HAC_Tunel Brinje_7 str. HAC_Tunel Brinje_8 str. HAC_Tunel Brinje_1 str. HAC_Tunel Brinje_2 str.

Foto

graf

ija, o

blik

ovan

je i

prip

rem

a za

tisa

k: H

AN

D d

izaj

n st

udio

// T

isak

: KER

SCH

OFF

SET

// N

akla

da: 1

000

kom

ada

Izgradnji dionice Dugopolje - ©estanovac prethodilasu brojna zaπtitna arheoloπka istraæivanja lokalitetakoji su se naπli u zoni graevinskih radova.

A R H E O L O G I J A

BRELA, πume i plaæe okupane briljantnimsunËevim sjajem. Mjesto se nalazi na obali izmeuplanine Biokovo i otoka BraËa. Brela su jedinstvenau svojoj ljepoti sa prekrasnim plaæama, borovimπumama, kristalno plavim morem.

MAKARSKA se nalazi u podnoæju Biokova,okruæena je pravom mediteranskom vegetacijom.U dugoj uvali prostire se Makarska rivijera u kojojsu najznaËajnija turistiËka srediπta TuËepi i Brela,Podgora, ÆivogoπÊe, ali su poznata i pitomamjestaπca kao Drvenik, Zaostrog i Gradac. Uzhotelske komplekse i apartmanska naselja je iveliki broj naturistiËkih plaæa.

BIOKOVO, planina koja se zaπtitiniËki proteæekilometrima iznad Makarske, tijekom povijestikao u svom krilu Ëuvala je puËanstvo od napadas mora, a lea podizala osvajaËima s kopna. Danasje Biokovo park prirode, izletiπte s mnogimoznaËenim planinarskim stazama, endemskimbiljnim vrstama i bogatim æivotinjskim svijetom.Jedinstvena suprotnost izmeu gotovo dvije tisuÊemetara visoke snjeæne planine i pitomog priobalja.

SILASCI S »VOROVA PREMA TURISTI»KIM ODREDI©TIMA HRVATSKE

»vor Dugopolje:SPLIT, SOLIN, otoci: ©olta, BraË, Hvar i Vis

SPLIT, grad i luka u srednjoj Dalmaciji, srediπtearheoloπkih, povijesnih i kulturnih spomenika u1700 godina postojanja, meu kojima posebnomjesto svakako zauzima Ëuvena DioklecijanovapalaËa, dio svjetske baπtine UNESCO-a.

MOSOR, planina, sjeverno od Splita i Solina, nijeni nacionalni park ni park prirode, ali je priraslasrcu svakom Dalmatincu. Najviπi vrh je VelikiKabal (1339 m), a jedan od posjeÊenijih vrhova jeVickov stup (1325 m), a na vrhu Sveti Jure (1319m) nalazi se istoimena rimokatoliËka kapelica.

SOLIN, grad u blizini uπÊa rijeke Jadro, izmeuDonje Strane i srediπnjeg dijela Solina ostaciantiËke Salone.

©OLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelaguzapadno od otoka BraËa; od kopna ga dijeli Splitskikanal, od drveniËke otoËne skupine ©oltanskikanal, a od BraËa ga dijele Splitska vrata.

OTOK BRA», najpoznatije turistiËko mjesto naBraËu je Bol s prelijepom plaæom Zlatni rat, aomiljena odrediπta turista su mjesta Supetar iPuËiπÊa. BraË ima i zraËnu luku.

OTOK HVAR, najduæi otok na Jadranu. To je otokblage mediteranske klime, s najveÊim brojemsunËanih sati na Jadranu. Na otoku su poznatapolja lavande.

OTOK VIS, bogat povijeπÊu nudi posjetiteljimamnoge spomenike od antiËkog do novijeg doba.Poznati prirodni fenomen: Modra πpilja na Biπevu,Zelena πpilja na Ravniku i Krajicina πpilja na Visu.

»vor Bisko:SINJ, TRILJ

SINJ, poznat po alkarskoj tradiciji i stogodiπnjojtradiciji konjiËkih utrka i uzgoja konja. U lijepomi Ëistom okoliπu pruæa se moguÊnost za ugodanodmor, sport i rekreaciju, lov i ribolov. Sinj je ijedno od duhovnih srediπta Hrvatske.

»vor Blato na Cetini:CETINA, OMI©

OMI©, gradiÊ i luka na uπÊu Cetine u PoljiËkomprimorju, poznat kao srednjovjekovno gusarskosrediπte. Slikovitost planina i rijeke nadopunjavazanimljiva urbana jezgra s tvravama, a na samommoru gotovo kilometar duga pjeπËana plaæa i 30-tak ureenih staza za slobodno penjanje politicama kanjona Cetine.

