SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

ŠUMARSKI FAKULTET

ŠUMARSKI ODSJEK

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

ŠUMARSTVO

MARTINA RAVNJAK

IDENTIFICIRANJE I PROCJENA POTENCIJALA

NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

ZAVRŠNI RAD

ZAGREB, srpanj 2016. godine

brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

provided by University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

PODACI O ZAVRŠNOM RADU

Autor: Martina Ravnjak

03.10.1993.godine Žepče

JMBAG: 1977/12

Naslov: Identificiranje i procjena potencijala nedrvnih šumskih proizvoda

Predmet: Osnove ekonomike u šumarstvu

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec

Izradu rada je

pomogao:

Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec

Rad je izrađen: Sveučilište u Zagrebu - Šumarski fakultet

Zavod za izmjeru i uređivanje šuma

Akademska

godina:

2015/2016.

Datum obrane: 01. srpanj 2016. godina

Sadržaj rada : Stranica: 23

Slika: 4

Tablica: 5

Navoda literature: 15

Sažetak: Nedrvnim šumskim proizvodima smatraju se proizvodi koji se skupljaju za, hranu ljudi i/ili lijekove kao što su gljive, biljke za prehranu, ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Proizvodi koji se iskorištavaju za razne industrijske prerade i druge svrhe kao što su humus, smola, ostali šumski proizvodi. U ovu skupinu se ubraja i korištenje šuma i šumskog zemljišta za pašarenje, žirenje, brst, te za odmor i rekreaciju za uzletno-sletne staze za “paraglajding”, površine za “paintball”, površine za izlete i kulturne manifestacije. Na osnovu prikupljenih sekundarnih podataka, u radu će se prikazati pregled ekonomske važnosti i potencijal razvoja nedrvnih šumskih proizvoda u zemlji i svijetu.

SADRŽAJ

1. UVOD I PROBLEMATIKA ............................................................................................ 1

1.1. Ekonomika prirodnih resursa..................................................................................1

1.2. Sporedni šumski proizvodi .................................................................................... 3

2. MATERIJAL I METODE RADA .................................................................................. 4

2.1. Objekt istraživanja ................................................................................................... 4

2.2. Obrada sekundarnih baza podataka ......................................................................... 8

2.3. Instrumenti koji utječu na trgovinu ....................................................................... 12

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA .................................................................................. 14

3.1. Sheme certifikacije nedrvnih šumskih proizvoda ................................................. 14

3.2. Certifikacija i sakupljanje NDŠP u Hrvatskoj ...................................................... 15

3.3. Vrijednosti nedrvnih proizvoda u svijetu .............................................................. 17

3.4. Vrijednosti nedrvnih proizvoda u Europi ............................................................. 19

4. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 21

5. LITERATURA ............................................................................................................ 23

1

1. PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA

1.1. Ekonomika prirodnih resursa

Ekonomika je znanost koja izučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela

vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima. (Samuelson, P. i Nordhaus, W. 2007).

Pojam je 1890. godine prvi put upotrijebio poznati engleski ekonomista Alfred Marshall,

umjesto tradicionalnog naziva politička ekonomija. U najširem smislu, ekonomika

predstavlja analizu načina na koji se raspolaže ograničenim materijalnim dobrima i uslugama

radi podmirenja nekih osobnih i zajedničkih potreba. Ekonomika kao znanstvena disciplina

sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike. Makroekonomika

proučava gospodarstvo u cjelini; nacionalni dohodak, opću razinu cijena, nezaposlenost,

inflaciju dok se mikroekonomika bavi izučavanjem ponašanja pojedinačnih gospodarskih

subjekata. Dakle proučavanje dijela i cjeline je glavni kriterij po kojem se mikroekonomija

razdvaja od makroekonomije. Mikroekonomika kao praksa, empirija, odnosno

mikroekonomika kao znanost bavi se proučavanjem pojedinačnih gospodarskih subjekata,

lokalnih tržišta i sl. Sama po sebi vrlo je bliska pojmu ekonomike poslovanja ili poslovne

ekonomike. Mikroekonomija se sastoji od brojnih znanstvenih disciplina kao što su

marketing,management, strateški management, računovodstvo, poslovna organizacija itd.

Ekonomika poduzeća proučava činitelje koji djeluju na njegov poslovni uspjeh ili neuspjeh te

utvrđuje zakonitosti pojava u njegovom poslovanju. Bavi se svim pitanjima odlučivanja koji

su bitni za poslovni uspjeh tj. odgovara na ključna pitanja funkcioniranja poduzeća kao što

su: kako, što i koliko proizvoditi, kako raspodijeliti ostvarene rezultate, gdje i kada nabaviti

te gdje i kada prodati.

Ekonomika prirodnih resursa predstavlja kombinaciju proizvodne ekonomike i

ekonomike šume kao prirodnog sustava. Ekonomika obnovljivih prirodnih resursa

manifestira se u duhu potrajnoga gospodarenja šumama s naglaskom na višestruke funkcije

obnovljivih prirodnih resursa, što znači i raskid s tradicionalnom ekonomikom šumarstva,

orijentiranoj pretežito na gospodarskoj funkciji šuma. To znači da treba omogućiti uprav-

ljanje i razvoj prirodnih resursa u novom duhu i filozofiji primjerenoj potrebama ljudi u

budućnosti. Primjena ekonomike obnovljivih prirodnih resursa u ekonomici šumarstva sastoji

se u osnovi u ideji višestrukog značenja i jednakom prioritetu svih funkcija šuma.

2

Općekorisne funkcije šuma termin je koji označava mnoštvo raznovrsnih koristi što ih čovjek

ima od šuma. Te su koristi rezultat spontanog utjecaja šume na životni prostor ili su rezultat

djelovanja čovjeka i prirode u procesu proizvodnje i usluga. U vezi s tim razvila se i

koncepcija potrajnog gospodarenja šumama, koje je definirano kao upravljanje i

iskorištavanje šuma i šumskog zemljišta na način i u opsegu u kojemu se održava njihova

biološka raznolikost, proizvodnost, sposobnost obnavljanja te vitalnost i potencijal, da bi se

ispunile sada i u budućnosti ekološka, gospodarska i socijalna zadaća na lokalnoj i globalnoj

razini kako se ne bi štetilo drugim ekosustavima.

