1 STVARNO PRAVO

Stvarнa prava regulisu odnose ljudi a povodom stvari.. Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup opših pravnih normi koje regulišu odnosi među ljudima povodom stvari,a u subjektivnom smislu je subjektivno pravo koje se odlikuje, sjedne strane time što je apsolutno –ako mozemo reci da uopste postoje apsolutna prava i kao takvo djeluje prema svima-erge omnes, a s druge strane time zato što za neposredni objekt ima stvar.Ono pripada odredjenom subjektu (npr. Ja sam vlasnik stana i to mi pravo pripada na osnovu normi iz objektivnog prava i one mi to dozvoljavaju.) Za stvarna prava važi načelo numerus clausus, što znači da je broj stvarnih prava taksativno određen u zakonu.(imperativno odredjena norma sto znaci nema izmjene-karakteristika tipicnost)5 je stvarnih prava po ZSP:

1. pravo svojine,-centralno pravo –najsveobuhvatnije, stvarna prava na vlastitoj stvari2. pravo građenja, 3. založno pravo, 4. pravo stvarne i lične službenosti 5. pravo realnog tereta.

Ovih 4 stvarna prava na tudjoj stvari.

Karakteristike stvarnog prava koje ga razgranicavaju od ostalih prava-4 karakteristike su:1. neposrednost: subjekti prava vrše ovlašćenja koja imaju na osnovu stvarnog prava najčešće

neposredno,2. apsolutnost: stvarno pravo djeluje erga omnes, što znači da djeluju prema svima (kod

obligacionih prava djeluje inter partes - između određenih lica); ovo je i najvaznija karakteristika.3. tipičnost odnosno primjena načela numerus clausus: je vrlo značajno načelo; znači načelo

zatvorenog broja stvarnopravnih odnosa, tzv. rimski kriterij. To konkretno znači da u određenom građanskopravnom sustavu postoje samo oni oblici stvarnopravnih odnosa koje je kao takve odredio propis odnosno zakon. Samo u okviru tog broja stvarnih prava mogu da se kreću subjekti prava u okviru određenog stvarno-pravnog odnosa.

4. pripadnost: stvarno pravo pripada određenom subjektu,ima svog titulara. Iz pripadnosti i tipicnosti se izvlace dvije karakteristike i to: - pravo prvenstva: prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno pravo ima prvenstvo u odnosu na obligaciono pravo, dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena načela prior tempore potior iure - prvi u vremenu jači u pravu - to znaći da u konkurenciji stvarnih prava prednost imaju ona koja su ranije nastala. Npr ako na istoj stvari ima vise hipoteka prvi u rangu povjerilac se naplacuje potpuno a sledeci slabije , pa sledeci jos slabije..- pravo sljedovanja:vlasnik moze traziti povracaj od lopova nosilac odnosno titular stvarnog prava ima pravo da to svoje pravo štiti bez obzira u čijim rukama se nalazi stvar koja je objekat stvarnog prava.

2. IZVORI STVARNOG PRAVA postoje nacela koje propisuje Ustav, zatim zakon-centralni Zakon (lex generalis-osnovni) donesen 2008 (bile su 2 izmjene ), a ima i dosta lex specialisa (zakon o vodama....)Za ZSP kazu da je drugi ustav jer vrsi tranziciju sistema-pretvaranja drustvene u drzavnu ili privatnu svojinu i mnogo je revolucionarnih stvari donio jer je prethodno bio socijalisticki sistem.-ovde obicaja nema, a sudska praksa i doktrina se skoro i ne koriste, zatim medjunarodni akti-zastita ljudskih prava i sloboda Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, član 1: Pravo na mirno uživanje imovine (jeste akt koji je nadređen svim aktima naše države!)

3.NOVINE KOJE DONOSI ZAKON O STVARNIM PRAVIMA: Donosonjem Zakona o stvarnim pravima u Rep. Srpskoj izvrsena je kodifikacija stvarnog prava i ukidanje socijalistickih svojinskih odnosa . u proslom sistemu (nije bila jednoglasnost-)Cl.3.stav2-sva fizicka i pravna lica mogu biti nosioci svojine.

jednovrsnost prava –to znaci da je 1 pravo svojine bez obzira na titulara., superficies solo cedit: uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine, zemljiste je glavna stvar i sve što je

na zemljištu ispod zemljišta dijeli sudbinu zemljišta .Vracamo se na nacela koja se baziraju na Rimska.(U RS prenos drustvene svojine u drzavnu donijeto 2003.Napustena svojina je drzavna svojina, Nekada u doba socijalizma smo imali drustvenu zemlju i 2 titulara i na kuci je bio vlasnik jedan a na zemljistu gdje je kuca-drzava)

Najvaznije u ovom zakonu su - prelazne i završne odredbe (kojima se daju pravila za uspostavljanje jednovrsnosti vlasništva odnosno pretvaranje određenih prava koja su postojala u prošlom sistemu - određuje se režim prelaska na novi sistem),-zavrsne odredbe-pretvaranje drustvene svojine u pravo svojine-izmjena iz 2011 u zakonu propisano da se upravni postupak vodi jer nema vise automatskog pretvaranja.

Uvodi i novi institut-pravo gradjenja Mijenjaju se pravila gradjenja na tudjem zemljistu Regulise realne terete i detaljno normira ono sto nije bilo prije (licne sluzbenosti..) Sticanje prava svojine od nevlasnika

1

Zalozno pravo regulisano u cjelosti Susjedska prava-medje

POJAM STVARI U građanskom smislu stvar je dio materijalne prirode koji se nalazi u ljudskoj vlasti i na kojem postoji pravo svojine ili neko drugo stvarno pravo. Materijalni dijelovi koji ispunjavaju dva uslova-fizicki (vazduh, svjetlost, voda) –pravni (stvarno pravo...pravo svojine..)Sastavni dijelovi stvari - prosta stvari složena stvar. Svi dijelovi složene stvari nalaze se u međusobnoj funkcionalnoj vezi i čine pravnu cjelinu, a prema fizičkoj vezi koja postoji između njih mogu biti spojeni sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi. Spojeni dijelovi mogu biti odvojivi(tocak automobila) i neodvojivi ( ne mogu se odvojiti bey unistenja , gradj. Mat. Kojim je napravljena kuca.) Glavna i sporedna stvar Glavna stvar- Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizička cjelina njenih sastavnih dijelova koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na jednu pokretnu stvar s kojom je funkcionalno povezana. Sporedna stvar- Ona koja je određena da služi drugoj glavnoj stvari.

Plodovi- su npr. voće, vuna, mlijeko, med sl. Plod je sporedna stvar. Plodovi mogu biti organski proizvod jedne stvari.Oni obuhvataju proizvode životinja i zemljišta.Plodovi su i druge koristi koju stvar periodično daje prema svojoj nameni.Meso zaklane stoke nije plod stoke.Pored prirodnih plodova , moderna prava razlikuju i tzv. civilne plodove .To su novčani prihodi koje jedna stvar ili jedno pravo daju periodično na osnovu pravnog odnosa.Vlasnik stvari ili prava prenosi svoju stvar ili pravo drugome na korištenje,i za to periodično dobija jednu novčanu svotu.Na osnovu ugovora o zakupu stvari – zakupnina je plod.Za civilne plodove m ј erodavna su pravila obligacionog prava.

Pripadak-odvojiva stvarPripadak je pokretna stvar koja nije sastavni deo druge stvari,ali po svojoj nameni služi ispunjenju njene svrhe i u stalnom je prostornom odnosu prema glavnoj stvari.Pripadak može biti samo pokretna stvar. Pripadak mora biti fizički samostalna stvar.Guma na automobilu je njegov sastavni deo,a rezervna guma je njegov pripadak.Pripadak se mora nalaziti u prostornom odnosu prema glavnoj stvari,čijem ekonomskom iskorištavanju služi.Sporedna stvar mora da bude u blizini glavne stvari,da se nađe pri ruci.Privremeni prekid veze između sporedne i glavne stvari ne utiče da sporedna stvar izgubi svojstvo pripadka.Pravni značaj svojstva pripatka sastoji se u tome da pripadak deli sudbinu glavne stvari,ukoliko u zakonu ili ugovoru nije ništa drugo određeno.Pripadak koji služi za iskorištavanje nepokretnosti i sam dobija svojstvo nepokretnosti.

Osnovna i najvažnija podijela stvari jeste na :1. pokretne i 2. nepokretne stvari:

U nepokretne s tvari spadaju zemljišta, zgrade i druge stvari koje su sa zemljištem čvrsto vezane. Imovinska prava na zemljistu se upisuju u zemljisne knjige.U nepokretnost spada i drvo trava i sve sto radja na zemlji dok se ne odvoji od zemljista.Neke stvari su nepokretne ali su planirane da u buducnosti postanu pokretne.plod kad se obere, cigle kad se srusi kuca...Brod i avion se smatarju nepokretnostima jer su vece vrijednosti iako su u principu po prirodi pokretne.

definicija nekretnine – cl.6 -nepokretnosti su čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini, iznad ili ispod njega izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane,.

Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu premještati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje suštine.. One su manje vrijednosti ..One su potrosne, zamjenjive i mogu se umnozavati i proizvoditi.

Pravni znacaj ove podjele je -stroziji rezim vazi kod nekretnina tj. Nepokretnih stvari zbog njene vece vrijednosti u odnosu na pokretne stvari,-Kod pokretnih stvari se ostavinski postupak ne mora voditi a kod nepokretnih je obavezan. Kod nepokretnosti je forma ugovora pismena i ovjera kod notara tako da se sam promet razlikuje jer se kod nepokretnih stvari ide notaru a kod pokretnih ne ide. Kod pokretnih stvari su rokovi odrzaja kraci kod nepokretnih duzi, Na pokretnim stvarima se zasniva pravo rucne zaloge a na nepokretne hipotekaSticanje na osnovu pravnog posla kod pokretnih stvari je predaja-tradicija , a kod nekretnina upis u javne knjige, izgubljena pokretna stvar pripada nalazacu , a napustena nepokretna drzavi.

Stvari u prometu i stvari van prometa, stvari u ograničenom prometu: stvari koje mogu biti predmet stvarnih prava su stvari u prometu (res commercium); danas u zapadnim zemljama najveću

2

kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u opštoj upotrebi (res publicas) tj. javna dobra (putevi, trgovi, ulice,...); te stvari u ograničenom prometu - npr. promet vatrenog oružja i municije, ljekova

Individualno određene stvari: Individualno određene stvari su one koje se u pravnom prometu određuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu ili su pravnim poslom između stranaka određene kao takve (zemljište, odjelo sašiveno po mjeri,...).

Stvari određene po rodu: Stvari određene po rodu su one pokretne stvari koje se u pravnom prometu određuju po vrsti, mjeri i broju (novac, žito, brašno,...). One su lako prometljive i lako zamijenljive.

Zamjenljive i nezamjenljive stvari: Zamijenljiva je ona stvar umjesto koje se može u ispunjenju obaveze dati druga stvar iste vrste, približno istih svojstava i iste vrijednosti. Ostale stvari su nezamijenljive (npr. slika čuvenog umjetnika,...). Ova podjela je vazna za obligaciono pravo.

Potrošne i nepotrošne stvari: Potrošne su pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova: ako su namijenjene da se utroše jednom upotrebom i ako su namijenjene da budu otuđene. Nepotrošne stvari su stvari čija se upotrebna vrijednost realizuje u jednom dužem procesu potrošnje, a ne jednom upotrebom.

Djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne stvari bez smanjenja njihove upotrebne ili prometne vrijednosti. Nedjeljive stvari su: mašine, umjetnička slika,novčanica itd. Kriterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne stvari nije fizički, već ekonomski. Pravni značaj ove podjele dolazi do izražaja kod susvojine ili zajedničke svojine, u slučaju diobe.

Proste i složene stvari: Prosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu, nepodijeljenu cjelinu (npr. list papira, novčanica itd.). Ako je jedna stvar sastavljena iz više dijelova takva stvar je složena (npr. motor automobila, kuća, knjiga itd.).

Zbirne stvari i zbir stvari: Kod zbira stvari se radi o skupu više samostalnih stvari koje se zbog njihove zajedničke ekonomske namjene u pravu tretiraju kao jedna cjelina (biblioteka, stado ovaca,...). Ovdje se radi o zbiru stvari kod kojih svaka ponaosob može biti u prometu kao samostalna stvar. I kod zbirne stvari se radi o više stvari, ali sve stvari su tu nesamostalne. Samo tek određena količina ovih stvari, samo njihov zbir ima ekonomskog značaja (npr. šahovska garnitura, par rukavica, špil karata

Opsta dobra Cl.8 –nisu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava jer su oni djelovi prirode i ne mogu biti u vlasti ni fizickog ni pravnog lica nego su na upotrebi svima podjednako (voda, vazduh..)

Cl.7- Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo

Definicija dobara od opsteg interesa-ona nisu opsta dobra i zbog toga mogu biti pravo svojine i drugih stvarnih prava..pravo gradjevine, zemljista..

Novac-papirni i metalni. On je zamjenjiva, potrosna i odredjena stvar koja sluzi kao opste platezno i prometno sredstvo kao sredstvo placanja propisano u jednoj zemlji

Hartije od vrijednosti –dokumenti kojima se obecava isplata novca, zarade, kod papira od vrijednosti postoje dva prava-pravo na papir (svojina ) i pravo iz papira (pravo svojine na robi). Svaka hartija mora da je u pisanoj formi da je u njoj sadrzano neko gradjansko-imovinsko pravo i da je postojanje tog prava povezano sa postojanjem hartije. Hartija od vrijednosti sadrzi 5 elemenata

1. Oznaku vrste hartije od vrijednosti, 2. Naziv i sjediste izdavaoca, 3. Tacno navedenu obavezu, 4 mjesto , datum i serijski broj izdavanja i 5. Potpis izdavaoca.

POSJED ILI DRŽAVINA (corpus)

Cl.303-323 u ZSP je normirana drzavina Drzavina je spoljnji bedem svojine!

Drzavina je fakticka vlast na stvari ( da drzalac sa njom raspolaze kad hoce) i zasticena je pravom.Ona nije stvarno pravo ali je pretpostavka za sticanje stvarnog prava. Drzavina prethodi svojini. , jer u najstarijem dobu ona bila znak da odredjena stvar pripada nekom licu. Prvi pojam je imovinskog prava.Rimljani su odvajali drzavinu od prava-corpus od possessio

Postoji jos od rimskog prava. Najstariji institut gradjanskog prava.Vode se polemika da li je fakat/cinjenica ili je to pravo ili pak i jedno i drugo.Svatanje je da se ipak radi o faktu.Fakticka vlast na stvari i da je drzalac stvari najcesce i vlasnik stvari ali je i tA pretpostavka oboriva.. Vlast na stvari se stiti da se odrzi kontinuitet odnosa.

Drzavinu treba razlikovati od prava jer je ona fakticko stanje ,a pravo joj daje zastitu . Drzavnina se ne pretvara u pravo. Pravo je stiti zbog JR i mira u drustvu.

Tri funkcije drzavine

- publicitetna-obezbjedjuje publicitet. Odredjena lica drže određenu stvar i ostvaruju pretpostavku da su oni vlasnici te stvari

- Akvizicijska- pomocu državine se moze steci određena stvar

3

- - kontinuitetna-obezbjedjuje kontinuitet

Francuski gradjanski zakonik posvecuje drzavini samo nekoliko clanova , a prihvata rimsko svatanje drzavine.Osim Francuskog prihvatili su ga i Austrijski, Italijanski, Belgijski , Ceski..Njemacki zakonik drzavinu izucava na drugaciji nacin kao i Svicarski , Madjarski i ZOSPO. Oni izbacuju animus i izjednacavaju drzavinu faktickom vlasti na stvari

Dvije osnovne koncepcije drzavine-

-subjektivna *rimska *drzalac je ona koji se prema stvari ponasa kao vlasnik. Stiti drzaoca koji se smatra vlasnikom .Sužen je krug lica kojima se daje državinska zaštita jer mora da ispuni dva osnova- da ima fakticku vlast na stvari (korpus)i – volja da stvar drži kao svoju (animus). Ne stiti detentora i neka druga lica koje stiti objektivna..usvojili su je Francuski, Austrijski ..-objektivna *moderna -od Njemackog zakonika zadrzava korpus i ne mora postojati volja da se stvar drzi , dovoljno je da postoji prirodna volja.(npr. U busu vam neko stvar ubaci u dzep –nemam volju da je drzim, ali ako ukradem imam volju da je drzim. Stiti i lopova i detentora.

