Sustavi rjeenja za sanaciju armirano-betonskih konstrukcija mostova i vijadukta

Samo redoviti struni pregledi prometnih objekata osiguravaju njihovu dobru ouvanost. Prvi korak k osiguravanju takve ouvanosti ine dopune projekata s projektom i uputama o postupcima za njihovo odravanje. Bez redovitog i dobrog nadzora nije dovoljno redovito odravanje pa su u tim sluajevima potrebni kompleksniji i znatno skuplji zahvati. Redoviti i detaljni pregledi omoguuju utvrivanje uzroka problema, a temeljita ispitivanja su osnovom postavljanja dijagnoze i odreivanja ispravnih postupaka za izvoenje redovitih i posebnih radova na odravanju, to je pak osnovom postizanja postojanosti, trajnosti i s njima povezane sigurnosti armiranobetonskih konstrukcija mostova i vijadukata.Stanje prometnih objekata kontrolira se prije svega zbog neprestanog poveavanja tekog teretnog prijevoza cestom, prirodnih katastrofa (poplave, potresi itd.) te sve agresivnijih i tetnijih utjecaja okolia. Sve su to snani utjecaji na trajnost te posljedino na konstrukcijsku i statiku sigurnost mostova i vijadukata. Ovo posebice vrijedi za infrastrukturne objekte koji su u pretprolom i prolom stoljeu bili graeni koritenjem tada raspoloivih graevinskih materijala i temeljili se na tadanjim tehnolokim spoznajama.Danas su oteenjima najvie izloene prometne konstrukcije od obinog i prenapregnutog armiranog betona s nedostatnim zatitnim slojem betona iznad i/ili nedovoljno zatienim prenapregnutim kablovima. Pri tome svakako moramo uzeti u obzir injenicu da su se tip i gustoa prometa, od vremena u kojem su takvi objekti bili graeni do danas, jako izmijenili te da su prilikom njihove izgradnje bili upotrebljavani materijali koji su neprimjereni dananjim normama i zahtjevima ili su takvi ugraivani zbog smanjenja trokova te mimo pravog strunog nadzora.Iz tih je razloga takvim objektima potrebno posvetiti posebnu pozornost, temeljito ih ispitati, dijagnosticirati oteenja i po potrebi brzo reagirati, posebno ukoliko se oni nalaze na trasama glavnih prometnih smjerova prometnih koridora. U suprotnom moe doi do preusmjeravanja prometnih koridora zbog osiguravanja potrebne sigurnosti i protonosti prometa, a to u krajnjoj liniji moe znaiti smanjenje prometne konkurentnosti zemlje i s time povezanih prihoda. Kada se na razini odreene zajednice ili cijele zemlje pojavi potreba za izgradnjom nove infrastrukturne mree radi osiguravanja njezinih osnovnih prometnih potreba, u naelu se svi slaemo da su takvi zahvati neizbjeni. Mnogo znai i dobro zvui kada se spominje izgradnja novog mosta dok, meutim, znaaj sanacije stare infrastrukture nije toliko efektan u tom smislu. esto i struka zaboravlja znaaj neodravanja ili ak zanemarivanja postojeih infrastrukturnih objekata koji su u pojedinanim sluajevima i predmetom zatite kulturne batine.Kao to dobar gospodar pazi na odravanje svojih nekretnina, tako bi i institucije koje upravljaju infrastrukturnom mreom trebale svake godine vriti redovita ulaganja u popravke i obnove postojee prometne mree. Velik dio takvih sanacija i tekuih odravanja je nuan kako bi se izbjegli kasniji veliki trokovi i postigla sigurnost prometnih objekata kakvi su mostovi i vijadukti. Samo redovni struni pregledi prometnih objekata osiguravaju njihovu dobru ouvanost. Iz tog razloga projektanti, svjesni svoje odgovornosti, izrauju dopune projekata pored samog projekta te piu upute za postupke odravanja objekata.To omoguuje nadzor stanja kao i redovite i povremene radove na odravanju koji su potrebni. Ovime se izbjegavaju kompleksniji