STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ POSTROJENJA ZA ...3.3.2 Zgušnjavanje mulja ..... 14 3.3.3 Anaerobna digestija ..... 14 3.3.4 Isušivanje mulja ..... 14 ... Projekat postrojenja za prečišćavanje

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU FACULTY OF CIVIL ENGINEERING UNIVERSITY OF MOSTAR

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U MOSTARU

Mostar, 2011. god.

GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU FACULTY OF CIVIL ENGINEERING UNIVERSITY OF MOSTAR

Matice hrvatske bb, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina tel: +387 36 355 000; fax: +387 36 355 001; e-mail: [email protected]; web: www.sve-mo.ba/gf

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U MOSTARU

Dekan: Prof. dr. sc. Mladen Glibić ________________________

Mostar, 2011. god.

NAZIV PROJEKTA: STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA U MOSTARU

INVESTITOR: GLOBALNI MEHANIZAM ZA FINANCIJSKU PODRŠKU U

OBLASTI ŽIVOTNE SREDINE (GLOBAL ENVIRONMENTAL FACILITY – GEF) J.P. „VODOVOD“ MOSTAR PROJEKTANT: GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU

VODITELJ PROJEKTA: dr. sc. Gordan Prskalo, dipl. ing. građ. VRIJEME IZRADE: 2011. god.

BROJ UGOVORA: 03-160-N/11

Studija utjecaja na okoliš za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru

2

Sadržaj

1 SAŽETAK .......................................................................................................................................... 6

1.1 Uvod ........................................................................................................................................ 6

1.2 Opis područja na koje uređaj ima utjecaj ............................................................................... 6

1.3 Opis lokacije postrojenja za prečišćavanje ............................................................................. 6

1.4 Tehnologija .............................................................................................................................. 7

1.5 Procjena utjecaja na okoliš ..................................................................................................... 7

1.6 Zaključak ................................................................................................................................. 8

2 UVOD ............................................................................................................................................... 9

3 OPIS PROJEKTA .............................................................................................................................. 11

3.1 Uvod ...................................................................................................................................... 11

3.1.1 Opći ciljevi Projekta PPOV-a .......................................................................................... 12

3.2 Opis tehnološkog procesa ..................................................................................................... 12

3.2.1 Mehanička obrada ........................................................................................................ 12

3.2.2 Aeracijski spremnik ....................................................................................................... 12

3.2.3 Sistem aeracije .............................................................................................................. 13

3.2.4 Uklanjanje fosfora ......................................................................................................... 13

3.2.5 Sekundarni taložnik / recikliranje mulja ....................................................................... 13

3.2.6 UV dezinfekcija .............................................................................................................. 14

3.3 Tretman mulja ....................................................................................................................... 14

3.3.1 Obrada mulja................................................................................................................. 14

3.3.2 Zgušnjavanje mulja ....................................................................................................... 14

3.3.3 Anaerobna digestija ...................................................................................................... 14

3.3.4 Isušivanje mulja ............................................................................................................. 14

3.3.5 Spremište mulja ............................................................................................................ 14

3.3.6 Bioplin ........................................................................................................................... 15

3.4 Ostali elementi PPOV-a ......................................................................................................... 15

3.4.1 Ceste i parking ............................................................................................................... 15

3.4.2 Električne instalacije ..................................................................................................... 15

a) Električna energija ................................................................................................................ 15

b) Rasvjeta ................................................................................................................................. 15

c) Voda za piće .......................................................................................................................... 16


3

d) Industrijska voda ................................................................................................................... 16

e) Komprimirani zrak ................................................................................................................. 16

f) Gorivo .................................................................................................................................... 16

g) Topla voda ............................................................................................................................. 16

3.4.3 Odlaganje otpada .......................................................................................................... 17

a) Odlaganje sadržaja rešetki .................................................................................................... 17

b) Odlaganje pijeska .................................................................................................................. 17

c) Odlaganje pjene .................................................................................................................... 17

d) Odlaganje digestiranog mulja ............................................................................................... 17

e) Odlaganje industrijskog mulja ............................................................................................... 18

3.4.4 Rezervni prostor ............................................................................................................ 18

4 OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM ........................................................ 19

4.1 Općenito o lokaciji................................................................................................................. 19

4.2 Podaci o stanovništvu ........................................................................................................... 19

4.3 Podaci o klimi ........................................................................................................................ 20

4.4 Geologija i hidrologija ........................................................................................................... 21

4.5 Spomenici kulture ................................................................................................................. 22

4.6 Bioraznolikost ........................................................................................................................ 22

4.7 Zaštićena područja ................................................................................................................ 23

4.7.1 Vodna dobra .................................................................................................................. 23

4.8 Kvaliteta vode ....................................................................................................................... 24

4.9 Kvaliteta tla ........................................................................................................................... 26

4.10 Kvaliteta zraka ....................................................................................................................... 27

4.11 Sanitarno odlaganje komunalnog otpada ............................................................................. 27

5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .......................................................................................... 29

5.1 Utjecaji tokom građenja........................................................................................................ 29

5.2 Utjecaji tokom korištenja ...................................................................................................... 29

5.2.1 Pozitivni utjecaji ............................................................................................................ 29

5.2.2 Negativni utjecaji .......................................................................................................... 31

6 MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA (PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM) ................... 32

7 EVALUACIJA ALTERNATIVA ........................................................................................................... 36

7.1 Plan mostarskog urbanog okoliša i kvaliteta voda ................................................................ 36

7.2 Idejni projekat ....................................................................................................................... 36

8 PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKlaDU S PROPISIMA ........................................................... 38

8.1 Monitoring prečišćenih voda ................................................................................................ 38

8.2 Interna Kontrola .................................................................................................................... 39


4

8.3 Monitoring Plan .................................................................................................................... 40

9 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM .................................................................................................... 45

9.1 Pravni osnov .......................................................................................................................... 45

9.2 Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće .............................................................. 45

9.3 Odvajanje otpada i metode tretmana .................................................................................. 46

9.3.1 Selektivno odvajanje ..................................................................................................... 46

9.3.2 Odvoz otpada ................................................................................................................ 47

9.3.3 Vođenje evidencije ........................................................................................................ 47

9.3.4 Vođenje evidencije ........................................................................................................ 47

10 INSTITUCIONALNO JAČANJE ......................................................................................................... 48

10.1 Organizacija i upravljanje ...................................................................................................... 48

10.2 Nabavka potrebne opreme ................................................................................................... 48

10.3 Obuke, studijske posjete i konsultantske usluge .................................................................. 49

11 JAVNE RASPRAVE .......................................................................................................................... 50

12 ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 51


5

Popis priloga:

Prilog 1: Obuhvat projekta Prilog 2: Pojednostavljeni dijagram toka procesa prečišćavanja otpadnih voda Prilog 3: Proces obrade mulja Prilog 4: Pregled lokacije PPOV-a Prilog 5: Okruženje PPOV-a Prilog 6 Rezultati fizikalno – kemijskih analiza vode rijeke Neretve Prilog 7 Rezultati bakterioloških analiza rijeke Neretve

