UNIVERZITET U SARAJEVU

Suenje u savremenom nogometu__________________________________________

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

SUENJE U SAVREMENOM NOGOMETU

( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Kandidat:

Prof.dr Midhat Meki Adis Ali

Sarajevo,2005.god.

SADRAJ

1.UVOD...............................................................................................................................3

2.PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA................................................................4

2.1.Predmet istraivanja....................................................................................................4

2.2.Problem istraivanja....................................................................................................4

3.DOSADANJA ISTRAIVANJA.................................................................................5

4.CILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJA........................................................................6

5.METODOLOGIJA RADA............................................................................................7

5.1.FIFA pravila FAIR-PLAY-a.......................................................................................7

5.2.Historijski razvoj pravila nogometne igre.................................................................10

5.3.Pralila nogometne igre..............................................................................................11

5.4.Faktor suenja u savremenom nogometu..................................................................11

5.5.Osnovni uslovi koji se postavljaju pred savremene nogometne sudije.....................12

5.5.1.Poznavanje pravila suenja u dinamikom smislu rijei.................................13

5.5.2.Posjedovanje kvaliteta kompletne zrele linosti i pravog autoriteta................14

5.5.3.Poznavanje savremenih tendencija razvoja nogometne igre............................14

5.5.4.Poznavanje ciljeva i zadataka odgoja u naoj zemlji.......................................15

5.5.5.Linost nogometnog sudije......................................15

5.5.6.Pripremanje sudije za utakmicu i njegov rad prije, za vrijeme i poslije

utakmice.16

5.6.Priprema sudija za suenje nogometnih utakmica ...................................................19

5.7.Orijentaciono programiranje optereenja nogometnih sudija...................................28

5.8. Psiholoka priprema sudija......................................................................................34

6.ZAKLJUAK................................................................................................................38

7.LITERAURA.................................................................................................................39

8.PRILOZI........................................................................................................................41

1.UVOD

Nogometna igra od svog nastanka, pa kroz historijski razvoj u mnogim zemljama svijeta postala je najpopularnija sportska igra, sport koji privlai najvee mase ljudi i koji izdna u dan doivljava sve veu i veu ekspanziju na svim kontinentima. Mlai narataj, a posebno djeca i omladina nalaze u njemu svu radost i zadovoljstvo i ljepote jedne igre koja trai izuzetne motorike sposobnosti: snagu, brzinu, koordinaciju, preciznost, izdrljivost i okretnost, povezanu sa tehnikim elementima atraktivnosti i sloenosti baratanja loptom, kao i itav niz pozitivnih psiholokih karakteristika. Nogomet je kao sportska igra od svog poetka pa do danas doivio velike transformacije i proao buran razvoj: od samih pravila igre koja su se dugo mijenjala, elemenata tehnike i taktike, pa do psihomotornih sposobnosti koje su u dananjem nogometu dominantne.

Savremeni nogomet i njegove tendencije treba da prati kvalitetno i objektivno suenje. Meutim, to je ve due vrijeme rak-rana naeg nogometa. Loe, tendenciozno i kalkulantsko suenje naih sudaca, slaba emocionalna stabilnost i psihika nepripremljenost nogometaa prouzrokuju bezbroj opomena i iskljuenja igraa.

2.PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA

2.1.PREDMET ISTRAIVANJA

Predmet ovog istraivakog rada je suenje u savremenom nogometu, pa moemo rei da su i nogometne sudije predmet ovog istraivakog rada jer oni obavljaju dunost suenja nogometnih utakmica, kao neizostavnog dijela nogometne igre dez kojeg se ona nebi mogla odvijati. Kako se radi o suenju u savremenom nogometu, predmet ovog rada su savremene nogometne sudije, odnosno profesionalci koji svijesno i profesionalno obavljaju svoju dunost.

Razlog zbog kojeg je uzet ovaj uzorak za istraivanje je potreba da sa boljom pripremom sudija za suenje nogometnih utakmica, odnosno boljim suenjem unapreujemo nogometnu igru.

2.2.PROBLEM ISTRAIVANJA

Ovaj rad bavi se problematikom suenja u savremenom nogometu, odnosno otkrivanjem svih relevantnih antropolokih karakteristika i sposobnosti nogometnih sudija od kojih zavisi efikasnost suenja u savremenom nogometu. Sudija je sastavni i neizostavni dio nogometne igre. Suenje e biti bolje i uspjenije ako sudija bude to pripremljeniji za obavljanje svoje dunosti.

3.DOSADANJA ISTRAIVANJA

Fadil Delali*1: ( 2002.godine, magistarski rad ) Uticaj nekih antropometrijskih karakteristika, motorikih i funkcionalnih sposobnosti nogometnih sudija na uspjenost u suenju Premijer i Prve lige Bosne I Hercegovine

Vogelsinger, H. *2: ( 1977.godine ) Dont let the referee ruin the game

Munir Talovi i Demal alija*3: ( 2002.godine ) Pravila nogometne igre

Evans, R. *4: ( 1994.godine ) A psychological profile of top Australian soccer referees

_________________________________________________________________________________________________________*1 Delali Fadil ( 2002.godine, Magistarski rad )*2 Vogelsinger ( 1977.godine, INTERNET )

*3 Talovi, alija ( 2002.godine, Pravila nogometne igre )

*4 Evans ( 1994.godine, INTERNET )

4.CILJEVI I ZADACI ISTRAIVANJA

Generalni ( osnovni ili bazini ) cilj rada je utvrditi faktore koji imaju uticaj na suenje utakmica, odnosno otkriti sve relevantne antropoloke karakteristike i sposobnosti nogometnih sudija od kojih zavisi efikasnost suenja u savremenom nogometu. 5.METODOLOGIJA RADA5.1.FIFA PRAVILA FAIR-PLAY-a

Pravilo 1. Igraj na pobjedu

Pobjeda je cilj bilo koje igre.

Nikada ne ulazi u igru sa nadom da e izgubiti. Ako ne bude igrao na pobjedu, vara svoje protivnike, vara on koji te gledaju, vara samog sebe.

Nikad nemoj da se predaje kada je u pitanju jai protivnik i nemoj nikada poscijenjivati slabijeg protivnika. Bit e to uvreda svakom protivniku ako ne igrate punom snagom.

Igrajte na pobjedu sve do zadnjeg zviduka.

Pravilo 2. Igraj poteno

Pobjeivanje nema nikakve vrijednosti ako je postignuto nepoteno i nefer. Varati je lahko, ali ne donosi zadovoljstvo. Igrati fer zahtijeva hrabrost i jai karakter, a ujedno donosi i vee zadovoljstvo.

FAIR PLAY se nagradi, ak i ako se utakmica izgubi. Igrati poteno donosi vam respekt, dok varanje dovodi do gnuenja ( gubljenja respekta ).

ZAPAMTI: Sve je samo igra, a igre nemaju nikakav smisao ako se ne igraju poteno.

Pravilo 3. Potuj pravila igre

Sve igre imaju pravila koja ih reguliu. Bez pravila igre bio bi haos. Pravila nogometa su jedinstvena i lahko se naue.

Potrudite se da ih nauite, tako da razumijete ovu igru. Vano je da se razumije duh pravila.

Pravila su doneena da bi igra bila zabavna i da bi je bilo zadovoljstvo gledati.

Ako se bude pridravao pravila vie e uivati u igri.

Pravilo 4. Potuj protivnike, sudije, suigrae, slubenike i gledaoce ( navijae )

FAIR - PLAY znai potivanje.

Bez protivnika ne bi bilo igre.

On ima svoja prava kao i Vi ukljuujui i pravo da bude respektovan. Tvoji su igrai i tvoje kolege. Pravi jedan tim u kojem e svi lanovi biti jednaki.

Sudije su tu da odravaju disciplinu i FAIR - PLAY. Uvijek prihvatajte njihove odluke bez komentara, da im pomognete i da oni vama pomognu da jo vie uivate u igri.

Slubenici su dio igre, moraju se shodno tome i potovati.

Gledaoci daju atmosferu igri, oni hoe da vide da se utakmica igra fer, ali i oni sami se moraju ponaati fer ( poteno ).

Pravilo 5. Prihvataj poraz sa dostojanstvom

Niko ne pobjeuje svaki put.

Nekada pobjedi, nekad izgubi. Naui da gubi elegantno.

Ne trai izgovore za poraz.

Pravi razlozi e uvijek biti oigledni. estitaj pobjednicima sa voljom.

Kada izgubi nemoj da okrivljuje sudiju ili bilo koga drugog za poraz. Budi odluan da se slijedei put pokae u boljem izdanju. Dobri gubitnici uivaju vei respekt, nego lo pobjednik.

Pravilo 6. Unapreuj interese nogometa

Nogomet je najvea igra na svijetu. Njemu je potrebna i toja pomo, da bi ostao prvi u svijetu.

Prije svojih interesa razmiljaj o interesima nogometa.

Razmisli kako tvoji postupci mogu uticati na imid igre.

Razgovaraj o pozitivnim stavovima o igri, podstii druge ljude da posmatraju i igraju fer i poteno. Pomozi i drugima da uivaju u nogometu onoliko koliko i Vi.

Pravilo 7. Odbacuj korupciju, drogu, rasizam, nasilje i druge opasnosti koje prijete naem sportu

Ogromna popularnost nogometa esto ga ini osjetljivim na negativne interese spolja. Paze na pokuaje da te neko ne dovede u iskuenje da vara ili da koristi drogu. Drogama reci odluno NE.

Pomozite da se rasizam izbaci iz nogometa. Sve igrae ili bilo koga drugog tretiraj jednako bez obzira na boju njihove koe i porijekla. Pokai da nogomet ne eli nasilje, ak i od tvojih vlastitih navijaa.

Nogomet je SPORT, a sport je MIR.

Pravilo 8. Pomozi drugima da se odupru pritiscima korupcije

Moe se desiti da ujete, da su vai igrai ili kolege koje poznajete izloeni iskuenju da varaju na neki nain. Njima treba vaa pomo.

Ne oklijevajte da stanete uz njih, pruite im snagu da se odupru.

Podsjeti ih na njihova opredjeljenja i obaveze prema svojim kolegama, suigraima , i prema samoj igri.

