Sveučilište u Splitu - umas.unist.hr · DIPLOMSKI STUDIJ LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST 3 Valja naglasiti da je mnogo bivših studenata splitskog studija Likovne kulture steklo

Umjetnička akademija Sveučilište u Splitu

PRIJEDLOG DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST

Split, 15. ožujka 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Diplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti

Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Umjetnička akademija Glagoljaška bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 348 622 Telefaks: + 385 21 348 620

[email protected] http://www.umas.hr.

mailto:[email protected]

D I P L O M S K I S T U D I J L I K O V N A K U L T U R A I L I K O V N A U M J E T N O S T

1

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Split, grad bogat povijesnim spomenicima, nastao je unutar zidina palače cara Dioklecijana, pokraj Salone glavnog grada antičke provincije Dalmacije, koja je kasnije bila jedno od središta države hrvatskih narodnih vladara. U njemu se nalaze brojne galerijske i muzejske ustanove koje se bave istraživanjem, zaštitom i očuvanjem spomenika kulture s područja srednje Dalmacije i šire od ilirskih vremena do naših dana, poput Arheološkog muzeja, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Konzervatorskog odjela-Split (nekadašnji Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture), Muzej grada Splita, Galerije umjetnina, Galerija Meštrović i dr. Split je središte regije koja permanentno stvara i privlači kadrove iz povijesti umjetnosti i likovne umjetnike. Ujedno, to je regija u kojoj se svake godine veliki broj kandidata odlučuje na studij iz područja likovne kulture i likovne umjetnosti, koji žele predavati likovnu kulturu u osnovnim školama, odnosno likovnu umjetnost - povijest umjetnosti u srednjim školama i gimazijama. Duga je tradicija visokoškolskog obrazovanja iz ovog područja u Splitu: od 1945. godine do sedamdesetih godina u ovom gradu pri tadašnjoj Pedagoškoj akademiji djelovao je dvogodišnji studij nastavničkog smjera, koji potom prerasta u trogodišnji pa u četverogodišnji studij. Devedesetih godina pri nekadašnjem Prirodoslovno-matematičkom studiju u Splitu (sljedniku nekadašnje Pedagoške akademije) nastavnički smjer preimenovan je u studij Likovne kulture i osnovan Restauratorsko-konzervatorski smjer. Daljnji razvoj visoke naobrazbe iz područja likovne kulture i likovnih umjetnosti u Splitu povezan je uz osnivanje Umjetničke akademije u Splitu, na kojoj su uz dva navedena studija (Likovne kulture i Konzervacije / restauracije) pri Odjelu za likovne umjetnosti osnovani i studij Kiparstva, Slikarstva i Dizajna i vizualnih komunikacija.

Novi program diplomskog studija Likovne kulture i likovne umjetnosti proizlazi iz naših dosadašnjih iskustava na izvođenju programa dodiplomskog studija Likovne kulture, a prilagođen je novim kadrovskim mogućnostima, zahtjevima sredine i vremena, budućim novim programima iz područja likovne kulture i likovne umjetnosti – povijesti umjetnosti koji su predviđeni u hrvatskim osnovnim i srednjim školama i gimazijama. U skladu s tim programskim izmjenama, kao i u skladu s razvojem likovne umjetnosti tijekom XX. i početkom XXI. stoljeća u novi program studija uvedeni su kolegiji iz područja videa i medijske umjetnosti, pokretne slike, audiovizualne umjetnosti, i to kako praktični, umjetnički kolegiji tako i oni koji te fenomene sagledavaju iz gledišta suvremene umjetnosti i teorije.

Na razini metodike likovne kulture i metodike likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti studenti bi stjecali specijalistička znanja iz metodike struke i usvajali interdisciplinarne i multimedijalne nove pristupe u izvođenju nastave. Predviđena je i specijalizacija iz područja terapije likovnim izrazom u kojoj studenti, koji su izabrali tu specijalizaciju, slušaju kolegije iz likovne i kreativne terapije i osposobljavaju se za rad s populacijom s posebnim potrebama u dječjim i staračkim domovima, bolnicama i drugim specijaliziranim ustanovama.

Novi diplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti nudio bi četiri specijalizacije: Specijalizaciju iz slikarstva (kojom se stječe suplement iz područja slikarstva); Specijalizaciju iz kiparstva (kojom se stječe suplement iz područja kiparstva), Specijalizaciju iz grafike (kojom se stječe suplement iz područja grafike), Specijalizaciju iz terapije likovnim izrazom (kojom se stječe suplement iz područja terapije likovnim izrazom). Suplement iz područja slikarstva – predviđen je za studente koji su završili preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti ili preddiplomski studij iz područja slikarstva, a omogućava usavršavanje na polju slikarstva tijekom diplomskog studija kao i izradu praktičnog diplomskog rada iz područja slikarstva. Suplement iz područja kiparstva – predviđen je za studente koji su završili preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti ili preddiplomski studij iz područja kiparstva, a omogućava usavršavanje na polju kiparstva tijekom diplomskog studija kao i izradu praktičnog diplomskog rada iz područja kiparstva.


2

Suplement iz područja grafike – predviđen je za studente koji su završili preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti ili preddiplomski studij iz područja grafike, a omogućava usavršavanje na polju grafike tijekom diplomskog studija kao i izradu praktičnog diplomskog rada iz područja grafike. Suplement iz područja terapije likovnim izrazom – predviđen je za studente koji su završili preddiplomski studij likovne kulture i likovne umjetnosti ili neki drugi preddiplomski studij iz područja likovne umjetnosti, a omogućava usavršavanje na polju terapije likovnim izrazom tijekom diplomskog studija kao i izradu diplomskog rada iz područja terapije likovnim izrazom.

Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

Budući suvremeno, interdisciplinarno ustrojeni diplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti pri Umjetničkoj akademiji u Splitu, uz osposobljavanje budućih profesora za rad u osnovnim i srednjim i stručnim školama, osposobljavao bi i studente za rad u galerijama i muzejima (za zvanje muzejskog ii galerijskog pedagoga), za rad u ustanovama rehabilitacijsko-edukacijskog karaktera na području terapije likovnim izrazom. Program studija proizlazi iz kadrovskih mogućnosti Umjetničke akademije u Splitu te zahtjeva sredine i vremena. Nadalje, završeni magistri edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti, sukladno svojoj specijalizaciji (suplementu diplome) mogli bi samostalno djelovati kao umjetnici iz područja slikarstva, kiparstva, grafike i audiovizualne umjetnosti.

Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama

Na suvremeno interdisciplinarno zamišljenom diplomskom studiju Likovne kulture i likovne umjetnosti pratila bi se i izučavala suvremena dostignuća iz područja likovne kulture i likovnih umjetnosti, suvremene umjetnosti i teorije umjetnosti, metodike, pedagogije, didaktike i terapije likovnim izrazom.

Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta.

Kunstakademie Münster nudi srodan studijski program Kunst Lehramt Sekundarstufe I i Kunst Lehramt Sekundarstufe II, na kojem se studenti istodobno usavršavaju iz područja metodike, pedagogije, povijesti i teorije umjetnosti i kao samostalni kreativci iz različitih umjetničkih područja.

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Od 1945. godine do sedamdesetih godina u Splitu pri nekadašnjoj Pedagoškoj akademiji djelovao je dvogodišnji studij Likovnog odgoja i likovne umjetnosti nastavničkog smjera, koji potom prerasta u četverogodišnji studij. Na njemu su predavali pokojni akademik Prof. dr. Kruno Prijatelj, Prof. dr. Duško Kečkemet, Prof. emeritus dr. Tomislav Marasović, akademik Prof. dr. Nenad Cambi, Prof. dr. Ivo Babić, akademik Prof. dr. Tonko Maroević, mr. Joško Belamarić, a od nedavno Prof. dr. Miroslav Prstačić, Prof. dr. Ivan Urlić, Prof. dr. Emilio Marin.

Postojeći dodiplomski nastavnički studij likovne kulture u trajanju četiri godine/8 semestara obrazuje

profesore likovne kulture u osnovnim školama, odnosno profesore likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti u srednjim školama i gimnazijama u kojima se predmeti tog područja nalaze u nastavnom planu i programu. Nadalje, on uz redovnu, može voditi izbornu i fakultativnu nastavu kao i različite oblike slobodnih aktivnosti te organizirati smotre i izložbe učeničkih radova.

Unutar nastavnog programa studija Likovne kulture od 2002. godine u suradnji s Medicinskim

fakultetom Sveučilišta u Splitu i Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu uvedeni su kolegiji iz područja likovne i kreativne terapije, koji imaju za cilj osposobiti i obrazovati profesora likovne kulture i za rad s populacijom koja proživljava bolest, traume ili bilo koji psiho-fizički hendikep u ustanovama kao što su bolnice, starački i dječji domovi i škole.


3

Valja naglasiti da je mnogo bivših studenata splitskog studija Likovne kulture steklo stupnjeve magistara i docenata znanosti, neki od njih danas aktivno sudjeluju u nastavi splitske Umjetničke akademije, a neki od bivših studenata danas rade u muzejima, konzervatorskim ustanovama...

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Na prijemni ispit budućeg diplomskog studija Likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu mogu se prijaviti studenti koji su završili preddiplomski studij Likovne kulture (i likovnih umjetnosti) te studenti koji su završili preddiplomske studije: iz područja Audiovizualnih umjetnosti, Dizajna vizualnih komunikacija, Slikarstva, Kiparstva s Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, kao i s drugih srodnih studija u Hrvatskoj i inozemstvu.

1.4. Ostali elementi i potrebni podaci

Za budući diplomski studij Likovne kulture i likovnih umjetnosti, osim osnovnih i srednjih škola i gimnazija, zainteresirane su ustanove za edukaciju i rehabilitaciju djece i adolescenata s posebnim potrebama, Klinički bolnički centar Split, muzeji i galerije u Splitsko-dalmatinskoj županiji, turističke zajednice te ustanove u turizmu.

Na kraju, držimo da valja ukazati na opća mjesta i specifičnosti nastavnog programa diplomskog studija Likovne kulture i likovne umjetnosti koji se predlaže. Kako je riječ o smjeru koji obrazuje buduće magistre edukacije likovne kulture i likovne umjetnosti na prvom mjestu valja istaknuti obavezne kolegije pedagoškog modula, a to su Pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja, Metodika likovne kulture (1,2, 3, 4), Metodika likovne umjetnosti/povijesti umjetnosti (1, 2, 3, 4). Pored njih nekoliko je obaveznih kolegija iz područja povijesti umjetnosti (Problemi čovjekove okoline, Umjetnost XX. st. na tlu Hrvatske). Uz ove kolegije studenti mogu izabrati specijalističke kolegije kao što su Osnove muzeologije i muzejske pedagogije, Povijest restauracije, Teorija restauracije, Urbanističke teme, Odabrane teme iz srednjevjekovne skulpture i arhitekture, Odabrana poglavlja iz dalmatinske umjetnosti, Odabrane teme iz dubrovačke arhitekture X-XVIII. st., u kojima se prezentiraju najnovija otkrića iz područja povijesti umjetnosti, arheologije, urbanizma i zaštite spomenika kulture.

Student koji je odabrao Specijalizaciju iz slikarstva (kojom se stječe suplement iz područja slikarstva) upisuje slikarski modul i tijekom četvrtog semestra izrađuje praktični diplomski rad iz slikarstva. Student koji je odabrao Specijalizaciju iz kiparstva (kojom se stječe suplement iz područja kiparstva), upisuje kiparski modul i tijekom četvrtog semestra izrađuje praktični diplomski rad iz područja kiparstva. Student koji je odabrao Specijalizaciju iz grafike (kojom se stječe suplement iz područja grafike), upisuje grafički modul i tijekom četvrtog semestra izrađuje praktični diplomski rad iz grafike.

Student koji je odabrao Specijalizaciju iz terapije likovnim izrazom (kojom se stječe suplement iz područja terapije likovnim izrazom), mora izraditi tijekom četvrtog semestra specifičan specijalistički diplomski rad iz terapije likovnim izrazom.


4

2. Opći dio

Vrsta studija Diplomski

Naziv Likovna kultura i likovna umjetnost

Predlagači Umjetnička akademija Nositelji

Izvođači Umjetnička akademija

Trajanje 2 godine

ECTS 120

Uvjeti za upis Za pristup razredbenom ispitu za diplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti potrebno je završiti preddiplomski studij iz Likovne kulture i likovne umjetnosti. Osim studenata sa završenim preddiplomskim studijem Likovne kulture i likovne umjetnosti razredbenom ispitu mogu pristupiti i studenti sa završenim dodiplomskim studijima Slikarstva, Kiparstva, Videa i Medijske umjetnosti te studenti sa završenim adekvatnim dodiplomskim studijima iz ovih područja s drugih umjetničkih akademija u RH i inozemstvu. Nadalje, razredbenom ispitu mogu pristupiti i studenti koji su slušali preddiplomski studij iz područja likovne kulture i likovne umjetnosti srodan splitskom preddiplomskom studiju Likovne kulture i likovne umjetnosti na filozofskim fakultetima u RH.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Magistar Likovne kulture i likovne umjetnosti može organizirati i izvoditi nastavu likovnog odgoja i obrazovanja, odnosno likovne kulture i likovne umjetnosti u osnovnim školama, stručnim školama i gimnazijama, te može raditi kao muzejski ili galerijski pedagog. Sa stupnjem magistra osposobljen je i za samostalnu izlagačku djelatnost. Unutar nastavnog programa budući magistri likovne kulture i likovne umjetnosti osposobljavaju se i za rad na području art i kreativne terapije, tj. za rad s populacijom koja proživljava traume, bolest ili bilo koji psiho-fizički hendikep u ustanovama kao što su dječji i starački domovi, bolnice i škole.

