se kreće u

Udio broja MSP

98,00%

98,20%

98,40%

98,60%

98,80%

99,00%

99,20%

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

MSP Linearni (MSP)

Grafikon 5.2.: Prikaz udjela MSP u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004. godine

granicama izmeñu 98,36% u 1994. godini i 99,02% u 2001. godini. Linija trenda pokazuje

porast udjela MSP iako se broj MSP u posljednje tri godine smanjivao po stopi od 3% godišnje.

Prema udjelu u broju poduzetnika u Varaždinskoj županiji, može se zaključiti da dominiraju

mala poduzeća do pet zaposlenih, a najznačajniju ulogu u zapošljavanju imaju srednja poduzeća

s 50 – 250 zaposlenih.

5.1.2. Kretanje broja zaposlenih u odnosu na veličinu poduzeća u

Varaždinskoj županiji

Zaposlenost je najznačajniji pokretač društvenog razvoja i regulator socijalne slike koja je u

bivšim socijalističkim zemljama narušena zbog otpuštanja velikog broja radnika iz dotadašnjih

društvenih poduzeća. Kao što je već bilo iznijeto malo i srednje poduzetništvo imalo je ulogu

stabilizatora društvenih, gospodarskih i političkih promjena pod utjecajem prijelaza iz

društvenog vlasništva u pretežito privatno. Privatizacija društvenih poduzeća u Varaždinskoj

županiji provedena je po tzv. "hrvatskom modelu", prema kojem su poduzeća uglavnom prešla u

privatne ruke povlaštenih grupa ili pojedinaca, a to je neizbježno pratio pad broja zaposlenih.

Tako je samo u velikom sustavu Varteks broj djelatnika prepolovljen što je povećalo broj

nezaposlenih za gotovo 5.000 ljudi. Bez obzira na to što su ratna razaranja poštedjela ovu regiju

od većih materijalnih šteta, ova je regija sudjelovala u ratu posredno, opterećenjem privrede koja

51

je poreznim i drugim davanjima iznad prosječno doprinosila prihodima društva. Mala privatna

poduzeća su u razdoblju ratne obnove i poslijeratne privrede preuzela ulogu zapošljavanja i

samozapošljavanja. Grafikon 5.3. prikazuje kretanje broja zaposlenih u razdoblju od 1994. do

2005. godine u Varaždinskoj županiji.

Broj zaposlenih

10.000

11.000

12.000

13.000

14.000

15.000

16.000

17.000

18.000

19.000

20.000

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

MSP Velika

Grafikon 5.3.: Prikaz kretanja broja zaposlenih u Varaždinskoj županiji

Zorno je prikazana kompenzatorska uloga MSP u Varaždinskoj županiji u povećavanju broja

zaposlenih gotovo proporcionalno njihovom smanjenju u sektoru velikih poduzeća. Udio

poduzeća u zapošljavanju mijenjao se tijekom vremena obrnuto proporcionalno s time da se udio

MSP povećavao s 45,70% do 57%, dok je udio velikih poduzeća padao s 54,40% na 42,89%, što

prikazuje Grafikon 5.3. Prema podatcima iz Tablice 5.6. unutar skupine malih poduzetnika (do

50 zaposlenih) najviše zaposlenih se nalazi u poduzećima sa 6 – 20 zaposlenih, čija se

participacija u ukupnom broju zaposlenih permanentno povećava iz godine u godinu tako da u

2004. godini iznosi 12,38%. U toj skupini poduzetnika velika su nepoznanica poduzetnici bez

zaposlenih. Prema podacima iz Tablice 5.4.. vidi se da njihov udio tijekom promatranog

razdoblja zauzima otprilike četvrtinu do petinu ukupnog broja malih i srednjih poduzetnika, a

sudjelovanje takvih poduzetnika u stvaranju BDP županije je nerazmjerno malo i kreće se od

0,78% do 3,52%. Ako se ovom prilikom izostavi pitanje na koji način poduzetnici bez ijednog

zaposlenog funkcioniraju, ostaje činjenica da oni ne doprinose zapošljavanju, a to se najviše

očekuje od poduzetništva.

52

Tablica 5.4.: Broj poduzeća bez zaposlenih u Varaždinskoj županiji

Godina Poduzeća s

0 zaposlenih

Udio u ukupnom broju

poduzetnika

Udio u

BDP-u

1994. 479 28,04% 2,30% 1995. 577 28,75% 2,85% 1996. 529 25,87% 3,52% 1997. 486 24,02% 2,93% 1998. 401 20,96% 1,67% 1999. 265 14,26% 0,78% 2000. 249 13,92% 1,10% 2001. 213 12,68% 1,17% 2002. 379 18,61% 1,39% 2003. 394 18,70% 0,85% 2004. 396 18,84% 1,19%

Izvor FINA, obradio Bogović 2006.

Iako je u 2004. godini smanjen broj malih poduzeća i broj zaposlenih u njima za razliku od

velikih u kojima se povećao broj zaposlenih, MSP će sigurno i dalje biti generator novog

zapošljavanja. Kod praćenja broja zaposlenih po sektorima potrebno je uzeti u obzir ulaganje

lokalnih zajednica u privlačenje stranih investicija i okvir otvaranja velikih pogona u kojima se

zapošljava niskokvalificirana radna snaga što ne doprinosi tehnološkom napretku i inovativnosti.

MSP u Varaždinskoj županiji još uvijek zapošljava više od 50% radne snage što nas približava

udjelu MSP u gospodarski razvijenim zemljama.

53

Tablica 5.5.: Raspodjela poduzeća prema veličini u Varaždinskoj županiji od 1994. do 2004. godine

Izvor: FINA

Tablica 5.6.: Raspodjela broja zaposlenih prema veličini poduzeća u Varaždinskoj županiji od 1994. – 2004. godine

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Veličina poduzeća (br.

zaposlenih)

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

zapos

lenih %

0 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00

1- 5 1774 5,18 2098 6,56 2213 7,41 2358 7,95 2338 7,81 2440 8,17 2415 8,24 2271 7,43 2474 7,48 2567 7,61 2523 7,41

6 - 20 1744 5,10 2121 6,64 2442 8,17 2622 8,85 2806 9,37 2940 9,84 3035 10,36 3324 10,58 3741 11,31 3907 11,59 4212 12,38

21 - 50 2141 6,26 2069 6,47 2211 7,40 2424 8,18 2399 8,01 2639 8,83 2755 9,40 2575 8,42 3143 9,50 3663 10,86 3801 11,17

51 - 250 9945 29,06 8879 27,78 8508 28,48 8079 27,26 8315 27,77 8111 27,15 7703 26,29 8239 26,95 8985 27,16 9116 27,04 8327 24,47

251- 500 5325 15,56 6764 21,16 4621 15,47 4738 15,98 5818 19,43 4680 15,67 3931 13,41 4835 15,81 3881 11,73 4035 11,97 4259 12,52

501- 1000 5999 17,53 5942 18,59 3779 12,65 3684 12,43 3547 11,85 3913 13,10 4421 15,09 4139 13,54 4965 15,01 4990 14,80 5720 16,81

> 1000 7292 21,31 4092 12,80 6104 20,43 5737 19,35 4720 15,76 5147 17,23 5044 17,21 5283 17,28 5893 17,81 5437 16,13 5186 15,24

Ukupno: 34.220 31.965 29.878 29.642 29.943 29.870 29.304 30.576 33.082 33.715 34.082

Izvor: FINA

1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Broj

zaposlenih broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj %

0 479 28,0 577 28,75 529 25,87 486 24,02 401 20,96 265 14,26 249 13,92 213 12,68 379 18,61 394 18,70 396 18,84

1- 5 881 51,58 1.049 52,27 1.104 53,99 1.106 54,67 1.065 55,67 1.144 61,57 1.085 60,65 993 59,11 1.094 53,73 1.115 52,92 1.075 51,14

6 - 20 170 9,95 206 10,26 244 11,93 254 12,56 274 14,32 274 14,75 284 15,87 292 17,38 355 17,44 377 17,89 408 19,41

21 - 50 63 3,69 62 3,09 68 3,33 78 3,86 73 3,82 80 4,31 83 4,64 84 5,00 103 5,06 115 5,46 119 5,66

51 - 250 87 5,09 82 4,09 79 3,86 78 3,86 78 4,08 74 3,98 68 3,80 76 4,52 85 4,17 85 4,03 81 3,85

251- 500 15 0,88 19 0,95 12 0,59 12 0,59 15 0,78 13 0,70 11 0,61 14 0,83 11 0,54 12 0,57 13 0,62

501- 1000 9 0,53 9 0,45 6 0,29 6 0,30 5 0,26 6 0,32 7 0,39 6 0,36 7 0,34 7 0,33 8 0,38

> 1000 4 0,23 3 0,15 3 0,15 3 0,15 2 0,10 2 0,11 2 0,11 2 0,12 2 0,10 2 0,09 2 0,10

Ukupno: 1.708 2.007 2.045 2.023 1.913 1.858 1.789 1.680 2.036 2.107 2.102

54

5.1.3. Raspodjela ukupnih prihoda u odnosu na veličinu poduzeća u

Varaždinskoj županiji

MSP u Varaždinskoj županiji sudjeluju u stvaranju BDP–a razmjerno broju zaposlenih.

Udio MSP u ukupnim prihodima kreće se od 56,8% (2004.) do 65,5% (1997.), što nominalno u

2005. godini iznosi 1,24 milijarde €. Podatci iz Tablice 5.7. pokazuju porast ukupnih prihoda po

zaposlenom od 1994. do 2004. godine po stopi koja se kretala izmeñu 2,52% u 1998. godini, do

16,9% u 1996. u godini.

Tablica 5.7.: Prikaz ukupnih prihoda i prihoda po zaposlenom u Varaždinskoj županiji Velika poduzeća MSP poduzeća

Godina Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Prihod po zaposlenom

Broj zaposlenih

Ukupni prihod

Prihod po zaposlenom

1994. 18.616 2.622.243.334 140.860 15.604 3.751.953.702 240.448 1995. 16.798 3.046.060.259 181.335 15.167 4.284.331.976 282.477 1996. 14.504 3.047.132.584 210.089 15.374 5.119.506.680 332.998 1997. 14.159 3.390.628.292 239.468 15.483 6.160.936.397 397.916 1998. 14.085 3.733.291.790 265.054 15.858 5.854.170.448 369.162 1999. 13.740 3.555.987.099 258.805 16.130 6.005.617.555 372.326 2000. 13.396 4.171.153.603 311.373 15.908 6.560.866.836 412.426 2001. 14.257 4.993.292.919 350.234 16.319 7.032.893.854 430.964 2002. 14.739 4.180.700.545 283.649 18.343 8.382.555.373 456.989 2003. 14.462 5.497.102.867 380.107 19.253 9.450.065.398 490.836 2004. 15.165 6.899.875.323 454.987 18.863 9.072.525.603 480.969 2005. 16.151 9.883.570.000 611.947 18.015 7.754.283.000 430.434

Podaci: FINA, obradio Bogović 2006.

Tri godine je zabilježen pad ukupnih prihoda i to 1997. godine za 5,24%, 2004. godine za 4,16%

i 2005. godine za 17%. Grafikon 5.4. zorno prikazuje dominaciju MSP u ostvarivanju ukupnih

prihoda do 2004. godine kada započinje trend opadanja ukupnih prihoda u tom sektoru uz

istovremeno povećanje ukupnih prihoda velikih poduzeća.

UKUPAN PRIHOD ( Kn)

0

2.000.000.000

4.000.000.000

6.000.000.000

8.000.000.000

10.000.000.000

12.000.000.000

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005

godinaMSP VELIKA PODUZ.

Grafikon 5.4.: Kretanje ukupnih prihoda u Varaždinskoj županiji

55

U 2005. godini velika poduzeća ostvarila su veći prihod od sektora MSP za 2,2 milijarde kuna

zahvaljujući povećanju od nevjerojatnih 50%. Grafikon 5.5. prikazuje raspodjelu ukupnih

prihoda prema broju zaposlenih. Iz prikazanog se može zaključiti da MSP u čitavom razdoblju

bilježe povećanje ostvarenih prihoda po zaposlenom uz manje poremećaje.

Prihod po zaposlenom prema veličini poduzeća

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

1994.

1995.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

Prihod po zaposlenom u velikim poduzećima

Prihod po zaposlenom u MSP

Grafikon 5.5.: Ukupni prihod po zaposlenom u Varaždinskoj županiji

Gotovo jednaka krivulja iskazuje kretanje prihoda po zaposlenom i u sektoru velikih poduzeća.

Ostvareni prihodi po zaposlenom iskazuju proizvodnost rada pa se prema krivuljama u

Grafikonu 5.5, može zaključiti da MSP ima višu proizvodnost rada od velikih poduzeća.

5.2. Perspektive razvoja poduzetništva u Varaždinskoj županiji

Prema sadašnjoj ulozi MSP u gospodarskom i društvenom životu Varaždinske županije te prema

trendovima koji pokazuju porast broja poduzeća i broja zaposlenih u njima, ona ukazuju na svoju

sve značajniju ulogu u regionalnom razvoju. Očekivanja od poduzetništva u vrijeme

približavanja Hrvatske Europskoj Uniji i sve izraženijeg utjecaja procesa globalizacije, bit će

sve veća. Premda je malo poduzetništvo dinamično u prihvaćanju promjena i implementaciji

novih zahtjeva tržišta preko inovativnosti i znanja uključenog u novi proizvod, može se očekivati

rast ovog segmenta gospodarstva i u budućnosti.

Ono je "mali organizam" koji brzo prihvaća signale okoline, ali traži posebnu brigu

društva da bi izdržalo u nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji. Pod brigom društva podrazumijeva

se stvaranje pravnog okvira u kojem se može sigurno poslovati i u kojem su svi subjekti zaštićeni

od nelojalne konkurencije crnog tržišta, ali i od rizika financijske nediscipline koja upravo malim

poslovnim subjektima u najvećoj mjeri otežava poslovanje. Razvoj malih i srednjih poduzeća u

velikoj mjeri ovisi o infrastrukturi koja omogućava njihov razvoj, o znanosti i o obrazovanju

koje je u službi prenošenja neophodnog znanja na nove i buduće poduzetnike. Prema izvršenoj

56

analizi poduzetništva u Varaždinskoj županiji, uočen je viši stupanj njegovog razvoja u odnosu

na Republiku Hrvatsku što je odraz povoljne poduzetničke klime i razvijene poduzetničke

infrastrukture. Poticanje malih i srednjih tvrtki logično je opredjeljenje u ovoj županiji jer se

velik dio zaposlenih ove regije nalazi u industriji (tekstilna, prehrambena, drvno prerañivačka,...)

koja svoj opstanak traži u racionalizaciji i restrukturiranju što će sigurno utjecati na smanjenje

broja zaposlenih u tom sektoru.

5.2.1. Poduzetnička infrastruktura

U infrastrukturu, usmjerenu podršci MSP i provedbi poticajnih strategija lokalnog i

regionalnog razvoja, uključene su državne institucije ( ministarstva, agencije za razvoj i

zapošljavanje, garancijske agencije) te regionalne i lokalne institucije (regionalne agencije za

razvoj, poduzetnički centri, gospodarske komore, obrtničke komore, inkubatori, tehnološki

parkovi, industrijske i poduzetničke zone ,...) koje provode aktivnosti podrške i poticanja.

Prednost u kontekstu racionalnije i efikasnije poticajne politike, imaju regionalne i lokalne

institucije pred centraliziranim i visoko birokratiziranim državnim institucijama. Franičević

(1995; 52) ističe da su "Manje ideologije, više odgovornosti" glavna obilježja institucijske

podrške na nižim razinama.

Institucionalna potpora nije "čarobni štapić" u rješavanju problema efikasnosti poticajnih

mjera, ali izglednost uspjeha i efikasnosti izravnih poticajnih mjera ovisi o njihovoj razvijenosti.

Varaždinska županija ima razvijenu poticajnu poduzetničku infrastrukturu, kako "tvrdu" u koju

spada: fizički prostor, komunalna infrastruktura, resursi i slično, tako i "meku" tj. kapital,

informacije, znanje i slično. Posebno su razvijeni oblici institucionalne podrške, pri čemu je

zamjetno preklapanje nadležnosti i djelokruga radi političkih razloga osnivanja pod motom "od

viška glava ne boli" pa tako u ovoj županiji djeluju:

- Razvojna agencija sjever (Development Agency North - DAN)

- Agencija za razvoj Varaždinske županije AZRA

- Slobodna zona Varaždin

- Tehnološki park-impulsni centar Varaždin

- Poduzetničke zone Jalkovec - Varaždin, Ludbreg, Kneginec, Ivanec, ...

- Obrtnička komora Varaždinske županije

- Hrvatska gospodarska komora Varaždin i druge

Navedene institucije pružaju pomoć poduzetništvu u pripremama projekata, njihovoj realizaciji i

stručno vode poduzetnike u projektima čiji su nositelji druge institucije. Tvrde poduzetničke

infrastrukture odraz su stupnja razvijenosti komunalne infrastrukture i fiskalne moći odreñene

zajednice koja poduzetništvu može osigurati prostor opremljen potrebnim energentima. One

57

predstavljaju komparativnu prednost Varaždinske županije pred drugim regijama, poglavito u

privlačenju stranih investitora. Osnivanje poduzetničkih zona, inkubacijskih i tehnoloških

parkova, slobodnih zona i sličnih oblika, postale su više stvar političkog prestiža nego strateškog

ulaganja u razvoj poduzetništva. Na osnovi političkog opredjeljenja gotovo da nema jedinice

lokalne samouprave (grada ili općine) koja se nije opredijelila za osnivanje poduzetničke zone s

ciljem pokretanja gospodarskog razvoja, ali primarno za ostvarivanje većih poreznih prihoda koji

čine više od 60% proračunskih sredstava jedinica lokalne samouprave. Upravo je u Varaždinskoj

županiji prava poplava poduzetničkih zona, iako taj rast ne rezultira očekivanim povećanjem

broja novih poduzeća i broja zaposlenih. Razvijenost komunalne infrastrukture i stupanj

opremljenosti zemljišta u zonama gdje je predviñen razvoj poduzetništva i gospodarskih sadržaja

osnovni je preduvjet za ulazak poduzetnika što mogu samo financijski i kadrovski bogate

sredine. Zbog toga se poduzetništvo najviše razvija uz veća središta koja mogu osigurati

infrastrukturne uvjete za razvoj, što su Varaždinskoj županiji gradovi Varaždin, Ludbreg, Ivanec

i općine koje im gravitiraju.

5.2.2. Znanost i obrazovanje

Znanost i znanje su osnovne pokretačke snage društvenog razvoja. Društvo bez znanja i

obrazovanja ne može se razvijati i pratiti one zajednice koje svoj razvoj temelje na

implementaciji znanstvenih otkrića i novih tehnologija u gospodarskim sustavima. Poduzetništvo

je grana koja svoju konkurentsku prednost zasniva na inovativnosti i stvaranju novih proizvoda i

usluga dinamikom koju veliki sustavi ne mogu pratiti. Zbog toga je ovisnost poduzetništva o

znanosti i obrazovanju velika, a to potvrñuju i istraživanja provedena u Hrvatskoj. Naime, u

sklopu Global Entrepreneuership Monitor istraživanja u 2002. ,2003. i 2004. godini, utvrñeno je

da nedostatak adekvatnog poduzetničkog obrazovanja predstavlja glavnu prepreku razvoju

poduzetničkog društva u Hrvatskoj (Singer, Lauc – 2004; 35). Isti autori navode da sustav

osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, unatoč poticanju kreativnosti, samopouzdanja i

prenošenju osnovnih znanja o tržišnom poslovanju nije prepoznato u društvu poduzetnički

poticajnim. U Varaždinskoj županiji tijekom srednjoškolskog obrazovanja učenici stječu

osnovna stručna znanja i vještine koje im omogućuju pokretanje poduzetničkog poduhvata i u

područjima koja zahtijevaju visok stupanj stručnih znanja poput informatičkog. Naime,

istraživanja koja će kasnije biti predstavljena u ovom radu pokazala su da u informatičkom

poduzetništvu ima odreñen broj uspješnih poduzetnika sa SSS, iako se radi o području koje

zahtijeva visoku razinu stručnih spoznaja. Prema udjelu visokoobrazovanih kadrova, može se

ocijeniti perspektiva odreñene sredine za opći društveni razvoj na osnovi implementacije znanja

u novostvorenu vrijednost. Varaždinska županija ima ispod prosječan udio visokoobrazovanih

ljudi (manje od 6%) stoga ne čudi činjenica da zbog ostalih pogodnosti privlači radno intenzivnu

58

industriju stranih investitora. Visoko školstvo i lokalna zajednica detektirali su taj problem te su

pokrenuli niz radnji stvarajući uvjete za otvaranje novih smjerova i visokoškolskih institucija. Uz

postojeće programe na Fakultetu organizacije i informatike, Geotehničkom fakulteta, Visokoj

elektrotehničkoj školi, Ekonomskom fakultetu iz Osijeka i Višoj tekstilno tehničkoj školi u

pripremi su novi programi stručnih studija na Veleučilištu Varaždin i osnivanje Sveučilišnog

kampusa. Poslijediplomski studiji Menadžment poslovnih sustava Fakulteta organizacije i

informatike i poslijediplomski studij Poduzetništvo i menadžment Ekonomskog fakulteta iz

Osijeka potaknuli su veliki interes i meñu samostalnim poduzetnicima koji su osjetili nedostatak

menadžerskih i stručnih znanja. Program Poduzetništvo na Fakultetu organizacije i informatike

koji se planira pokrenuti u idućoj obrazovnoj godini, sigurno će pozitivno utjecati na razvoj

malog i srednjeg poduzetništva, ali će unaprijediti i postojeće poduzetništvo novim stručnim

znanjem. Osim prilagoñenog sustava obrazovanja potrebno je razviti svijest poduzetnika o

nužnosti obrazovanja i permanentnog usavršavanja, jer je u sferi poduzetništva prisutan stav da

je učenje gubljenje vremena a poduzetnici "misle da znaju samo nemaju sreće i dovoljno

novaca".

5.2.3. Ljudski resursi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Varaždinska županija ima 152.962 stanovnika starijih

od 15 godina, odnosno onih radno sposobnih. Od toga 1,5% stanovnika nema nikakvo

obrazovanje, 44,26% radno sposobnog stanovništva ima samo djelomično ili u potpunosti

završenu osnovnu školu, 45,4% ima završenu srednju školu, a svega 5,99% ima završenu višu

školu ili fakultet, dok 0,4‰ ima magisterij te 0,16‰ doktorat28. Prema iznijetim podatcima

Varaždinska županija ima lošu obrazovnu strukturu radnog dijela stanovništva, što se izravno

odražava na "zaposlivost" radnika starije životne dobi (iznad 40 godina). Unatoč tome često se

neargumentirano ističe kvaliteta i visoka motiviranost radne snage u Varaždinskoj regiji kao

komparativna prednost kojom se želi potaknuti nove Greenfield investicije. Stoga je uz

transformaciju privrede nužno cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacija ljudi, a to može

znatno popraviti sliku i strukturu radno sposobnog stanovništva i povećati konkurentnost ove

regije. Značajan pokazatelj potencijala neke sredine u pokretanju poduzetničke aktivnosti je TEA

indeks kojim se u kategoriji radno sposobnog stanovništva mjeri udio ljudi koji su spremni

pokrenuti poduzetnički pothvat ili su pokrenuli vlastito poduzeće, ne starije od 48 mjeseci. U

Republici Hrvatskoj taj indeks je od 3,6 u 2003. godini porastao na 6,11 u 2005. godini, a u

Varaždinskoj županiji je s 1,99 u 2003. godini porastao na 4,4 u 2005. godini (GEM – 2005). No,

unutar kategorije poduzetnički motiviranih grañana u 2003. godini, 1.43% pokrenulo bi

28 Službeni podatci Državnog zavoda za statistiku, www.dzs.hr

59

poduzetnički pothvat jer u njemu vidi priliku, a samo 0,47 iz nužnosti, dok u 2005. godini 1,3%

vidi priliku, a 2,95% iz nužnosti. To se može protumačiti nepovoljnom strukturom nezaposlenih

u ovoj regiji koja sigurno djelomično proizlazi iz ranije iznijetih podataka. Dakle ljudski resursi,

kao najveća vrijednost u svakom obliku gospodarske djelatnosti mogu ulaganjem u obrazovanje i

obučavanje polučiti značajne rezultate u poduzetništvu i ukupnoj konkurentnosti regije..

