STVARNO PRAVO APEIRON 2010

1 STVARNO PRAVO Stvara prava regulisu odnose ljudi a povodom stvari.. Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opih pravnih normi koje reguliu odnosi meu ljudima povodom stvari,a u subjektivnom smislu je subjektivno pravo koje se odlikuje, sjedne strane time to je apsolutno ako mozemo reci da uopste postoje apsolutna prava i kao takvo djeluje prema svima-erge omnes, a s druge strane time zato to za neposredni objekt ima stvar.Ono pripada odredjenom subjektu (npr. Ja sam vlasnik stana i to mi pravo pripada na osnovu normi iz objektivnog prava i one mi to dozvoljavaju.)

Za stvarna prava vai naelo numerus clausus, to znai da je broj stvarnih prava taksativno odreen u zakonu.(imperativno odredjena norma sto znaci nema izmjene-karakteristika tipicnost)5 je stvarnih prava po ZSP: 1. pravo svojine,-centralno pravo najsveobuhvatnije, stvarna prava na vlastitoj stvari2. pravo graenja, 3. zalono pravo, 4. pravo stvarne i line slubenosti 5. pravo realnog tereta.Ovih 4 stvarna prava na tudjoj stvari. Karakteristike stvarnog prava koje ga razgranicavaju od ostalih prava-4 karakteristike su:1. neposrednost: subjekti prava vre ovlaenja koja imaju na osnovu stvarnog prava najee neposredno,

2. apsolutnost: stvarno pravo djeluje erga omnes, to znai da djeluju prema svima (kod obligacionih prava djeluje inter partes - izmeu odreenih lica); ovo je i najvaznija karakteristika.3. tipinost odnosno primjena naela numerus clausus: je vrlo znaajno naelo; znai naelo zatvorenog broja stvarnopravnih odnosa, tzv. rimski kriterij. To konkretno znai da u odreenom graanskopravnom sustavu postoje samo oni oblici stvarnopravnih odnosa koje je kao takve odredio propis odnosno zakon. Samo u okviru tog broja stvarnih prava mogu da se kreu subjekti prava u okviru odreenog stvarno-pravnog odnosa.

4. pripadnost: stvarno pravo pripada odreenom subjektu,ima svog titulara. Iz pripadnosti i tipicnosti se izvlace dvije karakteristike i to:

- pravo prvenstva: prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno pravo ima prvenstvo u odnosu na obligaciono pravo, dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena naela prior tempore potior iure - prvi u vremenu jai u pravu - to znai da u konkurenciji stvarnih prava prednost imaju ona koja su ranije nastala. Npr ako na istoj stvari ima vise hipoteka prvi u rangu povjerilac se naplacuje potpuno a sledeci slabije , pa sledeci jos slabije..- pravo sljedovanja:vlasnik moze traziti povracaj od lopova

nosilac odnosno titular stvarnog prava ima pravo da to svoje pravo titi bez obzira u ijim rukama se nalazi stvar koja je objekat stvarnog prava.2. IZVORI STVARNOG PRAVA postoje nacela koje propisuje Ustav, zatim zakon-centralni Zakon (lex generalis-osnovni) donesen 2008 (bile su 2 izmjene ), a ima i dosta lex specialisa (zakon o vodama....)

Za ZSP kazu da je drugi ustav jer vrsi tranziciju sistema-pretvaranja drustvene u drzavnu ili privatnu svojinu i mnogo je revolucionarnih stvari donio jer je prethodno bio socijalisticki sistem.

-ovde obicaja nema, a sudska praksa i doktrina se skoro i ne koriste, zatim medjunarodni akti-zastita ljudskih prava i sloboda

Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, lan 1: Pravo na mirno uivanje imovine (jeste akt koji je nadreen svim aktima nae drave!)3.NOVINE KOJE DONOSI ZAKON O STVARNIM PRAVIMA:

Donosonjem Zakona o stvarnim pravima u Rep. Srpskoj izvrsena je kodifikacija stvarnog prava i ukidanje socijalistickih svojinskih odnosa . u proslom sistemu (nije bila jednoglasnost-)Cl.3.stav2-sva fizicka i pravna lica mogu biti nosioci svojine. jednovrsnost prava to znaci da je 1 pravo svojine bez obzira na titulara., superficies solo cedit: uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine, zemljiste je glavna stvar i sve to je na zemljitu ispod zemljita dijeli sudbinu zemljita .Vracamo se na nacela koja se baziraju na Rimska.(U RS prenos drustvene svojine u drzavnu donijeto 2003.Napustena svojina je drzavna svojina, Nekada u doba socijalizma smo imali drustvenu zemlju i 2 titulara i na kuci je bio vlasnik jedan a na zemljistu gdje je kuca-drzava) Najvaznije u ovom zakonu su - prelazne i zavrne odredbe (kojima se daju pravila za uspostavljanje jednovrsnosti vlasnitva odnosno pretvaranje odreenih prava koja su postojala u prolom sistemu - odreuje se reim prelaska na novi sistem),-zavrsne odredbe-pretvaranje drustvene svojine u pravo svojine-izmjena iz 2011 u zakonu propisano da se upravni postupak vodi jer nema vise automatskog pretvaranja. Uvodi i novi institut-pravo gradjenja

Mijenjaju se pravila gradjenja na tudjem zemljistu

Regulise realne terete i detaljno normira ono sto nije bilo prije (licne sluzbenosti..)

Sticanje prava svojine od nevlasnika

Zalozno pravo regulisano u cjelosti

Susjedska prava-medje

POJAM STVARI U graanskom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u ljudskoj vlasti i na kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. Materijalni dijelovi koji ispunjavaju dva uslova-fizicki (vazduh, svjetlost, voda) pravni (stvarno pravo...pravo svojine..)Sastavni dijelovi stvari- prosta stvari sloena stvar. Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi i ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih mogu biti spojeni sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi. Spojeni dijelovi mogu biti odvojivi(tocak automobila) i neodvojivi ( ne mogu se odvojiti bey unistenja , gradj. Mat. Kojim je napravljena kuca.)

Glavna i sporedna stvar Glavna stvar- Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizika cjelina njenih sastavnih dijelova koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na jednu pokretnu stvar s kojom je funkcionalno povezana. Sporedna stvar- Ona koja je odreena da slui drugoj glavnoj stvari.Plodovi- su npr. voe, vuna, mlijeko, med sl. Plod je sporedna stvar. Plodovi mogu biti organski proizvod jedne stvari.Oni obuhvataju proizvode ivotinja i zemljita.Plodovi su i druge koristi koju stvar periodino daje prema svojoj nameni.Meso zaklane stoke nije plod stoke.Pored prirodnih plodova, moderna prava razlikuju i tzv.civilne plodove.To su novani prihodi koje jedna stvar ili jedno pravo daju periodino na osnovu pravnog odnosa.Vlasnik stvari ili prava prenosi svoju stvar ili pravo drugome na koritenje,i za to periodino dobija jednu novanu svotu.Na osnovu ugovora o zakupu stvari zakupnina je plod.Za civilne plodove merodavna su pravila obligacionog prava. Pripadak-odvojiva stvarPripadak je pokretna stvar koja nije sastavni deo druge stvari,ali po svojoj nameni slui ispunjenju njene svrhe i u stalnom je prostornom odnosu prema glavnoj stvari.Pripadak moe biti samo pokretna stvar. Pripadak mora biti fiziki samostalna stvar.Guma na automobilu je njegov sastavni deo,a rezervna guma je njegov pripadak.Pripadak se mora nalaziti u prostornom odnosu prema glavnoj stvari,ijem ekonomskom iskoritavanju slui.Sporedna stvar mora da bude u blizini glavne stvari,da se nae pri ruci.Privremeni prekid veze izmeu sporedne i glavne stvari ne utie da sporedna stvar izgubi svojstvo pripadka.Pravni znaaj svojstva pripatka sastoji se u tome da pripadak deli sudbinu glavne stvari,ukoliko u zakonu ili ugovoru nije nita drugo odreeno.Pripadak koji slui za iskoritavanje nepokretnosti i sam dobija svojstvo nepokretnosti.

Osnovna i najvanija podijela stvari jeste na:1. pokretne i 2. nepokretne stvari:U nepokretne stvari spadaju zemljita, zgrade i druge stvari koje su sa zemljitem vrsto vezane. Imovinska prava na zemljistu se upisuju u zemljisne knjige.U nepokretnost spada i drvo trava i sve sto radja na zemlji dok se ne odvoji od zemljista.Neke stvari su nepokretne ali su planirane da u buducnosti postanu pokretne.plod kad se obere, cigle kad se srusi kuca...Brod i avion se smatarju nepokretnostima jer su vece vrijednosti iako su u principu po prirodi pokretne. definicija nekretnine cl.6 -nepokretnosti su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini, iznad ili ispod njega izgraeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane,.Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu premjetati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje sutine.. One su manje vrijednosti ..One su potrosne, zamjenjive i mogu se umnozavati i proizvoditi.Pravni znacaj ove podjele je

-stroziji rezim vazi kod nekretnina tj. Nepokretnih stvari zbog njene vece vrijednosti u odnosu na pokretne stvari,-Kod pokretnih stvari se ostavinski postupak ne mora voditi a kod nepokretnih je obavezan. Kod nepokretnosti je forma ugovora pismena i ovjera kod notara tako da se sam promet razlikuje jer se kod nepokretnih stvari ide notaru a kod pokretnih ne ide. Kod pokretnih stvari su rokovi odrzaja kraci kod nepokretnih duzi, Na pokretnim stvarima se zasniva pravo rucne zaloge a na nepokretne hipotekaSticanje na osnovu pravnog posla kod pokretnih stvari je predaja-tradicija , a kod nekretnina upis u javne knjige, izgubljena pokretna stvar pripada nalazacu , a napustena nepokretna drzavi. Stvari u prometu i stvari van prometa, stvari u ogranienom prometu: stvari koje mogu biti predmet stvarnih prava su stvari u prometu (res commercium); danas u zapadnim zemljama najveu kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u optoj upotrebi (res publicas) tj. javna dobra (putevi, trgovi, ulice,...); te stvari u ogranienom prometu - npr. promet vatrenog oruja i municije, ljekova Individualno odreene stvari: Individualno odreene stvari su one koje se u pravnom prometu odreuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu ili su pravnim poslom izmeu stranaka odreene kao takve (zemljite, odjelo saiveno po mjeri,...).

Stvari odreene po rodu: Stvari odreene po rodu su one pokretne stvari koje se u pravnom prometu odreuju po vrsti, mjeri i broju (novac, ito, brano,...). One su lako prometljive i lako zamijenljive. Zamjenljive i nezamjenljive stvari: Zamijenljiva je ona stvar umjesto koje se moe u ispunjenju obaveze dati druga stvar iste vrste, priblino istih svojstava i iste vrijednosti. Ostale stvari su nezamijenljive (npr. slika uvenog umjetnika,...). Ova podjela je vazna za obligaciono pravo. Potrone i nepotrone stvari: Potrone su pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova: ako su namijenjene da se utroe jednom upotrebom i ako su namijenjene da budu otuene. Nepotrone stvari su stvari ija se upotrebna vrijednost realizuje u jednom duem procesu potronje, a ne jednom upotrebom. Djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne stvari bez smanjenja njihove upotrebne ili prometne vrijednosti. Nedjeljive stvari su: maine, umjetnika slika,novanica itd. Kriterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne stvari nije fiziki, ve ekonomski. Pravni znaaj ove podjele dolazi do izraaja kod susvojine ili zajednike svojine, u sluaju diobe. Proste i sloene stvari: Prosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu, nepodijeljenu cjelinu (npr. list papira, novanica itd.). Ako je jedna stvar sastavljena iz vie dijelova takva stvar je sloena (npr. motor automobila, kua, knjiga itd.). Zbirne stvari i zbir stvari: Kod zbira stvari se radi o skupu vie samostalnih stvari koje se zbog njihove zajednike ekonomske namjene u pravu tretiraju kao jedna cjelina (biblioteka, stado ovaca,...). Ovdje se radi o zbiru stvari kod kojih svaka ponaosob moe biti u prometu kao samostalna stvar. I kod zbirne stvari se radi o vie stvari, ali sve stvari su tu nesamostalne. Samo tek odreena koliina ovih stvari, samo njihov zbir ima ekonomskog znaaja (npr. ahovska garnitura, par rukavica, pil karata Opsta dobra Cl.8 nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava jer su oni djelovi prirode i ne mogu biti u vlasti ni fizickog ni pravnog lica nego su na upotrebi svima podjednako (voda, vazduh..) Cl.7- Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uslovima, kao to su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo Definicija dobara od opsteg interesa-ona nisu opsta dobra i zbog toga mogu biti pravo svojine i drugih stvarnih prava..pravo gradjevine, zemljista.. Novac-papirni i metalni. On je zamjenjiva, potrosna i odredjena stvar koja sluzi kao opste platezno i prometno sredstvo kao sredstvo placanja propisano u jednoj zemlji

Hartije od vrijednosti dokumenti kojima se obecava isplata novca, zarade, kod papira od vrijednosti postoje dva prava-pravo na papir (svojina ) i pravo iz papira (pravo svojine na robi). Svaka hartija mora da je u pisanoj formi da je u njoj sadrzano neko gradjansko-imovinsko pravo i da je postojanje tog prava povezano sa postojanjem hartije. Hartija od vrijednosti sadrzi 5 elemenata 1. Oznaku vrste hartije od vrijednosti, 2. Naziv i sjediste izdavaoca, 3. Tacno navedenu obavezu, 4 mjesto , datum i serijski broj izdavanja i 5. Potpis izdavaoca. POSJED ILI DRAVINA (corpus) Cl.303-323 u ZSP je normirana drzavina Drzavina je spoljnji bedem svojine! Drzavina je fakticka vlast na stvari ( da drzalac sa njom raspolaze kad hoce) i zasticena je pravom.Ona nije stvarno pravo ali je pretpostavka za sticanje stvarnog prava. Drzavina prethodi svojini. , jer u najstarijem dobu ona bila znak da odredjena stvar pripada nekom licu. Prvi pojam je imovinskog prava.Rimljani su odvajali drzavinu od prava-corpus od possessio Postoji jos od rimskog prava. Najstariji institut gradjanskog prava.Vode se polemika da li je fakat/cinjenica ili je to pravo ili pak i jedno i drugo.Svatanje je da se ipak radi o faktu.Fakticka vlast na stvari i da je drzalac stvari najcesce i vlasnik stvari ali je i tA pretpostavka oboriva.. Vlast na stvari se stiti da se odrzi kontinuitet odnosa.