Mogućnosti nastavka studija

Poslijediplomski/ doktorski studiji u zemlji i inozemstvu.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Magistar Likovne kulture i likovne umjetnosti

* Ako se predlaže objedinjeni preddiplomski i diplomski dio, navesti razloge.


5

3. Opis programa

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTS

Psihologija odgoja i obrazovanja I 15+15 2 Pedagogija I 15+15 2 Didaktika I 15+15 2 Uvod u sociologiju 30+15 3 Metodika likovne kulture I 30+15 3 Metodika likovne umjetnosti / povijest umjetnosti I 30+15 3 Jezična kultura 15+15 2 Slikarstvo I 30+30 4 Kiparstvo I 30+30 4 Grafika I 30+30 4 UKUPNO: obavezne nastave 240+195, 29 ETCS 240+195* 29* P+V

II. semestar


Psihologija odgoja i obrazovanja II 15+15 2 Pedagogija II 15+15 2 Didaktika II 15+15 2 Metodika likovne kulture II 30+15 3 Metodika likovne umjetnosti / povijesti umjetnosti II 30+15 3 Uvod u povijest glazbene umjetnosti 45+15 4 Osnove muzeologije i muzejske pedagogije 30+0 2 Slikarstvo II 30+30 4 Kiparstvo II 30+30 4 Grafika II 30+30 4 UKUPNO: obavezne nastave 270+180, 30 ECTS 270+180* 30* P+V


6

III. semestar


Metodika likovne kulture III 30+30 4 Metodika likovne umjetnosti / povijesti umjetnosti III 30+30 4 Čovjekova okolina u antropološkom smislu 30+0 2 Specijalizacija iz slikarstva (izborni)** 90+90 12 Specijalizacija iz kiparstva (izborni) 90+90 12 Specijalizacija iz grafike (izborni) 90+90 12 Specijalizacija iz terapije likovnim izrazom (izborni modul): (Psihodinamika razvoja ličnosti i likovna ekspresija 30+0 2 Kreativna terapija 30+0 2 Terapija likovnim izrazom u edukaciji i rehabilitaciji 15+15 2 Izborni kolegij 1***) max.75+0 max. 5 Urbanističke teme (izborni) **** 30+0 2 Odabrane teme iz srednjevjekovnog slikarstva i kiparstva (izborni) 30+0 2 Odabrana poglavlja iz dalmatinske umjetnosti (izborni) 30+0 2 Odabrane teme iz dubrovačke arhitekture X. – XVIII. st. (izborni) 30+0 2 Uvod u arhivsko istraživanje (izborni) 15+15 2 Kulturno-povijesno nasljeđe i turizam (izborni) 15+15 2 Film, mediji i kulturna teorija (izborni) 30+15 3 Teorija filma (izborni) 30+15 3 UKUPNO: obavezne nastave max 450, 30 ECTS max 450* 30* P+V

*Ukupni broj sati obavezne i izborne nastave ne može se precizirati jer ovisi o odabranoj specijalizaciji.

**Student može odabrati samo jednu od četiri specijalizacije diplomskog studija Likovne kulture i likovne umjetnosti: specijalizaciju iz slikarstva, Specijalizaciju iz kiparstva, Specijalizaciju iz grafike, Specijalizaciju iz terapije likovnim izrazom.

*** Unutar modula zvanog Specijalizacija iz terapije likovnim izrazom uz obavezne kolegije koji se održavaju pri Umjetničkoj akademiji u Splitu student će u dogovoru s ECTS-povjerenikom i profesorima koji vode kolegije Psihodinamika razvoja ličnosti i likovna ekspesija, Kreativna terapija i Terapija likovnim izrazom u edukaciji i rehabilitaciji odabrati izborne kolegije bilo pri Umjetničkoj akademiji, bilo pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu koji mu mogu biti korisni u području njegove specijalizacije.

****Satnica obaveznih i izbornih kolegija može biti max. 30 sati tjedno nastave i nositi max. 30 ECTS bodova. O satnici odabrane specijalizacije ovisi broj i satnica izbornih kolegija. Izborne kolegije student bira u dogovoru s ECTS povjerenikom i mentorom odabrane specijalizacije.


7

IV. semestar


Metodika likovne kulture IV 30+45 5 Metodika likovne umjetnosti / povijesti umjetnosti IV 30+45 5 Praktični diplomski rad** 15+135 10 Teorijski diplomski rad*** 15+135 10 Diplomski rad iz terapije likovnim izrazom**** 30+270 20 UKUPNO: obavezne nastave 90+360, 30 ECTS 90+360 30* P+V

* Ukupno student može imati max. 30 sati tjedno nastave i max. 30 ECTS bodova.

**Student koji je odslušao Specijalizaciju iz slikarstva radi Praktični diplomski rad iz slikarstva; student koji je odslušao Specijalizaciju iz kiparstva radi Praktični diplomski rad iz kiparstva; Student koji je odslušao Specijalizaciju iz grafike radi Praktični diplomski rad iz grafike.

***Teorijski diplomski rad pripremaju i brane svi studenti Likovne kulture i likovne umjetnosti osim onih koji su upisali i odslušali Specijalizaciju iz terapije likovnim izrazom.

****Diplomski rad iz terapije likovnim izrazom priprema i brani student koji je odslušao Specijalizaciju iz terapije likovnim izrazom.

Napomena: Studenti prve i druge godine studija imaju pravo upisa vannastavne športske aktivnosti, ukupno 30 nastavnih sati po semestru. Program ove aktivnosti bit će prezentiran studnetima prije početka svake akademske godine.


8

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja I

Kod

Vrsta Predavanja Obavezni predmet

Razina Osnovni predmet

Godina I. Semestar I.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

2 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja, pripreme i izrade seminarskog rada)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.

Kompetencije koje se stječu

Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog ponašanja

Preduvjeti za upis Upisan studij

Sadržaj Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, čuvstva, stavovi, vrijednosti; Životna razdoblja

Preporučena literatura

V. Andrilović, M. Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb., 1985. N. Pastuović: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen 1997.

Dopunska literatura

A. Fulgosi: Psihologija ličnosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981. D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997. D. Miljković, M. Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996., 2000. M. Rijavec: Čuda se ipak događaju: psihologija pozitivnog mišljenja, IEP, Zgb., 1997., 2001. x x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.

Oblici provođenja nastave

Predavanja i seminari

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kolokviji (50%) i usmeni ispit (50%).

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski jezik

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Anonimno anketno ispitivanje studenata


9

Naziv predmeta Pedagogija I

Kod

Vrsta Predavanja, seminari Obavezan predmet




2 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja)

Nastavnik Dr. sc. Zlatko Miliša, docent


Usvojiti znanstvenu i stručnu terminologiju; Filozofijske determinante pravaca u pedagogiji; Usvojiti sustav spoznaja iz teorije i prakse odgajanja te relacija: cilj odgoja i odgojne prakse, odgojnih sredstava, agensa socijalizacije, pedagoškog odnosa socijalizacije i individualizacije i narav pedagogijskih i pedagoških odnosa; Osposobljavanje za razumijevanje suvremenih pravaca u pedagogiji; Osposobljavanje za samostalno koncipiranje i izrade znanstveno- stručnih projekata


Sadržaj Suvremena pedagogijska znanost- znanstvene spoznaje, metode , vrijednosna neutralnost i relativizam vrijednosti u odgoju; Teleologičnost , (svrha, ciljevi , zadaci i predmet pedagogije);Odnos pedagogije s drugim znanostima i disciplinama; Načela interdisciplinarnosti i individualizacije u nastavi; Osnove metodologije istraživanja, metode, postupci i instrumenti; Etape istraživanja i izrada stručnog i znanstvenog elaborata; Permanentno obrazovanje i koncepcija «cjeloživotnog obrazovanja»; Multikulturalizam i interkulturalizam; Formalno i neformalno obrazovanje; Demokratizacija obrazovanja i demokratski odgoj; Autoritarni i autoritativni nastavnik; Obrazovne reforme kod nas i u svijetu; Prioriteti u reformiranju školstva; Pedagoški standard i izrada nacionalnog kurikuluma


Ogbu, J. G., Pedagoška antropologija, Školske novine, Zagreb, 1989. Silov, M., Pedagogija, Persona, Velika Gorica, 2004.

Dopunska literatura

Giesecke, H., Uvod u pedagogiju, Educa, Zagreb, 1993. Glaser, W., Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 1994.




Pismeni (50%) i usmeni dio ispita (50%).


Hrvatski jezik


Anketni upitnik na kraju tematskog bloka


10

Naziv predmeta Didaktika I

Kod

Vrsta Predavanja; Obavezni predmet




2 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja, pripreme i izrade seminarskog rada)

Nastavnik Mr. sc. Željko Pivac, viši predavač


Osposobiti studente za organizaciju nastavnog procesa. Upoznati studente s korištenjem različitih nastavnih sustava. Izgraditi kritički odnos prema korištenju nastavnih metoda te socijalnih oblika rada. Mogućnost hospitiranja u odgojno-obrazovnom procesu


Sadržaj Određenje osnovnih pojmova Didaktike: obrazovanje, nastava, kurikulum, nastavna tehnologija, nastavni proces Teorijski pristup nastavi Nastavni plan i program Mediji u nastavi


Poljak, V., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1985.

Dopunska literatura

Kyriacou, C., Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 1995.


Program kolegija Didaktika I realizira se u prvom semestru diplomskog studija s fondom sati od 15 sati predavanja i 15 sati seminara. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije) uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Pismeni (seminarski rad) - (100%)


Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika


11

Naziv predmeta Uvod u sociologiju

Kod

Vrsta Predavanja, seminari, moderirane rasprave Obavezni predmet

Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS (30 sati predavanja + 15 sati moderiranih rasprava, 45 sati priprema seminara i osobno učenje)

Nastavnik dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izv. prof.


Razumijevanje aktualnih pitanja i problema suvremenog društva kroz savladavanje ključnih socioloških pojmova. Prepoznavanje vlastitog mjesta u društvu. Stjecanje sposobnosti upotrebe spoznaja sociološke znanosti u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju objasniti suvremene društvene procese kroz sociološke pojmove i samostalno ih kritički komentirati. Također će dobiti osnovu za detaljnije proučavanje pojedinih društvenih fenomena u okviru posebnih sociologija.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Definicija sociologije i uvod u sociološke teorije i metode istraživanja. Sociološka objašnjenja individue, grupe, organizacije, društva, kulture i umjetnosti, obitelji, društvene konstrukcije roda, zdravlja, socijalnih promjena i kolektivnog ponašanja, devijantnosti, rada i slobodnog vremena, obrazovanja, religije, moći i politike, medija, društvene stratifikacije, urbanizacije, okoliša i svjetskog sustava.


M. Haralambos, Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus, 1998. (odabrana poglavlja) I. Kuvačić, Uvod u sociologiju, Zagreb, Golden Marketing – Tehnička knjiga, 2004. (odabrana poglavlja) I. Tomić-Koludrović, Bilješke uz predavanja (skripta).

Dopunska literatura

M. Kirby, Sociology in Perspective, Oxford, Heinemann Educational Publishers, 2000. (odabrana poglavlja)


Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature, te taj rad prezentirati grupi. Seminarski rad ne smije biti manji od 5 kartica (5x1800 znakova) teksta.


Znanje će se provjeravati kroz aktivno sudjelovanje u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%). Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).


Hrvatski ili engleski.

Način praćenja kvalitete

Anketiranje studenata i studentica.


12

Naziv predmeta Metodika likovne kulture I (Teorijske osnove metodike nastave likovne kulture I)

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe/radionice Obavezni predmet




3 ECTS (30 sati predavanja i 15 sati vježbi/radionica na fakultetu + 30 sati individualnog pripremanja, učenja, razumijevanja i 15 sati praktičnog individualnog rada za pripremu vježbi/radionica)

Nastavnik mr. sc. Dunja Pivac, predavač


Upoznati studente s teoretskim stavovima i zakonitostima te praktičnim načelima i principima metodike likovne kulture. Upoznati studente s likovnim jezikom djece, njegovim simbolima, strukturom, značenjima i zakonitostima razvoja likovnih sposobnosti Osposobiti studente za poticanje i razvijanje percepcijskih, oblikovnih i stvaralačkih sposobnosti djece i adolescenata.