5.3. Poticanje razvoja poduzetništva u Varaždinskoj županiji

Državni poticaji

S obzirom na to da je Hrvatska na putu u EU i na području poticanja poduzetništva nužna je

prilagodba postojećih poticajnih mjera s pozitivnim propisima EU. Zbog toga je Hrvatski sabor

donio Zakon o državnim potporama29 (ZDP) u kojim je unijeto niz zabrana i ograničenja

preuzetih prema meñunarodnim obvezama. Prema ZDP, Hrvatska mora za četiri godine

prijelaznog razdoblja prilagoditi svoju politiku poticanja restrikcijom na odreñene sektore i

ciljane grupe, a provodit će ih Agencija za zaštitu tržišnog nadmetanja do stjecanja punopravnog

članstva kada sve nadležnosti u provedbi, odobravanju i reguliraju državnih potpora, preuzima

Europska komisija. Prema strategiji Vijeća Europe iz 2000. godine, planirani gospodarski rast

primarno ovisi o poduzetništvu, stoga je svaka politika poticanja razvoja poduzetništva od

presudnog značaja za ostvarivanje tog cilja (Zelena knjiga – 2003; 12). Kako bismo mogli

govoriti o poticajnoj politici, potrebno je odrediti čimbenike koji utječu na pokretanje

poduzetničke aktivnosti i na njihov razvoj. Osim gospodarskih mogućnosti, mnogi drugi

čimbenici utječu na pokretanje poduzetničke aktivnosti ili proširenje postojećih kapaciteta.

Drugim riječima, veće gospodarske mogućosti ne moraju automatski dovesti do jačanja

poduzetništva. Poticanje poduzetništva mora obuhvatiti tri razine u okružju, čija sinergija dovodi

do pokretanja poduzetničkog poduhvata, a to su:

- Pojedinci kojima mora biti predočena jasna slika i prednosti koje donosi

poduzetništvo, a moraju posjedovati odreñene sklonosti i vještine za pretvaranje

svojih ambicija u uspješne poslovne projekte

- Institucije i infrastruktura čija razvijenost i postojanje omogućava pretvaranje

poduzetničkih projekata u zdrava poduzeća (moraju poticajno djelovati na

poduzetnika)

- Okruženje mora imati pozitivan odnos prema uspjehu pojedinca/poduzetnika, razvoj

poduzetničke klime i afirmativnosti poduzetničkih pothvata

29 Zakon o državnim potporama, donesen u Hrvatskom saboru 13. III. 2003.

60

Državne potpore i poticaji u Hrvatskoj, kao neki od instrumenata gospodarske politike kojima

država izravno utječe na gospodarske odnose i djelovanje pojedinih privrednih subjekata, od

iznimnog su značaja i osjetljivosti, pogotovo ako se odvijaju sukladno procesu tranzicije. U

procesu tranzicije iz socijalističke privrede, u kojoj je prevladavala vizija državnih giganta,

prema novoj koncepciji temeljenoj na neiskorištenim resursima i mogućnostima koje nudi MSP,

država traži svoje mjesto. Republika Hrvatska je u svojem opredjeljenju, svjesna nedostataka i

opasnosti izravnog uključivanja u gospodarske procese, definirala svoju «...ulogu u smislu

stvaranja okruženja koje pogoduje poslovanju gospodarskih subjekata...» (Vlada RH, 2003.) S

druge strane, Hrvatska je prinuñena smanjivati državne potpore zbog opasnosti narušavanja

tržišnog natjecanja s jedne strane i potrebe smanjivanja unutrašnje potrošnje s druge strane.

Takvu politiku, tj. politiku ograničenih intervencija u poticanju poduzetništva, diktira Europska

unija svim svojim članicama i kandidatima za ulazak u ovu zajednicu.

Oblici poticaja u Varaždinskoj županiji

Varaždinska županija u programu poticanja malog poduzetništva, uključivši općine i gradove na

svojem teritoriju, razvija podršku preko:

1. Institucionalnih poticaja

- razvojne agencije: AZRA i DAN ( stručna i savjetodavna pomoć )

- poduzetničke zone i slobodne zone ( ureñeni prostori za izgradnju poduzetničkih

kapaciteta )

- tehnološke i inkubacijske parkove

- uredi za gospodarstvo pri jedinicama regionalne i lokalne samouprave;

2. Financijske poticaje

- kreditne poticaje (izravno kreditiranje i subvencija kamate)

- porezne poticaje

5.3.1. Institucionalni poticaji

Osim državnih institucionalnih oblika potpore poduzetništvu i gospodarstvu Varaždinske

županije kroz resorna ministarstva i strukovna udruženja, regionalne i lokalne zajednice

samostalno osnivaju potporne institucije. Razlog tome leži u prinuñenosti lokalne i regionalne

samouprave na samoorganiziranje zbog uspostavljanja efikasnog suporta gospodarstvu u cilju

pozicioniranja prema novim ulaganjima. Ove institucije, osim primarne zadaće podrške

poduzetništvu u procesu formiranja poduzeća ili njegovog kasnijeg razvoja, imaju zadaću

stvaranja poticajnog okruženja za razvoj novih tehnologija, high-tech istraživanja, promociji

izvoznih dobara koja se proizvode u regiji na domaćem i inozemnom tržištu i niz drugih za

poduzetništvo pogodnih aktivnosti. Značajnu ulogu ostvaruju i putem obrazovanja i informiranja

61

poduzetnika. To zahtijeva visoku kompetentnost i organiziranost djelatnika u tim institucijama

kao i usku meñusobnu suradnju i suradnju s znanstvenom zajednicom. U konačnici, sve su

institucionalne aktivnosti u Varaždinskoj županiji usmjerene na poticanje razvoja poduzetništva

kao obećavajućeg izvora novih radnih mjesta i novostvorene vrijednosti.

Poduzetničke zone

U programima poticaja malog poduzetništva veliki se značaj daje razvoju poduzetničkih zona. U

razdoblju od 1997. do 1999. godine u Varaždinskoj županiji iniciran je razvoj 11 poslovnih zona

sredstvima jedinica lokalne i regionalne samouprave i Ministarstva malog i srednjeg

poduzetništva. Nažalost, nakon sedam godina veliki dio njih nije realiziran za što postoji niz

objektivnih i subjektivnih razloga. Većina zona je još u fazi opremanja ili je u tijeku njihovo

pozicioniranje u prostorno planskoj dokumentaciji. Slika je malo bolja ako se ovim podatcima

doda Slobodna zona Varaždin, kao najveći projekt institucionalne potpore koji obuhvaća

640.000 m2 komunalno opremljenog zemljišta koje je prodano stranim i domaćim investitorima,

te poduzetnička zona Jalkovec koja je u potpunosti opremljena, a u njoj su smještena 34

investitora. I Zona Kneginec je takoñer zaživjela izgradnjom tvornice Calcedonia, a u tijeku je

izgradnja još desetak novih grañevina za proizvodne i uslužne djelatnosti. S obzirom na to da se

na području grada Varaždina i u općinama koje prostorno gravitiraju županijskom središtu

razvija nekoliko zona gospodarske djelatnosti poput Biotehnološkog parka Varaždin, Zona

Jalžabet, Zona Trnovec Bartolovečki i dr., može se očekivati intenzivan poduzetnički rast. Dakle,

većina zona formira se oko gradova koji su komunikacijska i gospodarska središta, ali i mjesto

prema kojem migrira radna snaga. Iako je Vlada Republike Hrvatske promovirala projekt 100

novih zona u RH, malo je sredina u kojima se na taj način rješava problem poticanja

poduzetništva. Koji je znatno kompleksniji i zahtijeva cjeloviti pristup. Nerijetko se dogaña da

male općine kandidiraju projekte poduzetničkih zona bez prethodnog istraživanja interesa

poduzetnika i investitora, u nadi da će na taj način riješiti probleme nezaposlenosti, pokriti

proračunski deficit i pokrenuti razvoj općine. Takvi projekti predstavljaju puko rasipanje

poticajnih sredstava i trošenje prostornih resursa. Takvom stanju doprinosi nedostatak

jedinstvene gospodarske strategije. Poduzetničke zone opširnije su obrañene u poglavlju 5.4.

Tehnološki park impulsni centar Varaždin

Tehnološki park predstavlja zajednicu malih poduzetnika smještenih u pripremljenom prostoru

koji im, osim smještaja, omogućava korištenje tehničke, tehnološke, financijske, konzultantske,

infrastrukturalne i ostale pomoći. Korisnicima Parka se uz navedenu podršku i pomoć te praćenje

rasta i razvitka, omogućava osposobljavanje za samostalnu djelatnost i nastup na tržištu. U Parku

postoji dio koji se očituje kao sustav znanja, nauke i laboratorija i kao pomoć poduzetnicima u

oblikovanju novih projekata visoke tehnologije. U Varaždinskoj županiji postoji jedan tehnološki

62

park – Impulsni centar Varaždin, gdje inovativni mladi poduzetnici mogu generirati nove

tehnološke projekte u pripremljenom prostoru.

Pomoć poduzetnicima ogleda se u izvoñenju sljedećih djelatnosti:

- upravljanje poslovnim prostorom iznajmljivanjem korisnicima s kompletnom

infrastrukturom

- organizacija poslovanja, upravljanje poslovanjem, kao i stručna pomoć

poduzetnicima

- pružanje poslovnih usluga savjetovanja, konzultantskih usluga pri osnivanju i

razvoju poslovnih pothvata, voñenja poslovnih knjiga, internet usluga, usluga

obrazovanja, administrativnih usluga i drugo prema potrebi korisnika

- generiranje novih tehnoloških programa, proizvodnog ili uslužnog karaktera.

Sve navedene djelatnosti realizirane su suradnjom Elektrostrojarske škole, Visoke

elektrotehničke škole i ostalih pravnih i fizičkih subjekata koji djeluju kao vanjski ili pridruženi

suradnici. Poduzetnici koji se žele uključiti u Tehnološki park, moraju obavljati djelatnosti

isključivo tihog karaktera bez negativnih utjecaja na okoliš i uglavnom baziranim na

tehnologijama u okviru održivog razvitka i niske energetske potrošnje. U sklopu Tehnološkog

parka – Impulsnog centra Varaždin, djeluje 6 poduzetnika s 41 zaposlenim na poslovima razvoja

informacijskog softvera i sličnih inovativnih procesa. S obzirom na to da još nije sreñena pravna

regulativa, ovaj oblik institucionalnog poticaja djeluje na principu prilagoñavanja potrebama,

zahvaljujući inicijativi pojedinaca uz pomoć i razumijevanje lokalne samouprave.

5.3.2. Financijski poticaji

Financijski poticaji još uvijek su sintagma za poticaje s obzirom na to da uglavnom

predstavljaju jedini oblik poticanja u mnogim sredinama. Opće gospodarsko stanje u našoj državi

doprinosi aktualiziranju problema nelikvidnosti i nedostatku obrtnih sredstava što u prvi plan

stavlja izravne financijske poticaje.

Kreditni poticaji

Slijedeći državnu politiku poticanja poduzetništva, Varaždinska županija je u lipnju

1997. godine donijela "Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji" kao temeljni

dokument za dugoročno i sustavno poticanje malog gospodarstva. Premda smjernice iz Programa

nisu u potpunosti korespondirale s potrebama gospodarstva već su bile odraz političke

deklarativnosti, poticanje prema Programu nije u potpunosti ispunilo očekivanja, o čemu govore

podaci koji slijede. S obzirom na progresivno povećanje broja poduzetničkih pothvata koji su

uglavnom prvi put započinjali s privatnim poslom, potrebe za početnim kapitalom bile su daleko

63

iznad mogućnosti koju je pružao program poticanja sredstvima javnog sektora. U razdoblju od

18. lipnja 1997. do 30. studenog 2001. u izravnim poticajima plasirano je 29.579.250 kuna za

142 subjekta, što prosječno iznosi 25.000 €/ subjektu, prema podatcima iz Tabele 5.8.

Tablica 5.8.: Prikaz plasiranih sredstava poticaja malom gospodarstvu od 1997. do 2001. u Var. županiji

ODOBRENO NAMJENA MOMSP ŽUPANIJA BANKA

Broj Iznos

1. KREDITIRANJE 6.502.445 2.291.000 19.120.134 142 27.799.250

- OŠKZ 975.000 900.000 - 19 1.875.000

- PBZ 1.609.000 1.391.000 3.325.000 61 6.325.000

- Varaždinska Banka 2.800.000 - 15.725.134 61 19.529.250

- Poduzetništvo u turizmu 1.118.445 - 70.000 1 70.000 2. POSLOVNE ZONE 500.000 1.030.000 - - 1.530.000 3. EDUKACIJA PODUZETNIKA. 100.000 150.000 - - 250.000 SVEUKUPNO 7.102.445 3.471.000 19.120.134 142 29.579.250 Izvor: Izvješće o realizaciji programa poticanja poduzetništva od 18. 06. 1997. do 30.11.2001. godine, Var. županije

U prilog ranije iznijetom, ide podatak da je u 1997. godini od 157 podnijetih zahtjeva za

kredit pozitivno riješeno samo 20, a od tih dvadeset jedan nije aktivirao kredit. U tijeku

korištenja kreditnih sredstava zbog poteškoća u ispunjavanju svojih obaveza prema kreditoru,

pokrenuto je šest ovršnih postupaka. Izravni financijski poticaji obuhvaćaju i ulaganja u

poduzetničku infrastrukturu, poduzetničke zone i edukaciju poduzetnika, što je vidljivo iz

podataka u Tablici 5.8. Značajnija kreditna sredstva za kreditiranje malog gospodarstva,

plasirana su kroz program "Gruda snijega" koji je zajednički provodila Varaždinska

županija/općine-gradovi s Ministarstvom za obrt malo i srednje poduzetništvo. Umnožavanjem

proračunskih sredstava sa Varaždinskom bankom u omjeru 1 : 5 dobiven je fond u visini od 30

milijuna kuna. Sredstva osiguranja kredita kao i uključivanje Hrvatske garancijske agencije te

izrada elaborata od strane ovlaštenog konzultanta, bile su prevelike prepreke poduzetnicima (ne

samo početnicima) u stjecanju preduvjeta za realizaciju kredita, što potvrñuje podatak da je od

104 podnijeta zahtjeva, pozitivno riješeno samo 10. I struktura odobrenih kredita pokazuje

odreñene nepravilnosti pa udio proizvodnih djelatnosti u strukturi odobrenih kredita iznosi samo

33%, prijevoz 20%, trgovačka djelatnost 19%, uslužne djelatnosti 18% te graditeljstvo 10%, a

kredit je konzumiralo svega 6 početnika (Start up). Efekti odobrenih kredita nisu u potpunosti

valorizirani, ali se najčešće iskazuju kroz povećanje broja zaposlenih koji se po odobrenom

kreditu kreće od 2-3 nova radna mjesta (Izvješće – 2001; 14). U programu "Poduzetnik", kreditni

potencijal je povećan zahvaljujući liberalizaciji bankarskog tržišta, a to je proširilo omjer

multiplikacije na 1 : 10, i smanjilo kamatu za 1%. Prema podatcima iz Tablice 5.9., vidi se da

je to rezultiralo ukupnim kreditnim potencijalom od 40.000.000 kuna, koji je nažalost realiziran

samo s 55%.

64

Tablica 5.9.: Sumarni rezultati kreditnih programa " Gruda snijega","Poduzetnik" i " Poduzetnik – 2"

GODINA / PROGRAM Gruda snijega Poduzetnik Poduzetnik – 2

2001. 2002. 2003.

UKUPNO

DEPOZIT ŽUPANIJA 3.200.000 2.000.000 680.000 (+1+2) 5.880.000

DEPOZIT MOMSP 2.800.000 2.000.000 320.000

(+ 1.500.000) 5.120.000

(+ 1.500.000)

FAKTOR MULTIPLIKACIJE 1 : 5 1 :10 1 : 20 -------

UKUPNI POTENCIJAL 30.000.000 40.000.000 142.000.000 212.000.000

ISKORIŠTENA-PLASIRANA SREDSTVA

2.600.000 22.000.000 114.130.570 138.730.570

PRENESENA SREDSTVA U "PODUZETNIK – 2 "

3.000.0001 2.000.000 2 ------- 5.000.000

KAMATA/SUBVENCIJA ŽUPANIJE

8% 7% 7% / 2% -------

Izvor: Varaždinska županija, obradio T. Bogović 2004.

U odnosu na broj odobrenih kredita u programu "Gruda snijega" u kojem je odobreno samo 10

kredita, program "Poduzetnik" je bolji sa 51 plasiranim kreditom. Program "Poduzetnik – 2" po

svim pokazateljima pokazuje napredak u odnosu na prijašnje programe. Unatoč manjem

depozitu, zbog prenesenih neiskorištenih depozita iz ranijih programa i povoljnijeg omjera

multiplikacije 1:20, osiguran je kreditni potencijal 142.000.000 kuna koji je iskorišten s 80%.

Zbog manjeg depozita, Varaždinska županija bila je u mogućnosti subvencionirati kamatu s 2%

pa je ona iznosila 7%, a obveze županije iz preuzete subvencije kamate do kraja otplate, iznosit

će 9,5 milijuna kuna. Zbog povećanog interesa poduzetnika za kreditnim sredstvima iz ovog

programa, Varaždinska banka je povećala kreditni fond za dodatna 23.000.000,00 kn, koji su

plasirani pod istim uvjetima, bez depozita županije. U tom programu plasirano je 195 kredita u

ukupnom iznosu od 114 milijuna kuna. Ovaj program promijenio je i strukturu kreditiranih

djelatnosti u korist proizvodnih djelatnosti koje participiraju s 56%, u odnosu na uslužne

djelatnosti s 44%. Prema procjeni povjerenstva za dodjelu kredita, ovim se programom predviña

zapošljavanje 952 nova radnika. Usporedni pokazatelji svih programa kreditiranja od 2001. –

2003. godine, sadržani u Tablici 5.9., pokazuju trend kvantitativnog i kvalitativnog napretka uz

povećani interes za izravnim financijskim poticajima. To upućuje na još uvijek nedefinirano

financijsko tržište, na kojem banke i financijske institucije ne prihvaćaju podjelu rizika

investiranja u razvoj gospodarstva, naročito u manje projekte koje obično prati i nedostatak

kvalitetnih instrumenata osiguranja, uz niski kreditni rejting. Iako nema povratnih pokazatelja

uspješnosti poticajne politike, osim planskih, implicitno je moguće zaključiti da malo

gospodarstvo ima potencijal za razvoj i nudi sve kvalitetnije projekte, ali još uvijek nema

financijskih mogućnosti za njihovu realizaciju.

65

Porezni poticaji

Struktura poreznih opterećenja gospodarstva pokazuje da se glavnina poreznih davanja

uplaćuje u državni proračun, dok financijske obaveze prema regionalnoj i lokalnoj zajednici

participiraju u manjem dijelu. Tako se u državni proračun uplaćuje porez na dohodak, a u

lokalni, porez na dobit30, porez na tvrtku, komunalni porez i prirez. Stoga se o poreznim

poticajima na regionalnoj (lokalnoj) razini može govoriti samo u području komunalnih poreza,

odnosno komunalnog doprinosa, komunalne naknade i taksi za priključenje na komunalnu

infrastrukturu. Ove poreze regulira lokalna samouprava, općine i gradovi što se odlikuje velikom

heterogenošću na području Varaždinske županije. Najčešće se primjenjuje princip individualnog

pristupa u rješavanju pogodnosti kroz porezne olakšice u privlačenju novih investitora. Prema

većim investitorima i djelatnostima koje su od interesa lokalne samouprave, odreñuju se

povoljniji uvjeti koji su u rasponu od potpunog oslobañanja do manjih poticaja. Takav pristup

rješavanju porezne poticajne politike kratkoročno daje odreñene efekte, ali u konačnici ne

rješava problem, jer veća porezna opterećenja i složeni porezni sustav negativno utječu na

reinvestiranje u razvoj i istraživanja u poduzećima, a time i manje zapošljavanje.

5.4. Poduzetničke investicije u Varaždinskoj županiji

Utjecaj poduzetništva na regionalni razvoj može se pratiti pomoću zapošljavanja ljudi i

stvaranjem nove vrijednosti, ali i investicijama koje pokreću ciklus gospodarskog rasta. Naime,

razvoj poduzetništva i investiranje u dugotrajnu imovinu utječe na aktivnosti u drugim sektorima

poput grañevinarstva, izgradnje komunalne infrastrukture, trgovine i drugim sektorima, a to

indirektno potiče otvaranje novih radnih mjesta u tim granama.

5.4.1. Domaća ulaganja

Prema pokazatelju razine investicija (Tablica 5.10.) u 2005. godini 48% poduzetnika u

Varaždinskoj županiji investiralo je 1,15 milijardi kuna. Prema istim podatcima za 2005. godinu

u Varaždinskoj županiji je investiralo gotovo pola od ukupnog broja poduzetnika dok je prosjek

u Republici Hrvatskoj 36,4%. Varaždinska županija ima zabilježen porast investicija u 2005.

godini za 11% u odnosu na 2004. godinu, a po visini investicija zauzima 9. mjesto u Hrvatskoj.

Prema odnosu broja poduzetnika koji su investirali u dugotrajnu imovinu i ukupnom iznosu

uloženih sredstava može se zaključiti da je prosječna investicija u Varaždinskoj županiji iznosila

1.15 milijuna kn, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prosječna investicija bila šest puta

veća, a u Republici Hrvatskoj dvostruko veća. Iz toga se može zaključiti da u Varaždinskoj

županiji investira velik broj malih i srednjih poduzetnika čije su investicije primjerene veličini i

30 Porez na dobit uplaćuje se u proračun jedinica lokalne samouprave u kojoj je registrirano sjedište poduzetnika.

66

broju zaposlenih što doprinosi njihovoj i regionalnoj financijskoj stabilnosti. Za gospodarski rast

Varaždinske županije najznačajniji su poduzetnici koji imaju potencijal rasta jer su oni nositelji

razvoja.

Tablica 5.10.: Investicije poduzetnika u dugotrajnu imovinu u 2005. godini

Poduzetnici investitori Investicije

Županija Broj poduzetnika

Udjel u broju

poduzetnika županije

Investicije u

milijunima Kn

Udjel u Hrvatskoj

Indeks 2004=100,00

Zagrebačka 1.627 38,2 2.177 3,8 114,5

Krapinsko - zagorska 410 37,3 1.276 2,2 91,3

Sisačko - moslavačka 405 33,9 579 1,0 143,2

Karlovačka 571 40,4 487 0,8 107,2

Varaždinska 1.006 48,0 1.158 2,0 111,0

Koprivničko - križevačka 397 35,6 646 1,1 127,8

Bjelovarsko - bilogorska 406 36,5 323 0,6 94,1

Primorsko - goranska 2.626 38,8 2.722 4,7 114,5

Ličko - senjska 129 29,9 167 0,3 94,1

Virovitičko - podravska 190 31,1 276 0,5 63,8

Požeško - slavonska 167 35,8 216 0,4 102,2

Brodsko - posavska 358 31,6 266 0,5 82,1

Zadarska 617 33,8 1.548 2,7 103,5

Osječko baranjska 1.033 32,0 1.616 2,8 104,0

Šibensko - kninska 294 22,7 373 0,6 89,6

Vukovarsko - srijemska 370 33,2 573 1,0 135,2

Splitsko - dalmatinska 2.523 33,2 2.857 4,9 121,0

Istarska 2.498 40,1 3.350 5,8 141,3

Dubrovačko - neretvanska 737 29,2 4.831 8,3 582,4

Meñimurska 759 41,9 611 1,1 112,2

Grad Zagreb 8.994 36,8 31.895 55,0 105,6

Ukupno Hrvatska 26.117 36,4 57.947 100,0 116,4 Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po županijama u 2005. godini

GEM istraživanja pokazala su da poduzetnici s potencijalom rasta ostvaruju svoju konkurentsku

prednost inovativnošću upotrebom novih tehnologija i stvaranjem novih proizvoda, a to ih čini

konkurentnima na domaćem i inozemnom tržištu te su oni glavni potencijal u novom

zapošljavanju i gospodarskom rastu (GEM – 2005; ).