Formirajte solidarnost kao jednu vrstu odbranu na terenu za igru.

Pravilo 9. Ukai na one koji pokuavaju da diskredituju na sport

Nemojte se stidjeti da pokaete na bilo koga, koji pokuava da nagovara druge da varaju. Bolje da se oni otkriju prije nego nanesu bilo kakvu tetu.

esto zahtjeva veu hrabrost da se oznai ono to je loe, nago da se prikloni nepotenom planu.

Divit e se vaoj iskrenosti,a avaem sauesnitvu u tom planu nee. Nemojte samo rei NE, jer to nije dovoljno. Oznaite one koji hoe da pokvare na sport, prije nego to nagovore nekog drugog da kae DA.

Pravilo 10. Istakni one koji brane dobru reputaciju nogometa

Dobro ime nogometa je opstalo, zato to je velika veina ljudi koji vole ovu igru, potena i iskrena.

Ponekad neko uradi neto izuzetno, to zasluuje nae specijalno priznanje. Ovo druge podstie da postupaju na isti nain.

Pomozi da unaprijedi imid nogometa, tako to e u javnosti objavljivati njihiva dobra djela. 5.2.HISTORIJSKI RAZVOJ PRAVILA NOGOMETNE IGRE

Nogomet se u dananjem obliku razvio iz jedne kolske igre.

Svaka kola stvotila je vlastite odredbe za igranje, i to je trajalo desetljeima, prije nego to su se ujednaile. Razvoj nogomata je u uzajamnom odnosu sa razvojem pravila igre. Odreeni nain igranja zahtijeva potrebu prilagoavanja pravila, a ono opet stvara novi nain.

Prva Pravila igranja nastala su u zemlji nogometa, Engleskoj godine 1863. Bila su vrlo kratka i obuhvatala su 13 odsjeka, oko 60 tampanih redaka.

Utvrene su bile samo sporne stvari. Time se objanjavaju mnoge pogreke Pravila koje su kasnije bile uoene ili se katkad i danas pojavljuju.

Ovdje se tek pomae sudiji razumijevanje igre kako bi donio pravilnu odluku. Razumljivo je da u Pravilima nije bilo spomenuto mnogu stvari vanih u igri.

Tako, Pravila ne govore nita o tehnici igranja, kao ni taktici, a pojmovi o nesportskoj i opasnoj igri imaju samo oskudna objanjenja.

Ko eli primijenjivati pravila igre kao osnovu za nogomet, mora se interesirati za njihov razvoj, jer iz toga proizilazi smisao i duh Pravila igre.

Ona su se razvijala vie od 100 godina.

Pri tome se razmiljalo o svakom pojmu igre, kao i o svojstvu sredstava za igru i ostalim osnovama: o broju igraa, obimu i teini lopte itd. Pojedini su elementi u odreenom odnosu jedan prema drugom.

Vrata su 2,44metra visoka i 7,32 metra iroka, dakle 1 : 3. Tako je takoer sa vratarevim i kaznenim prostorima - 5,50 i 16,50 metara, dakle 1 : 3.

Tako je i kod polja za igru.

Duina je izmeu 90 i 120 metara, a irina izmeu 45 i 90 metara. Sve je izgraeno uvijek u odnosu jedan prema dva ili prema tri ( najbolje je 74 metra irine i 105 metara duine ). Lopta ima esto vanu ulogu. Veliina i teina lopte su desetljeima prilagoavane da se ne izazovu ozljede.

Takoer je vana teina lopte u vezi sa veliinom terena

( polja za igru ). Za uzak teren treba uzeti teku loptu, da ne izlazi esto van terena, a na veem terenu moe biti laka. I vremenske prilike igraju ulogu u vezi sa loptom. Kod snanog vjetra bolje je upotrijebiti teu loptu, pri emu se ne smije zaboraviti teina predviena Pravilima igre.

Prema izloenim objanjenjima vano je da se u poluvremenu ne promijeni lopta jer to jednoj ekipi moe donijeti prednost. Stoga to sudija treba sprijeiti. Lopta se uvijek mijenja sa sudijinom saglasnou.

Prva Pravila nisu sadravala nikakve odredbe o broju igraa, trajanju igre, lopti, kaznama u igri, ocjeni igre i sudiji. Ni vratar nije bio predvien, jer su se svi igrai smjeli sluiti i rukama. Kroz mnoga desetljea bila su Pravila nekoliko puta iz temelja mijenjana. Zadnji put 1938. godine logino su postavljena i popunjena slubenim odlukama i uputama.

5.3.PRAVILA NOGOMETNE IGRE

Pravilo 1. Teren za igru

Pravilo 2. Lopta

Pravilo 3. Broj igraa

Pravilo 4. Oprema igraa

Pravilo 5. Sudija

Pravilo 6. Sudije asistenti

Pravilo 7. Trajanje igre

Pravilo8. Poetak i nastavak igre

Pravilo 9. Lopta u igri i van igre

Pravilo 10. Postizanje pogotka

Pravilo 11. Ofsajd

Pravilo 12. Prekraji i nesportska ponaanja

Pravilo13. Slobodni udarci

Pravilo 14. Kazneni udarac

Pravilo 15. Ubacivanje

Pravilo 16. Udarac s vrata

Pravilo 17. Udarac iz ugla5.4.FAKTOR SUENJA U SAVREMENOM NOGOMETU

Savremeni nogomet dostigao je stepen razvoja ( taktiko-tehniki, kondiciono-funkcionalni, pedagoko-psiholoi ) u kojemu se prepliu elementi igre i rada, elementi osloboene krestivnosti i programiranosti, elementi umjetnikog i industrijskog, elementi slobode i rigorozne odgovornosti. Prolazei faze od slobodne, neobavezne igre, preko industrijskog naina igranja i miljenja, dananji nogomet je uao u fazu univerzalnosti, u fazu tzv. radne igre koja se karakterizira univerzalnou igraa, striktnom i prostornom igrom na svakom dijelu terena, podjednakom uspjenou kako u fazi napada tako i u fazi odbrane - jednom rjeju u fazi koja od igraa trai specijalnu univerzalnost, nasuprot klasinoj specijalnosti u nogometu epohe koja nastaje.

Moderan, savremeni nogomet, koji je veoma uspjeno na posljednjim svjetskim prvenstvima u igrama Argentine, Brazila, SR Njemake, Holandije, Italije i Sovjetskog Saveza, trai od igraa visoka taktiko-tehnika znanja, funkcionalne sposobnosti i odgojno psiholoke kvalitete na najviem nivou. Tehniko-taktika znanja igraa savremenog nogometa moraju biti vrhunska i funkcionalna kako u obaveznoj igri, tako i u atraktivnim improvizatorskim rjeenjima. Funkcionalna osposobljenost sistema organa i organizma u cjelini, kod svakog igraa mora biti na najviem nivou spremnosti za kontinuirana optereenja bez znaajnih oscilacija i padova. Odgojno-psiholoki kvaliteti igraa moraju biti na nivou zrele kompletne linosti, vrste i stabilne, sa izuzetnom kontrolom emocija i visokom frustracionom tolerancijom, jednom rjeju maksimalno odgojene linosti naeg drutva.

Savremeni nogomet trai savremene igrae, savremene trenere, savremene lanove uprave, savremenu publiku ali istovremeno i, iznad svega, savremenog sudiju.

5.5.OSNOVNI USLOVI KOJI SE POSTAVLJAJU PRED SAVREMENE NOGOMETNE SUDIJE

U dosadanjoj praksi i teoriji idiferencirani su brojni zahtjevi, uslovi i drugi kriteriji koji se trae od nogometnog suca. Tu se misli, prije svega, na strunost i idejnost u poslu, sudako

( i nogometno-igrako ) iskustvo, na predispozicije i talentovanost, na iroku radnu, opu i sportsku kulturu, poznavanje nogometa kao igre i svestrano poznavanje nogometaa kao igraa i linosti u cjelini. Savremeni zahtjevi su mnogo vei.

Nogometni sudija, kao sastavni dio nogometne igre, nije djelilac pravde i organ sankcionisanja prekraja, nije inilac koji puni stadione publikom, nije strani element koji radi u ime nekih institucija na osnovu usvojenih normativa. On je daleko vie od toga. Nogometni sudac kao nezamjenjivi inilac nogometne igre je prije svega odgojitelj koji svojim cjelokupnim ponaanjem i postupcima doprinosi odgajanju igraa, nogometnih strunjaka i publike, razvoju igre u svim elementima radno-negativnog ispoljavanja, preventivnom korigiranju i usmjeravanju ponaanja, razvoju nogometa kao specifinog fenomena, igre i zabave.

U tenji da analitikim putem doemo do grupa uslova koje treba da ispunjava savremeni nogometni sudija, doli smo do slijedeih:

5.5.1.Poznavanje pravila suenja u dinamikom smislu rjei

Poznavanje pravila suenja u dinamikom smislu rijei predstavlja prvu grupu uslova koje mora da ispunjava savremeni sudija. Ovdje se podrazumijeva ne samo maksimalno poznavanje pravila igre, nego i sistematsko praenje najnovijih instrukcija FIFA i UEFA, kao i drugih institucija u suenju. U nogometu, po pravilu, nema ponovljenih i identinih prekraja. Savremeni nogometni sudija mora da prouava razliite modalitete i finese jednog slinog prekraja i da o tome donosi adekvatne sudove i zakljuke. U spornim situacijama konsultuje kolege, strunu literaturu i druge izvore saznavanja. U naporima za maksimalnim poznavanjem pravila nogometne igre, sudija stalno trai odgovore na nova pitanja i nove odgovore na stara pitanja i pri tome tei da doe do istine i sigurnosti koje e prenijeti na teren i unijeti u nogometnu igru.

5.5.2.Posjedovanje kvaliteta kompletne zrele linosti i pravog autoriteta

Posjedovanje kvaliteta kompletne zrele linosti i pravog autoriteta predstavlja drugu grupu neophodnih uslova koje treba da ispunjava savremeni sudija.

Stari engleski aksiom: Ono to si i to radi, rjeitije je od svake rjeitosti u velikoj mjeri odnosi se na ovaj problem.