Sadržaj Određenje, cilj, zadaci i interdisciplinarnost metodike nastave likovne kulture Umjetnost-likovna umjetnost-odgoj i obrazovanje (edukacija) putem umjetnosti i za umjetnost; InSEA; estetski odgoj Likovni jezik i likovni govor; divergentno mišljenje; vizualno i likovno mišljenje Povijest i perspektive likovne pedagogije Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece Oblikovni razvoj; individualne razlike među učenicima Dječji crtež kao pokazatelj intelektualnog razvoja i kao projektivno sredstvo; kreativna i art terapija; likovna terapija u rehabilitaciji i edukaciji djece i adolescenata Kreativnost, likovni talent, uvjeti razvoja likovne kreativnosti, poticanje i ometanje stvaralaštva Umjetničko djelo u nastavi likovne kulture; percepcija, recepcija i vrednovanje umjetničkog djela Pregled likovnih elemenata na odabranim primjerima likovnih djela koji čine osnovnu strukturu likovnog jezika; pregled kompozicijskih elemenata na odabranim primjerima likovnih djela koji čine osnovnu strukturu likovnog jezika


Grgurić, N., Jakubin, M., Vizualno – likovni odgoj i obrazovanje, Educa, Zagreb, 1996. (poglavlja: Povijesni razvitak predmeta vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Vizualno i likovno mišljenje, Razvoj likovnog izražavanja i stvaranja u djece, Mogućnost utjecaja na likovnu kreativnost, Uvjeti razvoja likovne kreativnosti, str. 15-105.) Jakubin, M., Osnove likovnog jezika i likovne tehnike, priručnik za likovnu kulturu, Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1990. Karlavaris, B., Metodika likovnog odgoja II., Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988. (poglavlje: Osnove nastave likovne kulture, str. 32-67.) Koraj, K., Likovni izraz učenika s neurotičnim smetnjama (terapija likovnim izrazom), Hrvatski pedagoško - književni zbor, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

Arnhajm, R., Umetnost i vizualno opažanje, Umetnička akademija u Beogradu, Beograd, 1971. Belamarić, D., Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb, 1986. Čudina – Obradović, M., Nadarenost – razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga, Zagreb, 1990.


Program kolegija Metodike likovne kulture I realizira se u prvom semestru diplomskog studija s fondom od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi/radionica. Nastava će biti realizirana kombinirajući i izmjenjujući: metodu usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora (diskusije) i vježbi na Umjetničkoj akademiji uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


13


Pismeni rad. (Nakon odslušanih predavanja i uspješno izrađenih vježbi studentovo usvojeno znanje provjerava se pismenim kontrolnim radom.)


Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na kontrolnom radu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika na kraju tematskog bloka, evaluacija i refleksija kolega


14

Naziv predmeta Metodika likovne umjetnosti / povijesti umjetnosti I.

Kod

Vrsta Predavanje, seminar, vježbe Obavezni predmet




3 ECTS (30 sati predavanja+ 15 sati seminara/vježbi+ 45 sata rada u knjižnici, pripreme za seminare i vježbe)

Nastavnik Mr.sc. Anita Ercegović, viši predavač


Mogućnost hospitiranja i sudjelovanja u različitim oblicima nastavnih iizvannastavnih aktivnosti

Preduvjeti za upis Odslušani i položeni sadržaji iz povijesti umjetnosti od starog vijeka do 20.stoljeća te kolegij Osnove likovnih umjetnosti

Sadržaj Upoznavanje s teorijom i praksom metodike likovne umjetnosti u srednjoj školi. Upućivanje u različite metode rada s učenicima uz uvažavanje osnovnih didaktičkih principa. Logično strukturiranje nastavnih sadržaja i priprema za aktivnu i kreativnu primjenu poznatih postupaka.


Dr.J.Damjanov: Likovna umjetnost.I.dio.Uvod. Šk.Knjiga. Zgb.1977. ;- Dr.R.Ivančević : Likovni govor.Uvod u svijet likovnih umjetnosti.Profil. Zgb.1997.; - Dr.V.Spajić: Vrednovanje likovnog djela. Pristup pedagogiji umjetnosti.Bibl.Suvremenaistraživanja.Šk.Novine.Zgb:1989.- G.Dorfles: Kič.Antologija lošeg ukusa. Golden marketing.Zgb.1997.;- D.Rihtman Auguštin: Knjiga o Božiću. Etnološki prikaz Božića i bož. običaja u hrv.nar.kulturi.A.Cesarec.Zgb.2001. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

M.Bačić, J.Mirenić Bačić : Uvod u likovno mišljenje.Šk.Knj. Zgb.1994.- L.Gic : Fenomenologija kiča. Bigz.1956.- V.Horvat Pintarić : Od kiča do vječnosti.Pitanja. Zgb. 1979.- Vizualna kultura i likovno obrazovanje. Uredili R.Ivančević i V.Turković. Hrv.vijeće INSEA Zgb.2001. -


Usmeno izlaganje; rad s tekstom ; demonstracija ; grafički rad ; praktični rad


Pismeni rad 50 % Usmeni ispit 50 %


Hrvatski jezik

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka


15

Naziv predmeta Jezična kultura

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe Obavezni predmet

Razina Osnovni

Godina I. Semestar II.


2 ECTS boda – 20 sati predavanja + 10 sati vježbi i 30 sati individualnog rada studenta u biblioteci za seminare, predavanja i ispit.

Nastavnik mr.sc. Sanja Brbora, vanjski suradnik


Osposobljavanje studenata za razvijanje lingvističkih vještina hrvatskog jezika. Nakon odslušanog kolegija studenti će moći pravilno upotrebljavati hrvatski jezik u svom profesionalnom radu.

Preduvjeti za upis Određeni prema Statutu Akademije.

Sadržaj Razvijanje vještina pisanja, govorenja i slušanja, učenje standardnog hrvatskog jezika, upoznavanje temeljne lingvističke terminologije


D. Škiljan, Pogled u lingvistiku, 1994. (odabrana poglavlja) I.Škarić, U potrazi za izgubljenim govorom, 1988. S. Težak – S. Babić: Gramatika hrvatskog jezika Babić – Finka – Moguš: Hrvatski pravopis

Dopunska literatura

.Škarić, Temelji suvremenog govorništva, 2000. Materijali u dogovoru s nastavnikom


Predavanja, vježbe


Pismeni (50%) i usmeni (50%) ispit


Hrvatski jezik




16

Naziv predmeta Slikarstvo I

Kod


Razina Napredni



4 ECTS (30 sati predavanja, 30 vježbi i maksimalno 60 sati samostalnog rada)

Nastavnik Doc. Željko Marović, akad. slikar


Priprema studenta za samostalni rad


Sadržaj Postupno ovladavanje slikarskih tehnika i vještina koje studente vode prema samostalnom radu.


Ray Smith, The artist's handbook, Knopf, New York 1987. Ruhberh i grupa autora, Art of the 20 th century (vol. 1) Taschen 1998. Duane and Sarah Preble, Artforms, Harper and Collins, N.Y.1994. Jonathan Fineberg, Art since 1940 (strategies of being ), Laurence King, London 2000.

Dopunska literatura

Enciklopedija hrvatske umjetnosti (I. I II.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996. Museum of modern Art, katalog više autora New York 2000. Razni katalozi i časopisi (domaći i strani)


Metoda usmenog izlaganja i vježbe


Ocjenjivanje na kraju kvartala (50% ocjene) i na kraju semestra ocjenjivanje onog dijela gradiva koje nije ocijenjeno na kvartalu (50% ocjene)


Hrvatski, engleski, talijanski jezik


Anketno ispitivanje studenata na kraju kvartala i semestra.


17

Naziv predmeta Kiparstvo 1

Kod


Razina Napredna razina



4 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vježbi + max. 60 sati individualne pripreme za vježbe i završni ispit

Nastavnik Viši predavač Nikola Džaja, ak. kip. / Robert Jozić, asistent


Osposobljavanje za samostalno likovno izražavanje i primjena stečenih znanja

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Kiparstvo 6

Sadržaj Upoznavanje različitih tvorbenih kiparskih postupaka i tvoriva, te postupno oblikovanje osobnog kiparskog izraza studenta


H. Focillon, Život oblika, Zagreb, 1995. R. Arnheim, Umjetnost i vizualno opažanje H. Read, Povijest moderne skulpture

Dopunska literatura

Pregledi povijesti umjetnosti ( razni ), Enciklopedija likovnih umjetnosti , Enciklopedija hrvatske umjetnosti, monografije svjetskih i nacionalnih kipara katalozi važnih kiparskih izložbi…


Mentorski rad, predavanja


kvartalni pregled radova uz usmeni ispit -završna izložba


Hrvatski jezik - engleski jezik




18

Naziv predmeta Grafika 1

Kod


Razina Napredni



4 ECTS boda 30 sati + 30 sati vježbi + max. 60 sati individualnog rada i pripreme

Nastavnik Akad. slik. Petar Jakelić, red. prof.


Upoznavanje s ostalim tehnikama dubokog tiska. Sposobnost samostalnog izvođenja likovne kreacije od ideje do otiska rada

Preduvjeti za upis Znanje stečeno iz grafike u tehnikama visokog i dubokog tiska

Sadržaj Tehnike dubokog tiska: akvatinta jednobojna i višebojna, rezervaš, kolografija, monotipija, kombiniranje tehnikama visoki + duboki tisak


Rembrandt, Alle Etsen van Rembrandt/ Afgebeeld op Ware Grootte, Haarlem de Haan, 1977. Picasso' Vollard Suite - Thames and Hudson, London 1956. J. Adhemar, F. Cachin - Degas, The Complete Etching Litographs and Monotypes, Thames and Hudson, London, 1986.

Dopunska literatura

Katalozi bijenala - trijenala međunarodnih i domaćih izložbi. Autorski katalozi likovnih umjetnika grafičara. Listovi i brošure o grafici u suvremenom životu.


Verbalna, rad na skicama, priprema matrice za tisak, otiskivanje u preši


Kolokviji uz predočenje praktično izvedenih radova u preši


Hrvatski jezik




19

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja II

Kod

Vrsta Predavanja Obavezni predmet


Godina I. Semestar/trimestar II.


2, (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Usvojenost temeljnih zakonitosti učenja, prepoznavanje učenika s posebnim potrebama

Preduvjeti za upis Odslušan i položen kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja I

Sadržaj Pamćenje; Zaboravljanje; Učenje; Ocjenjivanje; Djeca s posebnim potrebama, Ovisnosti


V. Andrilović, M. Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zgb, 1985. T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zgb., 1986.

Dopunska literatura

I. Brdar, M. Rijavec: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zgb., 1998. M.Čudina-Obradović: Nadarenost-razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje, Školska knjiga, Zgb., 1990. I. Furlan: Primijenjena psihologija učenja, Školska knjiga, Zgb, 1984. D. C. Gossen: Restitucija-preobrazba školske discipline, Alinea, Zgb., 1994. J. Janković: Zločesti đaci genijalci, Alinea, Zgb., 1996. D. Lalić, M. Nazor: Narkomani: smrtopisi, Alinea, Zgb, 1997. M. Rijavec, D. Miljković:A što biste vi učinili: psihologija protiv zdravog razuma, IEP,Zgb.1998. P. Zarevski: Psihologija učenja i pamćenja, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. V. Vizek Vidović, M. Rijavec, V. Vlahović-Štetić, D. Miljković: Psihologija obrazovanja, IEP-Vern, Zgb.,2003. D. Wood: Kako djeca misle i uče, Educa, Zgb., 1995. x x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.




Kolokviji (50%) i usmeni ispit (50%).


Hrvatski jezik


Anonimno anketno ispitivanje studenata


20

Naziv predmeta Pedagogija II

Kod

Vrsta Predavanja, seminari Obavezan predmet




2 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja)

Nastavnik Dr. sc. Zlatko Miliša, docent


Usvojiti znanstvenu i stručnu terminologiju; Filozofijske determinante pravaca u pedagogiji; Usvojiti sustav spoznaja iz teorije i prakse odgajanja te relacija: cilj odgoja i odgojne prakse, odgojnih sredstava, agensa socijalizacije, pedagoškog odnosa socijalizacije i individualizacije i narav pedagogijskih i pedagoških odnosa; Osposobljavanje za razumijevanje suvremenih pravaca u pedagogiji; Osposobljavanje za samostalno koncipiranje i izrade znanstveno- stručnih projekata

Preduvjeti za upis Odslušan i položen kolegij Pedagogija I

Sadržaj Zavod za školstvo i instituti za obrazovanje; Vrijednosti, ideali i cilj odgoja; Stručno usavršavanje i timski rad u svim segmentima školstva; Pluralizam u školstvu i alternativni pravci u suvremenoj pedagogiji; Društveni kontekst obrazovanja; Neformalne grupe, alternativna kultura i kontrakultura; Obrazovna reprodukcija, selekcija i mobilnost; Antropologijski pristup odgoju; Kriza obrazovanja i odgojna atrofija škole; Odgoj i manipulacija


Gudjons, H., Pedagogija-temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1995. Mijatović, A., Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb, 1999. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

Henting, von H., Humana škola, Educa, Zagreb, 1977. Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999. Stoll, L. i Fink, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.




Pismeni (50%) i usmeni dio ispita (50%).