Objekti državnine mogu biti i javna dobra, ali koja po svojoj prirodi mogu biti u pravnom prometu kao što je slučaj sa knjigama u javnim bibliotekama.Javni putevi nisu objekat drzavine .Objekti su one stvari nad kojima se može vršiti fakticka vlast koja je pravno relevantna. Buduce stvari ne mogu biti objekat drzavine, jer se nad njima ne moze vrsiti fakticka vlast. ZSP uvodi novinu da objekti državine mogu biti i posebni dijelovi neke stvari (soba u stanu)kod hartija od vrijednosti objekat je isprava, plodovi su objekat drzavine kao i pravo stvarne sluzbenosti. U principu objekat drzavine je svaka stvar nad kojom se vrsi fakticka vlast bez obzira da li je u prometu ili ne.

Subjekat drzavine moze da bude svako fizicko ili pravno lice. Subjekti prava su i subjekti drzavine bitno da ima pravna sposobnost. Poslovna sposobnost nije neophodan uslov i zato drzavinu mogu sticati i lica sa ogranicenom poslovnom sposobnoscu i poslovno nesposobna lica.za sticanje drzavine j epotrebna prirodna volja. I dijete ima fakticku vlast na stvari (sanke, bicikl..) koja nista nije manja u odnosu na poslovno sposobna lica. Za poslovno nesposobno lice drzavinski spor vodi njegov zakonski zastupnik.

VRSTE DRŽAVINES obzirom na to da li drzalac ima ili nema neposredan uticaj na stvar Državnina se dijeli na :

posrednu i neposrednu.

- Neposredna državina- ima onaj ko licno- neposredno vrši faktičnu vlast na stvari.(lopov koji drzi ukradenu stvar) Moze se vrsiti licno ili i preko pomocnika u drzavini koji sluzi drugom licu da pomocu njega ima drzavinu.ZSP propisuje pretpostavku da s eneposredna državina smatra smaostalnom državinom.Radi se o oborivoj pretpostavci jer ukoliko neko tvrdi suprotno mora to i dokazati.-Posredna državina - ima l ice koje faktičnu vlast na stvari vrši preko drugog lica kojem je po osnovu plodouživanja, ugovora o korištenju stana, zakupa dalo stvar u neposrednu državinu ili posjed.Ovdje lice koje vrsi neposrednu fakticku vlast stvar drZi kao tuđu, tako da ostavlja prostor za posrednu državinu drugog lica, ciju vlast neposredni držalac priznaje.NPR. ZAKUPAC JE NEPOSREDNI DRZALAC A JA KAO VLASNIK PROSTORA SAM POSREDNI. POSREDNI SAM SVE DO MOMENTA KAD ON KAZE JA TEBE VISE NE PRIZNAJEM..Nema posredne drzavine bez neposredne.- samostalana-u Zakonu novi pojam –drzalac se ponasa prema odredjenoj stvari kao vlasnik.:.Posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno;- nesamostalana: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznajući višu vlast posrednoga posjednika;Drži stvari ali se ne ponaša kao vlasnik.

-Isključiva: jedno lice drži stvar (dio parcele, stan u zgradi..bilo da se radi o dijelu stvari ili cijeloj stvari)-Sudrzavina-vise lica drze jednu stvar.Ona nije povezana sa susvojinom.Državina ili posjed prema obimu se dijele na:

državinu stvari i državinu prava.

Državina stvari je najšira faktička vlast na stvari koja po obimu odgovara sadržini prava svojine. Držalac stvari se ponaša kao vlasnik bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne.Državina prava je uža, dijelimična faktična vlast na stvari koja po obimu odgovara nekom drugom pravu čija je sadržina u neposrednoj vlasti na stvari(zakup).

OBLICI DRZAVINE--Zakonita - prosiren je pojam u odnosu na prosli zakon. Zasniva se na odredjenom pravnom poslu(dosao do nje kupoprodajom, poklonom..)Kupac stvari je zakonit drzalac cak kad kupuje i od lopova bey obyira a li je znao ili nije da njegov prethodnik nema zakonitu drzavinu.Nezakonita se ne bazira na pravnom osnovu, ali ima zastitu sem prema onom licu od koga se ukrala stvar-

4

-Savjesna -subjektivan odnos kojeg je tesko utvrđivati-onaj drzalac koji ne zna da nema pravo na državinu (on smatra da ima pravo na drzavinu )a dok nesavjesna zna da nema pravo na državinu –lopov zna da stvar nije njegova.Drzavina moze biti zakonita i nesavjesna( kupac prilikom kupovine zna da je prodavac lopov) i nezakonita i savjesna ( ugovor o kupoprodaji je zakljucen a nistav je a kupac to nije znao)- istinit (pravi) ili neistinit (manljiv ): posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni prevarom ni zloupotrebom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, prevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet;

POMOCNIK DRZAVINE – postaje na osnovu radnog odnosa ili nekog drugog, on nema pravo na dryavinsku yastitu ima na samopomoc samo ako se sa tim slaze drzaoc. ZSP propisuje da oni nisu drzaoci vec da su to lica preko kojih neko drugo lice vrsi fakticku vlasti i ima drzavinu.Pomocnici su obavezni slusati volju i vlast neposrednog drzaoca i ne mogu postupati po svojoj volji vec po nalogu nep.drzaoca.On nije detentor. Da li je neko lice pomocnik u drzavini se procjenjuje od slucaja do slucaja.DRŽAVINA NASLJEDNIKA je državina koju stiče nasljednik u trenutku smrti ostavioca. Prvi put prihvacena u Njemackom zakoniku.Moze nastati i bez volje nasljednika i da naslednik ne zna da je uopste ima. On ima pravo na drzavinsku zastitu iako jos nije postao drzalac.(npr. Ostavitelj ima kucu u bl, umire a nasljednik u australiji postaje i vlasnik, ali on nema fakticku vlast jer ne zivi tu, a pravo ga u ovom slucaju stiti , Rimsko pravo nije poznavalo naslje.drzavine a ni nase sve do ZOPSO-a.Kad vlasnik pocne (a moze poceti kad on zeli) sa vrsnjem fakticke vlasti onda nasledna drzavina postaje (neka druga, neposredna, posredna..)Ako nema nasljednika drzalac postaje Rep. Srpska

PRESTANAK-DRŽAVINE- DRŽAVNINA SE GUBI prestankom faktičke vlasti na stvari. Ko kaze da je drzavina prastala mora to i da dokaze. Apsolutno i relativno prestaje. U zakonu imamo prestanak drzavine stvari i prestanak drzavine prava.prestaje i smrcu lica i prestankom pravnog lica.Nastaje i kad je stvar propala, trajno se izgubila i ako je drzalac svojom voljom napustio.Drzavina se ne gubi ako se privremeno tj, sprijecen je i izgubi fakticku vlast na stvari. Prestanak drzavine moze biti dobrovoljan ili protivan volji (kradja..) Odricanje svojevoljno je derelikacija –ovdje motiv nije od znacaja ali drzalac mora biti poslovno sposoban.PRENOS DRZAVINE –predajom odredjene stvari-posto je prenos fakticki cin a ne pravni posao dovoljno je da postoji prirodna volja.fizicka(iz ruke u ruku), simbolicka (predaja kljuceva od auta) i fiktivna(izjavom volje)-STICANJE DRZAVINE -izvorno ili orginarno( ako je sticalac zasnovao jednostranim cinom i nije zasnovana na necijoj ranijoj vlasti npr. Hvatanje odbjeglog roja pcela..Državina se stice kad sticalac uspostavi fakticku vlast na stvari.izvedeno ili derivativno (ako mu je vlast prenesena)

ZAŠTITA DRŽAVINEDrzavina je spoljnji bedem svojine! I zbog toga se i stiti Pravna zastita je funkcija kontinuiteta.Najvaznije je kod drzavine je njena zastita (gdje pravo pruza zastitu) i po zastiti se razlikuje drzavina od drugih .Zaštitom državine održava se javni red i mir i sam pravni poredak.Ostvaruje se na dva nacina: samopomoc i drzavinskom tuzbom (sudskim postupkom).Zastitu prava na drzavinu moze imati svako lice koje je propustilo rokove ili izgubilo drzavinsku parnicu, moze petitornom tuzbom vratiti drzavinu

1. Samopomoć –sam vraca svoju dryavinu. je dopunska zastita (drustvo ne voli da se stiti samopomoci, vec putem suda iz razloga sto ona moze da dovede do nasilja pa se koristi samo u izuzetnim slucajevima. Zakon kaze da moraju da budu ispunjeni svi kumulativni uslovi - da opasnost mora da budu neposredna samopomoc, nuzna i da nacin izvrsenja mora odgovarati i samoj prilici.Npr. ako se pretrpi steta u vidu izbacivanja iz kuce a vani zima upotrebice se samopomoc jer je dugo cekanje *tuzba. Ne smiju se prekorociti granice samopomoci. U ZSP u cl.2 (prof. Se ne slaže) rokovima se vrsi koje određuje zakon: subjektivni 30 dana od dana saznanja i objektivni godinu dana).Samopomoc se ne smije vrsiti nanosenjem tjelesne povrede –sem ako se ne radi o nuznoj odbrani.Ovdje se ne primjenjuju pravila zastare o prekidu i zastoju.2.Državinska tužba – zastita putem sudaPodnosi se sudu, onaj koji moze podnijeti tuzbu tj.fakticki drzalac podnosi tuzbu protiv lica koje mu je smetalo. Podnosi se u prekluzivnim rokovima. Subjektivni -30 dana od saznanja -ona se mora iskoristiti u okviru objektivnog- 1 god( od dana smetanja)..Sud pazi po službenoj dužnosti.Ako se smetanje stalno produzava-za svaku radnju ide poseban rok.Po isteku rokova vis ese ne moze pokrenuti drzavinska ali moze petitorna parnica i ona se moze traziti u svako vrijeme jer vlasnicke tuzbe ne zastarijevaju.Povreda državine može biti izvršena na dva načina: -tuzba za povracaj oduzete stvari i tuzba za smetanjea) Oduzimanje stvari koje je češće kod pokretnih stvari ali je moguće i kod nepokretnosti, (krađa useljenje u tuđi stan). b) Smetanje državine (pokretni a mogu biti i nepokretne stvari) također može značiti potpuno onemogućavanje držaoca u vršenju faktičke vlasti,. Vrse se pomocu fizicke sile cinje ja i necinjenja-propustanja i verbalno ali prijetnja mora biti stvarna i ozbiljna.-parnica zbog smetanja drzavine:

5

Tuzba se sastoji iz tuzbenog zahtjeva-PETIT(petitorna tuzba)dijelovi tuzbe1.opis čina smetanja, 2.uspostava predjasnjeg stanja 3.zabrana smetanja za ubuduće.

Sustina tuzbe je da se vrati u predjasnje stanje.(npr. neko mi uzurpirao vikendicu , podnosim tuzbu onda se u tuzbi navodi ove tri smetnje..treci dio petita je vazan zbog izvrsenja)-ne ide se ponovo u parnicu vec odmah izvrsenjeKad se usvaja sl. zahtjev moraju da budu sva tri dijela petita, stim da opis cina smetanja nije obavezan ali je koristan.

Sud kod cina smetanja zakazuje rociste i pocinje spor.Sud ima zadatak prvo da utvrdi poslednje stanje drzavine i smetanje.(imaju izuzeci kod smetanja u praksi –verbalna prijetnja koju sud mora da utvrdi da li je izazavala opravdani strah određena radnja ) Smetanje drzavine je 1 postupak, donosi se 1 odluka, nema djelimicne odluke. Prigovori koji tuzeni isticu-prvi prigovor koji tuzeni moze da istakne je prigovor o nedostatku protivpravnosti. - nema smetanja posjeda ako nema protivpravnosti (elektro postavi stub sa dozvolom opštine na tvojoj zemlji!ima smetanja ali nema protivpravnosti).drugi prigovor je prigovor manjivosti državine-i treci prigovor je prigovor ako se tokom državinske parnice istovremeno vodi i vlasnicka koja se zavrsi ranije , logicno je da ce on reci da je dobio spor u pravu.

Drzavinske parnice su hitne prirode.U njima se utvrđuju samo bitne cinjenice.Nije dozvoljeno spajati drzavinske (utvrdjuju se cinjenice samo za fakt) i petitorne parnice (ona duze trajejer se utvrdjuju cinjenice za pravo )

Zalba protiv rjesenja podnosi se u roku od 15 dana, revizija kao valjani pravni lijek nije dozvoljena. Rjesenje se izvrsava u roku od 60 dana.

ZASTITA POSREDNE DRZAVINE –ovde se zastita izvodi iz neposredne drzavine a ne iz posrednedrzavinske tuzbe pripadaju posrednom i neposrednom drzaocu.. Posredni drzalac ima pravo da stiti neposrednu drzavinu od trecih lica i ima pravo da trazi zastitu prema neposrednom drzaocu isto tako neposredni moze da trazi zastitu od trecih lica .ZASTITA SUDRZAVINE-. Svaki sudrzaoc ima pravo na pomoc drzave ako ga drugi sudrzaoci iskljuce iz sudrzavine.izjednacena sa zastitom svake druge drzavine ali ima svoje specificnosti koje proizilaze iz osobina koje ona ima kao posebna vrsta drzavine. Smetanje sudrzavine mora da bude protivpravno u sticenju sudrzavine od smetanja trecih lica primjenjuju se opsta pravila.ZASTITA NASLJEDNICKE DRZAVINE-.nasljednik uziva drzavinsku zastitu samo ako je imao je i ostavitelj. Ukoliko nasljednik ne pocne vrsiti fakticku vlast, vec neko drugo lice onda to drugo lice nakon roka postaje drzalac.

VLASNIŠTVO ILI SVOJINA,,Kad o nekoj stvari kazes da je moja, to je najvise sto kazati mozes,, -Valtazar BogisicSvojina je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlascenje da slobodno po svojoj volji drzi stvar, koristi je i sa njom raspolaze.Ona nije samo pravni , vec i ekonomski , politicki , mada nas zanima samo ovaj pravni pojam. Centralni institut, jedino stvarno pravo na sopstvenoj stvari. Radi se o najsveobuhvatnijem, najsirem. Skup maxsimalnih ovlascenja koje nam neko pravo moze dati.. Koliko je znacajna da je pravna zastita svojine propisana u ustavu. U rimskom pravu se smatrala da je ona iskljuciva i da vlasnik moze da radi sa njom sta god hoce. Medjutim vremenom je dolazilo do ogranicenja da se ne bi zloupotrebljavalo. Ona se moze uzeti ili ograniciti uz odredjenu naknadu *eksproprijacija . Pravo svojine je apsolutno-mada ne potpuno apsolutno jer takvog neogranicenog prava nema,, ne zastarijeva i vazi erga omnes. Ono je trajno i postoji sve dok postoji stvar. Ne smije se smetati svojini drugih lica. –zabrana zloupotreba prava. Vlasnici javnog prava (Rep. Srpska...) imaju isti polozaj kao i ostali vlasnici-osim ako je to drugacije zakonom odredjeno.

Jednovrsnost prava svojine - jedna vrsta prava svojine bez obzira na titulara.