Savremeni sudija mora da bude to kompletnija linost sa svi pozitivnim kvalitetima. Sudija sa irokom opom, radnom i sportskom kulturom uspjenije se snalazi u socijalnim interakcijskim komunikacijama i bezbolnije prihvata od ostalih faktora nogometne igre ( igrai strunjaci, novinari, publika itd ).

Savremeni sudija mora da posjeduje pravi autoritet, zasnovan na strunom istudioznom radu bez veih primjesa lanih autoriteta ( sile, odstojanja, filozofiranja, drugarstva, arma, blefiranja itd. ).

5.5.3.Poznavanje savremenih tendencija i razvoja nogometne igre

Poznavanje savremenih tendencija i razvoja nogometne igre spada se u prioritetne uslove koji se postavljaju pred savremenog nogometnog sudiju. Savremeni nogomet kao spoj igre i rada, nalazi se u stalnom dinamikom razvoju u svim svojim strukturalnim elementima, a posebno na taktiko-tehnikom planu. Za razliku od ranijih taktiko-tehnikih rjeenja u kojima dominira stroga formacija, u savremenom nogometu neka preciznija formacija ne postoji. Ona se iz minute u minutu mijenja, nastaje i nestaje. To jedinamiki nogomet na svakom dijelu terena, to je nogomet koji u podjednakoj mjeri vodi rauna o tehnici i taktici, o funkcionalnim mogunostima i psihikoj snazi. Savremeni nogomet trai visok stepan individualnosti, ali sa svijesno programiranim uklapanjem u kolektivnu igru. Igrom na svakom dijelu terena submaksimalnog intenziteta, smanjuje se broj igraa - specijalista, a poveava broj specijalnih univerzalaca. Savremeni nogomet karakterizira se jo jednom vrijednou, do sada zapostavljenom, koja postaje imperativni zahtjev, to je kultura igre. Za kulturu igre potrebni su nogometai sa veim kvalitetima linosti, obrazovaniji, inteligentniji, odgovorniji i svijesniji. Njihova taktiko-tehnika znanja moraju biti na visokom nivou osposobljenosti za racionalnu, ali istovremeno i atraktivnu igru. Nogomet novog vremena, sa visokim brzinskim kvalitetima, trai slobodu u razmahu i stvaralatvu, dok mu smetaju baterije i prepreke bilo koje vrste, koje naruavaju i prekidaju prirodno-kreativni tok.

Savremeni sudija mora da poznaje tendencije savremenog nogometa kako bi, kao sastavni dio nogometne igre, stalno doprinosio njegovom razvoju, obogaivanju i oplemenjivanju.

5.5.4.Poznavanje ciljeva i zadataka odgoja u naoj zemlji

Poznavanje ciljeva i zadataka odgoja u naoj emlji je vrlo vana komponenta u savremenom nogometu. Savremeni sudija kao strunjak i vaspita, mora da poznaje ciljeve i zadatke odgoja u naoj zemlji i svoje ponaanje treba da stavi u ovu funkciju.

Poznavanje karakteristika linosti igraa - znai imati injenice na osnovu kojih se mogu vidjeti reakcije igraa da bi se raznim preventivnim mjerama sprijeili nepoeljni postupci. Nogometni sudija mora znati znakove i injenice pedagokih, psiholokih i sociolokih nauka i njihovih relevantnih disciplina jer e od toga zavisiti njegovo komuniciranja sa igraima i uspjeh u suenju.

Ovdje dolaze do izraaja naroito:

1. sposobnost,

2. temperament,

3. karalter.

5.5.5.Linost nogometnog sudije

Kao sastavni dio nogometne igre, sudija nosi veliku drutvenu i sportsku odgovornost za razvoj nogometa i odgajanje igraa i ostalih faktora u nogometu. Da bi bio pravi odgajatelj i pravi autoritet, nogometni sudija mora posjedovati niz osobina i naprijed spomenutih svojstava, bar na nivou igraa kojima sudi utakmice. A to znai da treba da bude kompletna linost, stabilna i zrela, iznad posebnih opih i posebnih sposobnosti, dobrog i vrstog karaktera i umijerenog karaktera koji moe da se kontrolie i usmjerava.

Sudija je strunjak svoga posla, sudija je odgajatelj na terenu, u slobodnom vremenu sudija je drutveni i sportski radnik, on je pored toga lan porodice. Vrei sve ove funkcije sudija stie drutveni autoritet. Najvie ga stie u sportskom ivotu, na terenu, ali sve naprijed pomenute funkcije utiu na uspijenost suenja.

5.5.6.Pripremanje sudije za utakmicu i njegov rad prije, za vrijeme i poslije utakmice

Savremeni nogometni sudija visoke svijesti i odgovornosti ne moe se zamisliti bez preciznog programiranja i pripremanja za nogometnu utakmicu. Postoji staro pedagoko pravilo koje kae da je i najgora priprema bolja od nepripremanja za odreenu aktivnost.

Mnoge poznate sudije u Evropi, iznosili su svoja iskustva u planiranju rada navodei da u zavisnosti od znaaja utakmice prave vee ili manje planove, u kojima nastoje da predvide sve pojedinosti koje e se javiti na utakmici. Neki idu ak toliko, to je moda i suvino, da prave detaljne planove priprema razraene do u detalje. Za poetak je dovoljno ako se izradi idejna ema zadataka koje treba rijeiti prije, za vrijeme i poslije utakmice. Izradom idejne eme zadataka, nogometni sudija predvia zadatke i mogue situacije i unaprijed ostavlja malo postora za nepredvieno i nepoznato. U idejnu emu zadataka treba unijeti one koji se odnose na organizaciono-tehnika pitanja i one koje se odnose na suptilna nogometna pitanja.

U elementima organizaciono-tehnike prirode sudija planira blagovremeni put u mjesto odigravanja utakmice, predviajui vrijeme za odmor i psihofiziku pripremu organizma za suenje, upoznavanje terena i ostalih objekata, razgovore sa delegatom i predstavnicima klubova. U ovaj dio ulazi i ema plana linog ivota 2 - 3 dana pred utakmicu, kako bi sudija bio optimalno pripremljen za voenje utakmice.

U emu zadataka suptilno-nogometne prirode sudija predvia detaljnu analizu timova kojima e suditi ( taktiko-tehnika rjeenja, linije tima, ritam igre itd. ). Nadalje, predvia detaljno upoznavanje sa nogometnim kvalitetima igraa ( tehnika, kondicija, fiziki kvaliteti ), a posebno sa kvalitetima linosti i njihovim posebnim osobinama. Tu se, u prvom redu, misli na temperament igraa i naine njihovog reagiranja, a zatim na karakterne crte i potivanje propisa. U ovaj dio eme planira se i upoznavanje sa kvalitetima linosti trenera i kapitena ekipa, u kojima sudija mora da ima mostove komuniciranja i aktivne saradnike. U emu plana zadataka, sudija takoer unosi aktivnost koju predvia za vrijeme poluvremena i na kraju utakmice.

Struno, korektno i veoma odgojno djeluje napor sudije kada prije izlaska na teren obie ekipe, sa dozom potovanja i dostojanstva, pozdravi ih i u najkraim crtama iznese svoje zahtjeve u pogledu pravila i ponaanja na terenu. Poslije izrade eme zadataka, sudija prelazi na drugu, daleko sloeniju i suptilniju fazu, kada sprovodi u dijelo idejnu emu zadataka. On tada vri razliite analize, sakuplja podatke i injenice i stvara svoju analizu o timovima i igraima kojima e suditi utakmicu. Svi ovi pokazatelji bit e mu dragocijen materijal i oslonac za finalni dio posla, tj. za suenje utakmice.

Od samog poetka utakmice sudija mora da se nametne igraima, a da ipak bude malo primjeen. U ovome u velikoj mjeri e mu pomoi autoritet koji posjeduje kod igraa i ire javnosti, kao i pripreme koje je izvrio za utakmicu.

Za vrijeme utakmice sudija, prije svega, treba da usmijeri svoje napore i akcije u dva pravca:

a) razvijanju igre u svim njenim dimenzijama i kvalitetima,

b) preventivnom djelovanju.

Savremeni nogometni sudija, koji poznaje savremeni nogomet, svojim odlukama, prisustvom i cjelokupnim biem treba da doprinosi razvoju igre i da se to manje primjeuje na terenu. Takav sudija ne prekida igru ( sjeckanje igre ), ne raspravlja se, ne gestikulira, ne fetiizira svoju ulogu, naprotiv, on korigira, usmijerava, hrabri i podstie. Ovdje se posebno misli na razliite vrste prednosti u igri, kada dosuivanje prekraja oteuje stranu za koju je prekraj dosuen.

Savremena igra, igra sa promjenom ritma, igra u valovima, koja se stvara, nastaje i nestaje, igra na svakom dijelu terena, ne trpi stege i obrue, jer u ovakvim sluajevima ograniavanje je negiranje same igre.

Savremenoj igri potrebno je ohrabrenje svih faktora: igra strunjaka, publike, i iznad svega, sudija koji mogu biti konice njenog razvoja. Preventivno dijelovanje sudija spada u sferu inteligencije suenja.

Savremeni nogometni sudija, sa strunim i drugim kvalitetima ( kompletna linost ), mora tokom itave utakmice, a izradom idejne eme plana zadataka i prije utakmice, da predvia mnoge mogue prekraje i prestupe i da ih pravovremeno spreava. Poznavajui linosti nogometaa, a prije svega karakter i temperament kao i njihovo karakteristino ponaanje na utakmicama, sudija e moi da uoi postupke koji odudaraju od uobiajenih, u kojima ima elektriciteta, i pravovremeno skrene panju igrau ili karitenu ekipe. Iz analize koju je izvrio prije utakmice, sudija e izdvojiti igrae koji ulaze u utakmicu sa nekim raunicama i zaduenjima koje treba vratiti, igrae koji prijete prije utakmice da protivnik nee primiti loptu, a poznati su kao igrai sa grubim nasrtajima, igrai koji su u protekloj sedmici zapali u konfliktne situacije bilo koje vrste i nagomilali agresiju, itd. Ovakvi igrai moraju biti u posebnom opusu i panji savremenog sudije, koji e ih pravovremeno spustiti na zemilju, slabiti snagu njihove agresije i usmjeravanjem ih uvoditi u normalan tok igre.

esti prekidi igre su znak nedovoljnih priprema sudije za utakmicu i nedovoljno poduzetih preventivnij mjera. Tenja da sudija bude centar panje, ili pak utisak koji se stie na stadionu da je sudija centar panje, najblae je reeno je znak nezrelosti nogometnog sudije. Svaki iskljueni igra remeti prirodan i normalan tok igre. Za svakog iskljuenog igraa snosi krivicu i sudija, jer nije pravovremeno preventivno dijelovao. Skroman, neprimijeen sudija na utakmici koja se odvija u punom zamahu, primjer je savremenog sudije koji se priprema za utakmicu i ulazi u finese razvoja nogometne igre.