Utvrđivanje vrijednosti šuma i prostora koji pokrivaju šume otkriva posebnosti koje se ne

mogu uspješno vrednovati klasičnim metodama ekonomije ili šumarstva. Obično je lakše

razumijevati ekonomsku i šumarsku stranu toga pitanja nego opću i etičku, jer je ekonomska

strana snažnija i razumljivija zbog modela i načina mjerenja, dok etička zahtijeva i

uključivanje svih vrijednosnih sustava korisnika. Međutim, ukoliko se vrijednosti utvrđuju

bez uvažavanja stavova svih pa i potencijalnih korisnika, vrednovanje neće biti

zadovoljavajuće. Prema tome, razvijaju se metode za procjenu vrijednosti šume (Posavec S.,

2001.) koje ukazuju na važnost multidisciplinarnog pristupa, potrebu suradnje svih razina

vlasti, dinamičnost ekosustava i varijabilnost metoda. U metodologiji vrednovanja korisnosti

turističko-rekreacijskih usluga šuma (Krznar A., Lindić V., Vuletić D., 2000.) vrednuje se po

metodi s klasificiranim skalama i bodovima prema procjeni vanjskih i unutarnjih faktora.

Izrađena je i metoda vrednovanja povoljnosti šume za turističko-rekreacijsku funkciju.

Analizom stavova lokalnog stanovništva prema nedrvnim proizvodima i uslugama šuma

(Vuletić D., Krajter S. i Vlainić O., 2011.) stavlja se u odnos dvije različite grupe ispitanika,

rezultat naglašava važnost prepoznavanju ekološke i rekreacijske usluge šuma, zadovoljstvo

stanjem šuma ali ne i sadržajima. Korištenje nedrvnih šumski proizvodi i usluga (Vuletić

D.,Krajter S., Mrazek M., Ćorić A., 2009.) proučavano je temeljem upitnika metodom

anketiranja stanovništva, a rezultati daju visok stupanj korištenja te uočavanja važnosti

nedrvnih funkcija. Na osnovu toga značajan je i interes ispitanika za poduzetničkom

inicijativom u tom području. Rezultati ispitivanja sklonosti turista za boravak u šumi i odnos

prema ekološkim i socijalnim uslugama šuma, (Vuletić D., Vondra V., Szirovicza L.,

Paladinić E., 2006.) su prikazali veliku sklonost za boravak u prirodi i šumi, visoko rangirali

općekorisne funkcije i spremnost izdvajanja novčanih sredstava turista u cijeni smještaja za

zaštitu šuma. Razlog isticanja ovih radova jest zbog sličnosti tematika i objekta istraživanja.

3

1.2. Sporedni šumski proizvodi i usluge

Značaj šuma i šumarstva (i drvnog sektora) i njihov doprinos cjelokupnoj nacionalnoj

ekonomiji i društvu se mjeri makroekonomskim agregatima (bruto domaći proizvod – BDP,

učešće u ukupnom izvozi i uvozu, zaposlenosti i sl.). S obzirom na poteškoće u iskazivanju

ukupne vrijednosti proizvoda i usluga koje šuma osigurava, jasno je da se na takav način ne

dolazi do realne slike o značaju djelatnosti koja se bavi korištenjem ovog resursa. Zbog toga

se nameće potreba da se u obračun vrijednosti šuma i šumskih zemljišta uključe sve koristi,

kako materijalne tako i nematerijalne prirode. To je jedan od bitnih preduvjeta za uspješno

gospodarenje šumskim resursima i kreiranje cjelovite šumarske politike i strategije.

Gospodarenje šumom obuhvaća planiranje, uzgajanje, zaštitu i korištenje šuma i šumskog

zemljišta. Održivo ili trajno gospodarenje šumama podrazumijeva korištenje proizvoda šuma i

upotrebu šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihovu

bioraznolikost, proizvodnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost, te povećati njihov potencijal

za obavljanje ekoloških, ekonomskih i socioloških funkcija u sadašnjosti i budućnosti na

lokalnom i globalnom nivou. Šumski ekosistemi osiguravaju ljudskom društvu mnogobrojne

koristi, a koje se mogu svrstati u dvije grupe. U prvu grupu spadaju direktne ili proizvodne

koristi, odnosno materijalna dobra u obliku različitih šumskih drvnih sortimenata i

mnogobrojnih tzv. „nedrvnih šumskih proizvoda” kao, razni šumski plodovi, ljekovito bilje i

jestivo bilje, gljive, smola, pluto, drveni ugljen.

Druga grupa koristi od šume proizlazi iz upotrebne vrijednosti šume kao prirodne pojave.

Šuma svojim postojanjem osigurava blagodati koje čovjek uživa kroz materijalne i

nematerijalne koristi. Materijalne koristi se ogledaju kroz doprinos koje šuma daje razvoju

drugih djelatnosti kao, turizmu, poljoprivredi, vodoprivredi, energetskom sektoru i sl. Koristi

nematerijalne prirode se ogledaju kroz pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje preko osiguranja

čistog i svježeg zraka, regulacije makro i mikroklimatskih faktora, osiguravajući mogućnost

rekreacije u cilju poboljšanja psiho-fizičkog stanja čovjeka, zaštite zemljišta i naselja od

različitih elementarnih nepogoda, te zadovoljenja kulturološko-estetskih potreba čovjeka.

Nabrojane koristi koje šuma daje i koje čovjek koristi, ukazuju i potvrđuju izuzetan značaj

šuma i neprocjenjivu vrijednosti koju u sebi sadrži, uključujući njihov biološki, ekološki,

zaštitni, općekorisni i klimatski potencijal.

Koristi od šume kao ekosistema su mnogobrojne, a mogućnost njihovog korištenja je u

zavisnosti od postojećih uvjeta staništa i razvojne dinamike šumske vegetacije. Šume imaju

značaj za stanovništvo na različite načine, a jedan od načina korištenja je u gospodarske

4

svrhe, što je moguće kroz generacije, samo pod uvjetom, da način i obujam korištenja ne

ugrožava prirodni potencijal i stanje resursa.

2. MATERIJAL I METODA RADA

U prethodnom poglavlju opisani su nedrvni šumski proizvodi te njegovo značenje u

promatranju općekorisnih funkcija šuma. U ovom poglavlju opisati će se objekt istraživanja

kao i odabrane metode korištene za prikupljanje podataka.

2.1. Objekt istraživanja

Šuma je javno dobro koje pruža mnogobrojne koristi ljudskom društvu. Sve te koristi

se mogu grupirati u dvije grupe. Prvu grupu čine različiti šumski drvni i nedrvni proizvodi na

osnovu kojih se razvijaju djelatnosti šumarstva, drvne industrije, te prerade različitih nedrvnih

sortimenata. Drugu grupu koristi šuma osigurava samim svojim egzistiranjem, dajući

doprinos razvoju mnogih djelatnosti (poljoprivrede, vodoprivrede, energetike, turizma i sl.) s

jedne strane, a s druge osiguravaju uslove za život čovjeka preko mnogobrojnih sociološko-

ekoloških funkcija.

Sporedni šumski proizvodi su dobra i koristi od šume i šumskoga tla koji nisu proizvodi od

drva. S obzirom na njihovu mnogobrojnost i raznovrsnost, sporedne šumske proizvode teško

je sistematizirati. Uglavnom ih grupiramo prema namjeni pa ih tako razvrstavamo na one za

obnovu šuma, uzgoj drveća, podizanje nasada (šumsko sjeme, sadnice šumskog drveća iz

prirodnoga podmlatka), industrijsku preradu, za hranu i liječenje, te za potrebe stočarstva.