Ova ogranicenja su trajna ali mogu biti i privremena. 3 su ograničenja svojine:

1.ogranicenja u pogledu stvari koje imaju narocit znacaj za drustvo

2.zakonske sluzbenosti u opstem smislu 3.susjedska prava

6

Sticanje prava svojine

Sticanje svojine stranih lica - Prava stranih lica- stranci su fizicka i pravna lica koja nemaju domace drzavljanstvo.Zbog priliva investicija i liberalizacije ogranicenja sprava stranih lica su se svela na najmanju mogucu mjeru i izjednacavaju se sa domacim.Njihova pitanja sve vise dobijaju na znacaju. . Nekada su imala mnoga ogranicenja *u odredbama cl.15. kaze da imaju ista prava u pogledu sticaja svojine kao i domaci pod uslovom reciprocitet-uzajamnost ( da i mi u njegovoj zemlji imamo ista prava sticanja) i druga da ne mogu sticati prava ako je to drugi zakon odredio.Cl.16 ZSP. Ovde se radi o odredbama koje su zastitnog karaktera. Ogranicenje ovog karaktera bi moglo biti sporno za prijem BiH u EU.

Pravo svojine se stice po četiri osnova:- pravni posao,(u pogledu osnova derivativno(zavisi od prava/izvodi se iz prava prethodnika)- karakter ima konstitutivni (- zakon, (orginarno)- deklaratorrni karakter- odluka suda ili drugog nadležnog organa,(orginarno) deklaratorrni karakter- nasljeđivanje.( derivativno) deklaratorrni karakter

Sticanje prava svojine na osnovu pravnog poslaZakon o st.pravima odvaja pokretnine i nekretnine.Vrste pravnog posla..dvostrani-ugovor, jednostrani-testamentKod ovog slucaja sticanja postoje dva lica –prethodni vlasni i novi vlasnik koji izmedju sebe zakljucuju ugovor upravljen na prenos prava svojine. Za sticanje pravnog posla moraju biti ispunjena dva uslova i to: uslovu u pogledu pravnog osnova –iustus titulus i uslovi o nacinu sticanja –modus acquirendi,tek tada se mogu sticati prava na osnovu pravnog posla.Sticanje na osnovu ugovora sa vlasnikom je slucaj derivativnog sticaja(izvodi se iz prava prethodnika) Ugovor je pravni osnov a da bi doslo do prenosa svojine potrebna su tri momenta-da je prenosilac vlasnik stvari, - Da postoji punovazan ugovor upravljen na prenos svojine (kupoprodaja, poklon..), - kod pokretnih stvari da je izvrsena predaja stvari, ne mora da bude pismen , a ako je u pitanju nepokretnost upis u zemljisne knjige ima konstitutivni karakter.Obavezna pismena forma ovjerena kod notara. Forma ad solemitatem-obavezna forma.Kod nepokretnih vrsta predaje-Upisom u javne knjige se postaje vlasnik. za uknjizbu mora postojati klauzula intabulandi-to znaci bezuslovan pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknjizi novi vlasnikVrste predaje-kod pokretnih stvari

1. Fizička predaja – Kad su u pitanju manje stvari može iz ruke u ruku. Ako su u pitanju veće stvari onda se vrši ostavljanjem stvari na mjesto koje je kupac označio.

2. Simbolična predaja – predaja urucenja stvari ili nekog simbola (predaja ključeva od prostorije gdje se nalazi prodata stvar, predqaja kljuceva automobila..)

3. Fiktivna predaja - nema stvarne predaje, predaja ocitovanja volje Postoje 3 takva slučaja:

prvi slučaj fiktivne predaje-predaja kratkom rukom, jer se vec drzi stvar. Zakljucenjem pravnog posla ako kupac vec drzi stvar postaje vlasnik te stvari.Drugi slučaj fiktivne predaje- zakljuci se posao ali se ne dobija odmah stvar, ceka se jedno vrijeme po dogovoru.Treći slučaj fiktivne predaje- ovdje nema stvarne predaje vec pri postojanju volje-fiktivnom dogovoru.-ovdje se stvar nalazi kod treceg lica

Sticanje prava svojine na osnovu zakona:

7

- GENERALNO sva stvarna prava, pa i pravo svojine, kada se stiče na osnovu zakona, stiče se kada se ispune one činjenice koje propisuje zakon, Uknjizba tada ima deklaratorni karakter.Dosta je zakonskih nacina sticaja. održajem, građenjem na tuđem zemljištu, sticanjem od nevlasnika, spajanjem, preradom, priraštajem,sijanjem, nalaz blaga, spajanje, smjesa..

Održaj-usucapioSticanje prava svojine na osnovu kvaliteta drzavine i tokom proteka odredjenog vremena.(nevlasnik koji se neko vrijeme ponasao kao vlasnik postaje vlasnik, a vlasnik koji nije vrsio pravo svojine prestaje da bude vlasnik

Na osnovu kvaliteta postoje dvije vrste održaja: 1. redovan i 2.vanredan.

Redovan održaj – (Drzalac ima zakonitu, pravu i savjesnu drzavinu) Ovde su kraci rokovi– Ako nije savjestan ne moze odrzajem steci drzavinu. Vanredan (Savjesna drzavina)(ako je savjestan i zakonit onda je za pokretne stvari redovan rok držanja 3 godine-zadnji dan se postaje vlasnik, a vanredni 6 godina, za nepokretne stvari rok držanja je –redovan-10 godina; u pogledu idu dupli rokovi -rok 20 godina vanredan odrzaj.. ovdje su rokovi duzi.Pravosnaznost presude i na osnovu presude ide se u gruntovnicu.Uknjizuje se na osnovu presude, postajem i u knjigama vlasnik. Uknjizba ima samo deklaratorni karakter ( ne sticem odmah vlasnistvo momentom uknjizbe vec istekom zadnjeg dana propisanog roka za odrzaj.- u pogledu roka koji tece za odrzaj -postoje pravila kod zastoja i prekida roka. Kod prekida prestaje(podnosenjem tuzbe), rok tece iznova.Kod zastoja –kad se otklone smetnje rok nastavlja da tece.Prirastaj ili akcesija –u drzavinu sljednika se racuna i drzavina prednika ako je bila vansavjesna.Novina u zakonu-sticanje s povjerenjem u javne knjige. Javne knjige su jako znacajne. One su dostupne svima. . Pretpostavka je tacnosti podataka u javnim knjigama.Nacelo povjerenja u javnim knjigama (npr. Ja kupujem nekretninu od nekog ko se vodi u javnim knjigama kao vlasnik ali on nije vlasnik, odavno je prodao , Ja kupujem ne znajuci da nije vlasnik-savjesna. (Mora se biti savjestan u dva momenta-u vrijeme zakljucivanja pravnog posla i u vrijeme uknjizbe.. )Tad dolazi do sukoba izmedju savjesnog sticaoca i vanknjiznog vlasnika i pravo preferira savjesno lice. (i vanknjizni trpi stetu)Sticalac nije duzan da istrazuje javne knjige tj. Da li je knjizni vlasnik. Rok zastite tece od pocetka primjene zakona-zastita vanknjiznog vlasnika.Brisovna tuzba ( zastita vanknjiznog vlasnika prema onom licu koje je pogresno upisano)Ona se moze podnijeti u roku od 3 godine. Sticanje svojine na pokretne stvari nevlasnika.Raniji je zakon dozvoljavao a dozvoljava i novi da bi neko lice od nevlasnika steklo svojinu pokretne stvari moraju da budu ispunjeni uslovi.-da stvar bude pokretna da pravni posao bude teretan, - predaja te stvari ovom licu u samostalnu ili neposrednu drzavinu i - savjesnost (ne smije da zna da nije prodavac vlasnik i to u dva momenta – u vrijeme zakljucivanja pravnog posla i u vrijeme predaje)Ovo nije sticanje na osnovu pravnog posla vec na osnovu zakona! Sticanje na osnovu zakona je i GRADJENJE NA TUDJEM ZEMLJISTU(npr. Ako neko sagradi zgradu na tudjem zemljistu, cija je to zgrada?Preferira se vlasnik zemljista-staro rimsko nacelo-superficies solo cedit..Prva situacija je nesavjestan graditelj a vlasnik zemljista savjestan(usprotivio se) u ovom slucaju vlasnik moze da rusi zradu , moze da trazi naknadu i moze da postane vlasnik zgrade zajedno sa zemljistem jer po pravilu jedno lice mora da bude i vlasnik zemljista i nekretnine.

8

Obrnuta situacija ako je graditelj savjestan a vlasnik nesavjestan gdje graditelj moze steci vlasnistvo. I treci ako su oba nesavjesna *izgradjena zgrada postaje u vlasnistvu vlasnika zemljista)Drugi slucaj npr. Je prekoracenje medje gradjenja po zakonu.Do sada nije bila zakonski regulisana kod nas.Da bi doslo do primjene ovog instituta potrebno je pri gradjenju da se prekoraci medja.Zgrada 15 cm predje u tudje zemljiste. Imamo dve moguce situacije, ako je graditelj savjestan mora da nadoknadi i plati vlasniku, a ako je bio nesvjestan i znao da nema prava onda ce vlasnik zemljista odluciti sta s tim (najcesce trazi naknadu jer nema drugog izbora jer ne moze postati vlasnik zgrade, moze da srusi dio koji je presao na njegov dio) Zakon normira novi institut koji nije bio u starom zakonu a to je NADOGRADNJA, PREGRADNJA..Ako nema dogovora sa vlasnikom , a ne mijenja se sustinu objekta jer se radi o adaptaciji (ovdje se radi o obligacionom zahtjevu)Izvodjenjem ovakvih radova ne moze se steci svojina.Spajanjem stvari –nastaje nova stvar. Suvlasnici su raniji vlasnici. Ako je jedna strana bila nesavjesna onda druga strana moze traziti naknadu ili da mu cak i pripadne cijela stvar. Ako bi nadogradnjom nastao novi objekat-tada se utvrdjuje da li su ispunjeni uslovi o gradnji na tudjem zemljistu. Sama nadogradnja je izgradnja jednog ili vise posebnih dijelova na postojecoj zgradi. To nije dogradjivanje vec stvaranje posebnog dijela. Moraju biti ispunjeni svi tehnicki uslovi i saglasnost vlasnika.Nalaz izgubljene stvariRadi se o pokretnim stvar ima koju nalazac nadje -Nalazač mora tu stvar da vrati vlasniku, a ako ne može da nađe vlasnika da je preda policijskoj stanici, oni su dužni da objave oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi stvar se vrača nalazaču.Ako se javi vlasnik, vlasnik mora da plati 10% vrijednosti nalazaču i troškove eventualne koje je nalazač imao. Iznos od 10% se može i smanjiti ako je stvar velike vrijednosti.

Okupacija –zasnivanje prava svoine na nicijim stvarimaNalaz skrivenog blagaBlago pripada jedinici lokalne samouprave na čijoj teritoriji je to nađeno, te da nagradu od 10% dijele vlasnik zemljišta i nalazač.SIJANJE NA TUDJEM ZEMLJISTU-slicno je kao i sa gradjenjem na tudjem zemljistu. Ako si svojim sjemenom zasijao tudju njivu, plod nije tvoj a ako si bio savjestan dobices naknadu za sjeme i rad, a ako si bio nesavjestan i znao da je zemlja tudja plod nije tvojPrirastaj –nastanak nove stvari od djelova koji pripadaju raznim licima izmedju kojih ne postoji ugovorni odnos.Sticanje pravo akumulacijom (gradjenje na tudjem zemljistu, sijanjem, odron zemlje, nanos..)STICANJE SVOJINE SPAJANJEM ILI MIJENJANJEM-sjedinjenje postoji kad se pokretne stvari vlasnika pomijesaju i spoje da od njih nastane nova stvar koja ima oblik spajanja. Ovdje elementi nisu izgubili svoju individualnost i mogu se raspoznati. Medjutim postoji i smese koje se ne mogu vise raspoznati gdje se npr pomijesaju razna vina ili dve vrece brasna koje pripadaju raznim vlasnicima.(Eksproprijacija je prinudni prijelaz nepokretnosti iz privatne u društvenu (državnu) svojinu u općem interesu i uz naknadu. To se može uraditi kada je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih zdravstvenih itd. Komasacija (grupisanje) zemljišta sastoji se u tome što se na određenom području iz postojećih manje ili više sitnih i nepravilnih parcela formira jedna opšta masa, koja se zatim u vidu manjeg broja dijeli istim vlasnicima.

Podjela načina sticanja svojine ili vlasništva:

Derivativni način sticanja je ono kod kojeg sticalac izvodi svoje pravo iz prava svog predhodnika, gdje znači pravo pretdhodnika prelazi na pravo sljednika.Originarni način sticanja - ovdje se pravo svojine ne izvodi iz prava predhodnika već se zasniva novo pravo , bilo da se pravo svojine zasniva na stvari na kojoj uopšte ne postoji pravo svojine , bilo pak na stvari koja već pripada nekome ali na temelju posebnih pravnih činjenica to pravo izgubila.)

VISESTRUKO UGOVARANJE OTUDJENJA NA NEPOKRETNOSTI

-zbog neazurnostii zemljisnjih knjiga u praksi se cesto desavalo visestruko otudjenje nekretnina. Sa pocetkom rada notara ovo se desava rjedje.ZSP propisuje da ce ako je vise lica zakljucilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja svojine nepokretnosti svojinu steci lice koje je prvo savjesno podnijelo zahtjev za upis u zemljisne knjige. To je saglasnost sa nacelom prvenstva i nacelom javnog povjerenja a propisano je da savjesnost mora da postoji.

9

Ako je lice bilo nesavjesno i prvo podnijelo zahtjev za upis u zemljisnu knjigu-savjesna lica imaju pravo da u roku od 3 godine podnesu brisovnu tuzbu (iz ovog je vidljivo da savjesnost ima prednost na nacelo upisa)

VISESTRUKO UGOVARANJE OTUDJENJA NA POKRETNE STVARI

Prednost ima lice kome je stvar prva predata.Ako je zahtjevao upis i bio savjestan ima prednost ono lice ko kod nekretnina.

3 osnov je sticanje prava svojine ODLUKOM SUDAOno se stice u momentu pravosnaznosti sudske odluke. Uknjizba u pogledu nekretnine ima samo deklaratorrni karakter. Ako je pravo svojine steceno na osnovu zakona ili sudske odluke tad prestaju prava treceg lica 4 osnov je sticanje prava svojine NASLJEDJIVANJEMU momentu smrti ostavitelja imovina prelazi na nasljednike. Ostavinsko rjesenje kao i uknjizbana osnovu tog rjesenja ima deklaratorni karakter.Derivativno je sticanje preovladjuje da je mada ima teoreticara koji kazu da je orginarno.

