Embed Size (px)
Citation preview
OžvLjals: ISOO.
s s f i M list« Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 1900, God.XXIV.
U v r s t b i n a oglasa : za 1 stranicu 16 K.; za '/a stranice 8 K.; za Vs stranice 5 K. 20 fll.; za "A stranice 4 K. — Za višelsratno uvrštenje primjerena popustbina.
Nešto iz kemije drva. Piše: Milutin Urbani.
U svim živućim bilinama zbivaju se za života neprestano kemijski procesi, koji mienjaju tvarinu njihovog tiela i koji istu povećavaju. Primanje najrazlicitijih spojeva, koje zovemo hranidbom, uzrokuje to većanje mase.
Primljena hraniva mienjaju se u bilini i pretvaraju u nove kemijske spojeve, koji su često ljudima i drugim životinjama od velevažne koristi. Istodobno troši svaka bilina disanjem jedan dio svoje mase; ona prima kisik iz zraka, koji se spaja s jednim dielom njene tvari, te se vraća u obliku ugljične kiseline u zrak. Proces ovaj nije ništa drugo, već lagana oksidacija t, j . lagano izgaranje.
Trajni ovi procesi neprestano stvaraju i stvoreno ruše tako, da kemijski sastav biline nije stalan i ne ovisi samo o starosti iste, već i o godišnjoj dobi. Velika množina tih kemijskih procesa stvara ogromnu količinu najrazličitijih spojeva. Spojevi ovi sastavljaju dielom organizovane dielove biline, dielom se nalaze u krutom ili otopljenom stanju u staniČnome soku.
Svaka bilina, ili bolje rekuć svaki dio biline sastoji iz vode i suhih tvari. O kemijskom sastavu suhih tvari i onih, koje su otopljene u vodi, želim ovdje da nešto progovorim.
Tielo svake biline je preobučeno stanicama, u nj' mogu ulaziti dakle samo onakve tvari, koje mogu proći kroz kožu tih stanica, a to su plinovi i tekućine. Medju potonjima imade
— 126 —
veoma važnu ulogu voda, koja se nalazi u vlagi zemlje; ona otapa mineralne čestice i time omogućuje ulaz ovih veoma važnih hraniva u bilinu. Otopina ova putuje stanicama i mienja svoj sastav, a zovemo ju staničnim sokom. Sok drva sadržaje osim vode, mineralnih tvari i znatnu količinu raznih drugih organskih spojeva; sastav ovih ne samo da je ovisan o vrsti drva, već on ovisi i o starosti pojedinih dielova biline. Napokon je ovisan i o tvarima, koje karakterišu sastav pojedinih vrsti.
Želimo li sok nekog drva podvrgnuti kemijskoj analizi, to moramo sakupiti neku količinu istoga tako, da stablo prerežemo ili ozliedimo ne previsoko nad zemljom u doba, kad najveća količina sokova u njem cirkulira, te na taj način saberemo kapajuću tekiićinu.
Prem imade iztraživanje sokova veliku važnost za npo-znanje životnih procesa bilina, ipak se vrlo malo radi na tome polju tako, da danas poznajemo sastav samo nekih u tehnici važnih vrsti drveća, n. pr. onih, koje služe za dobivanje treslo-vina; isto vriedi i za neke kulturne biline, kao sladorne repe, vinove loze, od njih su iztraženi razni dielovi u raznim periodama rasta. Slične radnje su za naše šumsko drveće veoma riedke.
Stanični sok drva sadržaje osim mineralnih tvari i organske slučenine kao ugljohidrate (sladore, gume), pekline, bjelančevine; k ovima moramo jošte pribrojiti i spojeve, koji dolaze samo u stanovitom drveću, n. pr. smole u četinjačama, treslovine u hrastovima, boje u tropskom drveću i t. d. Množina otopljenih tvari u sokovima je u razno doba vrlo različita tako, da je skoro ne moguće dati o tome točne podatke. Najviše sokova imade u bilini u proljeće, prama jeseni se oni umanjuju tako, da ih u zimi najmanje ima. Koncentracija sokova ovisi o množini istih; može se uzeti, da su 4 /0 od ciele tvarine drva u njima otopljeni. Pošto se stanični sok drva većim dielom sastoji od vode, i pošto se sastav istoga veoma mienja sliedi, da je i množina vode u drvu raznolika. Mlado drvo sadržaje više
127
vode nego staro. Drvo sječeno u zimi, kad imade u njemu malo sokova, sadržaje i razmjerno malo vode. Kako varira količina vode u drvu pokazuju nam iztraživanja S c l i l i b l e r o v a : Jasenovina koncem siečnja 28 '8%, početkom travnja 38"6%. Javorovina » » 33"6 » » » 40'3 •> Drvo divlj. kest. » » 40*2 » » » 47'1 » Jelovina » » 52'7 » » » 61'0 »
Drveće sadržaje dakle najviše vode u početku vegetacije, pa radi toga se drži svatko po mogućnosti starog onog pravila: »sjeći drvo u zimi, kad imade najmanje vode«.
S c h i i b l e r i H a r t i g pokazali su svojim pokusima kako varira množina vode po vrstima.
Drvo od grabra sadržaje popriečno 18'6% vode » » 26-0*'/,, » ive »
avora » asena » arebike »
breze » brasta kitnj. » hrasta lužnika » jele » divljeg kestena » bora » bukve » johe » jasike » briesta » smreke » lipe » jablana » ariša » topole biele » jagnjeda »
27-0"/o 28-7 T 28 37o 30-8% 34-7Vo 35-47o 37-l7o 38-27o 39-77o 39-77o 41-q7o 43-77o 44-57o 45-27o 47-l7o 48 67o 48-2 7o 50-6 7„ 51-87o
Voda t. j . sok frižko posječenog drva kod transporta je samo nepotreban balast. Kod izgaranja takovog drva jedan se
— 128 —
dio stvorene topline troši na izparenje vode, poradi toga gubi ono znatno i na gorivoj snagi.
Stojeć na zraku gubi drvo jedan dio vode, ono se posuši; ovakvo na zraku sušeno drvo sadržaje još uviek 18—20% vode. I ova količina vode znatno varira, jer je drvo vrlo higrosko-pična tvar.
Izparivanje vođe dogadja se na površini drva, naravno je dakle, da će se komadi s razmjerno velikom površinom prije posušiti, nego komadi s velikom promjerom.
Po C h e v a n d i e r u je množina vlage nakon 18—24 mjeseci u tankim i debelim komadima prilično jednaka.
Mineralne sastojine drva imadu veliku važnost za šumarstvo kao buduča hrana bilina; drvo kad iztrune u šumi vrača zemlji sva hraniva, koje je za života primilo, ovima se tada hrane druge biline, a tlo se ne izcrpi. Kad se bilinska tvar spali, preostaju anorganske tvari nakon spalenja u obliku pepela; osim ovih sadržaje pepeo i tudjih primjesa, kojima je bilo drvo onečišćeno, nešto neizgorjelog ugljena i ugljične kiseline, koja se je kod izgaranja stvorila.
Ovaj pepeo zove se ukupni pepeo, za razliku od čistog pepela, koji se dobije, ako se od ukupnog pepela odbiju spomenute primjese (n. pr. pješak, ugljen, ugljična kiselina).
Pepeo sastoji iz mineralnih tvari koje je bilina iz zemlje primila, u njem se nalaze soli raznih mineralnih kiselina. Jedan dio ovih soli bio je u drvu u drugom obliku nego se u pepelu nalazi. Tako su se mnogi karbonati stvorili iz ugljične kiseline, koja se je opet stvorila izgaranjem organskih tvari. Jedan dio sulfata (spojeva sumporne kiseline) stvorio se je iz sumpora, kog sadržavaju neke bjelančevine. Množina ovih anorganskih spojeva vrlo je različita; jedni dielovi drva sadržavaju više drugi manje; obćenito .možemo kazati, da ima u stani-čevini koja miruje mnogo manje pepela nego u staničevini, u kojoj se zbivaju kemijski procesi, kao hranitba i dr. Listovi, kojima bilina asimilira, sadržavaju mnogo više pepela nego drvo. Plodovi i sjeme daje mnogo manje pepela nego stabljika ili ili koj drugi dio biline.
— 129 —
Sastav pepela ovisan je o vrsti drva, pa je i za pojedine dielove biline dosta konstantan; vrlo je ovisan o mineraložkom sustavu, 0 gnojenju i drugim svojstvima tla. Pepeo sastoji se većinom iz vapnikova i magnezijeva karbonata i fosfata, kali-jevog i natrijevog karbonata, kalijevog sulfata, klornatrija, kremične kiseline, željezaog oksida i t. đ.
Drvo sadržaje 0 '2—5% tih organskih spojeva, nu množina istih uzimlje se popriečno sa 1%.
Pojedine vrsti sadržaju u postotcima pepela po B e r t h i e r u
od smreke od breze od bora od hrasta od lipe od jele od grabra od johe od bukve
0-83 1-00 1-24 2-60 5-00
— — — —
K a r a š mlado
dr 0-15 0-25 0-12 0-15 0-40 0-23 0-32 0-35 0-38
t e n u staro
vo 0-15 0-30 0-15 0-11
— 0-25 0-35 0-40 0-40
stablo
— 0-57
— 1-94
— —
0-73 — —
C h e v a n d i e r u jake slabe
grane — —
1-0 0-48 — —
1-49 1-32 — — —. —
1-54 0-72 — — — —
I prama tome na kakovom je tlu drvo uzraslo ovisi i sastav pepela. Navest ću ovdje analize H a r t w i g a , koje imadu lokalnu vriednost, i to za onaj kraj u kom je drvo raslo.
Pepeo sadržaje
kalijevog karbonata natrijevog karbonata kalijevog sulfata vapnikovog karbonata magnezija vapnikovog fosfata magnezijevog fosfata željeznog fosfata aluminijevog fosfata manganovog fosfata fosforne kiseline | kremične kiseline j
bukve drvo 11-72 1 12-37
3-49] 49-54
7-74 3-32 2-92 0-76 1-51 1-59
2-46
kora
3-02
64-76 16-90 2-71 0-66 0-46 0-84
—
9-04
jele drvo 11-30 1
7-43 J - 1 50-94
5-60 4-43 2-90 1-04 1-75
—
13-37
kora
2-95
64-98 0-93 5-03 4-18 1-04 2-42
^
17-28
— 130 —
Sve one tvari, koje izgaraju kada zapalimo drvo, ili koju drugu bilinu, spojevi su ugljika, te se zovu organske tvari. Vegetabilne organske tvari prelaze izgaranjem u ugljičnu kiselinu, amonijak, vodenu paru, dušik, dakle u same plinovite spojeve, koji se razplinu kao dim. Sve ove tvari, koje dolaze u životinjskom i bilinskom tielu a sadržavaju ugljika, zovemo organskim spojevima. Ime im potiče iz starih vremena kada su još držali, da se mogu stvoriti samo u organima životinja i bilina djelovanjem tajinstvene životne sile (vis vitalis). Ovu je tvrdnju oborio god. 1828. kemičar W o h l e r , koji je prvi priredio organsku tvar mokračevinu umjetnim putem iz neor-ganskih tvari. Kasnije je uspjelo pripraviti u laboratoriju umjetnim putem mnogo spojeva, koji dolaze samo u živim organizmima. Prem moderna kemija danas takove spojeve neprestano gradi, ipak nije mogla razsvietliti komplicirani sastav još mnogih tvarih, koje sastavljaju živa bića.
Velika množina organskih spojeva, koja dolazi u stanicama bilja, sastavljena je iz razmjerno malo elemenata, a poglavito iz ugljika, vodika, kisika, sumpora i fosfora. Mnogi od njih se nalaze samo u pojedinim dielovima biline, a drugi samo u pojedinim vrstima.
Medju najvažnije bilinske tvari spadaju sliededi organski spojevi:
1. ugljični hidrati, obćenito bilinske tvari medju koje spadaju: celuloza, škrob, dekstrin, sladori i razne gume;
2. bilinske kiseline, kao vinska, oksalna, jabučna i t. d. i trieslovine;
3. bilinske masti; 4. eterička ulja i kamfori (n. pr. terpentinovo ulje u crno-
goricama i kamfori u lovor-kamfoni) ; 5. smole i slične tvari (n. pr. u Pinus maritima ima
abietinove kiseline); 6. glukozidi, kao amigdain u koštunjačama, saliein u
vrbama, populin u topolama, eskulin u divljem kestenu, kver-eitrin u hrastovima, koniferin u crnogoricama i t. d.
— 131 —
7. razne gorke stvari nepoznata sastava; 8. alkaloidi osobito u otrovnim bilinama; 9. bjelančevine ili proteini, glavni nosioci dušika u svim
bilinama; 10. boje u raznom drveću, koja služi u bojadisarstvu; 11. fermenti, koji imaju veliku važnost u svakoj bilini
kod pretvorbe škroba; 12. razni amidospojevi, koji dolaze skoro u svim bilinama>
to su dušični spojevi kao asparagin, leucin, tirozin i dr. U svakom drvu bez iznimke nalazimo najviše celuloze ili
staničevine koja sastavlja svako bilinsko vlakno, te je srodna škrobu. Po kemijskom sustavu spadaju oba medju ugljične liidrate, i to medju polisaharide ili polibioze sa sastavom (Co H,„ O,). _ _
Stiene svih stanica, od kojih je bilinsko tielo gradjeno sastoje od celuloze, u kojoj se nalaze, kako ćemo kasnije spomenuti, infiltrirane razne druge tvari. Dok je stanica mlada, tada joj se stiena sastoji iz skoro čiste celuloze, koja se kašnje tiekom života promieni.
Želimo li iz drva prirediti čistu celulozu, to moramo drvo smrviti i inkrustirane tvari iz njega izvući raznim otapalima kao alkoholom, etirom, razredjenim kiselinama a napokon izprati vodom. Dosta čistu celulozu prikazuje nam biela bugačica, srčika bazgovine, vata i t. d. Sasvim čistu celulozu dobijemo čišćenjem oyih materijala. Za obični papir pripravljaju celulozu iz drva tako, da inkrustirane tvari odstrane djelovanjem natrijevog luga (natronceluloza) ili sumporne kiseline (sulfitna-celuloza).
Celuloza je kao i škrob netopiva u vodi, bez okusa i mirisa, nu ne nabubri tako u vodi kao škrob.
Kemijski čista celuloza pokazuje pod mikroskopom vlaknastu strukturu bilinskih dielova od kojih potiče. Pojedina vlakauca su bezbojna, u većoj su količini biela. Slično škrobu, pokazuje celuloza diferenciranje slojeva, kojemu je uzrok po svoj prilici nejednolika količina vode u njima.
— 132 —
Celuloza, jedini glavni sastavni dio stanične stiene, ne sadržaje dok je mlada drugih tvari, ove se tek kasnije pojave. Od istih se celuloza razlikuje time, što je topiva u koncen-trovanoj sumpornoj kiselini i kuproksid-amonijaka, iz potonje otopine dade se oboriti u obliku biele mase dodatkom kiselina, otopljenih soli, sladora, gume i t. d.
Drži se, da u bilini sve organske tvari postaju iz škroba, koj se asimilacijom ugljične kiseline u lista stvara; i celuloza postaje dakle iz izomernog škroba. Kemičarima na žalost ta pretvorba još nije uspjela; ovom pretvorbom bilo bi riešeno pitanje o fabrikaciji alkohola iz drva, jer znamo, da prelazi škrob lako u slador, a ovaj vrienjem u alkohol.
I prama kemijskim agencijama vlada se celuloza slično škrobu. Djelujemo li na istu ladnom koncentrovanom sumpornom kiselinom, to se ona otopi i pretvara u tvar sličnu škrobnome ljepilu, i bojadiše jod modro (kao i škrob); ta se tvar zove amiloid. Ovo svojstvo celuloze služi za pripravljanje pergamene. Papir, u kome imade mnogo celuloze, provuče se kroz sumpornu kiselinu, staničevioa na površini papiru se pretvori u Ijepivi amiloid, koje se slije u čvrstu membranu. Amiloid se brzo pretvara u dekskrin a ovaj kuhanjem u slador. Djelujemo li na škrob s kiselinama, to nastaje analogna reakcija ; izprva se stvori modifikacijom škroba dekskrin onda slador, kog rabe za fabrikaciju žeste. Djelujemo li sumpornom kiselinom na drvo, to veliki dio drva prelazi u ugljen, a uz to se troši mnogo kiseline, a to su upravo zapreke fabrikaciji špirita iz drva.
Djelujemo li na celulozu dušičnom kiselinom, to ona prelazi u nitrocelulozu (piroksilin) koja upaljena explodira. Ova nitroceluloza topiva je u alkoholnom eteru; izhla.pi li toj otopini eter, zaostaje tada bezbrojna masa (Kolodij). Na zraku izgara celuloza svjetlim plamenom, grijemo li ju bez pristupa zraka (suha destilacija), to se pretvori u cieli niz spojeva o kojima smo već jednom govorili (plinovi, kiseline, katran,
— 133 —
ugljen i t. d.). Taljena sa kalijevim lugom (hidroksidom) prelazi u oksalnu kiselinu, koja se u industriji mnogo upotrebljava.
Starije stiene stanica, dakle drvo, sadržavaju osim celuloze i razne druge tvari, kojih nam sastav nije poznat. Dosada poznamo samo reagencije kojima ih možemo od celuloze odie-liti. Drže, da su te tvari postale pretvorbom same celuloze, te ih obdenitim imenom zovu inkrustirane substancije. Medju ove spada u prvom redu lignin ili ksilogen, koji se nalazi u svim odrvenjenim staničnim membranama; kemijska formula te tvari nije nam poznata, nu znade se, da sadržaje više ugljika a manje kisika nego celuloza, po sastavu se približuje humoznim tvarima. Upravo radi lignina se udaljuje kemički sastav drva od celuloze.
ugljika vodika kisika Celuloza sadržaje: U-U°/o 6-177o 43-397o Drvo (stržen) 49-207o 6-107o 44-70%
Po S c h i i b l e r u i P e t e r s e n u pripada toj drvnoj subs-tanciji formula C. H . O3. Sastav drvne substancije kod raznog drva je razan. Po C h e v a n d i e r u pokazuju razne vrsti drva sušenog kod 140" C i odbiv pepeo sliededi sastav:
ugljika 49-89 50-08 50-64 56-89
vodika 6-07 6-23 6-03 6-16
kisika 43-11 41-16 42-05 41-94
dušika 0-93 1-08 1-27 1-01
bukva
hrast
V i o l e t t e je dokazao svojim analizama, da sastav drva ovisi i 0 starosti, a nije ni dobio iste rezultate ako je uzeo granu, stablo, korjen i t. d. Analizom dade se opredieliti i dušik, nu ovaj potiče od spojeva, koji su u staničnom soku otopljeni bili.
Lignin može se od celuloze odieliti ako ga otopimo u alkalijama, nakon što smo na drvo djelovali klorom. Lignin dakle i odrvenjene česti biline pokazuju sliedeće reakcije: oto-
— 134 —
pina anilinovog sulfata bojadiše ga u prisutnosti sumporne kiseline intenzivno žuto; t o m r e a k c i j o m m o ž e m o d o k a z a t i d r v n e č e s t i c e u p a p i r u . Floroglucin i solna kiselina, bojadišu odrvenjene menbrane crveno, a fenol i koncen-trovana solna kiselina modro.
Čini se, da je lignin smjesa raznih tvari. Pošto se lignin topi u Schulzeovoj tekudini (kalij, klorat J~ dušična kiselina) to možemo lako količinu lignina (inkrustiranili tvari) u drvu opredieliti. Borovina sadržaje 41'097o, a hrastovina 54-127o i t . d.
Dalnji pratioc celuloze u drvu je drvna guma (ksilan), koju možemo prirediti ekstrakcijom drva s natrijevim lugom. To je amorfna masa, koja se razpada lako na ksilozu ili drvni slador (C^ H,„ O j .
Na inkrustirane tvari nadovezuju se i kutikularizirajuće substancije, koje pretvaraju infiltracijom kutina celulozu u kuti-nizovanu kožu (t. zv. kutikulu), koju nalazimo na površini zelenih stabljika, plodova, lišda i t. d.
Vanjski slojevi stanica, koji štite bilinu od vanjskih nepogoda imadu staničnu kožu infiltrovanu sa posebnom substancom suberinom (plutovina u. pr. na kori). Kemijski čist suberin nije uspjelo pripraviti; na temelju novih iztraživanja drže ga smjesom glicerin etera stearinove (C^g H^g O2) i felonove kiseline (C^g H42 O3), po tome bi sastavu odgovarao mastima. Plutasta i kutinizovana koža poznaje se po tome, što se u koncentrovanoj sumpornoj kiselini ni nakon duljeg djelovanja ne topi. Kon-centrovana kalijeva lužina bojadiše ju opreznim grijanjem žuto; Schultzeova tekućina ju ne topi. Kuhanjem sa alkalijama razpada se suzerin i kutin na stearinovu i felonovu kiselinu.
Time bi opisali najglavnije sastojine svakoga drva. U što se ove sastojine pretvaraju suhom destilacijom bilo je već u našem listu govoru. Na koncu je vriedno, da spomenem jošte jednu važnu kemijsku i fizikalnu promjenu drva, koju uzrokuje toplina.
Svakome je poznato, da velika većina krutih tjelesa prelazi povisivanjem topline u tekuće stanje; kod plinova je obratno,
— 135 —
oni prelaze sniženjem topline i povećanjem tlaka sviu tekućine. Kod mnogih tekućina i plinova nije nam još uspjela ova promjena agregatnog stanja, krivo je tome pomanjkanje sredstava, kojima bi mogli dostatno sniziti ili povisiti temperaturu, ili se neka tjelesa povećanjem topline raztvaraju. Uspije li zapriećiti kojim načinom tu raztvorbu i razvijanje plinovitih produkata, time ćemo omogućiti tvorbu nove tvari, koja prelazi povećanjem topline u tekućinu. Toliko o teoriji. Mi znamo, da se i drvo razpada grijanjem u plinovite spojeve i tim nas još više može začuditi, kad čujemo, da je uspjelo francuskom šumarskom nadzorniku D e G a l l u u Lemuru drvo bar donekle taliti. Grijanjem smrvljenog drva pod silnim pritiskom zapriečio je isti Francuz raztvorbu drva i uspjelo mu je stvoriti novu tvar sa veoma vriednim svojstvima za obrt i industriju. Nova ta tvar ne pokazuje više organsku strukturu drva, tvrda je i teška, a naliči ugljenu. Uplivom tlaka dade se razno uobličiti, ne vodi elektricitet i ne propušta vodu. Radi ovih svojstava može se upotriebiti za razna držala, tiskarska slova, parkete, dekorativne stvari i t. d. U tu svrhu su zgodna smolasta drva, kojima se dodaju bjelančevine, da se poveća kohezija, tada se sasma smrve i podvrgnu velikoj žari i silnom tlaku.
Kada će se prodrieti dublje u kemiju drva, i kada ćemo se bolje upoznati svojstvima drvnih sastojina, uspjet će nam mnoge i mnoge promjene istih, koje su danas samo od teoretske vriednosti. Drvu će biti tada otvoren put u sve grane velike industrije, te će mo ga još i više znati cieniti nego ga danas cienimo.
— 136
Skrižaljke k članku o racional. izradbi franc. dužica. Sastavio: Mirko Puk, kr. žup. šum. nadzornik.
(Nastavak). 5. Za 5 kružnih vienaca dužica.
