44
SURADNJA NASTAVNIKA I PEDAGOGA PEDAGOŠKA SUPERVIZIJA

SURADNJA NASTAVNIKA I PEDAGOGA - ssmb.hr · Pedagog i nastavnik ravnopravni stručnjaci Metoda rada je refleksija i samorefleksija praktičnog iskustva Svrha transformacija vlastite

  • Upload
    others

  • View
    31

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

SURADNJA NASTAVNIKAI PEDAGOGA

PEDAGOŠKA SUPERVIZIJA

ZLATNA MARKICA

AKTIVNOSTI

UPOZNAVANJE

IZLAGANJE

ASOCIJACIJE

ZADACI

OSOBINE I KOMPETENCIJE

ŠKOLA

USAVRŠAVANJE

PEDAGOŠKA SUPERVIZIJA

PLANIRANJE I PRIPREMANJE

PRAĆENJE

REFLEKSIJA

TRANSFORMACIJA

A UTAPAMO SE U

TRAŽIMO SPOZNAJE,

INFORMACIJAMA

ŠKOLA

NE PRIPREMA ZA BUDUĆNOST

NEDJELOTVORNA JE

NEOMILJENA

U SUKOBU S OKOLINOM

NIJE U SKLADU SA ZNANSTVENIM SPOZNAJAMA

Hentig von H. 1997.

USAVRŠAVANJEmodeli

TRANSAKCIJSKIistraživanje

TRANSMISIJSKI instrukcija

TRANSFORMACIJSKImijenjanje

Valenčić Zuljan, M. 2008.

NEKAD

SUPERVIZIJA

DANAS

moć

podrška i osnaživanje

vide iznadnadgledatinadzirati rad drugihhijerarhijski odnos

vide višezajednički promišljatisurađivatiravnopravan odnos

vrednovanje

samovrednovanje

nadzorna usmjerenost

profesionalni razvoj

instruiranjetransmisijaproduktni pristup

refleksija i samorefleksijatransformacijapraksi usmjeren pristup

PEDAGOŠKA SUPERVIZIJAProces unapređivanja školskoga rada

Suradna zajednica učenja

Pedagog i nastavnik ravnopravni stručnjaci

Metoda rada je refleksija i samorefleksija praktičnog iskustva

Svrha transformacija vlastite prakse

ISKUSTVENO UČENJE

Konkretno iskustvo

Refleksija iskustva

Apstraktna konceptualizacija

Praktično eksperimentiranje

Kolb, D., A.

CILJ ISTRAŽIVANJA

stavovi nastavnika iškolskih pedagoga premasupervizijskomusavršavanju nastavnika

UZORAK ISTRAŽIVANJA

1. 822 nastavnika43 škole

2. 73 školskapedagoga

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Nastavnici najradije o svojoj nastavi razgovaraju s pedagogom.

0

10

20

30

40

50

60

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti o

dgo

vora

Nastavnici Pedagozi

Radni staž (S)

Napredovanje (N)

Nastavni predmet (S)

NASTAVNICI

O svojoj nastavi nastavnici rado razgovaraju s kolegama.

0

10

20

30

40

50

60

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti

od

gov

ora

Nastavnici Pedagozi

RAZLIKA

Radni staž (M)Nastavni predmet (O)

NASTAVNICI

NASTAVNICI

Dolazak pedagoga na nastavu izaziva kod nastavnika strah.

0

10

20

30

40

50

60

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti

od

gov

ora

Nastavnici Pedagozi

Supervizija nastave je kontrola rada nastavnika.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti

od

go

vo

ra

Nastavnici Pedagozi

RAZLIKARAZLIKA

Spol (Ž)

Napredovanje (N)

Nastavni predmet (O)

NASTAVNICI

Spol (Ž)

PEDAGOZI

Nastavnici bi rado izbjegli superviziju nastave.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti

od

gov

ora

Nastavnici Pedagozi

RAZLIKA

Radni staž (M)

Nastavni predmet (O)