5.4.2. Izravna strana ulaganja

Izravna strana ulaganja (Foreign Direct Investment – FDI) prema statističkim

konvencijama MMF-a, nastaju kada rezidenti jedne zemlje postanu vlasnici 10 i više posto

nekog poduzeća u drugoj državi te na taj način sudjeluju u kontroli poslovanja tog poduzeća.

Prema svojim karakteristikama FDI se može podijeliti na izravna inozemna ulaganja (Greenfield

investicije) koje stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu i na one kojima se ulaže u već

67

postojeću proizvodnu imovinu radi preuzimanja i povećanja učinkovitosti ili nastaju

privatizacijom (Brownfield investicije). Pozitivan utjecaj FDI ulaganja na gospodarski rast može

se pratiti pomoću utjecaja na zaposlenost, porast BDP i na investicije. Ponajprije rat u Hrvatskoj

te nestabilnost u cijeloj regiji i uz to vezana percepcija visokog političkog rizika, razlozi su koji

su strane investitore odvraćali od većih ulaganja u našu zemlju. Smirivanjem političkih prilika,

najprije u Hrvatskoj, a potom i u okolnim zemljama, počeli su se stjecati uvjeti za veću

zainteresiranost stranih ulagača za Hrvatsku, a tome je pogodovala i postignuta

makroekonomska stabilnost u zemlji. Unatoč tome, razmjerno nizak stupanj zanimanja stranih

ulagača za investiranje u hrvatsko gospodarstvo, naročito u usporedbi s veličinom ulaganja u

neke tranzicijske zemlje, ostalo je i dalje obilježje naše gospodarske stvarnosti.

Prema podatcima Hrvatske narodne banke, u posljednjih 10 godina u Hrvatsku je

plasirano 7.568,8 milijardi kuna (Vlada RH – 2004) izravnih inozemnih ulaganja. Od toga tek se

10% odnosi na najkvalitetnije - Greenfield investicije koje donose otvaranje novih radnih mjesta,

nove tehnologije, nove standarde te za sobom povlače razvoj obrta i uslužnih djelatnosti. FDI

potiče ciklus investicija u postojećem gospodarskom sektoru, ali i u granama koje su vezane uz

nove investicije. Poteškoće u nekompatibilnosti hrvatskog pravnog i gospodarskog sustava sa

sustavima zemalja iz kojih dolaze investitori, u velikoj mjeri odbijaju kvalitetne investicije.

Rješenje se traži u slobodnim i poduzetničkim zonama, iako se često čuju razmišljanja kako u

slobodnim i poduzetničkim zonama lokalna zajednica više gubi nego dobiva. Mora dati zemljište

i infrastrukturu, a poduzetnike, uglavnom strane, oslobaña poreza, carina i drugih davanja. U

takvim zonama uglavnom nema proizvodnje, već se najčešće djelatnost svodi na montažu i

plasman vlastitih proizvoda uz nisku cijenu rada. Zbog značaja novih ulaganja za gospodarski i

općedruštveni razvoj Varaždinske županije, obrañene su najznačajnije domaće i inozemne

investicije te Poduzetnička zona Jalkovec i Slobodna zona Varaždin, prostori na kojima je

realizirano najviše izravnih stranih ulaganja.

5.4.3. Zona malog poduzetništva Jalkovec

Zona malog poduzetništva Jalkovec grañevinski je opremljen prostor ukupne površine 208.952

m2, koji se nalazi na granici Grada i prigradskog naselja Jalkovec. Namijenjen je smještaju

manjih gospodarskih subjekata na parcelama čija se veličina kreće od 2.000 – 4.500 m2. Zona je

nastala na prostoru bivšeg vojnog poligona (59.000 m2), državnog poljoprivrednog zemljišta

(111.187 m2) i zemljišta u privatnom vlasništvu (38.765 m2). Prema podatcima o investitorima u

Tablici 5.11., u Zoni malog poduzetništva se nalaze ukupno 34 investitora na površini od

123.586 m2 grañevinskog zemljišta, a ostatak je iskorišten za javne površine.

68

Tablica 5.11.: Investitori u Zoni malog poduzetništva Jalkovec R. br. Investitor

Površina m2 Djelatnost

Broj zaposlenih

1. AUTO KREŠO d.o.o. Varaždin 4.147 prodaja autodijelova 6 2. AUTOPRIJEVOZ FOŠNJAR 2.890 meñunarodni prijevoz 6 3. AVORATO d.o.o. Varaždin 2.792

4

4. BOMARK d.o.o. Varaždin 5.200 proizv. ambalažnog materijala

17 5. CESTA MINERAL d.o.o. Vžd. 2.919 iskop min. sirovina, proizv. betona 43 6. COLE DESING d.o.o. Varaždin 1.497 grafički inženjering 1 7. CRO PROTON d.o.o. Varaždin 3.280 elektro inženjering 7 8. CRTORAD d.o.o. Varaždin 6.277 izrada prometne signalizacije 32 9. DISTRI PRESS d.o.o. Zagreb 2.304 distribucija novina i dostava pošiljaka 7 10. ELTOM d.o.o. Varaždin 2.253 izrada elektro-automatike i instalacija

3

11. GLAŽ d.o.o. Varaždin 2.603 staklarski proizvodi, staklo brusačka 6 12. GRADFORM d.o.o. Varaždin 4.557 grañevinarstvo i niskogradnja 46 13. GRADUS d.o.o. Varaždin 7.306 grañevinarstvo i niskogradnja 44 14. HIMALAYA SPORT d.o.o. 1.438 prodaja i ispitivanje alpinističke preme 4 15. IGEA Informacijski sustavi d.o.o. 5.600 informatička oprema, software usluge

40

16. IM EX Car d.o.o. Varaždin 6.064 transport i trgovina

10 17. IN-BOX d.o.o. Čakovec 2.304 projektiranje i opremanje interijera

10

18. INTERMETALI d.o.o. Varaždin 5.712 crno obojena metalurgija

8 19. LABOS d.o.o. Varaždin 2.911 projektiranje, ispitivanje, kontrola i

nadzor u grañevinarstvu 8

20. LARIX d.o.o. Varaždin 2.304 proizvodnja, usluge i trgovina

5 21. MAGMA d.o.o. Varaždin 8.560 distributivni centar, trgovina i usluge

91

22. METAL PLASTIKA d.o.o. 1.232 proizvodnja silosa i metalnih proizvoda 8

23. MIKROCOP d.o.o. Umag 2.618 inf. inženjering, mikrofilmiranje

10 24. NOVOGRADNJA d.o.o. Varaždin 3.535

3.539 grañevinarstvo 25

25. PIPROM d.o.o. Varaždin 3.236 veleprodaja riba i pakirnica 3 26. RUDAR d.o.o. Varaždin 3.078 bušenje, miniranje, drobljenje i prodaja 33 27. SEGMENT d.o.o. Varaždin 3.042 alati, hidraulika i pneumatika, strojevi 2 28. STRELA d.o.o. Varaždin 2.847 grañevinar., unutarnja i vanjska trg. 3 29. TRANSPORTI TRSTENJAČKI 4.608 autoprijevoz 9 30. TRGO REX d.o.o. Varaždin 2.601 trgovina i posredovanje u trgovini 2 31. VARAŽDIN BUS d.o.o. 2.304 gradski linijski prijevoz putnika 42 32. VISINA CENTAR d.o.o. Brestovje 2.663 proizvodnja opreme za brodogradnju 6

33. VLAŠIĆ DN USLUGE d.o.o. 2.637 grañevinarstvo i usluge, prodaja 4 34. ZT-ing d.o.o. Varaždin 2.728 elektroinženjering 20

UKUPNO POVRŠINA: 123.586 UKUPNO ZAPOSLENIH: 555

Izvor: Službeni podatci Grada Varaždina, obradio Bogović 2006.

Postupak formiranja Zone, opremanje i prodaju parcela vodio je Grad Varaždin, a većinu

poslova radila su komunalna poduzeća u Vlasništvu Grada Varaždina. S ciljem privlačenja

investitora u Zonu Grad je poduzetnike oslobodio plaćanja komunalnog doprinosa, takse za

prenamjenu zemljišta i participacije u komunalnoj mreži koja se uplaćuje na račune komunalnih

poduzeća. S ciljem zapošljavanja što većeg broja ljudi svaki ulagač može u roku od dvije godina

nakon početka rada, zatražiti povrat sredstava prema broju novozaposlenih (Tablici 5.12.).

69

Tablica 5.12.: Cijena zemljišta u Zoni prema broju novozaposlenih

Broj novozaposlenih 1-5 6-10 11-20 21-50 51 i više

Cijena zemljišta €/m2 13,00 11,50 10,00 9,00 8,00

Izvor: Zaključak Gradskog poglavarstva Grada Varaždina (Klasa: 944-01/02-01/1, Urbroj: 2186/01-03-02-3)

Administrativne prepreke su smanjene zahvaljujući jedinstvenim urbanističkim uvjetima

grañenja i već ranije instaliranim komunalnim priključcima za svaku parcelu. Danas su u Zoni

smještena 34 poslovna subjekta sa 550 zaposlenih (Tablica 5.11.). U poduzetničkoj Zoni

Jalkovec, smješteni su samo domaći ulagači koji su etablirani na tržištu, ali su imali

ograničavajuće prostorne mogućnosti za daljnji razvoj. Meñu investitorima u Zoni nema

poduzetnika početnika (Start up), a za ulazak u Zonu nije iskazan interes stranih investitora.

Prema poslovnim planovima i djelatnostima koje su obavljali u vrijeme kupnje parcele, u Zoni se

nalazi 29,4% poduzetnika u proizvodnim djelatnostima dok se trgovinom bavi 14,7%

investitora. Prema podatcima iz Tablice 5.13. u opremanje zone i otkup zemljišta utrošeno je

2,85 milijuna € (20.545.146 kn).

Tablica 5.13.: Ulaganja u Zonu malog poduzetništva Jalkovec

DOSADAŠNJA ULAGANJA (kn)

OPIS ULAGANJA

Ukupna vrijednost projekta (kn) JLPS

(Grad Varaždin)

Ministarstvo (MOMSP, FOND,

MGRP)

Izrada projektne dokumentacije 1.200.000 213.600 250.000

Izgradnja komunalne infrastrukture 30.500.000 13.336.508 3.600.000

Otkup zemljišta za proširenje Zone 12.300.000 3.145.038 0,00

UKUPNO (kn) 44.000.000 16.695.146 3.850.000

Izvor: Službeni podatci Grada Varaždina, obradio Bogović 2006.

Zbog punjenosti i interesa novih investitora, u tijeku je planirano proširenje Zone na daljnjih 2,5

ha zemljišta u II. fazi te opremanje 8,16 ha zemljišta koje je otkupila grupacija PATTING za

preseljenje svojih proizvodnih pogona na novu lokaciju. Izgradnjom poslovnih pogona svih

subjekata u Zoni malog poduzetništva predviña se otvaranje 1.500 novih radnih mjesta.

5.4.4. Slobodna zona Varaždin

Slobodna zona Varaždin predstavlja 62 ha ureñenog gospodarskog prostora odnosno

područje u kojem djeluju gospodarski subjekti. Osnovni cilj osnivanja Slobodne zone je

privlačenje kapitala i potencijalnih ulagača, izgradnja poslovnih objekata i otvaranje novih

radnih mjesta. Potpisivanjem Društvenog ugovora u rujnu 2001. godine i Sporazuma o

sufinanciranju izgradnje Slobodne zone Varaždin u listopadu 2001. godine, izmeñu Ministarstva

za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske, Varaždinske županije, Grada

Varaždina i općine Trnovec Bartolovečki, ostvareni su prvi preduvjeti za osnivanje Slobodne

70

zone. Osim zakonskih preduvjeta31, temeljne pretpostavke za ustroj Slobodne zone Varaždin,

odnosile su se i na osiguranje odgovarajućih prostornih, infrastrukturnih i komunalnih uvjeta.

Slobodna zona je do 2005. godine u potpunosti popunjena, a izgradnja svih proizvodno

poslovnih objekata i puna zaposlenost, očekuje se do kraja 2008. godine.

Podatci u Tablici 5.14. pokazuju strukturu investitora prema djelatnostima i broju

zaposlenih. Planirani godišnji izvoz korisnika Slobodne zone je veći od 500 milijuna €. Osim

proizvodnje robe, u Slobodnoj zoni mogu se obavljati sljedeće djelatnosti: oplemenjivanje robe,

trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, pružanje usluga, bankarski i drugi novčani poslovi

i usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba. Investitori u Zoni ostvaruju porezne olakšice,

uvoz opreme bez carine, neplaćanje poreza na dobit, osigurane carinske usluge, stručnu podršku

i pojednostavljenu administrativnu proceduru.

Tablica 5.14.: Podaci o investitorima u Slobodnoj zoni Varaždin Plan zaposlenih Čestica u

Zoni Investitor Djelatnost 31. 12.

2005. puna

zaposlenost

1A i 6C Slobodna zona Upravljanje Slobodnom zonom 6 7

7 BHS Corrugated Proizvodnja strojeva za izradu valovitog kartona

145 200-300

8 Boxmark Leather Proizvodnja kože i kožne galanterije 1000 1500-2000

5C,5D,6B GRP Recikliranje rabljenih auto guma 31 100

5B Zrinski tehnologija Proizvodnja implatanata i lab. pribora 19 100

4 Högger Skladišni prostor 5 100

2B Meteor grupa Proizvodnja fasadnih panela 0 100

3 Oprema Intercom Proizvodnja ureñaja u ugostiteljstvu 0 150-200

5A Matrex-Trade Izrada proizvoda od lima 0 80

2A Work-ing Električni rasklopni sustavi, pribor i umreženja

0 50-100

1B OBO-Betterman Električni sistemi za spajanje i zaštitu 3 15

6A Hanjes Proizvodi od nehrñajućeg čelika 0 20

Ukupno: 1209 2.420-3.100 Izvor: Izvješće o poslovanju Slobodne Zone Varaždin za 2005. godinu

Prvi investitor u Slobodnoj zoni je njemačka tvrtka BHS Corrugated, vodeći svjetski proizvoñač

strojeva za proizvodnju kartona. S radom na području Slobodne zone započela je početkom

2003. godine. Ukupna investicija ove tvrtke iznosit će preko 10 mio € uz planirani godišnji

izvoz 20 milijuna € već u prvim godinama poslovanja. Najveći investitor u Slobodnoj zoni je

austrijska tvrtka "Boxmark Leather" koja se bavi proizvodnjom kožnih sjedišta za vodeće

31 Zakon o Slobodnim zonama, NN 44/96 Komisija europskih zajednica: Zelene knjiga, Poduzetništvo u Europi,

Bruxelles, 2003.

71

svjetske proizvoñače automobila (BMW, Audi, Mitsubishi, Porsche i dr.) i zrakoplova(Airbus) te

namještaja (Rolf Benz). Ta tvrtka je započela proizvodnju 2002. godine u iznajmljenim

pogonima "Varteksa" gdje je zaposlila više od 700 djelatnika. Preseljenjem na novu lokaciju u

Slobodnu zonu ostvarila je mogućnost zapošljavanja planiranih 2.500 djelatnika što će joj

omogućiti ostvarivanje planiranog izvoza u vrijednosti izmeñu 350 – 400 mio € godišnje. Tvrtka

Zrinski AG bavi se procesnom tehnologijom, proizvodnjom laboratorijske opreme i umjetnih

implantata za gornje dijelove kralježnice. Tvrtka Högger iz Švicarske proizvodit će u zoni

strojeve za prehrambenu industriju uz najmoderniju tehnologiju i visoki švicarski standard. Za

navedene investitore transport i logističku podršku obavljati će tvrtka Schauperl Austrija HS

transporti. Najveći domaći ulagač u Slobodnoj zoni Varaždin je domaća tvrtka Gummiimpex

d.o.o., koja je na više od 60.000 m2 izgradila najmoderniju tvornicu za reciklažu rabljenih auto-

guma i proizvodnju gumenog granulata za izvoz, što će riješiti problem zbrinjavanja starih guma

u Republici Hrvatskoj i njihovu reciklaža, na ekološki prihvatljiv način. Uz već postojećih 140

djelatnika, u novim visoko automatiziranim pogonima, posao je našlo još stotinjak inženjera i

tehničara. Ostali domaći investitori u Zoni su tvrtka Oprema interkom d.o.o. s proizvodnjom

električnih aparata, najvećim dijelom namijenjenih za izvoz, te Work-ing d.o.o. s proizvodnjom

električnih sklopova. Meteor grupa proizvodi fasadne limove, a tvrtka Matrex trade d.o.o. će u

Zoni proizvoditi limene profile za tržište EU. Više od 90 posto proizvodnje na području

Slobodne zone namijenjeno je izvozu.

Do 2008.g. u Slobodnoj zoni zaposlit će se tri tisuće ljudi što će smanjiti stopu

nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji ispod 10%. Osnivanjem Slobodne zone, privlačenjem

ulaganja, praćenjem i servisiranjem investitora u svim fazama i na svim nivoima, te evaluacijom

efekata ovakvog rada i pristupa gospodarskom razvoju, povećana je djelotvornost i inovativnost,

poboljšana konkurentnost, omogućena kvalitetnija razmjena informacija i novih saznanja, uz

održiv porast produktivnosti, što će u konačnici rezultirati većom dodanom vrijednošću koja bi

našim grañanima mogla osigurati brži porast životnog standarda.

72

6. Informatičko poduzetništvo u Varaždinskoj županiji U ovom radu se iznosi da Informatičko poduzetništvo obuhvaća mala poduzeća koja

imaju registriranu osnovnu djelatnost u području informatike. Zemlje OECD-a (Organisation for

Economic Cooperation and Development) definirale su djelatnost i strukturu sektora ICT

(Information and Communications Technology; Informacijsko – komunikacijskih tehnologija)

kao djelatnost koja obuhvaća proizvodnju opreme i servisa za prikupljanje, prijenos i prikaz

podataka i informacija elektroničkim putem. Sukladno klasifikaciji Europske unije (NACE Rev.

1) Republika Hrvatska je donijela Nacionalnu klasifikaciju djelatnosti (NKD) 32 prema kojoj su u

ovom radu obrañeni sljedeći razredi djelatnosti :

30.02 Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka

30.02.0 Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka

Ovaj podrazred uključuje:

– proizvodnju strojeva za automatsku obradu podataka:

- digitalnih strojeva

- analognih strojeva

- hibridnih strojeva

– proizvodnju perifernih jedinica:

- pisača, terminala itd.

- magnetnih ili optičkih čitača

- strojeva za prepisivanje podataka na medije u šifriranom obliku.

51.84 Trgovina na veliko računalima, perifernom i programskom opremom – softverom

72 Računalne i srodne djelatnosti

72.1 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru)

72.10 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru)

72.10.0 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru)


– pružanje savjeta o vrsti i konfiguraciji računalne opreme i pripadajuće programske

podrške:

– analiziranje potreba i problema korisnika i davanje odgovarajućega rješenja.

32 Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD Narodne novine

broj 52, 2003.

73

72.2 Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)

72.21 Izdavanje programske opreme (softvera)

72.21.0 Izdavanje programske opreme (softvera)


– razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške (standardne),

spremne za uporabu.

72.22 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)

72.22.0 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)


– analizu, dizajn i programiranje sustava spremnih za uporabu:

- analizu korisnikovih potreba i problema i davanje savjeta za najbolje

rješenje

- razvoj, izradu, pribavljanje i dokumentiranje programske podrške po

narudžbi korisnika

- pisanje programa prema uputama korisnika

- kreiranje web-stranice.

72.3 Obrada podataka

72.30 Obrada podataka

72.30.0 Obrada podataka


- djelatnosti povezane s bazama podataka: pružanje podataka svim ili odreñenim

korisnicima u traženom opsegu ili redoslijedu, izravnim pretraživanjem ili pristupom

(računalno upravljanje), razvrstano po zahtjevu

- obradu podataka uz uporabu programa korisnika ili vlastitog programa:

- cjelovitu obradu podataka

- usluge unosa podataka

- skeniranje dokumenata

- upravljanje i rad na opremi za obradu podataka u vlasništvu drugih, na stalnoj osnovi

- usluge web-poslužitelja.

72.4 Izrada i upravljanje bazama podataka

72.40 Izrada i upravljanje bazama podataka

72.40.0 Izrada i upravljanje bazama podataka


- izdavanje podataka izravnim pristupom bazi podataka (“on-line”)

74

- izdavanje imenika i adresara izravnim pristupom podacima (“on-line”)

- izdavanje ostalih podataka izravnim pristupom podacima (“on-line”)

- portali za pretraživanje web-a.

72.5 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

72.50 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

72.50.0 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

72.6 Ostale djelatnosti povezane s računalima

72.60 Ostale djelatnosti povezane s računalima

72.60.0 Ostale djelatnosti povezane s računalima

Informatičko poduzetništvo (IP) nije sinonim za ICT sektor jer ne obuhvaća područje

komunikacijske tehnologije (NKD 64.20 - Telekomunikacije) u kojem prevladavaju velike

internacionalne kompanije čiji je učinke poslovanja moguće analizirati jedino na nacionalnoj

razini. Podatci IDC istraživanja u Republici Hrvatskoj za 2004. godinu potvrñuju strukturu ICT

sektora u kojem posluje svega 8 tvrtki s više od 200 zaposlenih, od kojih sve pripadaju području

telekomunikacija (ICT – 2006; 3). Jednako tako sve IP tvrtke u Varaždinskoj županiji spadaju u

male tvrtke33 jer u prosjeku zapošljavaju manje od 5 zaposlenika (podatci u Tablici 6.2), stoga su

analizirane u sklopu poduzetništva kao specifični sektor. Unatoč činjenici da posluju prema

normama i uvjetima kao i sve tvrtke u sektoru MSP, cilj ove analize bio je utvrditi njegove

specifičnosti i stvaran doprinos u regionalnom razvoju. Informatičko poduzetništvo u ukupnoj

populaciji gospodarskih subjekata u Varaždinskoj županiji participira sa 4,37%, a u populaciji

malih poduzetnika s 4,6%, dok prema broju zaposlenih sudjeluje sa svega 0,8%, a u sektoru

malih poduzeća s 2,8%. Dakle, radi se o malom segmentu poduzetništva Varaždinske županije

koji ima velik utjecaj na proces informatizacije društva i regionalni razvoj.

6.1. Razvoj informatičkog poduzetništva

Razvoj informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji započinje paralelno s razvojem i

primjenom informacijskih tehnologija (IT). Iako ne postoje podatci o početku procesa uvoñenju

IT u Hrvatskoj, neki autori ne izdvajaju Hrvatsku iz europskog okruženja u kojem je započela

intenzivna primjena IT već početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. U to se vrijeme

suvremena informacijska tehnologija uvozila sa zapada pa se informatičko poduzetništvo može

poistovjetiti sa trgovinom, odnosno uvozom i prodajom informatičke tehnologije na domaćem

tržištu. Veliki gospodarski sustavi i državna uprava bili su do sredine osamdesetih godina

33 Prema zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva, NN 29/02, sve tvrtke do 50 zaposlenih spadaju u

kategoriju malih poduzeća.

