Subjektivni i objektivni čimbenici pri vrednovanju

postignuća učenika

Marina Ništ, viša savjetnica za biologijuAgencija za odgoj i obrazovanje

Podružnica Osijek

Osijek, studeni 2010.

VREDNOVANJE

PRAĆENJE

PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJE

OCJENJIVANJE

PRAĆENJEPRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

(Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10.-ispr.)

Članak 2.

Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i

postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i programom te strukovnim i školskim kurikulumom

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i

provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnog predmeta.

PROVJERAVANJE ILI PROCJENJIVANJE

Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnomepredmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine.

Što ocjenjujemo ?

Kome je ocjenjivanje značajno?Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa- zahtijeva dokaze da njihova ulaganja i prosvjetna politika postižu određene rezultateRavnateljima - žele dokaze da se u njihovim školama dobro učiRoditeljima - žele znati da njihova djeca ostvaruju primjereni napredakNastavnicima- žele znati kakve rezultate postižu njihovi razredi u cjelini kao i pojedini učenici, što im pomaže u prilagođavanju načina, metoda i tempa poučavanjaUčenicima - žele dobiti informacije o uspjehu kako bi se mogli usporediti s vršnjacima i jasno, nastaviti školovanje

Dvojbe pri ocjenjivanju:

Što ocjenjujemo?Kojom ocjenom?

Koja su mjerila za ocjenjivanje?Kako provesti ocjenjivanje?

Koliko često ocjenjivati?...

Ocjenjivanje je mjerenje znanja

predmet mjerenja (znanje – u širem smislu)instrument kojim se mjeri (učitelj/nastavnik) tehnike mjerenja (različiti načini ispitivanja).

ZNANJE nije izravno dostupno mjerenju –

posredno zaključujemo na temelju odgovora

Sastavnice(elementi)ocjenjivanja (ŠTO?)

Mjerila (kriteriji) ocjenjivanja (KAKO?)

“Istraživanja jasno pokazuju da ocjene

koje učenici dobivaju na ispitima nisu ni objektivne, ni pouzdane ni

valjane i da je za učenika često «važnije tko ga ispituje,

nego koliko je njegovo poznavanje predmeta» “

(Bujas, 1943.)

UČITELJ/NASTAVNIK

učitelj je u ulozi i instrumenta i mjeritelja definira značenje ocjene, definira što mjeri i mjerila

brojčano ista ocjena ima različito značenje kod različitih učitelja, a i kod istog učitelja

TEHNIKE MJERENJA

Načini vrednovanja postignuća

Usmeno PisanoRazgovorNastupIzlaganjeIzvođenje praktičnoga rada uz objašnjenje...

ZOTTest znanjaEsejVišeminutni kontrolni rad...

Tehnike ispitivanja i ocjenjivanja

Učeničke osobinei snalaženje

u ispitnoj situaciji

Nastavnik kao mjerni instrument

UZROCI SLABEMETRIJSKE

VRIJEDNOSTI OCJENA

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena

koji se odnose na učitelja/nastavnika• Osobni stav nastavnika (umjeren, strog,

blag)• Halo-efekt• Logička pogreška• Pogreška sredine• Pogreška diferencijacije• Pogreška kontrasta• Prilagođavanje kriterija skupini učenika• Različiti kriteriji na polugodištu i na

kraju godine

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena

koji se odnose na tehniku ispitivanja

Prednosti i loše strane svake tehnike

Oblik pitanja Dužina trajanja ispitivanja

Dužina trajanja ispitivanja

• Prekratko ispitivanje• premalo informacija da bi se moglo valjano i pouzdano zaključiti o kvaliteti znanja

• Predugo ispitivanje • previše informacija sud pod većim utjecajem prvih ili češće zadnjih odgovora (bolje se pamte)

Optimalno vrijeme trajanja usmenog ispitivanja u višim

razredima iznosi 6 minuta.

Uzroci slabe metrijske vrijednosti ocjena koji se odnose na učenika

1. nedovoljna jasnoća i neodređenost odgovora

2. učenikove verbalne mogućnosti3. mogućnost opažanja i vještog

korištenja percipiranih podataka4. emocionalna otpornost učenika

KAKO UNAPRIJEDITI OCJENJIVANJE ZNANJA U

ŠKOLI?

Suvremeni pristup vrednovanju

Ciljevi obrazovanja - Očekivana postignućaOdgovarajući sadržaj

ZadatciInstrumentarij vrednovanja

S obzirom na sadržajStrategije poučavanja

Za odgovarajući sadržaj

Zašto valja razmišljati o razinama učeničkih postignuća?

