Sveučilište u Splitu - fesb450.yolasite.comfesb450.yolasite.com/resources/Razlikovni_studij_racunarstvo.pdf · VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Sveučilište u Splitu

Dekan:

Prof. dr. sc. Dinko Begušić

PRIJEDLOG RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Računarstva

Split, 18. lipnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M

Računarstvo

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu Ruđera Boškovića bb, HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 305777 Telefaks: + 385 21 463877

[email protected] http: //www.fesb.hr

POVJERENSTVO ZA IZRADU RAZLIKOVNOG PROGRAMA

1. Dr. sc. Hrvoje Dujmić, doc.

2. Dr. sc. Sven Gotovac, red. prof.

3. Dr. sc. Ivo Mateljan, red. prof.

4. Dr. sc. Ivica Puljak, izv. prof.

Split, 03. srpnja 2008.

R A Z L I K O V N I P R O G R A M : R A Č U N A R S T V O

1. Uvod

RAZLOZI ZA POKRETANJE RAZLIKOVNOG PROGRAMA

Postoji veliki interes za upis diplomskih studija od strane studenata koji su završili stručne studije prema studijskim programima koji su se izvodili prije usvajanja Bolonjske deklaracije, kao i studenata koji studiraju na stručnim studijima u skladu s Bolonjskom deklaracijom. Da bi studenti koji su završili stručne studije stekli kompetencije koje im omogućavaju studiranje na diplomskom studiju, neophodna su im dodatna znaja i vještine koja bi usvojili završetkom razlikovnog programa. ZAKONSKA UTEMELJENOST Za prijelaz sa stručnih studijskih programa na sveučilišne studijske programe, postoji uporište u Zakonu, Statutu Sveučilišta i Statutu Fakulteta. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju: Članak 77., stavak (5) Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to predviđeno općim aktom sveučilišta koje provodi taj studij, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem diferencijskih ispita. Statut Sveučilišta: Članak 126.

Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je predviđeno studijskim programom diplomskog studija, u skladu sa sustavom prijenosa ECTS bodova, te ako polože studijskim programom diferencijske ispite.

Statut Fakulteta: Članak 59.

(1) Prijenos odnosno priznavanje ECTS bodova može se provesti između različitih sveučilišnih ili stručnih studija.

(2) Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova propisuju se Pravilnikom o studiranju Fakulteta, odnosno ugovorom između visokih učilišta.

Članak 60.

(1) Fakultet pored studija ustrojava i izvodi i posebne programe stručnog usavršavanja prema konceptu cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se program ne smatra studijem.

(2) Programe stručnog usavršavanja donosi Fakultetsko vijeće. (3) Programi koji u sebi sadrže i dijelove programa sveučilišnog ili stručnog studija,

polaznicima mogu omogućiti stjecanje određenog broja ECTS bodova. (4) O završenom programu stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda.

4


PRISTUPNICI KOJI MOGU UPISATI RAZLIKOVNI PROGRAM Nekoliko je kategorija mogućih pristupnika koji su završili pojedine stručne studije:

1. stručne studije FESB-a prema studijskim programima u skladu s Bolonjskom deklaracijom (studenti upisani 2005.),

2. dodiplomske stručne studije FESB-a (studenti upisani u periodu od 2001. do 2005.), 3. stručne studije FESB-a koji su se izvodili do 1998., 4. stručne studije Veleučilišta u Splitu, odnosno Sveučilišnog centra za stručne studije, 5. stručne studije drugih visokih učilišta. Za ovu kategoriju pristupnika Povjerenstvo će

utvrditi razliku posebno za svakog pristupnika. PROVEDBA Nastava bi se odvijala kroz dva semestra (zimski i ljetni semestar akademske godine 2007./08.) u poslijepodnevnim terminima kao redoviti studij.

5


2. Opći dio

Vrsta studija Sveučilišni

Naziv Razlikovni program za diplomski studij Računarsva

Predlagač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Nositelji

Izvođač Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje

Trajanje 1 godina

ECTS 40

Uvjeti za upis Završen stručni studij računarstva.