Skrižaljka 11.
f-i O bi) c3
¥ o (i; d
110
115
120
125
li fl
A! P-o
p
—
—
OJ M
CD
C J4 sS .9 •^
6
2 3 4 5
2 3 4 .5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
a) Isolieina izrađive
Skrižaljk
gradje
a 11.
aljo je od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 0-6 0 5 0-4 0-3 0-2 0-1
điela
iznosi p i postotaka
77'38 74 49 7165 68.87
77-64 74-86 72-16 69.47 66 85 64 28 61-76 69 29
77-87 75-21 72-58 7002 67-50 6502 62 59 60-21
78-09 75-53 7301 70.53 6=1-10 65-71 63-06 6137
69-64 67-04 64 49 61-99
69-87 67-.S7 64 94 62-52 60-16
•57 85 5o-58 53-36
70 08 67 69 65-33 63 02 60 75 58 52 56-33 54-19
70 28 67-98 65 71 63-48 61-29 59-14 57-03 54-95
61-90 59-59 573^i 55-11
62-10 59-88 57-72 55'57 53-47 5142 49 40 47-43
62-30 60-17 58-06 56 02 54 00 52-02 50-07 48-17
62-47 60 42 58-41 56-42 54-48 52 57 50 70 48 84
64-16 52-14 50'16 48-23
54-33 52-39 50-50 48-62 46-78 44-99 43 22 41-50
54-51 52 65 50-81 49-01 47 25 45 51 43-81 42-15
54-66 62 87 51-11 49-37 47-67 46-00 44-36 4273
46-42 44-69 42-99 4134
46-56 44-90 43-28 41-67 40-09 38-56 37 04 35-57
46-72 45-13 43 55 42-01 40-50 39-01 37 55 36-13
46-85 45 32 43-81 42 32 41)86 39-43 38 02 36-62
38 68 37-24 35-83 3416
38-80 37-41 36-06 34 72 33-41 3 2 1 3 30 86 29 64
38-94 37-61 36-;^9 35-01 33 75 32-51 31-30 3011
39 05 37-77 36 51 35-27 34-05 32-86 31-69 30-61
30 34 29-79 28-66 27-56
31-04 29-93 28-85 27-77 >.'6-73 2570 24 69 23-71
31-15 3009 29-03 28 01 27 00 26-01 25 04 24 08
3124 30 21 ii9 20 28-21 27 24 26-28 25-35 24-41
23 20 22-34 21-50 20-67
23 28 22 46 21-64 20 83 20-05 19 27 18-52 17-78
23 36 22 56 21-77 21-01 20-25 19 51 18 78 18-06
23-43 i 2 66 21-90 21-16 20-43 19-71 19-01 1831
15 47 14-89 1433 13 78
16-52 14-97 14-43 13-89 13,37 12-85 12 35 11-85
1557 15-04 14-52 14 00 13-50 13-00 12-.52 12-04
15-62 15 11 14-60 14-11 13-62 13-14 12-67 12-21
7-74 7-45 7 1 7 6-89
7 76 7-49 7 22 6-95 6-69 6 43 6-18 5-93
7-79 7-52 7-26 7-00 6-75 6-50 6-26 6 02
7-81 7-55 7 30 7-06 6 81 6-57 6-34 6 1 1
137 —
5. Za 5 kružnih vienaca dužica.
Skrižaljka 11.
tu
o
o
d
110
116
120
125
o 03 a. 3
a; o
• o =« .--
ož -O c <"
• ^ ^ 0)
p
—
OJ
-^
3
&
2 3 4 5
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 6 G 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
Skrižaljka 11.
b) gubitak na aurovini
ako je od trupca izradivo
sve 0 9 0-8 0-7 0 6 0-5 0-4 0-3 0-2 0-1
diela
iznosi p.2 postotaka
22-62 25 51 28-35 31-13
22-36 25-14 27 84 30 53 33-15 35-72 38 24 40-71
22-13 24-79 27 42 29-98 32-50 34-98 37-41 39-79
21-91 24 47 26-99 29-47 31-90 34-20 86-63 38-94
30-36 32 96 35-61 38-11
30-13 32-63 35-06 37 48 39-84 42-15 44-42 46-61
29-92 3231 34-68 3698 39-26 41-48 43-67 45-81
29-72 32 02 34-29 36-52 38-71 40-86 42-97 4505
38-10 40-41 42-68 44 89
37-90 40-12 42-28 44-43 46*53 4858 60-60 52-57
37-70 39-83 41-94 43-98 46-00 47-98 49 93 51-83
37-63 39 58 41-59 43-68 45-52 47-43 49-30 51-16
46-84 47 86 49-84 5177
45 67 47-61 49-60 51-38 53-22 55-01 56 78 58-£0
45-49 47-36 49-19 50-99 52 75 64 49 66-19 67-85
46 34 47-13 48-89 60 63 62-33 64 00 55-64 57-27
63-58 65-31 57-01 58 66
63-44 55-10 5672 68-33 59 91 61-44 62-96 64 43
53-28 64-87 56-45 57 99 59 60 60 99 62-45 63-87
5316 54-68 rs-19 57-68 59-14 60-57 61-98 63-38
6132 (i2-76 6417 65-65
61-20 62 69 63-94 66-28 66-59 67-87 69-14 70.36
61-06 62-39 63-71 64-99 66-26 67 49 68-70 69-89
60-95 62-23 64-49 64-73 66-96 67 14 68 31 69-49
69-06 70-21 7134 72-44
68 96 70 07 7116 72-23 73-27 74 30 75-31 76 29
68-86 69 91 70-97 7199 73-00 73-99 74-96 76-92
68-76 69 79 70 80 71-79 72 76 73 72 74-65 76-59
76-88 77-66 78-50 7933
76-72 77-55 78-36 7917 79 95 80-73 81-48 82-22
76 64 77 44 78-23 78 99 79-75 80 49 8122 8194
76-67 7734 78-10 78-84 79-67 80-29 80 99 81-69
84-66 86-)1 86-67 86-22
84-48 86 03 85-67 86-11 86-63 87-16 87-66 8-il5
84-43 84-96 85-48 86-00 86-60 87-00 87-48 87-96
84-38 84 89 86 40 86-89 86-38 86 86 87-33 87-79
92-26 92-65 92 83 93-11
92 24 92 51 92 78 93-06 93-31 93-57 93-82 94-07
92 21 92 48 92-74 93-00 93-25 93-60 93-74 93 98
92-19 92-46 92-70 92-95 93-19 93-43 93-66 93-89
- 138 —
5. Za 5 kružnih vienaca dužica.
Skrižaljka 11.
o
rt
2
¥ o
đ
110
115
120
125
g ^ a; •S^ o
•'—; C
03
C8 ,iD
03 T ;
O-c
Oi
o
2 .S
3 r^
6
2 3 4 5
2 3 4 5 6 7 8 9
2 O
4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
Skrižaljka 11.
Za lOOO normalnih francezkih dužica
sve
4>62 4-80 4-99 519
4-60 4 77 4 95 5-14 5-34 5 56 5-78 6-03
4-59 4 75 4-92 510 5-29 5-49 5 71 6-93
4-57 4 7 3 4-89 5-07 5-25 5-44 5-64 5-85
ako je
0-9 0-8 0-7 i
od trupca izradivo
0-6 0-5 0-4 0-3 0-2 0-1
treba
X kubičnih metara surovine
5 1 3 5-S3 5-54 5 76
5-11 5-30 5-50 5-71 5 94 6-17 6-43 6-69
510 5-28 5-47 5 67 5-88 610 6 34 6-59
5 08 5 2 5 544 5-63 5 83 604 6-26 6-50
6'77 5 99 6-23 6-49
5-75 5-97 619 6-43 6-68 695 7-23 7-53
5-74 5-94 6-15 6-38 6-62 6-87 7-14 7-42
5-72 5-92 6-12 6-34 6-56 6-79 7-08 7 32
6'59 6-85 7 12 7-41
6-57 6-82 7-07 7-35 7 63 7'94 8 26 8 6 1
655 6 79 7 03 7 29 7-56 7-85 8-15 8 48
6-53 6 76 6 99 7-24 7 49 7-77 805 8-37
7-69 799 8-31 865
7 67 7 96 8-25 8.57 8-90 9 26 9 64
10 04
7-65 7-92 8 20 8-60 8-82 9-16 9-51 9-89
7-63 7-88 8-16 8-44 8'74 9-06 9 4 0 9-75
9-23 9-59 9-97
10-37
9 20 9-54 9-90
10 28 10 69 1111 11'57 12 05
9-17 9-50 9-84
10-20 10 58 10-99 11-41 11-87
9-13 9-46 9 79
10-13 10.49 10 87 11-27 11-70
11-54 11-99 12-46 12-97
1150 11-93 12-38 12 86 13-36 13-90 14-46 15-06
11-47 11-88 12 30 12-76 13 23 13-74 14-27 14 84
11-44 11-83 12 24 12-67 13-11 13 59 1410 14-63
15-39 15-98 16-62 1729
15-34 15-91 1650 17-14 17-81 18-52 19-29 20-08
15-29 15-83 16-41 17 01 17-64 18 31 19 02 19-78
15-25 15-76 16-31 16 88 17-48 18-12 18-79 19-50
23-08 23 98 24-92 25-94
46-16 47-95 49-80 51-87
2300 1 46-01 23-86 147-71 24 75 25-71 26-72 27 79 28 92 30-13
22 94 23-75 24-61 25-51 26-46 27-47 28-54 29-67
22-87 23-65 24-47 25-33 ^6-22 2718 28-19 29 26
49-50 5142 5843 55-57 57 84 60-25
45 87 47-50 49-22 51-02 52-92 54-94 57-07 59 33
45-74 47 29 48 94 50 65 52 45 54 36 56-37 58-50
o3
03
o
o"
>CS1
A!
3 O
s 0^
-b4
s o C3
B ' • ^
•" CD
S V rt 3 03 O P<
« Oi
^ S5.
§ II
o a
— 139 —
6. Za 6 kružnih vienaca dužica. Skrižaljka 12.
O
C3
3
O
PH
d
125
130
135
140
o
3
•5j o ? bD oj
cž ^
Q-§
P
~~
<6
-(-1 O
C13
.9 i'-p
a b
2 3 4 5 6 7 8 8
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 t; 7 8 9
Skrižaljk 1 12.
a) količina izradive gradje
ako je od trupca izradivo
1 sve
1 0-9 0-8 0-7 0 6 0 5 0-4 0-3 0 2
diela
iznosi pi postotaka
80-32 77-68 75 09 72-55 70-05 67-59 65-18 62-81
80-62 77-99 75-49 73 04 70-62 68-25 65-91 63-62
80 71 78-26 75-86 73-49 71-15 68-86 66-60 64-38
80-89 78-52 76-20 73-91 71-66 69-43 67-28 65-09
7229 69-91 67-58 65-30 63 05 60 83 58-66 66-53
72-47 7019 67 94 65-74 63 56 61-43 59-32 57-25
72-64 70-43 68-27 66-14 64-04 61-07 59-94 67-94
72-80 70 67 68-59 66 52 64-49 62-49 60 55 58-58
64-26 62-14 60 07 58-04 56 04 54-07 52-14 50-25
64-4-^ 62 39 60 39 58-43 56 50 54-60 52-73 50-90
64-57 62-61 60-69 58-79 56-92 56-99 53-28 61-60
64-71 62-82 60-96 59-13 57-32 55-54 53-82 52 07
66-22 54 38 52 56 50-70 49 01 47-31 45-63 43 97
56-36 54-59 62-84 51-13 49 43 47-78 4614 44-63
66-60 54-78 5310 51-44 49-81 48-20 46-62 45-07
56-62 54-96 53 34 51-74 50-16 48 60 47-10 46-56
48-19 46-61 45-05 43 53 42-03 4045 3911 37 69
4S-31 46-79 45-29 43-82 42 37 40-95 39 56 38-17
48-43 46 96 46-52 44-09 42-69 41-32 39-96 38-63
48 53 47-11 46-72 44 35 42-99 41-66 40 37 39-05
4016 38-84 37-56 36-28 35-02 33 70 32-59 3141
40-26 89-00 37 75 36-62 35-30 34-13 32-96 31-81
40 33 39-13 37 93 36 75 3568 34-43 33-30 32-19
40-44 39-26 3810 36 95 35 82 34-72 33 64 32-54
32-13 31-07 30-04 29-02 •J8-02 26 94 •26-07 2512
32-21 3120 30 20 29-22 28-25 27-30 26-36 25-45
32-28 31-30 30-34 29-40 2846 27-54 26-64 25-75
32-36 31-31 30 48 29-56 2866 27-77 26-91 26-04
24-10 23-30 22-53 2176 21-02 20 18 19-56 18 84
24-16 23-40 22-65 21-91 2119 20-48 19.78 19-09
24 21 23 48 22-76 22-05 21-35 20-60 19-98 19-31
24-27 23 46 22 86 22-17 21-50 20-83 20-18 19 53
16-06 15-54 15-02 14-51 14-01 13-42 13-04 12-58
1610 16-60 15-10 14-61 14-12 13-66 1318 12-72
16-14 1665 15-17 14-70 14-23 13 77 13-32 12-88
16-18 15-60 15-24 14-78 14-33 13-89 13 46 13 02
0-1
8-03 7-77 7-51 7-26 7-01 6-76 6-52 6 28
8-05 7-80 7-55 7-30 7-06 6-83 6-59 6-36
807 7-83 7-59 7-35 7-12 6 89 6-66 6 44
8-09 7-85 7-62 7-39 7-17 6-94 6-73 6-51
140
6. Za 6 kružnih yienaca dužica Skrižaljka
Q
O
o
o
£ đ
125
130
135
140
3
••-1 o
a OJ
fi-§ P
o; M
'3
o J4
(73
.s Q
6
2 3 4 6 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 6 6 7 8 9
12. Skrižaljka 12.
b) gubitak na surovini,
ako je od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 0 6 0-6 0 4 0 3 0-2 0-1
diela
iznosi Pa postotaka.
19-68 22-32 24 91 27-45 29-95 3241 34.82 37-19
19-48 22-01 24-51 26 96 29 38 31-75 34 09 36-38
19-29 21-74 24-14 2651 28 85 31-14 33-40 35 62
1911 2148 i'3-80 2609 28-36 30-57 32-72 34 91
27 71 30 09 32-1:.' 34 70 36-95 39-17 41-34 4347
27-53 29-81 32-06 34-26 3(;-44 38-57 40-68 42-75
27 36 29-57 3173 3386 35-96 38-03 4006 42-05
27-20 2933 31-42 33-48 35-51 37-51 39 45 41-42
35 74 37-86 39 93 41-56 43 9f! 45-93 47-86 49-75
35-58 37 61 3961 41,57 43-50 45-40 47-27 49-10
3543 37-39 39-31 41-21 43 08 44-91 46-72 48 50
35-29 37-18 39-04 40-87 42-68 44 46 46 18 47 93
43-78 45-6-2 47-44 49-21 50 96 5-2-69 54-37 56-03
43 64 45-41 47-16 48-87 50-57 : 2-2-i 53-86 55 47
43-50 45-22 46-90 48-66 50-19 51-80 63 38 54-93
43-38 45-04 46-66 4826 49-85 50-40 62-90 64-44
5181 53-39 54-95 5i;-47 57-97 69-55 60 89 62 31
51-69 53-21 54-71 66-18 67-63 69-05 60 45 61-83
5153 53.04 54-48 56 91 .")7-31 58-68 60-04 61-37
51-47 5-2-89 54-28 55 65 57-01 58-34 59-63 60-96
I
59 84 61-16 62-46 63-72 64-98 66 30 67-41 68-59
69-74 6100 62-25 63-48 64-70 65-87 67 04 68-19
59-64 60-87 62 07 63-25 64-42 65-57 66-70 6781
69-56 60-74 61-bO 6306 64-18 65-28 66-36 67-46
67-87 68 93 69-96 70-98 71-98 73-06 73-93 74-88
67-79 68-80 69 80 70 78 71-75 72-70 73 64 74-55
67'72 68-70 69 64 70-60 71 54 72-46 73 36 74-25
67-64 68-69 69-62 70-44 7134 72-23 7309 73-96
76-90 76-70 77-47 78-24 78-98 79-82 80-45 81-16
76 84 76-60 77-35 78-09 78-81 79-52 80-23 80-91
75-79 76-.52 77-24 77-95 78-65 79.84 80 02 80-69
76-73 76-64 77 14 77-83 78-50 7917 79 82 80-47
83 94 84-46 84 98 85-49 85 99 86-58 86-96 87 44
83-90 84-40 84-90 86-39 86-88 86-36 86 82 87-28
83-86 84-35 84-83 85-30 85-77 86-23 86-68 87-12
83-82 84 40 84-76 85-22 85 67 86-11 86 54 86 98
Hl-97 1 92-23
92-49 92-74 92 99 93-24 93-48 93-72
91-95 92-iO 92-45 92-70 92 941 93-17 93-41 93-64
91-93 92-17 92-41 92-66 92-88 63-11 93-34 P3 66
9191 92-15 92 38 92-61 92-83 93-06 9.3-27 93-48
— 141
6. Za 6 kružnih vienaoa dužica. Skrižaljka 12.
o
o PH 3
O
CM
đ
126
130
135
140
03 P< 3
.2 ,0
.S.O
.SS' a
(3
C3 rJS
^ 0)
P
o
o3 .3 !3
6
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
c) za
sve 0-9
4-45 4-60 4-76 4-92 5-10 5-29 6-48 5-69
4-44 4-68 4-73 4-89 6-06 5'23 5-42 6-62
4-43 4-56 4-71 4-86 5-02 5-19 5-36 5-65
4-42 4-55 4-69 4-83 4-99 5-15 5-31 5-49
4-94 5-11 5-29 5-47 5 67 5-87 6-09 6 32
4-93 5-09 5-26 5-43 5-62 5-82 6-02 6-24
4-92 5-07 5-23 5-40 5-58 576 5-96 616
4-91 5 0 5 5-21 5-37 5 5 i 5'72 5'90 6-10
Skrižaljka 12.
lOOO komada normalnih francezkih dužica
ako je od trupca
0-8 0 7 0-6 0-5
diela
izradivo
0-4 0 3 0-2 0-1
treba x m^ surovine
5-56 5-75 5-95 6-16 6-38 6-61 6-85 7-11
5-55 5-72 5-92 6-12 6-32 6-55 6 78 7-02
5-54 5-70 5-89 6-08 6 2 8 6 50 6-70 6-94
5-52 5-69 5 86 6-06 6-23 6-43 6 64 6'86
1
6-35 6-57 6-79 7'03 7-28 7-55 7-83 8-12
6-34 6-54 6-76 6-99 7-23 7'48 7-74 8-02
632 6-52 6-73 6-94 7-17 7-41 7-66 7 9 3
6-31 6-50 6-69 6-90 7-12 7-35 7-58 7-84
1
7-41 7-67 7'93 8 22 8-50 8-81 9-14 9-48
7-40 7-64 7-89 8-15 8-43 8-72 9 04 9 36
7-38 7-60 7-85 8-10 8-37 8-65 8-94 9-25
7-36 758 7'81 8 06 8-31 8-58 8-85 9-15
1
8-89 9-19 9-51 9 85
1020 10-57 10-96 11-37
8-87 9-16 9-46 9-78
10-12 10 47 10-84 1123
8 85 9 1 3 9-42 9-72
10-04 10-37 10'73 1109
8-83 910 9-38 9-67 9-97
10-29 10-62 1098
11-12 11-50 n -90 12-31 12-75 13-22 13-70 14-22
1109 11-45 11-83 12-23 12-65 13 09 13-55 14-04
11-07 11-41 11-78 12-15 12-55 13-00 13-41 13-87
11-04 11-38 11-72 1209 12-46 12 86 13-28 13-72
14-82 15-33 15-86 16-41 17-00 17-62 1827 18-96
14-79 15-27 15-77 16-30 16-86 17-45 18-07 18-72
14-75 15-21 15-70 16-20 16 74 17-29 17-88 18-48
14-72 1516 15-63 16-11 16'62 17-15 17-70 18 29
22-24 22 99 23-79 24-62 •25-50 26-43 27-40 28-44
22-18 22-90 23-66 24-46 26-29 2617 27-10 28-08
2213 22-82 23 55 24-30 25-10 25-99 26-82 27-74
22-08 22-75 23-44 24-17 24-92 26-72 26-55 27-44
44-47 46-98 47-57 49-24 50 99 52-86 54-80 56-87
44-36 4580 47 32 48-91 50-58 52-34 64-20 56-16
44-26 45-64 47 09 48-61 50-21 61-87 53-64 5548
44-16 45 49 46-88 48-33 49-85 51-46 53-09 54-88
Opazka
... t -*o
"3
T31
o a ci
J4 B o .3 C3 3
a
!3
> c3 rt
c3 -1
O
OJ
^ c ^ Si. .,, l i tD 1
3 ^ O o
a 03
11
142 —
II. b) dolnji promjer vedi od gornjega za 2 cm. — 1. Za 1 kružni vienac.
Skrižaljka 13. Skrižaljka 13.