Hrvatski jezik


Anketni upitnik na kraju tematskog bloka


Naziv predmeta Didaktika II

Kod





2 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja za kontrolni zadatak i ispit)

Nastavnik Mr. sc. Željko Pivac, viši predavač


Ovladavanje osnovnim teorijskim i praktičnim didaktičkim spoznajama potrebnim za uspješnu pripremu, vođenje, realizaciju i evaluaciju nastavnog procesa. Osposobiti studente za organizaciju nastavnog procesa. Upoznati studente s korištenjem različitih nastavnih sustava. Izgraditi kritički odnos prema korištenju nastavnih metoda te socijalnih oblika rada. Sposobnost analiziranja i organiziranja različitih nastavnih aktivnosti

Preduvjeti za upis Pozitivno ocijenjen pismeni (seminarski) rad, tj. odslušan i položen kolegij Didaktika I

Sadržaj Socijalni oblici rada u nastavi Etape nastavnog procesa Pripremanje nastave Didaktički smisao ponavljanja i vježbanja Unutarnja i vanjska evaluacija u nastavi


Bežen, A. i drugi, Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

Meyer, H., Didaktika - razredne kvake, Educa, Zagreb, 2002.


Program kolegija Didaktika II realizira se u drugom semestru diplomskog studija s fondom sati od 15 sati predavanja i 15 sati seminara. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije) uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Pismeni kontrolni zadatak (50%) i usmeni ispit (50%).


Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na kontrolnom zadatku i usmenom ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika

21


22

Naziv predmeta Metodika likovne kulture II (Teorijske osnove metodike nastave likovne kulture II)

Kod

Vrsta Predavanja, istraživački seminar, vježbe/radionice Obavezni predmet




3 ECTS (30 sati predavanja, od toga 10 sati na fakultetu, a 20 u vježbaonici – O. Š. i 15 sati vježbi/radionica, od toga 5 na fakultetu, a 10 u vježbaonici – O. Š. +10 sati hospitacija u O. Š. tijekom stručno pedagoške prakse, 20 sati individualnog pripremanja, učenja, razumijevanja i 15 sati praktičnog individualnog rada za pripremu i izradu prezentacije seminarskog rada)



Upoznati studente s teoretskim stavovima i zakonitostima te praktičnim načelima i principima metodike likovne kulture. Stručno – metodički osposobiti studente, na teorijskoj razini, za kritičko promišljanje, kvalitetno planiranje i pripremanje nastavnih sadržaja predmeta likovna kultura primjenjujući suvremene metodičke spoznaje.

Preduvjeti za upis Odslušan i uspješno položen kolegij Metodika likovne kulture I

Sadržaj Didaktički principi i nastavne metode kao oblici i načini rada u nastavi likovne kulture; pripremanje i organizacija nastave likovne kulture – artikulacija nastavnog sata; kreativna igra i kreativna aktivnost Korelacija u nastavi likovne kulture; nastavna sredstva i pomagala Priručnik, udžbenik i radni listić u nastavi likovne kulture Mjesto i uloga umjetnosti u alternativnim školama (Waldorfskim, Montessori) Praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje u nastavi likovne kulture Izborna nastava likovne kulture; sadržaji i organizacija rada; likovna radionica; specijalizirana učionica, oprema kabinet; arhiv učeničkih radova, učeničke izložbe u školi i izvan nje Prisustvovanje uzornim predavanjima mentora; metodičke analize; simulirana predavanja


Karlavaris, B., Metodika likovnog odgoja I., Hofbauer p. o., Rijeka 1991. Karlavaris, B., Metodika likovnog odgoja II., Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988. (poglavlja: Elementi nastave likovne kulture, Pripremanje i organizacija nastavnog rada, Procjenjivanje rezultata u nastavi likovne kulture str. 78-130 i str. 157-160.) Pivac, D., Odnos učitelja i učenika u konstruktivistički utemeljenoj nastavi likovne kulture, Dijete, odgojitelj i učitelj: zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom, Sveučilište u Zadru, Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar, 2004., str.271-278.

Dopunska literatura

Tanay, E. R., Likovna kultura u nižim razredima osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 1989. Seitz M., Hallwachs U., Montessori ili Waldorf?: knjiga za roditelje, odgajatelje i pedagoge, Educa, Zagreb, 1997. Spajić, V., Vrednovanje likovnog djela, Školske novine, Zagreb, 1989.


Program kolegija Metodike likovne kulture I realizira se u drugom semestru diplomskog studija s fondom od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi/radionica. Nastava će biti realizirana kombinirajući i izmjenjujući: metodu usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora (diskusije) i vježbi (simulirana predavanja) na Umjetničkoj akademiji uz primjenu suvremene nastavne tehnologije te u odabranoj osnovnoj školi – vježbaonici (uzorna predavanja mentora i metodičke analize).


Uspješno prezentiran istraživački seminar; (istraživanje provedeno tijekom stručno-pedagoške prakse, seminarski rad pismeno pripremljen i javno prezentiran pred studentima i nastavnikom)

Jezik poduke i mogućnosti

Hrvatski jezik


23

praćenja na drugim jezicima


Uspjeh studenata iskazan kroz seminarski rad, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika na kraju tematskog bloka, evaluacija i refleksija kolega


Naziv predmeta Metodika likovne umjetnosti / povijesti umjetnosti II.

Kod

Vrsta Predavanje, vježbe, radionice Obavezni predmet




3 ECTS (20 sati predavanja + 15 sati vježbi/radionica + 10 sati hospitacije + + 5 sati rada u knjižnici, pripreme za vježbe/radionice; izrada pismene pripreme za izvođenje simuliranog nastavnog sata)

Nastavnik Mr. sc. Anita Ercegović, viši predavač


Sticanje praktičnog znanja o organizaciji i strukturi nastavnog sata. Sposobnost za samostalnu analizu i interpretaciju umjetničkog djela.

Preduvjeti za upis Odslušana i položena Metodika I.

Sadržaj Usvajanje morfološkog i morfostilističkog likovnog jezika. Interpretacija likovnog djela kroz verbalnu analizu i radionice.Multidisciplinarnim pristupom omogućava se komparativno proučavanje lik. umjet s drugim umjetnostima te sa srodnim društvenim i nekim prirodnim predmetima.


Dr. J. Damjanov: Likovna umjetnost.II.dio.Šk.knj.Zgb.1977. – (isti) :Vizualni jezik i likovna umjetnost.Šk.knj.Zgb.1991.-(isti): Umjetnost avantura. Hermes izdavaštvo.Zgb.1998. Dr. R. Ivančević: Stilovi, razdoblja, život.I., II.,III.Profil.Zgb.1998. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

Dr.R.Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993.-Dr.D.Rosandić: Povezivanje umjetnosti u jezično-umjetničkom području.Lik.kultura. Zgb.1985.-Dr.B.Karlavaris: Pitanja integracije estetskih područja i lik.kultura. Lik. kultura.1985. – E.Surio: Odnos među umjetnostima. Problemi uporedne estetike.Svjetlost.Sarajevo 1958. Crtež u znanostiUrednik M.Lapaine.Sveuč. u Zagrebu.geodetski fak. Zgb.1989.- (odabrana poglavlja)


Usmeno izlaganje, rad s tekstom; grafički rad ; demonstracija ; praktični rad


Pismeni rad 50 % , usmeni rad 50 %


Hrvatski jezik



24


25

Naziv predmeta Uvod u povijest glazbene umjetnosti

Kod

Vrsta Predavanja i seminari Obavezni predmet




4 ECTS (45 sati predavanja, 15 sati seminara i 60 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za nastavu i ispit).

Nastavnik Mr. sc. Ivana Tomić – Ferić – predavač


Usvajanje znanja iz područja glazbenog izraza i kronologije glazbenog razvoja


Sadržaj Upoznavanje osnova glazbenog izraza i kronologija glazbenog razvoja


S. Majer – Bobetko: Osnove glazbene kulture, 1991. S. Tuksar: Kratka povijest europske glazbe S. Tuksar: Kratka povijest hrvatske glazbe

Dopunska literatura


Predavanja i seminari.


Seminari (50% ocjene) i usmeni ispit (50% ocjene).


Hrvatski jezik

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.


26

Naziv predmeta Osnove muzeologije i muzejske pedagogije

Kod

Vrsta Predavanja, terenski i praktični rad Obavezni predmet

Razina Specijalistički predmet



2 ECTS (15 sati predavanja, 10 sati seminara i 5 terenskog rada i 30 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).

Nastavnik Prof. Helga Zglav-Martinac – stručni suradnik


Studenti će se upoznati s osnovnim pojmovima muzeologije, modelima organizacije, pohrane i čuvanja muzejskog blaga kroz prošlost, posebice sa suvremenim postavkam muzeologije.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Upoznavanje studenata s osnovama muzeološke teorije i prakse (muzeološke funkcije istraživanja: dokumentiranje; principi i osnovni oblici dokumentacije u muzejima (knjiga ulaza, k. Inventara, katalog, k. izlaza); osnovni postupci dokumentiranja: inventarizacija, katalogizacija; osnovne vrste podataka: tekstualni i vizuelni; stvaranje i obrada vizuelnih podataka – fototeka; standardi u muzejskom okolišu; standardi podataka za obradu muzejske građe; kontrola nazivlja prigodom obrade muzejske građe; zaštita muzejske dokumentacije.


Humski Vera, Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj, Muzeologija 24 (1986) str 5-99; Maroević Ivo, Uvod u muzeologiju, Zagreb, 1993.; Idem, Dokumentacija, Zagreb ZIS, 1990 (189-199); Osnove zaštite i izlaganja muzejskih zbirki, Zagreb, MDC, 1993; Informatica museologica br. 25, ¼ (1994) tematski broj: Novi postavi. i ostala dana u fotokopiranom obliku.

Dopunska literatura

Informatica museologica, Zagreb (izbor članaka po potrebi programa); Muzeologija , Zagreb (izbor članaka po potrebi programa); Vijesti muzealaca i konzervatora, Zagreb(izbor članaka po potrebi programa); Odgojno i obrazovna djelatnost muzej, Zagreb: HŠM, 1980; Zbornik radova Skup muzejskih pedagoga, Zagreb HMD.(po potrebi programa) i ostala dana u fotokopiranom obliku.


Predavanja ex chatedra, teren i vježbe (praksa u muzejima i galerijama).


Pismeni (50% ocjene) i usmeni ispit (50% ocjene).


Hrvatski jezik




27

Naziv predmeta Slikarstvo II

Kod


Razina Napredni



4 ECTS (30 sati predavanja, 30 vježbi i maksimalno 60 sati samostalnog rada)

Nastavnik Doc. Željko Marović, akad. slikar


Priprema studenta za samostalni rad

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegjia Slikarstvo (dipl.) I

Sadržaj Postupno ovladavanje slikarskih tehnika i vještina koje studente vode prema samostalnom radu.


Ray Smith, The artist's handbook, Knopf, New York 1987. Ruhberh i grupa autora, Art of the 20 th century (vol. 1) Taschen 1998. Duane and Sarah Preble, Artforms, Harper and Collins, N.Y.1994. Jonathan Fineberg, Art since 1940 (strategies of being ), Laurence King, London 2000.

Dopunska literatura

Enciklopedija hrvatske umjetnosti (I. I II.), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996. Museum of modern Art, katalog više autora New York 2000. Razni katalozi i časopisi (domaći i strani)


Metoda usmenog izlaganja i vježbe


Ocjenjivanje na kraju kvartala (50% ocjene) i na kraju semestra ocjenjivanje onog dijela gradiva koje nije ocijenjeno na kvartalu (50% ocjene)


Hrvatski, engleski, talijanski jezik




28

Naziv predmeta Kiparstvo 2

Kod


Razina Napredni



4 ECTS 30 sati predavanja + 30 sati vježbi + max. 60 sati individualne pripreme za vježbe i završni ispit

Nastavnik Viši predavač Nikola Džaja, ak. kip. / Robert Jozić, asistent


Osposobljavanje za samostalno likovno izražavanje i primjena stečenih znanja

Preduvjeti za upis Položen ispit iz kolegija Kiparstvo 1 dipl.

Sadržaj Upoznavanje različitih tvorbenih kiparskih postupaka i tvoriva, te postupno oblikovanje osobnog kiparskog izraza studenta


H. Focillon, Život oblika, Zagreb, 1995. R. Arnheim, Umjetnost i vizualno opažanje H. Read, Povijest moderne skulpture

Dopunska literatura

Pregledi povijesti umjetnosti ( razni ), Enciklopedija likovnih umjetnosti , Enciklopedija hrvatske umjetnosti ,monografije svjetskih i nacionalnih kipara katalozi važnih kiparskih izložbi…


Mentorski rad, predavanja


kvartalni pregled radova uz usmeni ispit -završna izložba


Hrvatski jezik - engleski jezik




29

Naziv predmeta Grafika 2

Kod


Razina Napredni

Godina I. Semestar/trimestar II.


4 ECTS ; 30 sati + 30 sati vježbi + max. 60 sati individualnog rada i pripreme

Nastavnik Akad. slik. Petar Jakelić, red. prof


Upoznavanje s ostalim tehnikama dubokog tiska. Sposobnost samostalnog izvođenja likovne kreacije od ideje do otiska rada

Preduvjeti za upis Znanje stečeno iz grafike u tehnikama visokog i dubokog tiska

Sadržaj Tehnike dubokog tiska: akvatinta jednobojna i višebojna, rezervaš, kolografija, monotipija, kombiniranje tehnikama visoki + duboki tisak


Rembrandt, Alle Etsen van Rembrandt/ Afgebeeld op Ware Grootte, Haarlem de Haan, 1977. Picasso' Vollard Suite - Thames and Hudson, London 1956. J. Adhemar, F. Cachin - Degas, The Complete Etching Litographs and Monotypes, Thames and Hudson, London, 1986.