Popis skraćenica:

BiH – Bosna i Hercegovina BPK – biološka potrošnja kisika CH – Švicarska d.o.o. – društvo ograničene odgovornosti EBI – rašireni biotički indeks ES – ekvivalentni stanovnik EU – Evropska unija F BiH – Federacija Bosne i Hercegovine IUCN – Međunarodni savez za očuvanje prirode JP – javno preduzeće KPK – kemijska potrošnja kisika m.n.n. – metara nad morem MS – mjerna stanica OP – okolišna procjena PAM – povratni aktivni mulj PPOV – Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda PUO – Procjena uticaja na okoliš RS – Republika Srpska S – WI – Shannon – Weaver indeks diverziteta SI – saprobni indeks UNESCO – Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu


6

1 SAŽETAK 1.1 Uvod

Projekat postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dio je cjelovitog projekta sanacije i proširenja kanalizacijske mreže grada Mostara. Postrojenje uključuje mehaničku i biološku obradu s eliminacijom tvari (dušika i fosfora) shodno EU standardima. U prvoj fazi realizacije cijeloga projekta (od 2012. do 2022. godine), predviđeno je da se otpadna voda od oko 75.000 stanovnika dovodi na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, odnosno oko 70 %. U zamišljenoj drugoj fazi projekta, postotak spajanja bit će uvećan na oko 116.000 stanovnika (od 2022. do 2032. godine). Cijeli projekat će značajno doprinijeti zaštiti voda na području Mostara i doprinijeti razvoju lokalne ekonomije kroz investicije i zapošljavanje.

1.2 Opis područja na koje uređaj ima utjecaj

Geomorfološke karakteristike, staništa, geološka prošlost i biogeografski značaj daju slivu rijeke Neretve veliku globalnu važnost, te je njeno očuvanje u pogledu flore i faune u interesu cijele Evrope. Prema sadašnjim pokazateljima bio-raznolikosti, rijeku Neretvu i njeno okolno područje karakterizira visok stepen ekološke bio-raznolikosti, što je i najveća kvaliteta danog područja. Riječni sliv je bogat životinjskim zajednicama, visokom složenošću, fitografskim i zoografskim karakteristikama koje nastaju kao rezultat vertikalnih i horizontalnih varijacija u profilu samog sliva, dosežući i do 2200 m nadmorske visine, različitih tipova klime, velikog broja različitih vrsta tla i faza razvoja. S obzirom na zagađenost vode uzrokovanu direktnim ispuštanjem neprečišćenih otpadnih voda u riječne tokove, neadekvatnim zbrinjavanjem čvrstog otpada, nekontroliranom potrošnjom vode, prekomjernom sječom šume i ekonomskim razvojem, antropološka osjetljivost danog područja je ozbiljno ugrožena. Oko 29% stanovništva na području cijele Mostarske doline je priključeno na kanalizacioni sistem, dok je u gradskom dijelu priključeno oko 50% stanovništva. Neprečišćene otpadne vode sa područja grada Mostara se sakupljaju putem gradske kanalizacione mreže, uličnih odvodnih kanala, direktnih ispusta ili septičkih jama, te se ispuštaju u recipijente, koji skoro svi završavaju u rijeci Neretvi. Tokom jakih i obilnih kiša, putem slivnika koji su također spojeni na kanalizacioni sistem ispušta se i mješavina kišnice i otpadnih voda, što pored ispuštanja fekalnih voda, predstavlja dodatno zagađenje za pomenute recipijente i rijeku Neretvu. S obzirom na postojeće stanje vodnog okoliša nizvodno od grada Mostara, a posebice njegove primjene u svrhe rekreacije, ribolova, plivanja i slično, potrebne su mjere unapređenja, jer će u protivnom ovo cijelo područje biti ugroženo. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara već sad u određenim periodima godine pripada III kategoriji kvaliteta vode.

1.3 Opis lokacije postrojenja za prečišćavanje

Postrojenje za prečišćavanje otpadne vode (PPOV) u Mostar je locirano na kraju kanalizacionog sistema centralne zone grada, odmah prije ispusta otpadne vode u recipijent (rijeku Neretvu). Lokacija je locirana na desnoj obali Neretve između rijeke i lokalne prometnice. Njen početak se nalazi približno 400 m nizvodno od Avijatičarskog mosta. Raspoloživa površina lokacije iznosi aproksimativno 200,000 m2 (800 m dužine i 250 m širine). Površina se ranije koristila za poljoprivredu, ali je trenutno napuštena. Na predmetnom prostoru ne postoje objekti koji bi mogli ugroziti izgradnju postrojenja. Za vrijeme i poslije nedavnog rata, ova površina se koristila kao pozajmište šljunčanog materijala i odlagalište istog.

Prosječna visina lokacije iznosi 44,10 m.n.m. Sa inženjersko-geološkog aspekta može se konstatirati da se radi o nekohertnim naslagama sa raznovrsnom granulacijom materijala u kome su više zastupljeni srednjozrni i krupnozrni šljunci sa proslojcima konglomerata.


7

1.4 Tehnologija

Tokom projektne faze došlo se do zaključka da bi glavni kriterij odabira trebao biti kvalitet prečišćene otpadne vode, koji bi bilo potrebno dostići imajući na umu i uslove ispuštanja u osjetljivim područjima. S obzirom na propise u BiH, kvalitet vode riječnih tokova II kategorije bi bio obavezan i nizvodno od grada Mostara što bi, s druge strane, išlo u korist odabiru složenog procesa prečišćavanja otpadne vode koji bi omogućavao otklanjanje i BPK i nutrijenata. Ovakav vid procesa prečišćavanja uzet je u razmatranje.

1.5 Procjena utjecaja na okoliš

Realizacijom projekta će se postići nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi: • Priključenje domaćinstava i industrije na kanalizacionu mrežu čime ć e se

eliminirati nekontrolirani ispust otpadnih voda u okoliš. Posebne prednosti ovakvih mjera će se postići u okolišu rijeke Neretve, ali također i u naseljenom području uglavnom putem eliminacije okolišno štetnih jama, i slično; smanjiti će se broj rasutih izvora zagađenja; ostvarit će se pozitivni utjecaji na zdravlje.

• Kvaliteta vode riječnog toka nizvodno od Mostara posebno u ljetnom periodu će se podići iz Klase III u Klasu II; povećat će se rekreacijska i okolišna vrijednost područja; ostvarit će se pozitivni utjecaji na zaštitu prirode i bio-raznolikosti.

• Smanjit će se opterećenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona dušika i fosfora godišnje (oko 240 tona dušika i preko 30 tona fosfora u Fazi I i preko 360 tona dušika i oko 50 tona fosfora u fazi II), što će pozitivno utjecati i na širu okolinu kao što je primjerice osjetljiv Jadranski sliv.