t-t o bO
03
o
IP
¥ o
đ
40
45
50
55
60
03 Cl, 3
4^ ID
ffl o
os . Q O OJ
CD ' S
P
2
2
2
2
2
CD
O
03
cu
o 6
2 3 4 5 (! 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 B 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
sve 0-9 0-8
36-74 32-77 29-03 25-51 •22-22 19-16 16-33 13-72
38-06 34-43 30-99 27-73 24-65 21-75 19-04 16-50
39-13 35-80 .S2-6-2 29-59 2^70 23-96 21-30 18-94
40-03 36-95 33 99 31-17 28 46 25-87 23-41 21-07
40-79 37-93 35-17 32-52 29-87 27-53 2518 22 95
33-06 29-49 26-13 22-96 19-99 17-24 14-70 1235
34-25 30 99 27-89 24-96 22-19 19-58 17-14 14-85
35-22 32-22 29-36 26-63 24-03 21-56 19-17 17-05
3603 33-26 30-59 28-05 25-61 23-28 21-07 18-96
36-71 3414 31-65 29-27 26-88 24-78 29 66 20-66
29-38 26-21 23-22 20-41 17-77 15-33 13-07 1098
30-44 27-54 24-79 22-18 19-72 17-40 15-23 13-20
31-30 28-64 26-10 23-67 21-35 19-17 17-04 15-15
32 02 29-56 27-19 24-94 22 77 20.70 18.73 16-86
.32-63 30-34 28-14 26 02 23-90 ^2-92 20-14 18-36
a) količina izradive
ako
0 7
građje
ie iz trupca izradivo
0-6 0-5
điela
0 4
iznosi pi postotaka
25-70 22-93 20-32 17-86 15 55 13-41 11-43
9 60 26-64 24-10 21-69 19-41 17-25 15-23 13-33 11-55 27 39 25 06 22-83 20-71 18-69 16 77 14-91 13-26 28 02 26-87 23-79 21-82 19-92 18-11 16-39 14-75 28 55 26-55 24-62 22-76 20-91 19 27 1764 16-07
22-02 19-65 174-2 15-31 13-33 11-50 9-80 8-23
22-83 20-66 18-59 16-64 14-79 13-05 11-42 9-90
23-48 21-48 19-57 17-75 16-02 14-38 12-78 11-36 24-02 22-17 20.39 18-70 17 08 15-52 14-05 12-64 24-48 22-76 21-10 19-51 17-92 16-52 15-11 13-78
18-35 16-37 14-51 12-75 11-11
9-58 8-16 6-86
19-03 17-22 15 49 13-87 12-33 10-88
9-52 8 25
19-56 17-90 16-31 14 80 13-35 11-98 10-65 9-47
20-02 18-48 17-00 15-59 14-23 12-94 11-70 10-54 20-40 18-97 17-59 16-26 14-94 13-17 12-59 11-48
14-68 13-09 11-61 10-20
8-89 7-66 6 53 5-49
15-22 13-77 12-40 11-09
9-86 570 7 62 6-60
15-65 14-3-2 13-05 11-84 10-68
9-68 8-52 7-68
16-01 14-78 13-60 12-47 U-38 10-36
9-36 8-43
16-32 1517 14-07 13-01 11-96 11-01 10-07
9-18
0-3
1101 9-82 8-71 7-65 6-67 6-75 4-90 4-12
11-41 10-33
9-30 8 32 7-40 6-63 5 71 4-95
11-74 10-74
9-79 8-88 8-01 7-19 6-39 5-68
12-01 11-09 10-20
9-35 8-64 7-76 7-02 6-32
12-24 11-38 10-55 9-76 8-96 8-26 7-55 6-89
0-2
7-34 6-56 5-81 510 4-44 3-83 3-27 2-74 7-61 6-89 6-20 5-55 4 93 4-35 3-81 3-30 7 83 7.16 6-52 592 5-34 4.79 4-26 3-79 8 0 1 7-39 6-80 6-28 5.69 5-17 4-68 4-21 816 7-59 7-03 6 50 5-97 5 51 5-94 4-59
0-1
3-67 3-28 2-90 2-55 2-22 192 1-63 1-37 3-81 3-44 3-10 2-77 2-47 2-18 1-90 1-65 3-91 3-58 2-26 2-96 2-67 2-40 2 1 3 1-89 4-00 3-70 3-40 3-13 2-85 2-59 2-34 2-11 4-08 3-79 3-52 3-25 2-99 2 7 5 2 52 2-30 1
143
II. h) đolnji promjer veći od gornjega za 2 cm. Skrižaljka 13.
I. Za 1 kružni vienac Skrižaijka 13.
O to
c CL, d
40
45
1
50
55
60
o os
o o
t-*
2
2
2
2
2
o
B
3
6
2 3 4 5 6 7 8 9 2 3 4 5 6 7 8 9 2 3 4 5 « 7 8 9 2 3 4 5 6 7 8 9 2 3 4 5 6 7 8 9
sve 0 9
63-26 67-2:-i 70.97 74-49 77-78 8i)-84 83-67 86-28 6195 6557 69-91 72-27 75-35 78-25 80-96 83-50 60 87 64 20 67 38 7041 73b0 76-04 78-70 81 OJ 59-97 63-05 66-01 68 83 71-54 74-13 76-59 78 93 59-21 62 07 64-83 67-48 7013 72-47 74-82 77 04
66-94 70-51 73-87 77-04 80-01 82-76 85-30 87-65 65-75 69-01 72-11 75-04 77-81 80-42 82-86 8515 64-78 67 78 70-ti4 73 37 75-97 78-44 8083 82-95 63 97 66-84 69-41 71-95 74-39 76 72 78-93 81-01 63-29 65-86 68-35 70-73 73-12 75-22 77 34 79-34
b) gubitak na surovini
ako je
0-8 0-7
od trupca izi
0-6 0-5
diela
ađivo
0-4 0 3
iznosi Pa postotaka
70-62 73-79 76-78 79-59 82-23 84-67 8o-94 89-02 69-56 72-46 75-21 77-82 80 28 82-60 84-77 86 80 68-70 71-3.; 73 90 7633 78-64 1:0-83 82 96 84-85 67-98 7044 72 81 75-06 77 23 79-30 81-27 83-14 67-37 69-66 71-86 73 98 76-10 77-98 79-86 81-64
74-30 7'-07 79 68 82-14 84-45 86-59 8857 90 40 73 36 75-90 78-Hl 80-59 82-75 84-77 86 67 88-45 72-(;i 74-94 77-17 79 29 81-31 83 23 85-09 86-74 71-98 74-13 76 21 78-18 80-08 81-89 83-61 85-25 71-45 73-45 75-38 77-24 79-09 80-73 82-37 83 93
77-98 80 35 82-58 84-69 86-67 88-50 90 20 91-77 77-17 79 34 81-41 83 36 85-21 86-91 88-58 9010 76-52 -8.52 80-43 82 25 8.S-98 85 62 87-22 88-64 7598 77-83 79-61 81-80 82-92 84-48 85-95 87-36 75-52 77-24 78-90 80-49 82-08 83-48 84-89 86-22
81-65 8S-63 85-49 87-26 88 89 90-4-3 91-s4 9314 80-97 82 73 84-51 86-13 87-67 89-12 90-48 91-75 80-44 82-10 83-<i9 86-20 86-65 88 02 89-35 90-53 79-98 81.52 83-00 84-41 85-77 87-06 88 30 89 46 79 60 81-03 82'41 8. -74 85-06 86-i3 87-41 88-52
85-32 86 91 8839 89-80 90-11 92-34 93-47 94 51 84-78 86-23 o7-60 88-91 b014 91-30 92.38 9340 81-35 85-68 86-H5 88-16 89-b2 90-42 91-48 92 42 83-99 85-22 86-40 87-53 88-62 89-65 90-64 9157 33-68 84-83 85-93 86-99 88-05 88-99 89-93 90-82
88-99 90-18 91-29 92-35 93-33 94-25 95-10 95-8S 88-59 89-67 90-70 91-68 92-60 93-47 94-29 95-05 88-2(; 89-26 90-21 91-99 91-99 92-81 93-61 94-32 8799 88-91 89-80 90-65 81-46 92-98 92-98 93-68 87 76 88-72 8945 90-24 91-04 91-74 92-46 93-13
0-2 0-1
92-66 93-45 94-19 94-80 95-56 96-17 96-73 97-26 92-39 93-11 93 80 94-45 9507 96-65 9f!-19 96-70 9217 92-84 93 48 94-08 94-66 9521 95-14 96-21 91-99 92-61 93-žO 93-77 94 31 94-83 95 32 97-79 91-84 92-41 92-97 93-.''0 94-03 94 49 94-96 95-41
96-33 96-72 9710 97-45 97-78 98-08 98-37 98-63 96-19 96-56 96-90 97-23 9753 97-82 981(1 98-35 96 09 96-42 9614 9--04 97-33 97-6« 9787 98-11 96'00 96 30 96-60 96-88 97 15 97-41 97-66 97-89 95-92 96-21 96-48 96-75 97-(il 97-25 97-48 97-70
- 144 —
I I . b) doinji promjer ved od gornjega za 2 cm. — 1. Za 1 kružni vienac.
Skrižaljka 13. Skrižaljka 13.
OH
-M to O o
3
-^ 2
II O-o
c) Za 1000 komada normalnih francezkili dužica
ako je od trupca izradivo
sve 0-9 0 8 ! 0 7 0'6 0-6 0-4 0-3 0'2 01
điela
treba x m ' surovine
oS
a ( i O
1 40
45
50
55
CO
9'72 10-90 12-31 14-00' 16-081 18-64' 2187, 26-04|
9-39 10-38 11-53 12-88 14 49 16-42i 18-76' 21-65'
9-13 9-98
10-95' 12 07 1338 14-91 16-77 18-86
8-92 9-67
10 51 11-46
10-8 * 1- i-ll 13-67 15-56 17 86 20 72 24-30 28 83
12-10 13-63 15-89 17-60 2010 23-3U 27-35 32-55
10 4311-74 11-53 1-2-97 12-8114-41 14311fi-10 16-1018-12 18-25hiO-o3 20-85'23-45 24 05 27-07
25 3 19 43
10-14 11-09 12-17 13-41 14-86 16-6i| 18-ti3 •^0-95
9-92 10-74 11-63 1273
12,5513-95 13-81 15 26 16 95
8-76 9-42
10-16 10-98 11-96 12-98 14 19
15-34 16-95 lS-84
9-73 10-46 11-29 12-20 13-29 14'42
11-41 12-48 13-69 15-09 16 73 18-61 20-97 23-58
11-16 120a 13-14 14-33 1570 17 26 19 08 2120
13-41 14-82 16-47 18-4'J 2u70 23-47 26-80 30.93
13-04 14-28 15-74 17-27 19-11 21-29 2i-97 26-91
12-75 13-81 15-01 16-37 17-93 19-73 ^1-80
•45|24-31 '80 27-25 61J30'77i 01^36-00' 1540-19
37 29|46-61l 75'54-69 07 i 65-09
1565 17-^9 19 21 11-47 21-15 27-37 31-27
3(>-u8:
15-22' 16-63 18-25' 20-12 ^2-29 24-85 27-95; 31-43
43 5 i
18-781 20-75' 23 05 25-76' 28-981 32-75 :37-52 43 30
118 281 ll9-96 j21-90 24-ll | '26 76' I2C-81J 33-54,' 137-72
32 41 36 34 41-02 46 68 53 59 62-15 72-91 86-79
23-47 26-94 28-8 i 32 20 36-23,48 51-06'54-4690|6-2-54-13!72'
43-62 54-50 6151 70 02 80-38 93 22
109-37 13018
97-23 109 01 123-05 140-03 16076 176 44 218-74 260-36
29 46-58 51-42! 57-94; 64
93-103-75 115-27
41:1-28-82 46144.91
82 93
108-25 216 49
:-lt 1-80
164-23 187-ol
22-82130.43 24-95 33 26 37-38|36-50 30-18^40-24 33-45144-59: 37-27!49-69i 41-9:ji55-90 47-15'62-86i
45-64 49 89 54-76 60-36
91-28 99-78 109-51 120 7
i6-89 133 78
10-95 11-78 12 70 13-73 14-95 16-22
15 76117-74
14-88 16-11 17-5-^ 19-10 20-93'25-23-02I27 25-43 30-
24 22 28 26 33
12-51 13 45 14-51
85'22' 33'24' 02 26 •92 28-11]31-62!34-52^38 91142'
31|29-75 17 32 22 273D-0i 6 5 . 8 20 3941-85 5246-03 1550-86 39 56-51
149-07 167-70 188 59
89-24 90-67
105 09
14-60ll7-5i;i 15-70'l3-84i 16-.93
21-90 23-55! 25-391 27-46' 29-90 3J-44 35-47
15 57117-30'19-46 2i 24'25 95 31-13'38-93
15-69:18-30 17-0819 93 l3-54!21-63 20-27|23-65
20-31:: 21-97|; 23-92|i 25 95 2«37|;
29-19 31-39 33-86 3i-61 3»-76 43-25 47-2y 51-89
74-51 83-85 9130
44 6-2 48-31 52 55 57-30114-60 62-771-25-54 6901138 08 76-29152-59 84-77jl69-53
43-79' 87-57 47 09j 94-18 50 79101-57 54-92|l09-a4 59 80119-59 64-88'l29-75 70 93:141-86 77-83155-66
^
-« a
a.
ffq
^
— 145
II. b) dolnji promier veći od gornjega za 2 cm. — 1. Za 1 kružni vienać.
Skrižaljka 13. Skrižaljka 13.
o
IH
•a' CM
65
70
3 .£3 (D
3 o O Oi
c3 :ri
; ^ ©
2
2
o
a " 0)
Q
2 .B 4 6 () 7 8 9
2 .S 4 5 6 7 8 9
a) količina izradive gradje
ako je od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 U-6 )
0 5 0-4
diela
0-3 0-2 0 1
iznosi pi postotaka
41-45 38-80 36-19 33-69 31-29 28-98 26-74 •21-60
42-02 39 50 .S7-08 34-72 82-45 30-24 28 22 26 08
37-31 34-92 32.57 30-32 28-16 26-08 24 07 22 14
37-82 .M565 33-37 3125 29-21 24-22 2.5-31 23-47
,S3-16 31-04 28-95 26-95 25-03 23-18 21-39 19-68
33-62 3160 29 66 27-78 25 96 24-19 22-50 20 86
29-02 2716 25-33 23 58 21-90 20-29 18-72 17-22
29-41 27-65 25-96 21-30 22 72 2117 19-68 r8-i!6
24-87 23-28 21-71 20 21 18-77 17-39 16-04 14-76
25 21 23-70 22-25 20-83 19-47 18-14 16 87 15-65
20 73 19-40 18.10 16-85 15 65 14-49 13-37 12-30
21-01 19-75 18-55 17-36 16-23 1512 14-Oi; 13-04
16-.n8 15-52 14-48 13-48 12-62 11-59 10-70
9-84
16-86 15-80 14-83 13-88 12-98 12-10 11-25 10-43
12 31 11-64 10-86 10-11
9-39 8 69 8-0'? 7-38
12 61 11-85 1112 10-42
9-74 9-07 8 44 7-82
8-29 7-76 7-24 6-74 6-26 5-80 5-35 4-92
8-40 7-90 7-42 6-94 6-49 6-05 5-62 522
4-15 3-88 3-62 3-37 3 1 3 2-90 2 67 2-46
4-20 395 3-71 3-47 3 25 3-02 2 8 1 2-61
2. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka 14. Skrižaljka 14.
60
65
70
2
2
2
2 3 4 5
2 3 4 5 6 7
2 3 4 5 6 7 8 9
54-39 60-57 46 89 43 36
55-26 .51-74 48 25 44-63 4171 38 64
56-02 52-67 4943 46 29 43-26 40-33 37 50 34-77
48 95 45-51 42-iO 39-02
49-73 46-56 43-42 40-43 37-53 34-77
50-42 47-40 14 49 41-66 38 93 36-30 33-75 31-29
43-51 40-45 37-51 34-68
44-20 41-38 38 59 35-93 33 36 3090
44-82 4-3-14 39-54 37-03 34-60 32-26 30 00 27-82
38-07 35-39 32-89 3034
38-67 36-20 33-76 31-43 29-19 27-03
39-21 36-87 34-60 32-40 30-27 •28-23 26-25 24 31
32-63 30-33 28-13 26-00
.33-14 31-02 28-93 27-94 25-02 23-17
33-61 31-60 29-66 27-77 25-94 24 20 22-50 20 86
27-19 25-25 23-44 1 21-66 !
27-61 25-86 24-11 22-45 20 85 19-31
28-01 26-.34 24-72 23-15 21-61 20-17 18-75 17 39
21-75 20-21 18-75 17-33
22 09 20-68 19 29 17-96 16-68 15-45
22-41 21-07 19-77 18-56 17-29 1613 15-00 13-91
16-31 15-16 14-06 13-00
16-57 1.5-51 14-47 13-47 12-51 ll-,59
16-81 15-80 1483 13 89 12-97 12-10 11-25 10-43
10-87 10-11 966 8-67
11-05 10-34 9-65 8-98 8-34 7-73
11-20 10 53
9-89 9-26 8-65 8-07 7-50 6-95
5-44 5 0 6 4-69 4 3 4
5-33 5-17 4-83 4-49 4 1 7 3 86
5-60 5-27 4 94 4-63 4-33 4 0 3 3-75 3-48
14G —
II. h) đolnji promjer veći od gornjega za 2 cm. Skrižaljka 13.
1. Za 1 kružni vienac. Skrižaljka 13.
(U
03 o a
?]• p
đ
65
70
«
1 £
3 O
M a 03 : -
03 a>
• . :?(D
-1
2
2
^ ' OJ
o 03
c • ' — 9
a:*
Q
b
2 .S 4 5 (! 7 8 9
2 H 4 5 « 7 8 9
sve
58'55 «l-20 63-81 66-31 68-71 7102 73-96 75-40
57-98 60 50 62-92 66-28 67-55 69 76 71-88 73 92
b) gubitak
ako
0-9 0-8 0-7
Da surovini
je trupca izradivo
0 6 0-5
điela
iznosi pi
62-69 65-08 67-43 69-68 71-84 73 92 75-93 77-86
6218 64-J 5 66-63 68-75 70-79 72-78 74-69 7653
63-84 68-96 71-05 73-06 74'97 76-82 78-61 80 32
66 38 68 40 70-34 72-22 74-04 75-81 77 50 79-14
70-98 72 81 74 67 76-42 78-10 79-71 81-28 82 78
70-59 72-3) 7401 75-70 77-28 78-83 80-32 81-74
7513 7672 78-29 79-79 81-23 82-61 83-96 85-24
74-79 76 30 77-75 79-17 80-53 81-88 8-^-13 84-35
0-4
postotaka
79-27 8060 81-90 83-15 84-.y5 85 51 86-63 87-70
78-99 80-25 81-46 82-64 83-77 81'88 85 94 86-96
83-42 84-48 85-52 86 52 87-4'S 88-11 89-30 90-16
83-18 84-20 8517 86-11 87-04 87-90 88-75 89 57
0 3
87 56 88-36 89-14 89 89 90-61 91-31 91-98 92-62
87-39 88-15 88 88 89 58 90-26 90 93 91-56 9218
0-2 0 1
91-71 92-21 92 76 93-26 93-74 94-10 94-65 95-08
9160 92-10 92-58 93 06 93-.51 93-95 94 38 94-78
95-83 96-12 96-38 96 23 96 87 97-10 97-33 97-54
95-80 96 05 96-29 96 53 96-75 96-98 97-19 97-39
2. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka
60
65
70
2
2
2
2 3 4 5
2 3 4 5 6 7
2 H 4 5 6 7 8 9
14.
4.5-61 49 43 53-11 56-64
44-74 48-2f> 61-76 55-07 58-29 61-36
43-98 47-33 50-57 53-71 56-74 59-67 62-50 6523
51-05 54-49 57-80 60-98
50-27 53-44 56-58 59-57 62 47 65 23
49-48 52-60 .55-51 58-34 61-08 63-70 66-25 6S71
56-49 59-55 62-49 65-32
55-80 58-6-2 61-41 6407 66-64 69-lU
55-18 57-86 60-46 62-97 66-40 67-71 70-00 72-18
61-93 64-61 6718 69-66
61-33 63-80 66-94 68-57 70-81 72-97
60-79 63-13 65-40 67-60 69-73 71-77 73-75 75-66
67-37 69-67 71-87 74-06
66-86 68 96 71-07 72-oi; 74 98 7683
66-39 68-40 70 34 72-23 74 06 75-80 77-50 79-14
72-81 74-73 76-56 78-34
72-39 74-15 75-89 77-55 79-15 80-69
71-99 73-66 75 28 76-85 78-39 79-83 81-25 82-61
78-25 79-79 81-25 82-67
77-91 79 32 80-71 82.04 83-89 84-55
77-59 78-93 80-23 81-44 82-71 83-87 85-00 86-09
Skrižaljk
83-69 84-84 85-94 87-00
83-43 84-49 85 53 86-63 87-49 88-61
83-19 84-20 85-17 86-11 87-U3 87-90 88-75 89 57
89-13 89-89 90-63 91-33
88 95 89-66 90-35 91-02 91-66 92-27
88-80 89-47 90-11 90-74 91-35 91-93 92-50 93-05
a 14.
94-58 94-94 95-31 9566
94-47 94-83 95-17 95-50 95-83 96-14
94 40 94-73 95-06 95-37 95-67 95-97 96-25 96-52
— 147 —
II. b) đolnji promjer veći od gornjega za 2 cm. Skrižaljka 13.
] . Za 1 kružni vienac. Skrižaljka 13.
O
Cd
o
t-i
o
d
65
70
s -i3 OJ
^ 5X1
a 03
C3 Xi
^ CD
P
2
2
O
.9 •'~p>
p &
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 6
c) Za 1000 komada normalnih francezkih dužica
ako je od trupca izrađivo
sve 0-9 0-8 0-7 0-6 0-5 0-4 0-3 0 2 0-1
diela
8(52 9-21 9-87
10-60 11-42 12-33 13-36 14-52
8-50 9 0 1 y-63
1029 U-Ol 11-81 1270 13-70
treba x m^ surovine
9 5 8 10-23 10-9/ 11-78 12-68 13-70 14-84 16-13
9-45 10 85 10-70 11-40 12-23 1313 14-11 15-22
10-78 11-51 12-34 1326 14-27 15-41 16-70 18-15
10-63 U-30 12-05 12-86 13-76 14-78 15 88 17-12
12-31 13-15 14-10 15-15 16-sil 17-61 19-08 2074
12-14 12-92 13-76 14-69 16-7-2 16-88 18-15 19-57
14-46 15-45 16-44 17-67 19-02 20-55 22-27 24-20
14-17 15-07 1606 17 10 18-35 19 69 21-17 22-83
17-24 18-41 19-74 21-21 22-83 24-65 26 72 29-04
17-00 18-09 19-27 20-58 22-02 2363 25-41 27-39
21-55 23-02 24-68 26-51 28-54 30-82 33-40 36-30
21-25 22-61 24-09 25-72 27-62 29-54 31-76 34-24
•28 73 30-69 32-90 35-54 38-05 41-00 44 53 48-40
28 34 30-14 3211 34-19 36-69 39-38 42-34 45-65
43-09 46-03 49-45 53 02 57-08 61-63 6679 72-60
42-50 45 22 48-17 51-44 55-04 59-07 63-55 68-48
86-18 92-06 98-70
106-03 114-16 123-26 13359 145-20
8501 90-43 96-34
102-88 110-08 118-13 127-03 136 96
M « a, O
'q 03
w o3
O
J<1
03
O
>
2. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka
60
65
70
2
2
2
2 3 4 5
2 3 4 5 6 7
2 3 4 5 6 7 8 9
14.