• Veza s općim ciljevima obrazovanja i ciljevima nastavnih programa

• Veza s pristupom obradi gradiva– strategijama poučavanja

• Određivanje kriterija ocjenjivanja– Odnos razina postignuća i kriterija ocjenjivanja potrebno je pojasniti• sebi• učenicima• roditeljima

Koliki postotak znanja zastari

nakon…Vrsta znanja

5 god 10 god 20 god

školsko 15 30 50

fakultetsko 32 50 72

stručno 50 80 92

iz tehnologije 72 95 99

informatičko 92 100 100

Metode vrednovanja

• TRADICIONALNE

– Pisani zadaci– Usmeni zadaci– Praktični zadaci– Opažanje tijekom Opažanje tijekom

nastavenastave

• ALTERNATIVNE/ KOMPLEMENTARNE

– Praćenje-promatranje

– Istraživanje (učeničko)

– Projekt (učenički)– Portfolio (učenički)– Samoocjenjivanje

Kombiniranje tradicionalnih i komplementarnih metoda

• Sadržaji portfolia, projekti i istraživanja mogu se vrednovati kao obrazovna postignuća – brojčano i / ili kao odgojna postignuća – opisno

• TREBA PRETHODNO DOGOVORITI !• Samoocjenjivanje znanja prema zadanim

kriterijima (i uz kontrolu nastavnika) te ocjenjivanje vlastitog napretka – direktno u obrazovna postignuća ili u nekoj kombinaciji

• Samoocjenjivanje rada u grupi ili na nastavi – psiho-motorička postignuća ili odgojna postignuća (za psiho-socijalnu i emocionalnu domenu razvoja, važno je zapažanje radi mogućih korekcija, a ne radi ocjene)

Praćenje i ocjenjivanje

Kamo sve to upisati?

S A DA PRIJEDLOG ZA RASPRAVU

Bilješke - praćenje Znanje i razumijevanje

Primjena, analiza, sinteza, vrednovanje

Praktična primjena znanja

Praćenje i ocjenjivanje

• PRAĆENJE – RUBRIKA BILJEŽAKA

• Opisno praćenje: korekcije učenja - sugestije, što ide slabije, a što bolje, na što više usmjeriti pažnju, ometajući čimbenici ..

• Obavijest za roditelja i razrednika

• Korekcije poučavanja – individualizacija

• Opisna ocjena utječe na zaključnu 10 do 20 %

BROJČANE OCJENE

• Obrazovna postignuća– Kognitivna– Psihomotorička

Vrijedno je prisjetiti se:

• vrlo je važno objektivno definirati ciljeve rada i kriterije ocjenjivanja i informirati o tome učenike (i roditelje)

• unaprijed planirati pitanja i način ispitivanja

• stvoriti opuštenu atmosferu tijekom provjere znanja

• što češće ispitivati i ocjenjivati

• što prije ispraviti kontrolne radove

• javno ocijeniti učenika i komentirati ocjenu

• podcrtati pogreške i tražiti da ih učenik samostalno ispravi

• ocijeniti i nakon što učenik samostalno ispravi greške ako je postigao definiranu razinu kvalitete

• kad god učenik nije zadovoljan ocjenom, dati mu priliku za ispravljanje

• svaku ocjenu odmah upisati u imenik

• provjeravati znanje na različite načine

• individualno informirati roditelja

• raditi u timu sa sustručnjacimaraditi u timu sa sustručnjacima

• povremno provjeravati povremno provjeravati vlastiti kriterij vlastiti kriterij ocjenjivanjaocjenjivanja

• razvijati sposobnost učenika za razvijati sposobnost učenika za samoocjenjivanje.samoocjenjivanje.

Zahtjevi o kojima treba Zahtjevi o kojima treba brinuti pri ocjenjivanjubrinuti pri ocjenjivanju

OBJEKTIVNOST vrednovati u odnosu na jedinstvena mjerila koja se primjenjuju neovisno o osobinama učenika, okolnostima rada i osobinama učitelja moguće uspoređivanje učenika

INDIVIDUALIZACIJA brinuti o osobinama učenika, okolnostima rada i učenikovom relativnom napretku poticaj na kvalitetniji rad i razvijanje SAMOPOŠTOVANJA

VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE VAŽNO JE DA UČENIK DOBIJE ZASLUŽENU OCJENUZASLUŽENU OCJENU

CILJ NIJE USPOREĐIVATI I OTKRITI ŠTO UČENIKUČENIK NE MOŽE I NE ZNA, VEĆ UTVRDITI ŠTO ZNA I ŠTO GA MOŽE POTAKNUTI NA

BOLJI RAD

UČITELJI / NASTAVNICI I UČENICI SU SURADNICI

Literatura:

• Vizek Vidović V.,Vlahović Štetić V., Rijavec M., Miljković D. (2003.). Psihologija obrazovanja, Zagreb:IEP-VERN’

• Jensen E. Super- nastava. Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb: Educa

• Kyriacou, C. (2001.). Temeljna nastavna umjeća, Zagreb: Educa• Grgin, T. (2001) Školsko ocjenjivanje znanja, Naklada Slap,

Jastrebarsko.• Mužić, V. (1979) Metodologija pedagoških istraživanja, Svjetlost,

Sarajevo• Bognar, L., Matijević,M. (2002.). Didaktika, Zagreb: Školska knjiga• Furlan, I. (1970) Upoznavanje ispitivanje i ocjenjivanje učenika,

PKZ, Zagreb.• PP prezentacije Đurđice Kaurloto Martinić, Luči Lončar, Diane

Garašić i Elvire Nimac