• Smanjit će se unos čvrstog otpada u rijeku Neretvu • Izgradnja uređaja doprinosi otvaranju radnih mjesta. Prema Idejnom projektu broj

radnih mjesta iznosi 10. • PPOV je projektirano da zadovolji zahtjeve ispuštanja u osjetljivim područjima

(odstranjivanje nutrijenata) definirane EU Direktivom 91/271.

Projekt će ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obaveza određenih Konvencijom o zaštiti Sredozemnog mora (Barcelonska konvencija) s obzirom da će smanjiti utjecaj na jednu od ključnih kritičnih tačaka sliva rijeke Neretve čije vode završavaju u Jadranskom moru. Smanjenje zagađenja ostvareno izgradnjom PPOV-a će imati pozitivan utjecaj na okoliš Republike Hrvatske s obzirom da se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko more na području Republike Hrvatske. Izgradnja uređaja neće negativno utjecati na naselja. Naime, neće biti potrebe za raseljavanjem, obzirom da u blizini lokacije i na samoj lokaciji nema izgrađenih stambenih objekata. Sama izgradnja objekta PPOV, rezultirati će mogućnošću zapošljavanja stanovništva, kao i zapošljavanja na samom uređaju nakon njegova puštanja u rad. Utjecaj PPOV-a na zdravlje ljudi će biti pozitivan. Očekuje se da će doći do smanjenja broja ljudi oboljelih putem direktnog kontakta sa vodama iz rijeka. Procjena potencijalnih negativnih utjecaja na okoliš uzrokovanih izgradnjom ili radom PPOV-a je pokazala da su svi utjecaji od manje važnosti ili se mogu ublažiti sa prikladnim mjerama. Nacrt Plana upravljanja okolišem sa odgovarajućim mjerama je pripremljen u okviru izrade ove studije. Stoga se može zaključiti da su pozitivni utjecaj na okoliš mnogo veći od negativnih utjecaja.


8

1.6 Zaključak

U okviru izrade Studije utjecaja na okoliš analiziran je namjeravani zahvat, šira i uža lokacija i područje utjecaja zahvata kroz odnos zahvata s dokumentima prostornog uređenja. Nakon toga procijenjeni su mogući negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom uređaja, kao i mjere kojima se negativni utjecaji mogu spriječiti odnosno ublažiti. Temeljem analiza može se zaključiti da je planirani zahvat, okolišno prihvatljiv, ali uz obavezno poduzimanje svih mjera ublažavanja/zaštite navedenih u ovoj studiji, kako bi se prepoznati negativni utjecali smanjili na najmanji moguću mjeru.


9

2 UVOD

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta (Službene novine FBiH, 2/06) određuje uslove potrebne za izdavanje građevinskih i urbanističkih, kao i način integracije okolinskih uslova u proces izdavanja ovih dozvola. Jedan od preduvjeta za dobivanje urbanističke dozvole za veće projekte, kao što je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru, podrazumijeva pribavljanje okolinske dozvole i odobrenje vodnih uslova, te je i z t o g r a z l o g a sve navedene dozvole potrebno pribaviti prije izdavanja građevinske dozvole. Po završetku građevinskih radova izdaje se dozvola kojom se dozvoljava ispuštanje u skladu sa vodnim uslovima.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH, 33/03) i Pravilniku o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Službene novine FBiH, 19/04), za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru mora se izraditi Studija utjecaja na okoliš prije izdavanja okolinske dozvole.

Zahtjevi za procjenu uticaja na okoliš (PUO) u BiH su harmonizirani sa Direktivom Vijeća 85/337/EEC" (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš). Projektovano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda ima kapacitet prečišćavanja od oko 100.000 ES (I. faza gradnje), i stoga je obuhvaćen Aneksom II direktive EU koji navodi da zemlje članice trebaju da odluče o tome kako će teći procedura PUO.

Međutim, relevantni propis o PUO u BiH navodi da se cijela PUO zahtjeva za postrojenja koja prelaze 50.000 ES. Postrojenje u Mostaru pripada ovoj kategoriji.

Treba se istaknuti da je 2005. godine unutar procesa odobrenja projekta “ Zaštite kvalitete vode u Bosni o Hercegovini” izrađena Okolišna procjena (OP) prema smjernicama Svjetske Banke. Ova OP-a je uključivala procjenu utjecaja na okoliš za Projekat PPOV-a u Mostaru. Za priprema trenutne OP, koristili su se sljedeći dokumenti: - OP za GEF Projekat 2005 - Biološki monitoring površinskih voda slivova rijeka Neretve i Cetine na području F BiH u

2008. i 2009. godini. - Fizičko – hemijski monitoring rijeke Neretve na lokalitetima Raštani, Baćevići i Žitomislići

u periodu od 19. 9. 2005. godine do 30. 8. 2010. godine (agencija za vodno područje sliva Jadranskog mora).

- Mikrobiološki / bakteriološki monitoring rijeke Neretve na lokalitetima Raštani, Baćevići i Žitomislići u periodu od 19. 9. 2005. godine do 30. 8. 2010. godine (agencija za vodno područje sliva Jadranskog mora).

- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispušta u prirodni prijemnik.

- Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti u svrhu izrade projektne dokumentacije za ispuštanje otpadnih voda iz uređaja za prečišćavanje otpadnih voda grada Mostara koje je izdato za potrebe JP „Vodovod“ d. o. o. Mostar.

- Elaborat o inženersko geološkim i geotehničkim karakteristikama terena na lokaciji sifona ispod rijeke Neretve u sklopu Projekta glavnih obalnih kolektora središnje zone grada Mostara (Winner project d. o. o. Sarajevo i GWCC i zavod za vodoprivredu Sarajevo, decembar 2009. godine).

- Izvještaj o geomehaničkim istražnim radovima na lokaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Mostara (GEOCON d. o. o. Čitluk i IGH Mostar d. o. o. Mostar (august 2010. godine).

- Zakon o zaštiti okoliša F BiH (sl. Novine F BiH, broj 33/03). - Zakon o vodama Federacije BiH (?). - Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i

pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu (Sl.novine F BiH, broj 33/03).

- Uredba o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (sl. List SR BiH, broj 19/80).

- Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka RS (sl. Glasnik RS, broj 08/01).


10

- Environmental Assessment Source book (Environmental Department, The World Bank). - Studija uticaja na okoliš autoputa na koridoru Vc, Mostar sjeverna – južna granica. - Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine FBiH br. 33/03) - Direktive o komunalnim otpadnim vodama (Urban Waste Water Directive, 91/271/ EEC) - Pravilnik o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metodi

njihova ispitivanja (Sl.novine FBiH br.72/09). - Plan aktivnosti za postojeće pogone i postrojenja - „Deponija” d.o.o Uborak, Mostar. - Vodna dozvola za JP „Uborak“ d.d. Mostar, Broj: UP/40-1/25-4-34/08 izdana od strane

Agencije za vodno područje Jadranskog mora, Mostar.


