SVEOBUHVATNO PROUCAVANJE 3. dio

Sveobuhvatno prouavanje vjere

101

mora nadoknaditi njihovo pravo i traiti od njih halal.Ophodi se prema ljudima na najljepi nain, odnosno

okiti se lijepim ahlakom dok sarauje sa ljudima, ne gleda-jui da li su velikani naroda ili sirotinja. Ljudi na Zapadu su uzeli ovu osobinu iz nae vjere, pa kada je naprimjer termin u pitanju nee te iznevjeriti bio ti bogata ili siromah, i to ne bojei se da mu moe nauditi, ve zato to je navikao da potuje termine.

Ovu osobinu su uzeli iz nae vjere, koja nareuje praved-nost prema svima i da se ispune obeanja i potuju termini prema svima.

U hadisu koji biljei imam Buhari stoji da je Allahov Poslanik rekao: Tri su znaka da je neko munafik: kada go-vori lae, kada obea iznevjeri, i kada mu se neto povjeri pronevjeri.

U Muslimovoj zbirci stoji: ...pa makar takav klanjao, po-stio i tvrdio za sebe da je musliman.

Najpotpuniji vjernik je onaj iji je ahlak najljepi, a naj-bolji od vas su oni koji su najbolji prema svojim enama. (Buhari)

A sve ono to je snalo stanovnike Istoka kada je nazad-nost u pitanju prouzrokovalo je naputanje i slabost ahlaka.

odgojni centar u Medini

102

uvaj Allaha, On e tebe uvati

:

: ! :

: . :

.( Abdullah ibnu Abbas, r.a., jedanput jahae iza

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na jahalici. Tom prilikom Poslanik, s.a.v.s., mu ree: Djeae, nauit u te nekoliko rijei: uvaj Allaha, potuj Ga i Allah e tebe uvati. uvaj Allaha pa e Ga uvijek pred sobom nai (tj. postupaj kako Allah, s.v.t., eli, pa kad Ga neto zamoli, On e ti udovoljiti). Kad moli, moli Allaha. Kad pomo trai, trai je od Allaha. Dobro znaj, da se itav svijet sakupi da ti i najmanju korist donese, da ti ne bi donijeli osim one koju ti je Allah propisao. A da se, opet, itav svijet okupi da ti neku tetu nanesu, ne bi ti nanijeli osim one koju ti je Bog odredio i upisao. Pera sudbine su odloena, a stranice


103

se osuile (tj. sve je odreeno i zakljueno). U jednom drugom predanju stoji: uvaj Allaha, nai

e Ga pred sobom. Kad si u obilju, predstavi Mu se (i pri-blii), Allah e za te znati i (kad si) u tegobi. Dobro znaj, to te promai nije te moglo pogoditi, a to te pogodi nije te moglo promaiti. Znaj da je Allahova pomo povezana sa strpljivou, veselje sa tugom, a u svakoj potekoi ima olakanje. (Tirmizi)

Znaenje rijei i komentar hadisa

KUNTU HALFE NEBIJ: jahao sam sa njim na istoj jahalici. Pa ree: O djeae!

EL-GULAM: to je mladi koji nije dostigao zrelost o-vjeka.

IHFEZI-LLAH: uvaj Njegova nareenja radei ih i uvaj Njegove zabrane klonei ih se.

JAHFEZKE / uvat e te: od dunjalukog ponienja i kazne ahiretske.

IHFEZILLAH / uvaj Allaha: Njegovu naredbu.TEDIDHU TUDAHEKE / Nai e Ga ispred sebe:

gdje god se okrene i zamoli za blagodat i dobrotu Allaho-vu dobit e je.

Za rijei: kada trai, trai od Allaha Imam Nevevi je kazao: Ovo se odnosi na stvari koje jedino Allah moe da ispuni i da ih podari insanu, poput: upute, znanja, razumi-jevanja Kurana i Sunneta, lijeenje bolesti, srea na ovome svijetu i zatita od vatre i kazne na Onome svijetu. Ove stva-


104

ri se jedino mole i trae od Allaha. A kada su u pitanju stvari koje ljudi posjeduju, nije zabranjeno traiti kod ljudi ili mo-liti Allaha da ti potini tog ovjeka te da ti izae u susret. Kao naprimjer da ti stolar napravi sto, ili mehaniar auto. I nije dozvoljeno traiti od Allaha da te uini neovisnim od ljudi u svakom pogledu. Allahov Poslanik je uo Aliju kako govori: Gospodaru, uini da budem neovisan od ljudi., pa mu ree: Ne govori tako, doista su ljudi ovisni jedni o drugi-ma, nego reci: Gospodaru, uini me neovisnim kada su tvoji loi robovi u pitanju.

Pjesnik je rekao:Ne moli sina Ademovog, ve moli Onoga ija su vrata stalno

otvorena,Jer dosta sin Ademov se ljuti kada od njega trai,A Uzvieni se ljuti kada od njega ne trai.Takoer na ovo ukazuju i rijei Uzvienog: Gospodar va

je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nee da Mi se klanjaju ui e, sigurno, ponieni u Dehennem. (Mumin, 60)

Za rijei Allahovog Poslanika: kada trai pomo, trai od Allaha, takoer moemo rei isto kao i za prethodnu reenicu. Traenje pomoi od drugih u onome to pripada samo Allahu je strogo zabranjeno.

Uzvieni je rekao: Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomo traimo. (Fatiha) odnosno pomo traimo jedino od Tebe.

Ali ako je u pitanju pomo od insana u onome to je


105

on moan uiniti, onda nema zapreke to initi, kao to je pomo da se otjera razbojnik, lopov, zvijer, gaenje poara i slino, onda nema smetnje to initi.

Rijei Allahovog Poslanika: znaj, kada bi se svi ljudi sa-kupili potvruje kuranski ajet iz sure Junus: Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne moe otkloniti, a ako ti zaeli dobro, pa, niko ne moe blagodat Njegovu sprijeiti; On njome nagrauje onoga koga hoe od robova Svojih; On pra-ta i milostiv je. ( Junus, 107)

Ono to Uzvieni odlui da pogodi insana od dobra ili zla, to ga mora pogoditi. Zato ne smijemo smatrati da nas ljudi mogu spasiti od Allaha, ili da se ogrijei o Allahu a da se udovolji ljudima, jer Allah sve odreuje.

A opreznost i poduzimanje uzroka je nareeno uz vrsto ubjeenje da se nita ne moe dogoditi bez Njegovog odre-enja.

Poslanikove rijei: podignuta su pera i listovi su osueni ukazuju na Allahovu prethodnu odrebu i znanje o onome to e pogoditi osobu od dobra ili zla.

U hadisu stoji: Znaj za Allaha dok si u dobru... odno-sno budi Mu pokoran, radi ono ime je on zadovoljan dok si zdrav, jak ili bogat ...znat e On za tebe kada ti bude te-ko. odnosno spasit e te onoga dana kada ti pomo bude potrebna, kada bude slab i bolestan, siromaan i potreban, zato to si ti inio ibadet u trenutku svoje moi i zdravlja, a to je izraavanje zahvalnosti Allahu. A za zahvalnost nagra-da je poveavanje blagodati.

Poslanikove rijei: znaj da sve ono to te je promailo


106

imaju isto znaenje kao i: doista, kada bi se cijeli svijet sa-kupio da ti pomogne.

Znaj da je pobjeda uz sabur. Vojska nee pobijediti ako ne bude strpljiva. Uzvieni je rekao: O vjernici, budite strplji-vi i izdrljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono to elite! (Ali Imran, 200)

EL-KERB: teko iskuenje.EL-FERED: nestanak potekoe. Kada god se iskue-

nja poveaju, neka osoba zna da nakon toga dolazi olaka-nje, otvaraju se vrata spasa.

Poslanik je rekao: Nee jedna potekoa nadvladati dvije olakice.

Ovo se odnosi na rijei Uzvienog Allaha: Ta, zaista, s mukom je i last, zaista, s mukom je i last! (Inirah, 5-6) Jer ovdje je dvaput spomenuta ista potekoa, a razni naini olakanja.


107

Stid sprjeava insana da radi djela koje mu ne prilie

:

: :

. . Ebu Mesud el-Ensari pria da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rekao: Od rijei koje je svijet zapamtio od pri-povijedi prolih Allahovih poslanika je i ova: Kad se ne stidi, radi ta hoe. (Buhari)

Znaenje rijei i hadisa uopteno

EL-HAJA: stid. To je osobina koja tjera insana da se klo-ni svega to mu ne prilii i za ta e biti prekoren. U sahih-hadisu je dolo da je stid ogranak od ogranaka imana. Stid biva dijelom imana onda kada sprjeava osobu da ini grijeh prema Allahu i nagoni ga da bude pokoran Njemu Uzvie-nom. Stid ga ne smije sprijeiti da kae istinu pa makar bila i gorka, ili da ispuni erijatsku obavezu pa makar ljudi to i prezirali. U nekim mjestima, ako se ine dobra djela i obave se Allahove naredbe, ljudi negoduju, a ako se ine loe stva-ri, ljudi su zadovoljni. Zato u hajru nema stida.

Stoga moemo rei da stid koji odvraa od injenja dobra je pokuen i poguban i to je slabost ovjeka, a ne dobra i pozitivna osobina, i nije od imana.

Islamski uenjaci u vezi komentara ovog hadisa imaju dva stava:


108

Prvi: Ako se osoba u injenju nekog djela ne stidi Allaha i ljudi, onda neka radi to djelo, a ako se stidi Allaha i ljudi, neka to djelo ostavi. Zapovijest u hadisu da se ini djelo je dozvola a ne naredba.

Drugi: Ako nema osobinu stida koju posjeduju razumni i odgojeni ljudi, onda e sam ispatati i snositi posljedice za svoje djelo. Stoga naredba da se radi po svom nahoenju u ovom hadisu je kao prijetnja a ne kao naredba. Kao da nam neko kae: Igraj se sa vatrom, pa e vidjeti!

Uzvieni kae: Radite ta hoete, On, zaista, vidi ta vi ra-dite. (Fusilet, 40) Takoer je rekao: Samo se vi rugajte, Allah e doista na vidjelo iznijeti ono ega se vi plaite. (Teuba, 64)

Allahov Poslanik je kazao: ,,ono to su ljudi naslijedili od prijanjih poslanika odnosno, to je ono to su ljudi zapamtili prije nego je doao Muhamed, a.s.

Takoer se ne smije stiditi kada treba pitati o erijatskom znanju. Reeno je: Dvojica se nikada nee poduiti: onaj koji se stidi i onaj koji se oholi.


109

Mnogobrojni su putevi pri injenju hajra

: :

. . Ebu Hurejre, r.a., pria da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: Na svaki ljudski zglob (zglavak), svaki dan u kom sunce grane, ima milostinja. Ako dvojicu pomiri, i to je milostinja. Ako nekom pomogne da na konja uzjae, ili mu pomogne prtljag na konja natovariti, i to je milosti-nja. Lijepa rije je milostinja. Svaki korak kojim koraa radi namaza je milostinja. Da sa puta ukloni ono to pro-laznike uznemirava i smeta im, i to je milostinja. (Buha-ri, Muslim)

Znaenje rijei i uopteno znaenje hadisa

ES-SELAMA: dio tijela (zglobovi). Uenjaci hadisa su rakli da osoba ima 360 zglobova, za svaki zglob osoba je svaki dan duna dati sadaku.

Poslanikove rijei: u kome izgrijava sunce su potvrda za svakodnevnu obavezu ove sadake.

Sadaka ima svoja mnogobrojna vrata. Poslanik je neka od tih vrata spomenuo u ovom hadisu: Da pravedno presudi meu dvojicom je sadaka. odnosno da bude pravedan u sudstvu i da na taj nain ugasi raspravu ili razrijei spor.


110

Ovakvo djelo otkupljuje sadaku za tijelo. Takoer, ako bi nekom rekao lijepu rije, i sa tim djelom e otkupiti drugi dio svog tijela. Svaki korak koji napravi do damije radi namaza je sadaka za neki dio tvog tijela. Da ukloni stvar sa puta koja smeta prolaznicima, poput trnja, kamena, blata, rupe itd. je sadaka. A ta kada bi ti Allah podario mogunost da napravi put ili sagradi most, ili da osigura prolaznike od lopova, onda znaj da si tada podijelio na hiljade dinara sadake.

Ovo je istinski islam, koji e nam donijeti sreu, sreu koju su postigle nae prve generacije. A ako skrenemo sa ovog puta, onda e nas snai nesrea i zavladat e nama nai neprijatelji. Pa hoemo li se vratiti na pravi islam!?


111

Pojanjavanje dobra i zla

:

. Nevas ibnu Seman, r.a., pria da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s., rekao: Najbolje dobro djelo je lijepa ud, a grijeh je ono to ti buni i uznemiruje duu i to ne eli da ti svi-jet sazna. (Muslim)


EL-BIRR: ovo je sveobuhvatna rije za dobro djelo, kao to je pokornost Allahu, lijepo ophoenje prema ljudima i saradnja. Uzvieni Allah je pojasnio dobroinstvo u suri Be-kare i spomenuo nekoliko vrata dobroinstva:

- Potpuno vjerovanje.- Udjeljivanje sadake od svog imetka ljudima, a po-

sebno svojoj rodbini, siroadima, siromanima, putnicima namjernicima, prosjacima.