ZASTITA PRAVA SVOJINE Odredbe u pogledu zastite svojine nalaze se u Ustavu RS .Ustav BiH nema odredbu ali ima katalog ljudskih prava. Ono sto je zajednicko za sve tri vlasnicke tuzbe je da nema rokova zastite! Kod ove tuzbe nema rokova, a u zastiti drzavine ima. Ovdje ima nesto drugo-moze se steci odrzajem, jer je nismo stitili. Zastita prava svojine jeste zastita na osnovu prava. Prava zastita je u petitornom postupku –podnosenjem tri vlasnicke tuzbe. Imamo tri vlasnicke tuzbe i kod ni jedne nema rokova zastite:1)Prava vlasnička tužba (actio rei vindicatio ): je vlasnicka tuzba koja se zasniva na pravu svojine i to tuzitelj mora dokazati da je vlasnik - isto tako treba dokazati da tuženi spornu stvar drži u posjedu (kao dokaz kod nekretnina mora imati izvadak i na njemu je teret dokazivanja) potrebna je individualizacija same stvari-navesti sve njene karakteristike Ovdje je najteze dokazivanje jer se radi o tzv djavoljskom dokazivanju..Tuzeni moze da podnese prigovor protiv tuzbe i to :Peremptorni prigovori ukidaju tužbeni zahtjev tužitelja (negira se da je tužitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasništva bilo pa prestalo)Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tužbeni zahtjev tužitelja (zaustavlja se učinak tužbenog zahtjeva, ali samo privremeno. 2) Kod actio negatorie-nije stvar oduzeta, ali ga neko ometa.ovde vlasnik ne gubi stavr ali ga neko stalno ometa.Tuzba se podnosi samo za smetanje gdje postoje indicije da ce se ponoviti. Kod nedozvoljenih imisija se podnosi ova tuzba.Tuzitelj mora dokazati da je vlasnik, ili pretpostavljeni vlasnik i mora dokazati sam cin smetanja. Tuzeni se brani time da nema smetanja ili da prizna da ima ali da ima pravo . Tuzeni moze da podnese prigovor protiv tuzbe i to :Peremptorni prigovori ukidaju tužbeni zahtjev tužitelja (negira se da je tužitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasništva bilo pa prestalo)Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tužbeni zahtjev tužitelja (zaustavlja se učinak tužbenog zahtjeva, ali samo privremeno. 2) Tužba iz pretpostavljene svojine ( actio publiciana ): publicijanska tuzba-tuzba za povracaj stvari. Datira iz rimskog prava.Ova tuzba je na osnovu jaceg prava.Ovdje s ene radi o pravoj vlasnickoj tuzbi iako je slicna rei vindicatio.Ovdje tužitelj ne mora dokazati da je vlasnik pošto mu je to teško, nego će dokazati da je pretpostavljeni vlasnik. Tu dokazuje zakoniti pravni osnov i način sticanja. Dakle olakšano mu je dokazivanje. Tuženi je ponovo držalac stvari. Ovdje se suprotstavljaju pravni osnovi pošto mogu biti oba lica koja imaju neko pravo pa je potrebno utvrditi čije je pravo jaće. U

10

slučaju suprotstavljanja pravnih osnova jaće je pravo onoga tko može da dokaže svojinu svog prethodnika.ako oba imaju isto pravo –stvar ce pripasti onome ko je drzi.

- Kod vlasnicke tuzbe je vazna savjesnost drzaoca i nesavjesnost. Ako tuzeni nije znao onda on vraca potrosene plodove i stvar. Ako je on ulozio u nekretninu on ima pravo da bez ostecenja stvari odvoji to sto je ulozio i ne preda mu. Savjesni drzalac moze zahtjevom u roku od tri godine traziti naknadu za ulozene troskove. I ima se pravo da se drzi stvar dok mu vlasnik ne plati. Kod nesavjesnog mora da se vrati sve sto je dobio od drzanja stvari i da vrati stvar. I on ima pravo da trazi naknadu za ulozene troskove i to prema cijenama koje su u vrijeme sudske presude. Tuzba nema rok za podnosenje!

SUSJEDSKA PRAVA Specificna ogranicenja prava svojine su susjedska prava. Nisu bila regulisana starim zakonom ZOSPO.(samo su dali pojam imisija-zastita nedopustenih imisija ostvaruje se putem actio negatorie)ZSP regulisao i uredjenje medje sto u ranijem zakonu nije bilo.Pripadaju vlasniku kao dio njegovog prava svojine i daje mu potpunu privatnu vlast na stvari ali ta vlast nije neogranicena.Pomocu njih se stiti pravo svojine na nekretnini. S druge strane ova prava izazivaju na strani vlasnika druge nekretine duznost trpljenja, propustanja ili odredjenog cinjenja.Koriscenjem susjedskih prava ne smije se drugom licu nanositi steta.Susjedska prava mogu zastitu traziti pred sudom i u upravnom postupku kao i putem samopomoci ako je ona u izricitim slucajevima dopustena.Četiri su osnovne grupe susjedskih prava: Prva grupa susjedskih prava je ona grupa koja proizilazi iz razgraničenja nepokretnosti (npr. drvo na međi,...); Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo, bez obzira na to na koju se stranu nadvilo, kuda se proteže korijenje i gdje vise grane. Ako grane drveća pređu u vazdušni prostor susjeda: zakon mu daje pravo da te grane susjed sam posječe.Stablo koje je izraslo na samoj međi u susvojini je susjeda s obe strane međeDruga grupa susjedskih prava je pravo jednog susjeda da uđe na parcelu drugog susjeda da bi sa te parcele uzeo odbjegle životinje (ako pri tome načini štetu on će odgovarati po opštim načelima za naknadu štete); vlasnik susjedne parcele ima pravo da to zabrani ali pod uslovom da životinje izruči on sam.Treća grupa susjedskih prava su ona prava na osnovu kojih može jedan susjed da traži od drugog susjeda da ne radi neke radnje na koje bi inaće imao pravo da nema prava ovog njegovog susjeda (npr. da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vašu nekretninu). Pri tome se traži od susjeda neko nećinjenje!Četvrta grupa susjedskih prava jeste pravo da tražiš od susjeda da on nešto uradi što inaće ne bi morao da uradi (npr. kišnica se sa susjedove parcele slijeva na vašu - vaše pravo je tražiti od susjeda da to reguliše).Ono sto je interesantno da ZSP u ovom dijelu sadrziuredjenje medje (koja je do sad bila regulisana samo u zakonu koji je uredjivao vanparnicni postupak)

UREDJENJE MEDJE - U novom zakonu propisano je da ce se medja obnoviti ili ispraviti ako su medjasnji znaci izmedju dvije nepokretnosti toliko osteceni da se ne mogu raspoznati ili ako je sporna. Kao nacini uredjenja predvidjeni su sporazum susjeda, posljednja mirna drzavina i pravicnost a sud se mora drzati tog redoslijeda.Uredjenje prema jacem pravu vise nije predvidjeno.Sporna medja se uredjeuje na osnovu sporazuma susjeda –prema njihovim zeljama. U slucaju da ovakvo uredjenje nije moguce sud ce je urediti prema poslednjoj mirnoj drzavini. Onda se mora pouzdano utvrditi koja stranka ima u faktickoj vlasti spornu medjnu povrsinu.To se dokazuje raznim saslusanjima svjedoka, uvidom u isprave i sl.Kada se u vanparnicnom postupku vrsi uredjenje mjerodavno je stanje na terenu. Ako se ne moze medja urediti ni ovako sud ce spornu povrsinu podjeliti po pravicnosti.Pravicnost je pravda pojedinacnog slucaja.Kod ovakvih slucajeva sud sam stvara norme i to objektivno otezava sudjenje.Lice koje je ucestvovalo u postupku uredjenja medje moze ovu parnicu pokrenuti u roku od 6 mjeseci od pravosnaznosti donesene odluke. Protekom roka prestaje ova mogucnost.

11

SUVLASNIŠTVO ILI SUSVOJINA

Jeste vlasništvo više osoba na istoj stvari gdje su dijelovi tih osoba određeni u određenim apsolutnim dijelovima. Ovdje su dijelovi jasno određeni. Mogu biti određeni u razlomku, decimali,... Suština je da dijelovi svih suvlasnika sačinjavaju jednu cijelu.

1. Odnos suvlasnika prema cijeloj stvari: Suvlasnik u upravljanju stvari participira sukladno svom suvlasničkom dijelu. Ima pravo na zaštitu cijele stvari!

2. Odnos suvlasnika prema svom suvlasničkm dijelu: U pogledu svog suvlasničkog dijela ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj imovini (svoj suvlasnički dio može da prodaje, mijenja, zalaže,...), bez traženja saglasnosti ostalih suvlasnika. Ima pravo da se u pogledu svog dijela ponaša kao da je vlasnik!

suvlasnik može raspolagati svojim djelom bez saglasnosti ostali suvlasnika. Suvlasnik može prodati svoj dio ili ga pokloniti.

pravo preče kupovine nemaju pravo po Zakonu (dugo se vodila polemika). Imaju samo suvlasnici etazne svojine i suvlasnici porodicne stambene zgrade.

Upotreba stvari - Svaki suvlasnik ima pravo na upotrebu stvari, ali je dužan da isto tako poštuje pravo ostalih suvlasnika. Može upotrebljavati stvar samo u onoj mjeri u kojoj ne povređuje prava ostalih suvlasnika.

Upravljanje stvari – Suvlasnik zajedno sa ostalim suvlasnicima ima pravo da upravlja stvari.

Vazno je pomenuti i poslove redovnog upravljanja (npr. Prokisnjava krov)-mora se traziti saglasnost drugih suvlasnika ciji dijelovi iynose vise od pola . ovde je vazna velicina suvlasnickog dijela , a ne broj suvlasnika. Ako se ne moze postici dogovor moze se traziti vanparnicni postupak kod suda. Mogu se poslovi povjeriti upravniku ygrade.poslovi vanredovnog upravljanja-ovdje je potrebna saglasnost svih suvlasnika jer se radi o npr davanju kuce podhipoteku, izdavanje kuci i sl.

Dioba: U svakom trenutku može da zahtijeva diobu. Svi suvlasnici mogu da učestvuju u procesu diobe, ali i ne moraju! Zakon kaže da suvlasnici mogu tražiti diobu svojih dijelova osim u nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i određuje da se suvlasnik ne može odreći prava na diobu (ima pravo da traži izdvajanje, on se tog prava ne može odreći ali se može dogovoriti da u roku od 3 godine neće tražiti izdvajanje). Dioba suvlasničke zajednice: Prije svega se pokušava postići sporazum suvlasnika. Ako nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik pokreće sudski postupak diobe koji se vodi u vanparničnom postupku.On podnosi prijedlog osnovnom sudu i mora da navede i ostale suvlasnike. Sud tada saslušava sve suvlasnike pošto svi nužni jedinstveni suparničari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odlučuje o načinu diobe. Prevashodna je fizička dioba što znaci da se izdvaja iz suvlasničke zajednice jedan realni dio i pripada suvlasniku koji traži diobu. On se izdvaja i postaje vlasnik tog dijela , a ostali suvlasnici mogu da se izdvoje a i ne moraju.Sud vodi taj postupak uz pomoć odgovarajućih vještaka. Ako se radi o stvari koja se ne može podijeliti onda sud konstatuje da se ne može izvršiti fizička dioba. U takvim slućajevima dolazi do civilne diobe što znaći da se prodaje stvar u suvlasništvu, dobije se novac, a zatim se dadne participirajući dio prema suvlasničkom dijelu. Ako nije moguća ni fizička ni civilna dioba: onda može sud odrediti da zajednička stvar pripadne samo jednom od njih s tim što je on dužan da ostalim suvlasnicima nadoknadi novčanu vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. Ako ni ovo nije moguce sud ce odrediti da pojedine stvari pripadnu suvlasnicima prema njihovoj potrebi. Ako je neko dobio vredniju stvar on mora da nadoknadi tu vrijednost prema drugim suvlasnicima.

12

ZAJEDNIČKA SVOJINAJeste svojina više lica na istoj stvari kod kojih dijelovi nisu određeni ali su odredivi. Zajednička svojina je pravo svojine koje imaju dva ili više lica na istoj stvari ali tako da njihovi udjeli nisu određeni pa se zbog toga njima ne može raspolagati dok traje režim zajedničke svojine. Udjeli zajedničara nisu određeni ni idealno ni realno pa se zajednička svojina razlikuje od suvlasništva. Svaki zajedničar upravlja u pogledu zajedničke stvari i svi zajedno upravljaju.Svaki zajedničar ima pravo na zaštitu na cijelu stvar.

Nekada je Zajednička svojina postojala između bračnih supružnika, *sad se daje pretpostavka pola-pola i normira se kroz institut susvojine.Svaki zajedničar može traži da zajednička svojina prestane na taj način što će se utvrditi zajednički dijelovi zajedničara. Pokrece se postupak za susvojinu.Kada se ti dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.Poslije cega oni mogu da idu na izdvajanje

Zastita suvlasnika i zajednicara –Susvojina i zajednicka svojina su posebni oblici prava svojine. Suvlasnik ima pravo zastite u pogledu cijele stvari i protiv svih trecih lica. Zastita se ne razlikuje od zastite svojine –tri vlasnicke tuzbe. On ima pravo na zastitu i na dijelu stvari. Zajednicar nema zastitu jer njegov dio nije odredjen. On moze od drugog zajednicara traziti predaju u susvojinu. ETAZNA SVOJINASvojina na posebnom dijelu. Nekada je etazna svojina bila normirana 1 clanom a sada je detaljno normirana u 28 clanova.Vracanje nacelu superficius solo cedit uticalo je na izmjenu etazne svojine.Ona se sad tretira kao specifican oblik susvojine vise lica na jednoj nepokretnosti koja se sastoji od zemljista sa zgradomili prava gradjenja sa zgradom.Svaki etazni vlasnik ima svoj posebni dio nepokretnosti koji koristi na osnovu prava svojine a na zajednickim dijelovima ima pravo susvojine.Etazni vlasnik je i vlasnik i suvlasnik. Prestankom susvojine na zgradi prestaje i etazna svojina na posebnom dijelu dok prestanak etazne svojine ne prastaje susvojina na zgradi. Novina je i da se etazna svojina moze protezati i na sporedne dijelove kao sto su balkoni, terase, podrumske prostorije..Suvlasnici etazne svojine imaju pravo prece kupovine.Etazna svojina Nastaje upisom u zemljisnje knjige (ne moze biti samo soba u stanu). Etazni vlasnici moraju da imaju zajednicku rezervu (za odrzavanje a izdvajace se novac u odnosu na velicinu etaznog dijela )U roku od 1 godine od stupanja zakona na snagu moraju se zakljuciti ugovor i odrediti upravnik. Ako nisu jedinica lokalne samouprave ce odrediti prinudnog upravnika. Etazni vlasnici imaju pravo prece kupovine (imaju rok od 60 dana da se izjasne) Etazni vlasnik ima pravo zastite –rei vindicatio. Etazna svojina prestaje brisanjem iz zemljisnjih knjiga

PRESTANAK PRAVA SVOJINEU zavisnosti da li pravo svojine prestaje samo za dotadasnjeg vlasnika ili se gasi potpuno dijele se na 1. Relativni nacin prestanka (ovdje dolazi do smjene vlasnika, tako da pravo prestaje samo na dotadasnjeg vlasnika koje moze biti u skladu sa njegovom voljom-prodaja, poklon..ili nezavisno od njegove volje-odrzaj)2.Apsolutni nacin prestanka (postoji kad se pravo svojine ugasi i nestane iz pravnog zivota.,moze nastati i propascu stvari, napustanjem....Moze prestati i odricanjem vlasnika svojine-mora biti u pismenom obliku i notarski obradjno i to se naziva derelikacija (suprotna aperhenziji) .Pravna dejstva derelikcije su razlicita –nepokretnost prelazi u drzavnu svojinu a pokretna stvar postaje nicija i na njoj moze svako zasnovati pravo okupacijom.Pravo svojine se ne moze izgubiti zastarjeloscu!Ono ne zastarijeva!