11

3 OPIS PROJEKTA

3.1 Uvod

Bosna i Hercegovina (BiH) dobila je grant od Globalnog mehanizma za financijsku podršku u oblasti životne sredine (Global Environment Facility - GEF) za implementaciju Projekta zaštite kvaliteta voda. Cilj projekta je da se dodatno ojačaju kapaciteti lokalnih komunalnih/vodovodnih preduzeća kako bi se smanjilo zagađenje iz općinskih izvora zagađenja u rijeke Neretvu i Bosnu. Jedna projektna komponenta je fokusirana na financiranje visoko prioritetnih investicija u infrastrukturu otpadnih voda. Za Mostar, glavni zagađivač rijeke Neretve, ova projektna komponenta uključuje financiranje prve faze građenja na unapređenju kanalizacijskog sistema i novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u području centralne doline. Projektne komponente u Mostaru zasnivaju se na konceptima razvijenim u sklopu ''Plana urbanog okoliša i kvaliteta vode Mostara'', kojeg su 2004. godine izradili MWH i Integra Mostar.

Nedavno je završena faza projektiranja za projektnu komponentu kanalizacije. Prema odabranoj varijanti, otpadne vode će se sakupljati u području centralne doline sa obje obale rijeke preko dva glavna kolektora. Kolektor na lijevoj obali će prelaziti rijeku Neretvu uzvodno od Avijatičarskog mosta i tu se spojiti sa kolektorom na desnoj obali. Odatle će se otpadne vode jednim cjevovodom transportirati na lokaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).

Na osnovu ugovora potpisanog 23. decembra 2009. godine, projekat izrade projektnog rješenja za mostarsko PPOV, dodijeljen je firmi HOLINGER LTD. sa Udruženjem za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline UNA-SANA iz Bihaća kao podkonsultantom. Ovaj projekat obuhvata izradu projekta i natječajne dokumentacije za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u dvije faze.

1) Idejno rješenje sa studijom varijanti procesa i procjenom troškova

2) Idejni projekat sa izradom natječajne dokumentacije

Idejno rješenje završeno je u julu 2010. godine. Na osnovu Idejnog rješenja, investitor je odabrao Varijantu 2. – Prethodna denitrifikacija sa anaerobnom digestijom.

Odabrana varijanta ima sljedeće karakteristike:

• Mehanička obrada sa grubim i finim rešetkama iza kojih slijedi pjeskolov

• Konvencionalni tretman aktivnog mulja sa prethodnom anoksičnom denitrifikacijom i hemijskim uklanjanjem fosfora;

• Stabilizacija mulja sa anaerobnom digestijom;

• Korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i toplote.

Voda koja će se prečišćavati u PPOV-u se sastoji od kućne i industrijske otpadne vode. Ona se prikuplja djelomično kombinirani i djelomično separatnim kanalizacijskim sistemom.

PPOV će se graditi u dvije faze. Nakon realizacije II faze PPOV će imati kapacitet od 175.000 ekvivalentnih stanovnika (ES). Ovaj broj odgovara potrebnom kapacitetu prečišćavanja u 2032. godini. Definiranje konačnog kapaciteta PPOV-a detaljno je opisano u Idejnom rješenju.

U I fazi, PPOV će biti dimenzionirano za obradu opterećenja zagađenjem koje se očekuje u 2022. godini. U toj godini očekivano opterećenje zagađenjem otprilike odgovara 100.000 ES.

Po završetku II faze, biološka obrada u PPOV-u će se sastojati od 3 paralelne linije, od kojih će se 2 linije izgraditi u I fazi. Jednaka distribucija otpadne vode na 3 linije zahtijeva da kapacitet svake od 2 linije izgrađenih u I fazi bude 58.000 ES.

Prilog 1 prikazuje obuhvat postrojenja i mogući izgled druge Faze.

Za projektiranje procesa prečišćavanja, ekvivalentni stanovnici su pretvoreni u opterećenje zagađenjem na osnovu specifičnih jediničnih faktora opterećenja definiranih u ATV-A-131 (za više informacija vidi Izvještaj idejnog projekta).


12

3.1.1 Opći ciljevi Projekta PPOV-a

Opći cilj ovog projekta jeste da se Mostaru obezbijedi PPOV koje će udovoljiti sljedećim zahtjevima definiranim u PZ-u:

• Kvalitet efluenta mora biti u skladu sa propisima BiH;

• Proces prečišćavanja otpadnih voda mora biti jednostavan i pouzdan;

• PPOV mora biti rentabilno sa fokusom na niske troškove rada i održavanja;

• Izgradnja PPOV-a podijeljena u dvije faze prilagođene izgradnji kanalizacijskog sistema, priključenju stanovništva i industrije.

3.2 Opis tehnološkog procesa

U Prilogu 2 je prikazan pojednostavljen dijagram toka procesa prečišćavanja otpadnih voda u PPOV-u. U sljedećem su kratko opisani procesi prečišćavanja otpadnih voda i mulja. Detaljniji opis spomenutih procesa je dat u Izvještaju Idejnog Projekta.

3.2.1 Mehanička obrada

Ulazna pumpna stanica pumpa influent od nivoa kanalizacije do visine neophodne za potpuni tretman otpadne vode bez drugih nizvodnih pumpnih stanica. Pumpna stanica će biti opremljena pužnim pumpama kako bi se izbjegao rizik od začepljenja. Za centrifugalne pumpe koje će biti instalirane uzvodno od rešetki, rizik od začepljenja bi bio jako veliki.

Ulazna pumpna stanica biće opremljena hvatačem krupnih tvari.

Zbog vanrednih situacija (npr. prestanak rada pumpne stanice) instaliraće se preljev u Neretvu na ulaznoj pumpnoj stanici. Vrh ustave će se postaviti na 40,3 m kako bi se osiguralo da na krajnjoj tački glavnog kolektora (definirana Projektom kanalizacije) nivo povratne vode ne prelazi 41,0 m. Maksimalni prihvatljivi nivo vode u ulaznoj pumpnoj stanici biće 40,6 m pri protoku od 1.500 l/s.

Ukoliko pumpna stanica prekine rad tokom pojave stogodišnje poplave, gore navedeni nivoi se mogu prekoračiti.

Na izlaznu cijev preljeva u Neretvu postaviće se ventil sa klapnom (tzv.„žablji poklopac“) kako bi se spriječio povratni tok. Nizvodno od pumpne stanice krupne tvari će se uklanjati iz otpadne vode pomoću 3 paralelne grube rešetke sa automatskim čišćenjem iza kojih će se odmah nalaziti 3 fine rešetke.

Rešetke su smještene u zatvorenom objektu sa ventilacijom. U slučaju da se tokom rada pokaže da je potrebna regulacija neugodnih mirisa, ostavljeno je dovoljno prostora za instaliranje bio-filtera.