6-57 7-06 762 8-24
6-46 6-90 7-30 7-95 8-56 9.25
6-38 6-78 7 22 7 72 8-26 8 86 9-53
10-27
7-30 7-85 8-46 9-15
7-18 7-67 8-23 8-83 9-52
10 27
7-08 7-54 8 03 8-57 9-17 9 8 4
10-68 11-42
8-22 8-83 9-52
10-30
8-08 8-63 9-26 9-94
10-70 11-56
7-97 8-48 9-04 9-65
10-33 1108 11-91 12-85
9-38 10-09 10-88 11-77
9-23 986
1058 11-36 12-22 13-21
9 11 9-69
10 32 1102 11-79 12-65 13-61 1468
10-95 11-78 12-65 13-73
10-78 11-50 12 34 13-25 14-28 1541
10-62 11-30 12 05 12-86 13-76 14-76 15-88 17-12
13-14 1413 15-24 16 48
12-93 13-81 14-81 15-90 17-13 18 49
12 72 13-56 14-45 15-48 16-51 17-71 19-05 20 55
16 43 17-66 19 05 20-60
1616 17-26 18 51 19-88 21-41 23-11
15-94 16-96 18-07 19-30 20-65 22-15 23-82 25-69
21-90 23-55 25-39 27 46
21-55 23-01 24-68 26 50 28 55 30-82
2125 22-61 24-09 25-72 27-52 29-52 31-75 34-25
Skrižaljk
32 85 35 32 38-09 41-19
32-32 34-52 37-02 39-75 42.82 46 22
3188 33-91 36-14 38-59 41-29 44-29 47-63 51-37
65-69 70'64 76-18 82-38
64-64 69 04 74-03 79-50 85-64 92-45
63 76 67 82 7227 77-17 82-57 88-57 95 26
102-74
a, 14.
o a 03
(D 33
i II 2 s •- o
+3
^^ . P H . ^
Si-"3
o«
148 —
3. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka 1
o 03 o 3
iH
•a" 2
PM đ
75
80
85
90
o C3 P H 3
^ CD
o o
^ §
=! -S .5^
P
2
2
2
2
OJ
c3
0 b
2 3 4 5 « 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 K 4 5 6 7 8 9
4. Skrižaljk
a) količina izrađive građje
a 14.
ako je od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 0-6 0-5 0-4 0-3
diela
iznoai j), postotaka
56-68 53-5; 50'47 47-51 44-63 4184 3914 36 53
57-27 54-29 5140 48-5S 45-85 43-19 40 61 38-11
57-79 54-97 52-22 49-54 46-93 44-40 41-93 39-53
58 25 5533 52-96 50-41 47-92 45-49 4313 4083
51-01 48-19 45-42 42-76 40-17 37-68 35-23 32-88
51-54 48-86 46-26 43-72 41-27 38-87 36-55 34-30
52-01 49 47 47-00 44-59 42-24 39-96 3774 35-57
52-42 49-79 47-6'! 45-36 43-12 4091 38-81 36-74
45-31 42-84 40-38 38-61 35-70 33-47 31-31 29-22
45-82 43-43 41-12 38-8T 36-68 34-55 32-49 30-49
46-23 43 98 41-78 39-63 3?-54 35-52 33-54 31-61
46-59 44-25 42 36 40-32 38 32 86 39 34-49 32-65
39-68 37-48 35-33 S3-26 31-24 29-29 27-40 2557
4009 38-0>) 35-98 31-01 32-09 30-23 28 43 26-68
40-45 38 48 36-55 34-68 32-85 3108 29 35 27-65
40-76 38-71 37-06 35-28 33-53 31-84 30-17 28-56
34-01 3:!-12 30 28 2851 26-78 25-10 25-48 21-92
34-36 32-57 30-84 29-15 27-51 25-91 24-27 22 87
34-67 32-98 31-33 29-72 28-16 26-64 25-16 23-70
34 93 3-S-18 31-76 30 24 28-74 27 29 25-86 24-48
28-34 26-77 25-24 23-76 22-32 20-92 19-57 18-27
28-64 27-15 25-70 24-39 22-93 21-60 20-31 19-06
28-89 27-49 2611 24 77 23-47 21-20 20-97 1975
29-11 27-65 26 46 25 20 23-95 22-74 21-55 20-40
22-67 21-42 20-19 19-00 17-85 16-74 15-66 14-61
2-2-91 21-73 20-56 19-53 18-34 17.28 16-24 15-24
2311 21-99 20-89 19-82 18-77 17-76 16-77 15-80
23 29 2212 21-17 2016 19-16 1819 17 24 16-32
17-00 16-06 15 14 14-25 13-39 12-56 11-74 10-96
17-18 16-29 1542 14 67 13-76 12-96 12-18 1143
17-33 16-49 15-67 14-86 14-08 13-32 1258 11-85
17-47 16-59 15-8:! 1512 14-37 23-64 1293 12 24
0-2
11-34 10-71 10-09 9-,50 8 9 3 8-37 7-83 7-31
11-45 10-84 10-3S
9-82 9 1 7 8-64 8-12 7-62
11-55 10 99 10-44
9-91 9-39 8-88 8-39 7-90
11-65 1103 10-59 10-0 S
9 58 9-09 8 62 8-16
0 1
5-67 5-35 5-05 4-75 4-4B 4 1 8 3-91 3-65
5-73 5-43 5-14 4-86 4-59 4-32 4-06 3-81
5-78 5-60 5-22 4-95 4 6 9 4-44 4-19 3-95
5-83 5-53 5-30 5-04 4-79 4 55 4-31 4-08
— 149
3. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka 14.
O
o 3
o
đ
75
80 ;
85
90
03
3
« o • ^ § ) o to
-M » 03
d SI
p.
2
2
2
2
o
.5
P
6
2 3 4 5 « 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
Skrižaljka 14.
b) gubitak na surovini
ako je od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 0-6 0-5 0-4 0-3 0-2 0-1
diela
iznosi p-i postotaka
48 32 4G-46 49-53 52-49 55-37 f)8-l6 60-86 63-47
42-73 45-71 48-60 51-4-2 54-15 56 81 59-39 61-89
4-2-21 45-03 47-78 50-46 53 07 55-60 58-07 60-47
41-75 44-67 47-04 49-59 52-08 64-51 56-87 59-17
48 99 51-81 54-58 57-24 59-83 62-34 64-77 67-12
48-46 51-14 58-74 56-28 58-73 61-13 63 45 65 70
47-99 50-53 53-00 55-41 57-76 60-04 62-26 64-43
47-58 60-21 62-35 54-64 66-88 59-06 61-10 63-26
54-66 57-17 59-62 61-99 64-30 66-53 68-69 70-78
54-18 66-67 58-88 61-14 63-42 65-45 67 51 69-51
53-77 56-02 58-22 60-37 62-46 64-48 66-46 6839
53-41 55-75 57-64 59-68 61-68 6361 65-51 67-35
60-32 62-52 6467 66-74 68 76 70-71 72-60 74 43
59 91 62-00 63-02 66-99 67 91 69-77 71-57 73'32
69-56 61-52 63-45 65 32 67-15
65-99 1 67-88 69 72 71-49 73-22 74-90 76-52 78-08
65-64 67-43 69-16 70'85 72-49 7409 7563 77-13
65 33 67 02 68-67 70-28 71-84
68-92 1 73-36 70-65 72-35
59 "24 61-29 62-94 64-72 66-47 68-16 69-83 71-44
74-84 76-30
66-07 66-82 68-24 69-76 71-26 72-71 74-14 76-52
1 71-66 13 23 74-76 76-24 77-68 79-08 80-43 81-73
71-36 72-85
77-33 78-58 79-81 81-00 82'16 83-26 84-34 85-39
77-09 78-28
74-30 ! 79 44 76-61 77-07 78-40 79-69 80-94
7111 72-61 73-89 75-23 76-53 78 80 79-03 8025
70-89 72-35 73-54 74-80 76-05 77-26 78-45 79 60
80-47 81-66 82-72 83-76 84-76
76-89 78-01 79-11 8018 81-24 82-24 83-23 84-20
76-71 77-88 78-83 79-84 80-84 8181 82-76 83-68
8300 83-94 84-86 85-75 86-61 87-45 88-26 89'04
82-82 83-71 84-58 85-33 86 24 87-04 87-82 88-67
82-67 83-51 84-33 85-14 85-92 86-68 87-42 88-15
82 42 83-41 84-12 84-88 85-63 86-36 87-07 8776
88-66 89 29 8991 90-50 91-07 91-61 92-17 92-69
88-55 89-14 89 72 90-18 90-83 91-36 91-78 92-38
88-45 89-01 89 66 90-09 90-61 91-12 91-62 92-10
88-35 88-94 89-41 89-92 90-42 90-91 91-38 91-84
94 33 94-63 94-95 95-25 95-39 95-62 96-09 96-35
94-27 94-57 94-86 95-14 95-41 95 68 95-94 96-19
94-22 94-50 94-78 9506 95-31 95-56 95-81 96-05
94-17 94-47 94-70 94-96 95-21 95-45 96-69 96-92
— 150 —
3. Za 2 kružna vienca dužica. Skrižaljka
———-
CD >-< O bJO 03
&. !=! -U
•§ s đ
7f> ' L)
80
85
90
os
3
03 ^
i5
2
2
2
2
O
ča
• ^
Q 6
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
14. Skrižaljk
c) Za 1000 komada normalnih francezkih dužica
ako j e od trupca izradivo
sve 0-9 0-8 0-7 0-6 0 5 0-4 0-3 0-2 0.1
diela
6-30 6-67 7-08 7.52 8 00 8-54 9-13 9-78
6 24 6-58 6-95 7-35 7-79 8'27 8-80 9-37
6-18 6-50 6-84 7-21 7-61 8-05 8-52 904
6-13 6-46 6-75 7-09 7-45 7-85 8-28 8-75
treba x m ' surovine
7-00 7-41 7-8f; 8-35 8-89 9-49
1014 ]0-86
6-93 7 31 7-72 8-17 8-«6 9-19 9-77
10-41
6 87 7-22 7 60 8 0 1 8-46 8-94 9-47
10-04
6-81 7-17 7-49 7-87 8-28 8-7^ 9'20 9-72
7-88 8-34 8 85 9-4(1
10 00 10 68 U-41 12-ži3
7-80 8-22 8-69 9-19 9-74
10-34 10-99 11-72
7-72 8-13 8-55 9-02 9-42
10-06 10-66 11-30
767 807 8-43 8-86 9-32 9-82
10-35 10-94
900 9-93
1011 10-74 11-43 12-20 13-04 13 97
8-91 9-40 9-93
10-50 11-13 11-81 12-67 13-39
8-83 9-2« 9-77
10-30 10-87 11-49 12-17 12-91
8-76 9 22 964
10-12 10-65 11-22 11-83 12-60
10-50 11-12 U-80 12-53 13-34 14-23 15-21 16-30
10 40 10-96 1159 12-26 12-99 13-78 14-66 15-62
10-30 10-84 11-40 12 02 12-69 13-41 14-20 15-06
10-22 10-76 11-24 11-81 12-32 13-09 13-81 14 58
12-60 13-34 1415 15-04 16-01 17-08 18-26 19-56
12-47 J 3 1 6 13-90 14-71 15-58 1654 17 59 18-75
12-36 13-00 13-68 14-42 15-22! 16-09 17 04 18-07
1226 12-91 13-49 14-17 14-91 15-7U 16-56 17-50
15-76 16-68 17-70 18 80 20-01 21-35 22-82 24-45
15-60 16-45 17-49 18-38 19-48 20 67 21-99 23 43
15-4o 1626 17-10 18-03 19-03 20-11 21-30 23-59
15-33 16-14 14-86 17-72 18-6t 19-63 20 70 21-88
21-01 22-24 :;3 59 25-06 26-68 28 36 30 42 32-59
20 79 21-93 23-17 24-51 25-97 27-59 29-32 31-24
20-60 21-66 22 80 24-04 25-37 26-82 28-40 30-12
20-33 21-52 22-48 23-62 24-85 16-17 27-61 29 16
31-51 33-36 35-39 37-60 40-02 42-69 45-63 48-89
31-19 32-90 34-75 36-76 38-96 41.34 43-98 46-86
30 90 32-49 34-20 36-06 38-06 40-22 42 60 46-18
30-44 32-28 33 73 35-43 37-27 39-26 41-41 43-75
63-02 66-72 70-71 75-19 80-04 85-38 91-26 97-78
62-37 6580 69 60 73-53 77-91 82-68 87-96 93-73
61-81 64-98 68-40 72-11 76-12 80 46 85 19 90-36
ei-32 64-56 67-45 70-86 14-54 78-52 82-82 87-49
a 14.
0« M -N =3 CL,
O
CO
n 8 o
!»
.-'•^^ Ci
OD
o 0
3 ;
S
(73
3 03
.2 H p ^ sS . OJ
5
— 1 5 1 —
3. Za 3 kružna vienca dužica. Skrižaljka 15. Skrižaljka 15.
<D O
• '—a
a) količina izradive gradje
ako je od trupca izradivo
0-9 0-8 0-7 0-6 0-5 I 0-4 0-3 02 04
diela
iznosi pi postotaka
75
85
90
95
63-77 60 23 56-78
64-42 61-08 57-82 54-65 51-68 48'59
65 01 61-84 68-75 55 73 52-80 4995 4718 44-48
65 54 62-52 59-68 56.81 53-91 51-18 48-52 45-93
66-01 63-14 60-33 57-69 .64-92 6>;-30 49-75 47-26
57-39 54-21 51-10
57-98 64-97 62 04 49-19 46.42 43-73
68.51 55.66 62.88 60.16 47 52 44 96 42"46 4o;o3
68-99 56-^7 63-62 51-04 48-52 46-06 43-67 41-34
59-41 56-83 64-29 51-83 49-43 47 U7 44-78 42-53
51-02 48-18 45-42
51-54 48-86 46-26 43'72 41-26 38-87
52-01 49 47 47-00 44-58 42-24 39-96 37-74 35-68
62-43 50-02 47-66 45-37 43-13 40-94 38-82 36-74
52-81 50.61 48-26 46-07 43 94 41-84 39 80 37-81
44-64 42-16 39 75
45-09 4-:i-76 40-47 38-26 36-11 34-01
45-61 43-29 41-13 39-01 36-96 34 97 33-03 31-14
46-88 45-76 41-71 39-70 37-74 36-83 33-96 32-15
46-21 44-20 4-^-21 40-31 38-44 36-61 34-85 33-08
38-26 36-14 34 07
38-65 36-65 34-69 32-79 30-95 29-15
39-01 .37-10 35-25 83-44 31-68 29-97 28-31 26-69
39-32 37-61 35-75 34-03 32-36 30-71 29-11 27-56
39-61 37-88 36-18 34-54 32-95 31-38 29-85 28 36
31-88 30-12 28-39
32-21 30-54 28-91 27-33 25-79 24-20
32-61 30-62 29-38 27-87 26-40 24-98 23-59 22-24
32-77 31-26 29-79 28-36 26-96 25-69 24-26 22-97
33-01 31-57 30-15 28-80 27-46 26-15 24 88 23-63
25-61 24-09 22-71
25-77 24-43 23-13 21-86 20-63 19-44
26-00 24-74 23-50 22-29 21-12 19 98 18-87 17-79
26-22 y5-0l 23-83 22-68 21-56 20-47 91-41 18-37
26-40 25-25 24-12 23-04 21-97 20-92 19-90 18-90
19-13 18-07 17-03
19'33 18-32 17-36 16-40 15-47 14-58
19-50 10-55 17-63 16-72 1584 14.99 14-15 la-34
19-66 lb-7H 17-87 17-01 16-17 15-35 14-56 13-78
19-80 18-94 18-09 17-28 16-48 15 69 14-93 14-18
12-75 12-05 n -36
12-88 12-22 12-56 10-93 10-32 9-73
13-00 12-37 11-75 l i-15 10-56
9-99 9-44 8-90
13-11 12-50 11-92 11-34 10-78 10-24
9-70 9-19
13-20 12-63 12 06 11-52 10-98 10-46
9-95 9-45
6-38 6-02 5-68
6-44 6-11 5-78 5-47 5-16 4-86
650 6-18 5-88 5-57 5-28 6-00 4-72 4-45
6-55 6-25 5-96 5-67 5-39 5-12 4-85 4-59
6-60 6-31 6-03 676 5-49 5-23 4 98 4-73
152
3 Za 3 kružna vienca dužica. Skrižaljka 15.
o se ca c
o
đ
75
80
85
90
95
o ft 3
- " CD
0
•5
?
2
2
2
2
2
OJ
o
.9
&
2 3 4
2 3 4 5 ti 7
2 3 4 5 fi 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 H 4 5 6 7 8 9
Skrižaljk
b) gubitak na surovini
ako je od trup
sve 0-9 0-8 " • '
0-6
ca izradivo
0-5 0-4 0-8
diela
iznosi P2
36-23 39-77 43-22
35-58 38-92 42-18 45-35 48-42 51-41
,34-99 33-16 41-25 44 27 47-20 50-05 52-72 55-52
34-46 37-48 40-4-i 43-29 46-09 48-82 5148 5407
33-99 36-84 3997 42-41 45-08 47-70 50 25 52-74
42-61 45-79 48-90
42-02 45-03 47-96 50 81 53-58 56-27
41-40 44-34 4712 49-84 52 48 55'04 57-54 59 97
41-01 43-73 46-38 48-96 51-48 53-94 56-33 58-66
40-49 43-77 45-71 48-17 60-57 52-83 55-22 57-47
48-98 51-82 54-58
48'46 51-14 53-74 56-28 58-74 61-13
4799 50-53 53 00 55-42 57-76 60-04 62-26 64-42
47-57 59-98 5234 54-63 56-87 59-O i 61-18 63 26
47-19 49-49 51-75 53-93 56 06 58-16 60-20 6219
55 36 57-84 60 25
54-91 57-27 59-53 61-74 63-89 65-99
54-49 5671 58-87 60-99 63-04 65-03 66 97 68-86
54-12 56-24 5S-29 60-30 62-26 64-17 66 04 67-85
53-79 55-80 57-79 59-69 61-56 63 39 65-17 66-92
61-74 63-86 65-93
61-35 63 35 65-31 67-21 6908 70-85
60-99 62 90 64-75 66-56 68-32 70 03 71-69 73-31
60 68 6-2-49 64-25 65-97 67 65 6929 70-89 72'44
60 39 62-12 63 82 65 45 67-05 68-62 70-15 71-64
postotaka
68-12 69 88 71-61
67-79 69-46 71-09 72-67 74-21 75-70
67-49 69-08 70-62 7213 73-60 75-02 76-41 77-76
67-23 68-74 70-21 71-64 73 0^ 7441 75-74 77 03
66-99 68-43 69-85 71-20 72-54 73-85 75-12 76-37
74-49 75-91 77-29
74-22 75-47 76-87 78-14 79-37 80-56
74-00 75-26 76-50 77-71 78-88 80-02 81-13 82-21
7378 74-99 76-17 77-32 78-44 79-53 80-59 81-63
73-60 74-74 75-88 76-96 78 03 79 08 80-10 81-10
80-87 81.93 82-93
80-67 8168 8265 83-60 84 53 85 42
80-50 81-45 82 37 83-28 84-16 85 01 85-85 86-66
80-34 81-24 82-13 8,^99 83-83 84-65 85-44 86-22
80-20 81-06 81-91 82-72 83-52 84 31 85-07 85-82
1
1 15.
0-2 0 1
87-25 1 93-62 87-95 88-64
87-78 87-78 88-44 89-07 89-68 90-27
87-00 87-62 88-25 88-85 89-44 90-01 90-56 91-10
86-89 87-,50 89-08 88-66 8922 89 76 90-30 9081
86-80 87-37 87-94 88-48 89 02 89-54 90-0 T 90-55
93-98 94-32
93-56 93-89 94-22 94-55 94-84 95-14
93-50 93-82 9412 94-42 94-72 95-00 96-00 95-55
93-45 93-75 94-04 94-33 94-61 94-68 95-15 95-41
93-46 93-69 93-97 94-24 94-51 94-77 95 02 95-27
153 —
3. Za 3 kružna vienca dužica. Skriža
O
03
CL,
+3
^ OJ
'a' o
d
75
80
85
90
95
o 03 & 3
M 5 c3
03 r ^
Q T 3
p
2
2
2
2
2
jka
OJ
O
rt .s
6
2 3 4
2 3 4 5 6 7
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
2 3 4 5 6 7 8 9
15.
c) za
Skrižaljka 15.
1000 komada normalnih francezkih dužica
ako je od trupca izradivo
sve
5-60 5-93 6-29
5-55 5-85 H-18 6 54 6-93 7-35
5-50 5-78 6-08 6-41 6-77 7-15 7-57 8-01
5-45 5 7 1 6O0 6-30 6-63 6 9 8 7-36 7-78
5-41 5-66 5-92 6-20 6 50 6-83 7-18 7-56
0-9
6-22 6 59 6-99
6-16 6-50 6-86 7-26 7-69 8-17
611 6-4a 6-76 7'09 7-52 7-95 8-41 8-90
6-06 6-85 6-66 7-00 7-36 7-76 8'18 8 64
6-01 6-29 6-58 6-89 7-23 7-50 7-98 8-40
0 8 0-7 0-6 0-5 0-4 0-3 0-2 0-1
treba
X m^ surovine
7-00 7-42 7-87
6-94 7-31 772 8-17 b-66 9-19
6-87 7-22 7 60 8-02 846 8-94 9-47
10-01
6-81 7-15 7-50 7-88 8-29 8-72 9 20 9-73
6-77 7'06 7-40 7-76 8'13 8-54 8 9 8 9'45
8-00 8-47 8'99
7-92 8-35 8-83 9 32 9-89
10-50
7-85 8-25 8-69 9-16 9-66
10-22 10-82 11-44
7-79 8 16 8-56 9-00 9-45 9-97
10-52 11;11
7-73 8-08 8-46 8-86 9-29 9-76
10-26 10-80
9-34 9-89
10-49
9-24 975
10-30 10-90 11-54 12-25
916 9-62
1014 1064 11-28 11-92 1262 1335
9-09 9-52 9-H9
10-50 11-05 11-63 i2-a7 12-96
9-02 9'43 9-87
10-34 10-84 11-38 11-97 12-60
11-20 1196 12-58
11-09 11-70 12-36 ' 13 07 13-85 14-70
10 99 11-55 1216 12 82 13-5 ; 14-30 15-14 16-02
10-90 11-43 11-99 12-60 13-25 13-96 14-72 16 55
10-82 11-31 11-H4 12-41 13-01 13-66 14-36 15-12
14 00 14-83 15-73
13-87 14 62 15-45 16-34 17-31 16-38
13 74 14-44 16-20 1603 1691 17-88 18-93 20-02
13-62 14-29 14-99 15-75 16-57 17-45 18-40 19 45
13-53 14-15 14-80 15-51 16-26 17 08 17-95 18-90
18-67 19-77 20 97
18-48 19-49 20-59 21-79 2308 24-60
18-32 19-25 2U-27 21-27 22 55 2384 26-24 26-69
18-17 1905 19-98 21-00 22-09 23-26 24-54 25 92
18-04 18-86 19-74 20-68 21-68 22-77 23-93 25-19
2801 29-66 3146
27-73 29-24 30-89 32-68 34-62 36-76
27-48 28 88 30-40 32 06 3382 35-76 37-86 40-04
27-26 28-57 29-98 31-50 33-13 34-90 36-81 38-89
27-06 28-28 29-60 31-02 32-62 34-15 36-90 37-79
56-02 59-31 62-91
6646 58-48 61-78 65-36 69-25 73-51
54-95 57-76 60-80 64-10 67-65 71-51 76-71 8008
54 60 57-14 59-95 62-99 66 26 69-79 73-62 77-77
54-11 56-67 69-21 62-03 65-04 68-39 71-80 76-58
1
rt M rt O
• *
i! ' i
§£
o a 0 2
1—(
*o [
'^ 4^ 3 O
=3 i M \ (U 02
3 '^ > 0 ' E3 1
>o 1 rt
H + 3
-_ a.
»:, .s o
(Nastavit će se).
— 154 —
Propisi 0 p u t n i m , p o v j e r e n s t v e n i m , z a m j e n i č k i m i s e l i t -b e n i m p r i s t o j b a m a č i n o v n i k a h i s l u ž b e n i k a h t e č l a n o v a h g o s p o d a r s t v e n o g a o d b o r a i z a s t u p s t v a
k r a j i š k i h i m o v n i h o b ć i n a .
U zadnje vrieme pojavljuju se u »S. l.» važna pitanja glede zaračunavanja pristojaba, spadajudih činovnicima i službenicima krajiških imov. obćina.
Ka ta pitanja davalo je uredničtvo odgovor u granicama dotičnog konkretnog slučaja. Time se je riešavalo prieporno pitanje, ali ipak nije se pružao čitatelju i onomu, koji se je specialno za to pitanje zanimao, podpuni pregled materije na koju se odnosni predmet odnaša.
Da se tomu doskoči, evo odnosnih propisa sakupljenih u jednu cjelinu:
A) Rangiranje činovnikah. V
Činovnici imovnih obdina rangiraju se: a) V I I I . d n e v n i r a z r e d sa placom od 1400, 1600 i
1800 for. godišnjih, š u m a r n i k kao upravitelj gospodarstvenoga ureda;
b) I X . d n e v n i r a z r e d sa placom od 1100, 1200, i 1300 for. godišnjih, n a d š u m a r kao upravitelj gospodarstvenoga ureda, n a d š u m a r k o n t r o l n i , n a d š u m a r p r o c i e -n i t e l j , n a d š u m a r b l a g a j n i k , n a d š u m a r k a o u p r a v i t e l j š u m a r i j e i g r a d j e v n i m j e r n i k i m o v n e o b ć i n e ;
c) X . d n e v n i r a z r e d sa plaćom od 800, 900 i 1000 for. godišnjih, š u m a r s k i p r o c i e n i t e l j , p r o t u s t a v n i k , šum a r k a o u p r a v i t e l j š u m a r i j e , r a č u n a r s k i o f i c i j a l i p i s a r n i č k i o f i c i j a l ;
d) X I . d n e v n i r a z r e d sa plaćom od 500, 600 i 700 for. godišnjih, š u m a r s k i p r i s t a v , b l a g a j n i č k i p r i s t a v , r a č u n a r s k i p r i s t a v , o f i c i j a l i a k c e s i s t a .