CETINA, zelena rijeka, veliËanstven kanjon, gusteπume, vodopadi, tajanstvene πpilje i bajkovitimlinovi. U samo nekoliko minuta voænje odpovijesnog gradiÊa Omiπa, izmeu Splita iMakarske, moæete se uvjeriti u sve πto rijekaCetina skriva.

»vor ©estanovac:©ESTANOVAC, IMOTSKI,BRELA, MAKARSKA

©ESTANOVAC, opÊina koja obuhvaÊa naselje©estanovac - administrativno srediπte, te selaKreπevo, Katuni, ©eÊevica i Grabovac. Reljef togpodruËja karakterizira pojas plodnih polja (krπkeudoline) na lijevoj obali rijeke Cetine i usporednogkrπevitog grebena i zaravni, a omeeno je brdomVitrenik na sjeveru, brdom SidaËa na istoku,planinom Biokovo na jugoistoku i brdomKreπevnica na sjeverozapadu.

IMOTSKI, grad u Dalmatinskoj zagori, na padinisjeveroistoËnoga krπkog oboda Imotskog polja.U Imotskom se nalazi FranjevaËki samostan iz1738., na klisuri iznad Modroga jezera je tvravaiz srednjovjekovnog i turskog doba, a na ulazu utvravu je crkva iz XVIII. st. Ëuven po prekrasnojprirodi: LokviËiÊka jezera, Proloπko blato, DvaOka, izvore rijeke Vrljike, Modro i Crveno jezero,Imotsko polje, kanjon Badnjevice.

Ministarstvo kulture - Konzervatorski odjel u Splitu od poËetka je sudjelovao u izradi Studije utjecaja na okoliπ autocesteA1 Zagreb-Split-Dubrovnik, tom su prilikom na terenu identificirani svi lokaliteti ugroæeni buduÊom gradnjom.

Od 15 arheoloπkih nalaziπta na dionici Dugopolje - ©estanovac, najveÊi broj i najznaËajniji rezultati bili su na podruËjuDugopolja. Zbog krπkog polja pogodnog za uzgoj mediteranskih kultura i uzgoj stoke sitnog zuba, Dugopolje je bilopogodno mjesto za æivot. AntiËko Dugopolje nalazilo se u blizini Salone pa je preko Poda prolazila magistralna rimskacesta koja je od Salone vodila u unutraπnjost provincije Dalmacije. Jedna dionica te rimske ceste iskopana je kodzaseoka KoliÊi na juænoj padini brda Orgus. Tom je cestom sav promet iz Panonije i prostora danaπnje Bosne iHercegovine stizao u Salonu. Tragovi rimskog æivota pronaeni su u VuËipolju gdje je iskopana antiËka grobnica sbogatim nalazima rimskog nakita i keramiËkog posua. Iz kasnoantiËkog vremena je ruralno naselje u BanjaËamagdje su naeni ostaci suhozidnih zgrada i prostorija za uzgoj stoke. Osobito vaæno nalaziπte je srednjovjekovno groblje u VuËipolju gdje je iskopano viπe od 200 grobova iz 16. i 17. st. To je groblje imalo i steÊke ukraπene antropomorfnimukrasima, kriæevima, simbolima kruha, polumjeseca, zvijezda. Ostaci srednjovjekovnog stoËarskog naselja naeni suu vrtaËi Konopljiπte iznad sela Ercegovci. RijeË je o stoËarskom staniπtu iz 14. - 15. st. Ëiji su æitelji iskoriπtavali kraπkuvisoravan za ispaπu svoje stoke.

Ostala arheoloπka nalaziπta na dionici autoceste od Dugopolja do ©estanovca uglavnom su iz prethistorijskog razdoblja.Posebno treba istaknuti peÊinu Zemunica u Bisku koju je joπ u paleolitu nastanjavao neandertalac o Ëemu svjedoËenalazi kremenih alatki. U Zemunici se intenzivno æivjelo i tijekom neolita - 6.000 god. prije Krista. PeÊina je naseljavanasve do bronËanog doba.