75

prošlog stoljeća jedini korisnici informatičke opreme u svojem poslovanju. Pojavom osobnog

računala i mreža za prijenos podataka, započinje šira primjena ICT tehnologije. Do početka

devedesetih godina potrebe za IT tehnologijom utjecale su na zapošljavanje velikog broja

informatičara i elektrotehničara u sustavima potpore IT. S druge strane već razvijena

poduzetnička inicijativa i najavljena liberalizacija tržišta, utjecali su na razvoj informatičkog

poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Društveno političke promjene i agresija na Hrvatsku

usporile su procese informatizacije društva, a time i razvoj informatičkog poduzetništva.

Završetkom Domovinskog rata i stabilizacijom tržišta te jačanjem privatne gospodarske

inicijative dolazi do porasta potreba za informatičkom tehnologijom. Razvija se i novo tržište

računala, programskih paketa i usluga utemeljenih na informatičkoj tehnologiji što je dovelo do

revolucije u mnogim gospodarskim granama, poglavito u MSP sektoru. Kao reakcija na ove

promjene, počela se razvijati nova poduzetnička inicijativa na području ponude informatičke

tehnike i usluga - informatičko poduzetništvo.

6.1.1. Razvoj informacijske tehnologije

Razvoj računala obilježio je dvadeseto stoljeće i omogućio do tada neslućeni razvoj svih

segmenata ljudskog društva. Buran razvitak računalne tehnologije počeo je nakon Drugog

svjetskog rata. Početkom pedesetih godina na tržištu su se pojavila prva računala, sastavljena od

elektronskih cijevi. Tako je jedno od prvih računala težilo 30 tona, a u njega je bilo ugrañeno

18.000 elektronskih cijevi. Bilo je konstruirano za računanje i testiranje balističke hidrogenske

bombe. Izumom tranzistora krajem četrdesetih godina omogućen je brži razvoj računala.

Tranzistor može uz mnogo manju potrošnju energije, a i mnogo pouzdanije, nadomjestiti

elektronsku cijev. Daljnjim razvojem, unaprijeñeni su proizvodni postupci koji su omogućili da

se na jednoj maloj pločici silicija smjesti veći broj tranzistora i ostalih komponenti, dovoljnih za

izgradnju cijelih elektroničkih sklopova, tzv. mikroelektroničkih sklopova (integrirani sklopovi).

Nastala je nova tehnološka grana koja se danas zove mikroelektronika (danas se

mikroelektronički sklopovi upotrebljavaju za izgradnju svih elektroničkih ureñaja). Godine

1971. proizvedeno je prvo računalo sastavljeno od integriranih elektroničkih sklopova.

Proizvodnja mikroelektroničkih sklopova i računalnih naprava, danas je jedna od najvažnijih

grana u najrazvijenijim državama svijeta. Istodobno s razvojem mikroelektronike i računalne

tehnologije, razvijalo se i područje telekomunikacija (od jednostavnih telefonskih centrala razvio

se današnji svjetski sustav za prijenos glasa, slike i teksta). Računala se mogu meñusobno

povezivati u tzv. računalne mreže preko kojih se velikom brzinom prenose podatci iz jednog

računala u drugo. Za spregu mikroelektronike, računalne tehnologije i telekomunikacija

upotrebljava se u zadnjih nekoliko godina, skupni naziv informacijska i komunikacijska

76

tehnologija - ICT. Današnja najprodornija generička tehnologija je svakako informacijska i

komunikacijska tehnologija. Zbog široke primjene u svakoj pojedinačnoj grani gospodarstva, u

svim područjima znanosti, u svim uslužnim djelatnostima, podloga je za uspješno djelovanje

svih društvenih i državnih struktura, pojavljuje se u svim glavnim funkcijama poduzetništva:

istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, administraciji i marketingu. Iako proizvodnju

temeljnih proizvoda u području informacijske tehnologije nosi samo nekoliko razvijenih zemalja

svijeta, sve je veći udio nacionalnih tvrtki u razvoju IT tehnologije. Razvoj IT tehnologije ima

dvojak utjecaj na razvoj MSP sektora u Republici Hrvatskoj. MSP kao nositelj inovacijskog i

tehnološkog progresa u najvećoj mjeri doprinosi razvoju IT, ali s druge strane MSP postaje medij

koji aktivno sudjeluje u informatizaciji društva kao IP.

6.1.2. Uloga Fakulteta organizacije i informatike u razvoju informatičkog

poduzetništva

Fakultet organizacije i informatike osnovan je 1974. godine transformacijom tadašnje Više

ekonomske škole u Varaždinu osnovane 1962. godine. Prvim naraštajem studenata FOI u

Varaždinu smatra se onaj upisan u školskoj godini 1972/73. u tadašnju Višu ekonomsku školu

koja je, osnivanjem fakulteta, postala treća godina studija na FOI. Pravo podjele zvanja

informatičar i diplomirani informatičar, Fakultet stječe 1986. godine (Spomenica FOI-2002; 2,

18). U razdoblju od 1998. – 2003. godine na FOI je diplomiralo 260 redovitih i 130 izvanrednih

studenata VII./1 stupnja stručne spreme (diplomirani informatičari) i 4 redovita te 265

izvanrednih studenata na VI./1 stupnju obrazovanja (informatičari). S diplomiranim studentima

u razdoblju od 1962. – 1997. diplomiralo je ukupno 8.419 studenata visoke i više stručne spreme

(isti izvor; 51). Usporedimo li ove podatke s podatcima o broju radno sposobnog stanovništva s

područja Varaždinske županije prema popisu stanovnika iz 2001. godine, prema kojima ima

samo 5,99 % visokoškolovanih ljudi (9.166) možemo zaključiti da je Fakultet organizacije i

informatike Varaždin u razdoblju od četrdeset godina producirao gotovo jednak broj

visokoobrazovanih ljudi. To govori o značaju i ulozi FOI na opći društveni razvoj ne samo

Varaždinske županije, nego i puno šire. Prema podatcima HGK Sektora za informatiku i

statistiku (HGK, 2003; 1), odnos broja poduzetnika u ICT sektoru i broja zaposlenih

informatičara u tvrtkama kojima informatika nije osnovna djelatnost je 1 : 5, dok je omjer

zaposlenih informatičara u informatičkim, nasuprot neinformatičkim tvrtkama, 2,6 : 1. Ako se

takav omjer može primijeniti na IP u Varaždinskoj županiji onda je doprinos FOI razvoju ovog

sektora vrlo značajan. Uloga informatičara u procesu informatizacije društva i razvoju IP, koje je

nosilo taj proces neosporna je. Osim izravnog utjecaja preko obrazovanja stručnih kadrova, FOI

je utjecao na razvoj društva bogatim znanstvenoistraživačkim radom i sudjelovanjem uglednih

77

stručnjaka u svim porama društvenog i gospodarskog života ove regije. FOI je utjecao i na

stvaranje pozitivne klime u društvu i na razvoj svijesti o nužnosti i korisnosti korištenja IT u

svim gospodarskim i društvenim segmentima. Dakle, utjecaj FOI na razvoj IP, koje se razvilo

kao odgovor na potrebe društva za kompjuterizacijom i informatizacijom, je vrlo značajan. U

analizi provedenih istraživanja u 7. poglavlju obrañen je stvaran doprinos FOI razvoju IP u

Varaždinskoj županiji prema broju informatičara u IP i razini poduzetničke motiviranosti

studenata.

6.1.3. Poticajno okružje za razvoj informacijskog poduzetništva

Svaka gospodarska aktivnost nastaje kao reakcija na potrebu tržišta za odreñenim proizvodom ili

uslugom. IT nije samo proizvod za tržište, već predstavlja ključni čimbenik u većini proizvodnih

procesa. Primjena računala u raznim proizvodnim postupcima nije sama sebi svrhom, već na

različite načine pomaže povećanju produktivnosti utječući na:

- smanjenje troškova energije i materijala u proizvodnim procesima

- stabilnost i kontinuirano odvijanje proizvodnje

- skraćenje vremena upuštanja i zaustavljanja procesa

- smanjenje broja kvarova i oštećenja strožom i bržom kontrolom

- veću kvalitetu proizvoda i usluga

Zbog svih spomenutih razloga IT postaje nezaobilazna u svim sustavima, a u značajnoj mjeri

počinje utjecati i na svakodnevni život svakog pojedinca. Očekuje se da će početkom novog

tisućljeća u razvijenom svijetu dva od tri zaposlena, iako s različitim intenzitetom, na radnom

mjestu doći u dodir s računalom. Razvoj informacijske tehnologije i njezin prodor u sve pore

gospodarstva i društva je potaknuo neslućeni razvoj grane koja proizvodi, distribuira i servisira

IT opremu. Razvoj IP usko je vezan uz razvoj IT i stupanj ovisnosti društva o informatičkoj

opremi. Iako neki znanstvenici najavljuju brzi kraj dominacije IT u svijetu jer više ne omogućava

stvaranje konkurentskih prednosti, podatci o implementaciji informacijskih sustava u

gospodarski i društveni život svijeta govore suprotno. Unatoč povećanom interesu studenata za

studij na FOI (Spomenica FOI-2002; 52), nema nezaposlenih informatičara. Prema službenim

podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZP) (Tablici 6.1.), diplomirani informatičari

su drugo najzapošljivije zanimanje u Hrvatskoj.

78

Tablica 6.1.: Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više ili visoke škole

Najviše stope Najniže stope

Zanimanje % Zanimanje %

diplomirani farmaceut 73,9 dipl. sociolog 26,2 diplomirani informatičar 68,5 grafički inž. 26,2 dipl. inž. grañevinarstva 66,2 dipl. politolog 24,6 nastavnik razredne nastave 60,0 inž. kemijske tehnologije 23,7 prof. hrvatskog jezika i književnosti 57,3 inž. zaštite na radu 20,0 prof. engleskog jezika 55,1 brodski strojarski inž. 18,5 profesor biologije i kemije 54,3 poručnik trgovačke mornarice 16,0 profesor njemačkog jezika 54,2 dipl. ekonomist - privredni razvoj 14,9 profesor talijanskog jezika 51,0 akademski slikar 14,4 diplomirani inž. elektrotehnike 50,7 kapetan duge plovidbe 7,9

Izvor: Godišnje izvješće HZZP, 2006.; str 28

Prema iznijetim službenim podatcima HZZP, 68,5% diplomiranih informatičara pronalazi posao

u struci. Prema istom izvoru na "burzi" nema nezaposlenih informatičara, a informatičari

(softveraši) spadaju meñu najbolje plaćena zanimanja. Iznijeto govori u prilog sve intenzivnijeg

procesa informatizacije i internetizacije društva u kojem će informatička struka igrati ključnu

ulogu. To je jedan od pokazatelja koji upućuje na povećanu potražnju za IT na tržištu što će

neminovno doprinijeti razvoju IP. I Republika Hrvatska se u strategiji »Informacijska i

komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću« strateški opredijelila za razvoj

informatičkog društva (Vlada RH – 2002; 1753). Svjesni da društva koja ne daju potreban značaj

razvoju ICT tehnologijama, propuštanju priliku za priključenje suvremenom razvijenom i

civiliziranom društvu, autori Strategije utvrñuju sljedeći ciljeve:

1. Informacijska i komunikacijska tehnologija treba doprinijeti gospodarskom rastu

Republike Hrvatske, povećanju zaposlenosti i osvajanju novih tržišta.

2. U sljedećih pet godina Republika Hrvatska se treba priključiti razvijenim zemljama u

istraživanju i razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije te u njezinoj primjeni

pri stvaranju novih proizvoda i usluga da bi ova tehnologija postala značajan izvor

prihoda.

3. Razvojem elektroničke uprave temeljene na uporabi informacijske i komunikacijske

tehnologije, treba bitno unaprijediti kvalitetu usluga koje uprava pruža grañanima i

tvrtkama te učinkovitost državne i županijske uprave, lokalne samouprave i javnih službi.

4. Izgradnjom jeftine, brze i sigurne informacijske i komunikacijske infrastrukture treba

osigurati zadovoljavanje potreba grañana i gospodarstva.

Pretpostavka za integriranje Hrvatske u EU i opći društveni razvoj temeljen na informacijskom

društvu, za pretpostavku ima razvoj informatičkog poduzetništva koje će se razvijati usporedno

s povećanjem potreba za IT uslugama i robom.

79

6.1.4. Poteškoće u razvoju informatičkog poduzetništva

Informatičko poduzetništvo dijeli sudbinu malog i srednjeg poduzetništva, stoga put

razvoja i sve poteškoće kroz koje je prolazilo MSP, vrijede i za IP. No ono ima i neke specifične

poteškoće i ograničenja koja proizlaze iz specifičnosti djelatnosti. Velik broj malih tvrtki iz

sektora IP nastoji se održati na relativno malom tržištu, a sličnost u ponudi proizvoda i usluga

ograničava njihov tržišni udio i smanjuje konkurentnost. Samo u proizvode uključeno znanje

(proizvodnja softvera i poslovnih aplikacija) čini poduzetnike konkurentnim, ali kako se velik

dio njih bavi prodajom i instalacijom IT opreme, njihova konkurentnost ovisi o veleprodajnim ili

uvoznim uvjetima, odnosno o mjestu u lancu prodaje.

Osim konkurencije unutar sektora domaćih IP u Varaždinskoj županiji, značajan tržišni

udio zauzimanju meñunarodni dobavljači IT koji imaju razvijen vlastiti softver (npr. sustave

upravljanje ljudskim potencijalima i procesima, računovodstvo i dr.) Tako Microsoft, Oracle i

SAP uz ponudu kompleksnih rješenja, sugeriraju lokalnim tvrtkama primjenu inozemnih

programa uz koje oni osiguravaju usluge implementacije, prilagodbe, IT obuku, održavanje,

nadogradnju i obnavljanje softvera što uglavnom male domaće IP tvrtke (uz izuzetke npr. IGEA,

TASK, i dr.) ne mogu. One su uglavnom distributeri opreme i programskih paketa stranih

etabliranih proizvoñača poput Microsofta, Oracla, IBM-a HP-a i drugih. Za distribuciju

programskih paketa potrebni su certifikati koji omogućavaju legalnu distribuciju, stoga je

početnicima u IP dobivanje franšize i certificiranje za distribuciju velika prepreka zato što se

treba dosta potruditi da se uñe u te kanale partnerstva zadirući u profitne marže postojećih

programerskih tvrtki.

Osim toga, Internet je sve češći način nabavke softvera čije vrijeme zasigurno tek dolazi,

jer svojom prilagodljivošću i jednostavnošću omogućava kupcu odabir najnovije tehnologije po

cijenama bez provizije koju ubiru posrednici. Stoga se može predvidjeti poremećaj tržišta za IP

čija je osnovna djelatnost u domeni softvera (NKD 72.21 i 72.22).

Unatoč općem porastu informatičke potrošnje potražnja za informatičkim proizvodima i

uslugama je još uvijek niska ako usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Istočne Europe. IT

potrošnja po glavi stanovnika u Hrvatskoj je oko 130 USD što nije samo ispod standarda

zapadnoeuropskih zemalja, nego i ispod standarda susjednih zemalja; Slovenija ima IT potrošnju

od 250 USD po glavi stanovnika, Češka 237 USD, a Mañarska 177 USD po stanovniku (HGK –

2003). Iako je potrošnja IT u Hrvatskoj ispod razine u susjednim zemljama, IP je pod velikim

pritiskom zahvaljujući velikoj potražnji za programskim paketima i aplikacijama. Takvo stanje

generira ilegalnu djelatnost u nabavci hardverske opreme i umnožavanje softvera. Na taj se način

razvija siva ekonomija koja izravno šteti IP, ali i državnom proračunu (piratstvo). Značajan dio

tržišta pokrivaju i mješovite tvrtke čija osnovna djelatnost nije registrirana u informatičkoj

80

domeni već kao dopunu ponude uz osnovnu djelatnost i prodaju informatičke opreme. S druge

strane, IP diversifikacijom iz nužde za zadovoljenjem što šireg spektra potražnje na tržištu,

povećavaju opseg ponude nauštrb kvalitete i specijalizacije u svojoj domeni. Premda su tvrtke u

području IP uglavnom male i zapošljavaju mali broj ljudi te zauzimaju mali tržišni udio ili

odreñenu nišu, a najveći potrošač IT su veliki sustavi i javna uprava koji često ne mogu ispuniti

osnovne natječajne uvjete, a to ih čini nekonkurentnima u podjeli najznačajnijeg dijela tržišta.

Primjeri udruživanja malih IP u odreñene poslovno vezane skupine (clustere) vrlo su rijetki jer

još uvijek prevladava strah od konkurencije unutar branše, iako bi veća koncentracija znanja i

radne snage omogućili lakši nastup na tržištu i veću konkurentnost.

6.2. Udio informatičkog poduzetništva u Republici Hrvatskoj

Informatičko poduzetništvo (IP) u Republici Hrvatskoj predstavlja mali i specifičan dio

poduzetništva koji u broju poduzeća participira od 2,55% u 1996. godini do 2,99% u 2005.

godini. Grafikon 6.1. prikazuje povećanje udjela IP u broju poduzeća po stopi od 1,1% - 3,4%.

Udio informatičkog poduzetništva

0,00%0,50%1,00%1,50%2,00%2,50%3,00%3,50%

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Udio IP u broju poduzeća

Udio IP u broju zaposlenih

Grafikon 6.1.: Udio IP u Republici Hrvatskoj od 1996.-2005. godine

S obzirom na to da se radi o tvrtkama koje zapošljavaju u prosjeku 4,53 zaposlena (Tablica 6.2.),

udio u broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj niži je od udjela u broju poduzeća. Prema broju

zaposlenih IP sudjeluje od 0,74% u 1996. godini do 1,17% u 2005. godini.

81

Tablica 6.2.: Informatičko poduzetništvo u Republici Hrvatskoj od 1996. – 2005. godine

Godina Broj

poduzetnika Broj

zaposlenih Ukupan prihod

Dobit nakon oporezivanja

Proizvodnost rada IP

Prosječan broj

zaposlenih 1996. 1.633 5.621 2.536.792.200 113.245.604 20.147 kn 3,44 1997. 1.673 6.164 3.454.408.390 108.175.785 17.550 kn 3,68 1998. 1.662 6.816 3.182.739.546 102.421.327 15.027 kn 4,10

1999. 1.616 7.588 3.381.630.663 116.991.591 15.418 kn 4,70 2000. 1.608 8.853 4.188.075.464 192.608.241 21.756 kn 5,51 2001. 1.607 8.110 5.389.202.882 270.897.762 33.403 kn 5,05 2002. 1.808 7.474 6.544.197.291 316.466.076 42.342 kn 4,13 2003. 1.953 8.362 7.416.909.023 359.744.183 43.021 kn 4,28 2004. 2.025 9.091 7.945.061.547 351.411.211 38.655 kn 4,49 2005. 2.093 9.484 9.026.310.808 479.946.733 50.606 kn 4,53

Izvor: FINA, obrada Bogović 2006.

Zbog smanjenja broja zaposlenih u IP u periodu od 2000. – 2003. godine pao je i udio u

ukupnom broju zaposlenih. Grafikon 6.2. prikazuje kretanje broja poduzetnika u IP u RH od

1996. – 2005. godine. Značajan porast broja subjekata u IP započinje 2001. godine po stopi većoj

od 10%.

Broj poduzetnika

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.2.: Broj poduzetnika u IP u Republici Hrvatskoj

Najmanji broj informatičkih poduzeća bio je 2001. godine kada je završni račun predalo 1.607

tvrtki, a najveći 2005. godine kada je poslovalo 2.093 poduzeća. Broj zaposlenih (Grafikon 6.3.)

kao značajniji pokazatelj uloge odreñenog sektora, pokazuje neprestano povećanje od 1996.

godine kada je u IP sektoru bilo 5.621 zaposlenih (Tablica 6.2.).

82

Broj zaposlenih

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

10.000

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.3.: Broj zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj

Povećanje broja zaposlenih po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,25% utjecalo je na otvaranje 3.232

novih radnih mjesta, ali 2000. godine započinje dvogodišnje razdoblje pada broja zaposlenih u IP

za više od 9% godišnje. Zbog toga se broj zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj u dvije godine

smanjio za 1.379 radnika odnosno 25,6%, iako se broj poduzetnika u istom razdoblju povećao za

200. Nakon 2002. godine broj zaposlenih se počeo povećavati pa je na kraju promatranog

razdoblja iznosio 9.484. Zbog čega je došlo do takvog poremećaja u 2001. godini i drastičnog

smanjenja broja zaposlenih u IP, nema službenih objašnjenja. Pad broja zaposlenih u razdoblju

od 2000. – 2002. godine odrazio se na pad prosječnog broja zaposlenih po poduzetniku u

informatičkom poduzetništvu Republike Hrvatske što zorno prikazuje Grafikon 6.4.

Prosječan broj zaposlenih

3,00

3,50

4,00

4,50

5,00

5,50

6,00

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.4.: Prosječan broj zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj od 1996.-2005. godine

Da se radi o malim tvrtkama, pokazuje prosječan broj zaposlenih koji se kreće od 3,44 u 1996.

godini do 5,51 u 2000. godini kada je postigao najvišu vrijednost. U 2004. i 2005. godini

prosječan broj zaposlenih se ustabilio na 4,5. Grafikon 6.5. prikazuje kretanje ukupnih prihoda u

sektoru informatičkog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

83

Ukupan prihod

0123456789

10

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Milijarde

Grafikon 6.5.: Ukupan prihod u IP u Republici Hrvatskoj

Krivulja pokazuje progresivno povećanje bez obzira na ranije iznijete promjene u broju

zaposlenih. U deset godina, ukupni prihod u IP se povećao 3,5 puta; od 2,5 na 9 milijardi kuna,

dok je ukupni prihod gospodarstva Republike Hrvatske u istom razdoblju porastao za 2.2 puta

(Tablica 4.3.). Promatrajući ukupne prihode u informatičkom poduzetništvu može se zaključiti

da oni brže rastu nego u ukupnom gospodarstvu što ukazuje na uspješnost i perspektivnost ovog

sektora malog i srednjeg poduzetništva. Iz prikaza u Grafikonu 6.5. vidi se razdoblje stagnacije i

pada ukupnih prihoda u 1998. i 1999. godini, a nakon toga progresivno povećanje do kraja

promatranog razdoblja. Prosječna godišnja stopa porasta ukupnih prihoda u IP u

desetogodišnjem razdoblju iznosila je 16,8%. Prema prikazu na Grafikonu 6.6. dobit nakon

oporezivanja u sektoru IP ima tri karakteristična razdoblja.


0

100

200

300

400

500

600

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Milijuni

Grafikon 6.6.: Dobit IP u Republici Hrvatskoj

Od 1996. – 1999. godine dobit je stagnirala ili blago padala, a kretala se od 102 do 113 milijardi

kuna. Nakon tog razdoblja slijedi porast dobiti po prosječnoj godišnjoj stopi od 33,5% do kraja

84

promatranog razdoblja. Dobit u informatičkom poduzetništvu se u proteklom desetogodišnjem

razdoblju povećala 4,2 puta, a iznosi 2,4 milijarde kuna.

Proizvodnost rada kao pokazatelj ostvarenog dohotka po zaposlenom u IP prikazana je na

Grafikonu 6.7.. Iako proizvodnost rada po zaposlenom pada u razdoblju od 1996. do 1999.

godine kada je iznosila 15.027 kuna dohotka po zaposlenom, linija trenda upućuje na

ravnomjerno povećanje.