Drzavinu treba razlikovati od prava jer je ona fakticko stanje ,a pravo joj daje zastitu. Drzavnina se ne pretvara u pravo. Pravo je stiti zbog JR i mira u drustvu. Tri funkcije drzavine publicitetna-obezbjedjuje publicitet. Odredjena lica dre odreenu stvar i ostvaruju pretpostavku da su oni vlasnici te stvari Akvizicijska- pomocu dravine se moze steci odreena stvar - kontinuitetna-obezbjedjuje kontinuitetFrancuski gradjanski zakonik posvecuje drzavini samo nekoliko clanova , a prihvata rimsko svatanje drzavine.Osim Francuskog prihvatili su ga i Austrijski, Italijanski, Belgijski , Ceski..Njemacki zakonik drzavinu izucava na drugaciji nacin kao i Svicarski , Madjarski i ZOSPO. Oni izbacuju animus i izjednacavaju drzavinu faktickom vlasti na stvari Dvije osnovne koncepcije drzavine- -subjektivna *rimska *drzalac je ona koji se prema stvari ponasa kao vlasnik. Stiti drzaoca koji se smatra vlasnikom .Suen je krug lica kojima se daje dravinska zatita jer mora da ispuni dva osnova- da ima fakticku vlast na stvari (korpus)i volja da stvar dri kao svoju (animus). Ne stiti detentora i neka druga lica koje stiti objektivna..usvojili su je Francuski, Austrijski ..-objektivna *moderna -od Njemackog zakonika zadrzava korpus i ne mora postojati volja da se stvar drzi , dovoljno je da postoji prirodna volja.(npr. U busu vam neko stvar ubaci u dzep nemam volju da je drzim, ali ako ukradem imam volju da je drzim. Stiti i lopova i detentora. Objekti dravnine mogu biti i javna dobra, ali koja po svojoj prirodi mogu biti u pravnom prometu kao to je sluaj sa knjigama u javnim bibliotekama.Javni putevi nisu objekat drzavine .Objekti su one stvari nad kojima se moe vriti fakticka vlast koja je pravno relevantna. Buduce stvari ne mogu biti objekat drzavine, jer se nad njima ne moze vrsiti fakticka vlast. ZSP uvodi novinu da objekti dravine mogu biti i posebni dijelovi neke stvari (soba u stanu)kod hartija od vrijednosti objekat je isprava, plodovi su objekat drzavine kao i pravo stvarne sluzbenosti. U principu objekat drzavine je svaka stvar nad kojom se vrsi fakticka vlast bez obzira da li je u prometu ili ne. Subjekat drzavine moze da bude svako fizicko ili pravno lice. Subjekti prava su i subjekti drzavine bitno da ima pravna sposobnost. Poslovna sposobnost nije neophodan uslov i zato drzavinu mogu sticati i lica sa ogranicenom poslovnom sposobnoscu i poslovno nesposobna lica.za sticanje drzavine j epotrebna prirodna volja. I dijete ima fakticku vlast na stvari (sanke, bicikl..) koja nista nije manja u odnosu na poslovno sposobna lica. Za poslovno nesposobno lice drzavinski spor vodi njegov zakonski zastupnik.VRSTE DRAVINES obzirom na to da li drzalac ima ili nema neposredan uticaj na stvar Dravnina se dijeli na : posrednu i neposrednu.- Neposredna dravina- ima onaj ko licno- neposredno vri faktinu vlast na stvari.(lopov koji drzi ukradenu stvar) Moze se vrsiti licno ili i preko pomocnika u drzavini koji sluzi drugom licu da pomocu njega ima drzavinu.ZSP propisuje pretpostavku da s eneposredna dravina smatra smaostalnom dravinom.Radi se o oborivoj pretpostavci jer ukoliko neko tvrdi suprotno mora to i dokazati.-Posredna dravina- ima lice koje faktinu vlast na stvari vri preko drugog lica kojem je po osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa dalo stvar u neposrednu dravinu ili posjed.Ovdje lice koje vrsi neposrednu fakticku vlast stvar drZi kao tuu, tako da ostavlja prostor za posrednu dravinu drugog lica, ciju vlast neposredni dralac priznaje.NPR. ZAKUPAC JE NEPOSREDNI DRZALAC A JA KAO VLASNIK PROSTORA SAM POSREDNI. POSREDNI SAM SVE DO MOMENTA KAD ON KAZE JA TEBE VISE NE PRIZNAJEM..Nema posredne drzavine bez neposredne.- samostalana-u Zakonu novi pojam drzalac se ponasa prema odredjenoj stvari kao vlasnik.:.Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne dokae suprotno;- nesamostalana: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika;Dri stvari ali se ne ponaa kao vlasnik.-Iskljuiva: jedno lice dri stvar (dio parcele, stan u zgradi..bilo da se radi o dijelu stvari ili cijeloj stvari)-Sudrzavina-vise lica drze jednu stvar.Ona nije povezana sa susvojinom.Dravina ili posjed prema obimu se dijele na:

dravinu stvari i

dravinu prava.

Dravina stvari je najira faktika vlast na stvari koja po obimu odgovara sadrini prava svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne.

Dravina prava je ua, dijelimina faktina vlast na stvari koja po obimu odgovara nekom drugom pravu ija je sadrina u neposrednoj vlasti na stvari(zakup).OBLICI DRZAVINE--Zakonita-prosiren je pojam u odnosu na prosli zakon. Zasniva se na odredjenom pravnom poslu(dosao do nje kupoprodajom, poklonom..)Kupac stvari je zakonit drzalac cak kad kupuje i od lopova bey obyira a li je znao ili nije da njegov prethodnik nema zakonitu drzavinu.Nezakonita se ne bazira na pravnom osnovu, ali ima zastitu sem prema onom licu od koga se ukrala stvar-

-Savjesna -subjektivan odnos kojeg je tesko utvrivati-onaj drzalac koji ne zna da nema pravo na dravinu (on smatra da ima pravo na drzavinu )a dok nesavjesna zna da nema pravo na dravinu lopov zna da stvar nije njegova.

Drzavina moze biti zakonita i nesavjesna( kupac prilikom kupovine zna da je prodavac lopov) i nezakonita i savjesna ( ugovor o kupoprodaji je zakljucen a nistav je a kupac to nije znao)- istinit (pravi) ili neistinit (manljiv): posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni prevarom ni zloupotrebom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, prevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet;

POMOCNIK DRZAVINE postaje na osnovu radnog odnosa ili nekog drugog, on nema pravo na dryavinsku yastitu ima na samopomoc samo ako se sa tim slaze drzaoc. ZSP propisuje da oni nisu drzaoci vec da su to lica preko kojih neko drugo lice vrsi fakticku vlasti i ima drzavinu.Pomocnici su obavezni slusati volju i vlast neposrednog drzaoca i ne mogu postupati po svojoj volji vec po nalogu nep.drzaoca.On nije detentor. Da li je neko lice pomocnik u drzavini se procjenjuje od slucaja do slucaja.DRAVINA NASLJEDNIKA je dravina koju stie nasljednik u trenutku smrti ostavioca. Prvi put prihvacena u Njemackom zakoniku.Moze nastati i bez volje nasljednika i da naslednik ne zna da je uopste ima. On ima pravo na drzavinsku zastitu iako jos nije postao drzalac.(npr. Ostavitelj ima kucu u bl, umire a nasljednik u australiji postaje i vlasnik, ali on nema fakticku vlast jer ne zivi tu, a pravo ga u ovom slucaju stiti , Rimsko pravo nije poznavalo naslje.drzavine a ni nase sve do ZOPSO-a.Kad vlasnik pocne (a moze poceti kad on zeli) sa vrsnjem fakticke vlasti onda nasledna drzavina postaje (neka druga, neposredna, posredna..)Ako nema nasljednika drzalac postaje Rep. SrpskaPRESTANAK-DRAVINE- DRAVNINA SE GUBI prestankom faktike vlasti na stvari. Ko kaze da je drzavina prastala mora to i da dokaze. Apsolutno i relativno prestaje. U zakonu imamo prestanak drzavine stvari i prestanak drzavine prava.prestaje i smrcu lica i prestankom pravnog lica.Nastaje i kad je stvar propala, trajno se izgubila i ako je drzalac svojom voljom napustio.Drzavina se ne gubi ako se privremeno tj, sprijecen je i izgubi fakticku vlast na stvari. Prestanak drzavine moze biti dobrovoljan ili protivan volji (kradja..) Odricanje svojevoljno je derelikacija ovdje motiv nije od znacaja ali drzalac mora biti poslovno sposoban.PRENOS DRZAVINE predajom odredjene stvari-posto je prenos fakticki cin a ne pravni posao dovoljno je da postoji prirodna volja.fizicka(iz ruke u ruku), simbolicka (predaja kljuceva od auta) i fiktivna(izjavom volje)-STICANJE DRZAVINE-izvorno ili orginarno(ako je sticalac zasnovao jednostranim cinom i nije zasnovana na necijoj ranijoj vlasti npr. Hvatanje odbjeglog roja pcela..Dravina se stice kad sticalac uspostavi fakticku vlast na stvari.izvedeno ili derivativno (ako mu je vlast prenesena)ZATITA DRAVINEDrzavina je spoljnji bedem svojine! I zbog toga se i stiti Pravna zastita je funkcija kontinuiteta.Najvaznije je kod drzavine je njena zastita (gdje pravo pruza zastitu) i po zastiti se razlikuje drzavina od drugih .Zatitom dravine odrava se javni red i mir i sam pravni poredak.Ostvaruje se na dva nacina: samopomoc i drzavinskom tuzbom (sudskim postupkom).Zastitu prava na drzavinu moze imati svako lice koje je propustilo rokove ili izgubilo drzavinsku parnicu, moze petitornom tuzbom vratiti drzavinu1. Samopomo sam vraca svoju dryavinu. je dopunska zastita (drustvo ne voli da se stiti samopomoci, vec putem suda iz razloga sto ona moze da dovede do nasilja pa se koristi samo u izuzetnim slucajevima. Zakon kaze da moraju da budu ispunjeni svi kumulativni uslovi - da opasnost mora da budu neposredna samopomoc, nuzna i da nacin izvrsenja mora odgovarati i samoj prilici.Npr. ako se pretrpi steta u vidu izbacivanja iz kuce a vani zima upotrebice se samopomoc jer je dugo cekanje *tuzba. Ne smiju se prekorociti granice samopomoci. U ZSP u cl.2 (prof. Se ne slae) rokovima se vrsi koje odreuje zakon: subjektivni 30 dana od dana saznanja i objektivni godinu dana).Samopomoc se ne smije vrsiti nanosenjem tjelesne povrede sem ako se ne radi o nuznoj odbrani.Ovdje se ne primjenjuju pravila zastare o prekidu i zastoju.2.Dravinska tuba zastita putem sudaPodnosi se sudu, onaj koji moze podnijeti tuzbu tj.fakticki drzalac podnosi tuzbu protiv lica koje mu je smetalo. Podnosi se u prekluzivnim rokovima. Subjektivni -30 dana od saznanja -ona se mora iskoristiti u okviru objektivnog- 1 god( od dana smetanja)..Sud pazi po slubenoj dunosti.Ako se smetanje stalno produzava-za svaku radnju ide poseban rok.Po isteku rokova vis ese ne moze pokrenuti drzavinska ali moze petitorna parnica i ona se moze traziti u svako vrijeme jer vlasnicke tuzbe ne zastarijevaju.Povreda dravine moe biti izvrena na dva naina: -tuzba za povracaj oduzete stvari i tuzba za smetanjea) Oduzimanje stvari koje je ee kod pokretnih stvari ali je mogue i kod nepokretnosti, (kraa useljenje u tui stan).

b) Smetanje dravine (pokretni a mogu biti i nepokretne stvari) takoer moe znaiti potpuno onemoguavanje draoca u vrenju faktike vlasti,. Vrse se pomocu fizicke sile cinje ja i necinjenja-propustanja i verbalno ali prijetnja mora biti stvarna i ozbiljna.-parnica zbog smetanja drzavine:Tuzba se sastoji iz tuzbenog zahtjeva-PETIT(petitorna tuzba)dijelovi tuzbe1.opis ina smetanja, 2.uspostava predjasnjeg stanja 3.zabrana smetanja za ubudue.