13

ZALOŽNO PRAVO Pored ZSP, za ovo pravo su znacajni jos neki zakoni –ZIP (zakon o izvrsnom postupku)-Zakon o stecajnom postupku,ZZK (zakon o zemljisnim knjigama), Zakon o notarima..Okvirni zakon o zalozima –uvedena registarska zaloga na pokretnim stvarima i pravima.54. POJAM- Tranzicijom sistema se pocelo razvijati zalozno pravo u okviru instituta stvarnog prava.(pored funkcije obezbjedjnja ona ima i funkciju mobilizacije imovine-vi sto imate vise imovine , kreditno ste sposobniji)Založno pravo je ograniceno stvarno pravo na tuđoj (pokretnoj stvari ili nekretnini ili pravu ) koje daje ovlascenje zaloznom povjeriocu da se iz zalozne stvari odnosno prava namiri ako mu duznik do dana dospijeca ne plati dug koji mu duguje Ono i vrsi psiholoski pritisak na duznika.Ovo pravo ne postoji samo od sebe vec upucuje na nuznost uzajamnog postojanja dva odnosa i to - obligacionog karaktera - iz njega izvire povjeriocevo potrazivanje i - stvarnopravnog karaktera - i zasniva se radi osiguranja realizacije potrazivanja koja proizilaze iz pravnog odnosa i nastaje izmedju zaloznog povjerioca i zaloznog duznika. Sama svrha zaloznog prava je da osigura namirenje odredjenog potrazivanja i pojaca odgovornost za ispunjenje obaveze.Prestankom potrazivanja prestaje i ovo pravo –kao sporedno.Pravna priroda zaloznog prava je da se radi o stvarnom pravu-zato sto povjerioc ima pravo prvenstav i pravo sledovanja-najveci broj teoreticara, mada postoje i oni koji kazu da se radi o obligacionom pravu.Vrste i podjela zaloznog prava- 2 podjele : -prema prirodi predmeta se dijeli- na pokretne (ima dva aspekta –rucna zaloga i registarska zaloga) i nepokretne ( najcesce hipoteka-nekretnine i pokretne stvari vece vrijednosti) i prava (akcije)-Prema nacinu nastanka: Dobrovoljno , sudsko i zakonsko zalozno pravo . 55.NAČELA ZALOŽNOG PRAVA:a) Načelo akcesornosti - označava da je založno pravo sporedno pravo i zbog toga zavisno od prava potraživanja kao glavnog prava. Prestankom potrazivanja prestaje i zalozno pravo.Postoje izuzeci-kad dolazi do probijanja nacela akcesornosti (u Njemackoj postoji svojinska hipoteka) Nas zakon sada postavlja pravila o probijanju nacela akcesornosti –raspolaganje neizbrisanom hipotekom, naime kad prestane potrazivanje, a hipoteka nije izbrisana iz zemljisnjih knjiga ona i dalje postoji –onda se ona moze prenijeti na dalje potrazivanje .Isto tako u pogledu potraživanja postoji jos jedan izuzetak, a to je institut maksimalne hipoteke, što znači da potraživanje mora biti određeno ili odredivo bar u največem iznosu (to je u slučaju kada se ne zna visina potraživanja, a zakonodavac je rekao kako ne bi bilo pravne nesigurnosti mora se odrediti najviši iznos, možda će on biti manji ali viši ne može biti). b) Načelo oficijelnosti- prema ovom načelu založni povjerilac može namiriti svoje potraživanje iz založene stvari jedino sudskim putem. izuzetke: ako se radi o ZP na pokretnim stvarima i pravima i ako dužnik da izričito pisano odobrenje da se prodaja može vršiti mimo suda onda povjerilac može sam da izvrši tu prodaju.c) Načelo specijalnosti - . znači da tačno određena stvar garantuje za tačno određeno potraživanje;Postoje izuzeci koji su povezani sa izuzecima nacela akcesornosti.d) Načelo nedjeljivosti- založno pravo po svojoj prirodi nedjeljivo. Cijela založna stvar osigurava potraživanje sve dok ne bude u potpunosti namireno. u Zakonu o stvarnim pravima navedena dva izuzetka: prvi izuzetak sud moze odrediti da se neke stvari oslobode od zaloznog prava drugi izuzetak kaže ovako, ako založni dužnik otuđi dio nekretnine koji je manji od 1/5 potraživanja a i dalje ima garanciju koja je dovoljna za obezbjeđenje potraživanja, onda je takvo prometovanje validno; 56.PREDMET ZPPredmet-objekt zaloznog prava moze biti svaka pokretna i nepokretna stvar koja se moze naplatiti tj . imati vrijednost, a nalazi u prometu –(zbog siromastva u jeziku jasno je da se ne moze precizno odrediti koja sva dobra mogu biti objekt zaloznog prava) -suvlasnicki dio moze da bude predmet prava. Suvlasnik svoj idealni dio moze dati pod hipoteku bez saglasnosti ostalih suvlasnika . I pravo

14

gradjenja moze biti predmet jer je ono izjednaceno sa nekretninom. Zajednicka svojina moze –ali je potrebna saglasnost svih zajednicara.Pravilo je da na istom predmetu moze da postoji neogranicen broj zaloznih prava koja mogu pripadati razlicitim vrstama.Nema zaloznog prava bez ovlascenja zaloznog povjerioca da svoje zalogom obezbijedjeno potrazivanje namiri iz vrijednosti zalozene stvari.. Da bi neka stvar mogla biti predmet zaloge mora da bude podobna za unovcenje, ne smije biti vezana za licnost. Zaloziti se mogu samo stvari u prometu...stvari van prometa ne mogu biti predmet zaloznog prava, kao ni opsta dobra, a ni rudno blago.-.Stvari ogranicenog prometa mogu da budu , Mogu biti civilni plodovi., prirodni plodovi mogu biti ali dok su neodvojivi-odvojivi ne mogu biti zaloga..Novac kao i Strana valuta isto moze biti predmet..Ako je rijec o pokretnim stvarima u zalogu se obicno daju nepotrosne pokretne stvari.Nekretnine kao objekti dobijaju na znacaju zbog njihove velike vrijednosti. Radi sigurnosti u praksi se zalazu one nekretnine cija je vrijednost veca od iznosa potrazivanja.Zalozno pravo se odnosi na cijelu nekretninu, na njene neodvojene plodove i druge sastavne dijelove i pripadke.Ako se nekretnina podijeli , zalozno pravo nastavlja da opterecuje sve dijelove.Ako predmet cini vise zemljisnih tijela onda se radi o zajednickoj hipoteci.Ako se radi o nekretnini onda se zalaze nekretnina sa svojim sastavnim dijelovima, ali ne zalaze se jedna cestica iz uloska ..mora se zaloziti cijelo zemljisno knjizno tijelo. Ako se nalazi sa drugim parcelama , moze ako se izdvoji .57.POTRAZIVANJE I ZALOZNO PRAVO Bez postojanja potrazivanja ne moze nastati ni zaloga. Potrazivanje mora biti odredjneo shodno nacelu specijalnosti.Zalozno pravo pored glavnog potrazivanja pbezbjedjuje i sporedna potrazivanja-kamata, troskova cuvanja stvari..Jedino novcana potrazivanja mogu se naplatiti iy novcanog iznosa koji se dobije prodajom stvari.U čl.141 ZSP daje doslovne odredbe o potraživanju i kaže: Potraživanje mora biti novčano ili odredivo u novcu, mora biti određeno, mora se znati povjerilac/dužnik, visina ili najviši iznos za koji se garantuje.Ova odredba gdje se spominje da se mora znati, ako ne visina onda najviši iznos kod nas je dovela do mogućnosti zasnivanja tzv maksimalne hipoteke, koja je postojala ranije sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 2003.g.Ta hipoteka, po uzoru na Austrijsko pravo, kod nas je postojala po zemljišno-knjižnim zakonima iz 1930.g i primjenjivala se kao pravno pravilo u bivšoj Jugoslaviji.Maksimalna hipoteka je interesantna što se ne zna visina potraživanja koje se garantuje zalogom ali se zna maksimalan iznos koji ne smije preći to potraživanje.ZSP predvidja ponovo mogucnost zasnivanja hipoteke. Ovaj oblik hipoteke bi trebao da rijesi probleme u praksi banaka. Najcesci oblik ove hipoteke je kreditna hipoteka.STICANJE ZALOZNOG PRAVA58.DOBROVOLJNO Zalozno pravoNajcesce nastaje putem ugovora a moze i jednostranom izjavom(testament) Rucna zaloga na pokretnim stvarima Ugovor o zasnivanju je konsesualan, kauzalan i naplatan, a nastaje saglasnoscu volja ugovorenih strana o bitnim elementima(iustus titulus) Pored postojanja ugovora potrebna je i predaja stvari modus aquirendi jeste predaja-stice se fizickom, simbolickom i fiktivnom predajom (sem kod fiktivne ne moze kod cessio vindicationisa), kod ZP na nekretninama jeste iustus titulus ugovor koji je notarski obrađen, a modus aquirendi jeste upis u Zemljisne Knjige. Upis je obavezan.Ima konstitutivno dejstvo i predstavlja zakonit nacin sticanja.) Kod založnog prava na nepokretnostima treba voditi računa kad je u pitanju pravni posao, mora da bude u pismenoj formi i ovjeren kod notara -Prestaje pravosnaznim rjesenjem o namirenju potrazivanja a hipoteka brisanjem iz zemljisnih knjiga osim u Zakonu o izvrsnom postupku.59. ZABRANJENE ODREDBE U UGOVORU O ZALOGUOve odredbe su zastitnog karaktera Prije svega, imamo poseban član koji normira ugovor o zalogu. U nasem pravu Zabranjena je odredba lex commissoria -odredba da ce predmet hipoteke preci u svojinu povjerioca.(.dogovor u trenutku zasnivanja zaloznog prava da ce zalozni povjerilac postati vlasnik zalozne stvari u momentu dospjelog potrazivanja. ) U ugovoru o zalogu zabranjene su sve odredbe koje su protivne prirodi zaloga i ne moze proizvoditi pravni posao. Zabranjeno je braniti duzniku otudjenje i opterecenje.Ako duznik ponovo zalozi svoju nekretninu nema razloga za ovu odredbu ,ona je nistava ,ali banke ne daju kredit. STICANJE ZALOZNOG PRAVA 60.SUDSKO.

15

Ono je prinudno i nastaje u izvrsnom postupku pljenidbom.Sudsko založno pravo- na pokretnim stvarima stiče se popisom stvari u izvršnom postupku. Sud radi prinudno izvršenje na temelju sudske odluke i ovdje nema pristanka dužnika na predaju stvari. Sudsko založno pravo na nepokretnim stvarima- Ako se radi o sudskom založnom pravu na nekretninama on nastaje zabilježbom izvršenja shodno odredbama Zakona o izvršnom postupku i to momentom upisa.Mjere osiguranja normira .Zakon o parnicnom postupku. STICANJE ZALOZNOG PRAVA61.ZAKONSKO ZALOŽNO PRAVO- zasniva se u trenutku kada se ispune činjenice koje propisuje zakon. Znači ugovorno založno pravo može nastati samo ako se dužnik suglasi da stvar preda u zalogu povjeriocu ili u njegovu korist optereti svoju nepokretnost,tu uknjižba ne može imati konstitutivni karakter.Zakonsko zalozno pravo ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno iako se ne upisuje u javne knjige.62. ZALOZNO PRAVO NA POKRETNIM STVARIMA- naziva se ručna zaloga . vuče genezu iz rimskog prava, tzv. pignus ili ručna zaloga;- pignus nastaje tako što se zaključi ugovor o zalogu i izruči se založena stvar založnom povjeriocu;Danas se u praksi malo primjenjuje iz razloga sto se duznik lisava stvari a na povjeriocu je teret cuvanja stvari od propasti i sam rizik od propasti.Ugovor o zasnivanju rucne zaloge je naplatan, kauzalan i koncesualna a nastaje saglasnoscu volja ugovorenih strana o bitnim elementima. Pored postojanja ugovora potrebna je i predja stvari-Fizicka, simbolicka i fiktivna-jedino ako treci drzi stvar ne moze se zasnovti zalozno pravo, jer se tad ne moze prenijeti na drugog da trazi predaju stvari. Kod zaloznog prava nije neophodno da je pokretna stvar predata zalogoprimcu, vec da se ne nalazi kod zalogodavca.i zbog toga je moguce da zalozno pravo postoji i u slucaju kada je stvar vec nekome zalozena.A ono nastaje kada zalogodavac obavijesti povjerioca kod koga se stvar nalazi da je zakljucen ugovor o zalogu sa drugim povjeriocem..Najcesce se koristi kod bankarnih poslova gdje se zalaze zlato, nakit gdje banke imaju sefove.. Pokretna stvar, koja se nalazi u prometu i koja ima vrijednost –ovo je objekt rucne zaloge. Pravo namirenja, pravo prvensta i pravo sledovanja-osnovna tri prava imaju prava zalozni povjerioci kod rucne zaloge (ima i kod hipoteke)+ jos 3 :-pravo namirenja(povjerilac ima pravo da se namiri iz zalozene stvari ako duznik ne isplati tog momenta dospjelosti svoj dug. Nacelo oficijelnosti-namirenje ide sudskim putem jer je na taj nacin duznik najbolje zasticen, ali cesto je ovo skupo i dugo traje pa se duznik moze odreci ovoga pa da moze sam-to je izuzetak nacela oficijelnosti) -pravo prvenstva-(zalozni povjerioc ima uvijek prednost u odnosu na obicnog povjerica, a rad se racuna prema momentu zasnivanju zaloznog prava) kad je više ZP na istoj stvari- gdje važi rimsko načelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jači u pravu; -pravo sledovanja-(zalozni povjerilac moze da realizuje svoje zalozno pravo bez obzira u cijim rukama se nalazi zalozena stvar) -pravo upoterbe i ubiranja plodova(ovde se moze pod uslovom dogovora i onda se odbija od troskova, pa od kamata..) -pravo na drzavinu(zalozni povjerilac mora da se prema zaloznoj stvari ponasa kao dobar domacin, dobar privrednik i dobar strucnjak.-pravo na dopunu zaloga(kada stvar ima neki pravni ili materijalni nedostatak , a povjerioc nije znao da ima tad ima pravo i moze traziti od duznika da otkloni nedostatak ili to dopuni Ako se pokretna stvar kvari ili gubi vrijednost tada se moze desiti da se trazi prodaja te stvari prije vremena dospjelosti da se dobije cijena .Kod rucne zaloge zalozni duznik predaje stvari zaloznom povjeriocu. Zalozni povjerilac moze da bude zalozni duznik iz nekog drugog odnosa (ja dugujem tebi, a meni duguje moj kolega)To potrazivanje je obezbijedjeno rucnom zalogom koja je akcesorna i ide uz glavno potrazivanje jer imamo 3 lica (podzaloznog povjerioca i podzaloznog duznika i imamo zaloznog duznika. Kada zalozni duznik bude obavjesten onda on svoju obavezu izvrsava od podzaloznog duznika)Zastita na pokretnim stvarima –putem tuzbe vidicatio pignoris(zalozna tuzba)-ona datira iz rimskog prava i ovdje zalozni povjerilac moze da trazi izgubljenu stvar ponovo u svoju drzavinu i moze da trazi svoja prava koje ima kao zalozni povjerilac. Nezastariva je tuzba.Prestanak zaloznog prava—prestankom potrazivanja , - propašcu stvari,- odricanjem založnog povjerioca,- konfuzijom: kad se potraživanje i dug spoje u jednoj osobi,- konsolidacijom: kada zalozni povjerilac postane vlasnik založnog predmeta,,- protekom roka63.REGISTARSKO ZALOŽNO PRAVO:

16

Na pokretnim stvarima i pravima moze se osnovati zalozno pravo upisom u registar zaloga pod predpostavkama i na nacin odredjen posebnim zakonom (registarsko zalozno pravo-donesen pod uticajem americog prava tako da mu je nomotehnicki koncept dosta nejasan) Cilj da se stvori sto povoljnije okruzenje za davanje povoljnih kredita. Ovaj okvirni zakon Bih iz 2004 god. treba da odigra kljucnu ulogu u razvoju trzisne privrede i uspjesnom provodjenju procesa tranzicije.- ovaj registar vodi Ministarstvo pravde BiH;Za razliku od rucne zaloge na pokretnim stvarima registarska zaloga je bezdržavinska zaloga (duznik ne daje u drzavinu povjeriocu zaloznu pokretnu stvar ili pravo, a on se obezbjedjuje upisom u registar); - pošto se stvar registruje u Ministarstvu pravde BiH svako treće lice zna ako bi npr. htjelo kupiti to stvar da je založena (publicitet).Za ovaj registar se moze reci da je registar opterecenja, za cijelu BIH postoji centralni registar, pretrage se mogu vrsiti 24 sata dnevno. Registarska zaloga nastaje kad se ispune 4 uslova i to : -upis u registar, -valjan pravni posao, odnosno ugovor na osnovu se zasniva zalozno pravo -duznik mora da bude vlasnik stvari koja se zalaze .64.ZALOZNO PRAVO NA PRAVIMA. To je jedan od najkontraverznijih instituta Evolucijom prava se došlo do zaključka da nema nikakvih problema da pravo može biti objekat založnog prava, pod uslovom: da je u prometu, da nije vezano za ličnost i ako ima novčanu vrijednost od koje se povjerilac ne može namiriti. Potraživanja se zalažu, zalažu se akcije, zalažu se udjeli u društvima i mnogo toga što čini pravo.Sad ima samo jedan član koji normira založno pravo na pravima u ZSP, i to član koji normira način sticanja. ZSP je rekao na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stiče jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi založnim indosamentom, na hartijama koje glase na ime i na potraživanjma putem ustupanja radi osiguranja i obavještenjem dužnika o tom ustupanju; Prenos tih prava se vrši na način koji je predviđen za prenos tih prava.Ova materija se sve više razvija. 65.ZALOZNO PRAVO NA NEPOKRETNIM STVARIMAZakon kaže da se založno pravo kao hipoteka može zasnovati samo na nepokretnim stvarima. Međutim, to nije tačno. Sve više se relativizuje podjela, smatra se da je hipoteka sve ono gdje ne dolazi do predaje u državinu založnog predmeta založnom povjeriocu.   Hipoteka je založno pravo na nepokretnim stvarima koje se stiču upisom povjeriočevog prava u javne knjige, a opterećena nepokretnost ostaje i dalje u državini dužnika. Zalaganje nepokretnosti razlikuje se od pokretnih stvari(ručne zaloge) po tome što dužnik ne predaje stvar u državinu povjeriocu. Hipotekarna nepokretnost ostaje i dalje u držanini ili posjedu dužnika. Hipoteka je redovan način zalaganja nepokretnosti, a i pokretne stvari se mogu hipotekirati (avion i brod koji se pokretne stvari). to je ZP gdje za obezbjeđenje potraživanja garantuje određena nekretnina;- predmet hipoteke može biti svaka nekretnina koja je u prometu; sa nekretninom su založeni i njeni pripadci; može da bude i suvlasnički dio.- Predmet hipoteke: nekretnina sa svim svojim sastavnim dijelovima (pripadcima), odnosno: jedno zemljišno-knjižno tijelo, a to je skup parcela koje se nalaze u jednoj katastarskoj opštini i pripadaju jednom vlasniku. Za zemljišno knjižno tijelo se vodi ZK uložak. Ako želimo da založimo jednu parcelu iz tog uloška, ne možemo nju samo da založimo već cijelu parcelu. Ako želimo nju samu da založimo, moramo je izdvojiti iz tog uloška, napraviti poseban uložak gdje ona čini posebno zemljišno-knjižno tijelo.   Povjerilac ima 4 osnovna prava. Prva tri gotovo ista kao kod ručne zaloge:1-Pravo namirenja (aktivira se ako dužnik do dospjelosti ne isplati svoju obavezu iz osnovnog obligacionog odnosa koji se obezbjeđuje založnim pravom. Kod nepokretnih strogo poštovanje načela oficijelnosti)-to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dužnik izvrši svoju obavezu ne dođe do namirenja);  ZP je tu da bi garantovalo namirenje; založni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti, ako dužnik ne ispuni svoju obavezu; 2-Pravo prvenstva (u odnosu kod hipotekarnih povjerilaca važi rimsko pravilo: prvi u vremenu-jači u pravu)-tu se određuje koji založni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki založni povjerilac (ručna zaloga ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog običnog odnosno hirografenog povjerioca (obični povjerilac je zaključio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici da ima prednost međutim založni obezbjeđeni povjerilac bez obzira kad je

17

zaključen ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad običnim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu založnih povjerilaca (kad je više ZP na istoj stvari) gdje važi rimsko načelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jači u pravu; 3-Pravo sljedovanja (kod založnog prava na nepokretnim stvarima znači da se povjerilac može namiriti iz založene nekretnine bez obzira u čijim rukama se nalazi založena nekretnina. Najčešće se nalazi u rukama založnog dužnika (može da proda, da zamjeni, da se nalazi i kod trećeg lica ali hipoteka naravno ostaje) -znači da založni povjerilac ima pravo da se namiri bez obzira u čijim rukama se nalazi založena stvar (iako se npr. nakon toga proda);4-Pravo na prodaju predmeta hipoteke prije vremena dospjelosti-znači ako se dužnik  ponaša tako da smanjuje vrijednost založene nekretnine (npr. Založio je kuću a kuća propada, on je ne održava- urušio se krov, prokišnjava, pravi se šteta u svim prostorijama. Založni povjerilac vidi da se vrijednost te kuće rapidno smanjuje), založni povjerilac ima pravo zatražiti da sud opozori dužnika da se tako više ne ponaša, da se uzdrži od takvog ponašanja odnosno da počne voditi brigu o založenoj nekretnini.Ako se dužnik i pored upozorenja nastavi tako da ponaša onda hipotekarni povjerilac ima pravo da traži namirenje (prodaju nekretnine) i prije vremena dospjelosti; Traži da sud odredi prodaju stvari i prije vremena dospjelostikod ovoga dužnik doprinosi da dođe do prijevremenog namirenja pošto je stalno uništavao i na taj način smanjivao vrednost založene nekretnine);66.PODZALOGA, NATHIPOTEKA I ZAJEDNICKA HIPOTEKAPodzaloga je potrazivanje obezbjedjno na pokretnoj stvari-rucnoj zalozi–ovde se ne zalaze zalozno pravo, ovde se zalaze potrazivanje obezbjedjeno zaloznim pravom . Ako se radi o potrazivanju obezbjedjena rucnom zalogom onda se potrazivanje daje u podzalog radi obezbjedjenja duga prema povjeriocu. Imamo 3 lica-podzalozni povjerilac, -podzalozni duznik i zalozni duznik.Kod potrazivanja na nepokretnim stvarima –radi se o nathipoteci. Ovdje zalozni duznik treba da bude pismeno obavijesten i onda on moze da izmiri svoj dug nathipotekarnom povjeriocu. Postoji osnovni založni pravni odnos između založnog povjerioca i založnog dužnika gdje založni dužnik zalaže nekretninu radi obezbjeđenja duga koji ima prema založnom povjeriocu. Založni povjerilac je dužnik nekom trećem licu, radi obezbjeđenja tog svog duga on zalaže ovo potraživanje koje ima prema svom založnom dužniku. A to potraživanje je obezbjeđeno nekretninama–Ovdje je odnos tri lica-nathipotekarni povjerilac, nathipotekarni duznik i zalozni duznik.Zalozni duznik ima pravo da naknadu stete ako je doslo do nje.Da bi nathipoteka nastala mora da se izvrsi njen upis u javne knjige gdje je upisana i hipoteka. Razumljivo je da nathipoteka zavisi od hipoteke i zato ona ne moze duze trajati od hipoteke i isto tako nathipotekarni povjerilac ne moze imati veca prava od hipotekarnog.Zajednicka hipoteka-za osiguranje jednog potrazivanja moze se zasnovati hipoteka na vise nekretnina-i to kad jedna nekretnina svojom vrijednoscu ne moze da garantuje namirenju duga. Ako je u isti zemljisnoknjizni uzlozak upisano vise parcela i sve one zajedno cine jedno zemljisnoknjizno tijelo i u pravnom prometu predstavljaju jednu nekretninu pa zalaganjem ovih parcela ne nastaje zajednicka hipoteka.Zajednicka hipoteka tereti sve nekretnine nepodijeljeno.Kod zajednicke hipoteke sva zalozna prava sluze samo jednom kreditnom odnosu.Zajednička hipoteka se upisuje u zemljišne knjige tako što se jedan zemljišno- knjižni uložak označava kao glavni a ostali zemljišno-knjižni uložci označavaju se kao sporedni. znači da više nekretnina garantuje za namirenje potraživanja. Te nekretnine ne moraju da pripadaju jednom licu, mogu i različitim licima. Založni povjerilac ima pravo da odlučuje (da bira) iz kojih nekretnina će da se namiri. 67.NAMIRENJE ZALOZNOG POVJERIOCAMogućnost namirenja je razlog za osnivanje založnog prava. Založno pravo nije jedino subjektivno pravo koje daje mogućnost da se povjerilac namiri iz vrijednosti stvari ali je ono jedino stvarno pravo kome je bitni sadržaj upravo ovlašćenje na namirenju.Pravo namirenja ovlašćuje povjerioca da ga u sudskom postupku štiti. Pravo namirenja odnosi se na naplatu cjelokupnog potraživanja, koje obuhvata glavnicu i sporedna potraživanja, kamate, troškove za čuvanje stvari.Založni povjerilac ne smije sam prodati zalog i namiriti svoje potraživanje a ni zadržati zalog za sebe. Namirenje se u ciju zaštite dužnika vrši putem suda, shodno načelu oficijelnosti založnog prava. (Povjerilac se ne može namiriti na bilo koji način, samo putem suda ovo namirenje je punovažno)Ako povjerilac ne uspije prodajom založene stvari se namiriti u potpunosti ostatak može ostvariti iz dužnikove imovine. Ako se zalog proda za veći izos od potraživanja višak naravno pripada dužniku.

18

Ukoliko se sprovodi postupak prinudnog namirenja, založni povjerilac ima pravo otkupa tog potraživanja do početka javne prodaje u skladu sa pravilima izvršnog postupka.Ako založena stvar daje plodove iz čije bi se vrijednosti moglo namiriti onda se može namiriti iz ovoga (založni povjerilac postavlja upravnika koji je zadužen da ubire te plodove i unovčava).  68.ZASTITA ZALOZNOG PRAVA Založni povjerilac ima pravo na zaštitu svog založnog prava. On je ovlašćen da od svakoga tužbom traži zaštitu od ometanja u izvršavanju nekog njegovog prava vezanog za zalog. Obim te zaštite zavisi od vrste založnog prava i načina povrede.Založni povjerilac kad podnosi tužbu mora dokazati svoje pravo i akt njegove povrede.Ovo pravo ne zastarjeva. Kod zaštite povjerioca kod ručne zaloge on mora da podnese tužbu i u postupku pred sudom dokaže pravnu osnovu i istinit način sticanja državine (savjesnost se pretpostavlja). Založni povjerilac ima pravo da se štiti po pravilima zemljišno knjižnog prava, problem kod ove zaštite je što ne predviđa brisovnu tužbu.Založni povjerilac ima na raspolaganju posebnu petitornu tužbu za povraćaj stvari (vindicatio pignoris).69.PRESTANAK ZALOZNOG PRAVA Kako ovo pravo ne može nastati prije potraživanja tako ne može trajati duže od njega. Kad potraživanje povjerioca bude namireno isplatom ili kad potraživanje prestane da postoji prestaje i razlog zbog kojega je i postojalo založno pravo.Prestanak:-Propast zaloga - prestaje kad propadne zalog a nije nadomješten drugom stvari. Najčešće propada usljed elementarnih nepogoda). Ukoliko postoji opasnost od daljeg propadanja, založni povjerilac i založni dužnik mogu tražit prijevremenu prodaju stvari.-Gubitak državine založene stvari- na pokretnim stvarima prestaje trajnim gubitkom državine a privremenim ne prestaje.-Odricanje – kod hipoteke mora biti u pismenoj formi i hipoteka prestaje brisanjem iz javnog registra, kod ručne zaloge može biti u bilo kakvoj formi.-Može prestati i istekom roka i ispunjenjem raskidnog uslova -Može prestati i ukoliko pravno lice izgubi svojstvo založnog povjerioca a nema pravnog sljednika. Ako bi došlo do smrti fizičkog lica, založno pravo bi prešlo na njegove nasljednike.-Konsolidacija i sjedinjenje – kad je isto lice postalo nosilac prava svojine i nosilac založnog prava na istoj stvari.-Hipoteka - prestaje brisanjem iz ZK, odnosno uknjižbom brisanja.70. .RASPOLAGANJE NEIZBRISANOM HIPOTEKOM. To je odstupanje od načela akcesornosti. To je jedna značajna novina i ona ide u prilog vlasniku opterećene nekretnine. Ovaj institut je propisan odredbama člana 181 ZSP. Do raspolaganja neizbrisanom hipotekom dolazi onda kada vlasnik nekretnine koja je opterećena dokazuje priznanicom ili na neki drugi način da je prestalo potraživanje koje ta hipoteka obezbjeđuje, onda on ima pravo da prenese tu hipoteku do visine prethodne hipoteke na novog povjerioca JednostavnijeNije došlo do namirenja prvog hipotekarnog povjerioca prodajom nekretnine nego je dužnik platio ili na drugi način namirio, ostala je nekretnina, nema više potraživanja, hipoteka će prestati kad se izbriše iz javnih knjiga. Međutim, Zakon daje mogućnost dužniku da ne briše tu hipoteku nego da tu nekretninu optereti za neki drugi kredit pod istim uslovima kao prvi ili za manji iznos, ne za veći iznos da ne bi bili oštećeni drugi,treći. I automatski ovaj novi hipotekarni povjerilac preskače rang i uzima ono mjesto u prvenstvenom redu koji je imala hipoteka koja je isplaćena. Dakle, može postati prvi hipotekarni povjerilac a zadnji je zasnovao hipoteku. To je povoljno za dužnika jer on dobija povoljan kredit.Sve se čini da nekretnine budu adekvatno sredstvo obezbjeđenja i da lica koja imaju nekretnine budu kreditno sposobnija, to je tzv mobilizacija imovine.71.ZABILJEZBA ZADRZAVANJA PRVENSTVENOG REDA. -je takođe institut koji je normiran ZSP čl. 182, i kaže: Vlasnik nekretnine koja je garantovala za neki dug može zadržati prvenstveni red za 3 godine za neko novo potraživanje ali pod uslovom da se u roku od godinu dana izbriše potraživanje za koje je obezbjeđivala hipoteka koje je trebala biti zadržana za novo potraživanje.Naravno, vrijednost nove ne smije preći vrijednost stare.Dakle, on zadržava prvenstveni red za neko potraživanje da bi mogao da dobije kreditno povoljnije uslove.72.AMORTIZACIJA HIPOTEKE

19

Amortizacija hipoteke je predviđena članom 183 i 184 ZSP. Amortizaciju hipotekarnog potraživanja treba gledati pod određenim uslovima. Zakon o zemljišnjim knjigama iz 2005 je takođe predvidio amortizaciju a ZSP je predvidio amortizaciju hipoteke pod određenim uslovima, pa kaže:Vlasnik nekretnine može tražiti da se ukine ta hipoteka koja postoji na nekom potraživanju jer tvrdi da više tog potraživanja nema ali da stoji u knjigama i opterećuje njegovu nekretninu, smanjuje joj vrijednost. Ako s njom on disponira svako će reći da je pod hipotekom i automatski nova vrijednost. Jer ako je pod hipotekom postoji potencijalna opasnost da će biti prodata za namirenje nekog duga, i zato će vlasnik opterećene nekretnine uvijek nastojati da izbriše svaku hipoteku za nepostojeće potraživanje.Zakon predviđa uslove za amortizaciju: Ako je upisano prije 30 god; ako se ne zna povjerilac, ako nije vršeno nikakvo disponiranje;i onda vlasnik hipotekovane nekretnine može tražiti da se izvrši amortizacija. Nekad je to radio sud (sad više ne) dok su bile ZK u sudu, Sud je davao oglas, pozivao zainteresovana lica da se jave u roku od 1 god, i ako se niko ne javi dolazi do amortizacije.A ako se javi lice koje je povjerilac onda je ono lice koje je tražilo amortizaciju bilo upućeno da u parničnom postupku dokazuje da to potraživanje više ne postoji.

SLUŽNOSTI ili SLUŽBENOSTI 73.Pojam i nacela Pravo službenosti je ograniceno stvarno pravo na necijoj stvari koje ovlascuje svog nosioca da se na odredjeni nacin sluzi tom stvari (posluzna stvar), a njen vlasnik je duzan da to trpi ili nesto propusta.One nisu pretrpjele veliku promjenu od rimskog prava samo su se prilagodile vremenu.Kod sluzbenosti dolazi do koristenja predmeta prava svojine koji je ujedno i predmet tog prava.načela službenosti:

1. Je ograničeno stvarno pravo (na tudjoj stvari). 2. Ne može postojati na činidbu (ne može se vlasnik poslužne stvari natjerati da nešto čini-on

trpi). 3. Službenost mora da bude korisna.4. Službenost se mora izvršavati "CIVILITER" što znaci na način na koji se najmanje

opterećuje poslužno dobro-da vlasnik posluznog dobra ima najmanju stetu.5. Službenosti su neprenosive.6. Službenosti su nedjeljive.