i zahtjevniji zahvati koji su svakako znatno skuplji, a sigurnou prometnih objekata postiemo i nadzor sigurnosti sudionika u prometu. Stoga ovakvi programi, koji omoguavaju stalnu sigurnost korisnicima cesta te istovremeno rezultiraju i niim kao i ravnomjernije rasporeenim trokovima odravanja, imaju viestruku vrijednost i znaenje.Procjena stanjaJedna od najvanijih faza procjene stanja dotrajalosti prometnih objekata je vizualna inspekcija kojom se u pravilu moe utvrditi jedan ili vie uzroka dotrajalosti kao to su: frekvencija prometa tetni utjecaji iz okolia klimatske prilike prekomjerni teret (preoptereenje) povremena oteenja zbog sudara nedovoljni ili slabo odravani sustavi odvodnje oborinskih voda.Statistiki gledano, od svih nabrojenih uzroka dotrajalosti prometnih objekata najei su tetni utjecaji iz okolia u kombinaciji s klimatskim prilikama, pogotovo uz prisustvo vode kao sredstva njihovog nekontroliranog prijenosa do najosjetljivijih toaka konstrukcije. Voda kao transportni medij prenosi agresivne plinove iz okolia (CO2, SO2 itd.) te soli klorida koje se nalaze u sredstvima za odleivanje po povrini betona i po najosjetljivijim mjestima (segregacijska gnijezda, pukotine, dilatacije, upljine za instalacije itd.) te ona prodiru u samu strukturu sve do armature. Svoj doprinos ovome daju jo i fizika optereenja izmjenini ciklusi smrzavanja i odmrzavanja te velike temperaturne razlike izmeu dana i noi u razliita doba godine.Rezultati nekontroliranih utjecaja i djelovanja pokazuju se na vie naina, a najee u vidu povrinske dotrajalosti konstrukcije putem mrvljenja, pukotina te odvajanjem dijelova zatitnog sloja betona. Pored navedenih uzroka dotrajalosti mogu se pojaviti i specifini koji su obino povezani s geolokim faktorima i lokacijom prometnog objekta. Redovni i detaljni pregledi, na osnovi kojih moemo utvrditi uzrok problema te na osnovi temeljitih ispitivanja postaviti ispravnu dijagnozu te odrediti ispravne postupke izvoenja redovitih (rutinskih) i posebnih radova na odravanju, jedini su nain za postizanje postojanosti i trajnosti armiranobetonskih konstrukcija mostova i vijadukata.Sanacija armiranobetonskih konstrukcija mostova i vijadukataKad se znaci propadanja uoe kao vidljiva oteenja, jedino je rjeenje sanacija konstrukcije. Opseg potrebnih popravaka ovisi o povrini i dubini oslabljenih segmenata. U sluaju niskogradnje veinom se spominju konstrukcijske sanacije koje dolaze i u kombinaciji s dodavanjem klasine eline armature ili ojaanja lamelama i tkaninom od ugljinih ili staklenih vlakana.1. Priprema podlogeOpenito svaka betonska povrina koja se obnavlja zahtijeva pripremu podloge. Koji e postupak biti odabran (runi i/ili strojni), ovisi prije svega o mjestu, opsegu i zahtjevnosti radova na obnovi. Za pripremu betonskih povrina na rubnim vertikalnim povrinama nosivih stupova i temelja, koje treba konstrukcijski ili povrinski obnoviti, najprikladniji i najuinkovitiji je postupak hidrodinamike obrade mlazovima vode s varijabilnim tlakom vode od 1 400 do 2 500 bara.Sam ureaj je smjeten na automatskoj transportnoj konstrukciji pominoj u smjeru gore dolje koja se putem samonosivog sustava kolotura i/ili teleskopskih ruku mie rubom konstrukcije, a da pri tome ne ugroava stabilnost same armiranobetonske konstrukcije. Mlazovima vode pod visokim tlakom uklanjaju se svi dijelovi i komadi betona koji nedovoljno prianjaju, sve vrste neistoa i tragovi hre s armature, a ujedno se time postie i dostatna hrapavost povrine u svrhu kvalitetnog prianjanja sanacijskog materijala(slika 1).