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti stječu primjerenu razinu znanja i vještina koja im omogućava upis na diplomski studij računarstva

Mogućnosti nastavka studija

Diplomski studij Računarstva.

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Završetkom razlikovnog programa studenti ne stječu nikakav stručni ili akademski naziv. Polaznicima se izdaje potvrda o stečenim ECTS bodovima.

POPIS PREDMETA

Naziv predmeta Nastava * P+V+L ECTS

Odabrana poglavlja iz matematike 45+45+0 7Diskretna matematika 30+30+0 5Fizika 1 45+30+0 6Fizika 2 45+30+0 6Programsko inženjerstvo 45+0+30 6Projektiranje informacijskih sustava 30+0+30 5Uvod u distribuirane informacijske sustave 30+0+30 5UKUPNO: 270+135+90=495 40* P=predavanja, V=vježbe, L=laboratorijske vježbe

6


OPIS PREDMETA

Naziv predmeta Odabrana poglavlja iz matematike

Kod FEMX10

Vrsta Predavanja / Vježbe Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina Semestar/trimestar ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

7 (45 sati predavanja i 45 sati vježbi ekvivalentno je 3 ECTS boda, za samostalno učenje potrebno je 120 sati – 4 ECTS bodova)

Nastavnik Prof. dr. sc. Ivan Slapničar, dr. sc. Anita Matković (predavanja) Mr. sc. Ivančica Mirošević, mr. sc. Josipa Barić, mr. sc. Nevena Jakovčević Stor, mr. sc. Dževad Lugić (auditorne vježbe)

Kompetencije koje se stječu

Ovladavanje konceptima, definicijama i formulama vezanim uz drivacije i primjene, nizove i redove brojeva i funkcija, analitičku geometriju prostora, napredne tehnike integriranja, diferencijalne jednadžbe i višestruke integrale i primjene. Primjena navedenih matematičkih alata u rješavanju inženjerskih problema.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj DERIVACIJE I PRIMJENE. Derivacije. Tangenta i normala. Diferencijal i približno računanje. Više derivacije i diferencijali. Deriviranje parametarski zadane funkcije. Teoremi diferencijalnog računa (Fermat, Rolle, Cauchy, Lagrange). L'Hospital ovo pravilo i računanje limesa neodređenh oblika. Monotonost. Nužni i dovoljni uvjeti ekstrema. Geometrijski ekstrem. Zakrivljenost. Dovoljan uvjet konveksnosti i konkavnosti. Nužan i dovoljan uvjet za točke infleksije. Ispitivanje toka i crtanje grafa funkcije. Primjer rješavanja problema ravnoteže. NIZOVI I REDOVI. Niz realnih brojeva. Osnovna nejednadžba konvergencije. Gomilište i podniz. Omeđenost, monotonost i konvergencija. Svojstva limesa. Cauchyjev niz. Neki važni limesi. Red realnih brojeva. Nužan uvjet konvergencije. Kriteriji konvergencije. Apsolutna konvergencija. Alternirani redovi. Niz funkcija. Red funkcija. Red potencija i radijus konvergencije. Deriviranje reda funkcija. Taylorov red i primjene. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA. Jednadžbe pravca. Jednadžbe ravnine. Primjene analitičke geometrije. Plohe drugog reda. NAPREDNE TEHNIKE INTEGRIRANJA. Integriranje trigonometrijskih funkcija. Rekurzivna formule. Integriranje nekih iracionalnih funkcija. Integriranje reda funkcija. Primjena integralnog računa na proračun slobodnog pada uz otpor zraka. DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE I MODELIRANJE. Modeliranje rasta populacije. Logistička jednadžba. Jednadžba provođenja topline. Hookov zakon. Singularna rješenja diferencijalnih jednadžbi i ovojnice. Polje smjerova. Diferencijalne jednadžba višeg reda sa konstantnim koeficijentima. Primjer strujnog kruga – harmonijski oscilator. Sustavi diferencijalnih jednadžbi. Lhotka-Voletrrine jednadžbe za sustav lovac-plijen. VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral. Dvostruki integral u polarnim koordinatma. Primjene dvostrukog integrala. Trostruki integral. Trostruki integral u cilindričnom i sfernom koordinatnom sustavu. Zamjena varijabli u višestrukom integralu.