Nakon rešetki, otpadna voda ulazi na tri paralelne aerirane taložnice za pijesak. Nataloženi pijesak sakuplja se putem pokretnog mosnog zgrtača i vadi se pomoću usisne pumpe do separatora pijeska. Odatle, odvojeni pijesak se automatiziranim načinom transportira do odgovarajućeg kontejnera za odlaganje.

Taložnice za pijesak također služe za uklanjanje plutajućeg ulja, masti i pjene iz otpadne vode. Uklonjene plutajuće komponente se pumpaju u OAM spremnik. Nizvodno od taložnica za pijesak, instaliran je preljev koji omogućava ispuštanje viška protoka otpadne vode koji prelazi 870 l/s (projektirani protok za biološku obradu u I. fazi).

3.2.2 Aeracijski spremnik

Nakon mehaničke obrade, otpadna voda se dijeli u 3 jednaka toka i odlazi do 3 identična aeracijska spremnika (u I fazi do 2 spremnika). U I fazi, izgradiće se samo 2 spremnika. Treći spremnik će se dodati u II fazi.

Dolazna otpadna voda se prvo usmjerava u anoksičnu zonu u sredini spremnika. U anoksičnom odjeljku voda se miješa sa vraćenim aktivnim muljem iz sekundarnog taložnika. Miješanje se vrši pomoću 4 miješalice. Zbog anoksičnih uvjeta u odjeljku, nitrati se eliminiraju kroz denitrifikaciju. Zatim se otpadna voda prelijeva u aerirani odjeljak.


13

Voda u aeriranom odjeljku će se kretati uz pomoć 4 horizontalno postavljene miješalice u svakom spremniku kako bi se osigurala brzina od >0,3 m/s. To će spriječiti slijeganje čestica u aeriranim i neaeriranim dijelovima spremnika. Aeracijski sistem će se sastojati od membranskih difuzera. Potreban zrak će se obezbijediti preko puhaljki (2 puhaljke po jednom spremniku i 1 rezervna puhaljka). Puhaljke imaju regulaciju brzine kako bi se osigurao energetski efikasan rad. U aeriranom odjeljku, polutanti se aerobno razgrađuju a amonijak oksidira u nitrate.

Veliki dio aerobno obrađene otpadne vode dovodi se nazad u anoksični odjeljak pomoću 3 propelerske pumpe. Ova interna recirkulacija je neophodna kako bi se anoksični odjeljak snabdio nitratima. Interni odnos recikliranja (QIR/Qotpadna voda) kretaće se u rasponu od 3 do 4 tokom suhog vremena. Ovaj odnos će se podešavati u ovisnosti od stvarnog dotoka otpadne vode (Qotpadna voda).

Ulazna voda u biološkoj obradi mjeriće se na ulaznim cijevima preko elektromagnetnih mjerača protoka. Svaki aeracijski spremnik ima 2 oksigenske sonde za optimalnu kontrolu aeracije.

3.2.3 Sistem aeracije

Potrošnja kisika u biološkom tretmanu otpadne vode izračunata je prema ATV A-131. Kapacitet projektovanja Faze I će biti 2/3 kapaciteta Faze II. Svaki aeracijski spremnik opremljen je sa 3 rotacijske puhaljke (2+1). Puhaljke su instalirane na betonske mostove koji prolaze preko aerirane zone aeracijskih spremnika. Puhaljke su zaštićene od vremenskih utjecaja i zvučno izolirane.

3.2.4 Uklanjanje fosfora

Kako bi se uklonio rastopljeni fosfor (FeSO4), u dovodni kanal/cijev svakog aeracijskog spremnika dozira se željezni sulfat (FeSO4) (odmah nizvodno od razdjelnih pregrada toka radi dobrog miješanja). Željezni sulfat je odabran zbog svoje velike dostupnosti i niske cijene. Željezni sulfat će se dopremati u PPOV u suhom obliku i prije primjene se mora rastopiti. U tu svrhu predviđen je poseban spremnik za rastvaranje, u kojeg se željezni sulfat može istovariti direktno iz kamiona. Nakon miješanja sa vodom, rastopljeni željezni sulfat se transportira u drugi spremnik koji služi kao rezervoar za zasićeni rastvor željeznog sulfata. U sljedećoj tabeli dati su glavni parametri stanice za doziranje željeznog sulfata. Odatle, membranske pumpe opremljene regulatorima brzine osiguravaju doziranje proporcionalno protoku otpadne vode.

3.2.5 Sekundarni taložnik / recikliranje mulja

Zadatak sekundarnog taložnika je da razdvaja efluent iz aeracijskih spremnika na prečišćenu vodu i mulj. Dok se mulj vraća u aeracijski spremnik, prečišćena voda se ispušta u Neretvu. Voda iz aeracijskih spremnika ulazi u taložnik u centru. Cirkularni izvor ravnomjerno distribuira tok u svim smjerovima. Dok čvrste tvari padaju na dno, voda putuje ka vanjskim zidovima taložnika na kojima se nalazi cirkularna prelivna brana. Cirkularna pregrada, postavljena prije cirkularne preljevne brane, sprječava da pjena izađe iz taložnika.

Sekundarni taložnik je opremljen pokretnim mosnim zgrtačem koji sakuplja nataloženi mulj sa dna taložnika i gura ga u kružni lijevak u sredini, koji je spojen sa oknom koje se nalazi odmah do aeracijskog spremnika. Povratne pumpe za aktivni mulj, instalirane u oknu, pumpaju aktivni mulj nazad u aeracijski spremnik. Još jedna manja pumpa vadi OAM. Ovisno o indeksu zapremine mulja, odnos recikliranja povratnog aktivnog mulja (QPAM/Qotpadna voda) kretaće se u rasponu od 0,6 do 1,5 tokom suhog vremena. Ovaj odnos se može lako podesiti jer dotok povratnog aktivnog mulja se mjeri mjeračima protoka a povratne pumpe za aktivni mulj su opremljene varijabilnim regulatorima brzine. Pumpe su dimenzionirane na postizanje odnosa recikliranja PAM-a od 1,0 u vršnom satu pri vlažnom vremenu.


14

3.2.6 UV dezinfekcija

Pročišćena otpadna voda će se tretirati UV zrakama kako bi se osigurala njena dezinfekcija. UV oprema se može koristiti tokom cijele godine ili samo tokom ljetnog perioda. Za Idejni projekat pretpostavili smo da će postrojenje za dezinfekciju raditi 3 mjeseca u godini tokom ljetnog perioda (juni, juli i august).

Postrojenje za UV dezinfekciju sastoji se od jednog kanala u kojem se nalaze UV lampe niskog pritiska. Lampe se automatski čiste. Uređaj za kontrolu nivoa osigurava da je voda u kanalu na odgovarajućem nivou. Jedinica za UV dezinfekciju dimenzionirana je za vršne satne protoke pri suhim vremenskim uvjetima jer se pretpostavlja da će tokom vlažnih vremenskih uvjeta Neretva biti kontaminirana mikroorganizmima zbog kišnih preljeva koji se nalaze uzvodno.