Sustina tuzbe je da se vrati u predjasnje stanje.(npr. neko mi uzurpirao vikendicu , podnosim tuzbu onda se u tuzbi navodi ove tri smetnje..treci dio petita je vazan zbog izvrsenja)-ne ide se ponovo u parnicu vec odmah izvrsenjeKad se usvaja sl. zahtjev moraju da budu sva tri dijela petita, stim da opis cina smetanja nije obavezan ali je koristan. Sud kod cina smetanja zakazuje rociste i pocinje spor.Sud ima zadatak prvo da utvrdi poslednje stanje drzavine i smetanje.(imaju izuzeci kod smetanja u praksi verbalna prijetnja koju sud mora da utvrdi da li je izazavala opravdani strah odreena radnja ) Smetanje drzavine je 1 postupak, donosi se 1 odluka, nema djelimicne odluke. Prigovori koji tuzeni isticu-prvi prigovor koji tuzeni moze da istakne je prigovor o nedostatku protivpravnosti. - nema smetanja posjeda ako nema protivpravnosti (elektro postavi stub sa dozvolom optine na tvojoj zemlji!ima smetanja ali nema protivpravnosti).drugi prigovor je prigovor manjivosti dravine-i treci prigovor je prigovor ako se tokom dravinske parnice istovremeno vodi i vlasnicka koja se zavrsi ranije , logicno je da ce on reci da je dobio spor u pravu.Drzavinske parnice su hitne prirode.U njima se utvruju samo bitne cinjenice.Nije dozvoljeno spajati drzavinske (utvrdjuju se cinjenice samo za fakt) i petitorne parnice (ona duze trajejer se utvrdjuju cinjenice za pravo )Zalba protiv rjesenja podnosi se u roku od 15 dana, revizija kao valjani pravni lijek nije dozvoljena. Rjesenje se izvrsava u roku od 60 dana.ZASTITA POSREDNE DRZAVINE ovde se zastita izvodi iz neposredne drzavine a ne iz posrednedrzavinske tuzbe pripadaju posrednom i neposrednom drzaocu.. Posredni drzalac ima pravo da stiti neposrednu drzavinu od trecih lica i ima pravo da trazi zastitu prema neposrednom drzaocu isto tako neposredni moze da trazi zastitu od trecih lica .ZASTITA SUDRZAVINE-. Svaki sudrzaoc ima pravo na pomoc drzave ako ga drugi sudrzaoci iskljuce iz sudrzavine.izjednacena sa zastitom svake druge drzavine ali ima svoje specificnosti koje proizilaze iz osobina koje ona ima kao posebna vrsta drzavine. Smetanje sudrzavine mora da bude protivpravno u sticenju sudrzavine od smetanja trecih lica primjenjuju se opsta pravila.

ZASTITA NASLJEDNICKE DRZAVINE-.nasljednik uziva drzavinsku zastitu samo ako je imao je i ostavitelj. Ukoliko nasljednik ne pocne vrsiti fakticku vlast, vec neko drugo lice onda to drugo lice nakon roka postaje drzalac.VLASNITVO ILI SVOJINA,,Kad o nekoj stvari kazes da je moja, to je najvise sto kazati mozes,, -Valtazar Bogisic

Svojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlascenje da slobodno po svojoj volji drzi stvar, koristi je i sa njom raspolaze.Ona nije samo pravni , vec i ekonomski , politicki , mada nas zanima samo ovaj pravni pojam. Centralni institut, jedino stvarno pravo na sopstvenoj stvari. Radi se o najsveobuhvatnijem, najsirem. Skup maxsimalnih ovlascenja koje nam neko pravo moze dati.. Koliko je znacajna da je pravna zastita svojine propisana u ustavu. U rimskom pravu se smatrala da je ona iskljuciva i da vlasnik moze da radi sa njom sta god hoce. Medjutim vremenom je dolazilo do ogranicenja da se ne bi zloupotrebljavalo. Ona se moze uzeti ili ograniciti uz odredjenu naknadu *eksproprijacija . Pravo svojine je apsolutno-mada ne potpuno apsolutno jer takvog neogranicenog prava nema,, ne zastarijeva i vazi erga omnes. Ono je trajno i postoji sve dok postoji stvar. Ne smije se smetati svojini drugih lica. zabrana zloupotreba prava.

Vlasnici javnog prava (Rep. Srpska...) imaju isti polozaj kao i ostali vlasnici-osim ako je to drugacije zakonom odredjeno.Jednovrsnost prava svojine - jedna vrsta prava svojine bez obzira na titulara.Ova ogranicenja su trajna ali mogu biti i privremena. 3 su ogranienja svojine:1.ogranicenja u pogledu stvari koje imaju narocit znacaj za drustvo

2.zakonske sluzbenosti u opstem smislu 3.susjedska pravaSticanje prava svojineSticanje svojine stranih lica - Prava stranih lica- stranci su fizicka i pravna lica koja nemaju domace drzavljanstvo.Zbog priliva investicija i liberalizacije ogranicenja sprava stranih lica su se svela na najmanju mogucu mjeru i izjednacavaju se sa domacim.Njihova pitanja sve vise dobijaju na znacaju. . Nekada su imala mnoga ogranicenja *u odredbama cl.15. kaze da imaju ista prava u pogledu sticaja svojine kao i domaci pod uslovom reciprocitet-uzajamnost ( da i mi u njegovoj zemlji imamo ista prava sticanja) i druga da ne mogu sticati prava ako je to drugi zakon odredio.Cl.16 ZSP. Ovde se radi o odredbama koje su zastitnog karaktera. Ogranicenje ovog karaktera bi moglo biti sporno za prijem BiH u EU.Pravo svojine se stice po etiri osnova:

- pravni posao,(u pogledu osnova derivativno(zavisi od prava/izvodi se iz prava prethodnika)- karakter ima konstitutivni (- zakon, (orginarno)- deklaratorrni karakter- odluka suda ili drugog nadlenog organa,(orginarno) deklaratorrni karakter- nasljeivanje.( derivativno) deklaratorrni karakterSticanje prava svojine na osnovu pravnog poslaZakon o st.pravima odvaja pokretnine i nekretnine.Vrste pravnog posla..dvostrani-ugovor, jednostrani-testamentKod ovog slucaja sticanja postoje dva lica prethodni vlasni i novi vlasnik koji izmedju sebe zakljucuju ugovor upravljen na prenos prava svojine. Za sticanje pravnog posla moraju biti ispunjena dva uslova i to: uslovu u pogledu pravnog osnova iustus titulus i uslovi o nacinu sticanja modus acquirendi,tek tada se mogu sticati prava na osnovu pravnog posla.Sticanje na osnovu ugovora sa vlasnikom je slucaj derivativnog sticaja(izvodi se iz prava prethodnika) Ugovor je pravni osnov a da bi doslo do prenosa svojine potrebna su tri momenta-da je prenosilac vlasnik stvari, - Da postoji punovazan ugovor upravljen na prenos svojine (kupoprodaja, poklon..), - kod pokretnih stvari da je izvrsena predaja stvari, ne mora da bude pismen , a ako je u pitanju nepokretnost upis u zemljisne knjige ima konstitutivni karakter.

Obavezna pismena forma ovjerena kod notara. Forma ad solemitatem-obavezna forma.

Kod nepokretnih vrsta predaje-Upisom u javne knjige se postaje vlasnik. za uknjizbu mora postojati klauzula intabulandi-to znaci bezuslovan pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknjizi novi vlasnikVrste predaje-kod pokretnih stvari1. Fizika predaja Kad su u pitanju manje stvari moe iz ruke u ruku. Ako su u pitanju vee stvari onda se vri ostavljanjem stvari na mjesto koje je kupac oznaio.

2. Simbolina predaja predaja urucenja stvari ili nekog simbola (predaja kljueva od prostorije gdje se nalazi prodata stvar, predqaja kljuceva automobila..)

3. Fiktivna predaja- nema stvarne predaje, predaja ocitovanja volje Postoje 3 takva sluaja: prvi sluaj fiktivne predaje-predaja kratkom rukom, jer se vec drzi stvar. Zakljucenjem pravnog posla ako kupac vec drzi stvar postaje vlasnik te stvari.Drugi sluaj fiktivne predaje- zakljuci se posao ali se ne dobija odmah stvar, ceka se jedno vrijeme po dogovoru.Trei sluaj fiktivne predaje- ovdje nema stvarne predaje vec pri postojanju volje-fiktivnom dogovoru.-ovdje se stvar nalazi kod treceg licaSticanje prava svojine na osnovu zakona:- GENERALNO sva stvarna prava, pa i pravo svojine, kada se stie na osnovu zakona, stie se kada se ispune one injenice koje propisuje zakon, Uknjizba tada ima deklaratorni karakter.Dosta je zakonskih nacina sticaja. odrajem, graenjem na tuem zemljitu, sticanjem od nevlasnika, spajanjem, preradom, priratajem,sijanjem, nalaz blaga, spajanje, smjesa.. Odraj-usucapioSticanje prava svojine na osnovu kvaliteta drzavine i tokom proteka odredjenog vremena.(nevlasnik koji se neko vrijeme ponasao kao vlasnik postaje vlasnik, a vlasnik koji nije vrsio pravo svojine prestaje da bude vlasnikNa osnovu kvaliteta postoje dvije vrste odraja: 1. redovan i 2.vanredan.Redovan odraj (Drzalac ima zakonitu, pravu i savjesnu drzavinu) Ovde su kraci rokovi Ako nije savjestan ne moze odrzajem steci drzavinu. Vanredan (Savjesna drzavina)(ako je savjestan i zakonit onda je za pokretne stvari redovan rok dranja 3 godine-zadnji dan se postaje vlasnik, a vanredni 6 godina, za nepokretne stvari rok dranja je redovan-10 godina; u pogledu idu dupli rokovi -rok 20 godina vanredan odrzaj.. ovdje su rokovi duzi.Pravosnaznost presude i na osnovu presude ide se u gruntovnicu.Uknjizuje se na osnovu presude, postajem i u knjigama vlasnik. Uknjizba ima samo deklaratorni karakter ( ne sticem odmah vlasnistvo momentom uknjizbe vec istekom zadnjeg dana propisanog roka za odrzaj.- u pogledu roka koji tece za odrzaj -postoje pravila kod zastoja i prekida roka. Kod prekida prestaje(podnosenjem tuzbe), rok tece iznova.Kod zastoja kad se otklone smetnje rok nastavlja da tece.Prirastaj ili akcesija u drzavinu sljednika se racuna i drzavina prednika ako je bila vansavjesna.Novina u zakonu-sticanje s povjerenjem u javne knjige. Javne knjige su jako znacajne. One su dostupne svima. . Pretpostavka je tacnosti podataka u javnim knjigama.

Nacelo povjerenja u javnim knjigama (npr. Ja kupujem nekretninu od nekog ko se vodi u javnim knjigama kao vlasnik ali on nije vlasnik, odavno je prodao , Ja kupujem ne znajuci da nije vlasnik-savjesna. (Mora se biti savjestan u dva momenta-u vrijeme zakljucivanja pravnog posla i u vrijeme uknjizbe.. )Tad dolazi do sukoba izmedju savjesnog sticaoca i vanknjiznog vlasnika i pravo preferira savjesno lice. (i vanknjizni trpi stetu)Sticalac nije duzan da istrazuje javne knjige tj. Da li je knjizni vlasnik. Rok zastite tece od pocetka primjene zakona-zastita vanknjiznog vlasnika.