Preporučena literatura

Ivan Slapničar, Matematika 1, FESB, Split, 2002., http://www.fesb.hr/mat1 Ivan Slapničar, Matematika 2, FESB, Split, 2005., (u izradi), http://www.fesb.hr/mat2 Materijali za vježbe na e-learning portalu FESB-a

7


Dopunska literatura Petar Javor, Matematička analiza 1, Element, Zagreb, 2001. Petar Javor, Matematička analiza 2, Element, Zagreb, 2000. Luka Krnić i Zvonimir Šikić, Račun diferencijalni i integralni, I. dio, Školska knjiga, Zagreb, 1993. S. Pavasović i ostali, Matematika - riješeni zadaci, Građevinski fakultet, Split, 1999. B. P. Demidovič, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1995. B. Apsen, Repetitorij više matematike 1., 2., 3. i 4, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003., 1990., 1994., 1990.

Oblici provođenja nastave

Predavanja. Auditorne vježbe. Konzultacije. Samostalan rad studenata. Rješavanje zadataka u grupama.

Način provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni.

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe predmeta

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Konzultacije s nastavnicima matematičkih kolegija i voditeljima studija. Evaluacija nastave od strane šefa katedre i ureda za promicanje kvalitete.

8


Naziv predmeta Diskretna matematika

Kod FEMB02



Godina 2 Semestar/trimestar 3

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

6 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS,

120 sati samostalnog učenja – 4 ECTS) Nastavnik Dr. sc. Ivan Slapničar, red. prof.


Student dobiva temeljna znanja i vještine iz matematičke logike, teorije brojeva, kombinatorike, te još nekih izabranih tema diskretne matematike potrebnih za praćenje predmeta iz struke i za očekivanu primjenu u praksi. Naglasak je na jasnom, intuitivnom razumijevanju osnovnih pojmova i preciznom iskazivanju matematičkih činjenica.

Preduvjeti za upis Matematika 1

Sadržaj SKUPOVI I MATEMATIČKA LOGIKA: Skupovi i operacije sa skupovima. Algebra sudova. Predikatni račun. Vrste dokaza u matematici. Booleove algebre i funkcije. Logički sklopovi. CIJELI BROJEVI: Djeljivost. Euklidov algoritam. Kongruencije. Mobiusova i Eulerova funkcija. RELACIJE: Binarne relacije i njihova svojstva. Relacija ekvivalencije. Relacije parcijalnog i totalnog poretka. REKURZIVNE RELACIJE: Fibonaccijev slijed. Linearne rekurzivne relacije. Funkcije izvodnice. UVOD U EKSTRAKCIJU ZNANJA.


D. Žubrinić: Diskretna matematika, Element, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

D. Veljan, Kombinatorna i diskretna matematika, Algoritam, Zagreb, 2001.


Predavanja. Auditorne vježbe.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji, seminarski radovi) Ispit: pismeni. i seminarski rad.


Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave.

30 sati vježbi – 1 ECTS,

9


Naziv predmeta Fizika 1

Kod FEMB03





7 ECTS (45 sati predavanja - 1,5 ECTS

135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS) Nastavnik dr. sc. Ivica Puljak, docent; dr. sc. Nikola Godinović, docent


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadržaj O fizici. Fizikalne veličine. Dimenzije fizikalnih veličina. Međunarodni sustav jednica (SI). Kinematika čestice. Dinamika čestice. Rad i energija. Statika. Rotacija krutog tijela. Inercijalni i neinercijalni sustavi. Gravitacija. Relativistička mehanika. Statika fluida. Dinamika fluida. Toplina i temperatura. Termodinamika. Kinetičko-molekularna teorija topline.