Izgradnja dionice od Dugopolja do ©estanovca omoguÊila je da stvorimo uvid u povijest Dalmatinske zagore od paleolitikado kasnoga srednjeg vijeka. Mnogi se nalazi joπ moraju oËistiti, restaurirati, te znanstveno obraditi, tek tada Êemoimati joπ jasniju sliku povijesti Zagore. Dobra suradnja izmeu Ministarstva kulture i Hrvatskih autocesta omoguÊitÊe uspjeπno dovrπavanje ovog projekta bez devastacija arheoloπkih lokaliteta i bez usporavanja graevinskih radova.Danas se moæe reÊi da je konaËno stvorena svijest i zakonski okvir koji sprijeËavaju devastaciju kulturne baπtine, πtonajbolje pokazuju zaπtitni arheoloπki radovi na hrvatskim autocestama.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA

INVESTITOR:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

STUDIJE, PROJEKTI, REVIZIJA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., ZagrebINSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., PC SplitGRA–EVINSKI FAKULTET, ZagrebGRA–EVINSKI FAKULTET, SplitRUDARSKO-GEOLO©KO-NAFTNI FAKULTET, ZagrebZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d., ZagrebGEODETSKI ZAVOD d.d., SplitPROMEL PROJEKT d.o.o., ZagrebGEOPROJEKT d.d., SplitMC-ARHITEKTURA d.o.o., ZagrebIN-ARH d.o.o., Zagreb

ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE HRVATSKE

IZVO–A»I RADOVA:KONSTRUKTOR INÆENJERING d.d., SplitHIDROELEKTRA NISKOGRADNJA d.d., ZagrebVIADUKT d.d., ZagrebCESTA VARAÆDIN d.d., VaraædinINGRA d.d., ZagrebZAGORJE-TEHNOBETON d.d., ZagrebSTRABAG d.d., ZagrebDALEKOVOD d.d., ZagrebKON»AR - SKLOPNA POSTROJENJA d.d., SesveteAQUATERM d.o.o., ZagrebVITA d.o.o., Koprivnica

NADZOR I KONTROLA:INSTITUT GRA–EVINARSTVA HRVATSKE d.d., Zagreb

SUDIONICI REALIZACIJE PROJEKTA IZGRADNJE DIONICE DUGOPOLJE-©ESTANOVAC

Hrvatske autoceste d.o.o.Druπtvo za upravljanje, graenje i odræavanje autocesta©irolina 4, 10000 Zagreb, Hrvatskatel: +385 1 46 94 444, faks: +385 1 46 94 505www.hac.hr

NADZORNI ODBOR HRVATSKIH AUTOCESTA:

Zdravko LivakoviÊ, predsjednik Nadzornog odboraBoris Ordulj, zamjenik predsjednika Nadzornog odboraNikola BlagaiÊ, Ëlan Nadzornog odboraFranjo LuciÊ, Ëlan Nadzornog odboraMijat StaniÊ, Ëlan Nadzornog odbora

UPRAVA HRVATSKIH AUTOCESTA:

Mario Crnjak, predsjednik Uprave

Marijo LovrinËeviÊ, Ëlan Uprave

dr. sc. Josip Sapunar, Ëlan Uprave

IMPRESSUM:

Autori:

Mario Crnjak, dipl.ing.gra,dr.sc. Goran Puæ, dipl.ing.gra,

StruËni suradnici:

mr.sc. Jasen MesiÊ, pomoÊnik ministra kulture (Arheologija)Anto FilipoviÊ, dipl.ing.gra, Darko ©oπiÊ, dipl.ing.gra,Veljko NiæetiÊ, dipl.ing.gra, Milan MatiÊ, dipl.ing.gra,

Uredniπtvo:

Darija PetroviÊ, dipl.nov., Andrea Haleuπ, dipl.cro.soc.

»vor Bisko

»vor Blato na Cetini

»vor ©estanovac

37 kmAUTOCESTA A1 ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dionica > DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC

Hrvatske autoceste d.o.o. zahvaljuju se HRVATSKOJ TURISTI»KOJ ZAJEDNICI, koja je izvor fotografija tiskanih u ovoj broπuri u svrhu promocije Hrvatske.ISB

N 9

78-9

53-7

491-

04-0

8

HAC_Dugopolje-©estanovac_3 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_4 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_5 str. HAC_Dugopolje-©estanovac_6 str.