Brisovna tuzba ( zastita vanknjiznog vlasnika prema onom licu koje je pogresno upisano)

Ona se moze podnijeti u roku od 3 godine. Sticanje svojine na pokretne stvari nevlasnika.Raniji je zakon dozvoljavao a dozvoljava i novi da bi neko lice od nevlasnika steklo svojinu pokretne stvari moraju da budu ispunjeni uslovi.

-da stvar bude pokretna da pravni posao bude teretan, - predaja te stvari ovom licu u samostalnu ili neposrednu drzavinu i - savjesnost (ne smije da zna da nije prodavac vlasnik i to u dva momenta u vrijeme zakljucivanja pravnog posla i u vrijeme predaje)

Ovo nije sticanje na osnovu pravnog posla vec na osnovu zakona! Sticanje na osnovu zakona je i GRADJENJE NA TUDJEM ZEMLJISTU(npr. Ako neko sagradi zgradu na tudjem zemljistu, cija je to zgrada?

Preferira se vlasnik zemljista-staro rimsko nacelo-superficies solo cedit..

Prva situacija je nesavjestan graditelj a vlasnik zemljista savjestan(usprotivio se) u ovom slucaju vlasnik moze da rusi zradu , moze da trazi naknadu i moze da postane vlasnik zgrade zajedno sa zemljistem jer po pravilu jedno lice mora da bude i vlasnik zemljista i nekretnine.

Obrnuta situacija ako je graditelj savjestan a vlasnik nesavjestan gdje graditelj moze steci vlasnistvo. I treci ako su oba nesavjesna *izgradjena zgrada postaje u vlasnistvu vlasnika zemljista)

Drugi slucaj npr. Je prekoracenje medje gradjenja po zakonu.

Do sada nije bila zakonski regulisana kod nas.Da bi doslo do primjene ovog instituta potrebno je pri gradjenju da se prekoraci medja.Zgrada 15 cm predje u tudje zemljiste. Imamo dve moguce situacije, ako je graditelj savjestan mora da nadoknadi i plati vlasniku, a ako je bio nesvjestan i znao da nema prava onda ce vlasnik zemljista odluciti sta s tim (najcesce trazi naknadu jer nema drugog izbora jer ne moze postati vlasnik zgrade, moze da srusi dio koji je presao na njegov dio) Zakon normira novi institut koji nije bio u starom zakonu a to je NADOGRADNJA, PREGRADNJA..Ako nema dogovora sa vlasnikom , a ne mijenja se sustinu objekta jer se radi o adaptaciji (ovdje se radi o obligacionom zahtjevu)Izvodjenjem ovakvih radova ne moze se steci svojina.Spajanjem stvari nastaje nova stvar. Suvlasnici su raniji vlasnici. Ako je jedna strana bila nesavjesna onda druga strana moze traziti naknadu ili da mu cak i pripadne cijela stvar. Ako bi nadogradnjom nastao novi objekat-tada se utvrdjuje da li su ispunjeni uslovi o gradnji na tudjem zemljistu. Sama nadogradnja je izgradnja jednog ili vise posebnih dijelova na postojecoj zgradi. To nije dogradjivanje vec stvaranje posebnog dijela. Moraju biti ispunjeni svi tehnicki uslovi i saglasnost vlasnika.Nalaz izgubljene stvariRadi se o pokretnim stvar ima koju nalazac nadje -Nalaza mora tu stvar da vrati vlasniku, a ako ne moe da nae vlasnika da je preda policijskoj stanici, oni su duni da objave oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi stvar se vraa nalazau.

Ako se javi vlasnik, vlasnik mora da plati 10% vrijednosti nalazau i trokove eventualne koje je nalaza imao. Iznos od 10% se moe i smanjiti ako je stvar velike vrijednosti.

Okupacija zasnivanje prava svoine na nicijim stvarimaNalaz skrivenog blaga

Blago pripada jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji je to naeno, te da nagradu od 10% dijele vlasnik zemljita i nalaza.SIJANJE NA TUDJEM ZEMLJISTU-slicno je kao i sa gradjenjem na tudjem zemljistu. Ako si svojim sjemenom zasijao tudju njivu, plod nije tvoj a ako si bio savjestan dobices naknadu za sjeme i rad, a ako si bio nesavjestan i znao da je zemlja tudja plod nije tvojPrirastaj nastanak nove stvari od djelova koji pripadaju raznim licima izmedju kojih ne postoji ugovorni odnos.Sticanje pravo akumulacijom (gradjenje na tudjem zemljistu, sijanjem, odron zemlje, nanos..)STICANJE SVOJINE SPAJANJEM ILI MIJENJANJEM-sjedinjenje postoji kad se pokretne stvari vlasnika pomijesaju i spoje da od njih nastane nova stvar koja ima oblik spajanja. Ovdje elementi nisu izgubili svoju individualnost i mogu se raspoznati. Medjutim postoji i smese koje se ne mogu vise raspoznati gdje se npr pomijesaju razna vina ili dve vrece brasna koje pripadaju raznim vlasnicima.

(Eksproprijacija je prinudni prijelaz nepokretnosti iz privatne u drutvenu (dravnu) svojinu u opem interesu i uz naknadu. To se moe uraditi kada je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih zdravstvenih itd. Komasacija (grupisanje) zemljita sastoji se u tome to se na odreenom podruju iz postojeih manje ili vie sitnih i nepravilnih parcela formira jedna opta masa, koja se zatim u vidu manjeg broja dijeli istim vlasnicima. Podjela naina sticanja svojine ili vlasnitva:Derivativni nain sticanja je ono kod kojeg sticalac izvodi svoje pravo iz prava svog predhodnika, gdje znai pravo pretdhodnika prelazi na pravo sljednika.Originarni nain sticanja - ovdje se pravo svojine ne izvodi iz prava predhodnika ve se zasniva novo pravo , bilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj uopte ne postoji pravo svojine , bilo pak na stvari koja ve pripada nekome ali na temelju posebnih pravnih injenica to pravo izgubila.)VISESTRUKO UGOVARANJE OTUDJENJA NA NEPOKRETNOSTI-zbog neazurnostii zemljisnjih knjiga u praksi se cesto desavalo visestruko otudjenje nekretnina. Sa pocetkom rada notara ovo se desava rjedje.ZSP propisuje da ce ako je vise lica zakljucilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja svojine nepokretnosti svojinu steci lice koje je prvo savjesno podnijelo zahtjev za upis u zemljisne knjige. To je saglasnost sa nacelom prvenstva i nacelom javnog povjerenja a propisano je da savjesnost mora da postoji. Ako je lice bilo nesavjesno i prvo podnijelo zahtjev za upis u zemljisnu knjigu-savjesna lica imaju pravo da u roku od 3 godine podnesu brisovnu tuzbu (iz ovog je vidljivo da savjesnost ima prednost na nacelo upisa)VISESTRUKO UGOVARANJE OTUDJENJA NA POKRETNE STVARIPrednost ima lice kome je stvar prva predata.Ako je zahtjevao upis i bio savjestan ima prednost ono lice ko kod nekretnina.

3 osnov je sticanje prava svojine ODLUKOM SUDA

Ono se stice u momentu pravosnaznosti sudske odluke. Uknjizba u pogledu nekretnine ima samo deklaratorrni karakter. Ako je pravo svojine steceno na osnovu zakona ili sudske odluke tad prestaju prava treceg lica 4 osnov je sticanje prava svojine NASLJEDJIVANJEM

U momentu smrti ostavitelja imovina prelazi na nasljednike. Ostavinsko rjesenje kao i uknjizbana osnovu tog rjesenja ima deklaratorni karakter.Derivativno je sticanje preovladjuje da je mada ima teoreticara koji kazu da je orginarno.ZASTITA PRAVA SVOJINE

Odredbe u pogledu zastite svojine nalaze se u Ustavu RS .Ustav BiH nema odredbu ali ima katalog ljudskih prava. Ono sto je zajednicko za sve tri vlasnicke tuzbe je da nema rokova zastite! Kod ove tuzbe nema rokova, a u zastiti drzavine ima. Ovdje ima nesto drugo-moze se steci odrzajem, jer je nismo stitili. Zastita prava svojine jeste zastita na osnovu prava. Prava zastita je u petitornom postupku podnosenjem tri vlasnicke tuzbe.

Imamo tri vlasnicke tuzbe i kod ni jedne nema rokova zastite:1)Prava vlasnika tuba (actio rei vindicatio): je vlasnicka tuzba koja se zasniva na pravu svojine i to tuzitelj mora dokazati da je vlasnik - isto tako treba dokazati da tueni spornu stvar dri u posjedu (kao dokaz kod nekretnina mora imati izvadak i na njemu je teret dokazivanja) potrebna je individualizacija same stvari-navesti sve njene karakteristike Ovdje je najteze dokazivanje jer se radi o tzv djavoljskom dokazivanju..

Tuzeni moze da podnese prigovor protiv tuzbe i to :

Peremptorni prigovori ukidaju tubeni zahtjev tuitelja (negira se da je tuitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasnitva bilo pa prestalo)

Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tubeni zahtjev tuitelja (zaustavlja se uinak tubenog zahtjeva, ali samo privremeno. 2) Kod actio negatorie-nije stvar oduzeta, ali ga neko ometa.ovde vlasnik ne gubi stavr ali ga neko stalno ometa.Tuzba se podnosi samo za smetanje gdje postoje indicije da ce se ponoviti. Kod nedozvoljenih imisija se podnosi ova tuzba.Tuzitelj mora dokazati da je vlasnik, ili pretpostavljeni vlasnik i mora dokazati sam cin smetanja. Tuzeni se brani time da nema smetanja ili da prizna da ima ali da ima pravo . Tuzeni moze da podnese prigovor protiv tuzbe i to :Peremptorni prigovori ukidaju tubeni zahtjev tuitelja (negira se da je tuitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasnitva bilo pa prestalo)

Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tubeni zahtjev tuitelja (zaustavlja se uinak tubenog zahtjeva, ali samo privremeno. 2)Tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana): publicijanska tuzba-tuzba za povracaj stvari. Datira iz rimskog prava.Ova tuzba je na osnovu jaceg prava.Ovdje s ene radi o pravoj vlasnickoj tuzbi iako je slicna rei vindicatio.Ovdje tuitelj ne mora dokazati da je vlasnik poto mu je to teko, nego e dokazati da je pretpostavljeni vlasnik. Tu dokazuje zakoniti pravni osnov i nain sticanja. Dakle olakano mu je dokazivanje. Tueni je ponovo dralac stvari. Ovdje se suprotstavljaju pravni osnovi poto mogu biti oba lica koja imaju neko pravo pa je potrebno utvrditi ije je pravo jae. U sluaju suprotstavljanja pravnih osnova jae je pravo onoga tko moe da dokae svojinu svog prethodnika.ako oba imaju isto pravo stvar ce pripasti onome ko je drzi. Kod vlasnicke tuzbe je vazna savjesnost drzaoca i nesavjesnost. Ako tuzeni nije znao onda on vraca potrosene plodove i stvar. Ako je on ulozio u nekretninu on ima pravo da bez ostecenja stvari odvoji to sto je ulozio i ne preda mu. Savjesni drzalac moze zahtjevom u roku od tri godine traziti naknadu za ulozene troskove. I ima se pravo da se drzi stvar dok mu vlasnik ne plati. Kod nesavjesnog mora da se vrati sve sto je dobio od drzanja stvari i da vrati stvar. I on ima pravo da trazi naknadu za ulozene troskove i to prema cijenama koje su u vrijeme sudske presude. Tuzba nema rok za podnosenje!SUSJEDSKA PRAVA Specificna ogranicenja prava svojine su susjedska prava. Nisu bila regulisana starim zakonom ZOSPO.(samo su dali pojam imisija-zastita nedopustenih imisija ostvaruje se putem actio negatorie)ZSP regulisao i uredjenje medje sto u ranijem zakonu nije bilo.

Pripadaju vlasniku kao dio njegovog prava svojine i daje mu potpunu privatnu vlast na stvari ali ta vlast nije neogranicena.Pomocu njih se stiti pravo svojine na nekretnini. S druge strane ova prava izazivaju na strani vlasnika druge nekretine duznost trpljenja, propustanja ili odredjenog cinjenja.Koriscenjem susjedskih prava ne smije se drugom licu nanositi steta.Susjedska prava mogu zastitu traziti pred sudom i u upravnom postupku kao i putem samopomoci ako je ona u izricitim slucajevima dopustena.

etiri su osnovne grupe susjedskih prava:

Prva grupa susjedskih prava je ona grupa koja proizilazi iz razgranienja nepokretnosti (npr. drvo na mei,...); Stablo pripada onome iz ijega je zemljita izraslo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda se protee korijenje i gdje vise grane. Ako grane drvea preu u vazduni prostor susjeda: zakon mu daje pravo da te grane susjed sam posjee.