1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. P. Kulišić: Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 3. M. Grbac, L. Rađa-Ljubić: Zadaci iz mehanike i hidromehanike, FESB,

Split,1991. 4. P. Kulišić i suradnici: Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Šk. knjiga, Zagreb,

1996. Dopunska literatura

1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walke: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005

2. N. Cindro, N.: Fizika 1, Školska knjiga Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Šk. knjiga, Zagreb


Predavanja. Auditorne vježbe. Demonstracijski eksperimenti. Konzultacije. Samostalan rad studenata.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta


i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.

30 sati vježbi - 1 ECTS

Povremeno promatranje

10


Naziv predmeta Fizika 2

Kod FEMB04





7 ECTS (45 sati predavanja - 1,5 ECTS

135 sati samostalnog učenja - 4,5 ECTS) Nastavnik dr. sc. Ivica Puljak, docent ; dr. sc. Nikola Godinović, docent


Razumijevanje osnovnih zakona klasične fizike te njihova primjena na realne probleme. Usvojena znanja služe kao podloga za usvajanje daljnjih stručnih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.

Preduvjeti za upis Nema

Sadržaj Titranje. Mehanički valovi. Maxwellove jednadžbe. Elektromagnetski titraji i valovi. Geometrijska optika. Fizikalna optika. Kvantna priroda svjetlosti. Struktura atoma. Atomska jezgra.


1. N. Godinović, I. Puljak: interna skripta 2. V. Henč-Bartolić, P. Kulišić: Valovi i optika, Školska knjiga Zagreb, 1989. 3. J. Vuletin: Zadaci iz Fizike (Titraji i valovi, Toplina, Atomi), FESB, Split,

1996. 4. V. Henč-Bartolić i suradnici: Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga,

Zagreb, 1992. Dopunska literatura

1. D. Halliday, R. Resnick i J. Walker: Fundamental of Physics, 7th edition, Wiley, 2005

2. N. Cindro: Fizika 2, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 3. Udžbenik Sveučilišta u Berkeleyu, svezak 1, Mehanika, Školska knjiga Zagreb


Predavanja. Auditorne vježbe.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (provjera domaćih radova, kolokviji) Ispit: pismeni i usmeni

Jezik poduke Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula


i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre i od strane ureda za promicanje kvalitete.



11


Naziv predmeta Programsko inženjerstvo

Kod FELB12

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar / Praktični rad Obvezatni

Razina Predmet srednje razine [produbljivanje temeljnog znanja]



7 ECTS (45 sati predavanja – 1,5 ECTS

45 sati za izradu projekta – 1,5 ECTS 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)

Nastavnik dr. sc. Sven Gotovac, redoviti profesor


Projektiranje, izrada i dokumentacija programskih paketa

Preduvjeti za upis Objektno orjentirano programiranje, Algoritmi

Sadržaj Društveno-tehnički sustavi. Kritični sustavi. Softverski procesi. Upravljanje projektima. Korisnički zahtjevi: specifikacija zahtjeva, Modeli sustava. Formalne specifikacije. Analiza sustava. Dizajniranje programske podrške. Funkcionalni dizajn. Use cases. Objektni dizajn. Identifikacija klasa i objekata. Kvaliteta programske podrške. ISO 9000. Prepoznavanje atributa. Pouzdanost programske podrške. Ponovno korištenje. Testiranje. Verifikacija. Prihvaćanje. Podrška. Procjena troškova. Izrada dokumentacije. Održavanje. Design patterns. Rose.


1. Sommerwille, I.: Software Engineering, Addison-Wesley, 2004.

Dopunska literatura

1. Booch, G., Object-Oriented Analysis and Design with Applications, Benjamin/Cummings, 1994. 2. Gamma, E., Helm, R., Johnson, R., Vlissides, J.: Design Patterns - Elements of Reusable Object-Oriented Software.


Predavanja. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Rješavanje zadataka u grupama.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (dijagnostički testovi, provjera domaćih radova, testovi postignuća, seminarski radovi,... Ispit: usmeni/prezentacija seminarskog rada




i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.