Osim što se šuma može koristiti u turističke svrhe i za potrebe stočarstva, veliki potencijal se

krije i u sakupljanju šumskih proizvoda kao što su: gljive, ljekovito bilje i šumski plodovi,

koji su uz racionalno gospodarenje, obnovljivi i prirodno se pojavljuju bez ikakvog utjecaja

čovjeka. U nedrvne šumske proizvode ubrajaju se i neživi šumski proizvodi kao što su

šljunak, pijesak, glina, ilovača i kamen koji se također eksploatiraju pod posebnim uvjetima i

regulirano zakonima, a svima nam je poznata i upotreba kore, pluta, mahovine, treseta i

humusa.

Prema Zakonu o šumama (NN 140/05), šume i šumska zemljišta dobra su od interesa

za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu. Nadalje šume i šumska zemljišta

5

specifično su prirodno bogatstvo te s općekorisnim funkcijama šuma uvjetuju poseban način

upravljanja i gospodarenja.

Šumski proizvodi jesu svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta uključujući:

a) šumsko drveće i grmlje te sve njihove dijelove

b) biomasu ukupne šumske vegetacije

c) cvjetove, sjeme, plodove, koru drveta, korijenje

d) mahovinu, paprat, travu, trsku, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje, druge

biljke i njihove dijelove

e) gljive

f) med i smolu

g) listinac, travnati ili pašnjački prekrivač

h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi

i) treset i humus

Nedrvnim šumskim proizvodima prema Pravilniku o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda

smatraju se:

Proizvodi koji se skupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove:

- šumski plodovi

- gljive

- biljke za prehranu

- ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje

Proizvodi koji se iskorištavaju za razne industrijske prerade i druge svrhe kao što su:

- humus, smola, ostali šumski proizvodi

Korištenje šuma i šumskog zemljišta za potrebe stočarstva i to:

- pašarenje, žirenje, brst

Za odmor i rekreaciju koriste se:

- uzletno – sletne staze za „paraglajding“

- površine za “paintball“, „airsoft“, orijentacijsko trčanje, uređene biciklističke staze

- površine za izlete, kulturne manifestacije te javna okupljanja

6

Slika 1. Plod pitomog kestena (Castanea sativa)

Nedrvne šumske proizvode i usluge čine razni plodovi šumskog drveća i grmlja, razni

predmeti izrađeni od sitnog drvnog i nedrvnog materijala, te posebice socijalne usluge šuma

kao što su rekreacija, turizam, lov, foto-lov i sl. (Sabadi i dr. 2005). Nedrvni šumski

proizvodi kojima se trguje na međunarodnoj razini koriste se u različite svrhe:

– kao lijekovi (ginko, ljekovito bilje, eterična ulja i sl.),

– hrana (orašasti plodovi, npr. brazilski oraščić),

– kao ukras (dijelovi životinja, kao npr. rogovi, kljove i sl.),

– za izradu odjeće (krzno),

– šumske životinje kao kućni ljubimci (divlje ptice, reptili i sl.),

– vrtne biljke (orhideje, palme i sl.),

– u građevinarstvu (ratan, lateks, guma, bambus, smole i sl.).

7

Slika 2. Med kao sekundarni šumski proizvod

Privatni šumoposjednici u svojim šumama mogu sakupljati gljive, ljekovito bilje, šumske

plodove, mahovinu i sl. te ih na legalan način prodavati na mjestima gdje je dozvoljena

prodaja istih. Uvjet je da posjeduju iskaznicu šumoposjednika tj. da su upisani u Upisnik

šumoposjednika. Hrvatske šume donijele su novi Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih

proizvoda i cjenik nedrvnih šumskih proizvoda, kojima se, između ostalog, utvrđuju uvjeti

i cijene za sakupljače šumskih plodova, gljiva, biljaka za prehranu te ljekovitog, aromatičnog

i začinskog bilja. Utvrđuje se visina naknade za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda u

svrhu prerade, trgovine i drugog prometa kao i za osobne potrebe. Cjenikom se utvrđuje

visina naknade za iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda, te visina naknade za korištenje

šuma i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske kojima gospodare HŠ d.o.o. U

Pravilniku se navodi da je sakupljanje šumskih plodova u državnim šumama dopušteno samo

uz prethodno pribavljenu dozvolu nadležne šumarije na čijem se području obavlja

sakupljanje. Dozvole za sakupljanje gljiva ishode se na Šumariji na čijem području se planira

sakupljanje, što ne znači da sakupljač ne može prijeći granicu Šumarije. Prelazak granice

Šumarija iz prethodnog stavka odnosi se samo na vikend dozvole. Imaoci ostalih vrsta

dozvola mogu sakupljati nedrvne šumske proizvode u što spadaju i gljive, samo na teritoriji

šumarije gdje je dozvola dobivena. Vrste dozvola su:

o za jednu sezonu sakupljanja gljiva 200,00 kn,

o za jedan mjesec sakupljanja gljiva 100,00 kn.

o za jedan tjedan sakupljanja gljiva 50,00 kn.

o za jedan vikend sakupljanja gljiva 20,00 kn.

o za jedan dan sakupljanja gljiva: 10,00 kn.

8

Na navedene iznose dozvole zaračunava se i PDV od 25%. Članovi Hrvatskog mikološko-

gljivarskog saveza imaju pravo na 40% popusta na iznos naknade za dozvolu za sakupljanje

gljiva. Članovi HMGS pri kupovini dozvola obavezni su predočiti identifikacijske dokumente

– gljivarsku i osobnu iskaznicu. To znači da član društva u sastavu HMGS može sakupljati do

dva (2) kg gljiva dnevno, čitavu sezonu,u svim šumama za: 40 % od 200,00 kn = 120,00 kn +

PDV (25%) 30,00 kn što je 150,00 kn. Edukativna sakupljanja gljiva u organizaciji gljivarskih

udruga, članica HMGS, vrše se bez naknade uz obavezno prethodno prijavljivanje u

nadležne organizacijske jedinice HŠ d.o.o. s popisom i točnim brojem sudionika i

lokacijom održavanja edukacije.

Člankom 3. toga Pravilnika definirano je da se korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda

smatra:

- sakupljanje i/ili organizacija prikupljanja, kao i iskorištavanje, skladištenje, promet i druge

aktivnosti u svezi s korištenjem nedrvnih šumskih proizvoda odstrane drugih fizičkih ili

pravnih osoba bilo za osobne potrebe ili u svrhu prerade,trgovine i drugog prometa

- sakupljanje i/ili organizacija prikupljanja kao i iskorištavanje, dorada, skladištenje,promet i

druge aktivnosti u svezi korištenja ne-drvnih šumskih proizvoda u organizaciji pojedine

organizacijske jedinice HŠ d.o.o.