Stablo koje je izraslo na samoj mei u susvojini je susjeda s obe strane meeDruga grupa susjedskih prava je pravo jednog susjeda da ue na parcelu drugog susjeda da bi sa te parcele uzeo odbjegle ivotinje (ako pri tome naini tetu on e odgovarati po optim naelima za naknadu tete); vlasnik susjedne parcele ima pravo da to zabrani ali pod uslovom da ivotinje izrui on sam.

Trea grupa susjedskih prava su ona prava na osnovu kojih moe jedan susjed da trai od drugog susjeda da ne radi neke radnje na koje bi inae imao pravo da nema prava ovog njegovog susjeda (npr. da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vau nekretninu). Pri tome se trai od susjeda neko neinjenje!

etvrta grupa susjedskih prava jeste pravo da trai od susjeda da on neto uradi to inae ne bi morao da uradi (npr. kinica se sa susjedove parcele slijeva na vau - vae pravo je traiti od susjeda da to regulie).Ono sto je interesantno da ZSP u ovom dijelu sadrziuredjenje medje (koja je do sad bila regulisana samo u zakonu koji je uredjivao vanparnicni postupak)

UREDJENJE MEDJE- U novom zakonu propisano je da ce se medja obnoviti ili ispraviti ako su medjasnji znaci izmedju dvije nepokretnosti toliko osteceni da se ne mogu raspoznati ili ako je sporna. Kao nacini uredjenja predvidjeni su sporazum susjeda, posljednja mirna drzavina i pravicnost a sud se mora drzati tog redoslijeda.Uredjenje prema jacem pravu vise nije predvidjeno.Sporna medja se uredjeuje na osnovu sporazuma susjeda prema njihovim zeljama. U slucaju da ovakvo uredjenje nije moguce sud ce je urediti prema poslednjoj mirnoj drzavini. Onda se mora pouzdano utvrditi koja stranka ima u faktickoj vlasti spornu medjnu povrsinu.To se dokazuje raznim saslusanjima svjedoka, uvidom u isprave i sl.Kada se u vanparnicnom postupku vrsi uredjenje mjerodavno je stanje na terenu. Ako se ne moze medja urediti ni ovako sud ce spornu povrsinu podjeliti po pravicnosti.Pravicnost je pravda pojedinacnog slucaja.Kod ovakvih slucajeva sud sam stvara norme i to objektivno otezava sudjenje.

Lice koje je ucestvovalo u postupku uredjenja medje moze ovu parnicu pokrenuti u roku od 6 mjeseci od pravosnaznosti donesene odluke. Protekom roka prestaje ova mogucnost.

SUVLASNITVO ILI SUSVOJINAJeste vlasnitvo vie osoba na istoj stvari gdje su dijelovi tih osoba odreeni u odreenim apsolutnim dijelovima. Ovdje su dijelovi jasno odreeni. Mogu biti odreeni u razlomku, decimali,... Sutina je da dijelovi svih suvlasnika sainjavaju jednu cijelu.

1. Odnos suvlasnika prema cijeloj stvari: Suvlasnik u upravljanju stvari participira sukladno svom suvlasnikom dijelu. Ima pravo na zatitu cijele stvari!

2. Odnos suvlasnika prema svom suvlasnikm dijelu: U pogledu svog suvlasnikog dijela ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj imovini (svoj suvlasniki dio moe da prodaje, mijenja, zalae,...), bez traenja saglasnosti ostalih suvlasnika. Ima pravo da se u pogledu svog dijela ponaa kao da je vlasnik!

suvlasnik moe raspolagati svojim djelom bez saglasnosti ostali suvlasnika. Suvlasnik moe prodati svoj dio ili ga pokloniti. pravo pree kupovine nemaju pravo po Zakonu (dugo se vodila polemika). Imaju samo suvlasnici etazne svojine i suvlasnici porodicne stambene zgrade.Upotreba stvari- Svaki suvlasnik ima pravo na upotrebu stvari, ali je duan da isto tako potuje pravo ostalih suvlasnika. Moe upotrebljavati stvar samo u onoj mjeri u kojoj ne povreuje prava ostalih suvlasnika. Upravljanje stvari Suvlasnik zajedno sa ostalim suvlasnicima ima pravo da upravlja stvari.

Vazno je pomenuti i poslove redovnog upravljanja (npr. Prokisnjava krov)-mora se traziti saglasnost drugih suvlasnika ciji dijelovi iynose vise od pola . ovde je vazna velicina suvlasnickog dijela , a ne broj suvlasnika. Ako se ne moze postici dogovor moze se traziti vanparnicni postupak kod suda. Mogu se poslovi povjeriti upravniku ygrade.

poslovi vanredovnog upravljanja-ovdje je potrebna saglasnost svih suvlasnika jer se radi o npr davanju kuce podhipoteku, izdavanje kuci i sl.

Dioba: U svakom trenutku moe da zahtijeva diobu. Svi suvlasnici mogu da uestvuju u procesu diobe, ali i ne moraju! Zakon kae da suvlasnici mogu traiti diobu svojih dijelova osim u nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i odreuje da se suvlasnik ne moe odrei prava na diobu (ima pravo da trai izdvajanje, on se tog prava ne moe odrei ali se moe dogovoriti da u roku od 3 godine nee traiti izdvajanje).

Dioba suvlasnike zajednice: Prije svega se pokuava postii sporazum suvlasnika. Ako nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik pokree sudski postupak diobe koji se vodi u vanparninom postupku.On podnosi prijedlog osnovnom sudu i mora da navede i ostale suvlasnike. Sud tada sasluava sve suvlasnike poto svi nuni jedinstveni suparniari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odluuje o nainu diobe. Prevashodna je fizika dioba to znaci da se izdvaja iz suvlasnike zajednice jedan realni dio i pripada suvlasniku koji trai diobu. On se izdvaja i postaje vlasnik tog dijela , a ostali suvlasnici mogu da se izdvoje a i ne moraju.Sud vodi taj postupak uz pomo odgovarajuih vjetaka.

Ako se radi o stvari koja se ne moe podijeliti onda sud konstatuje da se ne moe izvriti fizika dioba. U takvim sluajevima dolazi do civilne diobe to znai da se prodaje stvar u suvlasnitvu, dobije se novac, a zatim se dadne participirajui dio prema suvlasnikom dijelu.

Ako nije mogua ni fizika ni civilna dioba: onda moe sud odrediti da zajednika stvar pripadne samo jednom od njih s tim to je on duan da ostalim suvlasnicima nadoknadi novanu vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova. Ako ni ovo nije moguce sud ce odrediti da pojedine stvari pripadnu suvlasnicima prema njihovoj potrebi. Ako je neko dobio vredniju stvar on mora da nadoknadi tu vrijednost prema drugim suvlasnicima.ZAJEDNIKA SVOJINAJeste svojina vie lica na istoj stvari kod kojih dijelovi nisu odreeni ali su odredivi. Zajednika svojina je pravo svojine koje imaju dva ili vie lica na istoj stvari ali tako da njihovi udjeli nisu odreeni pa se zbog toga njima ne moe raspolagati dok traje reim zajednike svojine. Udjeli zajedniara nisu odreeni ni idealno ni realno pa se zajednika svojina razlikuje od suvlasnitva. Svaki zajedniar upravlja u pogledu zajednike stvari i svi zajedno upravljaju.Svaki zajedniar ima pravo na zatitu na cijelu stvar.

Nekada je Zajednika svojina postojala izmeu branih suprunika, *sad se daje pretpostavka pola-pola i normira se kroz institut susvojine.Svaki zajedniar moe trai da zajednika svojina prestane na taj nain to e se utvrditi zajedniki dijelovi zajedniara. Pokrece se postupak za susvojinu.Kada se ti dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.Poslije cega oni mogu da idu na izdvajanje Zastita suvlasnika i zajednicara Susvojina i zajednicka svojina su posebni oblici prava svojine. Suvlasnik ima pravo zastite u pogledu cijele stvari i protiv svih trecih lica. Zastita se ne razlikuje od zastite svojine tri vlasnicke tuzbe. On ima pravo na zastitu i na dijelu stvari. Zajednicar nema zastitu jer njegov dio nije odredjen. On moze od drugog zajednicara traziti predaju u susvojinu.

ETAZNA SVOJINA

Svojina na posebnom dijelu. Nekada je etazna svojina bila normirana 1 clanom a sada je detaljno normirana u 28 clanova.Vracanje nacelu superficius solo cedit uticalo je na izmjenu etazne svojine.Ona se sad tretira kao specifican oblik susvojine vise lica na jednoj nepokretnosti koja se sastoji od zemljista sa zgradomili prava gradjenja sa zgradom.Svaki etazni vlasnik ima svoj posebni dio nepokretnosti koji koristi na osnovu prava svojine a na zajednickim dijelovima ima pravo susvojine.Etazni vlasnik je i vlasnik i suvlasnik. Prestankom susvojine na zgradi prestaje i etazna svojina na posebnom dijelu dok prestanak etazne svojine ne prastaje susvojina na zgradi. Novina je i da se etazna svojina moze protezati i na sporedne dijelove kao sto su balkoni, terase, podrumske prostorije..Suvlasnici etazne svojine imaju pravo prece kupovine.Etazna svojina Nastaje upisom u zemljisnje knjige (ne moze biti samo soba u stanu). Etazni vlasnici moraju da imaju zajednicku rezervu (za odrzavanje a izdvajace se novac u odnosu na velicinu etaznog dijela )U roku od 1 godine od stupanja zakona na snagu moraju se zakljuciti ugovor i odrediti upravnik. Ako nisu jedinica lokalne samouprave ce odrediti prinudnog upravnika. Etazni vlasnici imaju pravo prece kupovine (imaju rok od 60 dana da se izjasne) Etazni vlasnik ima pravo zastite rei vindicatio. Etazna svojina prestaje brisanjem iz zemljisnjih knjiga

PRESTANAK PRAVA SVOJINEU zavisnosti da li pravo svojine prestaje samo za dotadasnjeg vlasnika ili se gasi potpuno dijele se na

1. Relativni nacin prestanka (ovdje dolazi do smjene vlasnika, tako da pravo prestaje samo na dotadasnjeg vlasnika koje moze biti u skladu sa njegovom voljom-prodaja, poklon..ili nezavisno od njegove volje-odrzaj)

2.Apsolutni nacin prestanka (postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog zivota.,moze nastati i propascu stvari, napustanjem....Moze prestati i odricanjem vlasnika svojine-mora biti u pismenom obliku i notarski obradjno i to se naziva derelikacija (suprotna aperhenziji) .Pravna dejstva derelikcije su razlicita nepokretnost prelazi u drzavnu svojinu a pokretna stvar postaje nicija i na njoj moze svako zasnovati pravo okupacijom.Pravo svojine se ne moze izgubiti zastarjeloscu!Ono ne zastarijeva! ZALONO PRAVO

Pored ZSP, za ovo pravo su znacajni jos neki zakoni ZIP (zakon o izvrsnom postupku)-Zakon o stecajnom postupku,ZZK (zakon o zemljisnim knjigama), Zakon o notarima..Okvirni zakon o zalozima uvedena registarska zaloga na pokretnim stvarima i pravima.

54. POJAM- Tranzicijom sistema se pocelo razvijati zalozno pravo u okviru instituta stvarnog prava.(pored funkcije obezbjedjnja ona ima i funkciju mobilizacije imovine-vi sto imate vise imovine , kreditno ste sposobniji)Zalono pravo je ograniceno stvarno pravo na tuoj (pokretnoj stvari ili nekretnini ili pravu ) koje daje ovlascenje zaloznom povjeriocu da se iz zalozne stvari odnosno prava namiri ako mu duznik do dana dospijeca ne plati dug koji mu duguje Ono i vrsi psiholoski pritisak na duznika.Ovo pravo ne postoji samo od sebe vec upucuje na nuznost uzajamnog postojanja dva odnosa i to - obligacionog karaktera - iz njega izvire povjeriocevo potrazivanje i - stvarnopravnog karaktera - i zasniva se radi osiguranja realizacije potrazivanja koja proizilaze iz pravnog odnosa i nastaje izmedju zaloznog povjerioca i zaloznog duznika.

Sama svrha zaloznog prava je da osigura namirenje odredjenog potrazivanja i pojaca odgovornost za ispunjenje obaveze.Prestankom potrazivanja prestaje i ovo pravo kao sporedno.

Pravna priroda zaloznog prava je da se radi o stvarnom pravu-zato sto povjerioc ima pravo prvenstav i pravo sledovanja-najveci broj teoreticara, mada postoje i oni koji kazu da se radi o obligacionom pravu.