- Obavljanje namaza.- Davanje obaveznog zekata.- Ispunjavanje datog ugovora, bilo da se radi o musli-

manu ili nevjerniku.- Strpljivost na nedaama, bolestima i borbi na

Allahovom putu.Ovo su neke vrste dobroinstva, ko se okiti njima taj e


112

upotpuniti i ostale vrste dobroinstva.Pjesnik je rekao: O siniu moj, znaj da je dobroinstvo mnogo lahko:Lijepa rije i hranjenje sirotinje.Poslanikove rijei: grijeh je ono to te svrbi u dui od-

nose se na ono zbog ega osjea neugodnost u prsima, ista dua to prezire.

Ako si uen, onda e preko toga uspijeti da razlikuje ono sa im je Uzvieni zadovoljan od onoga to Ga rasruje. A ako nisi uen, onda ti je obaveza da pita uene i bogo-bojazne.

Doista je priroda insana da tei olakicama, ali ako ima duu koja je ispravna i ista, ona e ga koriti i odvarati od toga. Kao primjer moemo navesti primanje poklona sudi-ja, profesora, direktora, ili onih koji su odgovorni za ljude i imaju vlast. Ako neko kome treba pomo donese poklon ovom odgovornom licu, taj e, ako mu je dua ispravna, osje-ati prezir prema poklonu bojei se da taj poklon ne postane mito, i da mu za to ljudi ne saznaju.

Poslanikove rijei: pitaj svoje srce odnose se na to da, ako poznaje propise halala i harama i sumnjivih stvari, da treba pitati svoje srce. Pa ako ti srce bude mirno i spokoj-no zbog toga djela i ne bude procijenilo da je u tom djelu grijeh, onda ga uradi. A ako bude suprotno tome, onda ga ostavi i nemoj ekati od ljudi da ti ohalale to djelo, i nemoj se osvrati na ono to oni govore.


113

Zuhd (odricanje)

:

! :

:

. . Sehl ibnu Sad, r.a., pria da je neki ovjek doao Posla-

niku, s.a.v.s., i rekao: Allahov Poslanie, uputi me na jed-no djelo, koje, kada ga izvrim, voljet e me Allah i voljet e me svijet. Allahov Poslanik, s.a.v.s., mu ree: Ne udi za ovim svijetom, Allah e te voljeti, a ne udi za onim to je u ljudskim rukama, svijet e te voljeti. (Ibn Made)

Znaenje hadisa

Zuhd je odricanje od sumnjivih stvari, te da novac ili bo-gatstvo bude u ruci insana a ne u njegovom srcu. Odnosno da osoba ne bude krta kada je u pitanju davanje zekata i sadake. Ko bude ovakav on je zahid pa makar imao milone. A onaj koji bude pohlepan i krt te ne bude vodio brigu o halalu, haramu i sumnjivim stvarima kada je dunjaluk u pi-tanju on je pohlepnik pa makar i bio siromah.

U sahih-hadisu stoji da je Poslanik govorio: Gospodaru, molim te za uputu, bogobojaznost, neovisnost od ljudi i ednost.

Da je bogatstvo ili neovisnost od ljudi suprotno zuhdu, ne bi Poslanik molio Allaha za to.

U sahih-hadisu takoer stoji da je skupina ashaba dola


114

Allahovom Poslaniku i da su rekli: Allahov Poslanie, bo-gatai nas pretekoe u dobrim djelima: klanjaju kao to mi klanjamo, poste kao to mi postimo i udjeljuju viak od svog bogatstva. A Poslanik im ree: Hoete li da vas uputim na djelo kojim ete, ako ga budete inili, pretei te druge? Izgovarajte subhanallah, elhamdulillah, Allahu ekber poslije svakog namaza po trideset i tri puta. Ashabi zatim otioe. Ne proe puno vremena, a oni se ponovo vratie Poslaniku pa rekoe: O Allahov Poslanie, naa braa u vjeri koja su bogatai uli su ono to si nama rekao pa su i oni poeli isto initi. Tada Allahov Poslanik kaza: Bogatstvo je Allahova blagodat, daje je kome On hoe.

Poznato je bilo da su oni udjeljivali viak svog imetka, a Poslanik je taj viak imetka nazvao Allahovom blagodati, kojom je Uzvieni odlikovao bogate nad siromanim. Da je to bilo suprotno zuhdu, ne bi Poslanik to nazvao blagodat.

U sahih-hadisu takoer stoji: Gornja ruka je bolja od donje ruke. A gornja ruka u ovom hadisu je ruka koja daje, koja udjeljuje, a nije mogue da udjeljuje ako nema viak imetka. Tako da je jasno da ono to je vie to je Allahova blagodat, i to nije suprotno zuhdu. Uzvieni voli onoga koji je bogat, zahvalan Allahu i udjeljuje od onoga to mu je Uzvieni dao.

U hadisu koji prenosi Ibn Mesud, a biljei ga Buhari, stoji: Nije dozvoljeno zavidjeti osobi, osim u dva sluaja: osobi kojoj je Uzvieni podario novac i uputio je da taj no-vac troi za Istinu, osobi kojoj je Uzvieni podario mudrost pa on sudi pravedno i poduava druge.

A zavist koja se ovdje spominje je gibtatun, odnosno da


115

eli da ima kao to ima neko drugi, ali da ne eli da taj izgubi tu svoju blagodat.

Iz ovog hadisa se vidi takoer da je udjeljivanje vika Allahova blagodat, a da to nije suprotno zuhdu. Allahov Poslanik je pohvalio u ovom hadisu bogatae. A da je to suprotno zuhdu, ne bi ih pohvalio.

Rijei Allahovog Poslanika: voljet e te Allah odnose se na Allahovu ljubav koja za sobom povlai milost i blagodati Uzvienog Gospodara.

A to se tie zuhda (sustezanja) od onoga to posjeduju ljudi, to se odnosi na to da ne uzimamo ono i da ne udimo za onim to ljudi posjeduju, izbjegavanje poklona od njih, osim ako je to opravdano.

A proenje i nedvosmisleno traenje onoga to je kod ljudi je haram, osim ako je osoba u velikoj nidi. Uzvieni je pohvalio siromane koji se susteu od onoga to je kod ljudi, iako im je to potrebno. Rekao je: ...i to siromasima koji, zauzeti na Allahovom putu, nemaju vremena zaraivati pa onaj koji nije u to upuen misli da su, zbog skromnosti, imuni; poznat e ih po izgledu njihovom, oni prosei ne dodijavaju ljudima. A za ono to od imetka drugima date Allah, sigurno, zna. (Bekare, 273)

U sahih-hadisu stoji: Nee osoba prestati da prosi kod ljudi sve dok ne doe na Sudnjem danu sa licem bez i trun-ke mesa.

U sahih-hadisu koji biljei Buhari stoji da je Poslanik rekao: Da neko od vas uzme ue ili konopac pa da prikuplja drva i preprodaje ih, te se na taj nain spasi Vatre, bolje mu


116

je nego da trai od ljudi, dali mu oni ili ga odbili.Shodno hadisu koji govori o osnovama vjere, pjesnik je

rekao: Osnova vjere kod nas su sljedee etiri rijei koje je izgovorio najbolji rob:uvaj se sumnjivih stvari,sustegni se onoga to je kod ljudi,ostavi ono to te se ne tie,i radi djela ispravnim nijjetom.Rijei pjesnika: uvaj se sumnjivih stvari odnose se na

hadis koji prenosi Numan bin Neir koji smo ve spome-nuli.

Sustegni se od onoga to je u rukama ljudi misli se na ovaj hadis koji sada komentariemo.

Ostavi ono to te se ne tie odnosi se na hadis u kome stoji: Od lijepog ponaanja ovjeka je da se kloni onoga to ga se ne tie.

A radi djela ispravnim nijetom odnosi se na prvi hadis koji smo spomenuli: ,,Doista se djela vrednuju po nijjetu.

Poznato je da ljudi vole one koji ne trae od njih i koji se susteu od toga, a preziru one koji trae i ele im uzeti ono to imaju. A mudrac je rekao: Sustegni se od onoga to je u ru-kama drugih, bit e mu ravan (prijatelj). Uini ovjeku dobro, postat e mu voa, a bude li oskudan od ljudi, postat e im rob.


117

Uklanjanje loeg djela

:

:

. . Ebu Seid el-Hudri, r.a., veli da je uo Allahovog Po-

slanika, s.a.v.s., da veli: Ko od vas vidi neto to vjera prezire i ne trpi, nek to promijeni i ukloni rukom. A ako ne mogne rukom, onda jezikom. A ako ne mogne ni je-zikom, onda srcem, a to je najslabiji iman (vjerovanje). (Muslim)

Znaenje hadisa

EL-MUNKER / Loe djelo: to je ono to je Uzvieni Allah zabranio da se ini ili da se govori. Novotarije takoer potpadaju pod ovo jer su one opasnije od grijeha, i nanose veu tetu nego sami grijeh, kao to je to rekao imam atibi u djelu El-Iatisam.

EL-MARUF / Dobro djelo: to je ono to je Uzvieni Allah propisao Svojim robovima. Nareivanje na dobro i odvraanje od zla je stub islama i nee nam vjera niti ivot na ovome svijetu biti valjani ako se ugasi ova institucija. I svako mjesto gdje se ugasi ova institucija propast e, snai e ih nesrea i ponienje na ovome i kazna na Onome svijetu.

Poslanik je naveo lijep primjer kao to stoji u hadisu koji biljei Buhari u prenesenom znaenju, da su ljudi bili na brodu pa su se jedni smjestili u potpalublju, a drugi na polu-


118

bi. Pa su oni koji su bili dolje rekli: Kada bismo probili rupu i tako uzimali vodu da ne izlazimo na palubu radi nje. Ako ovi to su na palubi sprijee ove dolje da probiju rupu, svi e se spasiti, a ako ih puste, onda e svi biti uniteni.

Zato je Uzvieni naredio svakom muslimanu ponaosob da mora nareivati na dobro i odvraati od zla. Ako je u mo-gunosti da promijeni loe djelo svojom rukom, onda je oba-vezan to uiniti. A ako ne mogadne rukom, onda jezikom. Stoga moemo rei da vladaru koji uje da njegovi ministri ugnjetavaju radnike, ili ih ucjenjuju i uzimaju od njih mito, nije dovoljno da to samo prezre srcem, ili da ih samo ukori ako oni i dalje nastave to initi, ve ih treba estoko kazniti i natjerati da ljudima vrate njihovo oduzeto pravo. Ako tako ne postupi, onda je i on njihov sauesnik u grijehu.

A ko ne bude u stanju da mijenja zlo rukom ili jezikom, onda to mora initi makar svojim srcem, da osjea bolove, neslaganje i prezir prema tom djelu. Mora zanijetiti da, ako bude imao ansu da to djelo promijenit rukom ili jezikom, da e to uiniti. A ako bude iskren, Allah e mu oprostiti i nagraditi shodno nijjetu.

Takoer osoba koja, u trenutku dok uklanja loe djelo, naie na uznemiravanje ili neugodnosti, mora saburati i pretrpjeti uvrede. Uzvieni je u suri Lukmen rekao: O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj od hravih i strpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti. (Lukman, 17)

Od Ebu Hurejrea se prenosi da je Poslanik rekao: Naj-vredniji dihad je da se istina kae u oi napravednom vla-daru. (Tirmizi)


119

Svi znamo koliko je opasno smoi snage i rei nepraved-nom vladaru istinu u oi, a zbog toga e osoba i zasluiti ste-pen borca na bojnom polju. Pa ako ne bude kadar da stane i rizikuje, onda treba da moli Allaha za oprost.

U dugom hadisu koji biljee vlasnici sunena stoji da je Poslanik opisao ulemu Benu Israila rekavi: Ulema Benu Israila je upozoravala svoj narod na loe djelo, ali ne bi pro-lo puno, oni bi sjeli zajedno i ne bi ih taj grijeh uznemira-vao, pa ih je Uzvieni uvrstio u istu kategoriju i kaznio ih i prokleo. Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, ili ete nareivati na dobro i odvraati od zla, te sprijeiti nasilnike da ine zlo, ili e vas Uzvieni prokleti kao to je prokleo i jevreje. Zatim je prouio Allahove rijei: Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjeminog, prokleti su oni od sinova Israilovih koji nisu vjerovali zato to su se bunili i uvijek granice zla pre-lazili: jedni druge nisu odvraali od grjenih postupaka koje su radili. Runo li je zaista to kako su postupali! (Maide, 78-79)

Ovaj ajet je pojanjenje ovog hadisa o kome govorimo.Rijei Allahovog Poslanika: to je najslabija vrsta imana

ne znae da onaj koji nije u mogunosti da ukloni loe djelo rukom ili jezikom, ve samo srcem, da mu je iman slab, ve se eli ukazati na to da su plodovi imana malobrojni. Ali moemo rei da onaj koga ne brine loe djelo nema imana.


120

Muslimani su braa

:

.

. . :

Ebu Hurejre, r.a., pria da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nemojte jedan drugom zavidjeti; nemojte, na-ljutivi se, jedan drugom lea okrenuti; nemojte se jedan drugom u prodaji nadmetati, i budite o Allahovi robovi, prava braa. Musliman je brat muslimanu. Nee mu na-silja initi, nee ga napustiti, nee mu lagati, nee ga po-niziti. Pobonost je ovdje (pokazujui na svoja prsa, i to ponovio tri puta). Dosta je jednom ovjeku zla da ponizi svoga brata muslimana. Jedan musliman je haram dru-gom muslimanu, i njegov ivot, i njegov imetak i njegova ast. (Muslim)


Ovaj hadis u sebi sadri velike koristi, mudrosti i savjete od najiskrenijeg savjetnika, Allahovog Poslanika, s.a.v.s.