- sakupljanje i/ili organizacija prikupljanja kao i iskorištavanje, dorada, skladištenje,promet i

druge aktivnosti u svezi korištenja ne-drvnih šumskih proizvoda,djelomice u organizaciji HŠ

d.o.o., a djelomice u organizaciji drugih fizičkih ili pravnih osoba.

2.2. Obrada sekundarnih baza podataka

Prema Zakonu o šumama (NN 140/05), šume i šumska zemljišta u Republici

Hrvatskoj prirodna su bogatstva koja imaju općekorisne funkcije koje uvjetuju poseban način

upravljanja i gospodarenja. Istim Zakonom (čl. 3, st. 2) nabrojane su općekorisne funkcije

šuma. Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma propisano je Pravilnikom o uređivanju šuma

(NN 111/06) i Pravilnikom o utvrđivanju naknade za oduzeta i ograničena prava na šumi i

šumskom zemljištu (NN 131/06).

OKFŠ predstavljaju povoljni utjecaj šume u prostoru na ostale ekosustave: agroekosustav,

vodni ekosustav te posebice na urbano-tehnološke zajednice. Prema Prpiću(1992), OKFŠ-a

se razvrstavaju u društvene ili socijalne te u ekološke ili zaštitne. Društvene(socijalne)

funkcije šuma su: turistička, estetska, ekološka, rekreacijska i zdravstvena. Ekološke funkcije

9

šuma su: hidrološka, protuerozijska, zaštita od lavina, klimatska, protuimisijska, vjetrobrane

šume, šume za zaštitu prometnica te zaštitna područja i objekti. Činjenica je da su višestruko

veće vrijednosti ekoloških, klimatskih i socijalnih vrijednosti šume, u odnosu na gospodarske

vrijednosti. Šumski ekosustavi Hrvatske imaju naglašene općekorisne funkcije. Od brojnih

općekorisnih funkcija ekološke funkcije imaju primarno značenje (hidrološka i

protuerozijska funkcija). Ekološke vrijednosti šuma najviše se očituju u reguliranju slijevanja

i otjecanja vode, gdje šume zaštićuju tla od erozije i nastanka bujica. Iako se u novije vrijeme

daje naglasak bioraznolikosti i socijalnim funkcijama šuma, treba naglasiti kako su prirodni

šumski ekosustavi hidrogeološki najstabilniji sustavi na Zemlji. To potvrđuju očuvana tla

brdskih i planinskih područja, gdje su se održale prirodne šume te zatim bistre i čiste vode

vodotoka, unatoč značajnom zračnom onečišćenju.

U Hrvatskoj se primjenjuju modeli vrednovanja općekorisnih funkcija šuma metodom koja

je propisana Pravilnikom o uređivanju šuma. Po ovoj metodi, prema unaprijed definiranim

oblicima općekorisnih funkcija, dodjeljuje se svakom obliku općekorisne funkcije

odgovarajuća ocjena, čiji rasponi su također definirani u zavisnosti od tipa sastojine (radi li

se o gospodarskoj šumi, zaštitnoj ili šumi posebne namjene). Prema ocjeni svakog oblika

općekorisne funkcije svakoj od kategorija sastojine se dodjeljuje odgovarajući broj bodova.

Nakon toga se prema utvrđenoj vrijednosti boda izračunava vrijednost svih općekorisnih

funkcija. Prema toj metodologiji, prosječna godišnja vrijednost općekorisnih funkcija šuma

po 1 ha u Hrvatskoj je 3.290 kn ( 470 eura).

Podjela općekorisnih funkcija šuma prikazana je na slici 3, prema metodologiji Prpić (1992).

10

Slika 3. Općekorisne funkcije šuma

Gospodarske (proizvodne ili sirovinske)

a) socijalne (društvene) funkcije

b) ekološke (zaštitne) funkcije

Asimilacijske funkcije šuma

proizvodnja sirovina

funkcija potrajnosti gospodarenja

funkcija prihodovanja

turistička funkcija

estetska funkcija šuma

rekreacijska funkcija šuma

zdravstvena funkcija šuma

hidrološka funkcija šuma

protuerozijska funkcija šuma

zaštita od lavina

klimatska funkcija šuma

pogledne funkcije šuma

vjetroobranske funkcija šuma

šume za zaštitu prometnica

zaštitna područja i objekti

funkcija 1

funkcija

funkcija

funkcija 3

općekorisne funkcije šum

a

funkcija

11

Prema Forest Resource Assessment (FRA) 2010, vrijednost drva i NDŠP proizvoda je

pokazatelj doprinosa šuma u nacionalnim gospodarstvima i to kao pokazatelj društveno-

ekonomske koristi, što je općenito vrlo lako kvantificirati i interpretirati. Podaci koji se

prikupljaju predstavljaju vrijednosti petogodišnjih prosjeka 1988-1992 za 1990., 1998-2002

za 2000. i 2003-2007 za 2005. godinu. Informacije o ukupnoj vrijednosti drvnih proizvoda u

2005. godini osigurale su 112 zemalja koje pokrivaju 85 posto ukupne površine šumskog

područja. Također je zatraženo da daju informacije o podacima za industrijsku oblovinu i

drvno gorivo. Mnoge zemlje su dale jasne podatke za industrijsku oblovinu, ali daleko manje

su pružile podatke i informacije o vrijednostima koje se kreću za drvno gorivo. S iznimkom

Demokratske Republike Kongo, većina zemalja koje nisu pružile informacije imaju relativno

ograničene proizvodnje drveta. S obzirom na to, kao i činjenica da je vrijednost drvne

biomase općenito niska, podaci prikupljeni za FRA 2010 daju razumni pokazatelj vrijednosti

drva na globalnoj i regionalnoj razini. Na temelju regionalne i subregionalne razine, najviše

podataka je prikupljeno i ostvareno u Sjevernoj Americi, nakon čega slijedi istočna Azija,

Europa, jugoistočna Azija, Južna Amerika, Oceanija, Afrika i Zapadna i Srednja Azija.