Permanentno usavravanje u struci namee se kao imperativna potreba savremenog nogometnog sudije. Sudija mora da prati nova dostignua u suenju, nove instrukcije FIFA, UEFA i Sudake organizacije BiH, kao i sve druge preporuke i intencije vezane za nogomet. Ovdje spadaju napori u praenju svih ostalih akcija nogometne organizacije, koje unapreuju nogometni sport i razraunavaju se sa negativnim i preivjelim pojavama. Na savremenom stepenu razvoja nogometnog sporta sve vea potreba se namee trenerima i svim ostalim strunjacima za sticanje proirenih pedagokih i psiholokih saznanja kako bi lake obavljali svoj sloeni posao odgajanja, komuniciranja, saradnje, preodgajanja itd. I savremeni nogometni sudija ne moe se zamisliti bez irih pedagokih, psiholokih i sociolokih znanja. Upoznati u osnovama kvalitete linosti igraa i ostalih faktora nogometne igre, ovladati putevima, metodama i sredstvima odgajanja i preodgajanja, saznati zakon i zakonitosti na relaciji drutvena zajednica - sport - nogomet, znai obezbijediti u startu one bitne preduslove koji garantuju veu uspijenost u obavljanju posla u suenju. Za ostvarenje ovog cilja, treba koristiti raznovrsne seminare, teajeve za dokolovavanje i proireno usavravanje u sastavu Fakulteta sporta i tjelesnog odgoja, savjetovanje i strune simpozijume, kao i lini rad putem samoobrazovanja.5.6.PRIPREMA SUDIJA ZA SUENJE NOGOMETNIH UTAKMICA

Sadanji zahtjevi nogometne igre i sve vea intenzifikacija igre, postavlja i pred sudijom svakim danom vee i vee zahtjeve. Naravno, da se ti zahtjevi odnose prije svega na planu fizike sposobnosti. Obim optereenja koje sudija savlada na jednoj utakmici kree se i do 5km. Ovakav obim optereenja zahtjeva i dobru fiziku pripremljenost organizma, a ona se moe postii samo redovnim trenanim optereenjem.

Nedovoljno fiziki pripremljen sudija, nee moi da izdri napore takmienja, odnosno, grijeie u donoenju odluka, jednom rjeju ne moe uspijeno da vodi i usmjerava igru. Iz tih razloga, sudija bi marao da obrati posebnu panju, na sistematski proces vjebanja, odnosno da se fizika proprema ( razvoj, usvravanje i odravanje ) mora upranjavati tokom cijele godine.

To se moe obavljati na dva naina:

1. U okviru nogometne-sportske sekcije, ili u okviru neke organizovane grupe, koja upranjava rad na podizanju fizike pripreme. To je svakako, jedna od racionalnijih metoda rada, fizike i moralno-voljne pripreme sudija.

2. Ukoliko sudija, nije lan neke organizovane grupe ili sekcije a trenira samostalno, mora ee da se konsultuje sa najodgovornijim strunjacima iz te oblasti.

Provjera sudija ju obavezna i mora se sprovoditi kako medicinskim ispitivanjem u sportskomdispanzeru, tako i njegova fizika pripremljenost, putem savladavanja odreenih normi. Naravno, sudija je duan da vodi rauna i o svom zdravlju, linoj higijeni, fizikoj kondiciji i da sistematski provjerava svoju teinu po formuli:

P = visina (cm) x srednji obim grudnog ka (cm) / 240

Prilikom programiranja optereenja nogometnih sudija potrebno je imati u vidu model nogometne igre, tj. strukturu njene aktivnosti, vrste optereenja koje iz nje proizlaze, njihovu veliinu, ( obim i intenzitet ), kao i strukturalne odnose u optereenju sudija za vrijeme igre.

Zadatak kondicijone pripreme sudija je, podizanje funkcionalnih i motorikih sposobnosti na nivo optimalne pripremljenosti. Ta transformacija funkcionalnih i motorikih sposobnosti, postie se, pripremom razliitih metoda i sredstava treninga. Pri emu je veoma vano, odabrati upravo one metode i sredstva treninga kojima se ostvaruje najvii nivo pozitivnih promjena u organizmu. Da bi se to moglo ostvariti, neophodno je poznavati osnovne fizioloke mehanizme i sposobnosti karakteristine za voenje utakmice - suenje. Pri tome treba imati u vidu da interni sistem ovjeka i njegova spoljna sredina, aktivnost, meusobno su u interakciji, kao i da ovjek pod uticajem sredine mijenja sebe.

Kada je rije o funkcionalnoj adaptaciji ovjeka na optereenja, pa i ona koja pred njim postavlja voenje- suenje nogometne igre, onda je potrebno voditirauna o tome koji su subsistemi, u kojoj mjeri su sposobni, kolike su funkcionalne mogunosti pojedinih subsistema, zatim, kako parcijalno na njih djelovati, ali, kako integralno djelovati na cijeli sistem, kako bi u krajnjoj liniji formirali funkcionalni kompleks, koji je u mogunosti da utie na parcijalne i globalne efekte kretanja sudije.

Odatle je, u funkcionalnoj adaptaciji ovjeka na optereenja koja zahtjeva nogometna igra mogue diferencirati pripremu sudije na bazinu parcijalnu pripremu. Tom vrstom priprema parcialno se utie na one organe, subsisteme i dimenzije koje ine osnovno jezgro funkcionalnog kompleksa organizma.

Naravno, u koncipiranju programa fizike pripreme koriste se raznovrsne vjebe usmjerenog karaktera i to:

a) Vjebe za harmoninu i viestranu obradu lokomotornog aparata, svih njegovih segmenata u razvoju snage, fleksibilnosti i relaksibilnosti.

b) Vjebe za razvoj primarne eksplozivne snage.

c) Vjebe za razvoj primarnih koordinacionih kapaciteta.

d) Vjebe za razvoj brzinskih svojstava, brzine motorne reakcije, brzine pokreta, osnovne brzine lokomocije u pravolinijskom, krivolinijskom i polukrunom kretanju ( eono, bono, u stranu, unazad i ostala kretanja ).

e) Vjebe za razvoj aerobne izdrljivosti.

Razvojaerobnih sposobnosti odvija se u uslovima dovoljne koliine kiseonika i uz preovladavanje oksidacionih energetskih procesa, koji omoguuju stalno nadoknaivanje potroene energije, transportom kiseonika na periferiju lokomotornog aparata.

To se u prvom redu odnosi na razvoj intervalne izdrljivosti za koju su odgovorni aerobno-anaerobni kapaciteti kardiovaskularnog i respiratornog sistema, zatim na razvoj eksplozivne snage i brzine za kou su odgovorni regulativni kapaciteti nervno-miinog sistema u koritenju maksimalne eksitacije i njene transformacije u maksimalnu silu regulisanih pokreta motorikog aparata.

U vrhunskom sportu od izvanrednog znaaja je proces adaptacije ovjeka na zahtjeve koje pred njim postavlja specifina motorika aktivnost. Ali, s druge strane, od istog znaaja je i osiguranje homeostaze, tj. bio-psihosocioloke ravnotee unutar sistema ovjeka ( interne ), kao i ravnotee

( eksterne ) izmeu ovjeka i sredine ( prirode, mikrokolektiva, drutva ). Jasno ja da se ovdje radi o dinamikoj ravnotei, koja je usmjerena na razvoj, pri emu treba voditi rauna o mogunostima ovjeka.

Naveemo neke faktore o kojima posebno treba voditi rauna u procesu treninga, a koji su po svemu sudei od velikog znaaja za odravanje homeostaze i stabilnosti forme, dobrih, da ne kaemo vrhunskih sudija.

To se u prvom redu odnosi na razvijanje i odravanje aerobnih kapaciteta na optimalnom nivou.

Aerobni kapacitet, ne samo to odgovara za ukupan obim u procesu voenja utakmice, ve njihovo odravanje na optimalnom nivou, po svemu sudei, oslobaa pozitivne, meusobne uticaje.

A to svakako utie na regulativni sistem, te se na taj nain poveava njihova integralna efikasnost, a i otklanjaju se negativni, remetei uticaji, kao to su: neurotske smetnje, emocionalna i psihika napetost. Ovo, svakako doprinosi, da se kod uesnika povea samokontrola ponaanja u kritinim i konfliktnim situacijama ( frustraciona tolerancija je na viem nivou ). Iz tih razloga je veoma vano, da se aerobna izdrljivost, mora odravati, u toku cijele godine na optimalnom nivou.

U trenanom procesu usavravanja aeronih sposobnosti treniranja, moe se prije svega koristiti:

1. Kontinuirani metod aerobnog treninga i

2. Intervalni metod aerobnog treniranja.

1. Kontinuirani metod aerobnog treniranja, koristan je za razvoj dugotrajne izdrljivosti. Potrebna je dinamika sinhronizacija svih organa i organskih sastava koji osiguravaju transport i potronju kiseonika tokom poveene aktivnosti.

Trenana aktivnost se odvija bez prekida i moe trajati i vie od 60 minuta, uz intenzitet od 60-70% i frekvenciju srca od 150-160 otk/min. to je odreeno aerobnim pragom, odnosno, onom funkcionalnom veliinom preko koje dominiraju anaerobni energetski procesi.

2. Intervalna metoda aerobnog treninga, sastoji se u ponavljanju jakih trenanih optereenja kraeg ili dueg trajanja koji slue kao jak podsticaj za aktiviranje transportnog sistema.

Intervalni aerobni trening stvara predpostavke za poveanje sistolike efikasnosti srca koja je u vezi sa aerobnom produktivnou.