Dopunska literatura

Katalozi bijenala- trijenala međunarodnih i domaćih izložbi. Autorski katalozi likovnih umjetnika grafičara. Listovi i brošure o grafici u suvremenom životu.


Verbalna, rad na skicama, priprema matrice za tisak, otiskivanje u preši


Kolokviji uz predočenje praktično izvedenih radova u preši


Hrvatski jezik




30

Naziv predmeta Metodika likovne kulture III (Metodika nastave likovne kulture)

Kod


Razina Napredni predmet

Godina II. Semestar III.


4 ECTS (30 sati predavanja, od toga 10 sati na fakultetu, a 20 sati individualnih studentskih predavanja u O. Š. - vježbaonici i 30 sati vježbi/radionica, od toga 20 sati na fakultetu i 10 sati metodičkih analiza u O. Š. – vježbaonici + 45 sati individualnog pripremanja, učenja, razumijevanja i primjene stečenog i 15 sati praktičnog individualnog rada za pripremu i izradu individualnog predavanja.)



Upoznavanje i osposobljavanje studenata za kreativan i fleksibilan metodički pristup, temeljen na dobrom poznavanju: likovnog jezika, likovnih tehnika, nacionalne i internacionalne umjetničke (likovne) baštine, likovnog izražavanja i stvaranja kod djece s obzirom na stupanj njihovog psihofizičkog razvoja, suvremenih oblika rada (principa, metoda) u nastavi likovne kulture.

Preduvjeti za upis Odslušan i uspješno položen kolegij Metodika likovne kulture II

Sadržaj Pregled likovnih tehnika i materijala primjenjivih u nastavi likovne kulture u O. Š. Analiza aktualnog nastavnog plana i programa za više razrede O. Š. Analiza kataloga znanja za nastavni predmet Likovna kultura Nastavne cjeline, ciljevi i zadaci; područja rada i metode rada u nastavi likovne kulture u 5., 6., 7., i 8. razredu O. Š. Prilagođeni program likovne kulture za učenike s posebnim potrebama Analiza priručnika, udžbenika, mape i radnih listova za likovnu kulturu Nastavna sredstva i pomagala u nastavi likovne kulture Mogućnosti likovnog odgoja i obrazovanja u muzejskim i galerijskim prostorima; likovni odgoj za kulturnu baštinu; kulturna baština u nastavnim programima predmeta likovna kultura od 5. do 8. razreda O. Š.


Tanay, E. R., Kučina V., Tehnike likovnog izražavanja, od olovke do kompjutora, Naklada Lakej, Zagreb, 1995. Tanay, E. R., Valovi boja, priručnik za likovnu kulturu (5. – 8. razred osnovne škole), Školska knjiga, Zagreb, 2003. Tanay, E. R., Valovi boja, radni listići za likovnu kulturu (5. – 8. razred O. Š., pojedinačno), Školska knjiga, Zagreb, 2003. Tomašević Dančević, M., Šobat A., Likovna kultura, udžbenik za 5. i 6. razred osnovne škole, Profil International, 2001. Tomašević Dančević, M., Šobat A., Likovna kultura, radna bilježnica za 5. i 6. razred osnovne škole, Profil International, 2001.

Dopunska literatura

Golac, S., Oblikovanje papira, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Grčko, S., Grafički postupci u osnovnoj školi, Školska knjiga , Zagreb, 1970. Itten, J., Umetnost boje, Umetnička akademija u Beogradu, Beograd,1973. Kučina, V., Oblikovanje keramike, Školska knjiga, Zagreb, 1989.


Program kolegija Metodike likovne kulture III realizira se u trećem semestru diplomskog studija s fondom od 30 sati predavanja i 30 sati vježbi/radionica. Nastava će biti realizirana kombinirajući i izmjenjujući: metodu usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora (diskusije) i vježbi na Umjetničkoj akademiji uz primjenu suvremene nastavne tehnologije te u odabranoj osnovnoj školi – vježbaonici (individualna predavanja studenata i metodičke analize).


Pismeno pripremljeno i realizirano (u razredu, pred studentima, mentorom i sveučilišnim nastavnikom) individualno predavanje.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na

Hrvatski jezik


31

drugim jezicima


Uspjeh studenata iskazan kroz individualno predavanje, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika na kraju tematskog bloka, evaluacija i refleksija kolega


Naziv predmeta Metodika likovne umjetnosti/povijest umjetnosti III

Kod

Vrsta Predavanje; vježbe/radionice; terenska nastava; stručnopedagoška praksa Obavezni predmet




4 ECTS (26 sati predavanja u učionici + 4 sata terenske nastave + 30 sati vježbe/radionice + 60 sati rada u knjižnici,priprema za vježbe/radionice)

Nastavnik Mr.sc. Anita Ercegović


Mogućnost samostalnog izvođenja nastave likovne umjetnosti u srednjoj školi (stručnoj ili gimnaziji); mogućnost vođenja izvannastavnih aktivnosti iz područja likovne umjetnosti

Preduvjeti za upis Odslušana i položena Metodika II.

Sadržaj Razvijanje kritičkog stava i evaluitivnih sposobnosti. Aktiviranje u problematici likovne kulture i likovnosti općenito u vlastitom okolišu i razvoj aktivnog odnosa prema zaštiti spomenika kulture i čuvanju okoline. Samostalno izvo đenje nastave u srednjoj školi.


Dr.J.Damjanov: Li.kovna umjetnost.I.i II dio Šk.Knjiga.Zgb.1977.-(isti):Vizualni jezik i likovna umjetnost.Šk.Knjiga.Zgb.1991.-(isti): Umjetnost avantura.Hermes izd. Zgb.1998.- Dr.R.Ivančević: Stilovi, razdoblja, život.I.,II.,III. Profil.Zgb.1998.-M.Obad Šćitaroci :Perivoji i dvorci Hrvat.zagorja.Šk.knj.Zgb.1989.-(isti):Hrvatska parkovna baština.Šk.knjiga.Zgb.1992.- A.Freudenreich: Kako narod gradi.Republ.zavod za zašt.spomenika kulture.Zgb.1972.-M.Miličić: Nepoznata Dalmacija. Studija o seoskoj arh. Zgb.1955.-(odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

A.Ercegović: Pučka arhitektura starih splitskih predgrađa.Knjiž.krug.Split, 2002. P.Hobhouse: Gardening Trough the Ages.Simon&Shuster.N.Y:. (odabrana poglavlja)


Usmeno izlaganje; rad s tekstom; demonstracija; grafički rad; praktični rad


Usmeni: prvo javno predavanje 35 % Pismeni: priprema za prvo javno predavanje 35 % Izrada jedne vježbe/radionice 30%


Hrvatski jezik


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskig bloka

32


33

Naziv predmeta Čovjekova okolina u antropološkom smislu

Kod





2 ECTS boda (30 sati predavanja i 30 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za nastavu i ispit).

Nastavnik Prof. dr.sc. Ivo Babić/ asistent Tea Katunarić


Informiranost i razvijanaje senzibilinosti o problematici čovjekove okoline.

Preduvjeti za upis Upis u III. semestar.

Sadržaj Razmatraju se filozofske, epistemološke i prirodoslovne, etološke teorije i hipoteze o čovjekovoj okolini. Obrađuje se kratka povijest civilizacija s aspekta odnosa prema okolini.


R. Klepac, Osnove ekologije, Zagreb 1980. P. Russell, Planet zemlja, Zagreb 1989. R. Delort, Povijest europskog okoliša, Zagreb 2002. L. Mumford, Grad u historiji, Zagreb 1988.

Dopunska literatura

I. Babić, Prostor između Trogira i Splita, Kaštela 1991. Pauzanija , Vodič po Heladi, Split 1989. Vitruvius, Dest knjiga o arhitekturi, Zagreb 1997. + odabrana poglavlja iz dostupne literature


Frontalna nastava uz korištenje multimedijalnih sredstava i konzultacije.

Način provjere znanja i polaganje ispita

Kolokvij (50% ocjene) i završni ispit (50% ocjene).


Hrvatski, francuski i talijanski jezik.




34

Naziv predmeta Specijalizacija iz slikarstva

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe, konzultacije Izborni predmet

Razina Specijalizacija



12 ECTS; 90 sati predavanja, diskusije, konzultacije, mentorskog rada i 90 sati vježbi i umjetničke produkcije pod mentorskim nadzorom + maksimalno 180 sati pripreme za predavanja, diskusije, vježbe i umjetničku produkciju.

Nastavnik Mentor: doc. Željko Marović, akad. slikar; mogući sumentori: doc. Sandra Sterle, izv. prof. Ive Šimat Banov, Ana Peraica


Osposobljavanje za diplomski, magistarski rad iz područja slikarstva.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Slikarstvo (dipl.) II

Sadržaj Tematske, specijalističke diskusije i praćenje kandidatove slikarske produkcije u nastanku iz umjetničkog, povijesno-umjentičkog, teorijskog i kritičkog rakursa


Specijalizirana literatura biti će predočena kandidatu tijekom kolegija ovisno o odabiru diplomskog rada.

Dopunska literatura



Predavanja, vježe i konzultacije, mentorski rad, metoda demonstracije.


Kvartalni pregled radova i završna ocjena rada.


Hrvatski, engleski i talijanski


Anketno ispitivanje studenata na kraju semestra.


35

Naziv predmeta Specijalizacija iz kiparstva

Kod






Nastavnik Mentor: viši predavač Nikola Džaja, ak. kip i sumentori koje mentor bira sa studentom ovisno o temi


Osposobljavanje studenta za samostalni rad i razvijanje osobnog kiparskog izraza.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Kiparstvo II (dipl.)

Sadržaj Upoznavanje različitih tvorbenih kiparskih postupaka i tvoriva te postupno oblikovanje vlastita kiparskog izraza svakog pojedinog studenta.



Dopunska literatura







Hrvatski i engleski




36

Naziv predmeta Specijalizacija iz grafike

Kod



Godina II Semestar III



Nastavnik Mentor: red. prof. Petar Jakelić, izv. prof. Tomislav Lerotić, doc. Edvin Dragičević. Mentor u suradnji sa studentom ovisno o temi može izabrati sumentore.


Osposobljavanje za diplomski, magistarski rad iz područja grafike.

Preduvjeti za upis Položen koelgij Grafika II (dipl.)

Sadržaj Tematske, specijalističke diskusije i praćenje kandidatove slikarske produkcije u nastanku iz umjetničkog, povijesno-umjentičkog, teorijskog i kritičkog rakursa



Dopunska literatura







Hrvatski, engleski i talijanski




37

Naziv predmeta Psihodinamika razvoja ličnosti i likovna ekspresija

Kod

Vrsta Predavanja i seminari Izborni predmet




2, (24 sati predavanja i 6 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja, pripreme i izrade seminarskog rada)

Nastavnik Dr. sc. Ivan Urlić, izv. prof.


Omogućiti studentu usvajanje znanja o osnovama psihičkog razvoja čovjeka kroz životne cikluse (od intruterinog razvoja do starosti i smrti). Stjecanje osnovih znanja o općim psihopatološkim elementima psihičkog funkcioniranja te izabrana poglavlja specijalne patologije. Upoznavanje s osnovama art-terapije u okviru likovne kulture.

Preduvjeti za upis -

Sadržaj Razvoj, zdravlje i bolest. Razvojne teorije. Geodetske osnove razvoja. Intrauterin razvoj. Rani razvoj. Razvoj u srednjem djetinjstvu. Razvoj u adolescenciji. Odraslo doba. Starenje. Smrt i umiranje. Osnove psihopatologije. Duševni poremećaji uslijed psihoaktivnih tvari. Shizofrenija. Shizotipni i drugi sumanuti poremećaji. Afektivni poremećaji i poremećaji raspoloženja. Poremećaji osobnosti. Nurotski poremećaji izazvani stresom i somatomorfni poremećaji. Mentalna retardacija. Bihevioralni i emocionalni poremećaji u dječjoj dobi i adolescenciji. Osobitost dječje i adolescentske psihijatrije. Osnove sveobuhvatnog terapijskog pristpa u psihijatriji. Osnove art terapije. Društveno-pravni status duševnih bolesnika i njihova prava.


Klain, E. i suradnici, Psihološka medicina, Zagreb, Golden marketing, 1999. Nikolić, S., Mentalni poremećaji djece i omladine, Zagreb, Školska knjiga, 1988. Kaplan, H. L., Sandock, B. J., priručnik kliničke psihijatrije, Jastrebarsko, Naklada Slap, 1998.

Dopunska literatura

Walter, D., Becoming a Profession, The History of Art Therapy in Britain 1940-82, London and New York, Travistock/Routledge, 1991.


Program kolegija Psihodinamika razvoja ličnosti i likovna ekspresija realizira s u trećem semestru diplomskog studija s fondom sati od 24 sati predavanja i 6 sati seminara. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije), uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Usmeni (50%) i pismeni (seminarski) rad (50%).