Općenito, više informacija je prikupljeno za vrijednosti biljnih proizvoda za razliku od

životinjskih proizvoda (osim u zemljama OECD-a). Unutar kategorije biljnih proizvoda,

većina informacija je bila dostupna za hranu, ukrasno bilje i medicinsko

i aromatično bilje. Za proizvode životinjskog podrijetla, većina informacija je dostupna za

medi pčelinji vosak. Primijećeno je kako postoji niz problema za procjenu vrijednosti

NDŠP proizvoda. Jedan od njih je da procjena traži vrijednosti primarne proizvodnje, ali u

mnogim slučajevima zemlje su prijavile podatke o vrijednostima poluprerađenih proizvoda

(koje su često značajno veće za pokriće prijevoza i troškova rada). Na primjer, neke

zemlje prikupljaju vrijednosti podataka na osnovu njihove proizvodnje „shea“ maslaca od

oraha, koji je dobiven obradom sjemena Butyrospermum parkii stabla, nego da ocjenjuju

vrijednost sjemena. Drugi primjer je slučaj divljeg meda, koji se skuplja u šumi i rafinira te

ocjenjuje (na različitim razinama) prije nego što dospije na tržište. Mnoge zemlje osiguravaju

vrijednost podataka na temelju tržišne vrijednosti. Drugi problem je što mnoge zemlje daju

vrijednosti svojih pet do deset najvažnijih NDŠP i ne daju procjene ukupne vrijednosti svih

NDŠP proizvedenih u zemlji. Većina zemalja je također dala vrijednosti NDŠP koji se

koriste komercijalno bez procijene vrijednosti onih koji se uglavnom koriste za opstanak. S

obzirom na ove mjerne probleme, podaci za vrijednost NDŠP proizvoda vrlo su neprecizni i

mogu biti značajno precijenjeni ili podcijenjeni, ovisno o vrsti proizvoda, njihove koristi i

različitih metodologija koje se koriste za procjenu njihove vrijednosti. Međutim, oni daju

12

vrlo širok pokazatelj važnosti različitih proizvoda, regionalnim varijacijama i relativne

važnosti NDŠP u odnosu na podatke o proizvodima od drveta.

Slika 4. Nedrvni šumski proizvodi i usluge prema FAO-u (Food and Agriculture

Organization):

FAO također navodi i da nekoliko milijuna kućanstava diljem svijeta uvelike ovisi o NDŠP za

opstanak. Oko 80 posto stanovništva u zemljama u razvoju koriste NDŠP za zdravlje i

prehrambene potrebe. Žene iz siromašnih kućanstava su uglavnom oni koji su više oslanjaju

na NDŠP za uporabu u kućanstvu i prihoda. Na lokalnoj razini, NDŠP također pružaju

sirovine velikih razmjera za industrijsku preradu. Neki NDŠP su također važna izvozna roba.

Trenutno, barem 150 NDŠP su značajna u smislu međunarodne trgovine, uključujući med,

gumu arabika, ratana, bambusa, pluta, orasi, gljive, smola, eteričnih ulja i biljnih i životinjskih

dijelova za farmaceutske proizvode.

2.3. Instrumenti koji utječu na trgovinu

Na području jugoistočne Europe povećava se broj istraživanja koja se bave problematikom

nedrvnih šumskih proizvoda. Politički instrumenti, koji se odnose na to područje, još su

uvijek slabo istraženi. Osnovni cilj ovog istraživanja je razmatranje utjecaja određenih

zakonodavnih instrumenata na poslovanje s nedrvnim šumskim proizvodima u odabranim

državama jugoistočne Europe te analiza stavova predstavnika malih i srednjih poduzeća za

Šume i proizvodi drveća

Drvni proizvodi

Nedrvni šumski proizvodi

Usluge šuma

Industrijsko drvo, drvo za ogrjev i drveni ugljen

Sitno drvo

Biljke i biljni proizvodi

Životinje i životinjski proizvodi

13

otkup, preradu i plasman sekundarnih šumskih proizvoda vezanih za elemente poslovanja, te

suradnje s nadležnim institucijama.

• Instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP

• Pravno obvezujući

• Međunarodni i regionalni

• Instrumenti vezani za zaštitu okoliša

• Instrumenti koji utječu na trgovinu općenito

• Nacionalni

• Dobrovoljni

• Certifikacija

• Ekomarkice

Instrumenti koji utje ču na trgovinu općenito

• WTO (The World Trade Organization)-Svjetska trgovinska organizacija

• NAFTA (North American Free Trade Agreement)- Sjevernoamerički sporazum o

slobodnoj trgovini (SAD, Kanada, Meksiko)

• SACU (South African Custom Union)- Južnoafrička carinska unija

Instrumenti vezani za zaštitu okoliša

• CITES (The Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna

and Flora)-Konvencija o zaštiti ugroženih vrsta biljaka i životinja

• CBD (Convention on Biological Diversity)- Konvencija o biološkoj raznolikosti

Rio,1992)

Nacionalni instrumenti koji utječu na trgovinu NDŠP

Dobrovoljni instrumenti su: I

definicija certifikacije (1996):

proizvod ili usluga u skladu sa odre

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Temeljem analize sekundarnih baza podataka prikazane su postoje

sporednih šumskih proizvoda,

svijetu.

3.1. Sheme certifikacije nedrvnih šumskih proizvoda

Pod certifikacijskom shemom se smatra dokume

međunarodne norme definiraju kriteriji i zahtjevi

bi ga se moglo certificirati pri č

tijela za proizvode, tijela državne uprave, nevladaju

pravni subjekti, udruge i organizacije potroša

šumske proizvode su:

• Gospodarenje šumama (Forest management)

• Društvena certifikacija (Fair and ethical trade

• Ekološka certifikacija (Organic certification)

Organic Agricultural Movements

• Certifikacija kvalitete proizvoda (Product quality certification)

su: ISO (the International Organization for

definicija certifikacije (1996): “Procedura kojom se dobije pisano uvjerenje da je neki

proizvod ili usluga u skladu sa određenim standardima.”

ISTRAŽIVANJA

Temeljem analize sekundarnih baza podataka prikazane su postojeće sheme certifikacije

sporednih šumskih proizvoda, vrste i količine sakupljenih sporednih proizvoda u Europi i

Sheme certifikacije nedrvnih šumskih proizvoda

Pod certifikacijskom shemom se smatra dokumentirani okvir kojim se zbog

unarodne norme definiraju kriteriji i zahtjevi koje mora ispuniti određ

bi ga se moglo certificirati pri čemu vlasnici certifikacijske sheme mogu biti: certifikacijska

tijela za proizvode, tijela državne uprave, nevladajuće organizacije, industrijski ili trgovinski

uge i organizacije potrošača i sl. Certifikacijske sheme važe

Gospodarenje šumama (Forest management)- npr. FSC

Društvena certifikacija (Fair and ethical trade- Fer i etička trgovina)

Ekološka certifikacija (Organic certification)-npr. IFOAM (International Federation of

Organic Agricultural Movements

Certifikacija kvalitete proizvoda (Product quality certification)

Carinske mjere

Carina prilikom uvoza

Carina prilikom izvoza

Necarinske mjere

Fitosanitarna kontrola

Mjere za zaštitu vrsta

Standardi kvalitete i tehnički standardi

14

rganization for Standardization)