Dohodak po zaposlenom

0 kn

10.000 kn

20.000 kn

30.000 kn

40.000 kn

50.000 kn

60.000 kn

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.7.: Dobit IP u Republici Hrvatskoj nakon oporezivanja

Nakon tog perioda počinje porast proizvodnosti koja je u proteklom desetogodišnjem razdoblju

povećana za 3,28 puta te je dosegla je razinu od 50.606 kuna u 2005. godini. Iako se radi o

malim tvrtkama, s malim financijskim potencijalom, IP u Republici Hrvatskoj u proteklom

desetljeću pokazuje značajan razvojni potencijal u zapošljavanju, veličini stvorenih ukupnih

prihoda i ostvarenog dohotka po zaposlenom. Grafikon 6.8. omogućava analizu djelatnosti

unutar sektora i doprinos odreñenih djelatnosti prema broju tvrtki ukupnom potencijalu IP.

Broj IP prema NKD

0 200 400 600 800 1000

726

725

724

723

722

721

3002

5164

1996. 2000. 2005.

Grafikon 6.8.: Raspodjela broja IP prema NKD registru u RH

85

Prema broju registriranih poduzeća unutar IP u tri analizirane godine djelatnosti možemo

poredati sljedećim redoslijedom:

1. 72.2 Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera)

2. 30.02 Proizvodnja računala i druge opreme za obradu podataka

3. 72.5 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

4. 72.3 Obrada podataka

5. 51.64 Trgovina na veliko računalima, perifernom i programskom opremom – softverom

6. 72.1 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru)

7. 72.6 Ostale djelatnosti povezane s računalima

8. 72.4 Izrada i upravljanje bazama podataka

Raščlambu sektora IP u Republici Hrvatskoj prema broju zaposlenih u odreñenoj djelatnosti

prema NKD registru, prikazuje Grafikon 6.9.

Broj zaposlenih u IP prema NKD

0 1.000 2.000 3.000 4.000

726

725

724

723

722

721

3002

5164

1996. 2000. 2005.

Grafikon 6.9.: Raspodjela broja zaposlenih u IP prema NKD indeksu u RH

Raščlambom značaja odreñene djelatnosti prema boju zaposlenih u sektoru informatičkog

poduzetništva dobije se sljedeći redoslijed:



3. 72.5 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih

sustava


5. 51.64 Trgovina na veliko računalima, perifernom i programskom opremom –

softverom


86



Usporedbom udjela broja tvrtki i broja zaposlenih u IP u Republici Hrvatskoj, može se zaključiti

da prevladavaju djelatnosti 30.02 i 72.2, odnosno proizvodnja računala i opreme za obradu

podataka, odnosno savjetovanje i pribavljanje programske opreme. Prema oba pokazatelja,

najmanji udio u IP ima savjetovanje o hardveru, ostale djelatnosti povezane s računalima i izrada

i upravljanje bazama podataka. Ovi podatci mogu upućivati na strukturu sektora prema

uloženom znanju u stvaranju nove vrijednosti jer upravo dvije najvažnije djelatnosti zahtijevaju

visoku razinu specifičnih znanja. Stoga se može zaključiti da IP unatoč malom udjelu u ukupnom

gospodarstvu, na što upućuju raščlanjeni pokazatelji, znatno veću ulogu ostvaruje u svojem

doprinosu informatizacije društva i podizanju tehnološkog i znanstveno razvojnog potencijala

zemlje. Prijenosom znanja na svoje kupce i dobavljače, ovaj sektor osnažuje cjelokupni

gospodarski lanac te potiče rast produktivnosti i u drugim industrijama. Sabor Republike

Hrvatske je u siječnju 2002. godine donio strategiju "Informacijska i komunikacijska tehnologija

– Hrvatska u 21. stoljeću " kojom se daljnji razvoj društva temelji na razvoju informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, a potreba za informacijskom tehnologijom potiče razvoj IP.

6.3. Informatičko poduzetništvo u Varaždinskoj županiji

Gospodarska struktura Varaždinske županije radikalno se mijenja zbog intenzivnog

gospodarskog razvoja i izravnih stranih ulaganja te inicijative lokalne zajednice za pokretanjem

općeg društvenog razvoja. Zbog toga su ulaganja u gospodarsku infrastrukturu veća nego u

drugim dijelovima Hrvatske što podrazumijeva i ulaganja u tehnološki razvoj. Uvoñenje novih

tehnologija i povećanje razine implementiranog znanja u novostvorenu vrijednost, prati i

informatizacija kao ključni čimbenik njihove učinkovite uporabe u svrhu postizanja

konkurentske prednosti pred drugim regijama u Republici Hrvatskoj. Stoga je razvoj i uloga

informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji aktualna tema u sveobuhvatnoj analizi

tijeka razvoja gospodarstva u ovoj županiji. U Varaždinskoj županiji registriran je 71 poslovni

subjekt čija je osnovna djelatnost, prema NKD klasifikaciji, svrstana u područje informatičkih

djelatnosti. Prema podatcima iz Tablice 6.4., svi subjekti su registrirani kao društvo s

ograničenom odgovornošću (d.o.o.), što ih prema Zakonu o trgovačkim društvima svrstava u

skupinu trgovačkih društava kapitala u koje članovi ulažu temeljne uloge s kojim sudjeluju u

unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu34 temeljem čega stječu u društvu članska prava

34 Najniži iznos temeljnog kapitala za društvo s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna.

87

utjelovljena u poslovnim udjelima. Prema broju zaposlenih, sva IP u Varaždinskoj županiji

spadaju u kategoriju malih poduzeća jer zapošljavaju manje od 50 ljudi. Bez zaposlenih

djelatnika registrirano je 25 tvrtki (35,21%), a s jednim zaposlenim 13 tvrtki (18,31%). Ove dvije

kategorije zajedno čine više od polovice (53,52%) ukupnog broja IP u Varaždinskoj županiji. U

kategoriju do 5 zaposlenih spada ukupno 84,5% tvrtki, a svega 5,63% tvrtki ima od 10 do 20

zaposlenih. Udio kategorije bez ijednog zaposlenog je gotovo dvostruko veći od udjela MSP bez

zaposlenih u Varaždinskoj županiji (Tablica 5.4.). Najveći broj poduzeća (14) bez zaposlenih,

registrirano je u području djelatnosti 72.20 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske

opreme, a to upućuje na rad u ovom području kao dodatnom poslu. Promatrajući strukturu IP

prema osnovnoj djelatnosti, može se zaključiti da je najveći broj IP registriran u djelatnosti

72.22, ukupno 29 (40,85%) gdje je ujedno zaposlen najveći broj ljudi, ukupno 69 što čini

36,13%. Slijede djelatnosti 30.02 koja participira s 19,72% brojem tvrtki i jednakim udjelom u

broju zaposlenih kao prethodna djelatnost te 72.5 sa 16,9% broja tvrtki, ali svega 12,57%

zaposlenih. Najmanji udio u broju tvrtki (<5%) i broju zaposlenih (<2%) nalazi se u

djelatnostima 72.10, 72.30, 72.60 i 51.84 u kojima je registrirano ukupno 9 tvrtki s jednakim

brojem zaposlenih.

U Tablici 6.3. prikazani su podatci o informatičkom poduzetništvu u Varaždinskoj

županiji kroz proteklo desetogodišnje razdoblje.

Tablica 6.3.: Podatci o IP u Varaždinskoj županiji od 1996. – 2005. godine

Godina Broj

poduzetnika Broj

zaposlenih Ukupan prihod



Prosječan broj

zaposlenih

1996. 64 144 127.383.269 3.782.366 26.266 kn 2,25 1997. 63 157 109.351.784 4.077.677 25.972 kn 2,49 1998. 58 166 81.935.656 3.460.944 20.849 kn 2,86 1999. 56 167 73.990.326 5.996.178 35.905 kn 2,98 2000. 56 171 80.194.712 5.139.080 30.053 kn 3,05 2001. 50 170 90.504.848 7.135.968 41.976 kn 3,40 2002. 61 181 102.943.233 6.764.126 37.371 kn 2,97 2003. 65 217 113.688.021 8.069.786 37.188 kn 3,34 2004. 65 212 100.820.969 6.198.555 29.238 kn 3,26 2005. 71 221 95.051.196 7.242.377 32.771 kn 3,11

Izvor: FINA, obradio Bogović 2006.

Tablica 6.4. sadrži podatke o informatičkim tvrtkama u Varaždinskoj županiji svrstanih prema

abecednom redu koji će i u narednim poglavljima služiti istraživanju IP.

88

Tablica 6.4.: Informatička poduzeća u Varaždinskoj županiji

Izvor: FINA, * BIZNET, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon, očitano 26. 08. 2006., obradio Bogović

R.br. Naziv Djelatnost Opis Broj

zaposlenih* 1. ABIS d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 4

2. ACT PLAVEC d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 4

3. AFU-CONSULT d.o.o. LUDBREG 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

4. AGENT INFO d.o.o. VARAŽDIN 72100 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru) 2

5. AILEC IT d.o.o. VARAŽDIN 72400 Izrada i upravljanje bazama podataka 6 6. AIRSOLID d.o.o. VARAŽDIN 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 4

7. AJASOFTWARE d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 1 8. ANTARES d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 1

9. ARSCOM d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 1

10. ASTRUM d.o.o. SIGETEC LUDBREŠKI 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 3

11. BEL DATA d.o.o. VARAŽDIN 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 6 12. BENCOMP d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 4

13. CDM d.o.o. IVANEC 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 9

14. CILJ d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 1

15. CMK - CONSULTING d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0 16. CODE-ART d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 7

17. CONECTO d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

18. COSA d.o.o. KNEGINEC DONJI 72300 Obrada podataka 0

19. CSB-SYSTEM d.o.o. VARAŽDIN 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 0 20. CSV COMPUTER SYSTEMS d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 6 21. CYBERNEDIA I.H.D., d.o.o. VARAŽDINSKE TOPLICE 72600 Ostale srodne računalne aktivnosti 0

22. DISPLAY d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 3

23. ELING d.o.o. IVANEC 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 1

24. ELSI COMPUTERS d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 1

25. ELVIT d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

26. FLOXIA d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

27. FOING NOVA d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 6

28. GEMINI d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 0

29. GRYPIS d.o.o. TRNOVEC 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 0

30. IGEA d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 17

31. IN SERVIS LUDBREG d.o.o. VINOGRADI LUDBREŠKI 51840 Trgovina na veliko računalima, perifernom i prog. opremom 3

32. INEL d.o.o. VARAŽDIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 1

33. INFO ŠOP d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 2

34. INFODESIGN d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 15

35. INFO-RING d.o.o. ŠTEFANEC 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

36. INFO-TEL d.o.o. ČURILOVEC 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 2

37. IRISK d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0 38. J & J d.o.o. DONJA VOĆA 72600 Ostale srodne računalne aktivnosti 2

39. JAKOP-SOFT d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 2 40. LASERCOPY d.o.o. VARAŽDIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 1

41. LUCIDUS d.o.o. VARAŽDIN 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 0

42. MAXCOM d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

43. MELCOMP d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 19 44. MET-MAR d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

45. MICOMP d.o.o. TUŽNO 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 2

46. MIK-KOMP d.o.o. VARAŽDIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 0

47. MINERVA d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 3 48. MIT d.o.o. APATIJA 51840 Trgovina na veliko računalima, perifernom i prog. opremom 0

49. NETING d.o.o. VARAŽDIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 2

50. OCTO d.o.o. TRNOVEC BARTOLOVEČKI 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 1

51. OPORTUN d.o.o. PAKA 72210 Izdavanje programske opreme (softvera) 4 52. ORAKON d.o.o. NOVI MAROF 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 8

53. ORBIS d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 1

54. PERFORM d.o.o. ZA INFORMATIČKU DJELATNOST 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0 55. PIMS d.o.o. IVANEČKO NASELJE 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 2

56. PIS d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 2

57. PMG PRODUKTI d.o.o. VARAŽDIN 72100 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru) 0

58. PRECIZNA MEHANIKA I ELEKTRONIKA d.o.o. IVANEC 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 1

59. PROAS d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

60. PROTENUS d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

61. ROSENTHAL d.o.o. VARAŽDIN 72300 Obrada podataka 2

62. SELBIT d.o.o. TURČIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 0

63. SINCOM d.o.o. KUĆAN MAROF 72100 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardveru) 1

64. TASK d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 14

65. TASK POSLOVNA INFORMATIKA d.o.o. VARAŽDIN 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

66. TIGI d.o.o. VARAŽDIN 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 4

67. ULIXES INTELIGENTNA RJEŠENJA ZA TUR. d.o.o. VAR. 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 0

68. UNICOM SYSTEMS d.o.o. VARAŽDIN 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 1

69. VEMARKT d.o.o. HRAŠĆICA 72220 Ostalo savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softvera) 5

70. VISION d.o.o. GORNJI KNEGINEC 30020 Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 5

71. VITEZ ELEKTRONIKA d.o.o. ZBELAVA 72500 Održavanj uredskih strojeva i računala 0

89

Raščlambom uloge informatičkog poduzetništva u razvoju Varaždinske županije i udjela u

gospodarstvu ove regije u sljedećim je poglavljima prikazana analiza podataka iz Tablice 6.3. i

Tablice 6.4. te usporedba sa ukupnim gospodarstvom i sektorom MSP, radi utvrñivanja njegovog

doprinosa razvoju Varaždinske županije.

6.3.1. Udio u ukupnom gospodarstvu od 1996. – 2005. godine

Udio informatičkog poduzetništva u gospodarstvu Varaždinske županije može se

promatrati pomoću udjela u broju poslovnih subjekata, broju zaposlenih i ukupnim prihodima od

1996. – 2005. godine. Grafikon 6.10. prikazuje udio broja informatičkih poduzeća u ukupnoj

populaciji poduzeća u Varaždinskoj županiji za proteklo desetogodišnje razdoblje.

2,70%

2,80%

2,90%

3,00%

3,10%

3,20%

3,30%

3,40%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio u broju poduzeća

Grafikon 6.10: Udio broja IP u ukupnom broju poduzeća u Varaždinskoj županiji

Prosjek udjela za čitavo razdoblje iznosi 3,1 %, a tijekom početnog četverogodišnjeg razdoblja

udio IP je kontinuirano opadao, da bi se 2000. godine vratio na razinu 1996. kada je iznosio

3,13%. U 2001. godini vidljiv je nagli pad udjela na 2,98% što je ujedno najniža razina u cijelom

razdoblju. Nakon toga udio broja tvrtki počinje rasti, a taj trend zadržava do 2005. godine kada

postiže najvišu raznu u cijelom razdoblju, udio od 3,39%. Prema graničnim vrijednostima udjela

broja IP u Varaždinskoj županiji, možemo zaključiti da su se odstupanja kretala unutar 0,5%.

Značajniji pokazatelj od broja poduzetnika svakako je broj zaposlenih u sektoru IP i udio

u ukupnom broju zaposlenih što je prikazano na Grafikonu 6.11. Kao što je vidljivo, u

desetogodišnjem periodu postoje dva uzlazna i dva silazna trenda. Udio u broju zaposlenih

povećavao se od 1996. – 2000. godine od 4,8‰ na 5,8‰ odnosno za 0,1%.

90

0,40%

0,45%

0,50%

0,55%

0,60%

0,65%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio u broju zaposlenih

Grafikon 6.11.: Udio IP prema broju zaposlenih u Varaždinskoj županiji

Tada slijedi pad broja zaposlenih, a to je utjecalo i na udio koji je padao do 2002. godine kada je

iznosio 5,5‰. U 2003. godini uslijedilo je povećanje na 6,4‰ što se održalo do 2005. godine

kada je iznosio 6,5‰. Prosječan udio broja zaposlenih u IP u ukupnom broju zaposlenih u

razdoblju od 1996. -2005. godine, bio je na razini 0,57%, a odstupanja su se zadržala unutar

0,17%.

Udio informatičkog poduzetništva u ostvarenim ukupnim prihodima gospodarstva

Varaždinske županije u desetogodišnjem prosjeku, iznosio je 0,85%, što je za 2/3 više nego udio

u broju zaposlenih (Grafikon 6.12.).

0,00%

0,20%

0,40%

0,60%

0,80%

1,00%

1,20%

1,40%

1,60%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio u ukupnim prihodima

Grafikon 6.12.: Udio IP u ukupnim prihodima u gospodarstvu Varaždinske županije

91

Za razliku od prethodna dva pokazatelja, udio u ukupnim prihodima ima trend opadanja gotovo

kroz cijelo promatrano razdoblje od 1996. godine kada je iznosio 1,56% do 2005. godine kada je

pao na svega 0,54 %. Iako ukupni prihod IP prema podatcima iz Tablice 6.3. nema ovako izražen

pad, zbog porasta ukupnih prihoda u MSP i sektoru velikih, udio ukupnih prihoda IP u ukupnim

prihodima gospodarstva Županije, pokazuje pad od 1.02%.

IP prema udjelu u ukupnom gospodarstvu Varaždinske županije najviše sudjeluje brojem

subjekata (3,1%), a najmanje udjelom u broju zaposlenih (0,57%). Udjeli u broju subjekata i

broju zaposlenih pokazuje smjer rasta dok udio u ukupnim prihodima opada.

6.3.2. Udio u sektoru malog i srednjeg poduzetništva od 1996. –

2005. godine

Analiza udjela IP unutar sektora malih i srednjih poduzeća, kojem prema pokazateljima

poslovanja i pripada, poslužiti će za realniju ocjenu uloge IP u regionalnom razvoju. Premda u

broju tvrtki MSP u Varaždinskoj županiji sudjeluje izmeñu 98% i 99% (Tablica 5.3) udio IP u

sektoru MSP (Grafikon 6.13.) ne razlikuje se značajno od udjela u ukupnom broju poduzetnika

(Grafikon 6.10.).

2,70%

2,80%

2,90%

3,00%

3,10%

3,20%

3,30%

3,40%

3,50%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio prema broju poduzeća

Grafikon 6.13.: Udio broja IP u MSP sektoru Varaždinske županije

Prosječni desetogodišnji udio informatičkog poduzetništva u sektoru malog i srednjeg

poduzetništva iznosio je 3,13%. Najniži udio bio je 2001. godine (3,02%), a najviši 2005. godine

(3,46%). Kroz četverogodišnje razdoblje od 1996. – 1999. godine udio broja IP je bio u opadanju

s 3,16% na 3,05%. U 2000. godini udio se povećao na 3,17%, zahvaljujući padu broja MSP

poduzetnika za 4%. Najniži udio IP tvrtki zabilježen je u 2001. godini, kada je broj IP bio

najniži u cijelom razdoblju (50). Činjenica da je u istoj godini i broj malih i srednjih poduzetnika

92

bio najmanji (1.658) potvrñuje pripadnost IP sektoru MSP. Od 2001. udio IP u MSP sektoru u

stalnom je porastu do 2005. godine. Udio u broju zaposlenih pokazuje Grafikon 6.14., na kojem

se može primijetiti dva uzlazna razdoblja i jedno silazno.

0,80%

0,85%

0,90%

0,95%

1,00%

1,05%

1,10%

1,15%

1,20%

1,25%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio u broju zaposlenih

Grafikon 6.14.: Udio IP prema broju zaposlenih u MSP sektoru Varaždinske županije

Najniži udio IP u broju zaposlenih bio je u 1996. godini kada je iznosio svega 0,94%, a od tada

do 2000. godine povećavao se do 1,07%. Od 2000. do 2002. godine opada udio zaposlenih u IP

prema MSP sektoru jednako kao i prema ukupnom gospodarstvu (Grafikon 6.11.). Od 2003.

godine slijedi razdoblje povećanja do najviše razine 2005. godine (1,23%). Desetogodišnji

prosjek udjela zaposlenih u IP u sektoru MSP iznosio je 1,06%, uz odstupanja unutar 0,3%.

Udio IP u ukupnim prihodima unutar MSP sektora prikazan na Grafikonu 6.15. opada u

0,00%

0,50%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Udio u ukupnim prihodima

Grafikon 6.15.: Udio IP u ukupnim prihodima u MSP sektoru Varaždinske županije

93

prve četiri godine promatranja. Najveći udio od 2,49% zabilježen je 1996. godine da bi u četiri

naredne godine pao na 1,23%. Od 1999. godine udio IP u ukupnim prihodima se kretao od

1,11% do 1,29%. Prosječan desetogodišnji udio informatičkog poduzetništva u ukupnim

prihodima unutar sektora malih i srednjih poduzeća iznosio je 1,4%, a odstupanja su se kretala

unutar 1.38%.

Informatičko poduzetništvo u sektoru malog i srednjeg poduzetništva najvećim udjelom

sudjeluje u broju poduzetnika (3,13%), a najmanjim u broju zaposlenih (10,6%). Udjeli u broju

poduzetnika i broju zaposlenih, pokazuju porast, a udio u ukupnim prihodima trend opadanja

koji se u posljednjih sedam godina ustabililo na 1,2%.

6.4. Doprinos informatičkog poduzetništva razvoju Varaždinske

županije

Tvrtke koje su registrirane u definiranoj domeni informatičkog poduzetništva u

Varaždinskoj županiji doprinose razvoju regije:

Neposredno

Izravan utjecaj IP na društveni razvoj manifestira se kroz stvaranje dodane vrijednosti i

ekonomskih učinaka koji iz toga proizlaze. Raščlambom broja zaposlenih i ostvarenih

financijskih učinaka uz ranije pokazatelje, osnova je za analizu neposrednog utjecaja na

regionalni razvoj.

Posredno

Poduzetnici u informatičkom poduzetništvu utječu na razvoj ove županije i transferom

informatičke tehnologije i utjecajem na intenzitet procesa informatizacije društva u

cjelini. Na taj se način povećava tehnološki i društveno znanstveni potencijal ove regije

i razvija brand u regionalnoj konkurentnosti koji se preko novih investicija vraća kao

značajan čimbenik društvenog razvoja.

6.4.1. Broj zaposlenih u informatičkom poduzetništvu Varaždinske županije

Informatičko poduzetništvo pokazuje kontinuirani rast broja zaposlenih u proteklom

desetogodišnjem razdoblju, prema podatcima iz Tablice 6.3. i prikazu u Grafikonu 6.16. U 1996.

godini 64 poduzetnika u informatičkom poduzetništvu Varaždinske županije zapošljavalo je

ukupno 144 djelatnika što je najmanji broj zaposlenih u proteklom desetogodišnjem razdoblju.

94

Broj zaposlenih

100

120

140

160

180

200

220

240

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.16.: Broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji

Iako se broj IP u narednih šest godina smanjivao po stopi od 2-8% broj zaposlenih se

kontinuirano povećavao. Prosječna godišnja stopa povećanja broja zaposlenih u razdoblju od

1996. – 2005. godine iznosi 5,05%. Najveća stopa porasta broja zaposlenih bila je u 2003. godini

kada je povećan broj zaposlenih za gotovo 20%. U cijelom razdoblju broj zaposlenih u

informatičkom poduzetništvu Varaždinske županije povećao se za 77 radnih mjesta odnosno za

53%. U stvaranju novih radnih mjesta u promatranom desetogodišnjem razdoblju IP je

sudjelovalo sa 2,9% unutar sektora MSP, odnosno sa 1,8% u ukupnoj populaciji poduzetnika. Da

se radi o malim poduzetnicima koji u prosjeku zapošljavaju 2,97 djelatnika, prikazuje Grafikon

6.17. Iako krivulja prikazuje značajne promjene u prosječnom broju zaposlenih djelatnika po

poduzetniku, cijelo razdoblje obilježeno je sa dva suprotna trenda.