Hrvatski, engleski i talijanski jezik


Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika


38

Naziv predmeta Kreativna terapija

Kod

Vrsta Predavanja Izborni predmet


Godina II. Semestar/trimestar III.


2 ECTS (30 sati predavanja + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja, pripreme i izrade seminarskog rada)

Nastavnik Dr. sc. Miroslav Prstačić, red. prof. u trajnom zvanju


Osposobiti studente za primjenu različitih aspekata umjetnosti i znanosti u otkrivanju i podržavanju razvojnog potencijala života. Korištenje ekoloških i holističkih pristupa. Stjecanje znanja o komplementarnim suportivnim terapijskim metodama u prevenciji mentalnog i fizičkog zdravlja, kao i u različitim područjima edukacije i liječenja. Upoznavanje s mogućnostima uključivanja u različita područja specijalizacije na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na sveučilišnim i kliničkim institucijama u Hrvatskoj i u svijetu.


Sadržaj Čovjek – Umjetnost – Znanost: transpovijesni i transkulturni pristup; Antropološke strukture imaginacije i razvojni potencijal života Eros i Thanatos; Art terapije i filozofija discipline: sofrologija i egzistencijalna filozofija Kreativna terapija-interteorijski, integrativni model somatoterapijskih i psihoterapijskih pristupa; Hipotetska klasifikacija terapija Crtež i likovno izražavanje u dijagnostici i terapiji (Goodenough, Machover i dr.); Projektivne dimenzije crteža; Psihodrama – Aristofan i Moreno Liječenje glazbom: Pitagorejska i Hawkingova kozmologija; Ritam i harmonija - glas i unutarnji zvukovi tijela; Terapija plesom i simbolizacija tijelom Vođena imaginacija i hipnoterapija; Slika tijela i fantazmatska anatomija; Primjena drugih medija u terapijskoj komunikaciji Transfer i posredni objekt: koncipiranje terapijske seanse; Individualni i grupni pristup Evaluacija; Nalaz, mišljenje, preporuka; Art terapija i profesionalni identitet; Interdisciplinarna komunikacija Prikaz terapijskih modela i metoda kliničke procjene; Pregled obrazovnih programa na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na različitim sveučilišnim institucijama u svijetu.


Prstačić, M. (1994). Women with Breast Cancer and Creative Therapy, 18th Scool of Biological Antrophology, Scientific Programme, Women and Antrophology Implications of Gender for Health, Collegium Antropologicum, Suppl., Vol. 18., str. 1-7 Prstačić, M. (1996). Kreativna terapija. U «Klinička onkologija», ur.. Eljuga, D., Turić, M., Kolarić, K., Zagreb, Globus, Hrvatska liga protiv raka, Klinika za tumore, 940-943 Prstačić, M. (2002). Homo Scientificus i razvojni potencijal života, u. «Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala», Knjiga radova, str. 79-83, ERF Sveučilišta u Zagrebu i HUPO, Zagreb Rešetić, J., Prstačić, M., Vizner, B., Vrkljan, I., Čabrijan, T., Stančić, V., Lukač, J., Gnjidić, Ž. (2002). Kratkotrajna kreativna art psihoterapija i sekrecija stresnih hormona u grupi pacijentica s karcinomom i benignom bolesti dojke. U "Art and Science in Life Potential Development / Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala", Proceedings of the International Symposium, M. Prstačić (ur.), str. 179-183. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju Lukač, J., Prstačić, M., Bolanča, A., Kusić, Z.. (2002). Kreativna terapija i imunokompetencija u bolesnica s karcinomom dojke nakon radioterapije. U "Art and Science in Life Potential Development / Umjetnost i znanost u razvoju životnog


39

potencijala", Proceedings of the International Symposium, M. Prstačić (ur.), str. 167-172. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju Prstačić, M., Nikolić, B., Hojanić, R. (2003). Motorički poremećaji, kronične bolesti, art terapije i sofrologija, 6. znanstveni skup «Istraživanja u edukacijskim i rehabilitacijskim znanostima», Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Prstačić, M. (2003). Glazba u dijagnostici i terapiji. U Znanstvena knjiga sa 1. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem «Glas / Voice», G. Varošanec Škarić (ur.), (str. 126-130). Zagreb: Odsjek za fonetiku Filozofskog fakulteta Prstačić, M. (2004). Ekstaza i geneza – Kreativna terapija u psihosocijalnoj onkologiji i sofrologiji / Extase et Genèse- La Science, l’Art et la Thérapie Créative en Oncologie Psychosociale et Sophrologie Zagreb: Medicinska knjiga

Dopunska literatura

Jung, C. G. (1980). Four archetypes. London: Routledge & Kegan Paul; 48 Jung, C. G. (1987). Čovjek i njegovi simboli. Zagreb: Mladost Lewith, G., Jonas, W. B., Walach, H. (2002). Clinical Research in Complementary Therapies. Principles, problems and solutions. London: Churchill Livingstone


Program kolegija Kreativne terapije realizira s u trećem semestru diplomskog studija s fondom sati od 30 sati predavanja. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije), uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Usmeni (50%) i /ili pismeni (seminarski) rad (50%).


Hrvatski, engleski i francuski jezik

Način praćenja Uspjeh studenata na ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika

Naziv predmeta Terapija likovnim izrazom u edukaciji i rehabilitaciji

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe/radionice Izborni predmet




2 ECTS (15 sati predavanja na fakultetu i 15 sati vježbi/radionica u ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju + 25 sati individualnog pripremanja, učenja, razumijevanja i 5 sati praktičnog individualnog rada za pripremanje i izradu seminara)



Upoznati studente sa suvremenim shvaćanjima, dostignućima, oblicima implementacije i realizacije likovne terapije u različitim područjima dijagnostike, edukacije, liječenja i rehabilitacije. Polazeći od shvaćanja da terapija likovnim umjetnostima predstavlja jednu od komplementarnih suportivnih terapija, a realizira se putem različitih postupaka, likovnih materijala, tehnika i medija u svrhu pomaganja i potpore koju pružaju umjetničko – likovno stvaralaštvo, umjetnička – likovna djela, vizualni mediji te prvenstveno obrazovani i osposobljeni likovni terapeuti, naglasiti značaj i ukazati na važnost likovne terapije za induciranje stvaralačkih sposobnosti i različitih aspekata razvojnog potencijala pojedinca.

Preduvjeti za upis Upis u III. semestar

Sadržaj Likovno izražavanje i likovni govor; Likovni jezik i simboličko izražavanje; Patografije umjetnika i hendikep; O prirodi ljudske kreativnosti; O likovnoj terapiji; Uloga i primjena likovne terapije u odgoju i obrazovanju, uloga i primjena likovne terapije u liječenju; Cilj i izazovi likovne terapije u edukaciji, rehabilitaciji i liječenju djece i adolescenata; Likovni terapeut, učitelj umjetnosti i umjetnik; Komunikacija u likovnoj terapiji; Specifičnosti likovno-terapijskog procesa; Izražajna sredstva


40

likovne terapije; Primjena likovnih tehnika i materijala u likovnoj terapiji; Metode rada u likovnoj terapiji; Učionica, likovna radionica, prostor za realizaciju likovne terapije; Samostalni rad likovnog terapeuta, rad s roditeljima, suradnja s interdisciplinarnim timom stručnjaka Djeca i adolescenti s traumatskim iskustvom (redovita osnovna i srednja škola); hospitacija u ustanovi i upoznavanje s likovno-edukacijskim i likovno-terapeutskim pristupom Djeca i adolescenti s teškoćama u razvoju (redovita osnovna i srednja škola); hospitacija u ustanovi i upoznavanje s likovno-edukacijskim i likovno-terapeutskim pristupom Djeca i adolescenti s teškoćama u razvoju (Centar za odgoj i obrazovanje «Slava Raškaj» u Splitu; Centar za odgoj i obrazovanje «Juraj Bonači» u Splitu; Centar za autizam u Splitu); hospitacija u ustanovi i upoznavanje s likovno-edukacijskim i likovno-terapeutskim pristupom Djeca i adolescenti u ustanovama socijalne skrbi (Dom za odgoj djece i mladeži Split); hospitacija u ustanovi i upoznavanje s likovno-edukacijskim i likovno-terapeutskim pristupom Djeca i adolescenti u bolničkim školama (KBC – Split); hospitacija u ustanovi i upoznavanje s likovno-edukacijskim i likovno-terapeutskim pristupom


Beck-Dvoržak, M., Psihička uvjetovanost kreativnosti, Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb,1987., str. 95-101. De Zan, D., Slika i crtež u psihoterapiji djece, Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1994. Ježić, I., Klopotan, Ž., Izazov likovne terapije u rehabilitaciji i edukaciji djece s autističnim poremećajem i mentalnom retardacijom, Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Hrvatsko vijeće InSEA, Zagreb, 2001., str.141-160. Kliček, M., Likovna terapija u liječenju i obrazovanju: djelovanje boja, Vizualna kultura i likovno obrazovanje, Hrvatsko vijeće InSEA, Zagreb, 2001., str.161-184. Koraj, K., Likovni izraz učenika s neurotičnim smetnjama (terapija likovnim izrazom), Hrvatski pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1999. Prstačić, M., Homo scientificus i razvoj životnog potencijala, Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju/Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002., str. 73-77. Radovančević, Lj., Likovno stvaralaštvo, psihodijagnostika i art-terapija, Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju/Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002., str. 355-359. Rodriguez, J., Art – terapija, Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijala, Hrvatska udruga za psihosocijalnu onkologiju/Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002., str.61-65. Supek, R., O kreativnosti djece, Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb,1987., str. 17-64.

Dopunska literatura

Case, C., Dalley, T., The image in art terapy, The handbook of art therapy, Tavistock/Routlege, London and New York, 1992., str.97-118. Jung, C. G., Čovjek i njegovi simboli, Mladost, Zagreb, 1988. Ouklender, V., Prozori u svet naše dece, geštalt terapeutski pristup deci i adolescentima, Nolit, Beograd, 1988. Pomozimo djeci stradaloj u ratu, Ministarstvo kulture i prosvjete/Zavod za školstvo, Zagreb/Ured UNICEF-a u Zagrebu, Zagreb, 1994. Rubin, J. A., The Art of Art Therapy, Taylor&Francis, New York, 1984.


Nastava će biti realizirana kombinirajući i izmjenjujući: metodu usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora (diskusije) na fakultetu uz primjenu suvremene nastavne tehnologije i vježbi u odabranim ustanovama za edukaciju i rehabilitaciju.


Pismeni (seminarski) rad (40%) i usmeni ispit (60%)

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na

Hrvatski jezik


41

drugim jezicima


Uspjeh studenata na pismenom radu i usmenom ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika, evaluacija i refleksija kolega

Naziv predmeta Urbanističke teme (prostor-grad-spomenik)

Kod

Vrsta Predavanja, seminari Izborni predmet


Godina II Semestar III


2 ECTS boda (15 sati predavanja, 15 sati seminara i 30 sati individualnog studentskog rada u biblioteci na pripremi za seminare, nastavu i ispit).

Nastavnik prof. dr. Željko Rapanić


Proširivanje znanja o urbanizmu Istočne obale Jadrana


Sadržaj Teme iz urbanizma Istočne obale Jadrana u antici i ranom srednjem vijeku. Ruralni amijenti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, naslijeđe antike, Jadranska poleogeneza, liturgija i liturgijski prostor, terminološki problemi.


M. Suić, Antički grad na Jadranu, Zagreb 2002., te odabrana poglavlja iz studija i knjiga koje se bave urbanizmom na istočnoj obali Jadrana

Dopunska literatura

- Baština na dlanu, Split 2000. - Solin, grad i spomenici, Solin 2001.

te odabrana poglavlja iz studija i knjiga koje se bave urbanizmom na istočnoj obali Jadrana


Frontalna nastava, prezentacije.


Seminari (30% ocjene) i usmeni ispit (70% ocjene).


Hrvatski, talijanski i dr.


Anketno ispitivanje studenata na kraju svakog tematskog bloka


42

Naziv predmeta Odabrane teme iz srednjevjekovnog slikarstva i kiparstva

Kod

Vrsta Predavanja Izborni kolegij

Razina Specijalistički



1 ECTS (15 sati predavanja i 15 sati samostalnog rada studenta na literaturi)

Nastavnik Akademik Igor Fisković, red. prof. trajno zvanje


Osposobljavanje studenta za samostalno spoznavanje naravi domaće figuralne umjetnosti u stoljećima intenzivnog stvaralaštva, od XI-XV. stoljeća.


Sadržaj Odabrane teme iz nacionalne slikarske i kiparske baštine iz predromaničkog doba, romanike i gotike.


I. Fisković, Reljef kralja Petra Krešimira IV., Izdanja MHAS-a, Split, 2002. Tisuću godina hratske skulpture,( poglavlja o romaničkom i gotičkom kiparstvu), Izdanja MGC 31, Zagreb, 1991. I.Fisković,Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Izdanja MUO Monografija-katalog, Zagreb, 1987. Katalog izložbe «Paolo Veneziano – stoljeće gotike na Jadranu», Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

Odabrana poglavlja važnije literature koja se uklapa u koncepciju kolegija.