12


Naziv predmeta Projektiranje informacijskih sustava

Kod FELB14





5 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS

90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS) Nastavnik dr. sc. Maja Štula, docent


Osnove dizajniranja i razvoja informacijskih sustava uz osobiti naglasak na informacijske sustave na webu. Korištenje UML metodologije i CASE alata. Web servisi i tehnologije na kojima se zasnivaju informacijski sustavi na webu poput SOAP protokola.

Preduvjeti za upis Objektno orijentirano programiranje

Sadržaj Predstavljanje i vođenje projekta Informacijskog sustava; CASE alati; Višeslojna arhitektura IS-a; Definiranje softverskih i hardverskih zahtjeva IS-a; Dizajniranje Web Informacijskih Sustava; UML metodologija za dizajniranje WIS aplikacija; konceptualni, navigacijski, prezentacijski model; CMS sustavi; RIA, napredne web tehnologije; Ajax; Web servisi, SOAP, UDDI, WSDL.


1. Dennis A., Haley Wixom B, M. Roth R., Systems Analysis and Design, 3rd Edition, John Wiley & Sons, 2005. 2. Building Web Applications with UML, Jim Conallen, Addison-Wesley, 2003.

Dopunska literatura

1. Making the Web work, Bob Baxley, New Riders Publishing, 2003. 2. Methodologies to develop Web Information Systems and Comparative Analysis, M. José Escalona, Manuel Mejías, and Jesús Torres, UPGRADE Vol. III, No. 3, June 2002, pp. 25-35


Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.


Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave u vidu seminarskih radova. Ispit: pismeni




i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.



13


14

Naziv predmeta Uvod u distribuirane informacijske sustave

Kod FELB15

Vrsta Predavanja / Vježbe / Seminar Obvezatni




5 ECTS (30 sati predavanja – 1 ECTS 30 sati vježbi - 1 ECTS 90 sati samostalnog učenja - 3 ECTS)

Nastavnik dr. sc. Maja Štula, docent


Upoznavanje studenta s osnovnim konceptima, arhitekturom, dizajnom i razvojem distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s tehnologijama koje čine podlogu distribuiranih informacijskih sustava. Upoznavanje s aplikacijama distribuiranih informacijskih sustava.

Preduvjeti za upis Objektno orijentirano programiranje, Algoritmi, Strukture podataka

Sadržaj Pregled, modeli i koncepti distribuiranih sustava. Osnovi problemi u distribuiranim sustavima (vrijeme, sinkronizacija i koordinacija, grupna komunikacija, konkurentno programiranje, konsenzus). Međuprocesna komunikacija i middleware. Distribuirani datotečni sustavi. Procesiranje transakcija. Upravljanje konkurentnim procesima. Distribuirane transakcije. Upravljanje replikacijom podataka. Sigurnost. Upravljanje imeničkim servisima. Distribuirane internet aplikacije.


1. G. Coulouris, Distributed Systems Concepts and Design, Addison Wesley 2001, ISBN 0201-61918-0

Dopunska literatura

1. Distributed systems, Principles and Paradigms, A. Tanenbaum, M. van Steen, Prentice Hall 2002, ISBN 0-13-088893-1 2. M.L. Liu, Distributed Computing: Principles & Applications, Pearson Education, 2004, ISBN 0-201-79644-9


Predavanja. Interaktivan rad u manjim grupama. Auditorne vježbe. Laboratorijske vježbe. Praktičan rad. Izrada projekta. Konzultacije. Samostalno istraživanje studenata. Rješavanje zadataka u grupama.


Provjera znanja tijekom nastave (seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada



Mišljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa. Nastavnici koji podučavaju srodne predmete surađuju i zajednički vode brigu o kvaliteti nastave. Povremeno promatranje i evaluacija nastave od strane predstojnika odsjeka/ šefa katedre, itd.

Documents

Sveučilište u Splitu - fesb450.yolasite.comfesb450.yolasite.com/resources/Razlikovni_studij_racunarstvo.pdf · VIŠESTRUKI INTEGRALI. Osnovni pojmovi i definicije. Dvostruki integral