Na mjestima nosive armature potrebno je ukloniti i sloj betona iza armaturnih ipki kako bi armatura postala posve vidljivom. Ukoliko je konstrukcija ve bila obnavljana, treba ukloniti i ranije nanesene slojeve u sluaju da oni slabo prianjaju i da nisu kompatibilni s podlogom. Posebnu panju prilikom hidrodinamike pripreme podloge treba usmjeriti na pregled obraene povrine jer se pogotovo na postojeem betonu od rijenog agregata esto dogaa da pojedinana, posebice vea zrna agregata budu slabije vezana na matricu cementnog kamena ili da budu samo zabijena uz armaturu.Treba takoer spomenuti da se runo i/ili strojno isijecanje oteenog betona u posljednje vrijeme sve vie naputa, prije svega zbog toga to se pri koritenju pneumatskih ekia dijelom oslabljuje i oteuje i zdrava podloga postojeeg betona. Osim toga, nakon takvih radova nuno je i temeljito otpraivanje povrine.2. Zatita armatureNakon pripreme podloge potrebno je najprije u cijelosti provesti antikorozivnu zatitu armature , to znai da povrina armaturnih ipki mora biti u potpunosti oiena od betona i ostataka hre do stupnja metalnog sjaja 2 2. U tu svrhu su se, kako ranije tako i danas, upotrebljavali sustavi premaza na osnovi epoksidnih smola kao to su EPORIP i/ili TRIBLOCK T, a koje se mora obavezno posuti kvarcnim pijeskom zbog osiguravanja kvalitetnog prianjanja sanacijskog morta na cementnoj osnovi.Kakvoa izvoenja zatite armature ovakvim premazima je esto upitna u pogledu ljudskog faktora u smislu moguih greaka pri izradi smjese, pogotovo kod obaveznog posipanja kvarcnim pijeskom, posebice na teko dostupnim okomitim povrinama. Iz tog se razloga zadnjih godina u svrhu pripreme i nanoenja sve vie uvode jednostavniji pastozni sustavi na cementnoj osnovi s dodanim inhibitorima korozije i sintetikim polimerima koji ne zahtijevaju nikakva posipavanja te osiguravaju odlinu vrstou prianjanja slojeva nadgradnje. Takvi su premazi MAPEFER i MAPEFER 1K. U svakom su sluaju potrebna dva sloja nanesena etkom ukupne debljine od najmanje 2 mm(slika 2).

3. Dodavanje potrebne armature/lamela i tkanineDijagnostiki pregled uzroka propadanja obuhvaa i utvrivanje korozivnih oteenja na armaturi. Na osnovi pregleda izrauje se ocjena stupnja oteenosti armature. Ukoliko je korozija oslabila presjek armature za vie od 30%, potrebna je provjera statikog prorauna te shodno tome dodavanje ili zamjena armature. Svakako je potrebna i projektantska provjera konstrukcije u skladu s vaeim propisima kojom se, osobito kod starijih mostova i vijadukata, namee potreba za dodatnim ojaanjima konstrukcije. To je osnova za odluku projektanta o odabiru klasinog dodavanja eline armature s propisanom debljinom zatitnog sloja betona ili sanacijskog morta(slika 3).

U tom sluaju se novo dodana armatura povezuje s postojeom i zalijeva takozvanim SCC (Self Compacting Concrete) samozbijajuim betonom ili suhim smjesama mlaznog ili torkret-betona koje su namijenjene tome i odmah spremne za uporabu, a mijeaju se s vodom ili s polimerom disperziranim u vodi. Svakako e se u ovakvom sluaju monolitne izvedbe prilino poveati sama teina konstrukcije. Projektant se moe odluiti na suvremeniji pristup putem povrinskog konstrukcijskog ojaanja na osnovi sustava FRP (Fibre Reinforced Polymer tj. polimer ojaan vlaknima) koji se zasniva na ugljinim ili staklenim vlaknima u obliku lamela i tkanina u kompozitu s reakcijskim epoksidnim smolama. U takvom je sluaju prethodno potrebna sanacija postojee armiranobetonske konstrukcije na koju e se lijepiti lamele ili tkanina, koje samo minimalno poveavaju vlastitu teinu konstrukcije. Osim toga, takva izvedba ojaanja nije izloena koroziji(slika 4).