Usmeno izlaganje, multimedijalna demonstracija


Kolokvij


Hrvatski




43

Naziv predmeta Odabrana poglavlja iz dalmatinske umjetnosti

Kod


Razina Specijalistički

Godina II Diplomski studij

Semestar III


2 ECTS (30 sati predavanja + max. 30 sati individualne pripreme)

Nastavnik Mr. Joško Belamarić, predavač


Proširivanje znanja o umjetnosti dalmatinske obale od IV do XVIII. stoljeća. Osposobljavanje studenata za znanstveni pristup nacionalnoj baštini.


Sadržaj Odabrane teme iz dalmatinske umjetnosti od IV. do XVIII. stoljeća sagledane s povjesno-umjetničkog i konzervatorskog stanovišta.


Tesori della Croazia, (uredio s uvodnom studijom), Venezia 2001. J. Belamarić, Studije iz srednjovjekovne i renesansne umjetnosti na Jadranu, Biblioteka znanstvenih djela - Književni krug, Split 2001. Paolo Veneziano. Stoljeće gotike na Jadranu, katalog izložbe; Zagreb X-XI. 2004. J. Belamarić, Od palače do grada, Ex libris, Zagreb 2005.

Dopunska literatura

J. Belamarić, Sveti Vlaho i dubrovačka obitelj svetaca, Tisuću godina dubrovačke (nad)biskupije, Zbornik radova znanstvenog skupa (ur. Puljić i N. Ančić), Dubrovnik 2001, str. 703-731. Isti, Ciklus mjeseci Radovanovog portala na katedrali u Trogiru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 30 (1990), str. 95-143. Tisuću godina hrvatske skulpture, (poglavlje o romanici u katalogu izložbe u MGC) - Zagreb 1991, str. 27 -48. J. Belamarić, Ovum Struthionis, simbol i aluzija na škrinji sv. Šimuna u Zadru (1380) i na Montefeltrovoj pali Piera della Francesca, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (Zbornik Kruna Prijatelja) 32 (1992), str. 321-350. J. Belamarić, Portal majstora Radovana. Njegova ikonografija i stil u okviru razvoja skulpture u Splitu i Trogiru 13. stoljeća, Majstor Radovan i njegovo doba. Zbornik radova internacionalnog simpozija o 750. godišnjici Radovanovog portala (ur. I. Babić), Trogir 1994, str. 137-160.


Predavanja uz multimedijalnu prezentaciju


Usmeni ispit


Hrvatski (mogućnost engleskog)


Anketno ispitivanje na kraju semestra


44

Naziv predmeta Odabrane teme iz dubrovačke arhitekture X. – XVIII. stoljeća

Kod

Vrsta Predavanja, terenska nastava Izborni predmet

Razina Specijalizirani



2 ECTS - 30 sati predavanja + 30 sati pripreme za predavanja i ispit

Nastavnik Dr.sc. Željko Peković, izv. prof./ Duško Violić, asistent


Stjecanje znanstvenih i teorijskih znanja o urbanističkom razvoju grada (i okolnih mjesta) s naglascima na važnijim građevinama kroz povijest, neophodnih za valorizaciju i istraživanje arhitektonske baštine.

Preduvjeti za upis

Sadržaj Pregled urbanističkog razvitka Dubrovnika, građevina i graditeljskih sklopova od X. – XVIII. st. s prezentacijom izvršenih istraživanja i provedenih konzervatorskih zahvata.


C. Fisković: Prvi poznati dubrovački graditelji, Dubrovnik, 1955. L. Beritić: Urbanistički razvitak Dubrovnika, Zagreb, 1958. Ž. Peković: Urbani razvoj Dubrovnika do 13. stoljeća, Dubrovnik 4, 1997. Ž. Peković: Dubrovnik, nastanak i razvoj srednjovjekovnog grada, Dubrovnik, 1998.

Dopunska literatura

L. Beritić: Ubikacija nestalih građevinskih spomenika u Dubrovniku, PPUD 10, Split, 1956. Ž. Peković: Nastanak i razvoj katderalnog sklopa u Dubrovniku, Tisuću godina dubrovačke nadbiskupije, Dubrovnik, 1998. i dr. K. Horvat-Levaj: Barokne palače u Dubrovniku, IPU, Zagreb, 2001.


Metoda usmenog izlaganja


Seminar (pismeni rad i usmeno izlaganje)


Hrvatski i francuski




45

Naziv predmeta Uvod u arhivsko istraživanje

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe, terenska nastava Izborni predemet

Razina Osnovni



2 ECTS 30 sati predavanja i vježbi + max. 30 sati individualnih priprema za vježbe i ispit

Nastavnik dr. sc. Lovorka Čoralić, izv.prof.


Cilj ovoga kolegija poglavito je upozoriti studente povijesti umjetnosti na središnje arhivske ustanove (ponajprije na državne i crkvene arhive) te njihove fondove i zbirke koji su, prema sadržaju svoje građe, važno vrelo za konkretna istraživanja povjesničara umjetnosti.


Sadržaj Kolegij “Uvod u arhivsko istraživanje” obuhvaća raščlambu temeljnih arhivskih ustanova na tlu Republike Hrvatske (državnih i crkvenih arhiva) i u inozemstvu, a čija je građa važno vrelo i za proučavatelje povijesti umjetnosti. U konkretnim se primjerima nabrajaju sve relevantne arhivske ustanove, kao i njihovi središnji i za povjesničare umjetnosti najvažniji fondovi i zbirke. Na konkretnim primjerima, kroz vježbe i prikaz preslika dokumenata, studente se nastoji upoznati s građom, njihovim osnovnim obilježjima (pismo, jezik, stil i sl.) te ukazati na koji način takva građa može za njihovo istraživanje biti od praktične koristi.


- Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SR Hrvatskoj (redaktor Josip Kolanović), Zagreb 1984. -I. Prijatelj Pavičić – L. Čoralić, Prilog proučavanju trogirske barokne arhitekture: primjena interdisciplinarnih metoda istraživanja, Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti (Zagreb, 15.-17. XI. 2001.), Zagreb 2004., str. 85.-89. - S. Antoljak, O arhivu samostana sv. Krševana kroz stoljeća, Zadarska revija: časopis za kulturu, znanost i umjetnost, god. 39., br. 2-3, Zadar 1990., str. 121.-131.

Dopunska literatura

- C. Fisković, Opis trogirske katedrale iz XVIII. stoljeća, Split 1940. - E. Hilje: Slikarska djela u sačuvanim inventarima zadarskih građana iz 14. i 15. stoljeća, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 42., Zagreb-Zadar 2000., str. 65.-78


Frontalna nastava, terenska nastava


Ispit


Hrvatski




Naziv predmeta Kulturno-povijesno naslijeđe i turizam

Kod XXX???


Razina Osnovna razina



2 ECTS boda: 15 sati predavanja, 15 sati seminara, maksimalno 30 sati pripreme za izradu seminarskog rada, polaganje kolokvija

Nastavnik dr. sc. Stanko Geić


Stečenim znanjem o kulturnoj baštini u turizmu student se osposobljava za aktivno sudjelovanje u prezentaciji kulturne baštine u turističkoj ponudi.

Preduvjeti za upis Upis na studij

Sadržaj Predmet definira osnovne pojmove turizma. Akcent se stavlja na izučavanje turističke funkcije kulture- kulturnog naslijeđa kao dijela turističke ponude s rakurskom na humanistički aspekt turizma i kulturni menagement u turizmu.


Geić, S. Turizam i kulturno civilizacijsko nalijeđe, Veleučilište u Splitu, 2001. Jokić, B. Turizam u socijokulturoškoj perspektivi, Zagreb 1994. Alfier, D. Turističke funkcije kulture i kulturne funkcije trizma, Časopis Dubrovnik 3/12, 1970 Jadrešić, V. Turizam u interdisciplinarnoj teoriji i primjeni, Zagreb 2001.

Dopunska literatura

Vukonić, B. Turizam i religija, Zagreb 1990. Krippendorf, J. Putujuće čovječanstvo, Zagreb 1986. Neuliger, J. Psihologija dokolice, zbornik, Zagreb 1988. Kolumbić, N. Neki sociološki i pedagoški aspekti turističke kulture, Humanističke vrijednosti turizma, zbornik, Zadar 1974.


Metode usmenog izlaganja, demonstracije, razgovor (diskusije), konzultacije


Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama u nastavi (10%), kvalitete seminarskog rada (40%- 20%pismeni dio i 20%usmeno izlaganje), kvalitete kolokvija (50%)


hrvatski, engleski



46


47

Naziv predmeta Film, mediji i kulturalna teorija

Kod

Vrsta Predavanja, seminari Obvezni

Razina Srednja razina


ECTS (uz odgovarajuce obrazlozenje)

3 ECTS (1 bod predavanja, 1 boda seminari, 1 boda samostalni rad studenta na esejima i čitanje literature)

Nastavnik Dr. sc. Saša Vojković

Kompetencije koje se stjecu

Kolegij će studentima pružiti uvid u ključne diskurze kojima se danas bavi medijska i kulturalna teorija i uvesti ih u kulturalnu analizu kao praksu.

Preduvjeti za upis Nema ih

Sadrzaj Kolegij se bavi odnosom teorije (audio)vizualnih medija posebno filma, i kulturalne teorije. Ovaj odnos je ključan za svaku diskusiju o politici prikazivanja, o tome kako nas gledanje i ono što vidimo određuje kao subjekte u smislu roda, seksualnosti, kulturnog naslijeđa, rase ili etniciteta i kako mi kao društveni subjekti određujemo ono što se vidi. Osnovna premisa je da je ‘proizvodnja’ subjektivnosti uvjetovana interakcijom (audio)vizualnog, ideološkog i psihičkog ‘aparata’.

Preporucena literatura

Jean Louis Baudry, “Ideological Effects of the Basic Cinematographic Apparatus; ” Narrative, Apparatus, Ideology, ed. P. Rosen. Jacques Lacan: 4 Temeljna pojma psihonalize. Politika i etika pripovijedanja, urednik Vladimir Biti; Vladimir Biti: Strano tijelo pripovijesti; Terry Eagleton: Ideja kulture; Michel Foucault, Red stvari i Povijest seksualnosti.; Judith Butler, Nevolje s rodom Slavoj Zizek, Sublimni objekt ideologije.

Dopunska literatura

Jacque Derrida, “La Différance.” Margins of Philosophy. Edwad Said, izbor iz Orientalism. Walter Benjamin, “The Work of Art in the Age of Mechanical Reproduction.” Illuminations. Fredric Jameson, izbor iz Postmodernism or, The Cultural Logic of Late Capitalism Paul Virilio, “The Vision Machine.” The Vision Machine. Ackbar Abbas, izbor iz Hong Kong: The Culture and Politics of Disappearance. Manuel Castells, “The Culture of Real Virtuality: The Integration of Electronic Communication, the End of Mass Audience, and the Rise of Interactive Networks.” The Rise of the Network Society. Jacques Derrida, izbor iz Archive Fever. Gilles Deleuze and Felix Guattari, “The War Machine,” iz A Thousand Plateaus: Capitalism and Schizophrenia. Michael Hardt and Antonio Negri, “Biopolitical Production.” iz Empire

Oblici provodjenja nastave

Svaka sesija traje 90 minuta i sastoji se od predavanja u trajanju 70-75 minuta a 15-20 minuta posvećeno je mini-analizama studenata i diskusiji. Od studenata se očekuje (počevši od trećeg tjedna) da za svaku sesiju unaprijed pripreme i po mogućnosti napišu kratak komentar (cca. 150-200 riječi) s osvrtom na temu o kojoj se raspravljalo na prethodnom predavanju. Svrha komentara je da se utvrde teorije i koncepti i da ih se dovede u vezu s medijskim tekstovima koji će se obrađivati na predavanjima i relevantnim pitanjima po izboru studenata. Izbor teorijskih tekstova će se zajednički analizirati a od studenata se očekuje da prouči tekst koji navodi u finalnom eseju.

Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Konačna ocjena sastoji se od 3 elementa: 1. Zalaganje/mini-analize. (35% konačne ocjene). 2. Esej na kraju semestra: 1000-1200 riječi. (65 % konačne ocjene) Kriteriji prema kojima će se ocjenjivati eseji: 1. Način na koji je uvedena i kontekstualizirana osnovna tema eseja.


48

2. Način na koji je glavni argument razrađen – početak, sredina i zaključak. 3. Uspostavljenost veze eseja s temama obrađenim na predavanjima. 4. Referiranje na relevantne koncepte i teoretičare. 5. Pronicljivost, originalnost. 6. Sveukupni trud uložen u analizu/istraživanje.

Jezik poduke i mogucnosti pracenja na drugim jezicima

Hrvatski i Engleski

Nacin pracenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Ankete i razgovor sa studentima nakon tematskih blokova.