3.3 Tretman mulja

3.3.1 Obrada mulja

Prilog 3 prikazuje proces obrade mulja. Kao što je prikazano na pojednostavljenom dijagramu toka i šemi procesa i instrumentacije, svi spremnici mulja imaju miješalice.

3.3.2 Zgušnjavanje mulja

Destabilizirani OAM, koji se proizvodi biološkom obradom, biće stabiliziran putem anaerobne digestije. Prvo se OAM sakupljen u OAM spremniku (1.000 m3) zgušnjava pomoću centrifuga kako bi se povećao sadržaj suhe tvari.

3.3.3 Anaerobna digestija

Zgusnuti mulj se pumpa iz spremnika zgusnutog mulja (200 m3) do anaerobnog digestora. Prije ulaska u anaerobni digestor, zgusnuti mulj se prethodno zagrijava u izmjenjivaču toplote koji koristi toplotu od otpada iz kogeneracijskog postrojenja. Digestor će raditi u mezofilnom temperaturnom rasponu (35-39°C). On će se sastojati od cilindričnog betonskog spremnika. Za efikasnu razgradnju mulja potrebno je dobro miješanje. Miješanje će se postići uz pomoć miješalice male brzine instalirane u centru digestora. Kako bi se gubici toplote smanjili na minimum, vanjski zid digestora će se izolirati. Temperatura će se održavati na potrebnom nivou pomoću recirkuliranja sadržaja digestora kroz izmjenjivač toplote. Detaljniji opis rada i dimenzija anaerobnih digestora dostupan je u literaturi (npr. ATV-DVWK M 368, ATV Priručnik o obradi mulja).

3.3.4 Isušivanje mulja

Anaerobni digestor radi konstantno. Ista količina mulja koja uđe u digestor mora ga i napustiti. Digestirani mulj se sprema u spremnike za digestirani mulj (1.000 m3) do dehidracije pomoću centrifuga. Da bi se postigao visoki sadržaj suhih tvari, potreban je flokulant u procesu dehidracije mulja. Priprema flokulanta i dozna stanica za prah biće postavljeni u objektu za obradu mulja.

Centrat koji nastane procesom dehidracije prikuplja se u spremnik zapremine 300 m3 za izjednačavanje toka. Na ovaj način, centrat se na kontroliran način može vratiti u biološku obradu.

3.3.5 Spremište mulja

Dehidrirani mulj se skladišti u hali za skladištenje mulja do odlaganja. Hala za skladištenje mulja imaće površinu od najmanje 1.000 m2 i kapacitet skladištenja mulja od oko 2.000 m3. Ovaj kapacitet odgovara proizvodnji mulja tokom otprilike 2 mjeseca pri punom kapacitetu postrojenja u 2. fazi. Prednji utovarivač će se koristiti za dopremanje dehidriranog mulja do spremišta i za utovar na kamione koji će se koristiti za odvoženje mulja na odlagalište.


15

3.3.6 Bioplin

U digestoru se organske komponente mulja (hlapljive suspendirane tvari) djelomično razgrađuju i pretvaraju u bioplin, mješavinu metana i karbon dioksida. Proizvedeni plin akumulira se u pokrivenom gornjem prostoru iznad nivoa mulja. Bioplin se doprema do kogeneracijskog postrojenja koje proizvodi električnu energiju, koja se može koristiti za opskrbu el. energijom elektromehaničke opreme PPOV-a. Kogeneracijsko postrojenje sastoji se od potpuno opremljenog kontejnerskog modula koji je postavljen vani. Gasometar omogućava da PPOV balansira vršne potrebe za el. energijom i proizvodnju plina.

Spremnik toplote pomoći će da se toplota proizvedena u kogeneracijskom postrojenju što efikasnije iskoristi za zagrijavanje anaerobnog digestora. Kako bi se omogućio početak rada anaerobnog digestora i kako bi se imao alternativni izvor toplote kada kogeneracijsko postrojenje ne radi, za zagrijavanje anaerobnog digestora može se koristiti kombinirani plamenik nafta/plin.

U I fazi anaerobni digestor će imati rezervni kapacitet. Ovaj kapacitet se može iskoristiti za punjenje nekim drugim supstratima osim kanalizacijskog mulja te se tako povećati proizvodnja plina i el. energije. Takvi supstrati mogu se npr. sastojati od koncentriranog organskog otpada iz prehrambene industrije. Takav otpad se ne smije ispuštat u kanalizacijski sistem, već se može stavit direktno u digestor.

3.4 Ostali elementi PPOV-a

3.4.1 Ceste i parking a) Pristupni put: Ulazna kapija PPOV-a nalazi se na putu sa zapadne strane PPOV-a.

b) Interni servisni putevi: Glavni opslužni putevi u krugu PPOV-a biće asfaltirani (npr. do operativne zgrade, do hale za spremanje mulja, do koagulantske stanice, do mehaničke obrade). Ostali putevi će biti pokriveni šljunkom (npr. između aeracijskih spremnika i sekundarnih taložnika)

c) Parking: U krugu PPOV-a predviđen je parking za uposlene i posjetioce. Parking će moći primiti 10 automobila. Servisno vozilo će biti parkirano u namjenskoj garaži u operativnoj zgradi. Prednji utovarivač će se parkirati u hali za odlaganje mulja. Viljuškar se može parkirati u objektu za mehaničku obradu. Nije predviđen popločani parking za dodatna vozila.

3.4.2 Električne instalacije

a) Električna energija

Snabdijevanje PPOV-a električnom energijom obezbijeđeno je preko dvije transformatorske jedinice.

Predloženi raspored predviđa jednu transformatorsku stanicu u objektu za mehaničku obradu i dvije prostorije za elektroormarima (u mehaničkoj obradi i obradi mulja).

b) Rasvjeta

Vanjska rasvjeta će biti postavljena na sljedećim mjestima:

• Glavnim opslužnim putevima,

• Ulazima u objekte,

• Pristupnim putevima do aeracijskih spremnika (puhaljki)

Na ulaznoj kapiji instaliraće se sklopka (kojoj će se pristupati ključem) koja će omogućavati isključivanje cijele vanjske rasvjete. Ovoj sklopki će se također moći pristupiti iz operativne zgrade.


16

c) Voda za piće

Voda za piće će se obezbijediti iz javnog sistema vodoopskrbe. Koristiće se u sljedeće svrhe:

• svi umivaonici, tuševi i sudoperi u rekreacijskoj prostoriji i laboratoriji

• voda za čišćenje u radionici i u prostorijama sa pumpama

• sistem tople vode

• priprema flokulanta

• ručno punjenje industrijskog spremnika vode u posebnim uvjetima.

Dovodni cjevovod do PPOV-a omogućiće protok od 15 l/s. Priključna tačka nalazi se na putu sa istočne strane lokacije PPOV-a.