Prosječan broj zaposlenih

2,00

2,20

2,40

2,60

2,80

3,00

3,20

3,40

3,60

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.17.: Prosječan broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji

95

Od 1996. do 2001. godine smanjivao se broj poduzetnika u informatičkom poduzetništvu, a

povećavao se broj zaposlenih što je utjecalo i na povećanje prosječnog broja zaposlenih po

poduzetniku. U 2002. godini, unatoč povećanju broja zaposlenih u IP, povećanje broja

poduzetnika utjecalo je na pad prosječnog broja zaposlenih po poduzetniku. S obzirom na to da

se broj novoregistriranih poduzetnika i nadalje povećavao do 2005. godine, uz manju stopu

porasta broja zaposlenih u istom razdoblju, smanjio se i prosječan broj zaposlenih od 2003. –

2005. godine. Ukoliko se izuzme udio informatičkih tvrtki koji nema zaposlenih (prema

podatcima iz Tablice 6.2. 35,21%), ovaj odnos se u znatnoj mjeri mijenja i broj zaposlenih po

poduzetniku se povećava na 4,8. Grafikon 6.18 prikazuje raspodjelu zaposlenih u

informatičkom poduzetništvu prema NKD djelatnosti.

Broj zaposlenih

0 20 40 60 80 100 120

726

725

724

723

722

721

3002

5164

1995. 2000. 2005.

Grafikon 6.18.: Broj zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji prema NKD djelatnostima

Analizom značaja odreñene djelatnosti prema boju zaposlenih u sektoru informatičkog

poduzetništva u Varaždinskoj županiji, dobiva se sljedeći redoslijed:



3. 72.5 Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava

4. 51.64 Trgovina na veliko računalima, perifernom i programskom opremom – softverom





96

Usporedbom broja zaposlenih u IP u Varaždinskoj županiji, može se zaključiti da prevladavaju

djelatnosti 72.2 i 30.02 odnosno savjetovanje i pribavljanje programske opreme i proizvodnja

računala i opreme za obradu podataka. Najmanji udio zaposlenih u IP ima pružanje savjeta o

računalnoj opremi, ostale djelatnosti povezane s računalima i izrada i upravljanje bazama

podataka imaju gotovo identičnu struktura kao i na nacionalnoj razini.

6.4.2. Doprinos BDP-u Varaždinske županije

Jedan od važnih pokazatelja utjecaja na regionalni razvoj je udio u društvenom bruto

proizvodu Varaždinske županije. Grafikon 6.19. prikazuje kretanje ukupnog prihoda IP u

Varaždinskoj županiji.

Ukupni prihod

0

20

40

60

80

100

120

140

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Milijuni

Grafikon 6.19.: Ukupan prihod IP u Varaždinskoj županiji

Razdoblje od 1996. – 1999. godine obilježio je pad ukupnih prihoda u IP Varaždinske županije

po prosječnoj godišnjoj stopi od 16,4%. U 1999. godini ukupni prihodi dosegli su najnižu razinu

u cijelom desetogodišnjem razdoblju, svega 73 milijuna kuna. Nakon tog razdoblja ukupni

prihodi počeli su rasti po godišnjoj stopi od 12,3% do 2003. godine kada su iznosili 113 milijuna

kn. Posljednje dvije godine promatranja obilježio je pad ukupnih prihoda, unatoč povećanju

broja poduzetnika i broja zaposlenih u informatičkom poduzetništvu. No ostvarena dobit, koja je

pokretač razvoja preko reinvestiranja, pokazuje trend porasta uz godišnje oscilacije, tj. pad,

odnosno porast svake druge godine (Grafikon 6.20). Svake neparne godine u tijeku promatranja

dobit bilježi povećanje, a svake parne pad. Najniža ostvarena dobit zabilježena je u 1996. godini,

3,78 milijuna kuna, a najviša u 2003. godini, 8,07 milijuna kuna.

97


0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Milijuni kn

Grafikon 6.20.: Dobit IP u Varaždinskoj županiji nakon oporezivanja

U desetogodišnjem razdoblju ostvarena je ukupna dobit IP u iznosu od 57.867.057 kuna. IP

participira u dobiti MSP sektora s 2,00%, a u dobiti ukupnog gospodarstva s 1,07%35. U

usporedbi s udjelom u ukupnim prihodima (1,23% u sektoru MSP i 0,54% u ukupnom

gospodarstvu), IP u dobiti sudjeluje s gotovo dvostruko većim udjelima nego u ukupnim

prihodima što upućuje na iznad prosječnu dohodovnost sektora IP.

Proizvodnost rada, prikazana na Grafikonu 6.21., daje jednu doista neujednačenu i

nestabilnu sliku, obilježenu naglim padovima i povećanjima ostvarene dobiti po zaposlenim u

proteklom desetogodišnjem razdoblju.


15.000 kn

20.000 kn

25.000 kn

30.000 kn

35.000 kn

40.000 kn

45.000 kn

96. 97. 98. 99. 00. 01. 02. 03. 04. 05.

Grafikon 6.21.: Dobit po zaposlenom u IP Varaždinske županije

35 Podatci se odnose na 2005. godinu , izvor FINA

98

Najniži dohodak po zaposlenom ostvaren je u 1998. godini, 20.849 kuna, da bi se u 1999. godini

ostvarena dobit po zaposlenom povećala za 72%, na 35.905 kuna. Najviša proizvodnost rada bila

je u 2001. godini kada je ostvarena dobit po zaposlenom u iznosu od 41.976 kn. Ostvareni

dohodak po zaposlenom u promatranom razdoblju oscilirao je 200%.

Utjecaj IP na BDP Varaždinske županije je veći od udjela u broju poduzetnika i broju

zaposlenih. Linija trenda u ostvarenim ukupnim prihodima ukazuje na pad ostvarenih prihoda,

ali dobit i proizvodnost odnosno ostvareni dohodak po zaposlenom pokazuju povećanje bez

obzira na značajna odstupanja iz godine u godinu. Iznijeto upućuju na nestabilnost tržišta i uvjeta

poslovanja u ovom sektoru koji se odražavaju na pokazatelje poslovanja IP.

6.4.3. Doprinos informatizaciji društva

Širenje upotrebe informacijske tehnologije predstavlja opći trend u globalnoj ekonomiji.

On obuhvaća sve gospodarske aktivnosti, sve slojeve stanovništva te sve razvijene i manje

razvijene zemlje. Razmatranje uloge IP u informatizaciji društva, moguće je pomoću statističkih

pokazatelja uporaba IT tehnologija u ukupnom društvu, iskazanom brojem računala i brojem

priključaka na Internet. U Hrvatskoj se, u razdoblju od 1999. do 2003. godine, nastavio rast

uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Broj osobnih računala na tisuću

stanovnika povećavao se po prosječnoj godišnjoj stopi od 36,3%, od 67 u 1999. godini na 225,4

u 2003. godini. Broj korisnika Interneta povećao se više od pet puta, u 2003. godini bilo je 231,8

priključaka na Internet na 1000 stanovnika (NVK – 2005; 54). Isti izvor upućuje na nezavidan

položaj Republike Hrvatske u odnosu na druge države iz europskog okruženja. Prema broju

računala na 1000 stanovnika RH se nalazi u sredini ljestvice, izmeñu dva ekstrema, SiCG koja

ima 27,1 računalo/1000 st. i Irske koja ima 420,8 računala /1000 st. Hrvatska, sa 173,8 računala

na 1000 stanovnika, zaostaje za Irskom 2,5 puta. Varaždinska županija, ali i ostale regije u RH,

mogu smanjiti ovaj informatički zaostatak intenzivnijim ulaganjem u razvoj IT sektora. IP

izravno pridonosi razvoju informatizacije preko obavljanja svoje osnovne djelatnosti, ali i

popularizacijom i razvojem društvene svijesti o IT kao ključnom elementu koji omogućava

značajna poboljšanja učinkovitosti na radnom mjestu te razvijanje radnih uvjeta na kojima

počiva ekonomija znanja. Niz pokrenutih projekata na osnovi suradnje znanstvene i privredne

zajednice u ovoj regiji (tehnološki park – impulsni centar, veleučilište, kampus,...), ima cilj

stvaranja društva temeljenog na znanju i uporabi suvremene informacijsko-komunikacijske

tehnologije u službi tehnološkog razvoja.

99

6.5. Perspektive razvoja informatičkog poduzetništva

Premda je strateško i dugoročno odreñenje Republike Hrvatske članstvo u Europskoj uniji,

preduvjeti za normalno uključivanje našeg društva u zajednicu razvijenijih i ekonomski moćnijih

država je dostizanje standarda i smanjenje jaza nastalog uslijed rata i tranzicije hrvatskog

gospodarstva na tržišnu privredu. Usporedba podataka o IP36 u RH sa članicama i kandidatima

za ulazak u EU prikazanih u Tablici 6.5. ukazuje na suodnos stupnja razvijenosti djelatnosti u

kategoriji računalnih i srodnih djelatnosti i ostvarenog BDP.

Tablica 6.5.: Usporedba pokazatelja IP u referentnim zemljama u 2003. godini

Izvor: IDC, World Facts and Figures, obradio Bogović 2006, * nakon proširenja 01. 05. 2004.

Hrvatska ima najmanji broj IP tvrtki na milijun stanovnika i najmanji broj zaposlenih u IP na

1000 stanovnika, a još je uočljivija veza izmeñu ostvarenih prihoda u tom sektoru i BDP.

Hrvatska je vrlo nisko plasirana, ispred Rumunjske i Bugarske, a iza svih zemalja članica EU i

prosjeka EU. U promatranom europskom okruženju, stopa rasta IT tržišta premašivala je

dvoznamenkaste iznose u proteklom desetljeću, a u Hrvatskoj je u 2003. godini zabilježena stopa

rasta od 8,5%, u 2004. 2,4% te protekle, 2005. godine, od 1,9% (IDC – 2006; 6). Pad IT

potrošnje generira i stagnaciju u IP jer je potencijal razvoja IT tržišta, osnovni preduvjeta razvoja

IP u Republici Hrvatskoj. Premda razvoj IT i IP prati razvoj gospodarstva i društva u cjelini,

može se pretpostaviti da će njihov razvoj biti intenzivniji i brži u regijama koje bilježe

intenzivniji gospodarski razvoj. Premda Varaždinska županija bilježi intenzivan razvoj

poduzetništva i izravnih stranih ulaganja, o čemu je već bilo riječi u ovom radu, može se

očekivati i intenzivan razvoj IT tržišta, odnosno informatičkog poduzetništva u narednim

36 Kategorija računalnih i srodnih djelatnosti (prema NKD razred 72)

Broj tvrtki Broj

zaposlenih Prihodi

Dodana vrijednost

BDP Zemlja (/000.000 st. ) (/1000 st.) (€/1000 st.) (€/1000 st) $/st

RUMUNJSKA 327 1,2 30 12 6.900

BUGARSKA 318 1,4 21 8 7.600

HRVATSKA 162 0,9 65 18 10.700 SLOVAČKA 217 1,7 78 42 13.300

MAðARSKA 3027 4,6 239 62 13.900

ČEŠKA 2306 4,8 223 93 15.700

SLOVENIJA 602 2,8 238 116 18.300

EU 25* 1030 5,4 645 329 22.750

IRSKA 865 6,1 1564 595 29.800

DANSKA 1169 7,2 1404 532 31.200

NORVEŠKA 1916 7,8 1121 550 37.700

100

godinama. Sve veći broj studenata koji upisuju studij informatike na Fakultetu organizacije i

informatike u Varaždinu i trend povećanja broja zaposlenih u IP Varaždinske županije (Grafikon

6.16.) upućuju na povećanje potreba za IT koju će pratiti i razvoj IP.

7. Istraživanje

Dosadašnja razmatranja poduzetništva, i u njegovom sklopu informatičkog poduzetništva,

zasnovana su na temelju drugih radova i statističkih podataka FINA-e. Premda u znanstvenoj

bibliografiji nema poznatih podataka o istraživanjima informatičkog poduzetništva na

nacionalnoj i regionalnim razinama, spoznaje i podatci o informatičkom poduzetništvu doista su

šturi ili ne postoje. Ovo istraživanje, osim potvrñivanja postavljenih hipoteza (H2 i H3) ima cilj

sakupljanje i sistematizaciju podataka o informatičkom poduzetništvu u širokom opsegu, od

razvoja poduzetničkog mentaliteta na fakultetu do provoñenja ideje o vlastitom projektu preko

poduzetničkog pothvata. Rezultati istraživanja i utvrñen doprinos informatičkog poduzetništva

na temelju statističkih podataka, poslužit će općoj i cjelovitoj ocjeni uloge ovog poduzetničkog

sektora u općedruštvenom razvoju. Istraživanje je provedeno na dvije razine:

a) ispitivanje razine poduzetničke motiviranosti studenata treće i četvrte godine na

Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu

b) ispitivanje informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji (prema Tablici

6.4.) s ciljem dobivanja podataka o broju diplomiranih informatičara koji su

pokrenuli vlastito informatičko poduzeće

7.1. Motiviranost studenata na Fakultetu organizacije i informatike

Varaždin za pokretanje poduzetničkog pothvata

Ispitivanje razine motiviranosti studenata Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu (FOI)

za pokretanje vlastitog poduzetničkog projekta u informatičkom području nakon završenog

studija izvršeno je s ciljem utvrñivanja razine poduzetničkog duha u informatičkoj struci. Ovo

istraživanje pokazuje tijek razvoja poduzetničkog interesa preko sustava obrazovanja, utjecaja

visokoškolskog sustava na formiranje stavova i samosvijesti studenata te stanja motiviranosti

kroz studij, od treće do četvrte godine. Očekuje se da bi razvoj poduzetničkih sklonosti u tijeku

studija informatike i organizacije, trebao rezultirati većim poduzetničkim potencijalom od

prosjeka u Republici Hrvatskoj prema GEM istraživanjima.

101

7.1.1. Metodologija istraživanja

U ovom istraživanju primijenjena je metoda anketiranja studenata treće i četvrte godine studija

na FOI. Anketiranjem su prikupljana mišljenja i stavovi studenata o informatičkom

poduzetništvu i osobnoj motiviranosti za pokretanje poduzetničkog pothvata. Anketa je

prikupljena na FOI prije predavanja, odvojeno treća i četvrta godina studija. Pitanja u anketi su

bila kombinacija otvorenog (editbox) i zatvorenog tipa (selectbox) očigledno odgovora. Anketom

je bilo obuhvaćeno ukupno 187 studenata, 113 na III. godini studija i 74 na IV. godini studija

(Tablica 7.1.), što predstavlja 74,2%37od ukupnog broja studenata. Anketa se sastoji od dvije

grupe pitanja:

___________________________________________________________________

a. Opća (socio- demografska) pitanja

- spol

- godina studija

- godina upisa na FOI

- mjesto stanovanja (županija)

b. Namjeravaš li nakon završenog studija na FOI pokrenuti privatni poduzetnički posao?

DA NE

_________________________________ ________________________

1 U informatičkoj domeni 1 Nemam poduzetničkog duha

2 U neinformatičkoj domeni 2 Informatika nije poduzetnička struka

3 Ne znam 3 Nešto drugo

Poduzetništvo vidim kao: Bi li se zaposlio kod privatnog poduzetnika

informatičkom poduzetništvu?

Poslovnu priliku

Nužnost za zaposlenje DA NE

Nastavak obiteljskog posla

37Prema podatcima FOI u školskoj godini 2005/06 na III. godini je bilo 163, a na IV. 99 redovnih studenata IV. što ukupno iznosi 252, (N=252)

102

Kod sastavljanja anketnog upitnika i obrade ankete upotrebljeni su sljedeći kriteriji:

- glavna tema istraživanja – poduzetnička motiviranost jasno je definirana u prvom

pitanju drugog dijela upitnika, a nakon toga ispitanici popunjavaju usmjerena pitanja na

temelju općeg opredjeljenja

- pitanja su jednostavna, a ponuñeni odgovori jednoznačni da bi se izbjeglo ispitanikovo

djelomično slaganje s tvrdnjom čime su izbjegnuti skalirani odgovori

- broj pitanja i odgovora jednak je za poduzetnički motivirane i za poduzetnički

nemotivirane studente

Rezultati istraživanja usporeñeni su s poduzetničkom aktivnosti za Republiku Hrvatsku u 2005.

godini prema GEM (Global Entrepreneurship Monitor)38 istraživanjima čiji rezultati se nalaze u

Tablici 7.1. Poduzetnička aktivnost početnika i novih poduzetnika je mjerena preko odnosa broja

takvih poduzetnika na 100 odraslih stanovnika, starosti od 18 do 64 godine, izraženo TEA

indeksom. Poduzetnička aktivnost u provedenom istraživanju izražena je brojem novih

Tablica 7.1.: TEA indeks za Republiku Hrvatsku u 2005. godini

Izvor: GEM Hrvatska

poduzetnika, koji su već pokrenuli vlastito poduzeće/obrt ne starije od 42 mjeseca i potencijalnih

poduzetnika koji namjeravaju sami ili s drugim osobama, pokrenuti vlastiti poslovni projekt.

Pokazatelji motivacije za poduzetničku aktivnost:

- TEA Prilika: broj poduzetnika koji su se opredijelili za poduzetničku aktivnost jer su

uočili poslovnu priliku

- TEA Nužnost: broj poduzetnika koji su se opredijelili za poduzetničku aktivnost

natjerani situacijom u kojoj su se našli (ostali bez posla, nisu mogli naći drugo

zaposlenje itd.)

- TEA Žene: broj poduzetnički aktivnih žena

- TEA Muškarci: broj poduzetnički aktivnih muškaraca

38 GEM je meñunarodni projekt započet 1998. godine, pod vodstvom konzorcija sa London Business School i

Babson Collegea u koji je uključeno 37 država u kojem sudjeluje Republika Hrvatska od 2002. godine Glavni je cilj

tog projekta praćenje i razvijanje pokazatelja kojima se mjeri poduzetnička aktivnost.

TEA Hrvatska TEA - prilika TEA - nužnost TEA- muškarci TEA - žene

6,11 2,92 3,09 9,78 2,58

103

Anketiranje poduzetničke motiviranosti studenata provedeno je radi prikupljanja podataka prema

metodologiji koja će omogućiti usporedbu dobivenih rezultata s GEM istraživanjima za

Republiku Hrvatsku u 2005. godini. Anketiranje je bilo provedeno 29. svibnja za studente IV.

godine studija i 6. lipnja za studente III. godine studija.

7.1.2. Rezultati ankete

U anketiranju je sudjelovalo ukupno 187 studenata, 139 muških (74,33%) i 48 ženskih (25,77%)

što prikazuje Grafikon 7.1. Na trećoj godini anketu je popunilo 113 od 163 redovno upisanih

III Godina IV Godina

113

7486

53

27 210

20

40

60

80

100

120

Struktura anketiranih studenata

Ženski Muški Ukupno

Grafikon 7.1.: Broj anketiranih studenata FOI

studenata, odnosno 69,32%, a na četvrtoj godini 74 od 99 redovno upisanih studenata što iznosi

74,74%. Dakle, udio odazvanih studenata na trećoj i četvrtoj godini studija bio je gotovo

identičan. Prema podatcima iz Tablice 7.2. meñu anketiranim studentima na trećoj godini studija,

50,44% studenata izrazilo je namjeru pokrenuti poduzetnički pothvat nakon završenog studija.

Tablica 7.2.: Rezultati anketiranja studenata

GODINA STUDIJA III. IV.

SPOL muški ženski muški ženski ukupno

broj anketiranih 86 27 53 21 187

poduzetnički motivirani 47 10 24 5 86

poduzetnički nemotivirani 39 17 29 16 101

udio motiviranih studenata 54,65% 37,04% 45,28% 23,81% 45,99% ukupno poduzetnički motiviranih

50,44% 39,19% 45,99%

104

Na četvrtoj godini smanjio se udio poduzetnički orijentiranih studenata na 39,19%, odnosno za

22,3%. U populaciji anketiranih studenata na obje godine studija poduzetničku motiviranost

pokazalo je 86 studenata, odnosno 45,99%. Pokretanju vlastitog poduzeća skloniji su muški

studenti na obje godine studija sa 51,08% u odnosu na ženske koje su motivirane sa 39,18%.

Prema prikazu na Grafikonu 7.2. najmotiviraniji su muški studenti treće godine studija,

54,65% 45,35%

37,04% 62,96%

50,44% 49,56%

45,28% 54,72%

23,81% 76,19%

39,19% 60,81%

45,99% 54,01%

0% 20% 40% 60% 80% 100%

M

Ž

ukupno III

M

Ž

ukupno IV

III G

IV G

UKUPNO

Motiviranost studenata

motiviran nemotiviran

Grafikon 7.2.: Razina poduzetničke motiviranosti

a najmanje motivirane studentice na četvrtoj godini studija. Prema podatcima iz Tablice 7.3.

većina studenata privatno poduzeće vidi kao priliku za ostvarivanje svojih ideja, njih ukupno

43,32%, dok samo 2,14% studenata privatno poduzeće doživljava kao nužnost.

Tablica 7.3.: Indikator poduzetničke motivacije studenata Indikator motivacije III. godina IV. godina ukupno prilika 47,79% 37,84% 43,32% nužnost 2,65% 1,35% 2,14% Ukupno motiviranih 50,44% 39,19% 45,99%

Izvor: GEM, 2006

Isti grafički podatci (Grafikon 7.3.) pokazuju da studenti na četvrtoj godini studija u većem

postotku privatno poduzetništvo doživljavaju kao priliku (96,56%) u odnosu na studente treće

godine (94,75%). To ukazuje na "sazrijevanje" poduzetničkih ideja tijekom studija i povezivanje

poduzetništva kao jedine mogućnosti za njihovo ostvarivanje.

105

47,79%

2,65%

37,84%

1,35%

43,32%

2,14%

0% 20% 40% 60% 80% 100%

III godina

IV godina

ukupno

Pokazatelj motiviranosti

Prilika Nužnost

Grafikon 7.3.: Pokazatelj poduzetničke motiviranosti studenata FOI

Grafikon 7.4 prikazuje udio poduzetnički motiviranih studenata prema iskazanom

interesu o odnosu na područje poduzetništva.

Grafikon 7.4.: Prikaz poduzetničke domene motiviranih studenata

Najveći dio otvorio bi poduzeće u informatičkom području (74,42%), izvan informatičkog

područja 10,47%, a njih 15,12 % ne zna u kojoj domeni želi ostvariti svoje poduzetničke

projekte. Premda se u ovom radu istražuje uloga IP na regionalni razvoj, važan je podatak o

mjestu prebivanja studenata. Meñu nemotiviranim studentima 77% studenata zaposlilo bi se u

informatičkom poduzetništvu, a 23% njih ne želi tražiti svoje zaposlenje u privatnom sektoru.

Na Grafikonu 7.5. prikazana je raspodjela anketiranih studenata prema mjestu prebivališta i udio

motiviranih u odnosu na nemotivirane. Najveći broj studenata ima prebivalište u Varaždinskoj

županiji (64), zatim Krapinsko-zagorskoj (18), Meñimurskoj (13) i Koprivničko-križevačkoj

Poduzetnička domena

U informatičkom poduzetništvu Izvan informatičkog područja Ne znam

106

(10). Iz ove četiri županije ukupno je 62% anketiranih studenata, a ostatak studenata dolazi iz

svih županija u Republici Hrvatskoj, a tri studenta i iz Bosne i Hercegovine. Najveći broj

motiviranih studenata dolazi iz Varaždinske županije (26) gotovo 30% od ukupnog broja

poduzetnički motiviranih, ali prema udjelu u ukupnom broju studenata Varaždinska županija se

nalazi na 14. mjestu.