— 155 —
Š u m a r s k i v j e ž b e n i c i , nisu uvršteni u nijedan dnevni razred, te uživaju godišnju pripomoć od 400 i 500 for.
(J^aredba kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 30. travnja 1896. br. 24.355).
B) Putne I povjerenstveiie pristojbe činovnikali.
1. Za redovita službena putovanja, obavljena unutar gra-nicali njihovog službenog kotara pripadaju činovnikom imov. obćina, u k o l i k o ne u ž i v a j u s t a l n i p u t n i p a u š a l , sliedede putne pristojbe, i t o : paušal za uzdržavanje službenih konja i povrh toga sistemizirane dnevnice.
Paušal uživajući činovnici obvezani su uzdržavati i t o : upravitelj gospodarstvenoga ureda dva odnosno jednog za službenu porabu dovoljno kriepkoga konja, a procienitelj i šumar po jednoga konja.
Od ove obveze za uzdržavanje konjah može se odriešiti samo u slučaju osobito važnih razlogah i posebnom vladinom dozvolom, i to imenito u krašovitom velegorju, u kojemu se s nestašice obdilah s koli ili s konjem u šume težko dođi može. —
U ovih iznimnih slučajevih slobodno je dotičnomu šumaru, da se posluži s najmljenimi koli ili konjem ili da djelomice pješke put prevali.
Oni činovnici, koji su od obveze za uzdržavanje konjah odriešeni, imaju pravo na 70% gore rečenoga paušala i na paušalnu dnevnicu.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 28. srpnja 1885. br. 28.983).
2. Činovnici, koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, smiju zaračunavati kod izletah u r e d o v i t o j s l u ž b i dnevnice u onom iznosu, u kojem pripadaju državno-šumskom osoblju prema dnevnom razredu u smislu naredbe kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu (sada ministarstva za poljodjelstvo) od 9. srpnja 1885. br. 35.650.
3 » 2 » 2 » 2 »
— » (= 6 K.); 50 » (= 5 K.); 50 » ( = 5 K ) ; — » ( = 4 K.).
- 156 —
Ove dnevnice iznose: a) za činovnike gospodarstvenoga ureda imovne obdine po
točki 15. rečene naredbe, nu samo s tom preinakom, da imaju za obračunanje mjerilom služiti s t e g n u t e d n e v n i c e , koje su ustanovljene za činovnike autonomne kr. zemaljske uprave, i to :
za V I I I . dnevni razred sa 3 for. 50 nč ( = 7 K . ) ; » IX . » » » X, » » » X I . » » » X I I . » »
b) Izvanjsko manipulaciono osoblje imovne obćine, namješteno kod područnib kot. šumarijah, ima uživati kod službenih izletah po točki 16. ministarske naredbe od 9. srpnja 1885. br. 35.650 polovicu podpunih dnevnica, pripadajućih mu po službenom činu, kada putuju dalje od 16 kilometara, a četvrtinu podpunih dnevnicah po činu pripadajućih, kada putuje preko 8, a manje od 16 kilometara, napokon pako polovicu podpunih dnevnicah, kada se ima prenoćiti izvan sjedišta bez obzira na daljinu.
Podpune dnevnice suglasne su za autonomne činovnike kr. zemaljske vlade s onimi ustanovljenimi u točki 2. pomenute naredbe kr. ug. ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 9. srpnja 1885. br. 35.650 i t o :
za V I I I . dnevni razred sa » IX. » » » » X. » » » » XI. » » » » XII. » » »
pa pošto su podpune dnevnice jednake za državno šumsko osoblje i za autonomne činovnike, to ne ima zaprieke glede zaračunavanja izmjere dnevnicah označenih pod slovom b.
( N a r e d b a kr. zemalj. vlade, odjela unutarnjeg, od 14-rujna 1891. broj 12.219).
3. Š u m a r s k i p r i s t a v i i v j e ž b e n i c i spadaju medju manipulaciono osoblje imovne obdine, te pripada kod službenih
5 for — nč. (= 4 » — » ( = 3 » .50 » (= 3 » —- » (= 2 » _ » ( =
10 K.); 8 K.); 7 K.); 6 K.); 4 K.);
— 157 —
putovanja šumarskim pristavima dnevnica XI . dnevnog razreda, a šumarskim vježbenicima dnevnica XII . dnevnog razreda.
(E i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 4. travnja 1892. broj 14.000).
4. Šumarskim pristavima i vježbenicima, k o j i n e u ž i v a j u p u t n o g a p a u š a l a , pripadaju za slučaj obavljanja vanjske službe, sliedeće pristojbe:
a) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati zajedno sa kotarskim šumarom ili s kojim drugim šumarskim činovnikom u šumu sbog z a j e d n i č k o g obavljanja većih, šumskih poslova, tad mu pripada samo dnevnica opredieljena naredbom kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 14. rujna 1891. br. 12.219. bez prava na zaračunanje kilometrine.
h) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora zastupati šumara u vanjskoj službi, te u slučaju šumareve bolesti ili dopusta, dužan mu je dotični šumar, jer uživa putni paušal, dati o vlastitom trošku podvoz.
Osim toga pripada u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku dnevnica napomenuta pod a)
c) Ako šumarski pristav ili vježbenik mora putovati sbog obavljanja vanjske službe sam za sebe s toga, što p r i m j e r i c e nije mogao kot. šumar to sam izvršiti, jer je bio u kojem drugom šumskom predjelu neodgodivim vanjskim poslom za-priečen, tad mu pripada pravo na zaračunavanje kilometrine po obstojećih propisih.
Osim toga pripada i u tom slučaju šum. pristavu ili vježbeniku dnevnica napomenuta pod a).
Razumieva se samo po sebi, da u slučaju pod c) n e p r i p a d a šumarskom pristavu ili vježbeniku, kad obavljaju vanjsko poslovanje, nikakova posebna odšteta za kretanje, t. j . za h o d a n j e (h o d a r ina ) , po šumi s razloga, što hodanjem po šumi vrši dotičnik onaj službeni posao, koji spada u njegov redoviti poslovni djelokrug, i za koji posao dobiva svoju plaću i dnevnice.
O v o p o t o n j e v r i e d i i za u p r a v i t e l j a g o s p o d a r s t v e n o g a u r e d a i za s v e š u m a r e .
12
— 158 —
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. srpnja 1892. br. 10.075).
5. Za obredjenje paušalne dnevnice prema naredbi kralj, zem. vlade od 14. rujna 1891. br. 12219 ima kod osoblja koje uživa putni paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja r e d o v i t o g službovanja služiti mjerilom faktično pre-valjena daljina od uredovnog sjedišta, pak sve do najudaljenije odnosno poslednje točke isti dan obavljenoga uredovanja bez obzira na to, da li je put prevaljen po šumskim srezovima ili izvan istih.
Za proučavanje udaljenosti pako ima uvjek i bezuvjetno služiti podlogom po gospod. uredu sastavljeni i kod istoga, kao i kod računarskog ureda kr. zem. vlade nalazeći se tloris i kilo-metrički krajobraz.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. srpnja 1896. br. 24.461 alineja 1. i 2.).
6. Šumar imade cielu povjerenu mu šumariju smatrati kao svoj vlastiti kotar, makar u periferiji istog leži i državna šuma. —
U slučaju pako, kad bi u takovoj državnoj šumi preuzimao drva ili inače komisionirao, ne pripada mu nikakov posebni putni trošak (valja razumievati kilometrinu), jer za takova putovanja, koja leže u njegovom vlastitom kotaru, uživa paušal za uzdržavanje konja.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove od 23. studenoga 1893. br. 51.560).
7. činovnici imovnih obćina, koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, smiju kod putovanjah u redovitoj službi zaračunavati dnevnice u onom iznosu, u kojem pripadaju državnom šumskom osoblju u smislu naredbe kr. ug, ministarstva za poljodjelstvo, obrt i trgovinu od 9. srpnja 1885. br. 35.650.
Prema točki 14. te naredbe pripada kod službenih putovanja u kotaru predpostavljene šumske oblasti, pak i izvan toga kotara na daljinu od 16 kilometara, samo ograničena (stegnuta) dnevnica.
~ 159 —
Ako dakle činovnici g o s p o d a r s t v e n o g a u r e d a putuju u r e d o v i t o j službi, za koji uživaju paušal za uzdržavanje konjah, to im pripadaju za to putovanje samo sistemizirane s t e g n u t e dnevnice.
U slučaju pako kada su putovali i z v a n obsega imovne občine, p r e k o 16 kilometara, pripada im p o d p u n a dnevnica.
U smislu normativne naredbe kr. zem. vlade od 23. studenoga 1893. br. 51.560 pripada im k i l o m e t r i n a u svakom slučaju bez obzira na udaljenost mjesta, kad putuju izvan medje imovne obćine, i to od m e d j e i m o v n e o b d i n e do m j e s t a s l u ž b o v a n j a .
Činovnikom kod š u m a r i j a h pripada za službena putovanja u njihovom kotaru prema okružnici kr. zem. vlade od 14. rujna 1891. br. 12.219 za udaljenost preko 8 kilometara 'U, a preko 16 kilom. V2 podpunih dnevnicah.
Za putovanje izvan njihovog kotara, a l i u o b s e g u i m o v . o b ć i n e , pripada im s t e g n u t a dnevnica i kilometrina od medje njihovog šumskog kotara do mjesta službovanja.
Samo u onom slučaju, kad bi se odnosno putovanje pro-, tezalo p r e k o medje imovne občine v i š e od 16 kilometara onda im pripada, kao i činovnikom gospodarstvenoga ureda, podpuna dnevnica i kilometrina od m e d j e n j i h o v o g š u m s k o g k o t a r a d o m j e s t a s l u ž b o v a n j a
( N a č e l n a r i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 1. rujna 1895. br. 13.718).
8. šuraarsko-tehničkim dnevničarima pripada za službena putovanja isti putni trošak kao i šumarskim vježbenicima.
( R i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut poslove, od 17. prosinca 1895. br. 63.597).
9. Prigodom obavljanja v a n r e d n i h s l u ž b o v a n j a , nespadajućih u redoviti djelokrug dotičnog činovnika, u kojih dakle slučajevih imadu paušal uživajuči činovnici pravo na zaračunavanje p o d p u n e d n e v n i c e i k i l o m e t r i n e , ima se ova potonja odmjeriti samo prema prevaljenom putu od uredovnog sjedišta činovnika do šumskog sreza i dalje prema
— 160 —
udaljenostima izmedju pojedinih srezova, d o č i m s e z a p u t ^ p r e v a l j e n k r o z š u m s k e s r e z o v e , ne i m a z a r a č u n a t i k i l o m e t r i n a . ,
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjel za unut. poslove, od 23. srpnja 1^96 broj 24.461 zadnja alineja).
a) U naredbi od 23. srpnja 1893. br. 24.461 ima se pod navedenom podpunom dnevnicom razumjevati » p o d p u n a s t e g n u t a d n e v n i c a « za razliku od paušaliranih dnevnica.
Prema tomu imadu činovnici imovnih obdina, dok putuju makar i u izvanrednom službovanju unutar obsega pred-postavljene šumske oblasti, pak i izvan istoga na daljinu do 16 kilometara, pravo na zaračunavanje samo stegnutih dnevnica.
Samo u onom slučaju, kad bi činovnik imovne obeine granicu iste za 16 kilometara putujuć u službi prekoračio, imao bi pravo na zaračunavanje »podpune dnevnice* prema postojećim obdim propisima.
( R i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 10. ožujka 1897. br. 49.786 ex 1896.).
h) Zaračunavanje kilometrine od uredovnog sjedišta do mjesta službovanja, odnosno do medje šumskog sreza, dozvoljeno je prema naredbi kr. zem. vlade od 23. srpnja 1896, br. 24.461 samo za službovanja, koja n e s p a d a j u u redoviti službeni djelokrug dotičnog činovnika.
Činovnikom, koji uživaju paušal, pripada za r e d o v i t a s l u ž b o v a n j a , makar i izvan službenog kotara, kilometrina s a m o od m e d j e d o t i č n o g k o t a r a d a l j e .
( R i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 10. ožujka 1897. br. 46.401).
10. G o s p o d a r s k i m č i n o v n i c i m a vlastelinstva brodske imovne obdine P l e t e r n i c a V e l i k a , dok putuju u teritoriju toga vlastelinstva, ne pripadaju nikakove dnevnice za obavljanje vanjskih poslova.
( R i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 16. siečnja 1895. br. 2.200).
— 161 —
C) Zamjeuičke pristojbe činovuikali. 1. Šumarskim pristavom i šumarskim vježbenikom imov.
nih obćinah, kada budu opredieljeni, da d u l j e od mjesec dana i z v a n svoga uredovnoga sjedišta koje službovno mjesto zamjenjuju, uz redovita njihova beriva ne i m a j u se izpladivati nikakove ine zamjeničke pristojbe osim s e l i t b e n i h t r o š k o v a i službom skopčanih paušalah te propisanih putnih troškova za vanjska službovanja.
Ako zamjenjivanje službenog mjesta i z v a n uredovnoga sjedišta potraje samo mjesec dana ili manje, tada se imaju rečenim urednicima dopitati uz njihova redovita beriva još i stegnute dnevnice prema njihovom dnevnom razredu bez selitbenih troškova, a za one dane, kada vanjsku službu obavljaju, kilometrina u smislu naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 16. srpnja 1892. br. 10.075, odnosno paušal za konja prema naredbi kr. zem. vlade od 18. veljače 1886 br. 4.370.
Kod onih imovnih obćinah, gdje je sa službovnim mjestom, koje se zamjenjuje, skopčan putni paušal umjesto paušala za uzdržavanje konja, imadu se u putnom paušalu sadržane dnevnice odbiti od iznosa dotičniku za vrieme zamjene pripadajućih stegnutih dnevnica.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 27. veljače 1897. br. 73.972 ex 1986).
2. Ako činovnik, koji uživa paušal za uzdržavanje konja, odnosno putni paušal, dobije dopust preko tri mjeseca odnosno oboli, to on ostaje u užitku rečenih paušalija od dana, kada je dopust nastupio, još na tri mjeseca, nu dužan je svojemu zamjeniku kroz ta 3 mjeseca nastavše komisionalne troškove nadoknaditi, dočim mu se iza izminuća toga vremena, dok svoju službu opet ne primi, izplata njegovih paušalija obustaviti i njegovom nasljedniku izplatiti ima
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjel unut poslova, od 18. veljače 1886. br. 4.370).
— 162 —
D) Selitbeiie pristojbe činoviiikah. Ako činovnik imovne obćine bude iz s l u ž b e n i h o b z i r a
premješten sa jedne postaje u drugu, a da time n i j e in utili ili honorifice što dobio, to se obzirom na to, što upitno pre-mještenje može uzsliediti samo u obsegu dotične imovne obćine, mogu sliedeće selitbene pristojbe zaračunati:
U ime odštete za pokudtvo pripada neoženjenom Činovniku polovica mjesečne plače, oženjenom bez djece i do dvoje djece jedna mjesečna, a koji ima više od dvoje djece jedna i pol mjesečna plača.
Nadalje može zaračunati neoženjen i oženjen činovnik b e z d j e c e ili s j e d n i m djetetom kilometrinu za jedna kola, oženjen s v i š e djece dvoja kola, a kod putovanja pako na željeznici ili na parobroda treba zaračunati one pristojbe, koje pripadaju kr. zeni. činovnikom i stegnute dnevnice.
Kod promaknuća dotičnog činovnika u viši čin, kojim što dobiva in utili ili honorifice, a bude isti ujedno premješten na drugu postaju, ne pripadaju dotičniku nikakovi selitbeni troškovi.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 25. ožujka 1891. broj 36.679. ex 1889.).
E) Pristojbe šumsko-paziteljiiog osoblja. I. S v j e d o č k e p r i s t o j b e .
1. Buduć je opaženo, da kr. kotarske oblasti prigodom vodjenih razpravah šumskih šteta nejednako dopituju lugarom troškove razpravnog postupka na teret štetočinitelja to nalazi kr. zera. vlada, odjel za unutarnje poslove, odrediti jednakog postupanja radi, da se lugarom u ime svjedočkih pristojba kod razpravah prijavljenih šumskih kvarova dopitati ima u ime hranarine 84 nč. na dan, te u ime hodarine 14 nč., po kilometru i to ova potonja pristojba u slučaju, ako je lugarevo prebivalište preko 7 kilometarah od sjedišta kotarske oblasti udaljeno.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 11. srpnja 1892. br. 4.123.).
— 163 —
2. Naknadno k ovdašnjoj naredbi od 11. srpnja 18!)2. br. 4123. glede dopitanja troškovah lugarom kod razpravah prijavljenih šum. kvarova na teret šietočiniteljah nalazi kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, razjašnjenja i budućeg ravnanja radi sliedeće odrediti.
Gornjom naredbom lugarom dopitana hranovina od 84 nč. na dan i kilometrina od 14 nč. po kilometru može zaračunati za putovanja kot. oblastim na razpravu prijavljenih šum. kva-rovah s a m o p a z i t e l j n o o s o b l j e k r a j i š k i h i m o v n i h 0 b ć i n a .
Hodarina, koja je po gornjoj naredbi za putovanja lugarah do sjedišta upravne oblasti sa 14 nč. po kilometru ustanovljena ima se zaračunati bez uračunanja 7 kilometarah za put amo i natrag. Primjerice ako daljina od lugarevog prebivališta do sjedišta kot. oblasti iznaša 15 kiL, ima se pasirati samo za 8 kilometarah tamo i toliko natrag po 14 nč. dakle bez zara-čunanja prvih 7 kilometarah tamo i isto toliko natrag, jer za prvih 7 kilometara absolutno ništa ne pripada lugarom za putovanja bud tamo, bud natrag.
Prema gore rečenom stavlja se naredba od 3. studenoga 1874. br. 16204. po kojoj je do sad pripadala hranovina lugarom bez razlike razreda sa 88 nč. a kilometrina od svakog kilometra sa 2V3 nč izvan krieposti za šumsko - paziteljno osoblje krajiških imovnih obćina, dočim propis ugar. minist. za poljodjelstvo od 9./7. 1885. br. 35650., kojim je ustanovljena hranovina lugarom prema razredu sa 84 nč., 63 nč., 56 nč. i 42 nč. ter 9 nč. od kilometra kod udaljenosti od 16 kil. vriedi i nadalje za lugarsko osoblje d r ž . š u m s k e u p r a v e i za putovanja u interesu državnog šumskog erara.
( N a r e d b a kr. zem vlade, odjel za unutranje poslove, od 9. siečnja 1893. br. 44.266. ex 1892.).
3. Pošto je od strane kr. kotarskih oblastih u mnogo slučajeva veoma razno i krivo shvaćena pred posljednja alineja ovo-vladne naredbe od 9. siečnja 1S93. br. 44266. glede zaraču-navanja svjedočkih pristojba lugarima krajiških imovnih obćina.
— 164 —
to se ovime, radi jednolikog postupanja i propisnog uredovanja gornja odredba nadopunjuje, odnosno preinacuje kako sliedi:
Svjedočbe pristojbe lugarima dopituje r a z p r a v n a (kr . k o t a r s k a ) o b l a s t , te imade ista dotične iznose u rubrici VI I I . kaznenog registra točno označiti, i to u ime hranarine 84 nč. na dan, U ime hodarine pako prema udaljenosti sjedišta lugarevog, od sjedišta razpravna oblasti, koju udaljenost potonja ureda radi ustanovljuje, te prema ustanovi ovovladne naredbe od 11. srpnja 1892. br, 4123. Odpada dakle u takovih slučajevili svako pridonašanje po šumsko-gospodarstvenim uredima o b r e d j e n i h t r o š k o v n i k a , i potvrda prisutnosti na istima.
Ako prijavljenik bude presudjen radi prijavljenog čina, mora se presuditi i na razmjerno nošenje postupovnog troška, u koji spada i svjedočka pristojba lugarima. Ako pak prijavljenik bude riešen od prijave, onda se naravno ne može ni na nošenje postupovnog troška presuditi.
Po presuđjenoj stranci dobrovoljno uplaćene ili pak ovršno utjerane pravomoćno dopitane svjedočke lugarske pristojbe imaju se šumsko-gospodarstvenim uredima priposlati, koji će ih dotičnim lugarima uz prijamnice izdavati. Ako pak pojedini lugari ne bi bili u stanju dulje vremena Čekati na izplatu do-sudjenih im pristojba, to se imovne obćine ovlaštuju, da pravomoćno dosudjene, a po stranci još neuplaćene svjedočke pristojbe, mogu dotičnim lugarima predujmice izplatiti. Pristojbe pak, koje se od n a i s t e p r e s u d j e n e s t r a n k e u t j e r a t i n e m o g u , imadu imovne obćine lugarima izplatiti, j e r se n e m o ž e z a l i t j e v a t i , da l u g a r i o s v o m t r o š k u k o d d o t i č n i h r a z p r a v a k a o s v j e d o c i p r i s u s t v u j u . Za podmirenje rečenih predujmičnih izplata a naročito za namirenje onih lugarskih svjedočkih pristojba, koje se od pojedinih stranaka nebi mogle utjerati, imadu imovne obćine u svoje godišnje proračune primjerene svote uvršćivati.
( K a r e d b a kr. zera. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 8. siečnja 1896. br. 60346. ex 1895.).
— 165 —
4. Glede dopitanja svjedočke pristojbe lugara prigodom prisustvovanja istih kod razprava šumskih šteta p r e d k r . k o t . s u d o v i — odpisuje se. da gospodarstveni ured imovne obdine lugarom za prisustvovanje kod razprava šumskih šteta kod redovitih sudovah u buduće d o p i t a o n e i s t e p u t n e t r o š k o v e , k o j i se p u t n i t r o š k o v i d o p i t a j u l u g a r o m k o d p o l i t i č k i h o b l a s t i h i koji su ustanovljeni naredbom od 9. siečnja 1893. broj 44 266 ex 1892.
Kod sudova m a n j e i z p l a ć e n i i dotičnim lugarom uručeni troškovi na teret stranaka imaju se od cielokupnih zara-čimanih putnih troškova odbiti, t e o d n o s n a r a z l i k a d o t i č n i m l u g a r o m iz b l a g a j n e i m o v n e o b ć i n e n a k n a d i t i .
Isto tako imade blagajna imovne občine izplatiti lugarima c i e l o k u p n e p u t n e t r o š k o v e u onom slučaju, kad se isti od stranke s i r o m a š t v a r a d i utjerati ne mogu, buduć se niti u jednom niti u drugom slučaju ne može od dotičnih lugara zahtjevati, da glede pripadajućih im putnih troškova makar i djelomično prikraćeni budu, posto po kaznenom zakonu, kad su pozvani kao svjedoci, razpravi prisustvovati moraju.
(Riešitba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 10. listopada 1896. br. 48.598.).
I I . Z a m j e n i č k e p r i s t o j b e l u g a r a h .