“Procedura kojom se dobije pisano uvjerenje da je neki

će sheme certifikacije

ine sakupljenih sporednih proizvoda u Europi i

ntirani okvir kojim se zbog nepostojanja

koje mora ispuniti određeni proizvod kako

emu vlasnici certifikacijske sheme mogu biti: certifikacijska

e organizacije, industrijski ili trgovinski

ifikacijske sheme važeće za nedrvne

ka trgovina)

npr. IFOAM (International Federation of

15

Kao primjeri certificiranih NDŠP-a uzimaju se:

• Javorov sirup u SAD-u

• Brazilski oraščići u Peruu i Boliviji

• 30 ljekovitih biljaka koji se koriste kao sastojci u kozmetičkim proizvodima u Brazilu

• Meso jelena (Cervus elaphus) u Škotskoj

• Kora hrasta lužnjaka za proizvodnju mirisa u Danskoj

• Kora hrasta plutnjaka za proizvodnju vinskih čepova (Quercus suber) u Portugalu,

Španjolskoj i Maroku- certifikat FSC/Rainforest Alliance

3.2. Certifikacija i sakupljanje NDŠP u Hrvatskoj

U siječnju 2004. HŠ d.o.o. osnovale su Nadzornu stanicu kao jednu od ovlaštenih

nadzornih stanica za stručni nadzor nad ekološkom proizvodnjom. Krajem 2008. Nadzorna

stanica HŠ d.o.o. pod nadzorom je imala 37 proizvođača, 1 prerađivača i 4 proizvođača koji

prerađuju svoje proizvode, te 13 uvoznika ekoloških proizvoda. Zabilježen je i znatan porast

interesa u odnosu na 2007. Do rujna 2009. pristiglo je 15 novih zahtjeva za provođenjem

nadzora nad ekološkom proizvodnjom, preradom i uvozom. Za sada u Republici Hrvatskoj

na ekološku proizvodnju otpada samo 7 577 ha zemljišta. Veličina proizvodnih jedinica nad

kojima Nadzorna stanica HŠ d.o.o. obavlja nadzor je od 0,36 ha do 368 ha. Proizvođači koji

su pod nadzorom uzgajaju žitarice, lavandu, voće, ljekovito bilje, ovce i koze, te pčele,

skupljaju samoniklo bilje i šumske plodove.

Sakupljeni sporedni proizvodi tvrtke Hrvatske šume d.o.o. po ugovorima 2015. godini su:

a) smilje 647.639 kg,

b) muška paprat 410 kg,

c) mekolisna veprina 193 kg,

d) kesten 4.950 kg,

e) kadulja 40 kg,

f) kopriva 2 kg,

g) plod crne bazge 14,5 kg,

h) kupina 3 kg,

i) lješnjak 7 kg,

j) obični orah 8 kg,

k) jelove grane 58 prm i smrekove grane 2 prm.

16

Za navedene proizvode je zatražena i odobrena dozvola za sakupljanje sporednih proizvoda

na području tvrtke prema važećem cjeniku.

Također, prema evidencijama na području kojim gospodare HŠ d.o.o. ukupno je sakupljeno

smilja u razdoblju od 4 godine 3.706.786 kilograma, odnosno po godinama:

a) 2012. god: 424.626 kg

b) 2013. god.: 825.289 kg

c) 2014. god.: 1.809.232 kg

d) 2015. god.: 647.639 kg smilja.

Tablica 1. Cijene nekih nedrvnih šumskih proizvoda prilikom sakupljanja njihovih dijelova

u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa CIJENA

PROIZVOD JEDINIČNA kuna/jedinična MJERA Mjera

ŠUMSKI PLODOVI pitomi kesten Castanea sativa Kg 2,00drijenak Cornus mas Kg 5,00kupina Rubus fruticosus Kg 2,00šumska jagoda Fragaria vesca Kg 3,00hrast lužnjak; h. kitnjak Quercus robur; Q.petraea Kg 2,00

BILJKE ZA PREHRANU šparoge Asparagus sp. (stabljike) stručak/40kom 3,00medvjeđi luk Allium ursinum (stabljika, lukovica) stručak/40kom 3,00kapar Caparis spinosa (cvijetni pup, plod) Kg 30,00ostale biljke za prehranu Stručak 2,00ostale biljke za prehranu Kg 10,00

LJEKOVITO, AROMATIČNO I ZAČINSKO BILJE stolisnik Achillea millefolium (stabljika) Kg 1,50lazarkinja Galium odoratum (stabljika) Kg 1,50matičnjak Melissa officinalis (stabljika) Kg 2,00trputac Plantago sp.(list) Kg 1,50velika kopriva Urtica dioica (stabljika) Kg 1,00

17

3.3. Vrijednosti nedrvnih proizvoda u svijetu

Prema izvješću (MCPFE) Ministarske konferencija zaštite šuma u Europi koji su

obuhvaćeni u globalnom izvješću FAO za 2010. Godinu (FRA 2010.) definirano je šest

kriterija šumskih proizvoda i usluga:

C1 - Šumski resursi,

C2 – Zdravlje i vitalnost,

C3 – Proizvodna funkcija,

C4 – Biološka raznolikost,

C5 – Zaštitna funkcija,

C6 – Socio-ekonomska funkcija.

Kriterij C6 podijeljen je na jedanaest bitnih sastavnica:

6.1.Šumska gospodarstva-vlasništvo

6.2.Doprinos šumskog sektora u BDP-u

6.3.Neto prihod

6.4.Troškovi održavanja

6.5.Šumski sektor-radna snaga

6.6.Zaštita zdravlja i sigurnost na radu

6.7.Potrošnja drvnih sortimenata

6.8.Trgovina drvom

6.9.Energija drvnog resursa

6.10.Rekreacijske mogućnosti

6.11.Kulturne i duhovne vrijednosti

U tablici 2 prikazane su vrijednosti drveta i nedrvnih proizvoda šume prema FRA 2010.

iskazanih po regijama.

Tablica 2. Kretanje vrijednosti drveta i nedrvnih proizvoda šume, 2005.

18

Nedrvni proizvodi šuma kategorizirani su prema izvješću FRA 2010. te prikazani po regijama

i postotnom učešću u tablici.

Tablica 3. Kretanje vrijednosti nedrvnih šumskih proizvoda po kategorijama i regijama,

2005.