1

2 6

5 13

2 5

3 7

1 2

1 2

26 38

3 4

6 7

4 3

4 3

2 1

4 2

8 3

3 1

3 1

3 1

4 1

1

2

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Karlovačka

Sisačko-moslavačka

Krapinsko-zagorska

Požeško-slavonska

Koprivničko-križevačka

BIH

Vukovarsko-srijemska

Varaždinska

Dubrovačko-neretvanska

Meñimurska

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Virovitičko-podravska

Splitsko-dalmatinska

Grad Zagreb

Osječko-baranjska

Primorsko-goranska

Zadarska

Šibensko-kninska

Istarska

Ličkosenjska

Poduzetnička motiviranost studenata

Motivirani Nemotivirani

Grafikon 7.5: Prikaz poduzetničke motiviranosti studenata prema mjestu stanovanja

Unatoč tome najveći utjecaj na poduzetničku aktivnost može se očekivati u Varaždinskoj

županiji što potvrñuje ulogu Fakulteta organizacije i informatike u razvoju informatičkog

poduzetništva u Varaždinskoj županiji.

107

7.1.3. Zaključna interpretacija podataka

Ovo istraživanje potvrdilo je pretpostavku definiranu drugom hipotezom (H2) prema kojoj

studenti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu pokazuju iznadprosječnu poduzetničku

motiviranost. Usporedimo li podatke o poduzetničkoj aktivnosti u Republici Hrvatskoj za 2005.

godinu iz Tablice 7.1. s rezultatima ankete možemo zaključiti sljedeće:

- poduzetnička motiviranost studenata veća je za 6.4 puta od indeksa poduzetničke

aktivnosti u Republici Hrvatskoj

- odnos TEA prilika – TEA nužnost je znatno povoljnija u populaciji studenata koji su

pokazali poduzetničku motivaciju (20 : 1) nego u RH (1:0,94)

- u Republici Hrvatskoj 3,8 puta više muškaraca pokazuje poduzetničke sklonosti od

žena, a na FOI svega 1,64 puta više muških studenata iskazuje poduzetničku

motiviranost od studentica

Iz rezultata provedenog istraživanja poduzetničke motiviranosti studenata na FOI u Varaždinu,

uočljivo je da postoji veliki ljudski potencijal za razvoj informatičkog poduzetništva u

Varaždinskoj županiji. S obzirom na veliki uzorak ispitanih studenata, s velikom se sigurnošću

može jednako tako potvrditi pozitivna uloga Fakulteta informatike i organizacije u razvoju

poduzetničke svijesti i visoke razine stečenih stručnih znanja, a to potvrñuje udio studenata koji

bi znanja stečena u tijeku studija, iskoristili za poduzetnički poduhvat u informatičkom

poduzetništvu. Osim utjecaja na regionalni razvoj Varaždinske županije, stanje poduzetničke

motiviranosti iskazano u ovoj anketi, sigurno će imati svoj odraz na razvoj informatičkog

poduzetništva i u drugim županijama. Naime, studenti FOI tijekom studija razvijaju

samopuzdanje i sklonosti stvaranju novih vrijednosti na znanju, a u toj životnoj dobi još nemaju

razvijene mehanizme racionalnosti i straha od neuspjeha, već iskazuju spremnost na rizik. Tolika

odstupanja od rezultata GEM istraživanja za Republiku Hrvatsku, ukazuju na dva potencijalna

metodološka razloga:

- za dobivanje TEA indeksa obavljeno je ispitivanje poduzetničke motiviranosti na

radno sposobnoj populaciji od 18 – 64 godine starosti, a na FOI meñu populacijom

studenata treće i četvrte godine

- u GEM istraživanjima ispitivanja su obavljena na ljudima različitog statusa i

obrazovanja, dok se ovdje radilo o redovnim studentima na višim godinama studija

za koje se može pretpostaviti da će završiti studij i steći VSS

108

Prema iznijetim razlozima odstupanja rezultata može se zaključiti da dob i stručna sprema

(znanje) predstavljaju ključne pokretače poduzetničke aktivnosti kod poduzetnika početnika.

7.2. Broj diplomiranih informatičara koji su pokrenuli informatičko

poduzetništvo u Varaždinskoj županiji

Ovo istraživanje provedeno je radi dokazivanja treće hipoteze (H3) kojom je pretpostavljena

korelativna veza izmeñu motiviranosti studenata i broja diplomiranih informatičara u

informatičkom poduzetništvu u Varaždinskoj županiji. Podatci su prikupljeni anketiranjem

sektora informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji s ciljem utvrñivanja broja

poduzetnika/menadžera sa završenim Fakultetom organizacije i informatike.

7.2.1. Metodologija istraživanja

Anketiranjem su obuhvaćeni poduzetnici koji imaju registriranu osnovnu djelatnost u području

informatičkog poduzetništva sukladno NKD klasifikaciji i definiranom području informatičkog

poduzetništva (poglavlje 6.). Prema službenim podatcima FINA-e u 2005. godini, u

Varaždinskoj županiji registriran je ukupno 71 poduzetnik u informatičkoj djelatnosti. Prema

podatcima iz Tablice 6.3., u tom sektoru ukupno 25 tvrtki nije imalo zaposlenih, stoga nisu

obuhvaćene u ovom istraživanju. Anketni upitnik upućen je u ukupno 46 poduzeća, od kojih ga

je 17 odbilo ispuniti. Dakle u ovom istraživanju obrañeni su podatci za ukupno 29 informatičkih

poduzeća u Varaždinskoj županiji koja zapošljavaju 73,4% ljudi od ukupnog broja zaposlenih u

ovom sektoru.

Anketirani poduzetnici odgovarali su na šest pitanja:

I. Stupanj stručne spreme vlasnika/menadžera:

SSS VŠS VSS Magisterij Doktorat

Ne želim odgovoriti

1. vlasnik

2. vlasnik

II. Završeno obrazovanje vlasnika/menadžera:

U informatičkom području U neinformatičkom području

1. vlasnik

2. vlasnik

109

III. Završena škola(e) – fakultet(i) vlasnika/menadžera:

1. vlasnik

2. vlasnik IV. Broj zaposlenih djelatnika s VSS (unijeti broj):

V. Smatrate li diplomirane informatičare potencijalnom konkurencijom?

Da

Ne

Ne znam

VI. Procjena utjecaja FOI na razvoj informatičkog poduzetništva u varaždinskoj županiji.

Izrazito pozitivan

Pozitivan

Beznačajan

Nema utjecaja

Negativan


Istraživanje je provedeno od 12. lipnja do 4. kolovoza 2006. godine.

FOI

FER

Drugi fakultet


110

7.2.2. Rezultati ankete

Rezultati ispitivanja obrazovne strukture IP u Varaždinskoj županiji prikazani su na Grafikonu

7.6. prema kojem 61,33% vlasnika informatičkih tvrtki u Varaždinskoj županiji ima VSS, udio

Struktura vlasnika IP

61,33%

24,39%

4,76% 4,76% 4,76%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

Doktorat Magisterij VŠS SSS VSS

Grafikon 7.6.: Obrazovna struktura vlasnika IP u Varaždinskoj županiji

doktora, magistara i vlasnika sa VŠS je izjednačen (4,76%) dok vlasnici sa SSS zauzimaju manje

od četvrtine (24,39%) ukupnog broja poduzetnika. Ovi podatci ukazuju na veliki udio

visokoškolovanih vlasnika (73,81%) u sektoru IP što predstavlja značajan potencijal u stvaranju

nove vrijednosti korištenjem znanja i inovativnosti.

Prema prikazu vlasničke strukture IP u Varaždinskoj županiji na Grafikonu 7.7., vidljivo

je da 55,17 % tvrtki ima jednog vlasnika, a 44,83% ima dva vlasnika (suvlasničko – partnersko

poduzeće).

Udio IP prema broju vlasnika

44,83%55,17%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Dva/više vlasnika Jedan vlasnik

Grafikon 7.7.: Udio IP u Varaždinskoj županiji prema vlasničkoj strukturi

111

S ciljem izbjegavanja mogućih statističkih pogrešaka u obradi podataka o broju vlasnika koji su

završili FOI, u obradi su rabljeni podatci o svim vlasnicima, bez obzira na oblik vlasništva

(suvlasništva).

Ako se analizira područje obrazovanja vlasnika poduzeća, bez obzira na stupanj

obrazovanja (Grafikon 7.8.), može se zaključiti da prevladava obrazovanje u informatičkom

području (61,90%).

Obrazovanje vlasnika

61,90%

38,10%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

Informatičko područje Neinformatičko područje

Grafikon 7.8.: Udio IP poduzetnika prema obrazovanju u informatičkom području

Iako nije utvrñena povezanost izmeñu obrazovanja vlasnika i veličine poduzeća, ako se uzmu u

razmatranje prethodna dva podatka, može se zaključiti da u IP dominiraju visokoobrazovani

vlasnici u području informatike.

U vlasničkoj strukturi prema Grafikonu 7.9. najviše je vlasnika završilo Elektrotehnički

Udio vlasnika IP

31,71%

26,83%

24,39%

9,76%7,32%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

ETF FOI Srednja šk. Drugi fakultet EFZ

Grafikon 7.9.: Udio IP poduzetnika prema završenom obrazovanju

112

fakultet (ETF ili FER) u Zagrebu (31,71%) dok je Fakultet organizacije i informatike u

Varaždinu završilo 26,83% vlasnika, a to su dva izrazito dominirajuća fakulteta meñu vlasnicima

IP u Varaždinskoj županiji. Svega je 7,32% vlasnika koji su završili ekonomski fakultet

(neinformatička domena) te 9,76% vlasnika koji su završili filozofski, prirodoslovno

matematički ili defektološki fakultet.

U ukupnom broju zaposlenika sa visokom stručnom spremom u informatičkom

poduzetništvu Varaždinske županije veliki je udio diplomiranih informatičara (68%) što zorno

prikazuje Grafikon 7.10.

Broj zaposlenika s VSS

64

1911

0

10

20

30

40

50

60

70

FOI FER/ETF DRUGI

Grafikon 7.10.: Udio VSS zaposlenika u IP prema završenom studiju

Sa završenim FER/ETF-om ima 20,2%, a s drugim fakultetima svega 11,7%. Iz iznijetih

podataka o strukturi vlasnika i zaposlenika s VSS, očita je prevlast diplomiranih informatičara

što je značajan pokazatelj uloge FOI i informatičke struke općenito u informatičkom

poduzetništvu. Omjer visokoškolovanih vlasnika/menadžera u IP i broja visokoškolovanih

zaposlenika u IP je 1 : 3, odnosno na svakog vlasnika s VSS dolazi troje zaposlenika s VSS.

Grafikon 7.11. prikazuje procjenu uloge Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu na

razvoj informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji.

113

Kakav je utjecaj FOI na razvoj IP?

0,00% 0,00% 0,00%

68,97%

27,59% 3,45%

0,00%10,00%20,00%30,00%40,00%50,00%60,00%70,00%80,00%

Izrazito

pozitivan

Pozitivan

Beznačajan

Negativan

Izrazito

negativan

Ne žrlim

odgovoriti

Grafikon 7.11.: Procjena uloge FOI na razvoj IP od strane informatičkih poduzetnika

Najveći broj (68,97%) smatra ga pozitivnim, izrazito pozitivnim 27,59%, nijedan poduzetnik nije

ulogu FOI ocijenio negativnom, a svega 3,45% beznačajnom.

7.2.3. Zaključno tumačenje podataka

Istraživanje informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji provedeno je uz odreñene

poteškoće:

- velik udio poduzeća bez zaposlenih

- jedan poduzetnik/vlasnik ima dva usporedno registrirana poduzeća u istoj domeni

Kao što je ranije iznijeto od ukupnog broja tvrtki u ovom sektoru (N= 71) rezultati ovog

istraživanja temeljeni su na uzorku anketiranih tvrtki (n= 29), a mogu se sažeti u sljedeće:

- u informatičkom poduzetništvu Varaždinske županije prevladavaju

visokoobrazovani vlasnici

- 2/3 vlasnika steklo je obrazovanje u informatičkom području

- prema broju vlasnika IP je gotovo podijeljeno na individualno i partnersko

- meñu visokoobrazovanim vlasnicima najveći broj poduzetnika završio je

obrazovanje na FER/ETF –u, a zatim na FOI

- meñu visokoobrazovanim zaposlenicima u informatičkom poduzetništvu

Varaždinske županije prevladavaju diplomirani informatičari

U ukupnoj visokoobrazovanoj strukturi u informatičkom poduzetništvu najvažniju ulogu imaju

diplomirani informatičari, koji u odnosu na ukupan broj zaposlenih, zauzimaju 39,26%. Ovako

visok postotak informatičke struke u informatičkom poduzetništvu, upućuje na visoku razinu

114

specifičnog znanja uključenog u usluge i proizvode ovog dijela gospodarstva. Iznijeto upućuje na

značajan utjecaj FOI u Varaždinu na razvoj IP u Varaždinskoj županiji.

8. Sinteza rezultata istraživanja

Provedenom analizom statističkih podataka o informatičkom poduzetništvu Varaždinske

županije i istraživanjem poduzetničke motiviranosti studenata FOI i udjela diplomiranih

informatičara u vlasničkoj strukturi informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji,

potvrñene su pretpostavke iz postavljenih hipoteza.

Dokazivanje prve hipoteze (H1):

Informatičko poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na razvoj Varaždinske županije.

Pozitivan utjecaj informatičkog poduzetništva na razvoj Varaždinske županije može se

iskazati:

A) Neposrednim doprinosom IP, izraženim preko gospodarskih pokazatelja

- brojem informatičkih tvrtki (3,1%)

- brojem zaposlenih (0,57%)

- ukupnim prihodima (0,86%)39

B) Posrednim doprinosom preko:

- informatizacije društva

- unapreñivanja ICT tehnologije

- povećanja razine intelektualnog kapitala

- doprinosa razvoju ekonomije znanja

Prema iznijetom informatičko poduzetništvo ima pozitivan utjecaj na razvoj Varaždinske

županije što potvrñuje tvrdnje iz prve hipoteze (H1).

39 Iznijeti udjeli iskazuju prosjek kroz desetogodišnje razdoblje, od 1996. – 2005. godine

115

Dokazivanje druge hipoteze (H2):

Studenti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu pokazuju viši stupanj

poduzetničke motiviranosti od prosjeka Republike Hrvatske.

Provedena istraživanja su ukazala na 7,5 puta veću poduzetničku motiviranost studenata FOI od

prosjeka RH jer 43,32% studenata u malom poduzetništvu vide priliku za realizaciju svojih ideja,

a svega 2,14% studenata nužnost za samozapošljavanje. Utjecaj visokoškolskog obrazovanja

(FOI) na tako visoku razinu i strukturu motiviranosti studenata može se svesti na stjecanje

vještina i znanja ključnih za razvoj poduzetničkog duha i visoke razine samopouzdanja.

Populacija nemotiviranih studenata iskazala je visoku razinu povjerenja u privatno

poduzetništvo (77%), a to predstavlja potencijalne poduzetnike koji nakon završetka studija

mogu, zaposlenjem u privatnom poduzetništvu, steći kritičnu razinu znanja i ideja za pokretanje

vlastitog poduzetničkog pothvata.

Dobiveni rezultati istraživanja populacije studenata Fakulteta organizacije i informatike u

Varaždinu potvrdili su drugu hipotezu H2, prema kojoj studenti Fakulteta organizacije i

informatike u Varaždinu pokazuju viši stupanj poduzetničke motiviranosti od prosjeka u

Republici Hrvatskoj.

Dokazivanje treće hipoteze (H3):

Udio poduzetnički motiviranih studenata Fakulteta organizacije i informatike (FOI)

Varaždin u korelaciji je s brojem poduzetnika u informatičkom poduzetništvu

Varaždinske županije koji su završili FOI Varaždin.

Radi potvrñivanja treće hipoteze (H3), provedeno je istraživanje informatičkog poduzetništva u

Varaždinskoj županiji. Iako je informatičko poduzetništvo vrlo dinamična i raznorodna

populacija poduzetnika, istraživanja su ukazala na odreñene opće karakteristike. Informatičko

poduzetništvo obilježava visoka razina visokoškolovanih vlasnika i zaposlenika. To upućuje na

visok tehnološko inovativni potencijal i razinu implementiranog znanja u dodanu vrijednost u

ovom sektoru. Da se radi o sektoru poduzetništva u kojem je potreban visok stupanj specifičnih

znanja, ukazuju podatci o broju vlasnika/menadžera koji su obrazovanje stekli u informatičkom

području. Najveći dio informatičkih poduzetnika završio je FER/ETF ili FOI, dok je najveći dio

zaposlenika završilo FOI. Dakle, diplomirani informatičari su najznačajnija struka u

informatičkom poduzetništvu u Varaždinskoj županiji.

116

Za utvrñivanje zavisnosti izmeñu broja poduzetnički motiviranih studenata na FOI i broja

diplomiranih informatičara koji su pokrenuli informatičko poduzetništvo u Varaždinskoj županiji

izvršena je podjela na dvije varijable koje su izrazito podijeljene. Za utvrñivanje intenziteta

povezanosti (meñuzavisnosti) izmeñu broja motiviranih studenata za pokretanje poduzetničkog

pothvata i stvarnog broja informatičara u IP Varaždinske županije, a korišten je hi-kvadrat test

(oznaka: x2 test), a dobiveni odnos predstavlja ø (Fi) koeficijent korelacije (Petz – 1997; 227).

Hi- kvadrat test nam pokazuje stupanj vjerojatnosti povezanosti izmeñu dvije varijable.

Izračun korelacije:

Tablica 7.4.: Frekvencija diplomiranih informatičara (motivirani/FOI – informatičko poduzetništvo)

VLASNICI ZAPOSLENICI

FOI40 26 a 31 b 57

IP 11 c 64 d 75

37 95 132 N

Legenda:

a broj poduzetnički motiviranih studenata

b broj poduzetnika/menadžera sa završenim FOI

c broj nemotiviranih studenata koji su izrazili spremnost raditi u IP

d broj diplomiranih informatičara zaposlenih u IP

N zbroj varijabli

Fi (ø) koeficijent korelacije iz tablice izračunati je prema formuli:

Fi = ( )( )( )( )dcdbcaba

bcad

++++

−

Fi = ( )( )( )( )6411643111263126

11316426

++++

×−×

40 Podatci se odnose samo na studente iz Varaždinske županije

117

Fi = 625.026.15

323.1 =

876.3

323.1

Fi = 0,341

Fi koeficijent korelacije može postići vrijednost od – 1 do +1, a može se interpretirati jednako

kao r koeficijent korelacije (Petz – 1997; 229).

Značajnost Fi koeficijenta testira se pomoću formule:

x2 = N ⋅ ø 2

x2 = 132 ⋅ 0,3412

x2 = 15,349

Interpretacija korelacije

Dobiveni koeficijent korelacije ukazuje na postojanje niske korelativne veze (Fi = 0,341)

izmeñu broja poduzetnički motiviranih studenata i studenata koji ne pokazuju poduzetničku

motiviranost sa stvarnim stanjem udjela diplomiranih informatičara u strukturi vlasnika i

zaposlenika. Prema tablici graničnih vrijednosti (isti izvor; 369) granična vrijednost x2 za

odbacivanje postavljene hipoteze iznosi 1,32 na razini od 5%. Premda je iznos značajnosti

koeficijenta korelacije značajno veći, hipoteza se ne odbacuje. Stupanj povezanosti izražen

koeficijentom determinacije ukazuje na 11,6% zajedničkih čimbenika izmeñu ispitivanih skupina.

Istraživanje je provedeno na dva različita uzorka i samo u jednoj godini pa se utvrñena korelacija

mora uzeti s rezervom.

Dobiven koeficijent korelacije i provedeni test značajnosti potvrñuju pozitivnu korelativnu vezu

izmeñu motiviranosti studenata i broja informatičara u IP Varaždinske županije čime je potvrñena

treća hipoteza (H3).

118

9. Zaključak

Ispitivanje utjecaja poduzetništva na općedruštveni razvoj nije jednostavno radi toga što

se radi o vrlo dinamičnoj gospodarskoj kategoriji koja vrlo brzo i jasno odražava i sve promjene

u uvjetima poslovanja i poremećaje tržišta. To potvrñuje i ovaj rad u kojem malo i srednje

poduzetništvo odražava sve društvene promjene tijekom proteklog desetljeća, ostvarivanjem

boljih ili lošijih rezultata, većim ili manjim razvojem. Pokazatelji uspješnosti poslovanja u tom

sektoru imaju uzlazni trend u devedesetim godinama prošlog stoljeća, u vrijeme nestabilnosti i

prilagoñavanja tržišta, gubitka velikog broja radnih mjesta u velikim poduzećima i otvaranja

velikog broja malih privatnih poduzeća. Rezultati istraživanja ukazuju na jednaku ulogu MSP u

regionalnom razvoju i prema svim promatranim pokazateljima u posljednjih pet godina

povećanje uspješnosti poslovanja. Prema rezultatima poslovanja velikih poduzeća može se

zaključiti da su završili procesi restrukturiranja i prilagodbe na tržišne uvjete poslovanja što

potvrñuje povećanje broja zaposlenih u ovom gospodarskom sektoru i značajan porast ostvarenih

prihoda. Dijelom se to povećanje odnosi na Greenfield investicije velikih investitora u

formiranim gospodarskim zonama, a dijelom na postojeću industriju. Takva slika općeg

gospodarskog razvoja još nije ostavila tragove na povećanje standarda grañana i izmijenila

socijalnu strukturu stanovništva koja je poremećena nestankom srednjeg sloja. Sve intenzivniji

industrijski razvoj ove regije, koja nastoji svoj razvoj temeljiti na znanju i razvoju visokih

tehnologija i privlačenju investitora koji dovode radno intenzivnu industriju, zasigurno će

potaknuti znanstvene rasprave i nova istraživanja.

Analizirajući poželjnost odreñene gospodarske grane i uvjete koje su spremne ponuditi

države i lokalna zajednica da bi ih privukle, proizvodnja i razvoj informatičko – komunikacijske

tehnologije (ICT) svakako predstavlja sam vrh poželjnosti jer je odavno zasjenila automobilsku

industriju koja je prevladavala u prošlom stoljeću. Zašto je tome tako? Informatičko

poduzetništvo predstavlja dio gospodarstva koji u novonastalu vrijednost ima uključenu visoku

razinu znanja, što se često naziva ekonomijom znanja, a primjeri uspjeha zemalja koje imaju

razvijenu IT industriju, poput Irske, Finske i SAD – Sillicon Valley, malim zemljama poput

Hrvatske daju nadu izlaska iz gospodarske krize. No svi navedeni primjeri uspjeha zasnovani su

na vlastitom znanju i razvoju, a ne na uvozu tehnologija i stranim investicijama. Želi li Hrvatska

pokrenuti ekonomiju znanja potrebno je stvoriti preduvjete za vlastiti razvoj, podići razinu

visokoškolovanih kadrova te poticati razvoj novih tehnologija i privrednih grana koje u novim

proizvodima imaju visoku razinu uključenog znanja. Tema ovog rada vezana je uz analizu

informatičkog poduzetništva, njegovog stanja i perspektiva u daljnjem razvoju, razine ovisnosti i

119

samostalnosti u poslovanju. Rezultati ukazuju na visoki udio VSS kadrova u populaciji

informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji što predstavlja potencijal za daljnji razvoj.

Ključnu ulogu u dosadašnjem razvoju imao je Fakultet organizacije i informatike, na što ukazuje

broj diplomiranih informatičara u sektoru informatičkog poduzetništva. Shvatimo li poruku koju

nam odašilju uspješni primjeri razvoja zemalja koje su pokrenule svoja gospodarstva

zahvaljujući visokorazvijenim tehnologijama s vlastitim kadrovima, i ova regija može postati

Sillicon Valley u Europi. Ovaj rad nije istraživao razinu korespondencije stečenog znanja i

vještina studenata i potreba informatičkog poduzetništva, iako je to vrlo zanimljiva tema. Stoga

bi nakon utvrñenog uzročno posljedičnog odnosa FOI i IP bilo uputno nastaviti istraživanja zbog

utvrñivanja potreba ovog sektora za odreñenim stručnim i specifičnim znanjima, na temelju čega

se može izvršiti prilagodba programa studija.