< ZAGREB

DUBROVNIK >

Cista Velika

LovreË

Zagvozd

RavËa

Vrgorac

Mali Prolog

PLO»E 1

Bisko

DUGOPOLJE

Blato na Cetini

©ESTANOVAC

StobreË

Ærnovnica

KlisKaπtel SuÊurac

KaπtelKambelovac

KaπtelLukπiÊ

KaπtelGomolica

Kaπtel StariKaπtel Novi

Kaπtel©tafiliÊ

TrogirSeget Donji

SPLITPodstrana

OmiπDugi Rat

Brela

Baπka Voda

Makarska

TuËepi

Podgora

Jelsa

StarigradHvar

Bol

Supetar

PuËiπÊa

Selca

Vrgorac

PloËeOpuzen

MetkoviÊ

RunoviÊ

Imotski

Trilj

Donji Vinjani

Zmijavci

Solin

SARAJEVO >

D8

D8

D8

D62

D60

D60

D62

D62

D1

D8

D9

D62

A1

A1

A1

A1

A10

D39

D39

D220D511

D58

D512

D513

D113

D114

D115

D116

D111

©OLTA

BRA»

VIS

HVAR

Povezivanje dionica Dugopolje - ©estanovac na postojeÊu cestovnu mreæu ostvarujese preko Ëvoriπta Dugopolje, Bisko, Blato na Cetini i ©estanovac. Sva su Ëvoriπtaprojektirana u obliku trube, a njihovi kraci su projektirani prema tlocrtnim elementimakoji omoguÊavaju brzinu voænje 60(40) km/h.

Most na CETINI

Vijadukt Biakuπe

Tunel Bisko

37 k

m

AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK // SEKTOR: DUGOPOLJE - PLO»E

DIONICA: DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC

UMJETNI TUNELVRANKOVI∆A OGRADA

ODMORI©TE MOSOR

TUNEL CRNA BRDA

TUNEL STRAÆINA

MOST CETINA

TUNEL ZARANA»

VIJADUKT BIAKU©E

VIJADUKT PERI∆I

TUNEL BISKO

VIJADUKT BULATI

UMJETNI TUNEL RO©CA

UMJETNI TUNEL KON©»ICA

VIJADUKT SRIJANE (RADOVI∆I)

»VOR ©ESTANOVAC

»VOR BLATO NA CETINI

»VOR BISKO

»VOR DUGOPOLJE

18,2

356,

893

11,0

97

udaljenost u km

PLANIRANI DOVR©ETAK IZGRADNJE:

DOVR©ENJE 2007.

DOVR©ENJE 2008.

OSTALE AUTOCESTE

DRÆAVNE CESTE

L E G E N D A

Dionica - DUGOPOLJE > ©ESTANOVAC

Centar za odræavanje i kontrolu prometa

»VOR

Vija

dukt

Bia

kuπe

: L

= 3

28 m

Mos

t Cet

ina

: L =

148

m

< ZAGREB

DU

GO

PO

LJE

BIS

KO

Tune

l Zar

anaË

: L

= 3

75 m

DUBROVNIK >

11,097 m 18,235 m 6,893 m

Vija

dukt

Per

iÊi :

L =

208

m

Vija

dukt

Bul

ati :

L =

148

m

BLA

TO N

A C

ETIN

I

©EST

AN

OVA

C

Tune

l Bis

ko :

L =

520

m

Um

jetn

i tun

el R

oπca

: L

= 1

50 m

Um

jetn

i tun

el K

onπË

ica

: L =

150

m

Tune

l Str

aæin

a : L

= 5

84 m

Tune

l Crn

a br

da :

L =

422

m

Odm

oriπ

te M

osor

C/C

Um

jetn

i tun

el V

rank

oviÊ

a og

rada

: L

= 1

50 m

Vija

dukt

Sri

jane

(Rad

oviÊ

i) : L

= 5

04 m

23.000 m> >

10

1WC

Dionica od Dugopolja do ©estanovca, duljine 37 km, prvi je dio Sektora Dugopolje- PloËe, na autocesti Zagreb - Split - Dubrovnik. Trasa autoceste od Dugopolja do©estanovca proteæe se brdsko - planinskim terenom, πto podrazumijeva teπkoprohodan kamenjar te samim time i ograniËava voenje trase. Tlocrtni i vertikalnielementi zadovoljavaju raËunsku brzinu od 120 km/h, πto je uz teπke terenskeuvjete uvjetovalo primjenu sljedeÊih elemenata trase:

AUTOCESTA ZAGREB - SPLIT - DUBROVNIK

Dionica > DUGOPOLJE - ©ESTANOVAC 37 km

>

>

>

>

>

>

>

>

>

>

ODMORI©TE MOSOR

» V O R I © T A

Tunel ZARANA» je dvocijevni tunel duljine 375 m. Obje cijevi imaju dva vozna traka.Sjeverni portal tunela nalazi se na 329,9 metara nadmorske visine, a juæni na 333,6m.n.m. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Vijadukt BIAKU©E, duljine 328 m, ima dva vozna i jedan zaustavni trak za svaki smjervoænje, dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Vijadukt PERI∆I, duljine 208 m, ima dva vozna i jedan zaustavni trak za svaki smjervoænje, dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Tunel BISKO je dvocijevni tunel duljine 520 m. Obje cijevi imaju dva vozna traka.Sjeverni portal tunela nalazi se na 400,2 metara nadmorske visine, a juæni na 392,3m.n.m. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Vijadukt BULATI, duljine 148 m, ima dva vozna i jedan zaustavni trak za svaki smjervoænje, dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Umjetni tunel RO©CA je dvocijevni tunel duljine 150 m. Obje cijevi imaju dva voznatraka. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Umjetni tunel KON©»ICA je dvocijevni tunel duljine 150 m. Obje cijevi imaju dvavozna traka. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Vijadukt SRIJANE (RADOVI∆I) duljine 504 m, ima dva vozna traka i jedanzaustavni trak za svaki smjer voænje, dopuπtena brzina voænje je 130 km/h.

Umjetni tunel VRANKOVI∆A OGRADA je dvocijevni tunel duljine 150 m. Obje cijeviimaju dva vozna traka. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Tunel CRNA BRDA je dvocijevni tunel duljine 422 m. Obje cijevi imaju dva voznatraka. Sjeverni portal tunela nalazi se na 282,8 metara nadmorske visine, a juæni na280,3 m.n.m. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Tunel STRAÆINA je dvocijevni tunel duljine 584 m. Obje cijevi imaju dva vozna traka.Sjeverni portal tunela nalazi se na 278,8 metara nadmorske visine, a juæni na 282,5m.n.m. Dopuπtena brzina voænje je 100 km/h.

Most CETINA

Jedan od najvaænijih objekata na dionici je most nad Cetinom. Most je dug 148 metar,dok je njegova ukupna πirina gotovo 28 metara. Sastoji se od dva paralelna mosta odkojih svaki nosi jedan prometni trak s dva vozna i jednim zaustavnim trakom.Most se gradio tzv. tehnologijom slobodne konzolne gradnje, πto znaËi da u kanjonuCetine nije bilo nikakvih zahvata ni skela. Strogo se pazilo na zaπtitu okoliπa definiranuu Studiji utjecaja na okoliπ, s obzirom da je graen u prirodno zaπtiÊenom podruËju.

O B J E K T I

PopreËni presjek projektiran je s dva kolnika razdvojena razdjelnim pojasom minimalneπirine 3 m. Svaki kolnik sastoji se od po dva prometna traka πirine 3,75 m, tezaustavnog traka πirine 2,50 m. Bankine i berme projektirane su s minimalnomπirinom od 1,75 m. Slobodni profil iznad autoceste je minimalne visine 4,5 m odkote kolnika. Na dionici od Dugopolja do ©estanovca izgraeno je 13 objekata:1 most, 4 vijadukta, 3 umjetna tunela i 4 tunela, 1 odmoriπte. Vrijednost radovaiznosi 1.587.072.617,72 kn bez PDV-a.PraÊenjem propisa, standarda i struËne literature iz podruËja ekologije, provoenjemrazliËitih mjera zaπtite tijekom graenja i sustavnim praÊenjem stanja okoliπa u zoniautocesta, Druπtvo Hrvatske autoceste planira sve mjere i aktivnosti u cilju oËuvanjaprirode u zoni autocesta. Kontrolom uporabe ekoloπki prihvatljivih sredstava uodræavanju autocesta i primjenjivanjem materijala s minimalnim πtetnim utjecajemna okoliπ, unapreivanjem postojeÊih tehnologija odræavanja autocesta, Hrvatskeautoceste mogu se smatrati ekoloπki svjesnom tvrtkom.Puπtanje u promet novih dionica autoceste A1, od Dugopolja do ©estanovca, novi jekorak prema dovrπenju planirane mreæe Hrvatskih autocesta. Ostvaren je golemkapital, koji se ne oËituje samo u vrijednosti infrastrukturnih objekata veÊ i kao poticajgospodarskom razvitku Dalmatinske zagore te vaæna potpora turizmu Dalmacije.

Vijadukt Srijane (RadoviÊi)

RaËunska brzina vr (km/h)

Min.duljina prijelaznice Lmin (m)

Min.radijus horizontalnog zavoja Rmin (m)

Min.polumjer vertikalnog zavoja Rmin (m)

Max. popreËni nagib kolnika pmax (%)

120

110

750

6,6

konkavni

konveksni

13000

20000

Odmoriπte Mosor