Vrste i podjela zaloznog prava-2 podjele :-prema prirodi predmeta se dijeli-na pokretne (ima dva aspekta rucna zaloga i registarska zaloga) i nepokretne (najcesce hipoteka-nekretnine i pokretne stvari vece vrijednosti) i prava (akcije)

-Prema nacinu nastanka: Dobrovoljno , sudsko i zakonsko zalozno pravo. 55.NAELA ZALONOG PRAVA:

a) Naelo akcesornosti- oznaava da je zalono pravo sporedno pravo i zbog toga zavisno od prava potraivanja kao glavnog prava. Prestankom potrazivanja prestaje i zalozno pravo.

Postoje izuzeci-kad dolazi do probijanja nacela akcesornosti (u Njemackoj postoji svojinska hipoteka) Nas zakon sada postavlja pravila o probijanju nacela akcesornosti raspolaganje neizbrisanom hipotekom, naime kad prestane potrazivanje, a hipoteka nije izbrisana iz zemljisnjih knjiga ona i dalje postoji onda se ona moze prenijeti na dalje potrazivanje .

Isto tako u pogledu potraivanja postoji jos jedan izuzetak, a to je institut maksimalne hipoteke, to znai da potraivanje mora biti odreeno ili odredivo bar u najveem iznosu (to je u sluaju kada se ne zna visina potraivanja, a zakonodavac je rekao kako ne bi bilo pravne nesigurnosti mora se odrediti najvii iznos, moda e on biti manji ali vii ne moe biti).

b) Naelo oficijelnosti- prema ovom naelu zaloni povjerilac moe namiriti svoje potraivanje iz zaloene stvari jedino sudskim putem. izuzetke: ako se radi o ZP na pokretnim stvarima i pravima i ako dunik da izriito pisano odobrenje da se prodaja moe vriti mimo suda onda povjerilac moe sam da izvri tu prodaju.c) Naelo specijalnosti-. znai da tano odreena stvar garantuje za tano odreeno potraivanje;Postoje izuzeci koji su povezani sa izuzecima nacela akcesornosti.d) Naelo nedjeljivosti- zalono pravo po svojoj prirodi nedjeljivo. Cijela zalona stvar osigurava potraivanje sve dok ne bude u potpunosti namireno. u Zakonu o stvarnim pravima navedena dva izuzetka: prvi izuzetak sud moze odrediti da se neke stvari oslobode od zaloznog prava drugi izuzetak kae ovako, ako zaloni dunik otui dio nekretnine koji je manji od 1/5 potraivanja a i dalje ima garanciju koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja, onda je takvo prometovanje validno;

56.PREDMET ZP

Predmet-objekt zaloznog prava moze biti svaka pokretna i nepokretna stvar koja se moze naplatiti tj . imati vrijednost, a nalazi u prometu (zbog siromastva u jeziku jasno je da se ne moze precizno odrediti koja sva dobra mogu biti objekt zaloznog prava) -suvlasnicki dio moze da bude predmet prava. Suvlasnik svoj idealni dio moze dati pod hipoteku bez saglasnosti ostalih suvlasnika . I pravo gradjenja moze biti predmet jer je ono izjednaceno sa nekretninom. Zajednicka svojina moze ali je potrebna saglasnost svih zajednicara.Pravilo je da na istom predmetu moze da postoji neogranicen broj zaloznih prava koja mogu pripadati razlicitim vrstama.Nema zaloznog prava bez ovlascenja zaloznog povjerioca da svoje zalogom obezbijedjeno potrazivanje namiri iz vrijednosti zalozene stvari.. Da bi neka stvar mogla biti predmet zaloge mora da bude podobna za unovcenje, ne smije biti vezana za licnost. Zaloziti se mogu samo stvari u prometu...stvari van prometa ne mogu biti predmet zaloznog prava, kao ni opsta dobra, a ni rudno blago.-.Stvari ogranicenog prometa mogu da budu , Mogu biti civilni plodovi., prirodni plodovi mogu biti ali dok su neodvojivi-odvojivi ne mogu biti zaloga..Novac kao i Strana valuta isto moze biti predmet..Ako je rijec o pokretnim stvarima u zalogu se obicno daju nepotrosne pokretne stvari.

Nekretnine kao objekti dobijaju na znacaju zbog njihove velike vrijednosti. Radi sigurnosti u praksi se zalazu one nekretnine cija je vrijednost veca od iznosa potrazivanja.Zalozno pravo se odnosi na cijelu nekretninu, na njene neodvojene plodove i druge sastavne dijelove i pripadke.Ako se nekretnina podijeli , zalozno pravo nastavlja da opterecuje sve dijelove.

Ako predmet cini vise zemljisnih tijela onda se radi o zajednickoj hipoteci.Ako se radi o nekretnini onda se zalaze nekretnina sa svojim sastavnim dijelovima, ali ne zalaze se jedna cestica iz uloska ..mora se zaloziti cijelo zemljisno knjizno tijelo. Ako se nalazi sa drugim parcelama , moze ako se izdvoji .

57.POTRAZIVANJE I ZALOZNO PRAVO

Bez postojanja potrazivanja ne moze nastati ni zaloga. Potrazivanje mora biti odredjneo shodno nacelu specijalnosti.Zalozno pravo pored glavnog potrazivanja pbezbjedjuje i sporedna potrazivanja-kamata, troskova cuvanja stvari..Jedino novcana potrazivanja mogu se naplatiti iy novcanog iznosa koji se dobije prodajom stvari.U l.141 ZSP daje doslovne odredbe o potraivanju i kae: Potraivanje mora biti novano ili odredivo u novcu, mora biti odreeno, mora se znati povjerilac/dunik, visina ili najvii iznos za koji se garantuje.

Ova odredba gdje se spominje da se mora znati, ako ne visina onda najvii iznos kod nas je dovela do mogunosti zasnivanja tzv maksimalne hipoteke, koja je postojala ranije sve do donoenja Zakona o zemljinim knjigama iz 2003.g.

Ta hipoteka, po uzoru na Austrijsko pravo, kod nas je postojala po zemljino-knjinim zakonima iz 1930.g i primjenjivala se kao pravno pravilo u bivoj Jugoslaviji.

Maksimalna hipoteka je interesantna to se ne zna visina potraivanja koje se garantuje zalogom ali se zna maksimalan iznos koji ne smije prei to potraivanje.

ZSP predvidja ponovo mogucnost zasnivanja hipoteke. Ovaj oblik hipoteke bi trebao da rijesi probleme u praksi banaka. Najcesci oblik ove hipoteke je kreditna hipoteka.

STICANJE ZALOZNOG PRAVA

58.DOBROVOLJNO Zalozno pravoNajcesce nastaje putem ugovora a moze i jednostranom izjavom(testament)

Rucna zaloga na pokretnim stvarima Ugovor o zasnivanju je konsesualan, kauzalan i naplatan, a nastaje saglasnoscu volja ugovorenih strana o bitnim elementima(iustus titulus) Pored postojanja ugovora potrebna je i predaja stvari modus aquirendi jeste predaja-stice se fizickom, simbolickom i fiktivnom predajom (sem kod fiktivne ne moze kod cessio vindicationisa),

kod ZP na nekretninama jeste iustus titulus ugovor koji je notarski obraen, a modus aquirendi jeste upis u Zemljisne Knjige. Upis je obavezan.Ima konstitutivno dejstvo i predstavlja zakonit nacin sticanja.)

Kod zalonog prava na nepokretnostima treba voditi rauna kad je u pitanju pravni posao, mora da bude u pismenoj formi i ovjeren kod notara -Prestaje pravosnaznim rjesenjem o namirenju potrazivanja a hipoteka brisanjem iz zemljisnih knjiga osim u Zakonu o izvrsnom postupku.

59. ZABRANJENE ODREDBE U UGOVORU O ZALOGUOve odredbe su zastitnog karaktera Prije svega, imamo poseban lan koji normira ugovor o zalogu. U nasem pravu Zabranjena je odredba lex commissoria-odredba da ce predmet hipoteke preci u svojinu povjerioca.(.dogovor u trenutku zasnivanja zaloznog prava da ce zalozni povjerilac postati vlasnik zalozne stvari u momentu dospjelog potrazivanja. ) U ugovoru o zalogu zabranjene su sve odredbe koje su protivne prirodi zaloga i ne moze proizvoditi pravni posao. Zabranjeno je braniti duzniku otudjenje i opterecenje.Ako duznik ponovo zalozi svoju nekretninu nema razloga za ovu odredbu ,ona je nistava ,ali banke ne daju kredit.

STICANJE ZALOZNOG PRAVA

60.SUDSKO.Ono je prinudno i nastaje u izvrsnom postupku pljenidbom.

Sudsko zalono pravo- na pokretnim stvarima stie se popisom stvari u izvrnom postupku. Sud radi prinudno izvrenje na temelju sudske odluke i ovdje nema pristanka dunika na predaju stvari. Sudsko zalono pravo na nepokretnim stvarima- Ako se radi o sudskom zalonom pravu na nekretninama on nastaje zabiljebom izvrenja shodno odredbama Zakona o izvrnom postupku i to momentom upisa.

Mjere osiguranja normira .Zakon o parnicnom postupku. STICANJE ZALOZNOG PRAVA

61.ZAKONSKO ZALONO PRAVO- zasniva se u trenutku kada se ispune injenice koje propisuje zakon. Znai ugovorno zalono pravo moe nastati samo ako se dunik suglasi da stvar preda u zalogu povjeriocu ili u njegovu korist optereti svoju nepokretnost,tu uknjiba ne moe imati konstitutivni karakter.Zakonsko zalozno pravo ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno iako se ne upisuje u javne knjige.62. ZALOZNO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA

- naziva se runa zaloga . vue genezu iz rimskog prava, tzv. pignus ili runa zaloga;

- pignus nastaje tako to se zakljui ugovor o zalogu i izrui se zaloena stvar zalonom povjeriocu;

Danas se u praksi malo primjenjuje iz razloga sto se duznik lisava stvari a na povjeriocu je teret cuvanja stvari od propasti i sam rizik od propasti.Ugovor o zasnivanju rucne zaloge je naplatan, kauzalan i koncesualna a nastaje saglasnoscu volja ugovorenih strana o bitnim elementima. Pored postojanja ugovora potrebna je i predja stvari-Fizicka, simbolicka i fiktivna-jedino ako treci drzi stvar ne moze se zasnovti zalozno pravo, jer se tad ne moze prenijeti na drugog da trazi predaju stvari. Kod zaloznog prava nije neophodno da je pokretna stvar predata zalogoprimcu, vec da se ne nalazi kod zalogodavca.i zbog toga je moguce da zalozno pravo postoji i u slucaju kada je stvar vec nekome zalozena.A ono nastaje kada zalogodavac obavijesti povjerioca kod koga se stvar nalazi da je zakljucen ugovor o zalogu sa drugim povjeriocem..Najcesce se koristi kod bankarnih poslova gdje se zalaze zlato, nakit gdje banke imaju sefove.. Pokretna stvar, koja se nalazi u prometu i koja ima vrijednost ovo je objekt rucne zaloge.

Pravo namirenja, pravo prvensta i pravo sledovanja-osnovna tri prava imaju prava zalozni povjerioci kod rucne zaloge (ima i kod hipoteke)+ jos 3 :-pravo namirenja(povjerilac ima pravo da se namiri iz zalozene stvari ako duznik ne isplati tog momenta dospjelosti svoj dug. Nacelo oficijelnosti-namirenje ide sudskim putem jer je na taj nacin duznik najbolje zasticen, ali cesto je ovo skupo i dugo traje pa se duznik moze odreci ovoga pa da moze sam-to je izuzetak nacela oficijelnosti)

-pravo prvenstva-(zalozni povjerioc ima uvijek prednost u odnosu na obicnog povjerica, a rad se racuna prema momentu zasnivanju zaloznog prava)

kad je vie ZP na istoj stvari- gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jai u pravu;

-pravo sledovanja-(zalozni povjerilac moze da realizuje svoje zalozno pravo bez obzira u cijim rukama se nalazi zalozena stvar)

-pravo upoterbe i ubiranja plodova(ovde se moze pod uslovom dogovora i onda se odbija od troskova, pa od kamata..)

-pravo na drzavinu(zalozni povjerilac mora da se prema zaloznoj stvari ponasa kao dobar domacin, dobar privrednik i dobar strucnjak.