4. Temeljni premazi da ili ne?Miljenja o potrebi za njima i njihovoj djelotvornosti su u strunim krugovima zemalja Europske Unije prilino podijeljena. Tako struka u zemljama germanskog govornog podruja jo uvijek zagovara njihovu uporabu, dok prije svega u zemljama romanskog govornog podruja prevladava miljenje da je, u sluaju povrine podloge koja je pripremljena na odgovarajui nain, potrebno samo prethodno zalijevanje vodom koja zatim mora otei povrinskim putem. To u praksi znai jedan radni postupak manje pri znatno manjoj vjerojatnosti greke kod samog izvoenja, budui da se moe dogoditi da se iz raznih subjektivnih i objektivnih razloga kasni s nadgradnjom pa da temeljni premaz umjesto povezujuim postane slojem koji razdvaja.5. Konstrukcijska sanacija s mortovima ili betonom na osnovi specijalnih cementnih vezivaU pravilu se konstrukcijske sanacije armiranobetonskih konstrukcija mostova i vijadukata iz vode u dva radna postupka. Osnova je deblji sloj grubog tiksotropnog ili zaljevnog morta u debljinama nanosa do nekoliko centimetara kojeg se moe nadomjestiti i smjesom betona od odgovarajueg agregata i specijalnih cementnih veziva. U drugoj se fazi izvedeni sloj preslojava finim mortom za zaglaivanje, zatitu i nepropusnost debljine od nekoliko milimetara.5a. Tiksotropni mortoviKod konstrukcijske sanacije armiranobetonskih konstrukcija potrebno je pridravati se odreenih osnovnih pravila koja su prije svega vezana na osnovne karakteristike sanacijskih mortova. U praksi se pokazalo da koritenje klasinih cementnih mortova, koji se spravljaju na samom gradilitu, nije ba idealno rjeenje budui da je vrlo teko kontrolirati sastav pojedinanih smjesa, a jo je vei problem nekontrolirano skupljanje materijala i nastanak pukotina kao posljedica toga.Kako bi se postigla kvalitetna i trajna obnova, treba upotrijebiti ve gotove suhe smjese mortova na osnovi hiodraulikih veziva koje su, po svojim osnovnim mehanikim svojstvima (tlana i savojna vrstoa te modul elastinosti), to slinije svojstvima postojeeg betona, a osim toga u svom sastavu imaju i dodatke koji osiguravaju sljedea potrebna svojstva: jednostavnu pripremu dobro prianjanje na armaturu i beton kontrolirano skupljanje malu kapilarnu upoj nost vode jedno stav no nanoenje/ugraivanje i na okomite te stropne povrine.Kao dodatna svojstva kod mostova i vijadukata se, s obzirom na trajna dinamika optereenja i visoku izloenost agresivnom djelovanju klorida (soljenje kolnika u zimsko doba ili blizina mora), promjene temperature i ostale tetne utjecaje okolia (CO2, SO2 itd.) te debljinu nanosa, zahtijevaju jo i: poveana savojna vrstoa poveana duktilna otpornost sulfatna otpornost poveana otpornost na izmjenine cikluse smrzavanja i odmrzavanja korekcija u smislu granulacijskog sastava punila.U