Kako bi se spriječila svaka mogućnost akcidentne kontaminacije javnog sistema vodoopskrbe industrijskom vodom, sistem vode za piće PPOV-a more biti odvojen od javnog sistema vodoopskrbe korištenjem najsuvremenije opreme za sprječavanje povratnog toka.

d) Industrijska voda

Prečišćena otpadna voda prikupljena nizvodno od jedinice za UV dezinfekciju služiće kao industrijska voda. Industrijska voda će se koristiti u sljedeće svrhe:

• čišćenje spremnika i kanala uključujući i mehaničku opremu

• automatsko čišćenje grubih i finih rešetki kao i centrifuga

• rastvaranje koagulanta

• moguće navodnjavanje zelenih površina u krugu PPOV-a.

Industrijska voda nije dezinfektant u slučaju kad jedinica za dezinfekciju PPOV-a ne radi.

Namjenska pumpna stanica, sa pripadajućim dijelovima za kontrolu i rasteretnim posudama, osigurava kontinuirani pritisak od najmanje 4 bara u sistemu industrijske vode. Izvan objekata sistem industrijske vode je opremljen hidrantima kojima se osigurava dostupnost industrijske vode na različitim lokacijama upotrebe.

e) Komprimirani zrak

Sistem komprimiranog zraka nije predviđen. Međutim, ugovarač može predložiti zračne ventile za odabrane procesne jedinice ukoliko on obezbijedi kompletan sistem komprimiranog zraka neophodan za rad ventila.

f) Gorivo

Preko spremnika za gorivo osigurano je gorivo za jedinicu za opskrbu el. energijom u izvanrednim situacijama i kombinirani gorionik nafta/plin.

Gorionik nafta/plin koristi se kada kogeneracijsko postrojenje ne radi i kada je količina biogasa nedovoljna za zagrijavanje anaerobnog digestora ili grijanih prostorija.

g) Topla voda

Grijanje

Topla voda za zagrijavanje anaerobnog digestora i operativne zgrade kao i za prethodno zagrijavanje ventilacijskog zraka za mehaničku obradu i obradu mulja će se proizvoditi korištenjem otpadne topline iz kogeneracijskog postrojenja ili toplote koju proizvede gorionik nafta/plin kada kogeneracijsko postrojenje nije u funkciji.


17

Sistem vode za piće

Topla voda će se koristiti na sljedećim mjestima:

Operativna zgrada:

• umivaonici,

• tuševi,

• laboratorija.

Obrada mulja:

• radionica,

• umivaonici.

Mehanička obrada:

• umivaonik.

Za zagrijavanje vode će se koristiti električni bojleri.

3.4.3 Odlaganje otpada

a) Odlaganje sadržaja rešetki

Otpad nakupljen na grubim i finim rešetkama prenosiće se do 2 zasebna kompaktora gdje će se dehidrirati. Nakon toga ovaj otpad se automatski odlaže u namjenske kontejnere.

Instalacija će se isprojektirati na način da minimizira, pod normalnim radnim uvjetima, izloženost operativnog osoblja sadržaju nakupljenom na rešetkama.

Sadržaj rešetki će se odlagati na sanitarnu deponiju. Procjenjeno je da se nakupljaju sljedeće količine otpada pri punom opterećenju PPOV-a.

Faza I: 250 t/g

Faza II: 440 t/g

b) Odlaganje pijeska

Nataloženi pijesak prikuplja se pomoću pokretnog mosnog zgrtača i transportira se do separatora pijeska pomoću usisne pumpe. Od tamo se odvojeni pijesak automatski transportira do odgovarajućeg kontejnera za odlaganje.

Pijesak se odlaže na sanitarnu deponiju. Procijenjeno je da se nakupljaju sljedeće količine pijeska pri punom opterećenju PPOV-a.

Faza I i II: 110 t/g

c) Odlaganje pjene

Pjena i masti koje se nakupljaju u komorama za rešetanje sakupljaju se lateralnom hvataljkom pjene i transportiraju do posebne komore pumpe. Sakupljena pjena i masti pumpaju se do OAM spremnika gdje se miješaju sa OAM-om prije anaerobne digestije.

d) Odlaganje digestiranog mulja

Nakon stabilizacije u anaerobnom digestoru, mulj će se dehidrirati i spremiti u hali za mulj sve do konačnog odlaganja na sanitarno odlagalište komunalnog otpada „Uborak“ ili specifične upotrebe u poljoprivredi gdje je to dozvoljeno. . Pravilnikom o utvrđivanju dozvoljenih količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metodi njihova ispitivanja (Sl. Novine F BiH broj 72/09, članovi 15. i 16.) određeno je na koji način se mulj i svi proizvodi iz otpadnih voda mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, na kojim područjima se ne smiju koristiti, odnosno gdje je u


18

potpunosti zabranjena njihova primjena.

Procijenjeno je da se sljedeće količine digestiranog i isušenog mulja nakupljaju pri potpunom opterećenju PPOV-A.

Faza I: 6'000 t/g

Faza II: 10'500 t/g

Sanitarna deponija za odlaganje mulja mora biti kontrolirana, mora odgovarati najboljim zahtjevima i biti u skladu sa lokalnom legislativom.

Spaljivanje mulja nije kratkoročna opcija za PPOV u Mostaru zbog postavljanja odvojenog postrojenja za isušivanje mulja te postrojenje te namjensko postrojenje za spaljivanje mulja bi bilo neekonomično za veličinu PPOV-a.

Na nacionalnoj ili regionalnoj razini, BiH bi trebala hitno razviti koncept odlaganja mulja koji će se nositi sa brzim povećanjem količina mulja koji će planirano PPOV proizvesti u bliskoj budućnosti. U okviru takvih studija, opcije regionalnog spaljivanja mulja se mogu procijeniti. Ukupna količina mulja regije će vjerovatno biti dovoljno velika da pronađe inovativna rješenja koja mogu garantirani učinkovito odlaganje mulja i koja mogu stvoriti „win – win“ (obostrana pobjeda) situaciju za javna preduzeća i privatne firme koje rukovode spalionicama (spalionice krutog otpada, cementne peći). Spaljivanje mulja će uštediti troškove goriva trgovačkim firmama i omogućiće im da neutraliziraju emisiju ugljičnog dioksida korištenjem nefosilnog goriva. S vremenom, neki dijelovi sušenja se mogu postići korištenjem otpadne toplote iz spalionica. To će smanjiti zahtjeve PPOV-a u pogledu sušenja.

e) Odlaganje industrijskog mulja

Kemikalije, kruti otpad, otapala, korištena ulja i ostale tvari koje zagađuju vodu ne smiju se odlagati u otpadnu vodu. Odgovarajuće vrste otpada moraju se zasebno prikupljati i odlagati prema propisima BiH.