Nedrvna kategorija Ukupno

(mili. USD)

Udio svake kategorije u ukupnoj vrijednosti

Svijet Europa Azija Amerike Oceanija Afrika Hrana 8614 51 48 67 23 47 39 Drugi biljni proizvodi 2792 17 3 22 61 3 7 Divlji med i vosak 1805 11 21 12 Ukrasno bilje 984 6 10 1 3 4 0 Drvni ekstrakti – smola, ulja 631 4 1 7 5 0 25 Biljni materijali za medicinu 628 4 5 2 1 9 18 Divlje meso 577 3 7 1 2 Materijali za gradnju 427 3 3 1 3 18 Pokrov, kože i trofeji 183 1 1 3 7 Žive životinje 154 1 2 0 7 Krmno bilje 21 0 2 Boje i bojila 18 0 Nejestivi životinjski proizvodi 6 0 0 0 Jestivi životinjski proizvodi 1 0 0 0 Sirovi životinjski materijal 0 0 0 0 0 Ukupna vrijednost (mili. USD) 16841 16839 8389 5655 2132 402 261

U europskim razmjerima Rusija sudjeluje s 61%, Njemačka 7%, Španjolska 6%, Portugal

5%, Italija 4% u ukupnoj realizaciji nedrvnih vrijednosti šuma. Ako gledamo prema

kategorijama tada hrana iznosi 48%, med 21% te ukrasno bilje 10%. od ukupnog, dok

vrijednost svih lovnih proizvoda iznosi oko 10%. Uspoređujući kategorizaciju prema FRA,

možemo reći da bi bilo zanimljivo percepciju i podjelu u Hrvatskoj u potpunosti uskladiti

prema europskoj, odnosno svjetskoj.

Područje

Drvo Nedrvni

proizvodi Svi

proizvodi

Drvna biomasa Industrijska

oblovina Ukupno Ukupno (mil. USD)

Ukupno (mil. USD) mil.

USD mil.USD mil. USD

mil. USD

mil. USD

mil. USD

Afrika 1,4 7 2,9 54 4,3 16 0,5 4,8 Azija 10,3 27 18,1 100 28,4 51 7 35,4 Europa 3,4 23 20,7 40 24,1 36 8,4 32,5 Sjeverna i srednja Amerika 0,4 7 37 53 37,3 49 1,7 39 Oceanija 0 14 2,7 51 2,7 51 0,4 3,1 Južna Amerika 1,8 12 4,7 25 6,4 19 0,5 6,9

Ukupno 17,3 18 86,1 51 103,2 39 18,5 121,7

19

3.4. Vrijednosti nedrvnih proizvoda u Europi

Prema zadnjem izvješću FOREST EUROPE, 2015: State of Europe’s Forests 2015,

prikupljeni su i obrađeni podaci o sporednim šumskim proizvodima za 28 zemalja Europe.Za

hranu prijavljena površina šuma iznosi 61%, a za ukrasno bilje prijavljena površina šuma

iznosi 36%. Za sve ostale kategorije nedrvnih šumskih proizvoda prijavljena površina šuma

je daleko manja. Dostupni setovi podataka fragmentirani su zbog nekoliko razloga: parametri

za procjenu količine nisu usklađeni i teško je usporediti podatke; osim toga, baza podataka o

nedrvnim šumskim proizvodima je skupa, broj proizvoda je velik i nema opće prihvaćene

klasifikacije i prioritetni popis nedrvnim šumskim proizvodima se koristi od strane

nacionalnih statističkih ureda, uključujući i lokalno značenje mnogih proizvoda. Iz tih

razloga za sve podatke teško je osigurati pregled i usporedbu za cijelu Europu.

Tablica 4. Vrijednost tržišta za nedrvne šumske proizvode: prodani biljni proizvodi Regija Biljke Životinje (1,000 €) UKUPNO

Sjeverna Europa 237,569 8,603 246,172

Srednja-Zapadna

Europa

717,527 337,052 1,054,579

Srednja-Istočna

Europa

42,886 22,933 65,819

Jugozapadna Europa 609,282 197,918 807,200

Jugoistočna Europa 51,511 51,724 103,235

EU-28 1,592,080 55,6119 2,148,199

Europa 1,658,775 618,229 2,277,004

Prikaz podataka u izvješću jasno ukazuju kako nedrvni šumski proizvodi mogu biti važan

izvor prihoda na lokalnoj razini. Zbog razlike u prijavljenim referentnim jedinicama (npr.

masa, volumen, broj) sljedeće primjedbe ne odnose se na količinu, nego na vrijednosti

NDŠP. Ukupna vrijednost koja je prijavljena za NDŠP je gotovo 2.277 eura milijuna za

ukupnu površinu šuma Europe. Od tog iznosa, 1.659 milijuna eura otpada na tržište

procesiranja proizvoda i 618 milijuna eura na prodane proizvode životinja.

Grafikon 1.: Vrijednosti nedrvnih šumskih proizvoda na tržištu (%)

Količina u tonama

Vrijednost 1000 €

Kolikomada

Sjeverna Europa 3,117 7,147

Srednjo-Zapadna Europa 9,227 217,113

Srednjo-Istočna Europa 10,084 17,959

Jugozapadna Europa 73,228

Jugoistočna Europe 700 5,565

23,08 317,013

23,127 321,012Europa

Eu-28

DivljačRegija

Tablica 5. prikazuje količinu i vrijednost druga

podrijetla. Prikazani su podaci

fazana, zeca, srne, divljih svinja i divokoza.

se odnose na šume ili šumsko

odnosu na količinu i 14 zemalja u odnosu na vri

je važna gospodarska aktivnost u mnogim

podatke: Njemačka (195 milijuna eura), Španjolska (73 milijuna eu

eura) bili su daleko najviši proizvo

Tablica 5. Količina i vrijednost tržišnih proizvoda

Količina komada

Vrijednost 1000 €

Količina komada

Vrijednost 1000 €

Količina u tonama

Vrijednost 1000 €Količ

tonama

59 529 141 780

287 6,738 15,75 111,861

7 528 10 4,445

36,199 124,69

4 6,537 554 39.623

7 528 351 3,312 52,09 237,33

7 528 361 18,249 52,644 276,953

Sirovi materijali za Divlji med i pčelinji vosakŽivuće životinje Krzna, koža i trofeji

količinu i vrijednost drugačijih tržišnih proizvoda životinjsko

podaci za ukupnu divljač kao i ulovljene ptice, te za sisavce poput

a, srne, divljih svinja i divokoza. Prikazani su podaci za vrstu divlja

odnose na šume ili šumsko-ovisna područja. Podatke o divljači su izvijestile

14 zemalja u odnosu na vrijednosti. Komercijalna prodaja mesa

gospodarska aktivnost u mnogim zemljama. Među zemljama koje su objavile

(195 milijuna eura), Španjolska (73 milijuna eura) i Austri

li su daleko najviši proizvođači mesa divljači u smislu vrijednosti.

ina i vrijednost tržišnih proizvoda

20

Količina u tonama

Vrijednost 1000 €

Vrijednost 1000 €

20 147

1,34

20 147 1,34

20 147 1,34

Sirovi materijali za medicinu, bojila

Ostali životinjski proizvodi

proizvoda životinjskog

, te za sisavce poput

i su podaci za vrstu divljači čija staništa

i su izvijestile 10 zemalja u

jednosti. Komercijalna prodaja mesa divljači

u zemljama koje su objavile

ra) i Austrija (15 milijuna

u smislu vrijednosti.