Poslanikove rijei: nemojte jedni drugima zavidjeti znae da je zavist to da se eli nestanak blagodati kod neke osobe, i to je loa osobina.


121

EN-NEDE: da osoba na licitaciji podie cijenu neke stvari, ali ustvari ne eli da kupi tu stvar, ve samo drugima da otea.

ET-TEBAGUD: da musliman mrzi svog brata musli-mana.

ET-TEDABUR: kidanje kontakta i bojkotovanje brata muslimana. U sahih-hadisu koji biljei imam Buhari stoji da je Poslanik rekao: Nije dozvoljeno muslimanu da bojko-tuje svoga brata vie od tri dana. Kada sretnu jedan drugog i obojica okrenu glavu, ne elei da se poselame, bolji od njih je onaj koji prvi nazove selam.

U jezikom znaenju, tedabur znai da osoba sretne osu-bu i da joj okrene lea ne elii da kontaktira sa njom.

Rijei Allahovog Poslanike: i neka ne prodaje osoba ako je ve njen brat sklopio ugovor o prodaji odnose se na to da, kada vidimo da se na brat pogaa sa nekim oko kupovine neke stvari, nije dozvoljeno da se nadmeemo sa njim ni u kupovini ni u prodaji, sve dok ne odustane jedan od njih. Tada ak nije dozvoljeno ni da pita za cijenu da prodavac ne pomisli da i on hoe da kupi tu stvar, pa da podigne cijenu.

Takoer nije dozvoljeno da prosi djevojku koju je nje-gov brat ve zaprosio sve dok kod prvog postoji nada da e uspjeti dobiti tu djevojku. Ovo je naelo pravog islamskog bratstva. Takoer ove stvari nije dozvoljeno initi ni kada su nevjernici u pitanju, oni koji ive u islamskoj dravi.

,,Budite, Allahovi robovi, braa! a islamsko bratstvo za sobom povlai davanje prednosti drugima, a ne otimanje od drugih.


122

,,Musliman je brat muslimanu i nije mogue zamisliti da brat bratu uini nepravdu.

,,Niti e ga iznevjeriti misli se na to da ga nee predati neprijateljima. Obaveza je svakom muslimanu da pomogne muslimana protiv neprijatelja. A ako njegov brat musliman uini nekome nesilje, onda ga ponovo mora pomoi tako to e ga zaustaviti od tog nasilja i spasiti od kazne na Onome svijetu.

Allahov Poslanik je rekao: Pomogni svog brata bio on nasilnik ili potlaeni! Bi upitan: Kako da ga pomognemo kada ini nasilje? Poslanik kaza: Sprijeite ga da to ini.

Niti e ga slagati odnosno nee mu kazati osim istinu i nee ga prevariti.

Nee ga poniavati odnosno nee gledati kako je on bolji od svog brata muslimana, nee ga poniziti jezikom, niti srcem, a ni ophoenjem prema njemu.

Bogobojaznost je ovdje (pa je pokazao prema svojim pr-sima) odnosno bogobojaznost je u srcu.

Pjesnik je rekao:Kada se uputa uvue u srce, cijelo tijelo se pokrene u ibadetu.Poslanikove rijei: dovoljno je ovjeku od zla odnose se

na to da mu je omalovaavanje dovoljno da zaslui kaznu od Allaha.

A ako to uini obuhvatio je sve vrste zla.,,Svaki musliman je zabranjen svome bratu muslimanu


123

u Buharijevom Sahihu, od Abdullaha bin Omera, sto-ji da je Poslanik na Oprosnom hadu rekao: Doista vaa krv, vai imeci i vaa ast su vama zabranjeni kao to vam je zabranjen ovaj sveti dan, ovaj mjesec, ovaj grad. Jesam li vam dostavio? Pa povikae: Da, dostavio si nam! Poslanik ree: Neka prisutni dostavi odsutnom.

Ovo je bilo prvog dana Kurban-bajrama, a to je Veliki had, mjesec je bio zul-hide, a mjesto je bilo Mina, pored Meke.

Pa kada znamo da je krv muslimana, njegov imetak i ast poput ruenja i skrnavljenja Kabe, tek onda vidimo u ta se nalaze muslimani i kako ih poniavaju neprijatelji na elu sa jevrejima i hrianima.

ZA TA E SVE INSAN BITI PITAN U KABURU

Prvo poglavlje

Ako te neko upita koje su to stvari za koje e oso-ba biti pitana u kaburu, reci: Bit e pitana o nje-nom Gospodaru, o njenoj vjeri, o poslaniku koji joj je bio poslat., kao to se spominje u hadisu od El-Beraa bin Aziba, koji je rekao: Izali smo sa Allahovim Poslani-kom, s.a.v.s., na denazu jednom ensariji. Prili smo kaburu, a umrli jo nije bio zakopan. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sjeo i mi smo sjeli oko njega, i umirili se. U ruci mu je bio tap kojim je eprkao po zemlji. Podigao je glavu, pa je dva ili tri puta rekao: Utjeite se Allahu od azaba u kaburu., a zatim je nastavio: Odista e robu, vjerniku, kada bude na-putao dunjaluk, a susretao se sa Ahiretom, sa nebesa sii meleki kao sunce bijelih lica, sa kojima e denetski balzami i kefini biti, i sjesti na rastojanje dokle pogled dopire. Zatim e mu doi melek smrti, kod glave mu sjesti i rei: O dobra duo, izai u Allahov oprost i zadovoljstvo. Dua e izai i potei kao to kap iz mjeine za vodu tee. Melek smrti e uzeti duu, a ovi meleki nee pustiti da je dri ni koliko treptaj oka, a ve e je uzeti i u denetske balzame i kefine smjestiti. Iz nje e tada neto poput najboljeg mirisa koji po-stoji na Zemlji izai. Duu e uznijeti, a svaka skupina me-leka pored koje budu prolazili pitat e ih: Koja je ovo dobra


126

dua? Odgovorit e: Tog i tog., spominjui najljepa imena kojim su ga na dunjaluku zvali. Stii e sa njom do dunja-lukog neba, pa e traiti da joj se otvori. Bit e joj otvoreno te e biti praena od stanovnika svakog neba kojem se budu pribliavali do onog koje poslije njega slijedi. I sve tako dok ne bude donesena na sedmo nebo, pa e Allah rei: Upiite djelo Moga roba na najviim mjestima Denneta i vratite ga na Zemlju. Odista sam ih od zemlje stvorio i u nju u ih vra-titi, pa u ih iz nje i drugi put izvesti. Dua e biti vraena u svoje tijelo, pa e dva meleka doi do njega, sjesti i rijeima mu se obratiti: Ko ti je gospodar? Odgovorit e: Moj gos-podar je Allah. Upitat e ga: Koje si vjere? Moja je vjera islam. glasit e odgovor. Ko je ovjek koji vam je poslat? Odgovorit e: To je Allahov Poslanik, s.a.v.s. ta ti zna? upitat e. Kuran sam uio, vjerovao u njega i istinu govorio. Jedan glas e s neba povikati: Moj rob istinu govori, zastrite ga i prekrijte Dennetom i denetska vrata mu otvorite. Do njega e denetski dah i lagodnost doprijeti, a mjesto u kaburu bit e mu proireno dokle mu pogled dosee. I doi e mu ovjek lijepog lica i odjee, ugodnog mirisa, pa e rei: Obraduj onoga koji te je obveselio, ovo je tvoj dan, koji ti je obean. Ovaj e ga upitati: Ko si ti? Tvoje lice samo dobro donosi. Odgovorit e: Ja sam tvoje dobro djelo., a umrli e rei: Boe, as proivljenja neka nastupi, da bih se svojim ukuanima i imanju vratio.

Odista e nevjerniku, kada bude dunjaluk naputao, a sa Ahiretom se susretao, sa neba sii meleki crna lica sa kojima e tkanina od kostrijeti biti. Sjest e daleko od njega koliko pogled dosee. Zatim e melek smrti doi, kod glave mu sjesti, i rei: Pokvarena duo, izai i gnjev i srdbu Allahovu


127

osjeti. Meleki e tu duu razdvojiti od njenog tijela, iupat e je kao to se upa oek iz mokre vune. Zatim e je uzeti, a ovi nee pustiti da je dri ni koliko treptaj oka a ve e je smjestiti u tkaninu od kostrijeti. Iz due e tada izei miri poput najodvratnijeg zadaha lea koji postoji na zemaljskoj kugli. S duom e uzletjeti i svaka e ih skupina meleka po-red koje budu prolazili pitati: Koja je ovo nevaljala dua? Odgovorit e: Toga i toga. I zvat e je najodvratnijim ime-nom kojim je na dunjaluku zvat dok je na najnie nebo ne donesu. Trait e da joj se otvori, ali joj otvoreno biti nee. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prouio ajet: Kapije ne-beske nee se otvoriti, i prije e deva kroz iglene ui proi nego to e oni u Dennet ui. (7:40) A Allah e rei: Njegovo djelo upiite u podzemlju, na dnu Dehennema., a dua e mu odmah biti baena. Nakon toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., prouio ajet: A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko ravan bit e kao onaj koji je s neba pao i koga su ptice raz-grabile, ili kao onaj koji je vjetar u daleki predio odnio. (22:31) Dua e mu nakon toga biti vraena u tijelo te e mu doi dva meleka, sjesti do njega, i obratiti mu se rijeima: Ko ti je gospodar? Rei e: Ne znam. Koji je to ovjek koji vam je poslat? Odgovorit e: Ne znam., pa e s neba glas povikati: Moj rob odista lae, vatrom ga prekrijte i vrata u Dehennem otvorite. Do njega e doprijeti dehenem-ski otrov i ega, a kabur e ga stijesniti tako da e mu se u njemu i rebra izmijeati. Doi e mu ovjek odvratnog lica, runog odijela i odvratnog mirisa, pa e rei: eka te ono to e te rastuiti. Ovo je tvoj dan, dan koji ti je obean!, a on e upitati: Ko si ti, lice ti samo zlo donosi? Odgovorit e: Ja sam tvoje runo djelo., a nevjernik e rei: Boe, as


128

proivljavanja neka ne nastupi. (Hadis prenosi Ebu Davud od El-Eamea, a En-Nesai i Ibn Made od El-Minhal bin Amra)

Imam Abd bin Humejd, Allah mu se smilovao, u svom Musnedu prenosi od Enesa bin Malika, koji kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Odista e rob, kada bude stavljen u kabur i kada ga napuste prijatelji, uti klepet nji-hove obue kada se budu udaljavali, pa e mu dva meleka doi, sjesti do njega i upitat ga: ta ti misli o ovom ovje-ku (Muhammedu)? Ako se bude radilo o vjerniku, rei e: Svjedoim da je on rob Allahov i Njegov poslanik. Tada e mu biti reeno: Pogledaj svoje mjesto u Dehennemu, koje ti je Allah zamijenio mjestom u Dennetu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: I bit e mu pokazana oba mjesta, pa e ih vidjeti. Katade kae: Spomenuto nam je da e mu mjesto u kaburu biti proireno za sedamdeset arina i da e do Sudnjeg dana zelenilom biti napunjeno. (Hadis prenosi Muslim od Abd bin Humejda, a prenosi ga i En-Nesai od Junusa bin Muhammeda)

Derir prenosi od Ebu Hurejrea, neka je Allah zadovo-ljan sa njim, a ovaj od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, mejt e uti klepet vae obue kada ga budete naputali. Ako je bio vjernik, namaz e mu biti kod glave, zekat s njegove desne strane, a post s lijeve. Uinjena dobra djela, sadaka, ouvanje rodbinskih veza, pravinosti i dobroinstvo prema ljudima kod nogu. Od glave e mu se prii, pa e namaz rei: S moje strane nema ulaza. Prii e mu se s desne strane, a zekat e rei: S moje strane nema ulaza. Takoer i s njegove lijeve strane, pa e post rei: S moje strane nema ulaza. Prii e


129

mu se i s nogu, pa e uinjena dobra djela rei: Ni s moje strane nema ulaza. Nakon toga e mu biti reeno: Sjedi., pa e sjesti, a bit e mu prikazano sunce na zalasku. Nakon toga bit e mu reeno: Obavijesti nas o onome o emu te pitamo. Odgovorit e: Pustite me da klanjam. Klanjat e, obavijesti nas o onome to te pitamo. A o emu me pitate? ta bi mogao rei o ovjeku koji je boravio meu vama, i ima li ta ime bi mogao o njemu svjedoiti? Upitat e: Je li o Muhammedu? Da. bit e mu reeno. Odgovorit e: Svjedoim da je Allahov poslanik, i svjedoim da nam je s dokazima od Allaha doao i mi smo mu povjerovali. S tim si ivio, umro, i s time e, ako Bog da, biti proivljen. bit e mu reeno. Zatim e mu kabur za sedamdeset arina pro-iren biti, u njemu e mu svjetlo sjati, a vrata u Dennet e mu se otvoriti, te e mu reeno biti: Pogledaj ta je Allah za tebe u Dennetu pripremio., pa e opskrbljen radou i sreom biti, a dua e mu meu dobrim duama boravite nai. To je ptica zelena koja e biti priljubljena uz denetsko drvo, a tijelo e poetku, zemlji vraeno biti. A to su rijei Uzvienog: Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovom i na Onom svijetu. (Hadis prenosi Ibn Hibban)

El-Avfi prenosi od Ibn Abbasa, neka je Allah zadovo-ljan sa njim, da o ovom ajetu kae: Vjerniku na samrti odi-sta meleki budu prisutni, nazovu mu selam i Dennetom ga obraduju. Zatim je spomenuo stanje vjernika kako je to izneseno u prethodnim hadisima, a onda je kazao: to se tie nevjernika, na samrti e meleki na njega nasrnuti, ruke svoje rairivi, udarajui ih po obrazima i po leima njihovim. (8:50) A kada bude uveden u kabur i kada mu bude nareeno da sjedne, bit e upitan: Ko ti je gospodar?