Pogodne trenene aktivnosti za ovu vrstu aerobnog treninga su tranja razliitih dionica, tranje sa promjenom tempa i specifina kretanja koja najee koriste sudije za vrijeme utakmice odgovarajueg intenziteta. Preporuuje se intenzitet od 60-80% u zoni frekvencije srca od 150-180 otk./min. Interval odmora izmeu radnih optereanja je relativno kratak, do 2 min., a broj ponavljanja se odreuje prema individualnim mogunostima, koje omoguuje stabilnu i visoku potronju kiseonika.

Sve vea intenzifikacija, odnosno intenzivnija fudbalska igra uslovljava poveane zahtjeve u odnosu na mogunost organizma za rad u hipoksikim uslovima. Zamor u tim situacijama zavisi od brzine kojom se iscrpljuju anaerobne energetske zalihe i do smanjenja efikasnosti nervnih struktura. Zbog toga je u okviru anaerobnog treninga potrebno rijeiti slijedee zahtjeve:

a) podii funkcionalne mogunosti fosfokreatinskog mehanizma,

b) usavriti glikolitiki energetski mehanizam,

c) poveati efikasnost nervnih struktura u specifinim uslovima kiseonikog duga.

U sutini treninga anaerobnih mogunosti, potrebno je imati u vidu njihovu nestabilnost i injenicu, da izmeu fosfokreatinskih i glikolitikih energetskih reakcija postoje konkurentski odnosi, zbog ega je, kada se bira neophodanselektivan prilaz u izboru metoda treninga, i dimenzioniranju trenanog rada ( veliina, obim ). Metodski put usavravanja nelaktatne komponente anaerobne izdrljivosti, odreen je trajanjem kreatinfosfatne reakcije, i vremenom koje pokriva, nelaktatni kiseoniki dug. Pogodne trenane aktivnosti su: kratki sprintevi, serije poskoka ili specifine vjebe visokog intenziteta u trajanju od 30 sekundi.

Metoda maksimalnog intervalnog rada je izuzetno pogodna, jer izaziva, burne fizioloke reakcije, gdje se frekvencija srca penje i do 190 otk./min. Mogu se primjenjivati 4-5 ponavljanja.

Pauza izmeu ponavljanja je oko 3 min., a izmeu serija od 7-10 minuta.

Razvoj laktatne komponente anaerobne izdrljivosti temelji se na izazivanju jakih glikolitikih reakcija i koritenju energije iz anaerobnih glikolitikih spojeva. I u ovom primjeru intervalna metoda, je najpogodniji oblik trenanog rada. Korisne trenane aktivnosti su: tranje dionica 200-600 metara, poligoni prepreka i specifine vjebe u trajanju od 2 minuta. Intenzitet nadraaja se kree od 80-90% i izaziva najvie vrijednosti fiziolokih reakcija ( frekvencija srca i vie od 200 otk./min.

Trenani rad se odvija u 3-4 serije, a sa 3-4 ponavljanja radnog intervala u jednoj seriji.

Produeni pasivni odmor, odnosno pauza, primjenjuje se zbog potrebe zadravanja i sposobnosti tolerancije vee koliine laktata u krvi.

Naravno, cjelokupna energija koja se koristi potie iz tri izvora energije: 1.fosfata, 2.kiseonika i 3.mlijene kiseline.

Za sve fizike aktivnosti organizam koristi kombinaciju iz ova tri sistema.

1. Fosfatna energija, koristi se u toku kratkog sprinta, ili pak kod udarca po lopti glavom u skoku, tako da se sva energija koja se ovom prilikom koristi potie od fosfatnog sistema. Ova energija se iscrpljuje nakon 10 - 15 sekundi. Za potpun odmor potrebno je 2 minuta. Meutim, ve poslije 30sec pauze, ona se ponovo nadoknauje i moe da se koristi za jo jedan kratak sprint ili skok.

2. Sistem kiseonika, u toku dugotrajnog neprekidnog tranja koje traje oko 45 minuta, glavni izvor energije potie od sistema kiseonika. Veina naih svakodnevnih zahtijeva za energijom obezbjeuje se putem sistema kiseonika. Ovaj sistem se zasniva na kiseoniku koji se transportuje od miia preko plua i krvotoka. Za razliku od fosfatnog sistema, sistem kiseonika nije spraman za kritenje odmah, im nogometa pone da tri. Potrebno je 2 - 3 minuta da bi u potpunosti ovaj sistem funkcionisao. Potrebno je odreeno vrijeme da se od miia dodatne zalihe kiseonika transportuju. ak i ako se obezbjedi dovoljno kiseonika, ovaj sistem esto ne moe da zadovolji energetske zalihe vjebanjem. Zbog toga u igru ubrzo stupa i trei sistem, sistem laktatne energije.

3.Sistem laktatne energije. U pogledu vremena nalazi se izmeu sistema fosfata i kiseonika. Sistem laktatne energije ulazi u igru kada se nedovoljno kiseonika obezbjeuje da bi njegov sistem pravilno funkcionisao. Energija se stvara zahvaljujui mlijenoj kiselini, ali se to odraava na njenu akumulaciju u krvi. Upravo mlijena kiselina u krvi prisiljava igraa uspori ili potpuno zaustavi dalje kretanje. Trenirajui I razvijajui svoj sistem kiseonika ( izdrljivost ) igra odlae koritenje laktatne energije u toku nogometne utakmice. Znai, odlae zamor, opadanje radnog tempa, vjetine i koncentracije kao poratne pojave.

Uvjebavanje fosfatnog sistema ( brzine ) igra poveava svoju eksplozivnu sposobnost. Ova dva energetska sistema koja su toliko vana, treba istovremeno da se razvijaju zahvaljujui intervalnom treningu.

Uporedo sa dobrom teoretskom i fizikom pripremom sudija mora da posjeduje ( ima ) i dobru moralno-voljnu i psiholoku pripremljenost.

esto se deava da veoma dobre, kvalitetne sudije, ne mogu da se snau na nekoj utakmici i doputaju, reklo bi se, elementarne greke. Naravno, razlog je prije svega loa psiholoka pripremljenost za datu utakmicu.

Uticaj psiholokog stanja sudije na njegove postupke prilikom suenja utakmice, esto puta je povezano sa poremeajem fiziolokih procesa u organizmu. to je znaajnija - vanija utakmica, to je i nivo sudijinog uzbuenja vei. U kom trenutku prije utakmice, e se pojaviti uzbuenje i koliki e biti njegov intenzitet, zavisi od individualnih sposobnosti i iskustava u voenju vanih utakmica. Pred samu utakmice uzbuenje je najvee. Ipak, smatramo da uzbuenje se smanjuje sa poetkom igre, i to sve bre, to je uspjenije suenje - voenje utakmice u prvim minutama igre. Uzdranost i samosavlaivanje pomau sudiji da savlada negativna psihika stanja. Ali je zato, prije svega, potrebno ovladati velikom snagom volje.

Jedan od osnovnih zadataka psiholoke pripreme sudije za utakmicu je sopstveno uticanje na svoje osjeaje i misli. To pomae sudiji da prebrodi negativno stanje i uestvuje u formiranju psiholoke spremnosti sudije za suenje - voenje utakmice.

Psiholoka spremnost za suenje - voenje utakmice je sloeno psiholoko stanje. Fizioloka osnova ovog stanja je optimalna, a esto puta i povien nivo razdraenosti centralnog nervnog sistema.

Odluujui faktori psiholoke spremnosti za suenje - voenje utakmice su: jaanje povjerenja u samog sebe, predupreenje nervne prenapregnutosti, savladavanje negativnih emocionalnih stanja.

Uslovi koji omoguuju formiranje psiholoke spremnosti su:

- visok nivo pripremljenosti sudije, tj. moralno-voljna i fizika pripremljenost, a takoer i potpuno poznavanje teorije i prakse nogometa i metodike suenja - voenja utakmice;

- nula raspoloenje na dan suenja - voenja utakmice;

- sportski reim ivota, prije svega reim sna, koji dobija na znaenju naroito pred neposrednu pripremu za utakmicu, tj. 24 sata prije utakmice;

- kontinuitet u suenju - voenju utakmica;

- prikupljanje informacija o timovima koji e igrati: kakva im je taktika igre, tehnika i fizika pripremljnost igraa, nain igre i karakteristike u borbi za loptu.

To pomae sudiji da se bre prilagodi igri, da bude sigurniji u karakterisanju prekraja i da sudi tanije. Jedan dan prije ili na sam dan utakmice korisno je, pregledati svoje biljeke sa kritinom analizom svog suenja i suenje posmatranih igraa.

Suvino naprezanje, razmiljanje o utakmici moe dovesti do naruavanja sna i do poviene nervoze, a to se moe negativno odraziti na kvalitet suenja - voenja utakmice. Posjeivanjem galerija, pozorita, itanjem asopisa, novina, zanimljive literature, ili pak bavljenje nekim interesantnim poslom omoguuje sudiji relaksaciju i odravanje odreenog tonusa raspoloenja.

Poznato je, da se savladavanje suvine nervoze, napetosti, kao i nepovoljno emocionalno stanje moe neutralisati I tzv. autogenim treningom. Sutina ove metode je u autosugestiji, koju sportista izaziva oputanjem svih miia tijela, osjeaj potupnog mira i kratkotrajnog sna. Metoda autosugestije daje, prua mogunost sportisti da se za kratko vrijeme ( 30 - 40 minuta ) oporavi i fiziki i psihiki.

Savladavanje negativnih emocionalnih stanja i njihovo regulisanje ostvaruje se pomou specijalnih metoda, ija je sutina u:

- Svijesno obuzdavanje negativnih emocija. Sudija ne treba javno da pokazuje svoju nesigurnost, potitenost, veliku uzbuenost itd.

- Primjena specijalne masae koja smiruje ili stimulie.

- etnje, posjete mjestima i osobama koje vas oputaju, relaksiraju i ine vam zadovoljstvoto ste u njihovom drutvu, kao i koritenje muzike koja balgotvorno djeluje na emocionalno stanje ovjeka.

- Autosugestija kojom pri jakom uzbuenju sudija sam sebe ubjeuje da se ne treba uzbuivati, to takoer moe dovesti do smirenja.

- Namjerno mijenjanje pravca i sadraja svojih pojmova i misli od strane samog sudije.