74.Podijela službenosti:Osnovna podjela je na:Stvarne i lične: U zavisnosti od toga u čiju korist službenost postoji. Ako postoji u korist stvari onda je to stvarna, a ako postoji u korist lica onda je to lična. Lične službenostiLične službenosti postoje u korist lica. One traju određeno vrijeme ukoliko je to dogovoreno, najkasnije do smrti tog lica, s tim što se može dogovoriti da je lična službenost zasnovana i za njegovog nasljednik i onda prestaje sa smrću tog nasljednika. Postoje u korist jednog određenog lica koje u principu može biti kako fizičko tako i pravno. Za razliku od stvarnih služnosti ovdje ne postoji povlasno već samo poslužno dobro a sadržina služnosti se uvijek sastoji u iskorištavanju tuđe stvari.Tri su vrste ličnih službenosti: plodouživanje (usus fructus), upotreba (usus) i pravo stanovanja (habitacija). 75.Stvarne službenosti-podjela Stvarna službenost- pravo titulara jedne nekretnine da koristi drugu nekretninu ili da trazi od vlasnika druge nekretnine da se uzdrzi od nekog ponasanja na koje bi inace imao pravo. One pretpostavljaju postojanje dva dobra i to povlasnog ( ono dobro u ciju korist se sluzbenost vrsi) i posluznog dobra (ono dobro preko kojeg se sluzbenost vrsi). Stvarna sluzbenost postoji u korist stvari, u korist parcele. Kad se postavlja tuzbeni zahtjev-utvrdjuje se da u korist nekretnine ciji je vlasnik titular postoji pravo sluzbenosti prolaza preko nekretnine, sto je vlasnik duzan trpiti i omoguciti vlasniku povlasnog dobra da izvrsi ove sluzbenostiPodjela na pozitivne (su one sluzbenosti na osnovu kojih vlasnik povlasnog dobra moze da upotrebljava posluzno dobro i da se njime sluzi –pravo prolaza, pravo progoa stoke- pozitivne sluzbenosti daju titularu pravo na cinjenje a vlasnika posluznog dobra na trpljenje), i negativne-zahtijevaju od vlasnika posluznog dobra da se ovaj uzdrzi od upotrebe svoje nepokretnosti-pravo da zahtijeva da susjed ne cini zgradu svoju visom,...Podjela na poljske i kucnena trajne(naslanjanje zgrade na tudju zgradu ) i povremene(-sezonska sluzbenost-npr. kad se izvozi ljetina)

20

na vidljive i nevidljive-vidljive se vide golim okom, a nevidljive poput vodovodnih cijevi se ne vide.76. Nuzni prolazRijeć je o prolazu koji je nužno otvoriti. Sud cijeni da li je veca korist ili steta i izlazi na lice mjesta sudija sa geometrom.Da bi došlo do otvaranja nužnog prolaza odlukom suda moraju da budu ispunjena dva esencijalna uslova: prvi uslov je da određena nekretnina nema nikakve veze sa javnim putem ili da nema dovoljne veze sa javnim putem; drugi uslov je da korist koju određena parcela dobije stiće otvaranjem nužnog prolaza premašuje štetu koju trpi poslužno dobro time što se otvara nužni prolaz. Vlasnik poslužnog dobra ima pravo na naknadu štete. Zakon zabranjuje otvaranje nužnog prolaza kroz dvorište. U presudi se mora naglasiti kakav nužni prolaz se otvara i u korist koje parcele. Skica vještaka geometra uvijek je sastavni dio sudske odluke. Nužni prolaz se stiče momentom pravosnažnosti sudske odluke . Uknjižba ima samo deklaratoran karakter. Slično jeste i kod diobe kod suvlasništva (za one parcele koje nemaju prava službenosti), isto tako i u ostavinskom postupku ako je ostavitelj odredio da se u tom postupku trebaju osnivati određeni službenosti sud će onda donošenjem ostavinskog rješenja zasnivati određene službenosti. 77. Plodouživanje-je najsira i najsveobuhvatnija lična službenost koja se sastoji iz ovlaštenja upotrebe i pribiranja plodova sa tuđe stvari neograniceno ali bez povrede njene suštine. Predmet moze biti pokretna nepotrosna stvar(ako je pokretna potrosna stvar tada se radi o nepravom plodouzivanju) i isto tako i nepokretna stvar. Ovde postoji samo posluzno dobro-u korist lica.Troškovi redovnog održavanja stvari: pripadaju plodouživaocu (neograničeno koristi stvar, uzima plodove, ima pravo i na civilne plodove, zbog toga mora da snosi i troškove redovnog održavanja stvari).Troškovi vanrednog održavanja stvari: Snosi vlasnik stvari. Vlasnik stvari ima faktički samo golu svojinu. Licne sluzbenosti se ne mogu prenositi dok se ovlascenje plodouzivanja moze prenijeti , a ovlascenje upotrebe ne moze . Rizik slučajne propasti stvari: Snosi vlasnik stvari. Plodouživanje traje do isteka ugovorenog vremena ili do smrti plodouživalaca. Plodouživanje se ne može naslijediti! Izuzetno se može odrediti da plodouživanje se ustanovljava i za nasljednika i tad prestaje sa smrću tog nasljednika. 78 . Pravo upotrebe- usus je lična ogranicena služnost čiji je imalac ovlašten da tuđu stvar upotrebljava i pribira plodove sa nje u granicama svojih ličnih potreba i potreba članova svoje obitelji bez narušavanja suštine same stvari. Pravo upotrebe se ne može prenijeti na drugo lice. Predmet su nekretnine ili nepotrošne pokretnine (a može biti neprava upotreba ako su potrošne pokretnine). Troškove održavanja stvari snosi vlasnik stvari. 79.Pravo stanovanja - kao lična služnost sastoji se u ovlaštenju da se u svrhu stanovanja koristi tuđa stambena zgrada ili stan kao posebni dio zgrade. On može pravo lične službenosti upotrebe stanovanja koristiti sa članovima svoje porodice. Nema pravo dovođenja drugih lica. Ove sluzbenosti su danas u praksi jako rijetke.80.Preinacenje nacina izvrsavanja i premijestanja sluzbenostiPreinacenje sadrzaja ako se bitno mijenja nacin ili mjesto izvrasvanja i o tome odlucuje sud,Ukoliko se mijenja prijasnji nacin izvrsavanja sluzbenosti o tome se mora postici dogovor sa vlasnikom posluznog dobra na osnovu pravnog posla, a prelaganje ili premjestanje(neko ima sluzbenust preko moje parcele i ide sredinom i ja ne mogu da zabranim pravo sluzbenosti ali mogu da trazim od suda da donese presudu da premjesti prolaz da manje stete cini).81. Sticanje stvarnih služnosti Sticanje stvarne sluzbenosti-pravnim poslom, odlukom suda i zakonskim nacinom odrzajem. Pravnim poslom –derivativni nacin sticanja, iustus titulus pravni posao koji mora biti notarski obradjen, jer se radi o nekretninama i modus acquirendi je upis u javne knjige- ima konstitutivni karakter. Odlukom suda se najvise desava u postupku diobe ili ostavinskim postupcima, stice se danom pravosnaznosti odluke,tu upis ima deklaratorni karakter. Odrzajem se stice kada vlasnik neke nekretnine izvrsava sadrzaj odredjene stvarne sluzbenosti u periodu od 20 godina, istekom zadnjeg dana roka od 20 godina stice se odrzajem stvarna sluzbenost –u korist parcele i upis ima deklaratorni karakter. Zakon uvodi novinu –ako se sluzbenost moze rijetko izvrsavati onda u roku od 20 godina treba 3 puta da nastupi prilika da je titular iskoristi.Najčešći način otvaranja stvarne službenosti odlukom suda jeste nužni prolaz. 82.Zaštita prava službenosti:

1. Zastita- Tipična tužba na za zaštitu prava stvarne službenosti, petitorna tužba na osnovu prava, je tzv actio confesoria-titular ima pravo da protiv svakog trazi da ga sud zastiti da ga se

21

prestane smetati u izvrsavanju sadrzaja –on ima pravo da trazi od vlasnika da trazi utvrdjivanje postojanosti sluzbenosti.

Preinacenje sadrzaja ako se bitno mijenja nacin ili mjesto izvrasvanja i o tome odlucuje sud, a prelaganje ili premjestanje(neko ima sluzbenust preko moje parcele i ide sredinom i ja ne mogu da zabranim pravo sluzbenosti ali mogu da trazim od suda da donese presudu da premjesti prolaz da manje stete cini).

83.Prestanak prava stvarne službenosti:1. Propast stvari-prestaje propascu objekta, propascu posluznog ili povlasnog dobra. 2. Konsolidacija-sjedinjenje što znaći da jedno lice postane vlasnik i poslužnog i povlasnog

dobra. –nase pravo ne pozaje svojinske sluzbenosti kao njemacko i svajcarsko.3. Odricanje ovlašćenika stvarne službenosti: mora biti u pismenoj formi i notarski obradjeno

Istek roka i ispunjavanje raskidnog ugovora ako je službenost osnovana pod uslovom ili do isteka određenog roka.

4. Zbog neizvrsavanja: Nevršenje prava stvarne službenosti se može javiti u dva vida: kao tzv. zastarjelost (to nije zastarjelost u klasicnom smislu, kao što se pravo sticanja stvarne službenosti stiće izvršavanjem tog prava u periodu 20 godina, tako se pravo stvarne službenosti gubi ako se ne vrši u periodu od 20 godina, i kao liberatorna uzukapija (prestanak stvarne sluzbenosti pod uslovom da vlasnik posluznog dobra zabrani vlasniku povlasnog dobra 3 godine da ne prolazi; istekom roka od 3 godine gubi se pravo stvarne službenosti, a ako on trazi zastitu tuzbom nema tog roka )

5. Kada službenost izgubi razumnu svrhu: Stvarna službenost može da prestane ako izgubi razumnu svrhu bez obzira na pravni osnov za koji je osnovana.A to utvrdjuje sud u svakom konkretnom slucaju.

6. U slucaju podjele povlasne ili posluzne nekretnine (kada se parcela podjeli na vise parcela i vlasnici novoformiranih parcela –mogu traziti ukidanje.Ili kada se podjeli povlasno dobro, tad vlasnik posluznog dobra moze traziti ukidanje.

REALNI TERETI84.Pojam: Realni teret daje svom korisniku ograničeno stvarno pravo na nepokretnosti koju opterećuje ovlašćujući ga da mu se na teret njene vrijednosti periodično daju stvari ili čine radnje ili isplacuje novac a koje su sadržaj tog realnog tereta. Njih u praksi nemamo sada..nekad su se davali u znak zahvalnosti..- RT je teret nekretnine koje neko treće lice ima na teret vrijednosti nekretnine. - izvršava ga vlasnik nekretnine; Realni teret obavezuje vlasnika opterećene nepokretnosti da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta, za što odgovara vrijednošću te nepokretnosti. Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva.Moze da zastari pojedinacno davanje i tad je trogodisnji rok zastare od dana dospijeca, ali ostaje realni teret koji ne moze zastariti.Sadržaj realnog tereta može biti moguća, dopuštena i određena, ili odrediva radnja periodičnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novčanu vrijednost. Radnja koja čini sadržaj RT ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjerom opterećene nepokretnosti, niti služiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove neporektnosti. Sadržaj RT je periodično davanje, tj. radnja koja traje kontinuirano.Promjena sadržaja realnog tereta dopuštena je samo u sporazumu sa vlasnikom opterećene nepokretnosti.

Radnja jednokratnog davanja ili činjenja koje ima novčanu vrijednost može biti sporedni sadržaj RT. Realnim teretom može biti opterećena jedna ili više nepokretnost koje mogu biti predmet založnog prava. S opterećenom nepokretnošću opterećeni su i svi njeni pripaci.

85. u korist svakog vlasnika određene nepokretnosti (povlasna nepokretnost) daje vlasniku te nepokretnosti ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nepokretnosti koje ga ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog stvarnog tereta.Realni teret koji je osnovan u korist neke nepokretnosti kao povlasne ne može se razdvojiti od svojine te nepokretnosti te je prenosiv samo zajedno s tom nepokretnošću.Mogu se prenijeti na drugo lice, ako zakonom nije drugačije određeno.

86.Realni teret u korist lica daje ovlašćeniku ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nepokretnosti koje ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog realnog tereta, ne može se prenositi sa ovlašćenika na drugo lice, ako zakonom nije drugačije određeno.

87. sticanje -Nastanak realnog tereta:

22

- na osnovu pravnog posla: pravni posao mora da bude u obliku notarski ovjerene isprave RT se onda uknjižuje u teretni list nekretnine i to je modus aquirendi; ako nisu ispunjene sve pretpostavke određene zakonom za upis u ZK, RT stiče se predbilježbom, pod uslovom da se predbilježba naknadno opravda. - odlukom suda ili drugog nadležnog organa: nastaje danom pravosnažnošću odluke sude u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slučajevima određenim zakonom. Na osnivanje RT shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju službenosti. Lice koje RT stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ovlašćeno je da traži upis tog prava u ZK.RT se ne može odvojiti od nekretnine, može da postoji u korist lica ili u korist vlasnika određene nekretnine. RT je neprenosiv ako je konstituisan u korist lica. Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uslovi.88.Zaštita realnnog tereta?- Prvi način je da korisnik RT tuži vlasnika nekretnine na čiji teret postoji RT radi utvrđivanja postojanja RT.- Drugi način je ako neko treće lice ometa ili sprečava izvršavanje sadržaja RT onda korisnik RT ima pravo tužbom da zahtijeva da to ometanje ili sprečavanje prestane.

89.Prestanak realnog tereta::-propasti opterećene ili povlasne nepokretnosti,- stavljanje izvan prometa opterećene i povlasne nepokretnosti,-odricanja korisnika tereta,

- isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjavanjem raskidnog uslova pod kojim je bio osnovan,- donošenja odluke suda o amortizaciji tereta,- smrti lica u čiju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izričito osnovan i za njegove nasljednike. -Ako izgubi realnu svrhu

90.PRAVO GRAĐENJAPravo građenja jeste ograničeno stvarno pravo, novi institut, jedino novo stvarno pravo - do sada nije postojalo u domacem zakonodavstvu.Nacelo numerus clausus.Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo nekog lica na necijem zemljistu na osnovu koga korisnik prava građenja ima pravo da na površini zemljišta ili ispod površine zemljišta napravi zgradu, a vlasnik zemljišta je dužan to da trpi. Na osnovu prava gradjenja odredjeno lice (socijalno ugrozeno stanovnistvo ga koristi najcesce) moze da sagradi zgradu a da ne kupuje zemljiste i on vlasniku daje mjesecno zakupninu . Ovdje postoji zemljište koje je u vlasništvu drugog lica. Na tom zemljištu se konstituiše pravo građenja. Zakon izuzetno dopušta pravo građenja na svom zemljištu. Pravo gradjenja je izjednacena sa nekratninom.i pravo gradjenja je neodvojivo sa zemljistem koje je optereceno.Nosilac prava građenja je lice u čiju je korist to pravo osnovano ili je na njega preneseno. Vlasnik zemljišta može biti nosilac prava građenja na svome zemljištu. Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo, a prenosivo je samo zajedno sa zemljištem. Titular prava gradjenja ima prava i duznosti plodouzivaoca i zgrada koja se izgradi je pripadak.91.Sticanje -Pravo građenja može nastati :- na osnovu pravnog posla: nastaje uknjižbom u javne knjige, mora biti notarski obradjeno i pravo građenja stiče se dvostrukim upisom u javne knjige , kao teret na nekretnini na zemljistu i kao posebno formirano zemljisno knjizno tijelo. - na osnovu odluke suda: u postupku diobe i ostavinskom postupku; i to pravo se upisuje u zemljišnu knjigu ali upis ima samo deklaratorni karakter-stice se danom pravosnaznosti odluke suda. Zastita prava gradjenja –kao teret na zemljistu primjenom pravila zastite prava sluzbenosti, a kao nekretnina ima pravo da se stiti svojinskim tuzbama.92.Posljedice prestanka građenja: - S prestankom prava građenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom građenja bilo od zemljišta pravno odvojeno. Na odnos vlasnika zemljišta i lica kome je prestalo pravo građenja, primjenjuju se pravila po kojima se prosuđuju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije zakonom drugačije određeno. Vlasnik je dužan licu kome je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njegova nepokretnost u prometu vrjednija s tom zgradom, a ne bez nje93.Prestanak prava građenja:- popašću zemljišta;- sporazumom;- odreknućem korisnika prava građenja-pismena forma i notarski obradjenom;- najčešće prestane istekom ugovorenog vremena (obično se ugovara na period od 99 godina);- ispunjenjem uslova, roka,- ukidanjem prava građenja, uslovi: ako titular prava građenja u roku od 10 godina na pravo građenja ne napravi zgradu onda vlasnik zemljišta ima pravo da se ukine pravo građenja; ako titular prava

23

građenja napravi zgradu ali se ta zgrada sruši onda titular prava građenja mora u roku od 6 godina da napravi zgradu - taj rok počinje da teče od prvog dana naredne godine nakon godine kad je zgrada srušena, ali rok ne teče dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok održaja. Pravne poslejdice prestanka prava gradjnje –vlasnik zemljista dobija zgradu koju nije napravio i on mora da plati titularu vrijednost zgrade.