130

Nikakvog odgovora im nee dati, a sam je Allah uinio da svaki spomen na to zaboravi. A kada upitan bude: Koji ti je poslanik poslat?, za njega upute nee biti i nikakva im odgovora nee dati. A navjernike e u zabludu staviti; Allah radi to hoe.

Ovdje nisu u pitanju samo odgovori jezikom nego osoba mora biti svjesna ta govori, jer e i munafik govoriti: Ja sam govorio ono to su i drugi ljudi govorili., ali mu to nee biti od koristi jer je to morao potvrditi i jezikom i srcem i svojim djelima.

Drugo poglavlje

Ako te upitaju: Ko je tvoj Gospodar?, reci: Moj Gos-podar je Onaj Koji me je stvorio i Koji se brine o meni i o svim svjetovima. Njega oboavam i nemam drugog boan-stva mimo Njega. Dokaz za to su rijei Uzvienog: Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Sve mimo Allaha su stvore-nja i ja sam takoer jedno od Njegovih stvorenja.

Ako bude upitan: Kako si spoznao Gospodara?, reci: Spoznao sam Ga putem Njegovih znakova i putem Njego-vih stvorenja. A od Njegovih znakova su no i dan, Sunce i Mjesec. A neka od Njegovih stvorenja su: sedam nebesa i oni koji su na njima, i sedam zemalja i oni koji su na njima, i sve to je izmeu toga. A dokaz za to je Njegov Govor, uzvien neka je:


131

Meu znamenjima Njegovim su no i dan, i Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na tlo ni pred Suncem ni pred Mjesecom, ve padajte licem na tlo pred Allahom, Koji ih je stvorio, ako elite da samo Njega oboavate. (El-Fusilet, 37)

Gospodar va je Allah, Koji je nebesa i Zemlju u est vre-menskih razdoblja stvorio, a onda se nad Arom uzvisio. On tamom noi prekriva dan, koji ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde su potinjeni Njegovoj volji. Samo Njemu pripada stvaranje i nareivanje! Uzvien neka je Allah, Gospodar svje-tova! (El-Araf, 54)

Tree poglavlje

Gospodar je Onaj Koji jedini zasluuje da se oboava. Radi toga nas je Uzvieni i stvorio. Dokaz tome su rijei Uzvienog: Nisam stvorio ljude i dine nizata drugo osim da me oboavaju. (Zarijat, 56)

A oboavanje znai da se Allahu ne pripisuje drug. Naj-vea stvar koju nam je Allah naredio je tevhid, a tevhid je da Allaha jedino oboavamo u svim ibadetima. A najvea za-brana je injenje irka, a irk je da se jo nekome moli mimo Njega. Dokaz tome su rijei: Oboavajte Allaha i nemojte mu initi irk. (Nisa, 36)


132

etvrto poglavlje

Rijei LA ILAHE ILLALLAH znae da nema istin-skog boanstva mimo Jednog Boga. On je Jedini, Allah, Koji nema sudruga.

LA ILAHE: ovdje se negira sve to se mimo Allaha oboava.

ILLALLAH: ovdje se eli potvrditi ibadet samo Alla-hu, Jednom i Jedinom, Koji nema druga. Nema druga u svo-joj vlasti niti oboavanju.

Ibadet je sve ono to Uzvieni Allah voli i ime je zado-voljan od naih rijei i djela, javnih ili tajnih.

Peto poglavlje

Od vrsta ibadeta kojima smo zadueni su: dova, strah od Allaha i nada u Njegovu milost, oslanjanje na Njega, udnja za Njim, strahovanje, skruenost, bogobojaznost, traenje pomoi od Njega, pribjegavanje Njemu, traenje utoista, prinoenje rtve, zavjetovanje, i ostali ibadeti kojima smo zadueni, i svi oni moraju biti upueni samo Allahu i u Nje-govo ime.

esto poglavlje

Dokaz za dovu su rijei Uzvienog: Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati! Oni koji iz oholosti nee da Mi se klanjaju ui e, sigurno, u Dehennem ponieni. (Gafir, 60)


133

U hadisu stoji: Dova je sr ibadeta.Onaj koji ui dovu nekom drugom uinio je irk i ona

mu nee biti od koristi: A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne posjeduju nita. Ako im se molite, ne uju vau molbu, a i da uju, ne bi vam se odazvali; na Sudnjem danu e porei da ste ih Njemu ravnim smatrali. I niko te nee obavijestiti kao Onaj koji zna. (Fatir, 13-14)

Sedmo poglavlje

Za to da je strah samo od Allaha Uzvieni je rekao: ...i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! (Ali Imran, 175)

Dokaz za nadu su rijei: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen neka ini dobra djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, Njemu nikoga ne pridruuje! (Kehf, 110)

Osmo poglavlje

Dokaz za oslanjanje na Allaha su rijei: ...a u Allaha se pouzdajte, ako ste vjernici! (Maide, 23)

Takoer: Onome koji se u Allaha uzda On mu je dosta. Allah e, zaista, ispuniti ono to je odluio; Allah je svemu ve rok odredio. (Talak, 3)

Dokaz za strah i udnju je ajet: Oni su se trudili da to vie dobra uine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni. (Enbija, 90)


134

Deveto poglavlje

Dokaz za strahopotovanje su rijei Uzvienog: I ne bojte se njih, bojte se Mene. (Bakare, 150)

Dokaz za pribjegavanje Allahu su rijei: I povratite se Gospodaru svome i pokorite Mu se prije nego to vam kazna doe poslije vam niko nee u pomo priskoiti. (Zumer, 54)

Dokaz za traenje pomoi je ajet: Samo Tebe oboavamo i od Tebe pomo traimo. (Fatiha)

U hadisu stoji: Kada trai pomo, trai je od Allaha.

Deseto poglavlje

Dokaz za traenje utoita su rijei: Reci: Utjeem se Gos-podaru svitanja. (Felek, 1) Takoer: Reci: Traim zatitu Gospodara ljudi! (Nas, 1)

Jedanesto poglavlje

Dokaz da se rtva prinosi samo u Njegovo ime su rijei Uzvienog: Reci: Mene je Gospodar moj na Pravi put uputio, u pravu vjeru, vjeru Ibrahima pravovjernika, on je vjerovao samo u jednog Boga.

Kao i rijei: Reci: Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjeto-va. (Enam, 161-162)

U hadisu stoji: Allah je prokleo onoga koji prinese rtvu u neije drugo ime a ne u Allahovo.


135

Dokaz za zavjetovanje su rijei: Oni su zavjet ispunjavali plaei se Dana ija e kob svuda prisutna biti. (Insan, 7)

Dvanaesto poglavlje

Drugo pitanje: Ako te neko upita: Koja je tvoja vjera?, reci: Moja vjera

je islam.A islam je potpuna pokornos i predanost Allahu, tevhid,

pokornost u ibadetu i odricanje od irka i njegovih sljedbe-nika.

Vjera ima tri stepena: islam, iman i ihsan, a svaki stepen ima svoje stubove.

Trinaesto poglavlje

Pet je stubova islama: donoenje ehadeta, obavljanje namaza, davanje zekata, post mjeseca ramazana, i obavljanje hada.

Znaenje da je Muhammed Allahov rob i poslanik i vje-rovanje u njega ogleda se u tome da se insan pokori u ono-me to je naredio, da se povjeruje u ono to je obavijestio od Gospodara, da se kloni onoga to je zabranio i da se ne obavlja ibadet osim na nain koji je on propisao.

etrnaesto poglavlje

Pet stubova imana su, kao to je pojanjeno u hadisu: vjerovanje u Allaha, meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan i


136

kader, pa bilo da je dobro ili loe.Ihsan ima samo jedan stub, a to je: da oboava Allaha

kao da ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi, On tebe vidi.

Petnaesto poglavlje

Tree pitanje:Ako te neko upita: Ko je tvoj poslanik?, reci: Moj po-

slanik je Muhammed, sin Abdulahov, koji je sin Abdulmu-talibov, koji je sin Haimov, a Haim je iz plemena Kurej. Kurej je arapsko pleme, a Arapi su potomci Ismailovi, sina Ibrahimovog, a Ibrahim je Allahov miljenik, neka je na nje-ga i na naeg poslanika Muhammeda salevat i selam.

Muhammed je ivio ezdeset i tri godine: etrdeset prije poslanstva i dvadeset i tri poslije poslanstva.

Prva rije Objave bila mu je ikre (ui), i sa njom je postao vjerovjesnik. A sa rijeima ja ejju hel-mudesir (O ti umota-ni), postao je poslanik. Prvo je boravio u Mekki, a zatim u Medini, u kojoj je i preselio.

esnaesto poglavlje

Uzvieni je Muhammeda poslao da upozori ljude na irk i da ih pozove u tevhid. Dokaz tome su rijei Uzvienog: O ti pokriveni, ustani i opominji, i Gospodara svoga veliaj, i haljine svoje oisti, i kumira se kloni! (Mudesir, 1-5)

A rijei ustani i opominji znae: upozoravaj na irk i po-zivaj u tevhid.


137

Sedamnaesto poglavlje

Poslanik je proveo deset godina pozivajui ljude u tevhid. Nakon toga Uzvieni ga je poastio miradom i uzdigao ga je na nebo, gdje mu je propisano pet dnevnih namaza. Tri godine je u Mekki klanjao ovih pet namaza, a zatim je uinio hudru u Medinu. Nakon to je u Medini situacija postala stabilna, objavljene su mu i ostale vjerske obaveze, poput zekata, posta, hada, ezana, dihada i nareivanja na dobro a odvraanja od zla, itd.

U Medini je ivio deset godina, a zatim je preselio na Ahiret. Neka je na njega salevat i selam.

Osamnaesto poglavlje

Vjera islam e ostati do Sudnjeg dana i nema ni jednog dobra a da nam Poslanik nije ukazao na to, niti jednog zla a da nas nije upozorio na to.

Dobro se ogleda u tevhidu i svemu onome to voli Uzvi-eni Gospodar, a zlo se ogleda u irku i svemu to Uzvieni prezire. Uzvieni je Muhammeda poslao svim svjetovima i svim ljudima, i naredio je svima da ga sluaju i da mu se pokoravaju.

Devetnaesto poglavlje

Allah je svim Svojim robovima naredio da poreknu i ne-giraju tagute i sve to se oboava mimo Njega, a naredio im da vjeruju u Njega. Dokaz tome su rijei: Mi smo svakom


138

narodu poslanika poslali: Allahu se klanjajte, a kumira se klo-nite! (Nahl, 36)

Ibn Kajjim je rekao: Tagut je sve ono sa im ljudi prelaze dozvoljene granice kada je u pitanju slijeenje, pokoravanje ili ono to se pone oboavati mimo Allaha.

Dvadeseto poglavlje

Taguta ima mnogo, a pet su glavni ili osnovni pod koje mogu svi drugi da se svrstaju:

Iblis, Allah ga prokleo, onaj koji se oboava mimo Alla-ha, a on je time zadovoljan, onaj koji pozove ljude da ga oboavaju, onaj koji priziva poznavanje gajba (nevidljivog svijeta ili budunosti), i onaj koji sudi po drugom zakonu, a ne po erijatu.

Dokaz tome su rijei Uzvienog: Nema prisile u vjeru Pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A Allah sve uje i zna. (Bekare, 256)

Ovo je pravo znaenje la ilahe illallah. U hadisu stoji: Osnova je islam, stub je namaz, a dihad na Allahovom putu je kruna svega.

HANEFIJSKI FIKH

ISTOA

AbDeST

Farzovi abdesta su: Oprati lice (odakle je kosa nikla pa do ispod brade, te od uha do uha), oprati ruke do iza lakata, noge do povie lanaka, i potrti najmanje etvrtinu glave.

Suneti abdesta: Oprati ake na poetku abdesta do zglo-bova, prouiti Bismilu, oprati zube misvakom, oprati usta i nos, prstima provui kroz bradu i prste ruku provui jedne kroz druge, triput prati dijelove tijela, donijeti nijjet, potrti cijelu glavu i ui, voditi brigu o redoslijedu, uzeti abdest bez prekidanja, poinjati sa pranjem desnih dijelova tijela.

ta e pokvariti abdest: Sve to izie iz dva otvora (anal-nog otvora i mokranog kanala), povraanje punim ustima, spavanje ako je osoba opruena ili naslonjena, nesvjestica, ludilo, opijanje, preteran nadraaj.

A abdest se nee pokvariti ako se izbaci sekret iz usta (lajm), nee ga pokvariti ako se pomijea krv sa pljuvakom, a bude vie pljuvake nego krvi, nee ga pokvariti takoer ako izie crv iz rane, nehotino doticanje spolnog organa, niti doditivanje ene.


140

GUSUL/KUPANJe

Farzovi gusula (kupanja): Oprati usta, nos i cijelo tijelo da nigdje suho ne ostane.