21

4. ZAKLJU ČAK

Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda staro je i učestalo jednako kao i korištenje glavne,

drvne sirovine od strane lokalnog stanovništva, ali je neusporedivo manje iskorištavano u

komercijalne svrhe iako je njegova upotreba mnogostruka. U industriji se za štavila

upotrebljavaju hrastova, smrekova, vrbova i johova kora te drvo hrasta, a posebice kestena.

Korisna industrijska sirovina je smola koja se dobiva smolarenjem borova, ariša, jele i

smreke, a šiške sadrže tanin. Za smolarenje u Hrvatskoj upotrebljavali su se crni, obični i

alepski bor. U današnjim industrijskim pogonima moguće je od neživih sporednih šumskih

proizvoda upotrebljavati šljunak, pijesak, glinu, ilovaču i kamen. U farmaceutskoj industriji

koriste se biljke koje sadrže ljekovite supstancije, a u kozmetičkoj one koje imaju eterična

ulja (iglice, češeri). Pojedine biljke upotrebljavaju se za proizvodnju pesticida. U hrvatskome

šumarstvu za proizvodnju lika služi lipa, a korisnu namjenu imaju košaračke vrbe, hrast

plutnjak (pluto), trska. Za ljudsku hranu koriste se plodovi oraha, lijeske, kestena,malina,

kupina, drijena, šipka i dr., a osobitu važnost u prehrani pučanstva imaju gljive. U seoskim

kućanstvima plodovi šumskoga drveća služe za prehranu stoke (žir, bukvica i dr.), a u nekim

sredinama brst i lisnik. Osim u industrijskoj preradi, ljekovito bilje služi u pučkoj medicini, a

šumski med značajan je u ljudskoj prehrani i liječenju. Dakle, tokom povijesti je sakupljanje i

korištenje nedrvnih šumskih proizvoda kod lokalnog stanovništva bilo dio načina

gospodarenja i tradicije, a u novije vrijeme je ta aktivnost postala još učestalija. Razlozi su

tome mnogobrojni, što za osobne potrebe, što za komercijalne svrhe. Najučestaliji su

popunjavanje kućnog proračuna sakupljanjem kao dodatnom zaradom i daljnjim plasmanom

te sakupljanje za osobne potrebe u svrhu obogaćenja kućne prehrane što je prouzrokovano

lošom ekonomskom situacijom. Bitan je i utjecaj novih „eko trendova“ kojim pojedinci i

mnoge novonastale udruge šire trend „povratka prirodi“ obnavljajući drevna znanja o

koristima i ljekovitosti prirodne ishrane i boravka u prirodi.

Teško je doći do točnih podataka o sakupljenim nedrvnim šumskim proizvodima i ne postoji

sveobuhvatan registar, nego postoje samo određene procjene o vrijednostima nedrvnih

šumskih proizvoda, a parametri za procjeni nisu usklađeni. Broj nedrvnih šumskih proizvoda

je velik i nema jedinstvene prihvaćene klasifikacije. Količine i vrijednosti sakupljenih

šumskih proizvoda nije moguće dobiti u Državnom zavodu za statistiku. Radi nepostojanja

jedinstvene baze podataka, teško je dobiti relevantne podatke o značaju i utjecaju sporednih

šumskih proizvoda na lokalnu ekonomiju. Upravo intenzivnije korištenje nedrvnih šumskih

22

proizvoda i usluga otvara mogućnost razvoja sitnog, malog i srednjeg poduzetništva, koje

može potaknuti gospodarski razvoj ruralnih sredina. A intenzivnom korištenju bi svakako

pomogle točne procjene podataka, radi uvida o raspoloživim količinama i planiranju

potrajnog gospodarenja te zaštiti ugroženih vrsta. Upravo su sporedni šumski proizvodi

privukli znatan globalni interes u posljednjih nekoliko godina zbog sve većeg priznanja

njihovom doprinosu ciljeva zaštite okoliša, uključujući očuvanje biološke raznolikosti.

Najveći izvoznici nedrvnih šumskih proizvoda su: Kina, Indija, Indonezija, Malezija, Tajland

i Brazil, dok su najveći konzumenti NDŠP: Europa (naročito Njemačka) te SAD. Postoji

nedostatak informacija o trgovini nedrvnim šumskim proizvodima i njihovoj uporabi. Teško

je procijeniti koliko se NDŠP koristi za osobne potrebe, a koliko se prodaje na tržištu

(Burgess, 1992). Radi se o značajnim količinama na svjetskoj razini, prema nekim

procjenama više od 11 milijardi USD godišnje (Broad, 2001).

5. LITERATURA

23

1. Prpić, B.:Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj, Šumarski fakultet i Hš

p.o. Zagreb, 1992.

2. Prpić B., Jakovac H.:Značenje općekorisnih funkcija šuma u usporedbi s planiranim

gospodarskim koristima HE N.Virje, Hšd i Euronatur, Zagreb 1998.

3. Prpić B.: O vrijednosti općekorisnih funkcija šuma, šumarski list

4. Vuletić D., Krajter S.: Certifikacija i marketing nedrvnih šumskih proizvoda i usluga,

Zagreb 2009.

5. Vuletić D., Krajter S., Vlainić O.: Pregled stavova lokalnog stanovništva i korisnika o

nedrvnim proizvodima i uslugama šuma, Šumarski list –Posebni broj, 222-229,

Zagreb 2011.

6. Vuletić D., Krajter S., Mrazek M., Ćorić A.: Nedrvni šumski proizvodi i usluge –

koristimo li ih dovoljno?, Šumarski list 3-4, CXXXIII, 175-184, Zagreb 2009.

7. Vuletić D., Vondra V., Szirovica L., Paladinić E.: Rezultati ispitivanja sklonosti turista

za boravak u šumi i odnos prema ekološkim i socijalnim uslugama šuma, Rad.-

Šumarski institut Jastrebarsko 41 (1-2): 83-90, Jastrebarsko 2006.

8. Zakon o šumama: Narodne novine 140/2005. N;;N

9. Samuelson, P.A., Nordhaus, N.:Ekonomija, Zagreb 1992.

10. Sabadi, R.:Ekonomika šumarstva,Zagreb 1992.

11. Posavec S.: Rasprava o metodama za procjenu vrijednosti šume, Šumarski list CXXV,

611-617, Zagreb 2001.

12. FAO: Global Forest Resources Assessment 2005: Progress towards sustainable forest

management, FAO Forestry Paper 147, Food and Agriculture Organization of the

United Nations, Rome, 2006.

13. Figurić, M.:Uvod u ekonomiku šumskih resursa, Zagreb, 1996.

14. Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda (Interni pravilnik HŠ d.o.o )

15. Tikvić, I.: Značaj naknade za općekorisne funkcije šuma u hrvatskom šumarstvu,

Šumarski fakultet, 2015.

24