-pravo na dopunu zaloga(kada stvar ima neki pravni ili materijalni nedostatak , a povjerioc nije znao da ima tad ima pravo i moze traziti od duznika da otkloni nedostatak ili to dopuni

Ako se pokretna stvar kvari ili gubi vrijednost tada se moze desiti da se trazi prodaja te stvari prije vremena dospjelosti da se dobije cijena .Kod rucne zaloge zalozni duznik predaje stvari zaloznom povjeriocu. Zalozni povjerilac moze da bude zalozni duznik iz nekog drugog odnosa (ja dugujem tebi, a meni duguje moj kolega)To potrazivanje je obezbijedjeno rucnom zalogom koja je akcesorna i ide uz glavno potrazivanje jer imamo 3 lica (podzaloznog povjerioca i podzaloznog duznika i imamo zaloznog duznika. Kada zalozni duznik bude obavjesten onda on svoju obavezu izvrsava od podzaloznog duznika)

Zastita na pokretnim stvarima putem tuzbe vidicatio pignoris(zalozna tuzba)-ona datira iz rimskog prava i ovdje zalozni povjerilac moze da trazi izgubljenu stvar ponovo u svoju drzavinu i moze da trazi svoja prava koje ima kao zalozni povjerilac. Nezastariva je tuzba.

Prestanak zaloznog pravaprestankom potrazivanja , - propacu stvari,- odricanjem zalonog povjerioca,- konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi,

- konsolidacijom: kada zalozni povjerilac postane vlasnik zalonog predmeta,,- protekom roka

63.REGISTARSKO ZALONO PRAVO:

Na pokretnim stvarima i pravima moze se osnovati zalozno pravo upisom u registar zaloga pod predpostavkama i na nacin odredjen posebnim zakonom (registarsko zalozno pravo-donesen pod uticajem americog prava tako da mu je nomotehnicki koncept dosta nejasan)

Cilj da se stvori sto povoljnije okruzenje za davanje povoljnih kredita. Ovaj okvirni zakon Bih iz 2004 god. treba da odigra kljucnu ulogu u razvoju trzisne privrede i uspjesnom provodjenju procesa tranzicije.

- ovaj registar vodi Ministarstvo pravde BiH;

Za razliku od rucne zaloge na pokretnim stvarima registarska zaloga je bezdravinska zaloga (duznik ne daje u drzavinu povjeriocu zaloznu pokretnu stvar ili pravo, a on se obezbjedjuje upisom u registar);

- poto se stvar registruje u Ministarstvu pravde BiH svako tree lice zna ako bi npr. htjelo kupiti to stvar da je zaloena (publicitet).

Za ovaj registar se moze reci da je registar opterecenja, za cijelu BIH postoji centralni registar, pretrage se mogu vrsiti 24 sata dnevno. Registarska zaloga nastaje kad se ispune 4 uslova i to : -upis u registar, -valjan pravni posao,

odnosno ugovor na osnovu se zasniva zalozno pravo -duznik mora da bude vlasnik stvari koja se zalaze .

64.ZALOZNO PRAVO NA PRAVIMA.

To je jedan od najkontraverznijih instituta Evolucijom prava se dolo do zakljuka da nema nikakvih problema da pravo moe biti objekat zalonog prava, pod uslovom: da je u prometu, da nije vezano za linost i ako ima novanu vrijednost od koje se povjerilac ne moe namiriti. Potraivanja se zalau, zalau se akcije, zalau se udjeli u drutvima i mnogo toga to ini pravo.

Sad ima samo jedan lan koji normira zalono pravo na pravima u ZSP, i to lan koji normira nain sticanja. ZSP je rekao na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stie jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi zalonim indosamentom, na hartijama koje glase na ime i na potraivanjma putem ustupanja radi osiguranja i obavjetenjem dunika o tom ustupanju;

Prenos tih prava se vri na nain koji je predvien za prenos tih prava.

Ova materija se sve vie razvija.

65.ZALOZNO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMAZakon kae da se zalono pravo kao hipoteka moe zasnovati samo na nepokretnim stvarima. Meutim, to nije tano. Sve vie se relativizuje podjela, smatra se da je hipoteka sve ono gdje ne dolazi do predaje u dravinu zalonog predmeta zalonom povjeriocu.

Hipoteka je zalono pravo na nepokretnim stvarima koje se stiu upisom povjerioevog prava u javne knjige, a optereena nepokretnost ostaje i dalje u dravini dunika. Zalaganje nepokretnosti razlikuje se od pokretnih stvari(rune zaloge) po tome to dunik ne predaje stvar u dravinu povjeriocu. Hipotekarna nepokretnost ostaje i dalje u dranini ili posjedu dunika. Hipoteka je redovan nain zalaganja nepokretnosti, a i pokretne stvari se mogu hipotekirati (avion i brod koji se pokretne stvari). to je ZP gdje za obezbjeenje potraivanja garantuje odreena nekretnina;

- predmet hipoteke moe biti svaka nekretnina koja je u prometu; sa nekretninom su zaloeni i njeni pripadci; moe da bude i suvlasniki dio.

- Predmet hipoteke: nekretnina sa svim svojim sastavnim dijelovima (pripadcima), odnosno: jedno zemljino-knjino tijelo, a to je skup parcela koje se nalaze u jednoj katastarskoj optini i pripadaju jednom vlasniku. Za zemljino knjino tijelo se vodi ZK uloak. Ako elimo da zaloimo jednu parcelu iz tog uloka, ne moemo nju samo da zaloimo ve cijelu parcelu. Ako elimo nju samu da zaloimo, moramo je izdvojiti iz tog uloka, napraviti poseban uloak gdje ona ini posebno zemljino-knjino tijelo.

Povjerilac ima 4 osnovna prava. Prva tri gotovo ista kao kod rune zaloge:

1-Pravo namirenja (aktivira se ako dunik do dospjelosti ne isplati svoju obavezu iz osnovnog obligacionog odnosa koji se obezbjeuje zalonim pravom. Kod nepokretnih strogo potovanje naela oficijelnosti)

-to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dunik izvri svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu da bi garantovalo namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;

2-Pravo prvenstva (u odnosu kod hipotekarnih povjerilaca vai rimsko pravilo: prvi u vremenu-jai u pravu)

-tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni povjerilac bez obzira kad je zakljuen ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je vie ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jai u pravu;

3-Pravo sljedovanja (kod zalonog prava na nepokretnim stvarima znai da se povjerilac moe namiriti iz zaloene nekretnine bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena nekretnina. Najee se nalazi u rukama zalonog dunika (moe da proda, da zamjeni, da se nalazi i kod treeg lica ali hipoteka naravno ostaje)

-znai da zaloni povjerilac ima pravo da se namiri bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se npr. nakon toga proda);

4-Pravo na prodaju predmeta hipoteke prije vremena dospjelosti

-znai ako se dunik ponaa tako da smanjuje vrijednost zaloene nekretnine (npr. Zaloio je kuu a kua propada, on je ne odrava- uruio se krov, prokinjava, pravi se teta u svim prostorijama. Zaloni povjerilac vidi da se vrijednost te kue rapidno smanjuje), zaloni povjerilac ima pravo zatraiti da sud opozori dunika da se tako vie ne ponaa, da se uzdri od takvog ponaanja odnosno da pone voditi brigu o zaloenoj nekretnini.

Ako se dunik i pored upozorenja nastavi tako da ponaa onda hipotekarni povjerilac ima pravo da trai namirenje (prodaju nekretnine) i prije vremena dospjelosti; Trai da sud odredi prodaju stvari i prije vremena dospjelosti

kod ovoga dunik doprinosi da doe do prijevremenog namirenja poto je stalno unitavao i na taj nain smanjivao vrednost zaloene nekretnine);

66.PODZALOGA, NATHIPOTEKA I ZAJEDNICKA HIPOTEKA

Podzaloga je potrazivanje obezbjedjno na pokretnoj stvari-rucnoj zaloziovde se ne zalaze zalozno pravo, ovde se zalaze potrazivanje obezbjedjeno zaloznim pravom . Ako se radi o potrazivanju obezbjedjena rucnom zalogom onda se potrazivanje daje u podzalog radi obezbjedjenja duga prema povjeriocu. Imamo 3 lica-podzalozni povjerilac, -podzalozni duznik i zalozni duznik.

Kod potrazivanja na nepokretnim stvarima radi se o nathipoteci. Ovdje zalozni duznik treba da bude pismeno obavijesten i onda on moze da izmiri svoj dug nathipotekarnom povjeriocu. Postoji osnovni zaloni pravni odnos izmeu zalonog povjerioca i zalonog dunika gdje zaloni dunik zalae nekretninu radi obezbjeenja duga koji ima prema zalonom povjeriocu. Zaloni povjerilac je dunik nekom treem licu, radi obezbjeenja tog svog duga on zalae ovo potraivanje koje ima prema svom zalonom duniku. A to potraivanje je obezbjeeno nekretninamaOvdje je odnos tri lica-nathipotekarni povjerilac, nathipotekarni duznik i zalozni duznik.

Zalozni duznik ima pravo da naknadu stete ako je doslo do nje.Da bi nathipoteka nastala mora da se izvrsi njen upis u javne knjige gdje je upisana i hipoteka. Razumljivo je da nathipoteka zavisi od hipoteke i zato ona ne moze duze trajati od hipoteke i isto tako nathipotekarni povjerilac ne moze imati veca prava od hipotekarnog.

Zajednicka hipoteka-za osiguranje jednog potrazivanja moze se zasnovati hipoteka na vise nekretnina-i to kad jedna nekretnina svojom vrijednoscu ne moze da garantuje namirenju duga. Ako je u isti zemljisnoknjizni uzlozak upisano vise parcela i sve one zajedno cine jedno zemljisnoknjizno tijelo i u pravnom prometu predstavljaju jednu nekretninu pa zalaganjem ovih parcela ne nastaje zajednicka hipoteka.Zajednicka hipoteka tereti sve nekretnine nepodijeljeno.Kod zajednicke hipoteke sva zalozna prava sluze samo jednom kreditnom odnosu.

Zajednika hipoteka se upisuje u zemljine knjige tako to se jedan zemljino- knjini uloak oznaava kao glavni a ostali zemljino-knjini uloci oznaavaju se kao sporedni. znai da vie nekretnina garantuje za namirenje potraivanja. Te nekretnine ne moraju da pripadaju jednom licu, mogu i razliitim licima. Zaloni povjerilac ima pravo da odluuje (da bira) iz kojih nekretnina e da se namiri.

67.NAMIRENJE ZALOZNOG POVJERIOCAMogunost namirenja je razlog za osnivanje zalonog prava. Zalono pravo nije jedino subjektivno pravo koje daje mogunost da se povjerilac namiri iz vrijednosti stvari ali je ono jedino stvarno pravo kome je bitni sadraj upravo ovlaenje na namirenju.

Pravo namirenja ovlauje povjerioca da ga u sudskom postupku titi. Pravo namirenja odnosi se na naplatu cjelokupnog potraivanja, koje obuhvata glavnicu i sporedna potraivanja, kamate, trokove za uvanje stvari.

Zaloni povjerilac ne smije sam prodati zalog i namiriti svoje potraivanje a ni zadrati zalog za sebe. Namirenje se u ciju zatite dunika vri putem suda, shodno naelu oficijelnosti zalonog prava. (Povjerilac se ne moe namiriti na bilo koji nain, samo putem suda ovo namirenje je punovano)

Ako povjerilac ne uspije prodajom zaloene stvari se namiriti u potpunosti ostatak moe ostvariti iz dunikove imovine. Ako se zalog proda za vei izos od potraivanja viak naravno pripada duniku.

Ukoliko se sprovodi postupak prinudnog namirenja, zaloni povjerilac ima pravo otkupa tog potraivanja do poetka javne prodaje u skladu sa pravilima izvrnog postupka.

Ako zaloena stvar daje plodove iz ije bi se vrijednosti moglo namiriti onda se moe namiriti iz ovoga (zaloni povjerilac postavlja upravnika koji je zaduen da ubire te plodove i unovava).

68.ZASTITA ZALOZNOG PRAVA

Zaloni povjerilac ima pravo na zatitu svog zalonog prava. On je ovlaen da od svakoga tubom trai zatitu od ometanja u izvravanju nekog njegovog prava vezanog za zalog. Obim te zatite zavisi od vrste zalonog prava i naina povrede.

Zaloni povjerilac kad podnosi tubu mora dokazati svoje pravo i akt njegove povrede.

Ovo pravo ne zastarjeva.

Kod zatite povjerioca kod rune zaloge on mora da podnese tubu i u postupku pred sudom dokae pravnu osnovu i istinit nain sticanja dravine (savjesnost se pretpostavlja). Zaloni povjerilac ima pravo da se titi po pravilima zemljino knjinog prava, problem kod ove zatite je to ne predvia brisovnu tubu.

Zaloni povjerilac ima na raspolaganju posebnu petitornu tubu za povraaj stvari (vindicatio pignoris).