pravilu se za konstrukcijske sanacije mostova i vijadukata na mjestima nosivih dijelova betonskih stupova, greda i kolnikih ploa upotrebljavaju normalno vezujui mortovi. Brzovezujui mortovi u velikoj veini sluajeva ne dolaze u obzir zbog prirode posla u smislu zahtjevnog transporta od mjesta pripreme do mjesta ugradnje te problematinog osiguravanja odgovarajueg odravanja. Samo u sluaju izvanrednih brzih zahvata na samoj povrini kolnika i rubnim vijencima plonicima (otvori drenanih i revizijskih kanala, kanaleta i pokrova, oteenja betonskih povrina, uvrivanje cestovnih prometnih znakova, zatitnih ograda, rubnika i kamene signalizacije) u obzir dolaze intenzivno brzovezujui tiksotropni cementni mortovi koji u normalnim klimatskim uvjetima (temperatura od 23C i relativna vlanost zraka od 50%) omoguavaju normalno prometno optereenje ve nakon dva sata od zahvata. Ukoliko se susretne s takvim uvjetima, MAPEGROUT SV T je svakako pravi proizvod za sanacijski zahvat ove vrste(slika 5).Prethodno navedenim zahtjevima svakako odgovaraju etiri gruba tiksotropna morta iz linije MAPEGROUT(tablica 1). Nanoenje se u veini izvodi strojnim putem mokrim postupkom torkretiranja(slika 6). Runo nanoenje zidarskom licom primjereno je samo kod lokalnih zahvata na tee dostupnim mjestima. U oba sluaja se zahtijeva tiksotropna konzistencija morta koja omoguuje jednostavno nanoenje bez otpada i na okomitim i stropnim povrinama pri debljinama nanosa i do nekoliko centimetara u okviru jedne radne faze. Kod nanosa debljine preko 40 mm preporuljivo je umetnuti dodatnu armaturnu mreu koja je vezana na postojeu armaturu, a nanos se po potrebi izvodi u dvije radne faze ako se radi na korekciji granulacijske strukture (dodavanje do 30 % pijeska odgovarajue granulacije).

5b. Zaljevni mortoviPogotovo kod konstrukcijskih ojaanja stupova putem dodavanja klasine armature i sanacija donjih rubova prenapregnutih nosaa na mostovima i vijaduktima te kod sanacije leita, podmetaa i rubnika, jo se uvijek koristi metoda oblaganja i podlijevanja s tim da se popunjavanje vie ne vri klasino pripremljenom smjesom betona na gradilitu, ve se ugrauje unaprijed spravljena suha smjesa tekueg morta odlinih svojstava samozbijanja bez potrebe za vibriranjem uz ubrzan do iznimno brz prirast vrstoe kao to je MAPEGROUT HI-FLOW.Ukoliko se od zaljevnog morta zahtijeva jo i poveana duktilna otpornost, u obzir e doi i zaljevni mortovi s dodanom mikroarmaturom od anorganskih vlakana kao to je MAPEGROUT HI-FLOW GF. Za najzahtjevnije radove, kao to su sanacije dilatacija i oteenih dijelova kolnikih ploa, uobiajeno se koriste tekui mortovi visoke duktilne otpornosti kojima se jo dodaju vlakna od pocinanog elika, a takva je kombinacija zaljevnog morta MAPEGROUT HI-FLOW TI 20 i vlakana FIBRE R60(slika 7).