Ako lugar zamienjuje mjesto šumarskog vježbenika, tad se ima na istoga uporaviti naredba kr. zem. vlade odjel za unut. poslove, od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896. (Vidi napred C/i).
Umjesto dnevnice pripada u tom slučaju lugaru dnevna hranovina od 84 nč. (1 K. 38 f.) i kilometrina od 14 nč. (28 f.).
U pogledu dopitanja hranovine i kilometrine imaju se uporaviti naredbe kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 14. rujna 1891. br. 12.219. i naredbe od 16. srpnja 1892. br. 10.075. od 27. veljače 1897. br. 73.972. ex 1896.
(Ovo tumačenje temelji se na riešitbi kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 7. studenoga 1896. br. 44.152.).
— 166 —
I I I . S e l i t b e n e p r i s t o j b e l u g a r a h
Lugarom i inom pomoćnom osoblju kod imovnih obdina ima se prigodom premještanja na drugo službovno mjesto, ako im u to ime pripada odšteta, u buduće dopitati osim propisane hranovine od 84 novč. na dan. kako je ustanovljena i za državne lugare, kojih plaća iznaša 300—400 for. na godinu, još i maksimalni paušal od 42 for. u ime naknade troškovah za kiriju ^podvoz), buduc se u smislu §. 221. sbirke službenih propisa i podvornikom i inim osobam, koje ne spadaju u red Činov-nikah, ako se premjeste na drugo mjesto, a da na plaći ne dobiju, dopitati može osim propisane hranovine još i gore rečeni paušal u ime naknade za podvoz.
Kod ustanovljenja paušala, koji ne smije prekoračiti maksimalni paušal od 42 for., ima se obzir uzeti na daljinu mjesta premještaja, na obćila, na plaću premještenoga, a osobito na onu okolnost, putuje li dotičnik do mjesta svog premještaja svojom obitelju i iz koliko članovah mu obitelj sastoji
S toga će imati gospodarstveni ured imovne obćine, kojemu su mjestni odnošaji najbolje poznati, u pojedinih sluča-jevih takova premještaja u govoru stojeći paušal u ime naknade troškovah za podvoz ustanoviti prema gore rečenim okol-nostim, te odlučiti za koliko danah pripada hranovina dotičniku lizev u obzir daljinu puta, dakle za putovanje potrebnih broj danah.
Odnosni paušal i hranovina ima se po propisu blagajničkog rukovanja izplatiti uz namiru premještenog lugara, biljegovanu prema iznosu hranovine.
Prema tomu ne će trebati u buduće troškovnike lugarah odnosno pomoćnog osoblja prigodom premještenja na drugo službovno mjesto obredjenja radi predlagati kr. zem. vladi, ali će se imati strogo bditi nad tim, da se troškovi premještivanja lugarah točno u smislu ove naredbe ustanovljuju.
( N a r e d b a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 4. rujna 1889. br. 28.829.).
— 167 —
F) PosloTiii i putni dnevnici činovnikali. 1. Za obavljeno službeno putovanje imaju šumski činov
nici imov. obćina voditi » p o s l o v n i d n e v n i k « . Taj poslovni dnevnik ima se svaki dan prigodom putovanja
voditi, te u njemu izkazati potreba putovanja odnosno potreba prenodivanja, nadalje prigodom putovanja sbilja obavljeni posao i napokon ima se takov poslovni dnevnik prigodom putovanja na licu mjesta još po dnevnom suodgovornom lugaru, a dnevnik upravitelja gospodarstvenoga ureda po dotičnom suodgovornom šumaru potvrditi.
Lugari imaju službeno poslovanje svojih predpostavljenili u svoju službenu knjižicu upisati.
Ako nije moguće, da se poslovni dnevnik po suodgovornom šumaru ili lugaru supodpiše odnosno potvrdi s toga, što su isti odsutni, onda se ima ovo u poslovnom dnevniku temeljito dokazati.
Poslovni dnevnici imaju se osobito savjestno voditi. Svaka ma kakova zla poraba tog dnevnika žigosati če se
kao prevara, te će se dotični činovnik odnosno dotični supod-pisatelj odpustom od službe kazniti.
Na temelju ovili poslovnih dnevnika, koji se svaki mjesec zaključiti imaju, ima gospod. ured dotičniku zasluženu dnevninu izplatiti.
( N a r e d b a kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove, od 28. srpnja 1885. br. 28.983.).
2. U svakom poslovnom dnevniku o redovitom službovanju imade biti točno naznačeno:
«) do koje je šume računopoložitelj putovao i b) daljina prevaljenoga puta u kilometrih. Potrebu prenoćenja ima gospodarstveni ured prosuditi
i prema tomu na putnom dnevniku potvrditi. Za pravovaljano obredjenje poslovnih dnevnika odgovoran
je osobno protustavnik, odnosno gospodarstveni ured.
— 168 —
Proti obredjenju poslovnog dnevnika po gospodarstvenom uredu može dotičnik u roku od 14 dana uložiti utok na kr. zem. vladu, odjel za unutarnje poslove
( N a r e d b a kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, od 14 rujna 1889. br. 10.386.).
3. Za podlogu obredjenja provaljenih udaljenosti imaju se upotrebiti kilometričke karte i tlorisi, u tu svrhu posebice po gospodar, uredu sastavljeni.
( N a r e d b a kr. zemalj. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. siečnja 1894. br. 2586. i od 23. srpnja 1896.br. 24.461.).
4. Prema naredbi kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 23. srpnja 1896. br. 24461. imade za obredjenje p a u š a l n i h dnevnica činovnikah krajiških imovnih obćina, koji uživaju paušal za uzdržavanje konja, prigodom obavljanja njihovog redovitog službovanja služiti mjerilom faktično provaljena daljina od uredovnog sjedišta pak do najudaljenije odnosno posljednje točke isti dan obavljenog uredovanja; dakle do one najudaljenije točke, do koje je službujući šumarski činovnik isti dan putujuč dopro, n i p o š t o p a k o do n a j u d a l j e n i j e t o č k e s r e z a u kojem je taj dan službovao, odnosno ako je isti dan u više srezova službu vršio do najdalje točke najudaljenijeg mjesta.
Razumije se samo po sebi, da time prestaje dosadanje zaračunanje, odnosno odmjerenje paušalnih dnevnicah prema udaljenosti do sredine, odnosno do medje sreza.
( E i e š i t b a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 27. veljače 1897. br. 64.004.).
5. Gospodarstveni ured imovne obcine ima shodne odredbe učiniti, da imovno-obćinska blagajna šumarskom Činovničtvu bez iznimke smije dati u buduće p r e d u j a m n a r a č u n p a u š a l n i h d n e v n i c a s a m o u Va aproksimativno proračunatih troškova za r e d o v i t a p u t o v a n j a , koja dotični činovnik preduzimlje u j e d n o m t e i s t o m m j e s e c u, a takav činovnilc dužan je bezuvjetno k o n c e m s v a k o g a m j e s e c a poslovni dnevnik sastaviti, koji protustavnik gospodarstvenoga ureda bez odvlake obrediti ima.
— 169 —
Eventualni p r e u ž i t c i imaju se o d m a h imovno-obćinskoj blagajni povratiti.
Razumjeva se samo po sebi. da se partikulari za i z v a n r e d n a putovanja obredjenja radi kr. zem. vladi predložiti imaju.
Proti upravitelju gospodarstvenoga ureda, koji bi na imovno-obdinsku blagajnu izdao doznaku za podignuće većega predujma, nego što je gore ustanovljevo, odnosno proti protustavniku gospodarstvenoga ureda, koji bi takove doznake obistinio, postupati će se po propisih o karnostnom postupku proti urednicih i služacih.
( N a r e d b a kr zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 3. lipnja 1892. br. 25639. ex 1891.).
6. Mjesečni poslovni dnevnici šumarskih činovnika glede p a u š a l n i h d n e v n i c a n i j e p o t r e b i t o , da se u b u d u ć e p r e d l a ž u n a u v i d k r . zem. v l a d i i to s razloga, što je naredbom od 28. srpnja 1885. br. 28983. (ova naredba preinačena je naredbom od 14. rujna 1891. br. 12219. vidi napred B-2) točno odredjeno: kolike, komu i kada paušalne dnevnice pripadaju bez prenoćenja ili uz potrebu prenoćenja, a naredbom od 14. rujna 1889. br. 10386. odredjeno je, kako se imaju sastavljati poslovni dnevnici, tko potrebu putovanja potvrditi i dnevnice obrediti ima.
Neka se dakle upravitelj gospodarstvenoga ureda i protu-stavnik, odnosno njihovi zamjenici, strogo drže ustanovah, sadržanih u prednavedenih naredaba, tim će se paušalne dnevnice prije izplate točno obrediti moći, pa baš s toga nije nuždno predlagati mjesečne poslovne dnevnike o paušalnih dnevnica , izuzam jedino slučaj, predvidjen u naredbi od 14. rujna 1889. pr. 10.386., na ime da ili upravitelj gospodarstvenoga ureda, ili dotični šumar proti obredjenju poslovnog d n e v n i k a u t o k n a kr . zem. v l a d u u r o k u o d 14 d a n a uložiti može.
Razumije se konačno samo po sebi, da će se imati putni partikulari za ina putovanja kao i do sele od slučaja do slučaja na obredjenje kr. zem. vladi podnašati.
— 170 —
(ISI^aredba kr. zem vlade, odjela za unutarnje poslove, od 7 lipnja 1890. br, 3330.).
7. Kod i z v a n r e d n i h putovanjah ne smije gospodarstveni ured konačne putne tražbine urednika i službenika t a k o d u g o i z p l a t i t i , dokleni god po k r . zem. v l a d i o b r e d j e n i p u t n i t r o š k o v n i c i n e p r i s p i j u .
Opaža se podjedno, da se pi'igodom takovih izvanrednih putovanja urednikom i službenikom primjereni p r e d u j a m dati smije.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 28. travnje 1893. br. 20.141.).
8. Poslovne odnosno putne dnevnike š u m a r s k i h p r i s t a v a i š u m a r s k i h v j e ž b e n i k a i m a o b r e d j i v a t i g o s p o d . u r e d i m o v n e o b ć i n e , a za točno obredjenje odgovara upravitelj gospodarstvenoga ureda i protustavnik; te se samo dozvola za pokriće troškova od slučaja do slučaja od kr. zem. vlade izhoditi ima.
U slučaju, da šum. pristav ili vježbenik putuje sbog obavljanja vanjske službe sam za sebe, tad im i gospodarstveni ured odnosne poslovne dnevnike istih uz predhodno izpitanje potrebe izaslanja i konstatiranja kilometrine po protustavniku imovne občine potvrdom providiti u svrhu da je posebno iza-slanje potrebito bilo i da je izaslanik vanjsko službovanje obavljao, što sa na temelju šumskih izvještaja i posebnih dnevnika šumarevih konstatovati dade.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 16. srpuja 1892. br. 10.075.).
G) Putne pristojbe članovah gospodarstvenoga odbora i zastupstvah imovnih obcina.
Članovi gospodarstvenoga odbora i zastupstvah imovnih obcina uživaju putne pristojbe:
1. O t o č k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnice 2 for. (4 K.) i kilometrine a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike.
( N a r e d b a gl. zapovj. od 5./7. 1879. br. 2406 i kr. zem. vlede, odjela za uiiut. poslove, od24 . /10 . 1883. br. 39.380).
— 171 —
2. O g u l i n s k a i m o v n a ob d i n a : dnevnica 2 for. (4K.), kilometrina a 10 nč. (20 f.) za odbornike i zastupnike.
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove, od 28 veljače 1883. br 6379).
3. S l u n j s k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina a 14 nč. (28 f.) za odbornike i zastupnike.
( N a r e d b a kr. zem vlade, odjela unut., od 11. ožujka 1882. 3992).
4. I b a n s k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina 7 nč. (14 f.)
5. I I . b a n s k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 2 for. (4 K.), kilometrina 18. nč. (36 f.)
( O d r e d b a c. kr. okružnog upraviteljstva u Petrinji od 22. siečnja 1879. br. 11).
6. G r a d i š k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 3 for. (6 K.). kilometrina 18 nč. (36 f.)
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela unutarnjeg, od 30. siečnja 1886 br 3733.
7. B r o d s k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 3 for. (6 K.), kilometrina 18 nč. (36 f.)
( N a r e d b a glavnog zapovjedničtva u Zagrebu od 12. studenoga 1876. broj 395).
8. P e t r o v a r a d i n s k a i m o v n a o b ć i n a : zastupnikom dnevnica od 3 for. (6 K.), odbornikom dnevnica od 4 for. (8 K.), obim konakovina od 1 for. 2 K.), i obim kilometrina a 13-2 nč. (26-4 f.)
( N a r e d b a kr. zem. vlade, odjela za unut. poslove od 16 travnja 1882. br. 17.494).
9. K r i ž e v a č k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 2 for. (3 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) zastupnikom i odbornikom.
( N a r e d b a gl. voj. zapovjedničtva u Zagrebu od 10. kolovoza 1874)
10. G j u r g j e v a č k a i m o v n a o b ć i n a : dnevnica 2 for. (4 K.), konakovina 1 for. (2 K.), kilometrina 14 nč. (28 f.) za odbornike i zastupnike.
— 172 —
U koliko napred navedenim posebnim propisima inače odredjeno nije, vriede za činovnike i službenike krajiških imov. obćina obći putni propisi, stojeći u krieposti za kr. zemalj. urednike i službenike. A. B.
Kako da stanemo na put šumskim štetama kod krajiških imovnih obćina?
Napisao Manojlo Dirjak.
Komu god su poznate ustanove zakona za krajiške imovne obćine, kako se imadu uživati prihodi iz imovnih šumah, a napose ona ustanova što izrično kaže, da pravo-užitnik ne smije drvo prodati, posuditi niti pokloniti; nadalje, komu je poznato, da u naša krajiška sela dolaze svakim danom stranci i tamo se stalno nastanjuju, a dionici imovnih šuma postati ne mogu, mora se zapitati, odakle ti ljudi dolaze do neobhodno potrebnoga im drva
Položaj naših imovnih obćina takav je, da se malo gdje u blizini njihovoj nalaze šume privatnih posjednika, iz kojih bi mogao ovakov doseljenik nabaviti si potrebno mu drvo. Iz šumah imovne obćine ne može ga nikako dobiti, a ono malo izvala, što dolaze na javnu dražbu, kupe većim dielom starosjedioci a siromašni doseljenik ostaje opet bez drva.
Pa što preostaje ovim ljudima drugo, nego da drvo kradu iz šumah imovnih obćina; no oni to vrlo riedko čine, jer radi kradje budu od sudbenih oblasti strogo kažnjeni.
Oni namiruju svoje potrebe na drvu na taj način, da plate stanovitu svotu siromašnijem pravoužitniku, koji na svoje ime štetu pravi i doseljenicima drvo vozi, a radi siromaštva imovnoj obćini štete nikada ne plaća.
Pa tko je god imao prilike, da prolista očevidnike šumskih šteta naših imovnih obćina, i bar približno sumirao dugujuće svote, taj se je morao preneraziti čitajući one ogromne brojke, što na hiljade i hiljade kruna iznašaju.
— 173 —
Ja sam nailazio na pojedina sela, koja duguju imovnoj obdini po dvadeset i više hiljada kruna šumske štete.
Pa kad znamo, da naš pravoužitnik dobije od imovne občine potrebno mu drvo za gorivo i gradju, a ako mu za gorivo što uzmanjka, ima pravo da kupi suvo drveće i panjeve, da sječe t. zv. bjela drva (divlje voće, glog i slično), onda je jasno, da ta silna drva voze nepravoužitnicima, kojih danas ima više nego pravoužitnika.
Jasan dokaz tomu je i to, što svi ti nepravoužitnici imadu zgrade od drveta načinjene kao i starosjedioci, što trebaju gorivo isto kao i ovi, pa kad znamo, da to drvo od nikud ne mogu nabaviti nego iz šumah imovnih obćina, a u katastru šumskih štetočina ih vrlo riedko nalazimo.
To je dakle glavni uzrok zašto se dogadjaju toHke silne šumske štete kod naših imovnih obćina. I te štete nisU od male važnosti po šume, jer ima takovih šuma, kojima je od silne navale štetočinaca i sam obstanak ugrožen. Ovo se danas opaža tek na vrlo malo mjesta, ali ostane li tako i nadalje, opažat će se iz dana u dan sve više.
Vidjao sam šuma takovih, kod kojih ima panjeva u toUkoj mjeri, kao da se po tim šumama sječa vodi.
Pa što je pored svega toga najveća nesreća, da malo koji štetočinac sječe stara, preživila i za sječu dozrela stabla, nego drvo u najboljem naponu i sasma mlado, te mu treba dok jedna kola natovari po desetak komada.
To radi iz razloga što mu posao ide brže od ruke, i nada se, da ga lugar na poslu zateći ne će, a drugo što i nema prikladna alata za izraditi debelo drvo.
Tko god hoće da se uvjeri kakva opasnost prieti našim šumama od tih štetočinaca, neka si pogleda samo lug »Klješte-vicu« i »Panovaču« u imovnoj obćini Petrovaradinskoj; a počelo se je ovako haračiti u novije doba i po drugim lugovima.
Tu opasnost, koja prieti našim šumama, uvidio je i upravni odbor županije sriemske, pa je nešto iz uzroka da se štete umanje, a nešto opet da se olakša političkim oblastima u pre-
13
— 174 —
sudjivanju, izdao naredbu, da se svako nepovlašteno stečeno drvo ima zaplieniti i putem javne dražbe prodati. No tom naredbom nije ništa postignuto, štete se prave u istoj mjeri u kojoj su se i prije pravile. Jedan dio naroda naučio je na to i ne će ništa drugo da radi, nego ide u šumu, sječe drvo i prodaje nepravoužitnicima, te pošto se je odbio od svakog drugog rada, zaradjuje na taj način tako reći svakidanji kruh.
Drvo mu je lako unovčiti, jer ga nepravoužitnik dobro plaća, pošto na' drugi način do njega doći ne može.
Jedini ili bar glavni uzrok dakle pravljenju štete je taj, što u obsegu imovnih obćina ima vrlo mnogo ljudi, koji takovo drvo kupuju. Kad bi se tima doseljenicima omogućilo da mogu pravednim načinom do drva doći, onda ga štetočinci ne bi imali komu prodavati, pa bi se okanili pravljenja štete. Jedino bi ga mogli tada unovči vati u gradovima, no kad bi se gradska poglavarstva ozbiljno pritegla, da paze na to, da se drva bez izvoznica u gradove dovažati ne smiju, stalo bi se na put i tome.
A ako bi htjeli, da se sa te strane sasma osigurama, postavimo u svaki grad po jednoga lugara, a to ne će velikih troškova iziskivati, jer malo koja imovna obćina ima u blizini svojoj vise od dva do tri grada.
Jedino pitanje sada preostaje, kako i na koji način da se omogući svakomu stanovniku živućem u obsegu imovne obćine da na pravedan način do drva dodje, a onda, ja sam podpuno uvjeren, da i ako ne će šteta sasvim nestati, da će se svesti na minimum, i ne će više biti toli opasne po naše šume.
To bi se dalo postići na mnogo načina, ja ću ovdje iznieti dvfl, no ne mislim da su ta dva možebiti najbolja, šta više dozvoljavam da su i jedni od najlošijih; meni je samo namjera ovim člankom izazvati starije stručnjake, da o tomu progovore.
Prateć naš »Šumarski list<c, opazio sam, da se pored svega drugoga najmanje bavimo čuvanjem šuma. Liepo je baviti se sa svima granama naše zelene struke, ali bilo bi možda još i nuždnije, da najpre mislimo na to, kako ćemo sačuvati ono, što već imamo.
— 175 —
Nego, ja sam se od same stvari malo udaljio a sad ću da iznesem te moje načine, kojima mislim, da bi se omogućilo nepravoužitnicima do drva doći, i na taj način šumske štete umanjiti.
J a držim, da bi se to dalo na sliedeći način postići. Kao što svaka pravoužitnička kuća ima pravo, da bezplatno dobije stanoviti kvantum drva, isto bi tako trebalo dozvoliti, da i svaka nepravoužitnička kuća, može uz propisanu taksu, da kupi neobhodno joj potrebno drvo.
Ovaj kvantum imao bi biti predvidjen u godišnjoj sječini, i tamo doznačen u isto vrieme, kad se i pravoužitnicima doznačuje.
Uvjeren sam, da će mnogi na ovo reći, da je to ne moguće, jer mi nemamo drva ni da namirimo potrebe pravoužitnika; ali kad se uzme u obzir, da ovi ljudi tako i tako dodju do drva, i to tako. da se sječe što se dohvati, bez obzira je li to drvo za sječu doraslo ili ne, ja mislim da bi onda bolje bilo ovako, jer bi im dali drvo za sječu doraslo, a pored toga bi nam ga barem platili.
Osim tog I. dalo bi se to postići i na taj način, da imovna obćina u vlastitoj režiji izradi stanoviti kvantum drva. pa da ga uz propisanu taksu porazdieli medju nepravoužitnike. Na taj način dali bi se unovčiti i oni silni hrastovi kod naše imovne obćine, koji su već napola truli i skroz crvotočni, a i druga bezvrjedna drva, kojih sigurno dosta ima i kod drugih imovnih obćina.
Kao što rekoh već napred, nije mi nimalo namjera, da se upotriebe samo spomenuti al u istinu slični načini, nego promatrajuć naŠe šume vidio sam kolike se štete dogadjaju.
Došao sam i na šumariju, nastojao sam na sve moguće načine da zapriečim štete; sa lugarima sam najstrožije postupao, sam išao noću i danju kroz lugove, u šumi noćivao, plienio drva, ali sve badava; za godinu i pol takova rada nisam a ma ni jedan korak napred došao, a to je samo za to, što narod drva treba, a na drugi način ne može do njih da dodje.
— 176 —
Omogućimo dakle narodu, da može na pravedan način do drva doći, pa 6e i štetočinaca nestati.
O p a z k a u r e d n i č t v a . Vrlo nam je drago, što se u ovom članku razpravlja jedno od gorućih pitanja našega šumarstva, pa će nam biti vrlo milo, ako i sa drugih krajeva domovine dobijemo članke, koji će o istom predmetu razprav-Ijati, jer u svih krajevih nije povod šumskim štetam isti, dakle bi i sredstva da se iste preprieče morala biti druga.
Još nješto 0 bagremovom crvcu (Lecanium ro-biniarum Dougl).
Piše Dr. Aug. Langhoffer.
Povodom članaka, što su priopćeni o bagremu u našem »Šumarskom listu» spomenuo je g. Fuksa i štetnika, crvca, o kom držim, da nije suvišno, ako ja još koju dodam na temelju rasprave dra. G. Horvath-a.
Kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo izaslalo je naime g. 1890. usljed višestranih tužaba na bagremovog crvca posebno povjerenstvo u predjele medju Dunavom i Tisom, a u tomu povjerenstvu sudjelovao je i dr. G. Horvath kao tadanji predstojnik kr. ug. entomološke postaje u Budapešti, koji je tada već bio proučio razvoj i način života tog crvca. Povjerenstvo podnjelo je izvješće ministarstvu, a ovo je izdalo okružnicu, koja je priopćena i u našem »Šumarskom ]istu» 1891. strana 184 — 186. Okružnica sadržaje podatke, što ih je dr. G. Horvath priopćio u vijestniku madžarske akademije (Mathematikai es termeszettudomanyi ertesito I X 1891.) str. 156.—164. U toj raspravi veli dr. G. Horvath, da je on poslao ženku tog crvca engleskom strukovnjaku I. W. Douglasu, a ovaj je opisao ženku g, 1890. kao novu vrst, dočim nije poznavao ni razvoj tog crvca, a ni mužjaka, kojega je dr. G. Horvath prvi puta našao 26. travnja 1890. Prema iskustvu dra. G. Horvath-a
— 177 —
i povjerenstva ne bi se bilo bojati tog crvca, te je mislim dovoljno, ako upozorim gg. strukovnjake na dotičnu okružnicu u našem »Šumarskom list» od g. 1891. To bi sve lijepo bilo, da je svagdje tako. Izvrsno djelo Judeieh-a i Nitsche-a »Lehr-buch der mittel-europaischen Forstinsektenkunde» ima u I I . svezku, Berlin 1895. na str. 1262. primjedbu, koja je ozbiljnija. Tamo se veli da poznati Altum tvrdi, na temelju opažanja Stahl-a kod Saarlouis-a, da je bagremov crvac napao na bagremu sve grane, koje još nisu imale hrapavog luba, a to da potvrdjuje i Suđen. Stabla, koja su bila jako napadnuta, slabo su imala lišća, poboljevala su, obamrla počam od vršaka, osušile su se grane, a poginula su cak i nekoja 15 godišnja stabalca.
Nije mi poznato, da li ima bagremovog crvca kod nas J a sam ga dobio iz Bellye-a od g. kand. prof. E. Rossler-a, ali revni tajnik slavnonskog gospodarskog družtva g. Gj. pl. Ilid, koji me je lanjske godine Ijubezno upozorio bio na neke štetnike, pisao mi je, da on tog crvca još nije našao u svom području.
Svakako valja biti na oprezu.
Novi neprijatelj javora (Phyllotoma aceris Kltb,). u 5. svezku prošlogodišnjeg šumar lista »Erdeszeti lapok«
upozoruje g. P . Feher na jednu vrst šiškara, koja napada javor, vrst mlieč (platanoides) i koju je opazio prvi put prošle godine u biljevištu grada Požuna. Taj šiškar nije kod nas još opažen, bar nije o tom nitko ništa javio, a najnovije djelo, što ga imam pri ruci »Lehrbuch der mittel-europaischen Forstinsektenkunde« od Judeicha i Nitschea (1895.), vrlo obsežno djelo, spominje ga, da je po Ritzema Bos-u samo u Holandiji opažen, odakle je došao preko Njemačke Ugarsku. A kad je došao u Ugarsku, lahko će i do nas doći, pa je vriedno, da znamo u slučaju zaraze uzrok i obranu, da se barem ne širi.
— 178 —
Javorov šiškar je nešto manji od hrastovoga, crne boje, pojavi se koncem travnja na okrajcih lišća, gdje pod epidermu polaže jajašca a živi 7 do 10 dana; iz jajašca izleže se ličinka ve6 za nekoliko dana i počme grizti list, ali ne na površini, ved izmedju obje epiderme nalazeći se sastav lista, sve do petlje. Na svakom listu nadje se 1 do 20 ličinka; ogrizavanje traje do konca svibnja, kad se ličinke zakukulje, progrizav gornju epidermu lista, i tako kroz tu rupu izpanu na zemlju u veličini leće, gdje i prezime.
Jedina obrana mogla bi biti, kad bi napadnuto lišće kupili i spalili prije, nego se zakukulji, jer sa tla ga kupiti vrlo je tegotan i skup posao.
Na pojedinih odraslih javorih nije dosad opažen, nu bez dvojbe da bi u slučaju velikog razploda i te napao, te ih tako koncem svibnja lišio lišća, što je osobito štetno za javore, koji u nasadih, šetalistih i drugdje za ures služe. Ako se i Čini, da ne može osobito veliku štetu da nanese, ne može se poreći, da uništenje lišća, vrlo važnoga organa biline, upliva dosta znatno na prirast stabalaca i biljka, naročito u biljevištih.
U istom listu priobćuje S. Muhos, da je na stablu i granah 12—13 godišnjeg bielog bora na dolnjoj strani opazio krvavu uš, koja tamo već 2 godine napada jabuke. Uspješno ju je tamanio sa vodom razredjenim carbolineumom, jer na namazanih mjestih nije više našao ušenca. Kod mazanja valja paziti na puplje i lišće, da ne dodju u doticaj sa carbolineumom.
V. FuJcsa.
LISTJ^LK:.
Osobne viesti. Imenovanja odnosno promaknuća. Ban kraljevina Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: šumarskog pristava Teodora S o l a r i ć a kotarskim šumarom X. dnevnog razreda; šumarskog vježbenika Hinka B e g n u šumarskim pristavom u XI. dnevnom razredu»
— 179 —
abiturijente šumarstva Lazara V o r k a p i ć a i Simu K r i t o v c a šumarskim vježbenicima, sve kod križevačke imovne obćine sa sustavnimi berivi, odnosno sa sustavnom pripomoći.
OdlikOTanje. G. Louis B l a s i c h , ugledni naš domaći drvotržae u Sisku i mnogogodišnji podupirajući član i prijatelj našega družtva, odlikovan je nedavno zbog svojih zasluga na polju domaće šumske trgovine ugarskim plemstvom, „čestitamo".
Zakoni i normativne naredbe.
Naredba kr. hrr.-slav.-dalm. zem. Tlade, odjela za unutarnje poslove od 13. Teljače 1900., kojom se propisuje novi obrazac A) i B) po kojem se imaju od sele zaprisizivati i^inovnici i službenici imovnih obćina u bivšoj Vojnoj Krajini.
Na temelju članka 20. (predzadnja alineja) zakona od 15. lipnja 1873. 0 imovnih obćina bivše hrv.-slav. Vojne Krajine, obnašla je kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove nuždne jednoličnosti radi odrediti, da od sele službenu zakletvu polagati imadu činovnici imovnih obćina po priležeeem obrazcu A), a službenici imovnih obćina po privitora obrazcu B) i to u ruke vladinog povjerenika za imovnu obćinu, odnosno u ruke njegovog zamjenika.
Šumarski činovnici i lugarsko osoblje imovnih obćina imadu osim gore spomenute službene zakletve, takodjer još položiti zakletvu propisanu u §. 52. šumskog zakona kod nadležne kr. kot. oblasti.
Naredba c. kr. glavnog zapovjedničtva kao bivše krajiške zemaljske upravne oblasti od 20. srpnja 1880., odjela za unutarnje poslove broj 11659., kojom bje propisan obrazac za položenje službene zakletve činovnika imov. obćina bivše hrv.-slav. Vojne Krajine, stavlja se ovim izvan krieposti.
Obrazac A) Zakletva
za č i n o v n i k e i m o v n i h o b ć i n a b i v š e hrv.-s lav. V o j n e K r a j i n e .
Ja zaklinjem se svemogućim Bogom, te zadajem vjeru svoju i obećajem poštenjem svojim, da ću Njegovom cesarskom i kraljevsko apostolskom Veličanstvu, prejasnomu vladaru i gospodaru Franji Josipu Prvomu, cesaru austrijanskomu, kralju češkomu i t. d. i apostolskom kralju ugarskom, hrvatskom, slavonskom i dalmatinskomu, iza Njega Previšnjega sliedećim iz roda i krvi Njegove nasljednikom neuzkolebivo vjeran i poslušan biti, te pošto sam na temelju zaključka
zastupstva . i ^. i i. ^^ imovne obcme od tocKa gospodarstvenog ureda
— 180 —
dekretom visoke kr. hrvatsko-slavonsko dalmatinske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od br imenovan
kod imovne obćine, to se zaklinjem, da eu u službi svojoj, dužnosti svoje, savjestno izpunjavati, pri tom uvjek ne samo boljak službe i povjerenog mi dobra imovne obćine, koje sam činovnik, pred očima imati, nego i svaku štetu i pogibelj odvraćati, da ću zakonom, kao i meni od mojih predpostavljenih dolazeć mi nalogom voljno poslušan biti, povjerene mi poslove po najboljem svojem znanju savjestno i s poštenjem temeljito obavljati, te uredovnu tajnu vjerno čuvati.
Tako mi Bog pomogao ! N. N.
Da je gosp danas u moje ruke gornju zakletvu položio, ovim potvrdjujem.
U , dne 19 . . N. N.
Obrazac B) Zakletva
za s l u ž b e n i k e i m o v n i h o b ć i n a b i v š e hrv . -s lav . Vo jne Kra j ine .
Ja zaklinjem se živim Bogom, da ću Njegovomu cesarskomu i kraljevsko apostolskom Veličanstvu Franji Josipu Prvomu, te iza njega Previšnjega sliedećim iz roda i krvi Njegove nasljednikom, tako i zakonom u svakoj okolnosti vjeran ostati, te pošto sam zaključkom
zastupstva • i ,• -i -. jr— imovne obćine od
gospodarsvenog odbora
točka . . . . potvrdjenim uaređbom visoke kr. hrvatsko slavonsko dalmatinske zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od broj . . . ., izabran kod imovne obćine, to se zaklinjem da ću naloge svojih predpostavljenika u svako doba po najboljem svojem mogućtvu voljno i brzo izvršivati, da ono, što mi u službenih stvarih do znanja dodje, ili što takova budem načuo, nikomu odati neću, te da ću svagda kao što se poštenomu službeniku pristoji, vjeran i marljiv biti, da ću se pristojno ponašati i da me od najtočnijega izpunjavanja moje službene dužnosti neće odvratiti nikakovi obziri, niti obećanja, niti pokloni, niti darovi.
Tako mi Bog pomogao N. N.
Da je danas u moje ruke gornju zakletvu položio, ovim tvrdim.
U dne 19 . . N. N.
- 181 —
Naredba kr. zem. rlade, odjela za unutarnje poslove, od 12. Teljače 1900. Ibr. 78.945. tičuća se imor. obćine otočke, ogulinske, slunjske, I. i II. banske, gradiške, brodske i križeračke (naknadno k naredbi od 34. koioTOza 1899. br. 40.907.), da imov. obćina u buduće sve dotle, dok lugar, mirovinska zaklada u smislu gore citirane naredbe aktivnom proglašena ne bude, sve doznačiti se imajuće mirovine preuzme na svoj teret i da od slučaja do slučaja za pokriće tih mirovina odavle zatraži posebno odobrenje.
Po kr. zemalj vladi, odjelu za unutar, poslove, odobrene mirovine na račun imov obćine imadu se svake godine kao prinos imovne obćine lugar zakladi u proračun imovne obćine uvrstiti, te proračunom odobreni prinos svake godine izplaćivati lugar, mirovinskoj zakladi, koja će imati odtud doznačene mirovine podmirivati.
Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo izašlo: Belamarić S., trsna pliesan ili pepeo. Nakladom pisca izašlo, no
dobiva se u svib ovih knjižara uz cienu od 8(J filira. Primili smo ovu knjižicu od g. pisca, koji prem je šumarski stručnjak i kr. kot. šumar u Ludbregu, ipak je i svršeni gospodar, pa potanko razpravlja o ovom vrlo važnom pitanju, jer je trsna pliesan osbiljno zaprietila našemu vinogradarstvu. G. pisac upoznaje čitaoce sa historijom ove bolesti, tumači joj narav i razplodjivanje kao i sva sredstva, kojim su se vinogradari branili i brane proti toj bolesti, koja je pedesetih godina opustošila vinograde i Francuskoj, a već je i dulje vremena poznata u hrv. Primorju i Dalmaciji. Tumačenje je popularno, pa je u prvom redu ta knjižica na-mienjena malim vinogradarom, našim seljakom, da ih u njihovom nastojanju podupre, kako da od te zaraze obrane svoje vinograde. Vinogradarstvo bila je prije jedna od glavnih, a svakako najunosnija grana gospodarstva, pa je nade, da bi opet postati mogla, jer su se zadnjih godina ozbiljno prihvatili posla oko regeneracije vinograda ne samo veći posjednici, već i seljaci. Preporučujemo s toga ovu u pravo vrieme izašlu knjižicu ne samo svim vinogradarom, već i svoj ladanjskoj inteligenciji, da. pomoćju u njoj sadržanih uputa, može savjetom ići na ruku našim malim vinogradarima u borbi proti toj pogibeljnoj zarazi.
Hartig R., Lehrbuch der Pflanzenkrankheiten. Treće izdanje ovoga poznatoga djela, ukrašeno sa 280 slika, Ciena 12 kruna.
Procliaska C , praktische Anleitung zur Durchfiihrung von Gebiets-vermessungen und Terrainaut'aahmen bei Anwendung eines tachjme-trischen Verfahrens. Izašlo u Beču kod Spielhagena i Schuricha. Ciena 5 kruna 40 hl.
— 182 —
Weinzierl, iiber die Zusammenstellung und den Anbau der Gras-samenmischungen. Treće izdanje. Ciena 1 kruna.
Berlepseh, der gesammte Vogelschutz, seine Begriindung und Aus-flihrung. Ova je brošura ujedno izašla na engleskom, francuskom, talijanskom i švedskom jezika. Ciena 1 kruna 20 fil.
Promet i trgovina.
Na drvarskom trgu nije se desilo zadnje vrieme nikakovih promjena. Za šumske prodaje možemo reći da su zaključene, pa su drvotržci samo zabavljeni izradjivanjem robe, a i prodajom iste u koliko ju već prije prodali nisu. Drvni je trg predhodno snabdjeven potrebitom suroviuom, što najbolje pokazuje slabo zanimanje za neke naknadne prodaje, te su čak i kod treće dražbe neke čestice neprodanima ostale. Ostale razloge tomu već smo u našem zadnjem izvještaju spomenuli, pak bi ih bilo suvišno opetovati.
Eksportna trgovina sveudilj je vrlo živahna, pak sada, gdje je točna bilanca izvozne i uvozne trgovine čitave monarhije za prošlu godinu poznata, razabire se iz nje, da je izvoz prošle godine znatno pona-rasao, nasuprot uvoz drva pao Prirast izvoza tiče se gotovo svih vrsti drvne robe. Iz ciele monarhije izvezeno je drva: 397.750 vagona u vriednosti od 115,612 886 for., uvezeno je pako drva samo 19.064 vagona u vriednosti od 3,464.011 for. Prema tomu pokazuje se activum od preko 110 milijuna forinti. Toliku množinu i vriednost nije eksport drva dosele još nigda dosegnuo. U ukupnoj bilanci monarhije drvo je izmedju 50 artikela carinskih, artikel, koji najveću vriednost ima, s toga i na prvo mjesto spada. Aktivnost čitave trgovačke bilance odlučuje veliki eksport drva. Š u m e i š u m a r s t v o z a s l u ž u j u d a k l e p u n i m p r a v o m u n a š o j m o n a r k i j i , d a i m d r ž a v n a v l a s t n a j v e ć u p a ž n j u p o s v e t i , a v r i e d i t o u j o š v e ć o j m j e r i z a n a š u d o m o v i n u , u k o j o j j e n a r o d n o b l a g o s t a n j e u n a j u ž o j s v e z i s a š u m a m i i š u m a r s t v o m .
Uz sjajnu eksportnu trgovinu ipak je unutarnja trgovina sa drvom slaba, a zadnjih je godina nazadovala. Navlastito g. 1899. bila je ona vrlo slaba, sbog obćenite stagnacije, poimence u graditeljstvu. Ta se je stagnacija osobito opažala u Ugarskoj i Hrvatskoj, zemljama agrikultur-nima, a uvjetovana je raznimi nedaćami našega gospodarstva zadnjih godina, kao što su: pošast medju rogatim blagom i svinjami, nerodica, skup novac i t. d.
— 183 —
Domaći drvotržci obćenito zadovoljni nisu, zbog razmjerno malene poduzetne dobiti, koju šumski poslovi odbacuju. Uzrok je tomu silna strana konkurencija, koja ih sili da i visoke šumske takse znatno kod prodaje nadbijaju, a moraju tako Siniti, da im ta strana konkurencija sve poslove ne otme. Osobito veliki poslovi, gotovo svi su već prešli u strane ruke, za to se i naši domaći drvotržci u tolikoj mjeri boje veleprodaja. Proti veleprodaji, koju je kanila da provede u svojih šumah dozvolom vis. kr. zem. vlade imov. obćina brodska, uložiše naši drvotržci prosvjed na Preuzv. g. bana. jer ne ima sumnje, da bi takova velika prodaja po njihove interese samo od štete bila, prem se s druge strane tajiti ne može, da je brodska imovna obćina zbog naglog sušenja hrastova u starih sastojina upravo prinuždena nastojati, da se te stare sa-stojine, kojih je kvantitativni prirast spao na ništicu, a kvalitativni upravo negativan, što prije unovće. Pitanje je to s toga veoma važno, pa je vriedno, da se ono toćno proući i nadje po mogućnosti modus, po kojem bi, kako narodna veli: ,ostao vuk sit i koza ciela".
Poboljšanje eksportne trgovine s drvom najjače se opaža u prometu s hrastovimi trupci, kojih je eksport od god. 1897. do danas za više od lOO /o porasao, a znatno je porasao i eksport tvrdo rezane robe. Oporavio se je i eksport tvrdog tvorivnog drva (Werkholz), koji je eksport zadnjih godina bio slabiji, a i bukovih tavoleta, a isto tako i el sport francuskih dužica. Naši su se dužićari s toga i opet u nešto većoj mjeri bacili na izradnju ovih dužica, pa će se i ove godine ta dužica a prilićnoj množini kod nas proizvadjati. Poznati naš dužićar g. pl. Blažić iz Siska sakupio je podatke glede proizvodnje ovih dužica u radnoj campagni 1899./900., koje u skrižaljci na str. 184. priobćujemo :
I prodja ostalih šumskih proizvoda, naime drvnog ugljena i hrastove kore, prilićno je dobra. Navlastito traži se mnogo drvni ugljen, kako čitamo u listu „Handelsblatt fiir ^Valderzeugnisse", što je u savezu sa živahnim radom na polju industrije, a donekle u savezu sa velikim ugljevarskim strikom u Austriji, koji je našim čitaocem sjegurno već iz dnevnih listova poznat. Intenzivni rad industrije uvjetuje potrebu veće količine hrastove kore za strojbarstvo, pa je s toga i ciena hrastove kore nešto bolja, nego li je bila. Osobito se ona medjutim ipak u cieni dići ne će, jer je konkurencija inih surogata, koji se u strojbarstvu rabe, prevelika. Ne samo da domaći taninski ekstrakt, koga mnoge tvornice proizvode, prieći veću upotriebu hrastove kore u stroj barske svrhe, već se navlastito sve vise i više uvažaju strani surogati. Osobitu konkurenciju hrastovoj kori pravi „quebracho-drvo", te je nedavno u tršćansku luku došao jedan brod krcan samo quebrachom. To je ujedno prvi slučaj, da se je počeo ovaj surogat direktno u našu monarkiju uvažati, dosele je samo preko Hamburga k nama dolazio.
184
*
*T3
O
o
M)tCMf-»»-^h- ' l—'Mh- i^^ '— 1—' i - ' 0 : c o o - J a i C ; n > + ^ o a b £ M < o ^ c c - ^ a ^ o ^ r f ^ W b S t - *
<! =1 o 2 ;? :?|-dggWtK!OQOWt)wwaMcp £.5.2.-5 S-eS S S S ? S 2-g £ 2 g"? 2 g g >^° S;"^! l^P ^ SS'^g^f^-'^ S trs S'O'oo
• • Q • • • • 2. • ? g • g £ . • • § • • • • t r • . • • • • a> • • c
* m M J^ ^ c c; C O C '
bO
*-Oi o o c c 1—»
"će ~q p o o o
„ * • Vf o c o o
1 5" "to o c č o K)
o o o <z> o 05 02 IM
o
8 1
0 5 0 3
^ ls2 o b o o
• g • ;2. c • a. •
i - i bS o «
r 1 1 1 1 1 1 j » 1 ^ ^ k J r 1 1 i 1 ^ - ^ r i
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 o o o o o o
-A-O5tv0 C2 K . i t N 2 O 3 h - ^ 0 5
I . o o o , . o c o . o o 1 1 ! 1 1 .= P 1 1 1 1 1 P i \ PPP \ pp o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o
-A-y~i y-L i-i t ^ ^ h- 05 1-1 0511)5 C H ' O " ^ »^ H-t Ui H-i do bS c^'hj^ O O O O O , 1 1 O O . t o o o o O O i O . O , p p p p l 1 ! p o l p p o o | p o p i p ( b o o b b o o b o o b o b b O O O O o o O O O O o o o o o o o o o o O O O O o o o o
M t a
os S i i § ? o 1 1 ^ J-1 co " b Ci -:i"bi o^
| 0 , | 0 0 ' , , , O C D | | C ^ , 1 1 1 1 1 1 1 P 1 1 •= ."= i 1 \ PP \ 1 P 1 1 O Q O O O O
O O O O O O o o o o o o JNS
I : M l i I I I I I I I I I I I I I I I o o o
l>9
s s o o a, O O
I o f h-l 1 ^ h - 1 u - t S > - ' ^ . i ~ ^ j ^ j ^ j ^ s ^ ^ v . ^ s ^ ^
05-05 ui 0 0 05b3-Jf t*»--b^ cn"^ 00 -vi'bo'to-b -j'h-' co o o o o o o o o o o t o o o o o o o o o o o <o 0 0 'O o 0 <^ 0 — 0 o> 0 0 0= 0 0 '—' o* 0 o> P b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b b O O O O O O O O O O O Q O O O O O O O O = > 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 = O O O C > 0 0 0 > 0 0 0 ' 0
•i- Onih ođ prilike 600.009 kom. koji će se u Hrvatskoj (šuma Lasinja kod Siska) izraditi, izradit će se valjda tekar buduće radnje campagne 1900./1.
t f Odgovorio, da još i sam pravo nezna koliko će napraviti, stoga uzimljem kojih 800.000 k. a tako i drugi misle.
! • - B CD
-73
2. N*
W 0 OJ
w i-i • <
rt-GC
P^ SO
CD
^ -ei 0
5. p
EO
B OD 1
(V p
»_ CD
C
N CD
S e u P
w ^ 0 B p c-EO
Cl-
3
a. c
0
< Rr
B-
£S
&-•""
0 *
<T
B
o
! 0
— 185 —
Različite viesti i sitnice.
f Dr. Bernard 41tum pozuati zoolog i profesor šumarske zoologije na kr. pruskoj šumarskoj akademiji u Eberswaldu, umro je početkom pr. mj. Dr. Altum bio je oduševljeni prirodoslovac, a to najbolje svjedoči okolnost, što se je već kao svršeni teolog i doktor teologije, i već za-redjen, posvetio prirodoslovnim znanostima. Rodjen g. 1824. djelovao je kao profesor od g. 1869. pa sve do svoje smrti na spomenutoj šumarskoj akademiji. Napisao je tečajem svojega dugoga vieka mnogo, a dobro je poznat u šumarskim krugovima svojimi djeli: die „Forstzoologie" i ,Wa]dbesch'adigungen durch Tliiere und Gegenmittel".
Srbsko poljoprivredno družtvo u Beogradu slavilo je koncem pr. g. 30-godišnjicu svojega obstanka. Družtvu je svrha unapredjivati sve grane poljoprivrede pa i samo šumarstvo. Družtvo stoji pod pokroviteljstvom samoga kralja Aleksandra I , ima u zemlji podružnice i mnogo članova, izdaje nedjeljno i svoj organ „Težak", a uživa od države godišnju pripomoć u iznosu od 25 tisuća dinara. Družtvo steklo si mnogo zaluga za unapredjenje gospodarstva u Srbiji, a ima i svoju vlastitu e o nomiju u Sabcu.