Malo i srednje poduzetništvo je nositelj razvoja novih tehnologija i inovativnosti i u

svijetu i u Hrvatskoj što je potvrñeno analizom podataka iznijetih u ovom radu. Informatičko

poduzetništvo dio je tog sektora koji ima visok kadrovski potencijal, ali u nedostatku kvalitetnog

kapitala i poticaja za vlastiti razvoj, velik dio tog potencijala "čeka bolja vremena". Visok udio

informatičkih tvrtki bez ijednog zaposlenog, ukazuje da su vlasnici tih tvrtki već prepoznali

perspektivnost ove djelatnosti, ali se još uvijek nisu odlučili za ozbiljan poduzetnički projekt, već

rade "usput". Autor ovog rada pretpostavlja da u populaciji ovih kvazi-poduzetnika ima najveći

dio onih koji su svojim radnim mjestom ili obrazovanjem vezani uz informatičko područje.

Poticanjem razvoja postojećih poduzetnika u informatičkom poduzetništvu, stvaranjem kadrova

koji mogu prihvatiti poduzetničke izazove u informatičkom području i inkubiranjem mladih

informatičara koji imaju ideju o razvoju vlastitog proizvoda, može se očekivati puno veći utjecaj

informatičkog poduzetništva na općedruštveni razvoj.

Ovaj rad ostavlja i niz neriješenih pitanja vezanih uz malo i srednje poduzetništvo u

žarištu istraživanja, informatičkog poduzetništva u Varaždinskoj županiji. Radi dobivanja

realnije slike o informatičkom poduzetništvu, njegovoj ulozi u društvenom razvoju i doprinosu

FOI njegovom razvoju nužno je proširenje istraživanja i na druge županije kroz dulje vremensko

razdoblje.

Malo i srednje poduzetništvo i unutar njega informatičko poduzetništvo, u sinergiji s

velikim gospodarskim subjektima, može biti nositelj društvenog razvoja i stabilizator

gospodarsko – socijalnog sustava te imati središnju ulogu u strateškom pozicioniranju ove

županije kao središta razvoja znanja.

120

Literatura

1. Bahtijarević-Šiber, F.:Poduzetnička organizacija i menedžment – bihevioralni

pristup, Računovodstvo i financije, Zagreb, 2,1994. a), str. 95-100

2. Bahtijarević-Šiber, F.: Poduzetništvo kao temeljna poluga ekonomskog razvoja,

Slobodno poduzetništvo, Zagreb, 8,1994. b), str. 111-121

3. Baletić, Z., [et al]: Hrvatsko gospodarstvo u tranziciji, Zagreb, Ekonomski institut, 1999.

4. Barković, I., N. Mujić, J. Verner: Poduzetništvo u suvremenim uvjetima, Informatologija,

Zagreb, 3, 2004., str. 245 – 250

5. Cingula M.: Socijalno poduzetništvo kao čimbenik razvoja sjeverozapadne Hrvatske,

HAZU, Zbornik radova meñunarodnog znanstvenog simpozija, Stvaralački potencijal u

funkciji društveno – ekonomskog i kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske Zagreb –

Varaždin, 2002.

6. Cingula, M.: Poduzetništvo kao temelj gospodarskog razvoja Hrvatske, Zbornik radova

CROMA - Hrvatskog udruženja menagera, Hrvatske gospodarske komore u suradnji s

UNIDO: Kako do uspješnog poduzeća?, Zagreb, 15. - 16. 09. 1992., str. 13-23

7. Čavlek, M.: Napredne tehnologije – hrvatski izazov, HAZU, Zbornik radova meñunarodnog

znanstvenog simpozija, Stvaralački potencijal u funkciji društveno – ekonomskog i

kulturnog razvoja sjeverozapadne Hrvatske, Zagreb – Varaždin, 2002.

8. Dellago, B.: Small and Medium Enterprises in Central and Eastern Europe, University of

Trento and Hitotsubashi University, Tokyo, 2004.

9. Deželjin, J., J. Deželjin, M. Dujanić, H. Tadin, V. Vujić: Poduzetnički menedžment, Alinea,

Zagreb, 1999.

10. Deželjin, J.: Poduzetništvo, neizvjesnost i rizik, Računovodstvo, revizija i financije,

Zagreb, 8,1998., str. 1532 – 1539, 1591

11. Drucker, P. F.: Inovacije i poduzetništvo : praksa i načela, Globus, Zagreb, 1992.

12. Družić, I., [et al]: Hrvatski gospodarski razvoj, Politička kultura, Zagreb, 2003.

13. Dulčić, Ž.: Razvitak poduzetništva kao pretpostavka za gospodarsko integriranje

Hrvatske u Europu, Tržište, Zagreb, 2, 1994., str. 55 – 66

14. Franičević V.: Financiranje malih poduzeća u komparativnoj perspektivi,

Računovodstvo i financije, Zagreb, 5 , 1995., str. 43 – 54

15. Franičević V.: Mala poduzeća izmeñu mitova i stvarnosti: posljedice za politiku

razvoja, Ekonomska misao, Zagreb, 2, 1994.a, str. 23 – 43

121

16. Franičević V.: Poduzetništvo i lokalna inicijativa u ekonomskoj obnovi i razvoju

Hrvatske, Znanstveni skup " Susreti na dragom kamenu", Pula, 1996., str. 161 – 170

17. Franičević, V.: Poduzetništvo i ekonomski rast u hrvatskom postsocijalističkom

kontekstu, objavljeno u Čengić, D.: Menadžersko – politička elita i modernizacija:

razvojna ili rentijerska elita?, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 2005

18. Gregor, V.: Poduzetništvo i položaj poduzetništva u zemljama u razvoju, Zbornik radova


UNIDO: Kako do uspješnog poduzeća?, Zagreb, 15. - 16. 09. 1992., str. 117- 121

19. Huser, H.E.: SMEs in Germany, Facts and Figures 2000, Institut für

Mittelstandsforschungung, Bonn, 2000.

20. Hisrich, P., M. Peters, D. A. Shepherd: Entrepreneurship, McGraw-Hill Irwin, Boston,

2005.

21. Jokić, B.: Hrvatska poduzetnička kultura i europsko tržište, 13. kongres CROMAR-a,

Tržište Opatija, 1/2, 1993., str. 146-154

22. Jovanovic, B.: New Technology and The Small Firm, Kluwer Academic Publishers, Small

Business Economics, 2001., str. 53-55

23. Karaman-Aksentijević, N.: Politika regionalnog razvoja i poduzetništvo, Zbornik radova


UNIDO: Kako do uspješnog poduzeća?, Zagreb, 15. - 16. 09. 1992., str.59 – 63

24. Knez-Riedl, J.: Družbena odgovornost malih i srednevelikih podjetij, Inštitut za

podjetništvo in menagement malih podjetji & Ekonomsko poslovna fakulteta, Univerza v

Mariboru, Zbornik 23. posvetovanja PODIM, Maribor 19. – 20. XI. 2003., str. 45-61

25. Kolaković, M.: Poduzetništvo u ekonomiji znanja, Sinergija, Zagreb, 2006.

26. Kovačević, Z.: Restrukturiranje hrvatskih poduzeća, Politička kultura, Zagreb 2001.

27. Kovačević, Z.: Uloga malih i srednjih poduzeća u obnovi i gospodarskom razvoju

Hrvatske, 20. znanstveni skup "Susreti na dragom kamenu" s temom "Problemi obnove

u funkciji razvoja Republike Hrvatske", Pula, 1996., str. 577-585

28. Kovač, B.: Uloga poduzetništva u prestrukturiraju i razvoju suvremene privrede, Naše

teme, Zagreb 1989., 11, str. 2802 – 2803

29. Kovač, B.: Političko-ekonomska uloga poduzetništva, U: Njavro, ð., V., Franičević:

Poduzetništvo-teorija, politika, praksa, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990.,str. 76 – 78

30. Kovačić, M.: Politika Europske unije u razvoju malog i srednjeg poduzetništva,

Slobodno poduzetništvo , Zagreb, 9, 2000., str. 65-73

122

31. Krajčević, S.: Poduzetništvo u malim i srednjim poduzećima, Pravni vjesnik, Osijek,

1/4, 1996., str. 228-239

32. Kuvačić, N.: Počela poduzetništva – test poduzetničkih sklonosti, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Splitu & Veleučilište u Splitu, Split, 1998.

33. Močnik, D., M. Rebernik: Slovenska podjetniška demografija v letu 2001., Inštitut za

podjetništvo in menagement malih podjetji & Ekonomsko poslovna fakulteta, Univerza v

Mariboru, Zbornik 23. posvetovanja PODIM, Maribor 19. – 20. XI. 2003., str. 27-44

34. Petz, B.: Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2004.

35. Rebernik, M., P. Tominc: Slovenija zaostaja v podjetništvu, Inštitut za podjetništvo in

menagement malih podjetji & Ekonomsko poslovna fakulteta, Univerza v Mariboru,

Zbornik 23. posvetovanja PODIM, Maribor 19. – 20. XI. 2003., str. 5-18

36. Renko, S.: Malo poduzetništvo - izvor ekonomskog progresa Republike Hrvatske,

Ekonomski pregled, Zagreb, 5/6, 2000, str. 495 – 508

37. Sadžak, M.: Mala i srednja poduzeća u EU – organizacijski aspekt, Hrvatska gospodarska

revija, Zagreb, 12, 1998., str. 16 – 19

38. Scherschel, P.:The comeback of risk takers, Ekonomic Impact, 1985., 27-32

39. Sikavica, P., M. Novak: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

40. Sikavica, P.: Poduzeće, poduzetništvo, poduzetnik, Računovodstvo i financije, Zagreb,

1, 1992, str. 103 – 110

41. Singer, S., B. Lauc: Razvoj sektora malih i srednjih poduzeća, CEPOR, Zagreb, 2004.

42. Sirotković,J.: Hrvatsko gospodarstvo, HAZU & Golden marketing, Zagreb, 1996.

43. Smallbone, D., F.Welter: The Distinctiveness of Entrepreneurship in Transition

Economics, Kluwer Academic Publishers, Small Business Economics, 16, 2001., str. 249-

262

44. Stemmler, J.: Poduzetnik - dinamični element gospodarskog i društvenog razvoja,

Meñunarodni simpozij o zemljama u razvoju, Seul, 27. 8. 1990., Obnovljeni život, 2,

45. Škrtić, M., R. Vouk: Osnove poduzetništva i menadžmenta, Zagreb, Katma, 2006.

46. Škrtić, M.: Osnove poduzetništva, Mikrorad, Zagreb, 2002.

47. Šunić, Š.: Mala poduzeća – temelj su velikih gospodarskih sustava razvijenih

zemalja, Stručne informacije za gospodarstvo i praksu, 1994., str 47 – 54

48. Tipurić, D., G., Markulin: Strateški savezi-suradnjom poduzeća do konkurentske

prednosti, Sinergija, Zagreb, 2002.

123

49. Turčić, I., D. Hunjet: Neke osnovne strukturne karakteristike po oblicima vlasništva i

veličini poduzeća i poslovanje gospodarstva Hrvatske u godini 2000., Ekonomski

pregled, 1/2, 2002., str. 49 – 71

50. Vehovec, M.: Usporedni pregled defenzivnog restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj i

Sloveniji, Financijska teorija i praksa, 4, Zagreb, 2003., str. 609-623

51. Vizjak, A.: Mala i srednja poduzeća u funkciji razvitka nacionalne i meñunarodne

52. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 3.

53. Žugaj, M., M. Schatten: Arhitektura suvremenih organizacija, NK Tonimir, Varaždinske

Toplice, 2005.

54. *** 40 godina studija informacijskih i ekonomskih znanosti u Varaždinu, FOI, Varaždin

2002.

55. *** Analiza financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske u 2005. godini, FINA,

2006.

56. *** Croatia Enterprise policy performance assessment, OECD & European Bank for

Reconstruction and Development, 2003.

57. *** Državne potpore i europske integracije: Iskustva za Hrvatsku, Vlada RH, Ministarstvo

za europske integracije, Zagreb, 2003.

58. *** European charter for small enterprises

59. *** Hrvatski ICT sektor, HGK, Sektor za informatiku i statistiku, Zagreb 2003.

60. *** Informacijska i komunikacijska tehnologija – Hrvatska u 21. stoljeću, Vlada

Republike Hrvatske, Narodne novine 109, Zagreb , 2002.

61. *** Intelektualni kapital, 1. – 9./2003, HGK, Zagreb, 2004.

62. *** Izvješće o poslovanju Slobodne zone Varaždin u 2005. godini, Slobodna zona d.o.o.,

Varaždin 2006.

63. *** Izvješće o realizaciji programa "Poduzetnik" od 08.11.2001. do 04.06.2002.,

Varaždinska županija, Varaždin, 2002.

64. *** Izvješće o realizaciji programa poticanja poduzetništva od 18.06.1997. do 30.11. 2001.

godine, Varaždinska županija, Varaždin, 2001.

65. *** Izvješće o realizaciji programa poticanja razvoja malog gospodarstva- program

"Poduzetnik-2", Županija Varaždinska, Varaždin, 2004.

66. *** Jačanje malih i srednjih poduzeća, CEPOR, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb

2003.

124

67. *** Program razvoja malog gospodarstva 2003. – 2006., Vlada Republike Hrvatske, Zagreb,

2003.

68. *** Jačanje malih i srednjih poduzeća, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb 2003.

69. *** Management i poduzetništvo – 1000 programa ulaganja za mala i srednja poduzeća,

Centar za poduzetništvo i Mladost, Zagreb, 1994.

70. *** Zakon o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, Zastupnički dom Sabora Republike

Hrvatske, Narodne novine broj 98, 1994.

71. *** Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti – NKD 2002, DZS, Narodne novine broj 52, 2003

72. *** Osnovne smjernice za utvrñivanje strategije i operativnih rješenja gospodarskog

razvoja Županije varaždinske do 2005. godine, City Trust, Zagreb – Varaždin , 1996.

73. *** Policy and Regulatory Options for Promoting Industrial Restructuring in ECE

Region, United Nations - Economic Commission for Europe, Geneve, 2003.

74. *** Poslovanje poduzetnika u 2002. godini, HGK ŽK Varaždin, 2003.

75. *** Pred-pristupni ekonomski program 2005-2007,Vlada RH, Zagreb, 2004.

76. *** SMEs inEurope 2003, Observatry of European SMEs, 2003., No. 7

77. *** Stanje i trendovi razvoja gospodarstva Varaždinske županije, HGK - ŽK Varaždin,

Varaždin, 2004.

78. *** Statistički ljetopis 2004., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2004.

79. *** Zakon o državnim potporama, Hrvatski sabor, Narodne novine 47, 2003.

80. *** Zakon o obrtu, Sabor Republike Hrvatske, Narodne novine broj 49, 2003.

81. *** Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva, Narodne novine broj 29, 2002.

82. *** Zakon o računovodstvu, Sabor Republike Hrvatske, Narodno novine broj 90, 1992.

83. *** Zakon o slobodnim zonama, Sabor Republike Hrvatske, Narodne novine broj 44, 1996.

84. *** Zakon o trgovačkim društvima, Sabor Republike Hrvatske, Narodne novine broj 111/93

i 34/99, 1999.

85. *** Zakon o zadrugama, Sabor Republike Hrvatske, Narodne novine broj 36/95, 67/01 i

12/02. 2002.

86. *** Zelena knjiga - Poduzetništvo u Europi, Komisija europskih zajednica, Bruxelles, 2003.

87. Global Competitiveness Report, Growth Competitiveness Index rankings, 2005 and 2004

comparisons

http://www.competitiveness.lk/gcr.htm, učitano:4.travanj 2006.

88. Godišnje izvješće za 2005. godinu, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb 2006.

125

http://www.hzz.hr/DocSlike/HZZ_Godisnjak_2005.pdf učitano 18.kolovoza

2006.

89. Hrvatska i informacijsko društvo, HGK, Centar za informatiku i statistiku

http://www.hgk.hr/en/depts/IT/informatika-is.pdf,učitano:28.ožujka 2006.

90. Hrvatski ICT sektor, HGK, Centar za informatiku i statistiku

http://www.hgk.hr/en/depts/IT/informatika.pdf, učitano: 28.ožujka 2006.

91. Malo gospodarstvo, HGK, Sektor za malo poduzetništvo

http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst, učitano: 29.travnja 2004.

92. Promoting Entrepreneurship and Innovative SME sin a Global Economy, OECD Istanbul,

Turkey, 3-5 June 2004.

http://www.oecd.org/dataoecd/5/24/31919590.pdf,učitano:16.travnja 2006.

93. Slovenski podjetniški observatorij 2000, Inštitut za podjetništvo in management malih

podjetij, EPF v Mariboru

http://epfip.uni-mb.si/slo/publikac/publikac.htm

94. Što Hrvatsku čini (ne)poduzetničkom zemljom, rezultati GEM 2002. za Hrvatsku

http://www.gemhrvatska.org/Gemrezultati.pdf,učitano:2.travanj 2006.

95. Policy and Regulatory Options for Promoting Industrial Restructuring in ECE Region,

http://www.unece.org/ie/industry/documents/szabot.pdf, učitano: 20. srpnja

2006.

96. Analysis of the Croatian ICT Industry, 1999-2004, IDC, 2006.

http://www.idc.si/summaries/croictind_eng.pdf, učitano: 29. kolovoza 2006.

97. Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004., NVK, 2005.

http://nvk.multilink.hr/dokumenti/GIK_2004.pdf, učitano 20. kolovoza 2006.

98. GDP per capita, World Facts and Figurec, 2004.

http://www.worldfactsandfigures.com/gdp_country_desc.php, učitano 5. rujna

2006.

99. R&D input in some OECD countries, Islamic Development Bank

www.tekes.fi/eng/publications/A_technopol/RD-OECD.PPT, učitano 18. srpnja

2006.

100. Popis stanovništva 2001., Državni zavod za statistiku

http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_20/H01_02_20_zup05.

html

101. Rezultati Gem istraživanja za Hrvatsku u 2005. godini, CEPOR, 2006.

http://www.gemhrvatska.org/rezultati2005.html, učitano 15. srpnja 2006.

126

Bazična dokumentacijska kartica na hrvatskom jeziku

MRIZ (FOI – Sveučilište Zagreb) UDK 004:330.34(497.5 Varaždin)(043.2)

Magistarski rad

Utjecaj informatičkog poduzetništva na razvoj

Varaždinske županije

T. Bogović

Fakultet organizacije i informatike Varaždin, Hrvatska

Rad obrañuje informatičko poduzetništvo u domeni malog i srednjeg poduzetništva i

analizira njegov utjecaj na regionalni razvoj. Pomoću analize sektora malog i srednjeg

poduzetništva na nacionalnoj i regionalnoj razini utvrñeni su trendovi razvoja poduzetništva i

njegov utjecaj na društveno ekonomski razvoj.

Analizom motiviranosti studenata FOI za pokretanje informatičkog poduzeća dokazan je

pozitivan utjecaj FOI na stvaranje budućih poduzetnika u informatičkom području s obzirom da

su diplomirani informatičari dominantna struka u informatičkom poduzetništvu.

Informatičko poduzetništvo je ocijenjeno vrlo perspektivnom poduzetničkom djelatnošću u

procesu stvaranja ekonomije znanja kroz informatizaciju društva, ali još uvijek nedovoljno

razvijeno da bi u potpunosti ispunilo svoju ulogu.

Voditelj rada: Prof. dr. sc. Marijan Cingula

Povjerenstvo za ocjenu: Prof. dr. sc. S. Dvorski, prof. dr. sc. M. Cingula, prof. dr. sc. V. Strahonja

Povjerenstvo za obranu: Prof. dr. sc. S. Dvorski, prof. dr. sc. M. Cingula, prof. dr. sc. V. Strahonja, doc. dr. sc. S. Vidačić

Obrana: 5. prosinca 2006. Promocija:

Rad je pohranjen u Biblioteci Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu

(128 stranica, 34 tablice, 46 grafikona,101 bibliografski podatak, original na hrvatskom jeziku)

T. Bogović

127

Bazična dokumentacijska kartica na engleskom jeziku

MRIZ (FOI – Univ. Zagreb) UDK 004:330.34(497.5 Varaždin)(043.2)

Master of Science Thesis

Influence of IT Entrepreneurship

on the Varaždin County Development

T. Bogović

Faculty of Organization and Informatics,

Varaždin, Croatia

The paper deals with IT entrepreneurship in the area of small and medium sized

businesses analysing its influence on the regional development. The analysis of small and

medium-sized business sector on the national and regional level showed the development trends

in the entrepreneurship and its impact on social and economic development.

The analysis of FOI student motivation for starting up an IT company showed the

positive impact of FOI upon formation of future entrepreneurs in the IT domain, in view of the

fact that the IT specialists are the dominant group in the IT entrepreneurship.

IT entrepreneurship has been assessed as a very promising business activity in the

process of creating an economy of knowledge through introduction of IT into the society, but

still an underdeveloped one.

Supervisor: Prof. dr. sc. Marijan Cingula

Examiners: Prof. dr. sc. Stjepan Dvorski, prof. dr. sc. Marijan Cingula, prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, doc. dr. sc. Stjepan Vidačić

Oral examination: 5 December 2006 Graduation ceremony:

The thesis deposited at the Library of the Faculty of Organization and Informatics, Varaždin

(128 pages, 34 tables, 46 graphs, 101references, original in Croatian)

T. Bogović

128

Životopis

OSNOVNI PODATCI

Ime i prezime Tomislav Bogović

Datum i mjesto roñenja 13. XI. 1966., Varaždin

Adresa stanovanja Ivana Mažuranića 27,Varaždin

Narodnost Hrvat

Državljanstvo Republike Hrvatske

Bračno stanje Oženjen

OBRAZOVANJE:

Osnovno obrazovanje � 1973. – 1981., III OŠ Varaždin.

Srednjoškolsko obrazovanje

� 1981. – 1983., Centar za obrazovanje XXXII Divizija; � 1983. – 1985., Centar za obrazovanje NGRM kadrova,

smjer kemijsko tehnološki.

Visokoškolsko obrazovanje

� 1986. – 1991., Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer ratarstvo, zvanje diplomirani inženjer agronomije

Poslijediplomsko obrazovanje

� 2002. – PDS Menadžment poslovnih sustava, FOI Varaždin.

STRUČNO OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE Dodatno obrazovanje � 2000. – 2001., Poslovna škola, International Business

and Menagement; � 1999. – 2000., Tečaj rada na računalu, Informatička

škola Plavec; � 2006. Položen III. stupanj engleskog jezika.

Stručno usavršavanje � 1995., pedagoško psihološko obrazovanje; prof. stručnih predmeta;

� 2006., državni stručni ispit, Središnji državni ured za upravu;

� 1989. – 1996. Vatrogasna škola, vatrogasni časnik. Voditeljstvo ili sudjelovanje u projektima

� 2000. – 2005., voditelj projekta Zona male privrede Jalkovec;

� 2000. – 2005., predsjednik uredništva WEB stranica Grada Varaždina.

RADNO ISKUSTVO Radna mjesta:

� 1991. – 1995., komercijalist i agronom, Nova Gea, Nedelišće;

� 1995. – 2000. profesor stručnih predmeta, Gospodarska škola Čakovec;

� 2000. – 2005. zamjenik gradonačelnika za društvene djelatnosti, Grad Varaždin;

� 2006. – savjetnik za lokalnu samoupravu, Grad Varaždin.

NAGRADE: � 1990., Rektorova nagrada, najboljem studentu u akademskoj godini 1989/90.

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - bib.irb.hr · PDF file2 sveuČiliŠte u zagrebu fakultet organizacije i informatike varaŽdin poslijediplomski znanstveni studij menadŽment poslovnih sustava