Ako se, pak, radi o interventnim zahvatima na samoj konstrukciji kolnika kao to su lokalna oteenja, drenane kanalete i uvueni pokrovi kanala, gdje najvaniju ulogu ima vrijeme prekida prometa, logian je odabir kombinacija iznimno brzovezujueg i uvrujueg tekueg morta MAPEGROUT SV FIBER i elinih vlakana prevuenih s mjedi FIBRE R38. Jasno je da, usprkos koritenju ve pripremljenih suhih smjesa kvalitetnih sanacijskih tiksotropnih i zaljevnih mortova koji se mijeaju samo s vodom ili s polimerom disperziranim u vodi, ne smijemo zaboraviti na odgovarajuu njegu obnovljenih povrina. Njih moramo svakako zatititi od izravnog utjecaja sunevih zraka i vjetra, a u tu se svrhu preporuuje prekrivanje u najmanju ruku svijetlom folijom ili, jo bolje, navlaenom geotkaninom (filcom).Ukoliko to nije mogue, vri se premazivanje, odnosno, prskanje sredstvima za njegu betonskih povrina na osnovi parafina kao to je MAPECURE E i/ili na osnovi otopine MAPECURE S. Ako se sustav sanacijskih mortova nadograuje glazurom i zatitnim slojevima ili premazima, potrebno je premaz, odnosno, naprskani sloj sredstva za njegu ukloniti toplom vodom pod tlakom kako bi se ostvarila odgovarajua vrstoa prianjanja nadgradnje sanacijskim mortom. Mapei ve danas nudi proizvod za njegu betonskih povrina pod nazivom MAPECURE CA kojeg nije potrebno uklanjati prije nanoenja glazure i zatitnih slojeva ili premaza.Napomena:u praksi se sve ee upotrebljava kemijski dodatak koji se moe umijeati samo u normalno vezujue grube sanacijske tiksotropne ili tekue mortove, a slui tome da kao takozvano sredstvo za unutarnju njegu osigurava nadzirani kemijski proces hidratacije bez primjetnog skupljanja i zbog toga nastalih pukotina, ak i u sluaju neodravanja ili nedovoljnog odravanja. To sredstvo je MAPECURE SRA.5c. Specijalna cementna veziva za betonAko na samom prometnom objektu postoji mogunost postavljanja pokretne betonare ili ako se fiksna betonara nalazi na razumnoj udaljenosti, ima smisla razmisliti o zamjeni tekuih mortova unaprijed pripremljenih za upotrebu smjesom zaljevnog te po mogunosti i samozbijajueg betona odgovarajuih svojstava pripremljenom u betonari. To znai da se cementnom vezivu, koje ve sadri sve potrebne kemijske dodatke (superplastifikator u prahu i dva dodatka s pucolanskim uinkom i ekspanzijom) za postizanje zahtjeva za kvalitetom pri sanaciji prometnih objekata, dodaje lokalni agregat i odgovarajua koliina vode. Dva specijalna cementna veziva ove vrste su STABILCEM (za pripremanje betona tekue konzistencije kojeg je potrebno vibrirati) i STABILCEM SCC koji ne zahtijeva vibriranje. Tona formulacija sastava betonske smjese odreena je projektom betona. Ukoliko se od tekueg betona zahtijeva odlina protonost na veim udaljenostima, umjesto STABILCEM-a treba upotrijebiti STABILCEM SP.Napomena:i u sluaju izrade smjese tekueg betona na licu mjesta preporuuje se dodavanje aditiva za unutarnju njegu, tj. MAPECURE SRA koji osigurava kontrolirani kemijski postupak hidratacije bez primjetnih stezanja i zbog toga nastalih pukotina, ak i u sluaju neodravanja ili nedovoljnog odravanja.6. Izravnavanje i zatita betonskih povrinaZa postizanje to zatvorenije povrinske strukture saniranih povrina grubi mortovi se obino preslojavaju finima u debljini od nekoliko milimetara. Prethodno pripremljene suhe smjese zbog svog kontroliranog sastava imaju apsolutnu prednost u odnosu na smjese koje se prave na gradilitu, a osim toga one svojom tiksotropnom konzistencijom omoguuju jednostavno runo i/ili strojno nanoenje i na okomite te stropne povrine. Kako kod grubih tako i kod finih mortova treba upozoriti na njihovu sistemsku spojivost s podlogom odnosno s prethodno nanesenim slojevima grubog morta u pogledu osnovnih mehanikih i ostalih svojstava kojima se postie kvalitetan i trajan popravak.Od zavrnog sloja se kod mostova i vijadukata u smislu dodatnih svojstava s obzirom na trajna dinamika optereenja i visoku izloenost agresivnom djelovanju klorida (soljenje kolnika u zimsko doba ili blizina mora), promjene temperature i ostale tetne utjecaje okolia (CO2, SO2 itd.) zahtijeva jo i: visoka prilagodljivost (fleksibilnost) zatita od agresivnih utjecaja okolia visoka otpornost na agresiju klorida poveana otpornost na izmjenine cikluse smrzavanja i odmrzavanja otpornost na abraziju.U pravilu se za konstrukcijske sanacije mostova i vijadukata na mjestima nosivih dijelova betonskih stupova, greda i kolnikih ploa upotrebljavaju normalno vezujui mortovi. Brzovezujui mortovi u velikoj veini sluajeva ne dolaze u obzir zbog prirode posla u smislu zahtjevnog transporta od mjesta pripreme do mjesta ugradnje te problematinog osiguravanja odgovarajueg odravanja. Navedenim zahtjevima potpuno odgovaraju etiri morta za glaziranje, zatitu i nepropusnost betona. To su MONOFINISH, MAPEFINISH, MAPELASTIC i MAPELASTIC SMART. Najprikladniji odabir s obzirom na podruje primjene prikazan je u tablici: Mapei mortovi za izravnavanje, zatitu i nepropusnost betona(tablica 2).