Industrija sirovihi štapova u Hrvatskoj. 0 ovoj industriji donosi „Hrvatski trgovac" sliedeće: Uz vrlo liepo razvijenu industriju gotovih štapova, postoji kod nas i posebna grana, koja se bavi proizva-djanjem sirovih štapova, poznatih u trgovačkom prometu pod imenom „Congo" štapova. Ova industrija porodila se je kod nas prije desetak godina, te se je naskoro vrlo živahno razmahala i postala unosan izvozni predmet, koji mnogim stotinama domaćih radnika pruža liepe privrede. U službi je ove industrije kestenovo drvo, kojega u našim šumama ima obilno. Produkcija je posve jednostavna. Kestenove mladice zarezu se koncem proljeća na zubove, pod jesen se usjeku, a onda se u radionicama nakon kratkog izvarivanja oguli kora, drvo izpravi, na kraju savije i po opredieljenoj duljini reže i sortira Taj sirovi materijal izvozi se u Ameriku, Austriju, Njemačku i Francezku, te se u tamošnjim tvornicama preradjuje u gotove žtapove i ina tokarska drva za razne svrhe. Najviše se sirovih štapova proizvadja u Karlovcu i Zagrebu, zatim u Krapini, Glini i dr. Središte je izvozne trgovine u Karlovcu, gdje je ujedno i kolievka te industrije kod nas. Nu pošto je Congo-štap počeo izlaziti iz mode, a produkcija mu je bila preobilna, počela je posliednjih dviju godina ciena rapidno opadati, tako, da se unosnost ovoga posla može danas smatrati već prošlom. Amerikanski i njemački agenti znali su prije nekoliko godina doći u Hrvatsku te pokupovati sve razpoložive zalihe, dočim sada leži kod nas mnogo nerazprodane robe unatoč jeftinih
— 186 —
ciena. U početku prodavalo se 1000 kom. do 300 for., a danas jedva po 40—60 for. Godišnja produkcija sirovih štapova iznosi sada u Hrvatskoj oko 8 milijuna komada, što predstavlja vriednost od 1 mil. K., dočim je izvoz u prijašnje vrieme iznosio oko 2 do 3 mil. K. na godinu.
Divlja svinja. Pod ovim naslovom javljaju „N. N." iz Kraljevca u hrv. Zagorju ovo: dne 26 sliečnja ove godine opazili su seljaci u Kraljevcu neobičnog krmka, za kojega su odmah nekoji kazali, da nije pitom. Dadoše se za njim u potjeru sa sjekirama. Jedan mu se približi, da će ga zaustaviti, pa posegnuo za njegovim uhom, ali u zao čas po se, jer mu je ruku jakim svojim zubom razparao. Na to su dotrčali drugi i jedan ga udari oštrom sjekirom po hrbtu i razsieće ga, a drugi ga do-tukoše. Bio je to vepar, pa bi se bio jamačno bolje branio, ali progonjen odasvud, umorio se je. Težina mu je bila oko 150 kila. Klatario se je već dulje po Štajerskoj uz hrvatsku medju pa je valjda utekao iz kojega zverinjaka, pa kako je ondje progonjen bio, preplivao je Sutlu i došao u taj kraj, gdje je vepar takova riedkost, jer nitko nezna reći, da ga je kada ondje vidio.
Uzgoj bagrema (t. zv. akacije) sve se više preporučuje po Njemačkoj, gdje se tomu drvu dulje vremena nije posvećivala ona pomnja, koju to drvo svakako zaslužuje. Liepi rezultati, koji su se medjutim postigli na onih mjestih, gdje se je to drvo ipak gojilo, ponukali su njemačke šumarske stručnjake, navlastito prasku državnu šumarsku upravu, da se pitanjem o uzgoju akacije više bavi. To se pitanje s toga u novije vrieme mnogo u njemačkih stručnih listovih razpravlja, te osobito zagovara uzgoj sitnih bagremovih šuma na pjeskovitom nu d u b o k o m tlu. Preporučuje se polag dosadanjeg izkustva 20 godišnja obhodnja, a glede kultivacije samo sadnja 3 godišnjih sadjenica. Mi smo o uzgoju bagrema donieli već liep članak g. kr. kot šumara Belamarića, na koji upućujemo ponovno onu gg. stručnjake, koji ga možda slučajno pročitali nisu.
Tamanjenje škodljivih zareznika i domat^a živad. U časopisu „Zeitschrift fiir Pflanzenkrankheiten" upozoruje Eckstein na veliku krist koju čini domaća živad u mladih nasadih u kojih ima mnogo štetnih zareznika, pa preporučuje kao uspješno sredstvo, za tamanjenje zareznici zaraženih mladih šumskih nasada, ugon domaće živadi u takove. Na mnogih mjestih u Njemačkoj pokazalo se je to sredstvo vrlo dobrim, a po-tvrdjuje to Ecksteinu L o v i n k, koji veli, da je osobitih uspjeha imao ovim načinom tamanjenja škodljivih zareznika, a uz to da i sama živad dobiva od te hrane vanređno ugodan okus sličan onomu divljači; potvr-djuje to nadalje i šumarnik L i e b u s veleć, da je u mladim kulturama koje su mnogo stradale od Hjlobius abietisa ugonom domaće živadi očistio te kulture bolje nego svim drugim sredstvima.
— 187 —
Razdielbenik I. yrhu dopitanih biljkah iz biljevištah kr. nađzornižtva za pošumljenje Krasa u Senju
temeljem oglasa od 81. prosinca 1899. br. 269 z.
H
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Oblast, ured stranka, kojim je
dopitano
Kr. kot. oblasti Sušak i to za:
b)zemljištnu zajednicu Grobnik č) zem. zajednici Eušidselo (za
e) za pošumljenje bujičnog po-
Kr. kot. oblasti Cirkvenica i to za :
a) obćinu Grižane - Belgrad u svrhu pošumljenja vođoderi nah i bujidnog područja • • •
f) sbog razdiobe na žitelje • • • •
Kr. kot. oblasti Vrbovsko • • • •
Kr. kot. oblasti Delnice
Kr. kot. oblasti Krapina za:
c) „ „ Gjurraanec • • • •
Kr. kot. oblasti Novimarof • • • •
Kr. kot. oblasti Ivanec
Kr, kot. oblasti Čazma
Obć. poglavarstvu Slunj
Obd. poglavarstvu Krnjak • • • •
Obć. poglavarstvo Generalskistol
03 O
.a oS bo O a
65000 13000
40000 40000
45000
150000 1100
30300 10000 17500 7300
— 10000
—
— —
— —
— 25000
20000
800
CD M
<D t-i
a
10000 6000
20000
50000
30000
30000
4000 4000 4000 3000 4000
50000
40000
10000
15O0O
10000
30000
10000
1000
—
—
1000
—
— —
— —
—
—
— 500
03
03
—
—
500
—
— —
— —
—
—
— 500
o3
a OJ
3
—
—
—
—
— —
— —
—
— 1000
500
03
>
—
20000
—
—
— —
— —
—
—
—
—
1
—
—
—
—
—
— —
— —
—
—
— 50
— 188
Oblast, ured, stranke, kojim je
đopitano
o
O
a
14 Obd, pogl. Gerovo
15 Obć. pogl. Perušid
16 Obd. pogl. Međak
17 Obć. pogl. Osik (kot. Gospić)«
18 Obd. pogl. Cernik
19 Gosp. uredu I. banske imovne obdine Glina
20 Gosp. uredu II. banske imovne obdine Petrinja
21 Gosp. uredu ogulinske imovne obdine Ogulin
22 Obd. pogl Cerna (kot. Vinkovec)
23 Poglavarstvu grada Križevac •
24 Vlast. dob. Mauševac-Calineo Kalinovac kraj Varaždina Mauševac
25 Presv. gosp. Metelu bar. Ožego-vidu kod Varaždina Bela • •
26 P. n. g. Hugu Kittneru vlast. Oerje Nebojse (Ivanec) • • • •
27 P. n. g. Vinku Pescheu vlast. Cerje Tužno
28 P. n. g. Mirku Oerneku, posj. Dolidi (Krapina • •
29 Presv. g. Ferd. grofu Brandisu vlast. Klenovnik (Ivanec) • • •
30 P. n. g. Stjepanu Šnidaru posj. Čazma
Sveukupno-•• •
2000
8000
15000
500000
10000
14600
12000
20000
15000
40000
400
40O0
5000
10000
10000
10000
4000
10000
4000
600000
3000
5000
2000
100 500
5000
2000
6000
500
500
500
500
20000 2200
3000
9500 20000 550
— 189
Razdielbenik II. vrhu naknadno još đopitanih presadnica u biljevištih kr. nadzorničtva za pošumljenje
krasa u Senju, na temelju oglasa od 31. prosinca 1899. br. 2813. I. z.
"5=
H
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Oblast, ured, stranka kojim su biljke dopitane
Upraviteljstvo prometa kr. ug. državnih željeznica u Zagrebau • • • •.
Vlastelinstvo Martijancekot Ludbreg
Gospodarstveni ured otočke imovne
Obć. poglavarstvo Fužine za:
Kr. kotarskoj oblasti čabar za pod-
Obd. poglavarstvo Gornji Kosinj • • •
Kr. kotarskoj oblati u Samoboru • • •
Kr. kotarska oblast Križevac za pod-
Obćinsko poglavarstvo Otočac za
Obćinsko poglavarstvo Klanac za pašnjake (kot. Perušič)
Obćinsko poglavarstvo Gomirje za
Ukupno• • •
c6 O
bC O
a
10000
—
100000
— 10000
20000
—
30000
10000
30000
— 20000
—
2000
10000
—
215000
a
5000
10000
60000
10000
10000
20000
45000
— 10000
3000
20000
40000
22O0O
2000
—
40000
297000
03
—
—
—
—
—
1400
— —
— 500
—
—
—
—
—
1900
N 03
O
j a 03
M •'—3
, Q
.a
•'—> o o o
03
03
a u o
S5
o
14
— 190 —
Za pošnmljeiije čretnih livada preporučuje „Mittheil. d. Vereines zur Forderung der Mooreultur" Thuju occidentalis koja ima liepo bielo i lagano drvo, koje se može vrlo dobro upotriebiti za daske, podvlake, vinogradarsko kolje i t. d. Ovo drvo na samo da vrlo dobro raste na močvarnom tlu, koje nije ni najmanje odvodnjivano, već podnosi i sušu, a i žegu i studen. Pošto ima kod nas bara dosta, moglo bi na zgodnih mjestih kultivacijom ovoga drva praviti pokuse.
Šumsko sjemenje biti će ovoga proljeća skupo, jer je šumsko drveće slabo rodno bilo. Slabo je urodila smreka i ariš, pa će se moći samo prošlogodišnje, nu još dobro klicavo sjeme dobiti. Jelovo sjeme ove se godine ni ne prodaje, jer ga ne ima, a staro je sjeme već svoju klicavost izgubilo. Najbolje je urodio sjemenom obični bor pa će i ciena njegovog sjemena biti malo jeftinija, a dobro je urodio i crni bor. Slabo su urodile sjemenom i razne listače, pa se valja naručbami požuriti.
Šumarsko školstvo u Austriji. Polag izvještaja austrij. ministarstva za poljodjelstvo bilo je školske godine 1898./9. u Austriji: 1 visoka šumarska škola (naime c. kr. visoka škola za zemljotežtvo u Beču), 8 srednje i 7 nižih šumarskih škola. Na bečkoj visokoj školi za zemljotežtvo bilo je u svemu 35.S slušatelja (šumara, gospodara i kulturnih tehničara) od toga 68 vanrednih slušatelja. U šum. učilištu u Bieloj (Weisswasser) u Ceskoj bilo je 107, morav. Bieloj crkvi (m. Weisskirchen) 75, u Lavovu 34 slušatelja šumarstva. Na nižih šumarskih škola (Waldbausehulen): u Aggsbachu u dolj. Austriji 29, u Piseku u Ceskoj 110, u morav. Bieloj crkvi ;J0, a u državnih lugarnicah (k. k. Porsterschulen) u tirol. Hallu 13, u Gusswerku 17, u Idriji 7 i u Bolechdvu 13 pitomaca.
Pošumljivanje u združ. država sjev. Amerike. Kako B. Agoston „Agramer Llojdu" iz New-Yorka javlja, počimjju i u Americi velike površine prije izharaćenih šuma pošumljivati. Prve su započele željezničke uprave, koje su prigodom gradnje željeznica dobile i znatne komplekse zemljišta od države. Tako je već pred kojih 20 godina željeznička uprava željeznice City-Memphis počela uz svoju prugu kultivirati šume i kultivirala već do 1000 rali, od kojih već danas koristi ima. Kultivirati su počeli neku ,catalpa" vrst, koja već danas daje telegrafske stupove. I sama državna uprava posvećuje u novije vrieme šumogojstvu sve veću pažnju, pa kani kupiti veću površinu izharačenih privatnih šuma, koje će opet pošumiti.
Stare puške naših žandara sistema Fruhwirth, ne će se moći nabaviti za šumsko i lovno čuvarsko osoblje, jer je vis. kr. zem. vlada od-pisom od 29. prosinca br. 80.860. upravljenim na sve kr. žup. oblasti i gradska poglavarstva, zabranila uporabu toga oružja, jer je ono zbog svoje razantnosti doista previše pogibeljno, pa se jedino veoma pouzdanim
— 191 —
i agleđnim osobam nabava takovih pušaka dozvoliti može; jedino se takovim i prodavati smiju, pa i takove osobe smiju te puške samo tako rabiti, da život ljudski u pogibelj doći ne može.
Prem se stare puške karabinke Werndlovog sustava priredjene za lov mnogo medju šumarskim, lugarskim i lovačkim osobljem u Austriji rabe, ipak se podpunoma slažemo s gornjom zabranom vis zem. vlade, jer je to oružje previše pogibeljno, a da se u takove svrhe rabi Dapače, u obee bi se morala prodaja sličnoga oružja u lovne svrhe zabraniti, tim vise, što je oružje, koje na kilometre daleko nosi, za lovca skroz suvišno.
Spomenik Judeichu, blagopokojnom tajnom šumarskom nadsavjet-niku i ravnatelju kr. saksonske šumarske akademije u Tharandtu a poznatom šumarskom stručnjaku odkriveu je dne 26. listopada prošle godine svečanim načinom u Tharandtu. Odkriću prisustvovali su ne samo profesorski zbor i slušatelji rečene akademije, već i mnogi izaslanici raznih njemačkih šumarskih družtava.
Vinogradarstvo U Francuzkoj. U listu ,Feuille vinicole de la Gi-ronde" čitamo da u Francuzkoj vinogradi zapremaju površinu od 1 mi-liun 697.734 hektara. Od g. 1850.—1899 bilo je francuzko vinogradarstvo izvrženo raznim nepogodam, koje su bile uzrokom, da je prirod koji je još g. 1850. iznosio 45 milijuna hektolitara, već g. 1854. uslied zaraza trsne pliesni (oidiuma) pao na 10 mil, hektl. Postepeno oporavljali su se vinogradi, prirod se dizao i dosegnuo g. 1875. svoj maksimum sa blizu 90 mil. hektl. Uslied zaraze po filokseri počeo je prirod rapidno padati, te od g. 1879.—1889 iznosi oko 20—30 mil. hektolitara. Nakon toga počeli su se vinogradi svojski regenerirati i braniti proti ovom pogibeljnom neprijatelju, te se je povodom toga stao i prirod dizati. Ipak ne stoji tvrdnja, koja se i kod nas češće čuje, da imaju Francuzi sada toliko vina koliko i prije zaraze po filokseri. U zadajem deceniju bila je najbolja berba u Francuzkoj g. 1893. sa ,50 mil. kl i prošle god. 1899. sa 47 mil. hektl. Popriečni prirod ipak iznosi za zadnje deset godište samo kojih 40 milijuna hektolitara. Ovo je i za naše šumarstvo od važnosti, jer se iz toga vidi, da Francuzi danas više toliko dužice ne trebaju kao šesdesetih i sedamdesetih godina. Nu i druga jedna okolnost očito govori, da francuzki drvni trg toliku množinu dužice više ne treba kao prije, a to je, što iz sliedećega diagrama o izvozu vina iz Fran-cuzke od god. 1895.—1899. vidimo, da taj rapidno a konstantno pada. Od blizu 4 mil. hektl. pao je 1—2 milijuna, te je prošle godine iznosio samo l^/.j milijuna hektolitara. Ne ima stoga nade, da bi se ciena fran-cuzke dužice u dogledno vrieme osobito dići mogla.
Servitut paše Dalmatinaca u Bosnoj ograničila je bosanska vlada znatno, te je toga radi zastupnik u carevinskom vieeu dr. Bulat stavio
— 192 —
interpelaciju. Povodom toga obrazložio je g. ministar Kallaj, da je ograničenje tih servituta bilo od preke nužde, jer da inače za 10—15 godina ne bi bilo u tih krajevih ni šume ni paše; ipak da ne misli taj servitut paše sasvim dokinuti, prem bi to, veli, po zakonu mogao.
U kojem razmaku valja saditi šumske biljke razpravljao je potanko dvor. savjet, prof. Guttenberg na skupštini u Wolfsbergu u Koruškoj pr. g., pa se zauzimlje za razsadjivanje u znatno većih raz-macih, nego je to do sele običajno. Sadanji način razsadjivanja, veli on, preskup je, a donekle i suvišno je rabiti toliko biljka, kojim bi se brojem i 2—3 puta veća površina kultivirati mogla. Dokazao je nadalje, da takove preguste kulture i s toga dobre nisu, jer kad se doskora sklope, te jedna biljka drugu u rastu smeta, to prirast takove mlade šume pada, pa je manji, nego onih mladih šuma, koje su iz redjih kultura proizašle. Preporučuje s toga uzgoj takovih mladih kultura, gdje će se kojih 2500—3000—4000 kom. biljka po hektaru kod sadnje upotriebiti. Prema tomu zagovara on sadnju biljka u razmaku od kojih 2 metra.
Molba. Jugoslavenska akademija kani pristupiti izdavanju hrvatske faune. Ta fauna obuhvatat će Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, kao što
ja bilo sa „flora croatica". U tu svrhu nuždno je pribilježiti sve vrsti životinja, sa svim nala
zištima u domovini. Odbor jugoslavenske akademije za hrvatsku faunu moli sve prija
telje prirode, da ga u tom poslu podupru, pa da mu u tu svrhu priobće sve podatke, što su ih u tom smjeru sakupili, ili što će ih vremenom pribrati. Svi ti podatci neka se šalju dru. Augustu L a n g h o f f e r u , profesoru kr. gornjogradske gimnazije u Zagrebu, koji daje takodjer sve uputa.
Dopisnica uredničtva. Gr. J. A. U G. odgovarajući Vam na upit glede potvrdjivanja
poslovnih dnevnika, reći nam je, da polag dobivenih informacija, kod držav. šumske uprave vriedi isto, što je i kod imovne obćina, samo kod zem. šum. stručnjaka kod političke uprave potvrdjuju iste odnosne kr. kot. oblasti. Naredbu za imovne obćine o tomu donosimo u ovom broju medju članci.
G. 3. G. u V. za sada ne ima drugoga obrazca po kojem bi se šumarsko osoblje privatnih posjednika kod političkih oblasti zaprisizalo, do onoga polag §. 52. š. z.; promjenit se to ne može, van da se zakon mnienja, jer je obrazac, za prisegu sadržan u samom zakonu, a nije na-redbenim putem ustanovljen.
G. M. P. u Gara Cifliku u Bugarskoj. Vama se list redovito šalje, čudimo se s toga, da ga u redu ne dobivate. Reklamirane brojeve poslali smo Vam, Uredjuje Ivan Partaš, prof. šum. akademije u Zagrebu Tiskara C. AIbrecht (J. TTIttasek.)
SADRŽAJ. Strana
Nešto iz kemije drva. Piše: Milutin Urbani 125—135 Strižaljke k članku o racional. izradbi franc. dužica. Sastavio
Mirko Puk, kr. žup šum. nadzornik. (Nastavak).. . . 136—153 Propisi o putnim, povjerenstvenim, zamjeničfcim i selitbenim
pristojbama žinovnikah i službenikah te filanovah gospodarstvenoga odbora i zastupstva krajiškib imov. obćina 154—172
Kako da stanemo na put šumskim štetama kod krajiških imovnih "obćina. Napisao Manojlo Divjak 172—176
Još njesto 0 bagrenovom crvcu (Lecanimun robiniarum Dougl.) Piše Dr. Aug. Langhoffer 176—177
Novi neprijatelj javora (Phjllotoma aceris Kltb.). Piše V. Fuksa 177—178 Listak. Osobne viesti: Imenovanja odnosno promaknuća. —•
Odlikovanje 178—179 Zakoni i normativne naredbe: Naredba kr. hrv.-slav.-dalm.
zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 19. veljaće 1900., kojom se propisuje novi obrazac A) i B) po kojem se imaju od sele zaprisizivati činovnici i službenici imovnih obćina u bivšoj Vojnoj Krajini. — Naredba kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove od 12 veljače 1900. br. 78.945. tičuća se imov. obeine otočke, ogulinske, slunjske, I. i II. banske, gradiške, brodske i križevaČke (naknadno k naredbi od 24 kolovoza 1899. br. 30.907.) 179—181
Šumarsko i gospodarsko knjižtvo 181—182 Prgmet i trgovina . ' 182—184 Različite viesti i sitnice: f Dr. Bernai'd Altum. — Srbsko
poljoprivredno družtvo Beogradu. —• Industrija sirovih štapova u Hrvatskoj. — Divlja svinja. — Uzgoj bagrema. — Tamanjenje škodljivih zareznika i domaća živad. — Razdielbenik I. vrhu dopitanih biljkah iz biljevištah kr. nađzorničtva za pošumljenje krasa u Senju temeljem oglasa od 18. prosinca 1899. br. 269. z. — Razdiel-benik II. vrhu naknadno još dopitanih presadnicah u biljevištih kr. nađzorničtva za pošumljenje krasa u Senju na temelju oglasa od 31. prosinca 1889. br. 2813. I. •/,. — Za pošumljenje čretnih livada. — Šumsko sjemenje. — Šumarsko školstvo u Austriji. — Pošumlji-vanje u združ. država sjev. Amerike. — Stare puške naših žandara. — Spomenik Judeichu. — Vinogradarstvo u Francuzkoj. — Servitut paše Dalmatinaca u Bosnoj. — U kojem razmaku valja saditi šumske biljke. . . . . 185—192
Molba 192 Dopisnica uredničtva 192
\
^ Sve domaće i strano
Šumsko sjemenje naročito
Žir hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka sjemenje vodaka, kao što i sve vrsti gospodarskoga sjemenja, prodaje uz garantirano najbolju klicavost, a kraj sniženih željezničkili odpremnih troškova, vrlo jeftino Bela Farago,
vlastnik grijačnice za šumsko sjemenje i trgovine sa sjemenjem.
U Zala Egerszegu u Ugarskoj. Nagradjen počastnom diplomom, zlatnom I srebrnom kolajnom i pri-
znanicami mnogih šumskili ureda, Cienici šalju se na zahtjev badava. i
![Mehanizmi nastajanja onečišćujućih tvari Pristup ...4].pdf · 2 Mehanizmi nastajanja čvrstih i plinovitih onečišćujućih tvari Izgaranje goriva - reakcija oksidacije ugljikovih](https://img.dokumen.tips/doc/110x75/5dd0d006d6be591ccb62d20f/mehanizmi-nastajanja-oneiujuih-tvari-pristup-4pdf-2-mehanizmi-nastajanja.jpg)