49

Naziv predmeta Teorija filma

Kod


Razina Osnovna


ECTS (uz odgovarajuce obrazlozenje)

3 ECTS (1 boda predavanja, 2 boda samostalni rad studenta na esejima i citanje literature)

Nastavnik Dr. sc. Sasa Vojkovic

Kompetencije koje se stjecu

Znanje o temama, diskurzima i opredjeljenjima kojima se danas bavi filmska teorija sto pretpostavlja i situiranje pertinentnih debata i kritickih intervencija. Uvid u filmskoteorijske rasprave od razdoblja kasnih sedamdesetih proslog stoljeca do danas.

Preduvjeti za upis Nema ih

Sadrzaj Kolegij je usredotocen na tok teorijskih rasprava o filmu: 1. postrukturalisticke preokupacije (naratologija, semiotika, psihoanaliza, ideologija), sto ukljucuje i intervencije kulturalnih studija; 2. reakciju kognitivisticke filmske teorije na poststrukturalisticke kriticke metodologije (kao medijski ne-specificne); 3. novi trendovi u psihoanalitickoj teoriji, (reaktiviranje) Deleuzeove teorije subjektivnosti; 4. nova teorija medija.

Preporucena literatura

Suvremena teorija filma: antologija (u pripremi) Autorica-priredivacica antologije: Sasa Vojkovic Od studenata se ocekuje da prouce uvod u antologiju i objasnjenja uz relevantan poglavlja. Ante Peterlic: Osnove teorije filma, Pojam i struktura filmskog vremena; Hrvoje Turkovic: Filmska opredjeljenja, Teorija filma.

Dopunska literatura

Tekstovi razlicitih autora obuhvacenih u antologiji: D. Andrew, J-L. Baudry, R. Bellour, D. Bordwell, J. Butler, N. Carroll, J. Copjec, G. Deleuze, J. Gaines, T. Gunning, b. Hooks, F. Jost, L. Manovich, Ch. Mety, L. Mulvey, S. Neale, R. Odin, E. Shohat-R. Stam, V. Sobchak, S. Zizek.

Oblici provodjenja nastave

Svaka sesija traje 90 minuta i sastoji se od predavanja u trajanju 70-75 minuta a 15-20 minuta posveceno je mini-analizama studenata i diskusiji. Od studenata se ocekuje (pocevsi od treceg tjedna) da za svaku sesiju unaprijed pripreme i po mogucnosti napisu kratak komentar (cca. 150-200 rijeci) s osvrtom na temu o kojoj se raspravljalo na prethodnom predavanju. Svrha komentara je da se utvrde teorije i koncepti i da ih se dovede u vezu s medijskim tekstovima koji ce se obradivati na predavanjima i relevantnim pitanjima po izboru studenata. Studentima ce se ponuditi objasnjenja uz teorijske tekstove.

Nacin provjere znanja i polaganja ispita

Konacna ocjena sastoji se od 3 elementa: 1. Zalaganje/mini-analize. (25% konacne ocjene). 2. Esej na kraju I semestra: 850-1000 rijeci. (25 % konacne ocjene) 3. Finalni esej:1500-1700 rijeci. Prihvaca se i prosirena verzija semestralnog eseja. (50 % konacne ocjene). Kriteriji prema kojima ce se ocjenjivati eseji: 1. Nacin na koji je uvedena i kontekstualizirana osnovna tema eseja. 2. Nacin na koji je glavni argument razraden – pocetak, sredina i zakljucak. 3. Uspostavljenost veze eseja s temama obradenim na predavanjima. 4. Referiranje na relevantne koncepte i teoreticare. 5. Pronicljivost, originalnost. 6. Sveukupni trud ulozen u analizu/istrazivanje.

Jezik poduke i mogucnosti pracenja na drugim jezicima

Hrvatski i Engleski


50

Nacin pracenja kvalitete i uspjesnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Ankete i razgovor sa studentima nakon tematskih blokova.


51

Naziv predmeta Metodika likovne kulture IV (Primijenjena metodika nastave likovne kulture)

Kod



Godina II. Semestar IV.


5 ECTS (40 sati predavanja, od toga 10 sati na fakultetu, a 20 sati diplomskih predavanja studenata u O. Š. – vježbaonici te 10 sati individualnih studentskih predavanja u sklopu stručno-pedagoške prakse i 35 sati vježbi, od toga 10 sati metodičke analize diplomskih predavanja, 5 sati analize ind. studentskih predavanja te 20 sati hospitacije na diplomskim predavanjima + 10 sati individualne hospitacije, 45 sati individualnog pripremanja, učenja, razumijevanja i primjene stečenog i 20 sati praktičnog individualnog rada za pripremu i izradu diplomskog i individualnog predavanja.)



Osposobiti studente za uspješno izvođenje nastave likovne kulture i raznih oblika vannastavnih likovnih aktivnosti. Osposobljavanje za znanstveno utemeljenu i elastičnu razradu te operacionalizaciju nastavnog makro i mikro programa. Razvijanje sposobnosti za korelacijski, komparativan i interdisciplinaran odnos između likovnih umjetnosti te drugih umjetničkih područja, kao i društvenih, odnosno, edukacijskih znanosti. Osposobljavanje za teorijski i iskustveno utemeljeno bavljenje samoodgojem i obrazovanjem te edukacijom drugih u području vizualnosti/likovnosti.

Preduvjeti za upis Odslušan i uspješno položen kolegij Metodika likovne kulture III

Sadržaj Suvremena umjetnost i njen odraz u likovnom odgoju i obrazovanju u višim razredima O. Š. Kompjutor u nastavi likovne kulture; virtualna školska izložba; upotreba Interneta u likovnom odgoju i obrazovanju Estetsko-likovne osnove likovne edukacije Sociološke osnove likovne edukacije Pedagoške osnove likovne edukacije Psihološke osnove likovne edukacije Metodski postupci u područjima: crtanja, slikanja, trodimenzionalnog oblikovanja, grafike, primijenjenih umjetnosti, dizajna, vizualnih komunikacija i novih medija


Tanay, E. R., Valovi boja, priručnik za likovnu kulturu (5. – 8. razred osnovne škole), Školska knjiga, Zagreb, 2003. Tanay, E. R., Valovi boja, radni listići za likovnu kulturu (5. – 8. razred O. Š., pojedinačno), Školska knjiga, Zagreb, 2003. Tomašević Dančević, M., Šobat A., Likovna kultura, udžbenik za 5. i 6. razred osnovne škole, Profil International, 2001. Tomašević Dančević, M., Šobat A., Likovna kultura, radna bilježnica za 5. i 6. razred osnovne škole, Profil International, 2001.

Dopunska literatura

Ivančević R., Turković V., Vizualna kultura i likovno obrazovanje, zbornik radova, Hrvatsko vijeće InSEA, Zagreb, 2001.


Program kolegija Metodike likovne kulture IV realizira se u četvrtom semestru diplomskog studija s fondom od 40 sati predavanja i 35 sati vježbi/radionica. Nastava će biti realizirana kombinirajući i izmjenjujući: metodu usmenog izlaganja, demonstracije, razgovora (diskusije) i vježbi na Umjetničkoj akademiji uz primjenu suvremene nastavne tehnologije te u odabranoj osnovnoj školi – vježbaonici (diplomska predavanja studenata i metodičke analize). Za realizaciju stručno-pedagoške prakse student sam odabire osnovnu školu u kojoj hospitira i izvodi individualno predavanje.

Način provjere znanja i polaganja

Pismeno pripremljeno i uspješno realizirano (u razredu, pred studentima, mentorom i sveučilišnim nastavnikom) diplomsko predavanje (50% ocjene).


52

ispita Usmeni ispit (50% ocjene).


Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na diplomskom predavanju i usmenom ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika na kraju tematskog bloka, evaluacija i refleksija kolega


53

Naziv predmeta Metodika likovne umjetnosti /povijesti umjetnosti IV

Kod

Vrsta Predavanje; vježbe/ radionice; terenska nastava; stručno pedagoška praksa Obavezni predmet




5 ECTS (30 sati predavanja+ 45 sati vježbi/radionica+1sat diplomskog predavanja+10sati analize održanih studentskih predavanja+10sati slušanja diplomskih predavanja+8 sati hospitacije na stručno pedag.praksi +2sata individualnog predavanja studenata na stručno pedag.praksi+4 sata terenske nastave +40 sati rada u knjižnici za pripremu diplomskogpredavanja, vježbi/radionica)

Nastavnik Mr.sc. Anita Ercegović


Nastavnik na srednjoj školi (stručnoj ili gimnaziji), organizator i voditelj likovnih radionica i raznih aktivnosti iz područja likovne umjetnosti izvan školskog sustava

Preduvjeti za upis Odslušana i položena Metodika III.

Sadržaj Multidisciplinarnim pristupom ističe se integrirajuća uloga umjetnosti kao temeljnog obrazovanja.Proučava se i istražuje razina likovnosti u vlastitom okolišu.Usavršava se praktična izvedba nastave i izvedba vježbi/radionica.


Dr.J.Damjanov: Likovna umjetnost,I.i.II.dio.Škol.knjiga.Zgb.1977.-(isti): Umjetnost avantura. Hermes izd. Zgb.1998.-Dr.R.Ivančević :Likovni govor. Ucvod u svijet likov. umjetnosti.Profil.Zgb.1997. (isti): Stilovi razdoblja život.I.,II.,III. Profil.Zgb. 1998. J.Marasović,T. Marasović:Dioklecijanova palača.Zora.Zgb.1970.- (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura

Z. Kulundžić: Knjiga o knjizi. Historija pisama,materijala i instrumenata za pisanje.Šk.knjiga.Zgb.1951.- Bauer,Černelić i dr.: Pisanica.Hrv.uskrsni običaji.Otvoreno sveučilište.Zgb.1991.-I.Prijatelj Pavičić: Aureola,kist i dlijeto. Splitski zaštitnici u lik.umjetnosti.Hrv.revija.Časopis MH.God.II./2002.-Ž.Rapanić,M.Ivanišević,Z.Buljević: Sveti Dujam. Biblioteka Buvina.Split, 1997.


Usmeno izlaganje; rad s tekstom; demonstracije; grafički rad ; praktični rad


Diplomsko predavanje (pismeni i usmeni dio) 50% Izvedba vježbe/radionice 10 % Usmeni ispit 40 %


Hrvatski jezik


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskig bloka


54

Naziv predmeta Praktični diplomski (magistarski) rad

Kod

Vrsta Mentorski rad, samostalni praktični rad Obavezni predmet

Razina Specijalistička



10 ECTS – 10 sati mentorskog rada + 135 sati vježbi i samostalnog rada na pripremi i izradi praktičnog diplomskog (magistarskog) rada/izložbe

Nastavnik Ovisno o odabranoj temi


Sposobnost samostalnog likovnog izražavanja

Preduvjeti za upis Ispunjeni svi preduvjeti za upis IV. semestra prema Pravilniku Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Sadržaj Ovisan o odabranoj temi diplomskog (magistarskog) rada


Ovisna o odabranoj temi diplomskog (magistarskog) rada

Dopunska literatura



Mentorski rad i konzultacije prilagođene temi praktičnog diplomskog (magistarskog) rada


80% pismeni rad + 20% usmena obrana rada


Ovisan o odabiru mentora


-


55

Naziv predmeta Teorijski diplomski (magistarski) rad

Kod

Vrsta Mentorski rad, rad u biblioteci, terenski rad Obavezni predmet




10 ECTS – 10 sati mentorskog rada + 135 sati rada u biblioteci, terenskog rada, pisanja rada, nabave ilustrativnog materijala, pripreme usmene prezentacije, odnosno usmene obrane diplomskog (magistarskog) rada



Stjecanje znanja o uporabi stručne i znanstvene literature, znanstveni pristup istraživanju i interpretaciji zadane teme, mogućnost samostalne izrade znanstvenog i stručnog pisanog rada i njegove usmene obrane i prezentacije





Dopunska literatura



Mentorski rad i konzultacije prilagođene temi diplomskog (magistarskog) rada






-


56

Naziv predmeta Diplomski (magistarski) rad iz područja terapije likovnim izrazom

Kod

Vrsta Mentorski rad, rad u biblioteci, hospitacija i praktični rad u ustanovama za edukaciju, rehabilitaciju i liječenje u kojima se primjenjuju art-terapijski pristupi Obavezni predmet




10 ECTS – 10 sati mentorskog rada + 135 sati rada u biblioteci; hospitacije i praktičnog rada u odabranoj ustanovi za edukaciju, rehabilitaciju i liječenje u kojima se primjenjuju art-terapijski pristupi; pisanja rada, pripreme usmene prezentacije, odnosno usmene obrane diplomskog (magistarskog) rada



Stjecanje znanja o uporabi i primjeni stručne i znanstvene literature, osposobljavanje za primjenu umjetničkih postupaka i tehnika kao i stručnih te znanstvenih metoda tijekom praktičnog rada u odabranoj ustanovi, znanstveni pristup istraživanju i interpretaciji zadane teme, mogućnost samostalne izrade znanstvenog i stručnog pisanog rada i njegove usmene obrane i prezentacije





Dopunska literatura



Mentorski rad i konzultacije prilagođene temi diplomskog (magistarskog) rada





Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

-

Documents

Sveučilište u Splitu - umas.unist.hr · DIPLOMSKI STUDIJ LIKOVNA KULTURA I LIKOVNA UMJETNOST 3 Valja naglasiti da je mnogo bivših studenata splitskog studija Likovne kulture steklo