Sunneti gusula: Da se operu ruke, spolni organ, neisto-a koja je na tijelu, da se uzme abdest prije kupanja, zatim da se triput opere tijelo, nee se raspletati pletenice ako se pokvasi korijen glave (kose).

Kada je obavezno kupanje: Obavezno kupanje je ako osobi izie sperma iz spolnog organa, ako ima odnos sa e-nom, pa makar i ne dolo do izlaska sperme; nakon mjese-nog ciklusa kod ene (hajza), nakon nifasa.

Osoba nije obaveza da se kupa ako sluz ili bijela tekuina iziu prilikom mokrenja, niti ako osoba usnije san a ne izae tekuina.

Sunet je kupati se za dumu, bajrame, kada se oblai ihram, na Arefatu. A vadib je ogasuliti mejta, i vadib je onome koji je neist prihvatio islam, a uostalom je lijepo i pohvalno.

O vodama

Razlikujemo sedam vrsta voda kojim se moe postii i-enje (tahareti erijje):

1) kinica, 2) morska voda, 3) rjena voda,


141

4) bunarska voda, 5) otopljen snijeg, 6) otopina grada (krupe) i 7) voda sa izvora.S obzirom na istou, pogodnost za ienje i upotreblji-

vost, vode dijelimo u pet grupa: 1) Ona koja je ista i istea, tj. kojom se moe odstraniti

neistoa (hades) i valja je u tu svrhu upotrebljavati, kao to je obina voda.

2) Ona koja je i ista i istea, ali je nije dobro upotre-bljavati (mekruh je). To je npr. voda koju je lokala pitoma maka, koko ili ptica grabljivica, zmija, mi i sl.

3) Ona koja je ista ali ne i istea, tj. ne moe se njo-me uzeti abdest ili se okupati. To je tzv. mai-mustamel, voda koja je ve jednom bila upotrebljavana, tj. uzeo se njome abdest, samo radi sevaba, imajui ve abdest, ili su se njome oprale ruke pred jelo ili poslije jela.

4) Voda za koju se sumnja da li se njome moe oistiti ili ne. To je voda koju je pila dugouha ivotinja: magarac ili mazga. Ona se zove sumnjiva voda (mai-mekjukj) jer hane-fijski imami nisu donijeli o njoj jasnu odluku.

5) Neista voda, a to je ona u koju je upala kakva neist, a voda je stajaa i mala (s povrinom manjom od stotinu kva-dratnih arina, ili otprilike pedeset sedam i po kvadratnih metara). Voda s veom povrinom rauna se kao velika voda. Takva mala voda smatra se neistom kad u nju upadne ne-ist, makar se i ne opaao nikakav znak od nje. Tekua voda


142

kao i velika stajaa voda smatraju se neistim ako se opaaju neki znakovi neisti: ukus, boja ili vonj (neugodni miris).

O tavljenju koeSvaka koa koja se utavi postaje ista, osim svinjske i

ljudske koe. Kosa insana i dlaka uginule ivotinje su iste. Takoer kosti uginule ivotinje spadaju u iste stvari.

Sur (ostatak hrane ili vode iza ovjeka ili ivotinje)Kada malu stajau vodu bude lokala kakva ivotinja, ta

voda se zove sur (ovim imenom naziva se i ostatak jela iza ovjeka). Kao i obinu vodu i sur dijelimo na vrste, i to:

1) Onaj koji je ist i istei, te se moe njime posluiti. To je voda koju je pio ovjek, konj i sve ivotinje ije meso musliman smije jesti, ili korpija (akrep);

2) Sur koji se moe upotrijebiti ako nema druge vode, inae ga ne treba upotrebljavati. To je sur iza pitome make, kokoi koja hoda po neistim mjestima, ptice grabljivice (ja-strijeba, sokola, orla, miara i sl.), mia, zmije;

3) Sur koji je sumnjiv u pogledu ienja. To je sur iza magarca i mazge. U nevolji se moe i njime uzeti abdest, ali odmah iza toga treba i tejemmum uzeti, pa onda klanjati.

4) Onaj sur koji je neist, te se ne smije njime posluiti. To je sur iza psa, svinje i svih zvijeri: vuka, medvjeda i sl.


143

TeJeMMUM

Tejemmum znai: rukama dotai istu zemlju, zemljanu stvar ili prah i tim rukama potrti lice i ruke. Tejemmum zamjenjuje abdest i gusul kad je nemogue njih uzeti. Za valjanost tejemmuma postoji osam uslova:

1) Nijjet, tj. odluiti ili naumiti neto uiniti, i to izvriti. 2) Razlog koji dozvoljava tejemmum. Razlozi koji do-

zvoljavaju da se uzme tejemmum su: udaljenost vode od najmanje dvadeset minuta pjeakog hoda, makar to bilo i u gradu, ili bolest koja bi se mogla pogorati ako se uzme abdest ili se okupa, ili rana koja bi u tom sluaju tee zaci-jelila, ili velika studen od koje bi ovjek mogao stradati ili oboljeti, ili strah od neprijatelja koji se nalazi na onom kraju gdje je voda, bio to ovjek ili zvijer, isto tako oskudica u vodi koja prijeti da e nestati vode za pie ili mijeenje hljeba, ili nedostatak posua kojim bi zagrabili vodu; ili bojazan da e nas maiti denaza, ili bajram-namaz. Bojazan da e proi vrijeme obinog namaza ili da e nas duma maiti ne opravdava uzimanje tejemmuma.

3) Da se tejemmum uzme istom zemljom, zemljanom stvari ili onim to se rauna kao zemlja: pijesak, kamen, kre itd. (drvo, pepeo ili kovine ne spadaju u to).

4) Cijelo lice i ruke do iza lakata obuhvatiti meshom (potrti zemljom).

5) Cijelom rukom ili veom polovicom njezinom initi mesh. Dakle, ako bismo mesh inili samo pomou dva prsta, pa makar ponavljanjem obuhvatili sve to treba mesh uini-ti, mesh nee valjati (dok to vrijedi za mesh po glavi).


144

6) Dva puta dotai dlanovima zemlju, jednom za mesh po licu, drugi put za mesh po rukama,

7) Da se tokom uzimanja mesha ne dogodi nita to bi mesh pokvarilo, kao hajz, nifas i ostalo to kvari abdest.

8) Da se po mjestima kuda se mesh ini ne bude nalazi-lo neto to bi smetalo da se direktno dodirne zemlje, kao vosak, loj i sl.

Uzroci koji trae tejemmum kao i uvjeti da on bude vad-ib isti su kao kod abdesta. Najvanije stvari kod tejemmu-ma su da se mesh uini po licu i rukama.

Sunneti tejemmuma su:1) spomenuti Boije ime na poetku, 2) mesh uiniti najprije po licu pa onda po rukama, 3) obaviti ga bez prekidanja, 4) ruke poslije sputanja na zemlju naprijed malo povui,

pa ih zatim povui natrag, 5) iza toga ih stresti i 6) prste pri tome razmaknuti jedan od drugog. Mendub je priekati do pred kraj namaskog vremena,

ako se nadamo da emo dobiti vode. Vadib je prieka-ti sa tejemmumom pa kad bi vrijeme namaza i prolo, ako je neko obeao nabaviti nam vode. Isto tako je vadib pri-ekati, ali samo do pred kraj namaskog vremena, ako nam je neko obeao dati posue (kofu ili ue) za crpenje vode (ovakav je sluaj i kod onoga ko nema ta obui pa mu neko obea donijeti odjeu).


145

Vadib je traiti vodu do na udaljenosti od 300-400 ko-raka, ako mislimo da se voda nalazi u blizini i ako smo si-gurni od opasnosti. Vadib je traiti vodu i od svoga druga ako se nalazi na mjestu gdje ima dovoljno vode. Ako je o-vjek u nudi, on je duan i da kupi vode, ako nije preskupa i ako ima toliko novca da mu pretjee preko osnovnih ivot-nih potreba. S jednim se tejemmumom moe klanjati i vie namaza, farzova ili nafila, a moe se uzeti i prije nastupa namaskog vremena. ovjek ija je vea polovina tijela ranja-va, ili samo polovina, uzet e tejemmum umjesto abdesta. Ako mu je ranjavo manje od polovine tijela, zdrave dijelove e oprati a preko ranjavih mesh uiniti mokrom rukom ne-posredno po tijelu, a ako ne moe, onda po zavojima. Ako ni to ne moe, onda e i to izostaviti. Pranje i tejemmum ne moe se sastaviti. Tejemmum e pokvariti sve ono to i abdest kvari, kao i to da dobijemo vode kojom bismo mogli uzeti abdest.

Zato smo zadueni tejemmumom kada ne moemo uzeti abdest ili gusul?

Vjerski propisi trae da se ienje koje se postie abde-stom ili kupanjem vri radi obavljanja namaza, jer samo isti moemo stati pred Boga, d.. S druge strane, to ienje je od ogromne koristi za odravanje ovjekovog zdravlja jer neistoa prouzrokuje razne bolesti. Musliman koji se pri-drava ovih propisa o istoi i jo pri tome ima na umu da to vri radi Boijeg zadovoljstva, bit e uvijek tjelesno i duevno zdrav. Vriti redovno ovo ienje po nekoliko puta dnevno nije lahak posao, naroito pri hladnom vremenu i drugim


146

neprilikama. Naviknuti se na ovo redovno ienje teko je naroito za ljude slabe volje, dok je to za ljude sa jakom voljom i vrstim vjerovanjem vrlo lahak posao i s uivanjem se obavlja. A kada se jednom navikne na to, onda ovjek ne moe ni pomisliti da to ne ini. Ako je takav ovjek usljed putovanja ili bolesti bio sprijeen da vri redovno ienje, on jedva eka priliku da ga pone vriti. Naravno, ako je ovjek u nemogunosti da uzme abdest ili da se okupa, on ne bi mogao klanjati. Da bi se izbjeglo izostavljanje namaza u tom sluaju, odreeno je da se moe uzeti tejemmum kao zamjena za abdest ili gusul. Tim postiemo dvije stvari: ne ostavljamo Boiji farz, nego ga redovno vrimo i uzimajui tejemmum inimo one pripreme za namaz kao da uzimamo i abdest, te se ne odvikavamo od tih priprema, a s druge strane, idemo i duevno pripremljeni na namaz.

U nudi, dakle, obraamo se majci zemlji, od koje smo postali, na kojoj ivimo od roenja do smrti, koja nas hra-ni svojim izravnim i neizravnim proizvodima i, konano, poslije smrti e nas u sebe primiti. Uzimajui tejemmum, potirui se zemljom, treba da o svemu tome razmiljamo, a naroito o ovom posljednjem.


147

MeSH PO MeSTVAMA

Ako ovjek ili ena nose mestve, mogu pri uzimanju ab-desta mesh uiniti po mestvama, umjesto da skinu mestve i operu noge. To je olakica za ljude, a opravdava se tim to je noga u mestvama manje izloena neistoi nego kada je bez mestvi. Pod rijei mestva razumije se svaka vra obua koja pokriva nogu do iznad lanaka, dakle i svaka ista ci-pela s lastikom ili svezama. Mestve ne moraju biti od koe, mogu biti i od neke jae materije, npr. od sukna, ohe, abe i sl. Isto tako smatraju se mestvama i debele arape koje same stoje uz nogu, bez vezanja i ne proputaju vodu lahko, pa makar i ne bile podiveme koom.

Da bi se mogao mesh uiniti po mestvama, treba sedam uvjeta:

1) Da se mestve ili slino obuju dok je ovjek s abdestom ili je oprao noge prije navlaenja mestvi pa da mu se do uzi-manja cijelog abdesta nije dogodilo nita to bi mu abdest pokvarilo.

2) Da pokrivaju lanke nogu (dakle, ne moe se mesh uiniti po patikama, kratkim priglavcima ili polucipelama).

3) Da se moe ii u njima. Ne moe se dakle mesh initi po mestvama od drveta, eljeza, stakla i sl, a moe po cipe-lama s drvenim potplatama.

4) Da ne budu toliko razdrte da bi se mogla ukazati bar tri prsta.

5) Da stoje same uz noge bez sveza (dakle, ne moe po tankim arapama).


148

6) Da ne proputaju vodu (dakle, po rijetko pletenim arapama, makar bile i od debele pree, ne moe se mesh initi).

7) Da se u mestvi nalazi od prednjeg dijela stopala bar toliko koliko su tri najmanja runa prsta. Prema tome o-vjek kojem je odrezan prednji dio stopala, pa makar mu peta bila u mestvi, ne moe mesh initi, nego treba da opere noge. ovjek koji je kod svoje kue (mukim), moe mesh initi dvadeset i etiri sata od asa kako je izgubio abdest s kojim je obuo mestve. ovjek koji je na putu (musafir), moe to initi tri dana i tri noi. Kad bi mukim, koji je mesh uinio po mestvama, poao na put prije nego je isteklo vri-jeme njegovog mesha, init e mesh kao musafir, tj. tri dana. Kad bi, opet, musafir stigao kui, morao bi skinuti mestve ako je mesh inio ve dvadeset i etiri sata, a ako nije, moe namiriti 24 sata. Farz je kod mesha povui mokrim prstima (s najmanje tri prsta) po gornjem prednjem dijelu stopa-la. Sunnet je prste razmaknuti i povui ih od vrhova prsta prema grlu mestve. Kad god se ponovi abdest, mora se i mesh ponovo uiniti. Mesh prestaje vrijediti ako skinemo makar jednu mestvu ili izvuemo vei dio stopala do u grli mestve, ili se vea polovica bilo koje noge ovlai u mestvi, ili, napokon, istekne vrijeme mesha (za mukima 24 sata, a za musafira tri dana). U ovim sluajevima treba, dakle, noge oprati, osim u sluaju velike studeni pri kojoj bi ovjek mo-gao stradati, ali se cio abdest ne mora ni u jednom ovom sluaju obnavljati ako ga nije bio izgubio. Mesh se moe uiniti i po izmama obuvenim na mestve, ako ih je ovjek obuo na mestve dok je bio pod abdestom. Ne moe se mesh initi po saruku (turbanu, ahmediji), po kapi, po vali (pei) ni po rukavicama.