- Odvraanje panje od svojih negativnih preivljavanja i osjeaja i njeno usmjeravanje na misli koje izazivaju pozitivne emocije. Naravno, uspjenost svega navedenog u mnogome zavisi od individualnih sposobnosti, odnosno strukture linosti svakog pojedinca.

Treba razlikovati slijedee mikrocikluse: ulaenje u rad, udarni, pripremni, takmiarski i mikrociklusi oporavka.

Mikrociklusi ulaenja u rad, karakteriu se neznatnim sumarnim optereenjem i usmjereni su na pripremu organizma sportiste na naporan trenani rad. Primjenjuju se za vrijeme prve etape pripremnog perioda i njime se estozapoinju mezociklusi.

Udarni mikrociklus se karakterie velikim sumarnim obimom rada, velikim optereenjem. Njihov osnovni zadatak je stimulacija adaptacionih procesa u organizmu sportiste. Zbog toga su udarni mikrociklusi glavni sadraj pripremnog perioda. Udarni mikrociklusi iroko se primjenjuju i tokom takmiarskog perioda.

Pripremni mikrociklusi su usmjereni na neposrdnu pripremu sportiste za takmienje. Sadraj ovih mikrociklusa moe da bude veoma raznovrstan, to uglavnom zavisi od stanja treniranosti, i da li treba sportistu oporaviti i sl. ( ako je u prethodnom periodu imao naporno takmienje ).

Mikrociklusima oporavka obino se se zavravaju serije udarnih mikrociklusa. Oni se planiraju poslije napete takmiarske aktivnosti. Osnovna uloga ovih mikrociklusa je stvaranje optimalnih uslova za tok adaptacionih procesa i procesa oporavka organizma sportiste.

Takmiarski mikrociklusi programiraju se u skladu sa rasporedom takmienja.

to se tie motorikog aparata i njegove uravnoteenosti, potrebno je razvijati i odravati optimalno funkcionisanje njegovih dijelova, segmenata, a time i aparata u cjelini. To se odnosi na optimalnu jakost, fleksibilnost i relaksibilnost svakog pojedinog segmenta motorikog aparata, odnosno njega kao cjeline. Pri tome, treba posebnu panju posvetiti slabim segmentima ( koji su genetski sa velikim procentom limitirani, brzina do 95%, eksplozivna snaga 80% i koordinacija 80% i dr. ). to se tie odnosa optereenje - obim, njih je potrebno uoavati kako izmeu vjebi u toku asa treninga, izmeu asova treninga u toku dana, izmeu dana treninga u toku mikrociklusa, izmeu mikrociklusa u toku mikrociklusa, te izmeu mikrociklusa, tj. duih odmora izmeu takmiarskih sezona.

Pored toga, za homeostazu pa i za odravanje stabilne sportske forme, znaajnu ulogu igra, valovitost optereenja u kontinuitetu mikrociklusa. To je vano s jedne strane, zbog toga to mikrociklusi s pojaanim optereenjem ( udarni ) izazivaju vee nadraaje, a mikrociklusi rastereenja omoguuju oporavak i zakasnjelu transformaciju, te i porast funkcionalnih sposobnosti.

Ali, valovitost optereenja vana je i zbog toga to mikrociklusi rastereenja trebaju djelovati preventivno i kompenzatorno na pojavu monotonije. Meutim, oni i preventivno djeluju na pojavu otrih opterenja i stres situacija, te razliitih smetnji koje su vezane za: uestalost suenja, za nain ivota, pa i duom psiholokom napetou, koja je uzrokovana maksimalnom mobilnou, vanost susreta, teak teren, gradski derbi, dugogodinji rivali, utakmica koja odluuje gotovo sve i dr. Zbog toga, u mikrociklusu rastereenja vani su kompenzatorni treninzi i aktivnost rastereenja, kao to su treninzi rekreativnog karaktera - tipa u slobodnoj prirodi, odravanje aerobnih kapaciteta, ostale zabavne rekreativne aktivnosti koje smanjuju poveanu tenziju nekih regulativnih sistema. Na taj nain organizam je sposobniji za optimalno funkcionisanje integralnog regulativnog sistema, koji je nadlean za informacione i motorike efekte za vrijeme voenja utakmice, za stabilnost u odravanju sportske forme. Ovako planirani treninzi u principu bi trebali da omoguavaju u kriznim i konfliktnim situacijama na terenu, veu samokontrolu sudija i veu frustracionu toleranciju u svim deliktnim situacijama ( prije, za vrijeme i poslije utakmice ).

5.7.ORIJENTACIONO PROGRAMIRANJE OPTEREENJA NOGOMETNIH SUDIJA

Dugogodinje iskustvo i saradnja sa velikim brojem strunih ljudi u nogometu ( treneri, sudije, funkcioneri i dr. ), irom svijeta nagnala me je da se prihvatim nezahvalne uloge autora pisanja, odnosno razmatranja problematike zadovoljavanja normativa fizike spremnosti sudija ( tranje na 50m, 200m i Kuperov test ).

Obzirom da su sudije razliitih godina starosti, profesija, i da esto puta mnogi nisu spremni da se angauju svakog dana, ve samo 2-3 puta nedeljno.

Iz tih razloga pokuaemo da po prvi put prikaemo mogunost realizacije, odnosno ispunjenje fizikih normi sudija.

Vjebe e biti prikazane na najprikladniji nain, nain koji e vam omoguiti bri, racionalniji i efikasniji nain polaganja fizike pripreme sudija, naravno, uz koritenje adekvatnih metoda i sredstava rada.

Dosadanja praksa polaganja normativa fizike spreme sudija odvijalo se na slijedei nain:

1. Tranje Kuperov test,

2. Tranje 200m i

3. Tranje 50m.

Uvaavajui iskustva i raspored dosadanjeg polaganja normi fizike spreme, slobodan sam da vam predloim, da se u budue norme fizike spreme polau po drugaijem rasporedu.

Naravno, uz va pristanak za promjenu rasporeda i to:

1. Tranje na 50m,

2. Tranje na 200m i

3. Kuperov test.

PRIPREMNI PERIOD

Prva faza pripremnog perioda

Prva faza pripremnog perioda traje oko 50% od ukupnog trajanja pripremnog perioda. Dominacija obima je u optereenju s tendencijom prelaza u intanzitet.

U ovoj fazi pripreme radimo na poveanju aerobnih kapaciteta putem kontinuiranih standardnih optereenja tj. tranje veeg obima, srednjeg intenziteta. Optereenja su na nivou 70-75% od maksimalnog pulsa, tj. oko 140-150 otkucaja u minuti, u trajanju od 30-50 minuta tranja.

Efekat: poveanje sistolnog volumena srca, i otvaranje novih kapilarnih sudova. Orijentacioni pokazatelj za programiranje obima tranja moe se izvui i iz informacije o ukupnoj kilometrai koju sudija pretri za vrijeme utakmice. Za taj obim tranje zatim se uzima koeficijent prepokrivanja 2-3. Tako npr. ako sudija pretri ukupno za vrijeme utakmice 4-5km, te ako uzmemo koeficijent prepokrivanja 2, on bi trebao u prvoj fazi trati 8-10km, ako je tempo tranja na 1km ( 3-4 minuta ), to vremenski iznosi 8x3 odnosno 10x4 = 14-40minuta tranja, dakle orijentaciono 30-40 minuta tranja. Metodoloki se ovo sumarno kontinuirano optereenje usvaja intervalnom sumirajuom metodom. Napor za 30 minuta tranja: 5-5-5-5-5-5 minuta, zatim 10-10-10 minuta, zatim 15-15 minuta i na kraju 30 minuta. Meutim, sve gore navedene vremenske intervale treba shvatiti kao individualnu stvar, a to je jo vanije, moe se koristiti navedeni primjer, ali se mora potovati duina pauze - odmora, koja mora biti adekvatna.

Kada sudija usvoji svoj optimum aerobnih nadraaja ( do kraja prve faze ), onda je potrebno konstantno odravati, tj. najmanje jedan puta u 10-15 dana u toku cijele takmiarske sezone.

UKOLIKO POSTOJI HALA - SALA

Na poetku pripremnog dijela trebalo bi da odrimo 5-6 treninga. Zagrijavanje: tranje sa promjenom pravca i raznim zadacima za vrijeme tranja ( naprijed, nazad, sjed, uanj, leanje - lea, trbuh i dr. ). Bono tranje korak do korak. Zatim, korak do korak sa uzruenjem i istovremenim skokom. Zatim, vjebe oblikovanja od glave do nogu, svaku vjebu ponoviti 8 - 10 - 12 puta. U eonoj, horizontalnoj i sagitalnoj ravni. Pokuati, vjebe raditi do krajnjih amplituda. Nakon toga razgibavanje donjih ekstremiteta i naravno karlinog dijela. Pokuati dobro zagrijati prednju i zadnju lou buta. Svakoko, to initi kroz stojei, sjedei i preponski sjed, uz koritenje dubokog pretklona.

Zatim, dati2x5min. ragbi, rukomet, sa udarcem na golnoga ili glava, i sline igre.

U ovom periodu treba obratiti panju da se vjebe kompleksnog karaktera ( vjebe snage, fleksibilnosti, labavljenja i istezanja putem cirkularno - serijsko - intervalnog metoda ( stanice ) s tendencijom transformacije obima u intenzitet optereenja.

Obim 6000m ( 900m sa 70%, 100m 80% produi korak ) x 6 puta. Prva dionica 3:50sec., druga 3:30sec., trea 4:10sec., etrvrta 3:50sec., peta 3:30sec. i esta 3:50sec.

Pauza izmeu dionica od 0,5 - 1,0. Izmeu dionica raditi aktivan odmor, vjebe relaksacije, istezanja sa disanjem.

Druga faza pripremnog perioda

Trajanje 25% od ukupnog trajanja pripremnog perioda. Dominacija intenziteta u optereenjima do maksimalnih optereanja pri kraju faze. Poveanje aerobno - anaerobnih optereenja sprinterskog tipa, kao i eksplozivne snage.

Orijentacioni kriterijum za optereenja su podaci iz prole sezone takmienja ( tranje maksimalnim intenzitetom, submaksimalnog intenziteta, i aciklini pokreti s eksplozivnom snagom ).