NASTAVNICI

PEDAGOŠKASUPERVIZIJA

PLANIRANJE I PRIPREMANJE

NASTAVE

REFLEKSIJA NASTAVE

PRAĆENJE NASTAVE

TRANSFORMACIJA

NASTAVE

PLANIRANJE I PRIPREMANJE

Povjerenje i uvažavanje

Zajedničko planiranje ipripremanje

Cilj praćenja

Suradnja nastavnik - pedagog

Uvijek

Ponekad

Nikad

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

N

P

N

P

Stvarno

RAZLIKA

Idealno

nastavnici

Pomoć pedagoga nastavniku

Samoinicijativno

Kad mu se obrati nastavnik

Ne pomaže/ne treba pomagati

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

RAZLIKA

nastavnici

Uključenost učenika

Često

Rijetko

Nikad

0

10

20

30

40

50

60

70

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

RAZLIKA

pedagozi

Cilj posjeta nastavi

Nastavnik

Pedagog

Nastavnik i pedagog

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

pedagozi

Nenajavljene posjete

Često

Ponekad

Nikad

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

nastavnici

PRAĆENJE NASTAVE

Aspekti praćenja

Metode i instrumentiprikupljanja podataka

Aspekti praćenja nastave

NAJČEŠĆEodnos učenik – nastavnik aktivnost učenika i njihov doprinos nastavi

NAJRJEĐEsadržaj rada

Pridaju važnost svim aspektima nastave

Uplitanje u nastavu

Često

Ponekad

Nikad

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

RAZLIKA S

nastavnici

Instrumenti praćenja

Sami

U suradnji s kolegama

Na stručnim vijećima

Koristeći materijale sa studija

0

10

20

30

40

50

60

70

Stvarno

Idealno

REFLEKSIJA NASTAVE

Pojam refleksije

Proces refleksije

Sadržaj refleksije

Priprema za razgovor

Da

Po potrebi

Ne

0

10

20

30

40

50

60

70

80

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

RAZLIKA

nastavnici

Sadržaj refleksije

NAJČEŠĆEMetodički aspekt nastave

NAJRJEĐEMaterijalno-tehnički aspekt nastave

Nakon posjeta nastavi

ravnopravnih suradnika

pedagog dominira

ocjena rada

ništa

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

nastavnici

Termin razgovora

dugo nakon posjete

nakon sređivanja dojmova

neposredno nakon posjete

0

10

20

30

40

50

60

70

80

N

P

N

P

KadaTko

nastavnik

pedagog

nastavnik i pedagog

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

N

P

N

P

Stvarno

Idealno

RAZLIKA

pedagozipedagozi

Stvarno

Idealno

TRANSFORMACIJA NASTAVE

Pojam transformacija

Učenje po modelu petlji

Model transformacijskog poučavanja

Supervizijsko učenje

0

10

20

30

40

50

60

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti

od

go

vo

ra

Nastavnici Pedagozi

Radni stažS – negativan

M - pozitivan

NASTAVNICI

SpolŽ – pozitivan

M - negativan

PEDAGOZI

Kompetencije nastavnika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Pozitivan Negativan Neodlučan

% u

čest

alo

sti o

dgo

vora

Nastavnici Pedagozi

NASTAVNICI

Spol (Ž)

PEDAGOZI

POSJETA NASTAVI

ASOCIJACIJE

Razmjena u maloj skupinipozitivnenegativneneutralne

Izlaganje u velikoj skupini

SURADNJANASTAVNIK PEDAGOG

NAJVAŽNIJAOSOBINA

KOMPETENCIJA

VEZALIČNE OSOBINE

OSOBINE ZA SURADNJU

Izlaganje u velikoj skupini

Razmjena u maloj skupini

ZADACI

PLANIRANJE I PRIPREMANJE

PRAĆENJE

REFLEKSIJA

TRANSFORMACIJA

ZADACI:

1. Surađujete li s pedagogom u planiranju ipripremanju nastave prije posjete nastavi? Ako da u čemu se sastoji suradnja, ako ne zašto ne?Tko potiče suradnju?

2. Koliko bi sati tjedno pedagog trebao posvetiti praćenju nastave i radu na njezinomunapređivanju?

3. Navedite primjer vašeg pozitivnog i negativnogiskustva vezanog za posjete nastavi?

4. S kojim se poteškoćama susrećete u etapi planiranja i pripremanja nastave i kako bi ih možda mogli riješiti?

PLANIRANJE I PRIPREMANJENASTAVE

ZADACI:

1. Koje aspekte nastavnog rada najčešće pratite izašto, te koje instrumente pritom koristite?Znaju li nastavnici koje ćete aspekte nastavepratiti?

2. Koji pristup praćenja nastave najčešće koristitei zašto: pristup uskog (jedan aspekt) ili pristupširokog kuta (više aspekata)?

3. Navedite primjer vašeg pozitivnog i negativnogiskustva vezanog za posjete nastavi?

4. S kojim se poteškoćama susrećete u etapipraćenja nastave i kako bi ih možda mogli riješiti?

PRAĆENJE NASTAVE

ZADACI:

1. Što slijedi nakon Vaše posjete nastavnom satu,kada i gdje razgovarate s nastavnikom o nastavnomsatu koji ste posjetili? Ukazujete li nastavniku naeventualne propuste u radu i na koji način? Kakonastavnici to prihvaćaju?

2. Pripremate li se i kako za razgovor s nastavnikomo nastavnom satu koji ste posjetili?

3. Navedite primjer vašeg pozitivnog i negativnogiskustva vezanog za posjete nastavi?

4. S kojim se poteškoćama susrećete u etapi refleksije nastave i kako bi ih možda mogli riješiti?

REFLEKSIJA NASTAVE

ZADACI:

1. Dolazi li do promjena u radu nastavnika nakonVaših posjeta nastavi i promišljanja nastavnog rada zajedno s nastavnikom?

2. Ako da u čemu se te promjene očituju, a ako ne što je tome uzrok?

3. Navedite primjer vašeg pozitivnog i negativnog iskustva vezanog za posjete nastavi?

4. S kojim se poteškoćama susrećete u etapitransformacije nastave i kako bi ih možda mogliriješiti?

TRANSFORMACIJA NASTAVE

PRETPOSTAVKE

UČITI ZNAČI MIJENJATI SE

UČENJE OVISI O TOME ŽELIMO LI UČITI

UČIMO SAMO KADA NAS UČENJE ZANIMA

VAŽNO JE DA SUDJELUJEMO U PLANIRANJU I ORGANIZACIJI UČENJA

VAŽNO JE DA ODGOVORE NE ZNAMO UNAPRIJED

NAJBOLJE UČIMO KADA MOŽEMO SLOBODNO OBLIKOVATI ODGOVORE

SVATKO UČI NA SEBI SVOJSTVEN NAČIN

UČENJE JE OSOBNO ISKUSTVO

UČENJE JE INTEGRALNO, CJELOVITO

Cantor, N.

HVALA NA SURADNJI