149

MeSH PO ZAVOJiMA

Ako ozlijedimo neki dio tijela koji se pere pri uzimanju abdesta, pa smo stavili zavoj na taj dio tijela, onda umjesto pranja moemo mesh uiniti po zavoju ako ne smijemo taj dio prati niti po njemu direktno mesh initi. I po zdravim dijelovima tijela koji se nalaze pod zavojima moemo mesh initi ako e nam nakoditi skidanje zavoja, inae emo te zdrave dijelove oprati a po ranjenim mesh uiniti. Ako e nam to koditi, onda emo mesh po ozlijeenom mjestu izostaviti. Mesh po zavojima ima istu vrijednost kao i pranje toga dijela tijela, nije ogranien vremenski, ne mora se biti s abdestom kada se zavoji povijaju, njegova vrijednost se ne gubi time to je zavoj spao ili se odmotao osim ako je rana zarasla pa su zavoji postali nepotrebni.

U ovom sluaju mesh se ne mora ni obnavljati, iako je bolje obnoviti ga. Napokon, mesh se moe initi po zavoju jedne noge, a drugu nogu oprali. Kad inimo mesh po me-stvama, po zavoju i po glavi, nije potrebno nijjetiti to. Ukrat-ko, gdje god pranje kodi, ono se moe zamijeniti meshom, a gdje i mesh kodi, on se izostavlja.


150

HAJZ, NiFAS i iSTiHAZA

Hajz, nifas i istihaza su posebne pojave kod ena, priro-ene samo njima, a stoje u vezi s ustrojstvom i funkcijama enskih tjelesnih organa.

Hajz (ensko pranje, ensko vrijeme, perioda, menstru-acija, menzis, ensko mjeseno vrijeme) je periodina po-java krvi koju izbacuje materica zrele enske osobe koja je zdrava i koja nije prela izvjesne godine starosti, i to kad je u normalnom stanju (nije trudna), a traje obino najmanje tri dana, a najdue deset dana. Najmanji razmak izmeu dva redovita pranja, kad je ena ista, je petnaest dana, a najveem nema granice.

Nifas je slino stanje hajzu kod ena iza poroda, a to se stanje kod nas zove ienje. Njega moe nikako da ne bude, a najdue moe trajati etrdeset dana.

Istihaza je oticanje krvi kod ene pored hajza i nifasa. Prema tome, ono za to bi se mislilo da je hajz a ne traje

tri dana, ili potraje preko deset dana, ili prekorai obiaj i premai deset dana (obiaj je naprimjer kod jedne ene da ima pranje pet dana, pa joj se dogodi da joj jedno pranje mimo obiaja traje dvanaest dana, uzet e se da joj je hajz pet dana a sve ostalo, tj. sedam dana, da je istihaza, pa treba naklanjati namaze to ih nije za to vrijeme klanjala). Isto tako i nifas preko etrdeset dana.

Imami afija i Ahmed ibn Hanbel vele: Najmanje tra-janje hajza je jedan dan, a najdue petnaest dana. Imam Malik misli da najkrae vrijeme nije odreeno, moe traja-ti i jedan as, a najdue petnaest dana. Za najkrae trajanje nifasa sva tri imama se slau da je neodreen, dok za naj-due trajanje Imam afija i Malik vele da je ezdeset dana. Imam Ahmed ibn Hanbel se slae s Ebu Hanifom, a po


151

mnogim verzijama i imam Malik.Odliv krvi prije nego je minulo najmanje petnaest dana

iza redovitog pranja sve je to istihaza. Istihaza je, dakle, neuredno ensko vrijeme kao i tzv. bijelo vrijeme ili bijeli cvijet. ena je neista dok je u hajzu ili nifasu, a kad to pre-stane, onda je ista im se okupa. Dok je ena neista, ona ne smije klanjati, postiti, uiti Kuran ili ga prihvaati, osim ako je zamotan u platno ili je u kakvom oklopu koji nije za njega priiven. Zatim ne smije ulaziti u damiju, tavaf initi oko Kabe niti spolno opiti. Nita od nabrojanih stvari ena ne smije initi dok joj pranje ili ienje ne prestane i ne okupa se. Samo spolno openje moe se vriti i prije ku-panja, ako je pranje prestalo navrenim desetim, a ienje navrenim etrdesetim danom. Ako je prestalo prije, i prije obiaja, onda se to openje ne dozvoljava nikako, a ako je po obiaju, onda se dozvoljava uvjetno i to: da se okupa, ili u nudi da uzme tejemmum, ali i da uz to klanja jedan namaz ili da nakon zaustavljanja krvarenja proe toliko namaskog vakta koji je ve u toku kroz koliko bi se ena mogla oku-pati i stupiti u namaz, pa makar se ne okupala ni tejemmum uzela.

Neista ena je duna da post obavi naknadno, a namaze ne treba naklanjavati.

Osoba koja je neista (dunub) ne smije vriti onih prvih est stvari koje su zabranjene neistoj eni, osim posta koji je njemu dozvoljen (dunubu), pa e i postiti ako je ramazan.

Osoba s malim hadesom ne smije vriti prvi, etvrti i e-sti in od onih koji su spomenuti. ena s istihazom se ne smatra neistom, pa smije sve spomenuto initi; ona je samo kao obini sahibi-uzr.


152

RAZNe NeiSTi i ieNJe OD NJiH

Neisti dijelimo u dvije vrste: teke i lahke.

Teke neistoe su: sve to izlazi iz ljudskoga tijela i to kvari abdest, zatim vino, krv, ali ne ona to je u mesu, nego ona to otjee iz mesa, meso od krepane ivotinje kao i nje-na koa dok se ne utavi, mokraa ivotinja koje se ne jedu, neist pasja i svinjska, neist prodrljivih ivotinja i njihova bala, te neist domae peradi.

Lahke neisti su: konjska mokraa, kao i svih ivotinja koje se jedu, i neist ptica koje se ne jedu (jastrijeb, orao i sl.). Za konjsku mokrau, balegu i brabonjke Ebu Hanife smatra da su teke neisti, a Ebu Jusuf i Muhamed da su lahke, pa je imam Muhamed ak kasnije istakao miljenje da to nisu uope neisti. I teke i lahke neisti se prataju do izvjesne mjere, pa se ne moraju istiti da bi se moglo klanja-ti. Ta izvjesna mjera kod tekih, krutih neisti je jedan dram (neto preko etiri i po grama), a kod tenih koliko bi moglo stati u dlan. Kod lahkih je ova mjera koliko bi zahvatio e-tvrtinu odjee, odnosno tijela. Prata se takoer minimalna koliina mokrae: koliko vrh od igle koja doe prskanjem.

Neist se moe prenijeti i na istu stvar. Isto tako nee se oneistiti ista suha haljina zamotana u neistu mokru iz koje se ne moe nita iscijediti, kao ni mokra haljina prostr-ta po neistoj suhoj zemlji, pa makar se zemlja od nje malo ovlaila.


153

Neista stvar sa vidljivom neisti postat e ista ako se bitni dio neisti otkloni, makar samo jednim pranjem, pri emu ostane i trag neisti koju je bilo teko ukloniti. Neista stvar s nevidljivom neisti postaje ista ako se tri puta opere i svaki put iscijedi.

ienje se obavlja:

1) Pranjem vodom ili kojom drugom tekuinom kojom se neist moe uklonuti, npr. siretom, ulsijom i sl.

2) Otiranjem (delk).

3) Potiranjem (mesh).

4) Istiranjem (ferk).

5) Isuivanjem.

6) Pretvaranjem u to drugo.

7) erijatskim klanjem.

8) injenjem.

Haljine se iste pranjem, mestve i druga kona obua pranjem i otiranjem ako je neistoa kruta, sablja i kalajisa-no sue, nokat i politirane drvene stvari potiranjem krpom ili zemljom, ljudsko sjeme (menija), ako je suho, istiranjem, zemlja (tlo) i trava na njoj isuenjem s kojim ne ostaje traga neisti; ovo vrijedi samo za klanjanje na njoj, a ne za tejem-mum. Ostriena vuna, kostrijet ili dlaka s uginule ivotinje,


154

rogovi, kopite i kosti, ako na njima nema masti, smatraju se istim.

Sunnet je da se ovjek nakon nude oisti kamenom, ali je vodom bolje i efikasnije, a obaveza je vodom se oistiti ako se neistoa nalazi i oko otvora. Nije dozvoljeno ie-nje kostima, frukijom, hranom niti desnom rukom.

SALAT (NAMAZ)

ta je salat? Salat znai: namaz, a onaj ko ga obavlja je musallija.

Ako neko klanja sam, on je munferid, a ako je za ima-mom onda je muktedija, a ovjek moe klanjati i kao imam pred drugima. Ako je muktedija prispio na namaz i cijeli namaz klanjao za imamom, zove se mudrik, ako je s poetka zakasnio, zove se mesbuk, a ako je sluajno u sredini namaza neto mu prolo (npr. na momenat zakunjao) ili na kraju namaza to bude, on se zove lahik.

Namaz je jedna od osnovnih i najvanijih vjerskih du-nosti i svaki musliman i muslimanka duni su (farz im je) da pet puta dnevno klanjaju namaz. Kuran na mnogo mjesta spominje ovu vjersku dunost, a rijei koje stoje u vezi s namazom su: salat, musallin, ekimus-salate, jukimunes-salate, lilmusal-line itd. Za one koji tu dunost zanemaruju izrae-ne su u Kuranu i Hadisu estoke prijetnje.

Da namaz bude farz potrebna su tri uvjeta: 1) islam, 2) zrelost (punoljetnost) 3) pamet. Radi priuavanja klanjanju, djeci od sedam godina ve

e se preporuivati da klanjaju, a od onih od deset godina energinije e traiti da klanjaju (natjerivati ih upotrijebivi ak i ipku).


156

Dunost klanjanja izvjesnog namaza pada na nas s na-stupom vremena toga namaza. A klanjanje se moe odgaa-ti samo do pred kraj toga namaskog vremena.

Svaki namaz ima svoje odreeno vrijeme. Vrijeme sa-bah-namaza poinje od (prave) zore pa traje do pred izlazak sunca. Podnevsko vrijeme poinje od zevala, tj. otkako sunce prevali polovicu neba, pa dok sjena svake stvari naraste za dva ili jedan put toliko kolika je ona sama, nadovezu-jui na onu sjenu to ju je imala pri zevalu. Recimo da sjena naega to je metar visoko pri zevalu iznosi 30 cm. Podnevsko vri-jeme istie kad sjena toga naraste na 2 m i 30 cm, po Ebu Hanifi, a za 1 m i 30 cm, po imamima (Ebu Jusufu i Muha-medu). Ikindijsko vrijeme je nastupa od isteka podnevskog vremena i traje do zalaska sunca, akamsko od zalaska sunca do nestanka efeka, tj. crvenila koje se opaa uvee na ob-zorju. Jacijsko traje od tada pa sve do zore, a isto tako traje i vrijeme vitr-namaza. Treba znati da se ipak vitr-namaz ne moe klanjati prije jacije namaza.

Kad je mustehab klanjati namaze?

Mukarcima je mustehab da klanjaju sabah kad se pri-lino razdani, a enama jo za vrijeme sumraka. Podne je mustehab klanjati ljeti kad popusti ega, a u drugim godi-njim dobima odmah kad mu nastupi vrijeme, osim kad je oblano. Ikindiju je mustehab klanjati uvijek malo kasnije, samo ne ekati da sunce prevrne. Akam je bolje pouriti osim pri oblanom vremenu. S jacijom je bolje priekati da proe jedna treina noi, osim kad je oblano. Vitr-namaz je bolje odgoditi do na kraj noi ako je ovjek siguran da e se tada probuditi.


157

Kada ne valja klanjati?

Tri su doba kada se ne moe klanjati nijedan farz ni vad-ib namaz, a to su:

1) kad se sunce raa pa dok ne odskoi za jedno ili dva koplja,

2) kad je sunce na polovici neba, 3) kad sunce pred zalazak klone, pa dok ne zae. Namazi koji su postali vadib u sama ta doba mogu se u

njima klanjati, ali je to mekruh. Naprimjer denaza-namaz mrtvaca koji je tek opremljen, ili sedde pri uenju Kurana za ajet koji se u to doba proui ili ikindija-namaz istoga dana ako se malo okasni.

Jo je tei mekruh (tahrimen) klanjati kakvu bilo nafilu u ta doba.

Mekruh je klanjati nafilu: poslije zore pa sve do izlaska sunca, osim dva rekata sabahskog sunneta, zatim poslije ikindijskog farza, prije akamskog farza, kad se hatib ispne na mimber pa sve dok se ne klanja dumanski farz, kad po-ne ikamet za neki farz (samo sabahski sunnet smije se i tada klanjati), prije i poslije bajram-namaza u damiji, kad je vri-jeme za klanjanje farza pri izmaku.