Nanoenje se osim runo moe izvoditi i strojnim putem u vidu prskanja. Debljina nanosa finog morta neka bude najmanje 2 mm. to se odabira odgovarajueg stroja tie, obratite se naoj Tehnikoj slubi. Ni nakon nanoenja finih mortova nikako ne smijemo zaboraviti na odgovarajuu povrinsku njegu, odnosno, primjenu prikladnih kemijskih sredstava kojima se ona moe izbjei jednako kao i u sluaju grubih mortova.Napomena:MAPELASTIC i MAPELASTIC SMART su ujedno i kvalitetna tankoslojna sredstva za preslojavanje debljine od 2 mm koja, u sluaju pretankog zatitno-prekrivnog sloja betona, osiguravaju potpunu zatitu armature, prethodno premazane antikorozivnim sredstvom na odgovarajui nain.7. Zatitni premazni sustaviKonstrukcijska sanacija armiranobetonskih konstrukcija obino zavrava nanoenjem zatitnog sloja odgovarajueg stupnja nepropusnosti. Moe se rei da je to, u sluaju armiranobetonskih konstrukcija koje nisu izloene dinamikom optereenju (vibracije, promjene temperature itd.) i nalaze se u sredinama s uobiajenim atmosferskim prilikama, zadovoljavajui rekonstrukcijski zahvat. Iz prakse je, meutim, poznato da to na objektima u niskogradnji, kao to su mostovi i vijadukti, nije dovoljno. Ukoliko na tom podruju elimo krenuti naprijed u smislu postizanja trajnosti prometnih objekata koji su izloeni poveanim mehaniko-dinamikim, kemijskim i fizikalnim optereenjima, neizostavno moramo razmisliti o iduem koraku, odnosno, o dodatnoj zatiti ar mi ra nobe ton skih kon struk cija mostova i vijadukata u pravom smislu te rijei.

U tu su se svrhu koristili, a koriste se i dandanas prije svega hidrofobni sustavi na osnovi silikonskih (ANTIPLUVIOL), si lok san skih (ANTIPLUVIL S i W) i akril nih (COLORITE BETON) smola koji, naalost, imaju samo privremeni zatitni uinak pa ih je potrebno obnavljati. Traj no rjeenje jest izvoenje visoko elastinih premaznih sustava na osnovi akrilnih smola visoke elastinosti kao to su sustav ELASTOCOLOR PRIMER i ELASTOCOLOR BOJA(slika 8). Za kemijsko i fizikalno jako optereene povrine rubnih vijenaca preporuuje se primjena premaznih sustava na osnovi reakcijskih smola kao to su MAPECOAT E23 i MAPECOAT PU33, za prohodne povrine plonika prikladan je MAPEFLOOR PARKING SYSTEM koji sadri i hidroizolacijski sloj te tako osigurava potpunu nepropusnost tog dijela konstrukcije.Autor:Andra Nedog, dipl. ing. graevinarstva, Mapei d.o.o., voditelj Tehniko-prodajne slubeIzvor:MAPEI CROATIA d.o.o.