Zagrijavanje: Isto kao i u prvoj fazi, ali u ovomdijelu ubaciti sunone i jednonone skokove sa vjebama refleksa. Zatim raditi na brzinskoj izdrljivosti.

Intervalna metoda

8 x 400m = 68 - 72sec. pauza 170 - 180sec.

16 x 200m = 34 - 36sec. pauza 85 - 90sec.

10 x 300m = 51 - 54sec. pauza 120 -130sec.

Primjeri: sa brzim biohemijskim izmjenama.

I. KOMPLEKS

600m = 120 - 135sec. pauza 150 - 160sec.

400m = 68 - 72sec. pauza 100 - 110sec.

300m = 50 - 54sec. pauza 85 - 85 sec.

200m = 30 - 32sec. pauza 50 - 60sec.

100m = 15 - 15 sec. pauza 30 - 40sec.

II. KOMPLEKS

500m = 100 - 110sec. pauza 140 - 150sec.

3 x ( 300m = 54sec. = 200m = max. pauza 8 )

III. KOMPLEKS

3 x 300m = 51 - 54sec. pauza 70 - 80sec.

3 x 300m = 48 - 51sec. pauza 70 - 80sec.

3 x 300m = 45 - 48sec. pauza 70 - 80sec.

300m brzo tranje, 200m lagano, 6 - 8 serija.

1800 - 2400m brzo tranje i 1200 - 1500m lagano tranje. Kompleks vjebi brzinske izdrljivosti - izvoenje serija sa startom:

I. serija

100m brzo, 70m lagano, 100m brzo tranje, 70m lagano,

pauza 150sec.

II. serija

25m brzo tranje, 25m lagano, 25m brzo, 25m lagano, 35m brzo, 35m lagano,

25m brzo tranje, 25m lagano, 25m brzo, 25m lagano, 35m brzo, 35m lagano,

pauza 210sec.

III. serija

Ista kao i prva samo sa voenjem lopte.

Ukoliko postoji mogunost da se to izvodi sa loptom, mnogo je bolje da se II. i III. serija urade sa loptom.

Kandidati - sudije stalno po trojica rade elementarnu tehniku nogometne igre. Udarac, niskih, poluvisokih i visokih lopti.

Vjebe se izvode 10 - 15 - 20sec., zatim nastaje promjena.

Znai, sve vrste dodavanja, unutranja, puna, spoljna, niske.

Zatim, jedan ide naprijed, drugi nazad, kandidat koji vraa loptu ide prema naprijed, a onaj koji dodaje ide nazad.

Ista vjeba ali u skoku - udarac.

Sve vrste primanja sa udarcem , puna, unutranja, spoljna, kandidat dri loptu u rukama u odreenom trenutku izbaci je iz ruku, a drugi ide prema njoj i vri udarac, prethodno prima, nadkoljenica, glava, grudi, nakon prijema moe volej i sl. Naravno, navedene vjebe se mogu primjeniti ukoliko sudija vjeba organizovano u okviru grupe.

Trea faza pripremnog perioda

Trajanje 25% od ukupnog vremena pripremnog perioda. Dominantni zahtjev za razvoj brzine formiranje i stabilizaciju integralnog regulativnog kompleksa odgovornog za optimalnu sportsku formu. Poslije druge faze maksimalnog optereenja nastupa mikrociklus rastereenja ( oporavka ). On omoguava zakasnjelu generalnu transformaciju i integraciju nadraaja u sumarni funkcionalni kompleks stabilne strukture.

Izdrljivost sprinterskog tipa - izdrljivost u eksplozivnoj snazi, razvoj anaerobno-aerobnih kapaciteta, sa tendencijom razvoja anaerobnih putem serijsko maksimalnih optereenja u tipinim kompleksima vjebi.

U ovom dijelu radimo iskljuivo na razvoju, odnosno odravanju brzine.

I. KOMPLEKS

8 x 20m

2 x 40m x 3 = 1350m

2 x 60m

3 x 30m

II. KOMPLEKS

10 udaraca nogom x 2 - 3 = 20 - 30

10 udaraca glavom x 2 - 3 = 20 - 30

200 - 300m oputeno tranje - kaskanje.

III. KOMPLEKS

10 udaraca volej x 2 - 3 = 20 - 30

10 primanja na butinu i udarac, ali u skoku.

200 - 300m kaskanje, oputeno.

IV. KOMPLEKS

Ukoliko ima barem etvorica, igra 2:2 na male golove. Ako ih ima vie, igra na dva gola 2 x 10 - 15 minuta.

Sve navedene vjebe u ovom dijelu izvoditi maksimalnom brzinom.

Pauza nakon izvedenih vjebi treba da bude u odnosu 1:3 do 1:5. Naravno, u pauzi se izvode vjebe disanja, rastereenja sa istezanjem.

Radi razbijanja dosade i monotonije, navedene komplekse vjebi izvoditi iz raznih poloaja i pozicija. Sve te vjebe izvoditi, i ako su to odrasli ( sudije ) u vidu takmienja, ko e prije, bre, vie, dalje i dr. U odnosu na grupu, ako to bude bila grupa, pronai najbolji nain za stimulaciju - motivaciju. Ako postoji mogunost da se oformi grupa i radi na nogometnom terenu, svi kompleksi vjebi mogu se izvoditi u vidu igre.

NAPOMENA:

Vjebe repeticije, za jaanje zgloba kuka i trbune muskulature, treba raditi u sva tri dijela pripremnog perioda.

Serije se izvode 6 -8 puta, unutar serije radi se 20sec.

Kod ope izdrljivost pauza od 0,5 - 1,5min.

Kod brzinske izdrljivosti pauza od 1,5 - 2,5min.

Kod brzine pauza od 1 - 1,5min. i due.

Za sve vrste optereena pauza je onolika, odnosno adekvatna, ukoliko se pulsometrija spustila - dola do 120 - 125 otkucaja u minuti. Znai, nova radnja, motorni akt ili bilo koji pokret izvodi se kada je puls doao do 120 otk./min.

Navedeni program trenane aktivnosti, uglavnom bi trebao da se provodi prema godinama starosti. Naravno, gdje se prije svega mora voditi rauna o obimu i intenzitetu optereenja, kao i o trajanju i sadraju odmora.

U razradi i detaljisanju predloenog orijentacionog programiranja optereenja nogometnih sudija, moemo predloiti slijedee:

- predloeni program pripreme I, II i III faza, poveavaju se ili smanjuju u zavisnosti od godina starosti.

Sudije od 25 - 30 godina, predloeni program uveati za 10%.

Sudije od 30 - 35 godina, predloeni program raditi.

Sudije od 35 - 40 godina, predloeni program smanjiti za 10%.

Naravno, da se predloeni program moe prihvatiti, ali, sa neto veim ili manjim izmjenama.

U krajnjoj liniji, uspijeh odnosa savladavanja navedenog programa u mnogome zavisi od individualnih sposobnosti kandidata.

Preporuujemo da se polaganje normi obavlja po slijedeem redoslijedu:

1. 50m,

2. 200m,

3. Kuperov test.5.8.PSIHOLOKA PRIPREMA SUDIJA

Suenje nogometnih utakmica, danas, je veoma teko. Zbog toga je sposobnost sudija za psiholoku adaptaciju neophodan uslov za donoenje pravilnih rjeenja na terenu, rjeenja koja su u duhu pravila igre.

U dananje vrijeme praktino, mnoge pojave postaju predmet psiholokih ispitivanja. Djelatnost naunika, televizijski prenosi ili sportska takmienja - sve to moe da se razmatra iz aspekta psihologije. Nacionalne reprezentacije u raznim sportovima veoma esto trae usluge ljekara - psihologa. Ovu pomo trae i vrhunski sportisti. Moe se postaviti pitanje: A kakve to sve veze ima sa nogometnim sudijom, sa kvalitetom suenja Smatra se - veoma mnogo. U radu na pripremi sudija mi smo duni da shvatimo i vanu ulogu psihologije.

Posjedovati snagu volje - to znai raspolagati dovoljnom smijelou za donoenje rjeenja, koja se ne moraju svima svidjeti, i otuda izazvati kritiku. U praksi se to javlja - u odgovarajuoj ocjeni prekraja igre, kako od strane domaina, tako i od strane ekipe gostiju. To je naroito izraeno kada se radi o dosuivanju jedanaesterca.

Meutim, nije rijedak sluaj da smijelost i rijeenost postaju preuveliani. Na primjer, kada sudija iz elje da izrazi svoje prisustvo i vlast, bez veih razloga pokae igrau uti karton, umjesto da se ogranii na strogi usmeni prigovor. Danas jo nema jedinstvenih kriterija kojima bi se sudije mogle rukovoditi.

U vezi sa ovim je i strah sudija, njegova bojazan da donese rjeenje. One koji se u potpunosti posveuju suenju nogometnih utakmica, moemo smatrati svojevrsnim herojima: oni mnogo puta reskiraju, a naroito onda kada se gledaoci ne slau sa rjeenjima sudije. Nogometni sudija se plai i drugog, on se boji da neuspjelo suenje bude podvrgnuto otroj kritici, a veoma esto i strogim sankcijama.

Nogometnom sudiji je potreban vrst karakter, on mora da bude dosljedan. Meutim, veoma je tetno ako sudija poinje da vjeruje u sopstvenu nepogreivost.

Sudija treba da bude obrazovan. Meutim obrazovanje ne treba shvatiti kao sumu znanja, koje se moe stei u kolskim institucijama; ve treba shvatiti kao znanje logikog miljenja, rasuivanja. To je ponekad svojstveno ovjeku, ali ova sposobnost se moe razvijati. Suenje unogometu - to je prije svega, sposobnost miljenja, postupanja i ponaanja u okvirima slova i duha nogometnih pravila.

Otresitost i hladnokrvnost pomau sudiji da nae izlaz u sloenim situacijama. Ako sudija ne mijenja svoje ponaanje i ako je uvijek smiren, ta smirenost se prenosi i na igrae. Meutim, ovakvo ponaanje nije prosta stvar. Sudija se ne nalazi uvijek u dobrom duhovnom raspoloenju, ono se esto mijenja, i zato, sudija sa impulsivnom naravi treba da tei ka tome da u potrebnim trenucima zadri spokojstvo i hladnokrvnost.