Mekruh je uope klanjati kad osjeamo veliku ili malu nudu, kad je jelo gotovo a ovjek je gladan, kao i pri svakoj situaciji koja nam zaokuplja um i ne moemo da se posveti-mo namazu kako treba.


158

eZAN i iKAMeT

Ezan znai: objavljivanje, a ikamet: uspostavljanje. Odreenim rijeima se najavljuje svijetu da je nastupio

odreeni namaski vakat, to se nazvalo ezanom. Ikamet se obavlja neposredno pred poetak namaskog farza, tj. kada se namaz uspostavlja, i odatle mu i naziv.

I ezan i ikamet su za mukarce sunneti muekkede pred klanjanje farza, makar klanjali sami, u redovnom vremenu ili naknadno, kod kue ili na putu. enama je to mekruh initi. Ikamet sadri iste rijei kao ezan, samo iza rijei hajje alel-felah doda se kad kametis-salatu (2 puta) tj. upravo nastupa namaz. Dok se ezan ui lagano i s odmorima, ikamet se ui bre i bez zastajanja.

Lijepo je da mujezin bude poboan, da zna kako se ezan obavlja u skladu sa sunnetom, da poznaje namaska vremena, da bude s abdestom i da se okrene prema kibli, da stavi prste u ui, da se licem zakrene malo na desno pri uenju hajje ales-salah, a nalijevo kod hajje alel-felah. Ako je mujezin na munari, onda je mustehab da ide okolo nje. Izmeu ezana i ikameta treba da proe toliko vremena da se moe demat iskupiti, ali pazei da se odgaanjem ne doe u ono vrijeme kada je mekruh klanjati. Kod akama treba biti samo toliki razmak koliko bi se mogla prouiti tri kratka ajeta, odnosno napraviti nekoliko koraka.

Nije runo i pored ezana upozoriti ljude na namaz na najprikladniji i uobiajen nain u tom mjestu, npr. rijeima: Vaktus-salati/Vrijeme je namaza! ili slino tome.

Mekruh je kod ezana netano izgovarati rijei, uiti ga


159

bez abdesta ili dunub, a isto to vai i za ikamet. Ne valja da ezan ui nerazumno dijete, luda, pijan ovjek, enska osoba ili vjerski prijestupnik (fasik), kao i da se ezan obavlja sje-dei.

Za vrijeme ezana kao i ikameta ne valja razgovarati. ak je lijepo ponoviti ezan u tom sluaju, dok ikamet ne treba ponavljati. Za ljude koji su sluajno zakasnili na dumu-na-maz mekruh je uiti ezan i ikamet kad hoe tada da klanjaju podne, makar samostalno klanjali, dok im je mekruh klanja-ti taj podne-namaz dematile.

Kad naklanjava neki namaz, ovjek e proui i ezan i ika-met. Ako naklanjava vie namaza, onda mu ne treba poseb-no za svaki namaz ezan, dok ikamet treba za svaki farz po-sebno. Kad ujemo ezan, treba prekinuti razgovor i slijediti mujezina ponavljajui njegove rijei tiho.

Uslovi za valjanost namaza

art znai: uvjet ili uslov od koga zavisi postojanje neega ili njegova vrijednost.

Rukn znai: sastavni dio neega. U namazu imamo i artova i ruknova, a jednim imenom

zovu se namaski farzovi. Namaskih farzova ima uglavnom dvanaest, i to: 1) biti ist od nedaseti-hukmijje, tj. male i velike nei-

stoe (hadesa), 2) istoa tijela, odijela i mjesta gdje se klanja od neda-

seti-hakikijje,


160

3) da bude pokriven stidni dio tijela, 4) okrenuti se prema kibli (Mekki), 5) da nastupi vrijeme namaza, 6) nijjet uiniti.

Ruknovi namaza

1) tahrime (donijeti poetni tekbir pri stupanju u namaz), 2) kijam (stajanje na namazu), 3) kiraet (uenje Kurana), 4) ruku (pregibanje tijela), 5) sudud (initi seddu), 6) kadei-ehire (izvriti posljednje sjedenje).Ako se po neistom mjestu prostre makar i neto tanko,

ako je neprozirno, moe se na njemu klanjati i namaz je va-ljan. Isto tako namaz je valjan ako se klanja na suknu, ponja-vi ija je gornja strana ista, makar donja bila neista, ili na haljini ije je lice isto a postava neista, ako ta haljina nije isproivana. Takoer i na istom kraju prostirke ako je drugi kraj neist, makar prostirka bila i malehna. Kad bi se jedan dio ahmedije ili ala koji se zamotava oko glave oneistio, pa ovjek neisti dio odmotao i spustio da visi a isti ostavio na glavi, pa ako bi se neisti kraj micao kad se makne isti dio, namaz ne bi bio valjan, inae ne bi smetalo namazu. Kad se neistoa ne bude imala ime oistiti, klanjat e se i pored toga, i taj namaz ne treba naklanjavati.


161

Kod mukarca se kao stidni dio tijela uzima dio od ispod pupka do pod koljena, dok ene moraju pokriti cijelo tijelo, osim lica, ruku do iza aka i nogu do iza lanaka, pa ak i kosu. Ako bi etvrtina onog dijela tijela koji treba pokriti bila otkrivena, to bi smetalo namazu.

Ko ne bude imao ime da pokrije stidna mjesta, on e klanjati nag, i taj namaz ne treba kasnije ponoviti. Ako bi naao poganu haljinku, kojoj je makar etvrtina ista, mora se njome posluiti. ak je bolje klanjati u haljinki koja je sva pogana nego nag klanjati. Ko nae neto im bi mogao pokriti makar samo jedan dio stidnog mjesta, to e staviti na ono to je pree pokriti. Ko bude prisiljen da klanja nag, on e klanjati sjedei, pruivi noge prema kibli, sluei se gestovima (iaretom), a moe i stojei.

Stidne dijelove treba pokriti tako da se obinim gleda-njem sa strane ne moe nita vidjeti.

Kibla je Kaba, odnosno strana na kojoj se Kaba nalazi. Ko je u Mekki i gleda u Kabu, treba da se okrene prema

njoj, prema samoj zgradi. Ko je izvan Mekke ili u Mekki, ali ne vidi je, treba da se okrene na onu stranu na kojoj se nalazi Kaba. Ko se ne mogne okrenuti prema kibli, npr. usljed bo-lesti ili jaui na konju s kojeg ne moe da sjae, ili ako sjae ne bi mogao opet uzjahati, ili se boji neprijateljskog napada ako se okrene prema kibli, neka se okrene kuda moe ili smije i to e mu vrijediti kao kibla.

Ko ne bude znao na kojoj je strani kibla, a nema koga upitati niti ima drugog naina da to dozna, on e se osloniti na pamet i tamo e se okrenuti i klanjati. Ako bi poslije do-znao da se nije pravo okrenuo, nee ponavljati namaz. No,


162

ako bi tokom samog namaza doznao pravac kible, okrenut e se u samom namazu i nastaviti klanjanje ne ponavljajui prvi dio namaza. Ako bi neko poeo klanjati bez istraivanja pravca kible, namaz mu ne bi bio valjan ak i kad bi tokom namaza doznao da je i pogodio pravac kible.

Glavno je, dakle, u sluaju nepoznavanja kible, istrai-vati. Ako je ovjek ve bio klanjao namaz, ne bi ga trebao ponavljati. Ako bi doznao da je pogreno bio okrenut kada je klanjao, bilo da je to doznao u namazu ili poslije njega, klanjat e ponovo.

Kad bi se vie osoba na osnovu vlastitog odreivanja okrenulo na razne strane, ne bi se mogao formirati demat izmeu njih ako se ne okrenu onamo kuda se imam okre-nuo.

Nijedan namaz se ne moe klanjati prije njegovog vre-mena, niti se smije odgoditi bez vjerskim propisima odree-nog razloga do drugog namaskog vremena. Nastup nama-skog vremena treba da se sa sigurnou zna i vjeruje da je vrijeme namaza nastupilo.

Nijjet

Kod nijjeta srce vie igra ulogu nego jezik, tj. to je unu-tranja odluka da staje na namaz koji si duan u to vrije-me da klanja, i treba rei: Allahu ekber! Ne mora se, dakle, govoriti nita kao npr. Nevejtu fardil-vakti... ili: Nevejtu en usallije lillahi teala salate fardiz-zuhri... i sl. Potrebno je pri tome pomisliti na to da li klanjamo farz ili vadib i tre-ba u mislima odrediti koji mislimo farz ili vadib da tada klanjamo. Ako klanjamo neto drugo osim farza i vadiba,


163

ne mora se odrediti koji je to namaz; dosta je naumiti da klanjamo.

Ako se klanja u dematu, treba zanijetiti da se pristaje za imamom, dok imam ne mora nijjetiti da e biti kome imam, osim ako ima ena koje klanjaju za njim. U nijjetu se ne mora spominjati okretanje prema kibli niti isticati broj rekata.

Ruknovi

1) Tahrime ili iftitahi tekbir. To je pri stupanju u namaz rei Allahu ekber. Tekbir treba donijeti odmah poslije nijjeta stojei i izgovarajui ga tako da ga mi sami moemo uti.

2) Kijam, tj. stajanje uspravno. Ono je farz u namazima koji su farz ili vadib, dok kod drugih namaza (nafila) nije farz. Krajnja granica uspravnog stajanja je ta da, kada bi o-vjek pruio sasvim ruke, ne bi mogao dohvatiti koljena. U namazu je farz stajati onoliko koliko je farz uiti iz Kurana na jednom rekatu.

3) Kiraet, tj. uenje Kurana. Farz je prouiti na jednom stajanju najmanje jedan ajet, ma koji bilo. Kiraet je farz na dva rekata farz-namaza kao i na svima rekatima ostalih na-maza: nafila i vitra. Ko za imamom klanja nee uiti nita iz Kurana, ni Fatihu ni suru. Ako bi uio, bilo bi mu to mekruh tahrimen.

4) Ruku. To znai sagnuti lea i glavu najmanje toliko da moemo rukama dosei koljena. Ako je neka osoba sama od sebe ve pogurena, pa izgleda kao da je na rukuu, samo e malo glavu pognuti kad obavlja ruku.


164

5) Sudud injenje sedde. Dvije su sedde farz na sva-kom rekatu. Za valjanost sedde potrebno je najmanje da na istu zemlju spustimo elo, jednu ruku i koljeno, te jednu nogu, odnosno neto od krajeva njenih prsta. Ovakva sed-da je mekruh, iako vrijedi kao takva. Prava sedda je kada se poloe na zemlju obje ruke, oba koljena, obje noge, elo i nos. Sedda se ini na onom istom predmetu ija se tvrdo-a moe bar osjetiti, i gdje e elo moi mirno stajati. Mjesto gdje stavljamo glavu na zemlju neka ne bude uzdignuto vie od pola arina (40 cm) od mjesta nogu, inae sedda nee biti valjana. Ako je velika tjeskoba, moe se sedda obaviti i na leima osobe koja stoji ispred nas i klanja isti namaz. Isto tako moe se sedda obaviti ako je mjesto sedde malo odi-gnuto, najvie do pola arina. Sedda se moe uiniti, iako to nije lijepo, i na svojim dlanovima ili na kraju svoje haljine, ako je mjesto ispod njih isto. Sedda ne valja ako se samo nos spusti na tlo, osim ako ima smetnje na elu (ir ili sl.).

6) Kadei-ehire posljednje sjedenje. Farz je sjediti na posljednje sjedenje koliko se moe prouiti Teehhud.

Prvih sedam namaskih farzova su artovi, a ostalih pet su ruknovi. Za valjanost ruknova namaza potrebno je biti budan za njihovo obavljanje. Za valjanost namaza koji su farz potrebno je da onaj koji ih obavlja tano zna da su oni farz, a ne nafila.


165

Namaski vadibi

1) Uiti Fatihu na svakom rekatu, i to samo jednom.2) Iza Fatihe prouiti suru, ili jedan dugi ili tri kraa

ajeta.3) Na seddu, pored ela, i nos spustiti.4) Na prvom sjedenju ostati toliko da bi se prouilo

Etehijjatu.5) Pri svakom sjedenju prouiti Etehijjatu.6) Posle Etehijatiu odmah ii na trei rekat, ako ima

trei.7) im se uini druga sedda od prvog i treeg rekata,

odmah ii na sljedei rekat,8) Da se u podnevskom i ikindijskom namazu kao i u

svim dnevnim nafilama Fatiha i sure ue u sebi (tiho).9) Da imam ui naglas Fatihu i sura na sabahu, akamu,

jaciji, dumi, teraviji i vitru uz ramazan (ko klanja samo-stalno, a ne u dematu, moe i ovdje uiti u sebi, a moe i naglas).

10) Kad se klanja za imamom, na stajanju se nita ne ui, osim Subhaneke koje se ui samo na prvom rekatu.

11) Na zavretku namaza selam predati (okrenuvi glavu na desnu stranu i rei: Eselamu alejkum ve rahmetullah, pa opet to rei okrenuvi glavu na lijevu stranu).

12) Na vitar-namazu prouiti Kunut-dovu.13) Na bajram-namazima prouiti po est tekbira.


166

14) Uiniti sehvi-seddu kad zatreba.15) Tadili-erkan, to jeste bez urbe, smireno obavljati na-

maz.

Namaski sunneti

Sunnet u namazu je sljedee: 1) Kod stupanja u namaz i donoenja poetnog tekbira,

da mukarac digne ruke do spram uiju, a ena do spram ramena.