69.PRESTANAK ZALOZNOG PRAVA

Kako ovo pravo ne moe nastati prije potraivanja tako ne moe trajati due od njega. Kad potraivanje povjerioca bude namireno isplatom ili kad potraivanje prestane da postoji prestaje i razlog zbog kojega je i postojalo zalono pravo.

Prestanak:

-Propast zaloga - prestaje kad propadne zalog a nije nadomjeten drugom stvari. Najee propada usljed elementarnih nepogoda). Ukoliko postoji opasnost od daljeg propadanja, zaloni povjerilac i zaloni dunik mogu trait prijevremenu prodaju stvari.

-Gubitak dravine zaloene stvari- na pokretnim stvarima prestaje trajnim gubitkom dravine a privremenim ne prestaje.

-Odricanje kod hipoteke mora biti u pismenoj formi i hipoteka prestaje brisanjem iz javnog registra, kod rune zaloge moe biti u bilo kakvoj formi.

-Moe prestati i istekom roka i ispunjenjem raskidnog uslova

-Moe prestati i ukoliko pravno lice izgubi svojstvo zalonog povjerioca a nema pravnog sljednika. Ako bi dolo do smrti fizikog lica, zalono pravo bi prelo na njegove nasljednike.

-Konsolidacija i sjedinjenje kad je isto lice postalo nosilac prava svojine i nosilac zalonog prava na istoj stvari.

-Hipoteka - prestaje brisanjem iz ZK, odnosno uknjibom brisanja.

70. .RASPOLAGANJE NEIZBRISANOM HIPOTEKOM.

To je odstupanje od naela akcesornosti. To je jedna znaajna novina i ona ide u prilog vlasniku optereene nekretnine. Ovaj institut je propisan odredbama lana 181 ZSP. Do raspolaganja neizbrisanom hipotekom dolazi onda kada vlasnik nekretnine koja je optereena dokazuje priznanicom ili na neki drugi nain da je prestalo potraivanje koje ta hipoteka obezbjeuje, onda on ima pravo da prenese tu hipoteku do visine prethodne hipoteke na novog povjerioca

Jednostavnije

Nije dolo do namirenja prvog hipotekarnog povjerioca prodajom nekretnine nego je dunik platio ili na drugi nain namirio, ostala je nekretnina, nema vie potraivanja, hipoteka e prestati kad se izbrie iz javnih knjiga. Meutim, Zakon daje mogunost duniku da ne brie tu hipoteku nego da tu nekretninu optereti za neki drugi kredit pod istim uslovima kao prvi ili za manji iznos, ne za vei iznos da ne bi bili oteeni drugi,trei. I automatski ovaj novi hipotekarni povjerilac preskae rang i uzima ono mjesto u prvenstvenom redu koji je imala hipoteka koja je isplaena.

Dakle, moe postati prvi hipotekarni povjerilac a zadnji je zasnovao hipoteku. To je povoljno za dunika jer on dobija povoljan kredit.

Sve se ini da nekretnine budu adekvatno sredstvo obezbjeenja i da lica koja imaju nekretnine budu kreditno sposobnija, to je tzv mobilizacija imovine.71.ZABILJEZBA ZADRZAVANJA PRVENSTVENOG REDA.

-je takoe institut koji je normiran ZSP l. 182, i kae: Vlasnik nekretnine koja je garantovala za neki dug moe zadrati prvenstveni red za 3 godine za neko novo potraivanje ali pod uslovom da se u roku od godinu dana izbrie potraivanje za koje je obezbjeivala hipoteka koje je trebala biti zadrana za novo potraivanje.

Naravno, vrijednost nove ne smije prei vrijednost stare.

Dakle, on zadrava prvenstveni red za neko potraivanje da bi mogao da dobije kreditno povoljnije uslove.

72.AMORTIZACIJA HIPOTEKEAmortizacija hipoteke je predviena lanom 183 i 184 ZSP. Amortizaciju hipotekarnog potraivanja treba gledati pod odreenim uslovima. Zakon o zemljinjim knjigama iz 2005 je takoe predvidio amortizaciju a ZSP je predvidio amortizaciju hipoteke pod odreenim uslovima, pa kae:

Vlasnik nekretnine moe traiti da se ukine ta hipoteka koja postoji na nekom potraivanju jer tvrdi da vie tog potraivanja nema ali da stoji u knjigama i optereuje njegovu nekretninu, smanjuje joj vrijednost. Ako s njom on disponira svako e rei da je pod hipotekom i automatski nova vrijednost. Jer ako je pod hipotekom postoji potencijalna opasnost da e biti prodata za namirenje nekog duga, i zato e vlasnik optereene nekretnine uvijek nastojati da izbrie svaku hipoteku za nepostojee potraivanje.

Zakon predvia uslove za amortizaciju: Ako je upisano prije 30 god; ako se ne zna povjerilac, ako nije vreno nikakvo disponiranje;

i onda vlasnik hipotekovane nekretnine moe traiti da se izvri amortizacija. Nekad je to radio sud (sad vie ne) dok su bile ZK u sudu, Sud je davao oglas, pozivao zainteresovana lica da se jave u roku od 1 god, i ako se niko ne javi dolazi do amortizacije.

A ako se javi lice koje je povjerilac onda je ono lice koje je trailo amortizaciju bilo upueno da u parninom postupku dokazuje da to potraivanje vie ne postoji.SLUNOSTI ili SLUBENOSTI

73.Pojam i nacela

Pravo slubenosti je ograniceno stvarno pravo na necijoj stvari koje ovlascuje svog nosioca da se na odredjeni nacin sluzi tom stvari (posluzna stvar), a njen vlasnik je duzan da to trpi ili nesto propusta.One nisu pretrpjele veliku promjenu od rimskog prava samo su se prilagodile vremenu.Kod sluzbenosti dolazi do koristenja predmeta prava svojine koji je ujedno i predmet tog prava.naela slubenosti:

1. Je ogranieno stvarno pravo (na tudjoj stvari).

2. Ne moe postojati na inidbu (ne moe se vlasnik poslune stvari natjerati da neto ini-on trpi).

3. Slubenost mora da bude korisna.

4. Slubenost se mora izvravati "CIVILITER" to znaci na nain na koji se najmanje optereuje posluno dobro-da vlasnik posluznog dobra ima najmanju stetu.

5. Slubenosti su neprenosive.

6. Slubenosti su nedjeljive.

74.Podijela slubenosti:

Osnovna podjela je na:

Stvarne i line: U zavisnosti od toga u iju korist slubenost postoji. Ako postoji u korist stvari onda je to stvarna, a ako postoji u korist lica onda je to lina.

Line slubenosti

Line slubenosti postoje u korist lica. One traju odreeno vrijeme ukoliko je to dogovoreno, najkasnije do smrti tog lica, s tim to se moe dogovoriti da je lina slubenost zasnovana i za njegovog nasljednik i onda prestaje sa smru tog nasljednika. Postoje u korist jednog odreenog lica koje u principu moe biti kako fiziko tako i pravno. Za razliku od stvarnih slunosti ovdje ne postoji povlasno ve samo posluno dobro a sadrina slunosti se uvijek sastoji u iskoritavanju tue stvari.Tri su vrste linih slubenosti: plodouivanje (usus fructus), upotreba (usus) i pravo stanovanja (habitacija).

75.Stvarne slubenosti-podjela

Stvarna slubenost- pravo titulara jedne nekretnine da koristi drugu nekretninu ili da trazi od vlasnika druge nekretnine da se uzdrzi od nekog ponasanja na koje bi inace imao pravo.

One pretpostavljaju postojanje dva dobra i to povlasnog ( ono dobro u ciju korist se sluzbenost vrsi) i posluznog dobra (ono dobro preko kojeg se sluzbenost vrsi). Stvarna sluzbenost postoji u korist stvari, u korist parcele. Kad se postavlja tuzbeni zahtjev-utvrdjuje se da u korist nekretnine ciji je vlasnik titular postoji pravo sluzbenosti prolaza preko nekretnine, sto je vlasnik duzan trpiti i omoguciti vlasniku povlasnog dobra da izvrsi ove sluzbenostiPodjela na pozitivne (su one sluzbenosti na osnovu kojih vlasnik povlasnog dobra moze da upotrebljava posluzno dobro i da se njime sluzi pravo prolaza, pravo progoa stoke- pozitivne sluzbenosti daju titularu pravo na cinjenje a vlasnika posluznog dobra na trpljenje), i negativne-zahtijevaju od vlasnika posluznog dobra da se ovaj uzdrzi od upotrebe svoje nepokretnosti-pravo da zahtijeva da susjed ne cini zgradu svoju visom,...

Podjela na poljske i kucne

na trajne(naslanjanje zgrade na tudju zgradu ) i povremene(-sezonska sluzbenost-npr. kad se izvozi ljetina)

na vidljive i nevidljive-vidljive se vide golim okom, a nevidljive poput vodovodnih cijevi se ne vide.76. Nuzni prolaz

Rije je o prolazu koji je nuno otvoriti. Sud cijeni da li je veca korist ili steta i izlazi na lice mjesta sudija sa geometrom.Da bi dolo do otvaranja nunog prolaza odlukom suda moraju da budu ispunjena dva esencijalna uslova: prvi uslov je da odreena nekretnina nema nikakve veze sa javnim putem ili da nema dovoljne veze sa javnim putem; drugi uslov je da korist koju odreena parcela dobije stie otvaranjem nunog prolaza premauje tetu koju trpi posluno dobro time to se otvara nuni prolaz. Vlasnik poslunog dobra ima pravo na naknadu tete. Zakon zabranjuje otvaranje nunog prolaza kroz dvorite. U presudi se mora naglasiti kakav nuni prolaz se otvara i u korist koje parcele. Skica vjetaka geometra uvijek je sastavni dio sudske odluke. Nuni prolaz se stie momentom pravosnanosti sudske odluke. Uknjiba ima samo deklaratoran karakter.

Slino jeste i kod diobe kod suvlasnitva (za one parcele koje nemaju prava slubenosti), isto tako i u ostavinskom postupku ako je ostavitelj odredio da se u tom postupku trebaju osnivati odreeni slubenosti sud e onda donoenjem ostavinskog rjeenja zasnivati odreene slubenosti.

77. Plodouivanje-je najsira i najsveobuhvatnija lina slubenost koja se sastoji iz ovlatenja upotrebe i pribiranja plodova sa tue stvari neograniceno ali bez povrede njene sutine. Predmet moze biti pokretna nepotrosna stvar(ako je pokretna potrosna stvar tada se radi o nepravom plodouzivanju) i isto tako i nepokretna stvar. Ovde postoji samo posluzno dobro-u korist lica.

Trokovi redovnog odravanja stvari: pripadaju plodouivaocu (neogranieno koristi stvar, uzima plodove, ima pravo i na civilne plodove, zbog toga mora da snosi i trokove redovnog odravanja stvari).

Trokovi vanrednog odravanja stvari: Snosi vlasnik stvari. Vlasnik stvari ima faktiki samo golu svojinu. Licne sluzbenosti se ne mogu prenositi dok se ovlascenje plodouzivanja moze prenijeti , a ovlascenje upotrebe ne moze .

Rizik sluajne propasti stvari: Snosi vlasnik stvari.

Plodouivanje traje do isteka ugovorenog vremena ili do smrti plodouivalaca. Plodouivanje se ne moe naslijediti! Izuzetno se moe odrediti da plodouivanje se ustanovljava i za nasljednika i tad prestaje sa smru tog nasljednika.

78.Pravo upotrebe- usus je lina ogranicena slunost iji je imalac ovlaten da tuu stvar upotrebljava i pribira plodove sa nje u granicama svojih linih potreba i potreba lanova svoje obitelji bez naruavanja sutine same stvari. Pravo upotrebe se ne moe prenijeti na drugo lice.

Predmet su nekretnine ili nepotrone pokretnine (a moe biti neprava upotreba ako su potrone pokretnine).

Trokove odravanja stvari snosi vlasnik stvari.

79.Pravo stanovanja- kao lina slunost sastoji se u ovlatenju da se u svrhu stanovanja koristi tua stambena zgrada ili stan kao posebni dio zgrade. On moe pravo line slubenosti upotrebe stanovanja koristiti sa lanovima svoje porodice. Nema pravo dovoenja drugih lica. Ove sluzbenosti su danas u praksi jako rijetke.80.Preinacenje nacina izvrsavanja i premijestanja sluzbenostiPreinacenje sadrzaja ako se bitno mijenja nacin ili mjesto izvrasvanja i o tome odlucuje sud,Ukoliko se mijenja prijasnji nacin izvrsavanja sluzbenosti o tome se mora postici dogovor sa vlasnikom posluznog dobra na osnovu pravnog posla,

a prelaganje ili premjestanje(neko ima sluzbenust preko moje parcele i ide sredinom i