Odgovarajua pribranost i panja u toku svih 90 minuta igre, isto tako, pomau sudiji da se uspjeno nosi sa tekoama. U nogometu svako sudijsko rjeenje je od velikog znaaja. Zato, sudija treba da bude ne samo dobro pripremljen fiziki i da izdri tempo u toku itave utakmice, ve je njemu neophodno da stalno slijedi tok igre, a u nekim sluajevima ek i da predvidi njen razvoj.

Treba razlikovati svoj karakter i karakter drugih ljudi. ovjek od roenja nosi neke svoje odreene osobine koje se pod odreenim uticajima mogu mijenjati. Analizirajui svoje greke i donosei iz njih prave zakljuke, ovjek moe da usavrava svoj karakter.

Karakter se moe promijeniti na bolje, jedino tada, kada postoji elja i spremnost da ovjek radi i bavi se sobom. Deava se da sudija esto ne primjeuje kako njegovi maniri negativno utiu na igrae i na publiku, iako, isto sa tehnike take gledanja, njegovom suenju nema primjedbi.

Vema esto je vano, da sudija moe da razumije karakter igraa. Ako on na samom poetku igre umije pravilno da ocijeni karakter svih igraa, on e ve tada u mnogome olakati sebi suenje. Meutim, raspoloenje i ponaanje nogometaa mogu se u toku same igre mijenjati, u zavisnosti od toga, kako se igra razvija. Sudija treba da i ove promjene lovi.

Jezik znakova i pokreta je najdrevnija ovjeku poznata forma optenja. I danas, mi esto pribjegavamo takvom nainu sporazumijevanja. Nogometni sudija za vrijeme igre objanjava svoje odluke, u osnovi, znakovima. Nogometni treneri i gledaoci prihvataju predate signale, obraujui ih i daju ocjenu o suenju. Oni odmah osjete da li je sudija neodluan ili igru dri u svojim rukama. Sa druge strane i sudija prima signale od sredine koja ga okruuje. Pratei igru i ponaanje nogometaa, on je duan da trenutno reaguje na mogue ekscese.

Nogometai veoma dobro osjeaju kakva e biti reakcija sudije, kada gledaoci izraavaju nezadovoljstvo bilo kojom njegovom odlukom. elja sudije da na bilo koji nain uvrsti svoj autoritet, veoma lahko moe dovesti do nepravilnih rjeenja i odluka. teta ja to u takvim situacijama sudija ne moe da posmatra sebe sa strane: vjetaki smijeak, izbezumljeni pogled, nepotrebna gestikulacija - to su prvi znaci pojave nesigurnosti. Nervoza sudije veoma brzo se prenosi na igrae, nakon ega, svaka pa i najmanja greka, moe dovesti do veoma ozbiljnih posljedica.

Taktika i psihologija u sudijskoj praksi - dva su nerazdvojna pojma. Ali, naalost u pripremi sudija , nijma se esto ne dodjeljuje potrebna panja. Savremena taktika - to je voenje vojnih operacija ekpa, sudar razliitih principa organizacije igre. Zato, svaki sudija teba da razradi pravilnu taktiku, koja e mu pomoi da uspjeno rjeava sve zadatke za vrijeme igre. Treba istai da svaki sudija za vrijeme suenja - svijesno ili sluajno, dobro ili manje uspjeno sprovodi odreenu taktiku. On treba po zavretku utakmice da analizira svoje greke i greke u izabranoj taktici. To moe da se poredi sa komandantom ija je armija zavrila bitku. Sudija je u prednosti jer uvijek ima mogunosti da da revan, da pobijedi u slijedeem susretu.

Izbor taktikih principa i ema zahtijeva posebno podrobno razmatranje. Zbog toga u sada samo da primijetim, da je taktika uvijek u u vezi sa linou sudije.

A sada, zadrau se na saradnji sudijske ekipe, tanije, na psiholokom aspektu rada sudijske trojke. Usaglaeno djelovanje sudijske trojke je nemogue ako meu lanovima sudijske ekipe nema povjerenje, meusobnog razumijevanja i drugarskih odnosa. Danas, samo jedan ovjek ne moe uspijeno da se nosi sa svim zadacima, koje treba da rijei sudija pri suenju nogometne utakmicu vrhunskih ekipa. Njemu su neophodni pomonici, s tim, to vodea uloga ostaje uvijek sudiji na terenu, koji sve tumai znacima i svira prvu violinu.

Svih 90 minuta nogometne igre zahtjevaju promiljena taktika rjeenja. Istovremeno, rjeenja mora da se donose automatski: jer kada se pone sa razmiljanjem, gubi se vrijeme, a to moe da dovede do gubljenja kontrole nad igrom.

Izdvojio sam psiholoke faktore koji su u direktnoj vezi sa suenjem nogometni utakmica. Danas mi razraujemo preporuke za vjebanje sa sudijama, na planu psiholoke pripreme. Program ukljuuje deset taaka.

1. Prije svega, neophodno je znati priznati svoje greke. Sudija do toga moe da doe samostalno, analizirajui, po zavrenoj igri, svoje suenje. Do ovoga se moe doi i na osnovu savjeta i primjedbi vrhunskih eksperata.

2. Praenje razliitih sudija pomae instruktorima da izrade jedinstvene kriterije, kojima se treba rukovoditi u radu. Meutim, ne smije se zaboraviti i na odgovarajui stepen individualnosti sudija.

3. Psiholoku pripremu treba sprovoditi individualno. ovjek lake priznaje svoje greke ako ih sam zapaa.

4. Iskusne nogometae sa formiranim navikama veoma je teko prevaspitavati. To se odnosi i na sudije. Zbog toga, rad treba sprovoditi u osnovi sa mladim, sposobnim sudijama.

5. U sluaju konstatacije slabog suenja, neophodno je voditi rauna o subjektivnim razlozima ( problemi u porodici sudije, bolest, neprijatnosti u slubi itd. ).

6. Poeljno je da se izvravaju kratka vjebanja na teme, kao to su, izraavanje volje, smijelosti, straha, karaktera, obrazovanosti, taktike itd.

7. Veoma je korisna primjena razliitih testiva za utvrivanje sposobnosti.

8. Dobro suenje predpostavlja produbljeno poznavanje i znanje u oblasti teorije, i znanje njene primjene u praksi.

9. U savremenom profesionalnom nogometu sudija se pojavljuje kao jedinstveni posmatra. On moe uspijeno da sudi samo u sluaju, ako je snana linost i ako posjeduje vrst karakter. Kvaliteti sudije dolaze do izraaja ne samo u utvrivanju prekraja, ve i u znanjima da se na terenu stvori takva atmosfera, da nogometai mogu u punoj mjeri da iskau svoje kvalitete.

10. Kao dopunski metod u psiholokoj pripremi moe se koristiti autogeni trening. Ovaj metod pomae sudiji da se bolje snae u otrim situacijama na utakmicama, na odgovornim meevima koji se odigravaju pred punim gledalitem.

6.ZAKLJUAK

Sudij su direktni uesnici nogometne igre bez kojih ne bi bilo uslova za igru. Sudije su takoer odluujui faktor za razvoj igre. Od kriterijuma suenja zavisi da li e neka utakmica da bude spektakularna ili e pak ta utakmica da bude upropatena.

Pokuali smo da izvrimo analizu nekih faktora vezanih za sudije i njihovu aktivnost. Razmotrili smo FIFA pravila fair play-a, pravila nogometne igre, faktore suenja u savremenom nogometu, osnovne uslove koji se postavljaju pred savremene nogometne sudije, pripremanje sudija za suenje nogometnih utakmica, orijentaciono programiranje optereenja nogometnih sudija i psiholoku pripremu nogometnih sudija.

Miljenja smo da je rad ukazao na izvijesne probleme i rjeenja i da rezultati ovog rada mogu da doprinesu unapreenju sudijskog kadra i nogometne igre.

7.LITERATURA

1. Joksimovi,S. :

2. Kazazovi,B., Meki,M.:

3. Malacko,J. :

4. Miki,B., Biberovi,A.,

Maakovi,S. :

5. Milanovi,D., Juki,I :

6. Milanovi,D., Juki,I :

7. Rao,I. i sar. :

8. Rao,I. i sar. :

9. Rao,I., Talovi,M., Dogan,M.,

Bradi, A. :

10. Rajnovi,V. :

11. oe,H., Meki,M.,

Rao,I. :

12. Talovi,M. :

13. Talovi,M., alija,D. :

14. www.uefa.comTeorija taktike i treninga u fudbalu. Studentski informativno izdavaki centar, Ni, 2002.

Osnove naunoistraivakog rada u kineziologiji. FFK, Sarajevo, 1998.

Osnove sportskog treninga. FFK, Beograd, 1986.

Univerzalna kola sporta. tamparija Fojnica, Fojnica, 2001.

Kondicijska priprema sportaa, zbornik radova. Kinezioloki fakultet, Zagreb, 2003.

Kondicijska priprema sportaa, zbornik radova. Kinezioloki fakultet, Zagreb, 2004.

Antropomotorika. Pedagoka akademija, Mostar, 2000.

Izdrljivost nogometaa. Pedagoka akademija, Mostar, 2000.

Trening brzine nogometaa. tamparija Fojnica, Fojnica, 2002.

Fudbal tehnika sa metodikom. Novinsko izdavaka ustanova Partizan, Beograd, 1972.

Vodi za pisanje strunih i naunih radova u kineziologiji. FFK, Sarajevo, 1998.

Nogomet. Pedagoka akademija, Mostar, 1998.

Pravila nogometne igre. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2002.

INTERNET

8.PRILOZI

Znaci sudije i sudija asistenata ( ove znake sudije i sudija asistenata odobrio je Meunarodni BOARD 1995.godine )

Prednost

Slobodan direktan udarac

Slobodan indirektan udarac

Kazneni udarac

Udarac sa vrata

Udarac iz ugla

Opomena (uti karton)

Iskljuenje (crveni karton)

Ofsaid

Ofsajd (na drugoj Ofsajd blizu sredine Ofsajd (sa ove strani terena) terena terena

Ubacivanja

Zamjena igraa

Diplomski rad___________________________________________________________Adis Ali