2) Pri tome prste ruku ostaviti u njihovom prirodnom poloaju.

3) Drati se uspravno, ne saginjui glavu pri samom stu-panju u namaz.

4) Da na kijamu mukarac svee ruke ispod pupka, en-sko na prsima. Mukarac e pritom staviti dlan desne ruke po lijevoj aci i obuhvatiti palcem i malim prstom zglob, dok to ene nee raditi.

5) Prouiti Subhaneke i Euzu na prvom rekatu svakog namaza kao i na treem u sunneti-gajri muekkede (nepri-tvreni sunnet), i to Euzu samo onaj koji e uiti Eljham ili sure (po Ebu Hanifi i Muhamedu).

6) Prouiti Bismile s poetka svakog rekata, takoer e ga uiti onaj ko e uiti Fatihu.

7) Po svretku Fatihe rei Amin. 8) Sve ovo: Subhaneke, Eljham i sure u sebi prouiti.


167

9) Ko klanja samostalno i ko je imam da kae: Semiallahu li

men hamideh, kad se die s rukua.10) Ko klanja samostalno i ko klanja za imamom rei e

jo: Rabbena lekel-hamd.11) Da imam naglas izgovara tekbire i: Semiallahu li men

hamideh.12) Da sure koje se iza Fatihe ue na sabahskom i pod-

nevskom namazu budu od duih sura (mufessala), na ikin-diji i jaciji od srednjih, a na akamu od kratkih, odnosno onoliko da se iz Kurana proui u spomenutim namazima koliko odgovara duini ovih sura ako insan nije na putu ili u nudi.

Posljednja sedmina Kurana zove se Mufessal. Dugake sure u njemu su po prilici od sure El-Hudurat do sure El-Burud, srednja od te sure do sure Lem jekunillezine keferu, a kratke odatle pa do kraja.

13) Prvi rekat na sabahskom farzu uiniti duim od dru-gog.

14) Tekbir rukuski. 15) Na rukuu rei tri put: Subhane rabbijel-azim. 16) Na rukuu se prihvatiti rukama za koljena.17) Na rukuu prste ruku razmaknuti jedan od drugoga, i

to mukarci, a ene ne. 18) Noge u koljenima ispraviti, a ne pognuti koljena na-

prijed, jer je to mekruh.


168

19) Na rukuu lea uravniti. 20) Glavu s leima poravnati. 21) Pri idenju na seddu najprije koljena spustiti na tlo,

pa ruke, pa onda lice. A kada se ustaje sa sedde, onda po-stupati obratnim redom, ako nema kakve smetnje (ko je slab ili klanja u mestvama ili cipelama, on e initi kako moe).

22) Donijeti tekbir kad se ide na seddu i ustaje sa sed-de.

23) Pri seddi glavu spustiti meu ake. 24) Tri puta rei na seddi: Subhane rabbijel-eala. 25) Da mukarac na seddi rastavi trbuh od stegana, lak-

tove od strana, a podlaktice ruku od tla, dok ensko to ini obratno.

26) Ruke poloiti na stegna kad se sjedne. Mukarac e sjesti na podvijenu lijevu nogu, dok e desnu usaditi, okre-nuvi prste prema kibli, dok e ena sjesti isto na lijevu bu-tinu, a noge e izbaciti na desnu stranu ispod desnog buta.

27) Pri prvom ehadetu kaiprstom dati znak. Kad htjed-nemo izgovoriti Ehedu... podvit emo mali prst, prstenjak i srednjak, i vrh palca poprijeenog ispod kaiprsta postaviti na stranu srednjeg zglavka, a srednjak i palac saviti u krug da im se vrhovi dodiruju, pa kad kaemo: en la ilahe, dignut emo kaiprst, a kad kaemo: illallah, spustit emo ga.

28) Salavat prouiti iza Teehhuda.29) Poslije Salavata prouiti Dovu.30) Pri selamima okrenuti se najprije na desnu pa onda


169

na lijevu stranu. 31) Da imam u mislima svojim selamom pozdravi sav

demat svoj kao i nevidljive dine i meleke. Isto tako i onaj koji klanja za imamom treba da pri selamu misli na okolne dematlije oko sebe, na imama. A ko klanja sam nek misli na meleke.

32) Da se drugi selam izgovori malo tie od prvog koji se glasnije izgovara,

33) Da onaj koji nije na sve rekate prispio za imama, pa treba naklanjati, prieka dok imam zavri sasvim posljednje sjedenje pa onda ustane i naklanja proputeno.


170

SASTAV NAMAZA

Kad neko hoe da stane na namaz, dignut e ruke do spram uiju (ako je muko), ili do spram ramena (ako je ensko), okrenuvi dlanove prema kibli, i donijet e tekbir, tj. rei e Allahu ekber namjeravajui time stupiti u namaz. Tekbir e izgovoriti lijepo, bez otezanja hemzeta kod rijei Allah, jer kad bi to A bilo otegnuto, ne bi mu namaz bio valjan. Odmah poslije tahrime svezat e ruke ispod pupka (muko) ili na prsima (ensko), pa e prouiti Subhaneke. Zatim se proui Euzubila i Bismila. Bismila se ui na sva-kom rekatu samo pred Fatihom. Nakon toga ui se Fatiha. Nakon Fatihe kae se: Amin, tj. usliaj (Boe), i to u sebi, kako imam tako i muktedija, kao i onaj koji klanja samostal-no. Zatim emo prouiti jednu suru iz Mufessala ili nekoli-ko ajeta iz koje bilo sure (najmanje tri kratka ili jedan dui to je vadib). Poslije toga doe tekbir pa se ide na ruku, pri emu e se izravnati glava i lea, prihvatiti rukama rastav-ljenih prstiju za koljena i ispraviti noge, i na rukuu rei tri puta: Subhane rabbijel-azim/Slava mome Velikom Gospoda-ru! Zatim e se dignuti s rukua govorei: Semiallahu li-men hamideh/uo Bog onog koji Mu zahvaljuje! Zatim se kae: Rabbena lekel-hamd/Gospodaru na, Tebi hvala! Ovo obad-voje rei e ko klanja sam, dok e u dematu imam rei samo ono prvo, a muktedije e rei drugo. Kad se podigne s rukua, insan e mirno stati jedan asak, a zatim poi na seddu poloivi najprije koljena na tlo, pa ruke (ako za to ne bude kakve smetnje), zatim lice, i to meu ruke. elo i nos treba da dotiu tlo. Tako treba mirno ostati izgovarajui tri puta: Subhane rabbijel-eala/Slava mom Najuzvienijem Gospodaru!


171

Pri seddi e mukarac rastaviti trbuh od stegana i ruke od strana tijela, odignuvi ih od zemlje, ako nema za to smetnje, dok ena to nee initi. Prste ruku i nogu okrenut e prema kibli. Poslije prve sedde podignut e se uz tekbir i stavivi ruke na stegna sjest e malo i uz tekbir se vratiti na drugu seddu, koju e obaviti kao i prvu. Zatim e dignuti glavu, i uz tekbir ustati na drugi rekat ne odupirui se o ze-mlju (bez nude) i ne zastajui nimalo.

Drugi rekat je kao i prvi, samo se u njemu ne ue Sub-haneke ni Euzubila. Poto se zavri i druga sedda od toga rekata, musallija e sjesti na prvo sjedenje kako je opisano gore i prouiti Teehhud kako ga je Ibni Mesud prenio, a mi ga zovemo Ettehijjatu. Ono glasi: Ettehijjatu lillahi...

Kod prvog ehadeta e insan kaiprstom dati naroiti znak kako smo to ve opisali.

Trei, odnosno i etvrti rekati su kao i drugi, samo to se iza Fatihe nee uiti sura nego e se odmah ii na ruku, ako je namaz farz, inae treba uiti i suru iza Fatihe.

Pri svretku namaza e se sjesti kao i na prvom sjedenju, prouiti Teehhud, Salavate i Dovu, pa e se predati selam rijeima: Esselamu alejkum ve rahmetullah/Nek je spas i Bo-ija milost na vas, i to najprije na desnu pa onda na lijevu stranu, imajui na umu one oko nas, kako je to ve reeno.

Salavati glase: Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammedin kema sallejte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahi-me, inneke hamidun medid.

Dove iza Salavata su najee ove: Rabbena atina fid-dunja haseneten ve fil-ahireti haseneten, ve kina azaben-nar.


172

SVEOBUHVATNO PROUCAVANJE 3. dio

Text of SVEOBUHVATNO PROUCAVANJE 3. dio

CC2650 LaunchPad Development Kit Quick Start Guide · CC2650 LaunchPad Development Kit Part Number: LAUNCHXL-CC2650 BoosterPack Ecosystem ... DIO 23 DIO 22 DIO 24 DIO 10 DIO 21 DIO

BR SWR SWING Poslovni Sustavswing-consulting.net/sconsul/pdf/BRSWINGRjesenja.pdf · 2015-07-08 · SWING Poslovni Sustav je sveobuhvatno poslovno rješenje namjenjeno malim i srednjim

Informatizacija uredskog poslovanja u HZMO-u · konaĉan broj zaprimljenih zahtjeva, koji se rješavaju kroz neupravni postupak. Predmet ovog rada je sveobuhvatno snimiti postojeće

Culinovic Konstantinovic, Obicajno Pravo Njegova Primjena i Proucavanje Do Polovine 20 Stoljeca

IZRADA PROJEKTNE PRIJAVE I. DIO (OPISNI DIO PROJEKTA)

Chi è Dio per te? Tu credi in Dio? tua vita che Dio c’è

taktike u rukometu sveobuhvatno

Isak Njutn-Proucavanje Prorocanstava Biblije

Krčki projekt optičke mreže - grad-krk.hr · gradska / otoČna optiČka mreŽa: odrŽivo, dostupno i sveobuhvatno rjeŠenje Širokopojasnog interneta krčki projekt optičke mreže

7.Dio,Barok 4. Dio-opera .

sanjaSVEUČILIŠTE U RIJECIoliver.efri.hr/zavrsni/372.B.pdf · 2013-11-12 · 2 1.4. Metode istraţivanja Izradi rada prethodilo je sveobuhvatno i sustavno istraţivanje predmeta

40498086 Dzejms Dzordz Frejzer Zlatna Grana Proucavanje Magije i Religije

izgrađeni dio građevinskog područja neizgrađeni dio

Seminar Sedam Sveobuhvatno upravljanje

Il Dio che non è "Dio"

Anteprima IL DIO CHE NON E' "DIO"

Studija IDENTIFIKACIJA POTENCIJALA ZA RAZVOJ TURIZMA … · Kako se turizam, kao privredna grana sveobuhvatno proučava kroz višestruke analize uticaja pojedinih faktora iz ekonomskog,

Appunti: Il Dio assassino e il Dio assassinato

Gradja Za Proucavanje Vojske Na Tlu Srbije u Periodu Rimske Dominacije

I RELlGl JA - zaprokul.org.rszaprokul.org.rs/pretraga/65_8.pdf · Skola mitologije prirode, (b) Skola za uporedno prouCavanje mitova, (c) Skola meteorololkih tu- maEenja mitova. SuStina

KLIJAVOST HIBRIDNOG SEMENA KUKURUZA U ODNOSU NA …scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0354-5881/2000/0354-58810004117D.pdf · Za proucavanje u ovom radu odabrano ... temperature u ovom

DIARY JOURNAL CATALOGUE 2020 - fmiast.co.za · Assorted DIO-4000-18 Black DIO-4000-01 Lime DIO-4000-06 Light Blue DIO-4000-10 Orange DIO-4000-12 Lilac DIO-4000-23 Pink DIO-4000-30

OLEOPATOR, ECO PLUS, OLEOPASS - aco.rs · PDF filePravilno dimenzionisanje zahteva sveobuhvatno sagledavanje svakog projekta i situacije. Veliku pomoć pri ... (armirani beton, liveno

ATICS-2-63A-DIO, ATICS-2-80A-DIO, ATICS-4-80A-DIO, ATICS-4 ... · ATICS-4-80A-DIO, ATICS-4-125A-DIO, ATICS-4-160A-DIO ... Changeover between the preferred and the redundant line 18

1 Zikic Antropolosko Proucavanje Popularne Kulture

LEKCIJE DOBRE VESTI - Vodic Za Proucavanje Svetog Pisma - Od Isusa Sa Ljubavlju - pdf

Uvod u konstrukcijsko inženjerstvo - grad.unizg.hr · O sveobuhvatno tretiraju projektiranje širokograspona konstrukcija O objava euronormi dovršena je u 2007. O planirano je da

Data brief - STEVAL-IDB009V1 - Evaluation platform based ...DIO 2 4 DIO 1 2 DIO 1 DIO 7 DIO 5 DIO 0 R E S E TN DIO 2 DIO 3 DIO 8 DIO 4 R E S E TN DIO 6 DIO 2 5 DIO 2 3 DIO 1 1

Slobodan S. Župljanin - fbzbl.net · menadžment 7 1. sveobuhvatno i simboliČno razumijevanje menadŽmenta.....164

HIDROLOGIJA 2 DIO - strucnaknjizara.hr · hidrometr/ja i režim voddl. Zajedno sa knjigom „Hidrologija kroz teoriju i praksu", autora S. Prohaske i V. Ristié, sveobuhvatno su 0b

Documents

SVEOBUHVATNO PROUCAVANJE 3. dio

Text of SVEOBUHVATNO PROUCAVANJE 3. dio