94.Pravo nadogradnje -To je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nepokretnosti na postojećoj zgradi i on postaje vlasnik posebnog dijela zgrade i suvlasnik zgrade u cjelini. Primjenjuju se odredbe o pravu gradjenja jer je ovo podvrsta prava gradjenja. Pravo nadogradnje se ne može otuđiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nepokretnosti.Nadogradnjom se stiče pravo svojine na nadograđenom dijelu i pravo susvojine na cijeloj nepokretnosti, a pravo nadogradnje prestaje.Založno pravo na pravu nadogradnje prelazi na nadograđeni dio nepokretnosti i na pravo susvojine na nepokretn

ZEMLJIŠNI REGISTRI

99.Pojam - Zemljišni registri su javne knjige u koje se upisuju nepokretne stvari i prava koja se odnose na nepokretnosti. Vođenje podataka o nepokretnostima ima za cilj da licima koja se za to interesiraju omogući saznanje o tačnom položaju, prostiranju i granicama nepokretnosti, vrsti i kvalitetu zemljišta, zgradama, kao i o pravima koja se na zemljištu nalaze. Zemljišne knjigeZemljišne knjige su javni registri koje vode sudovi i u koje se upisuju nepokretne stvari i stvarna prava na nepokretnostima kao i neka obligaciona prava na ovim stvarima. U zemljišnu knjigu upisuju se dvije vrste nepokretnosti to su: zemljišta i zgrade. Zemljišne knjige su javne knjige, zato što ih vode sudovi kao javne vlasti, a podaci koji se vode u njima dostupni su svima. U zemljišne knjige upisuju se nepokretne stvari.98. Sistemi ZK:- Torensov ili australijski: postoji u Australiji gdje određeni korisnik sam obavlja određene stvari, uz pomoć geodetskog vještaka podnosi prijavu za uknjižbu nekretnina i na taj način se vrši evidencija;- francuski: je sistem koji je zasnovan na principu personalnih folija, dok je kod nas po principu realnih folija; interesantan je pošto se u francuskoj pravo na nekretninama na osnovu pravnog posla ne stiče uknjižbom kao kod nas nego se stiče ugovorom; - austrijsko njemački: to je naš sistem; zasnovan je na katasteru; 100.Katastar zemljišta – Zemljišne knjige imaju za osnovu katastar zemljišta. u katastru se dobijao PL, posjedovni list iz katastra koji je pokazivao fakticko stanja i onaj ko je upisan u katastru morao je da placa porez a u gruntovnici ZK ulozak –zemljisne knjige su vodila odjeljenja sudova)–upisom u zemljisnje knjige su odrazavali vlasnicko stanje.Katastar –je evidencija o zemljištu koja sadrži podatke o položaju, obliku, i površini zemljišnih parcela o načinu korištenja (kulturi) i plodnosti i o katastarskom prihodu i korisniku. Katastar je javna knjiga. Svako može dobiti uvid u podatke katastra u službenim prostorijama nadležnog geodetskog zavoda. Osnovna jedinica u sistemu katastra je katastarska parcela. To je dio zemljišta koje se koristi na isti način i pripada istom sopstveniku. U katastru su sve katastarske parcele označene brojevima počev od jedan na dalje. Više parcela čini katastarsku općinu, ona obuhvata područje jednog naseljenog mjesta.

101.Sastav zemljišnih knjiga

Zemljišna knjiga se sastoji od : a) glavne knjige, b) zbirke isprava A u širem smislu spadaju još i c) zbirka katastarskih planova, d) registri, e) pomoćna evidencija(dnevnik).

1). Glavna knjiga- U glavnu knjigu se upisuju zemljišta i zgrade i prava na nepokretnostima. Sva zemljišno-knjižna prava se stiču i prestaju upisom u glavnu knjigu. Glavna knjiga se sastoji od zemljišno-knjižnih uložaka. Svaki od njih ima svoj redni broj. --Zemljišno-knjižni uložak- je sastavni dio glavne zemljišne knjige. Glavna knjiga je skup zemljišni-knjižnih uložaka povezanih i prošiveni jemstvenikom u jednu cjelinu. U zemljišno-knjižni uložak upisuje se jedno zemljište ili zgrada. Zemljišni knjižni uložak ima tri lista to su:

popisnog: upisuju se parcele sa svim relevantnim podacima-nazivu, kvadratura.; je najvažniji dio ZK uloška;

vlasničkog: tko je vlasnik; evidentira se pravni osnov na osnovu čega je došlo do određenog stvarnog prava;

teretnog: evidentiraju se tereti; npr. službenosti, realni tereti, hipoteka

24

2) Zbirka isprava- je skup isprava na osnovu kojih se vrše upisi u glavnu knjigu.Za svaki upis potrebno je sudu podnijeti određene isprave. Zbirka isprava može samo objašnjavati nedovoljno jasne upise. 3) Katastarski planovi- je dio zemljišne knjige. Sve promjene u pogledu zemljišno-knjižnog dijela podaci o objektima na zemljištu i predstavljanja u planovima sprovode se i u katastru i u zemljišnoj knjizi. 4) Registri- koje omogućavaju lakše i brže snalaženje u glavnoj knjizi. Postoje registri: stvarni registar, i imenik. Stvarni registar – predstavlja popis katastarskih parcela u jednoj katastarskoj općini. Parcele su navedene onim redom kojim su označene u katastarskom planu . Kada se zna broj katastarske parcele lako se može pronaći broj zemljišno-knjižnog uloška u kome su upisani svi potrebni podaci. 5)Pomocna evidencija-manje vazna102. ZEMLJIŠNO KNJIŽNO PRAVO-Zemljišno knjižno pravo jeste pravo koje se bavi evidencijom i sticanjem stvarnih prava na nekretninama. ZK pravo proučava zemljišne knjige koje su javni registri u pogledu nekretnina.Pod načelima zemljišno-knjižnog prava podrazumijeva se najbolja pravila koja važe u ovij oblasti. To su sljedeća načela; načelo upisa, načelo javnosti, načelo pouzdanja u zemljišne knjige, načelo prvenstvenog reda i načelo legaliteta.

1. Načelo upisa- modus aquirendi (upis u javne knjige) označava da se stvarna prava na nepokretnostima mogu steći samo upisom u zemljišne knjige. Stvarna prava na nepokretnostima se stiču i prestaju upisom u zemljišne knjige. –upis ima konstitutivni kaarakter i jedino se ne primjenjuje kod nasledjivanja2.Načelo javnosti - Zemljišne knjige su javne knjige što znači da je njihova sadržina dostupna svima. Svatko može zatražiti da pogleda bilo koji zemljišno-knjižni uložak i zahtijevati da mu se izda pismeni izvod iz zemljišnih knjiga. druga strana načela javnosti je što ih vode javni organi - osnovni sudovi;3. Načelo povjerenja u zemljišne knjige - upućuje na to da je sadržina zemljišnih knjiga vjerodostojna, a to znači istinita i potpuna. O povjerenju u zemljišne knjige govori se o pozitivnom i negativnom povjerenju ili pouzdanju. Ima dva aspekta i to : Pozitivno- ako se može pouzdati da je sve što je upisano u knjige zaista postoji, znači ako su zemljišne knjige uredno vođene. Negativno- ako knjiga nije vođena u redu i ako se nešto izbrisalo pa nepostoji u zemljišnoj knjizi. 4.Načelo legaliteta - označava da se zemljišno knjižni sud ispituje po službenoj dužnosti da li su ispunjeni zakonom predviđeni uslovi za upis. On gleda formalnu valjanost isprava.Ako prijedlog za upis koji je podnijela stranka ne ispunjava potrebne uvjete sud će odbiti molbu za upis. 5.Načelo prioriteta ili prvenstva - uređuje pravno dejstvo jednog upisa u odnosu na drugi upis prema vremenskom redoslijedu. Raniji upis uživa prioritet u odnosu na kasnija, a ovaj u odnosu na još kasnije upise. prvenstvo u ZK se ne računa od momenta upisa nego od momenta podnošenja zahtjeva za upis, a ne uknjizbu; zbog toga u svakom podnesku stoji dan, sat i minut kad je bio primljen zahtijev.

Vrste upisa u zemljišne knjige:- uknjižba: znači konačan, definitivan način sticanja ili gubljenja određenih stvarnih prava na nekretnini; postoji uknjižba sticanja - intabulacija i uknjižba brisanja - ekstabulacija; uknjižba je u našem pravnom sistemu kauzalna što znači da mora da se zasniva na valjanom pravnom osnovu; da bi uknjižba bila valjana moraju da budu ispunjeni slijedeči uslovi:

uknjižba mora da se traži protiv onog lica koji je u ZK upisan kao vlasnik; uknjižba mora da bude na osnovu pravno valjane isprave; za uknjižbu mora da postoji tzv. klauzula intabulandi (to znači definitivan, bezuslovan

pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknjiži novi vlasnik; - predbilježba: jeste upis pod uslovom naknadnog opravdanja; ako se ne opravda nema pravni učinak; ako se opravda onda se upis računa od momenta upisa predbilježbe;- zabilježba: je obavještavanje o određenim pravno relevantnim okolnostima koje mogu da budu od uticaja za određene nekretnine (npr. Spora, zabilježba maloljetnosti, zabrana otuđenja ili opterećenja, zabrana hipotekarne tužbe...)

pitanje-prelazne i zavrsne odredbe ZSP iz knjige uciti prelazne i zavrsne odredbe omogucavanje tranziciju sistema-prelazak iz jednog sisetma u drugi i one su najvaznije odredbe o stvarnim pravima. U prelaznim odredbama se daju pravila za Drusveno pretvaranje svojine u drzavnu ili privatnu. Daju pravila za jednovrsnost vlasnistva, uspostavljanja pravnog jedinstva nekretnine i normiraju izvrsavanje oblasti na cijeloj nekretnini u prelaznom periodu -kod etazne svojine da su vlasnici duzni da u roku 1 godine zakljuce medjusuvlasnicki ugovor, da postave upravnika.

25

Zavrsne odredbe-Znacajne su iz vise razloga jer sadrze odredbe o dejstvu zakona, o prestanku vazenja zakona o stecenim pravima o raspolaganju nekretninama koje su u svojini jedinica lokalne samouprave. One predvidjaju da se novi zakon o stvarnim pravima primjenjuje za sve pravne odnose nastale poslije stupanja na snagu zakona. Za sve pravne odnose nastale prije stupanja na snagu zakona i oni ce se okoncati po odredbama propisa po kojima su nastale.Zakon o stvarnim pravima propisuje i koji zakoni prestaju pocetkom njegove primjene-

- evidencije nepokretnosti i prava na njima-ovo uciti iz zakona o zemljisnim knjigama 67/03 i Zakon o premjeru i katastru 6/12?

Do sada se to zvalo zemljisno knjizno pravo zbog uvedene jedinstvene evidencije nepokretnosti donesen zakon 2012. O premjeru i katastru. Zemljisne knjige su povucene u katastar i idalje se vode o pravilima o odrzavanju zemljisnih knjiga dok god katastar za odredjena podrucja ne stupi na snagu. Dugo ce jos vaziti dok ne stupi na snagu.Jedan organ vodi evidenciju i to geodetska uprava. Osnovi registarskih prava na nekretninama je katastar nepokretnosti gdje se upisuju sva stvarna prava i zakup ako nije kraci od pet godina.Katastar nepokretnosti se sastoji iz elaborata premjera , zbirke isprava i baze podataka.Na osnovu baze podataka se izdaje list nepokretnosti, izdaje se katastarski plan. Nacela katastra nepokretnosti> -kao kod zemljisnih knjiga-nacelo upisa, povjerenja, javnosti, legaliteta i nacelo prvenstva, ali on dodaje jos tri koja proizilaze iz ovih nacela a to su-nacelo formalnosti(odlucuje se na osnovu isprava koje su podobne za upis upisanog stanja u katastar nepokretnosti)-Nacelo odredjenosti (sadrzaj mora biti odredjen u pogledu vrste upisa prava i drugih pravno relevantnih cinjenica)-Nacelo obaveznosti (sticu se stvarna prava upisom u katastar nepokretnosti, a prestaju brisanjem)Osnivanje katastra nepokretnosti –osniva se u postupku javnog izlaganja podataka o nepokretnosti.Javno izlaganje vrsi komisija od 3 clana ( predsjednik-dipl. pravnik , ;lan-geodeta i clan iz reda gradjana se bira)Izlaganje podataka se vrsi- 30 dana prije izlaganja objavljuje se javni oglas, a 8 dana se pozivaju lica koja imaju odredjena prava.Oni se pozivaju da podnesu sve pravne relevantne isprave-odluke , ugovore..Ako dodje do spora, tada ce komisija uputiti lice cije je pravo manje vjerovatno da pokrene sudski postupak . Zalba u roku od 15 dana upucena geodetskoj upravi u pogledu premjera.Stranke mogu u pogledu utvrdjivanja prava u roku od 30 dana da pokrenu spor kod nadleznog suda. Izmjena podataka upisanih u katastar nepokretnosti moze se vrsiti u roku od 90 dana ali uz pristanak zainteresovanih lica. Treca Lica koja smatraju da su povrijedjena upisom prava na nepokretnostima mogu podnijeti tuzbu sudu od tri godine.Katastar o nepokretnosti stupa na snagu kad komisija donese rjesenje gdje geodetska uprava ga potvrdjuje i 8 dana objavljivanja u sl . gl .stupa na snagu ovo rjesenje.Vrste upisa u katastar nepokretnosti--Upis –(moze biti nepokretnosti, upis stvarnih prava i upis obligacionih prava. Moraju da budu ispunjeni uslovi u pogledu valjanosti isprave, pristanka ranijeg nosioca prava, )-predbiljezba (ostavlja se rok od 90 dana da se opravda predbiljezba)-zabiljezba ( upis odredjenih pravnorelevantnih cinjenica koje su znacajne za odredjene nekretnine)Da bi doslo do upisa u katastar mora biti notarski ovjerena isprava jer se radi o preometu na nekretninama.Kod katastra nepokretnosti je problem sto dvojna evidencija je mnogo sigurnija nego jedinstvena. I smatralo se da pravnici u geodetskoj upravi nisu dovoljno kompetentni. Dvije godine se ovaj zakon primjenjuje a koliko ce on poboljsati stanje pokazace vrijeme.

26