3.4.4 Rezervni prostor Preporučuje se da se dovoljno velika površina u blizini PPOV-a rezervira za buduće potrebe PPOV-a, koje trenutno nisu definirane (npr. dalji koraci u obradi mulja, proširenje kapaciteta prečišćavanja itd.). Rezervirani prostor bi se trebao kupiti od Grada Mostara ili, ukoliko to nije moguće, da za instrumentima prostornog planiranja rezervira za navedene svrhe.


19

4 OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM 4.1 Općenito o lokaciji

Mostar je najveći grad na obalama međunarodnog plovnog puta, rijeke Neretve. Grad je smješten u dolini Mostar koja se proteže duž obe strane rijeke Neretve. Prilog 4 prikazuje pregled lokaciji PPOV-a. Sjeverni dio mostarske doline pokriva približno područje od 40 km2 uzvodno od grada Mostara, dugo otprilike 10-12 km, preciznije od Salakovca (približno 105 m.n.v.) do Vrapčića (80 m.n.v.) se naziva Bijelo polje. Smješteno je na desnoj obali rijeke Neretve, obuhvaćeno strmim brdima Raške gore, čiji nagibi padaju sa visina od 600 m.n.v. do nekih 70-80 m.n.v. prema rijeci Neretvi. Na lijevim stranama Bijelog polja su brda Rujišta, Pločno i Velež. Neka od naselja smještena na lijevoj obali su Olović, Zeljuša, lišani, Potoci. Livač. Kuti, Vrapčići, Prigrađani i Podgorani, dok su Bučići, Vojno i Roštani smješteni na desnoj obali rijeke. Centralni dio mostarske doline, sa područjem od 20 km2 proteže se na dužini od 7 km duž rijeke Neretve, od 80 m.n.v. u Vrapčićima do približno 50 m.n.v. odmah nizvodno od grada. Ovaj dio doline se proteže na desnoj obali rijeke Neretve i prati dolinu rijeke Radoblje. Rijeka Radoblja izvire u području Kazana i duga je oko 5,5 km do svog ušća u rijeku Neretvu. Centralni dio je okružen brdima Podružja, Žepuča i Mikuljača (654 m.n.v.), Keveljavača, Orlovac i Hum (436 m.n.v.) i na istočnoj strani brdima planine Velež (1969 m.n.v). Južni dio mostarske doline zauzima područje od 45 km2 i smješteno nizvodno od grada Mostara, počinjući od visine 50 m.n.s. i spuštajući se na 30 m.n.v. u rijeci Buni i naselju Buni. Cijela dužina ovog dijela je oko 8 km. Ovaj dio doline predstavlja Mostarsko Polje koje je okruženo sa brdima Varda (331 m.n.v.), Ruišta (341 m.n.v.) i Biorina (344 m.n.v.) i brdima Podvelež (700 m.n.v.) na lijevoj strani. Ovo područje obuhvata naselja Tatar, Rodoc, Ulog, Gornja Jasenica, Donja Jasenica, Bačevići, Kočine, Ortiješ, Buna i Blagaj.

Postrojenje za prečišćavanje otpadne vode (PPOV) u Mostar je locirano na kraju kanalizacionog sistema centralne zone grada, odmah prije ispusta otpadne vode u recipijent (rijeku Neretvu). Lokacija je locirana na desnoj obali rijeke Neretve između rijeke i lokalne prometnice, u industrijskoj zoni grada Mostara. Njen početak se nalazi približno 400 m nizvodno od Avijatičarskog mosta. Prilog 5 pokazuje okruženja PPOV-a. U neposrednoj blizini PPOV do udaljenosti od 500 m nalazi se nekoliko betonara i separacija pijeska i šljunka. Najbliži stambeni objekti nalaze se na udaljenosti od ccs 2,0 km zračne linije. Raspoloživa površina lokacije iznosi aproksimativno 200,000 m2 (800 m dužine i 250 m širine). Predmetna površina se ranije koristila za poljoprivredu, ali je trenutno napuštena. Na predmetnom prostoru ne postoje objekti koji bi mogli ugroziti izgradnju postrojenja. Za vrijeme i poslije nedavnog rata, ova površina se koristila kao pozajmište šljunčanog materijala i odlagalište istog. Prosječna visina lokacije iznosi 44,10 m.n.m. Sa inženjerskogeološkog aspekta može se konstatirati da se radi o inkohertnim naslagama sa raznovrsnom granulacijom materijala u kome su više zastupljeni srednjozrni i krupnozrni šljunci sa proslojcima konglomerata.

4.2 Podaci o stanovništvu

Prema demografskom izvještaju za godine 2003. do 2032. urađenom kroz projekat prikupljanja odvodnje otpadnih voda tokom perioda 2001.-2003. godina, broj stanovnika u gradu Mostaru tokom proteklih nekoliko decenija se kretao prema slijedećem:

Godina 1948. 1961. 1991. 2004. 2010. Broj stanovnika

51.823 72.452 126.628 105.357

Podaci o stanovništvu i naseljima, te površini obuhvaćenog područja za grad Mostar dobiveni na osnovu zvaničnih statističkih podataka koje je obradio i prezentirao Federalni institut za programiranje razvoja u martu 2004. godine su slijedeći:


20

Opština Područje Naselja Stanovništvo Nadmorska visina

Mostar 1175 km2 64 105 357 65 m

Na osnovu evaluacije raspoloživih demografskih scenarija, postojećih i ekstrapoliranih podataka o industrijskoj aktivnosti, kao i podataka o razvoju kanalizacionog sistema, potrebni kapacitet postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Mostaru definiran je u suradnji konsultanta s jedinicom za implementaciju projekta i ostalim zainteresiranim stranama, prema slijedećem:

1. Faza gradnje (2012. – 2022.): 100.000 ES 2. Faza gradnje (2022. – 2032.): 175.000 ES

Predmetna mikrolokacija budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grada Mostara nalazi se značajno izvan zona stanovanja, odnosno nalazi se u poslovno industrijskoj zoni grada, udaljeno najmanje oko 200 m od postojećih poslovnih objekata.

4.3 Podaci o klimi

U području grada Mostara prevladava mediteranska klima sa prosječnim mjesečnim padavinama prikazanim u sljedećoj tabeli:

Prosječne izmjerene mjesečne i godišnje temperatura za područje grada Mostara,°C

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Tsrednja

godišnje 4,8 6,6 9,6 13,3 17,9 21,5 24,7 24,2 20,4 15,3 10,1 6,2 14,6

Prosječne mjesečne i ukupne godišnje padavine za područje Mostara, l/m2

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII P godišnje

165 148 150 127 102 78 43 74 96 151 200 179 1513

Kao što je prikazana u prethodnoj tabeli, godišnje padavine su dosta visoke, ali gotovo polovina godišnjih padavina se dešava u prvom, drugom, jedanaestom i dvanaestom mjesecu u godini. Intenzitet padavina je velik, naročito tijekom kratkotrajnih kiša, koje mogu dovesti do povremenog plavljenja u gradu, kao i pojavu olujnih bujica.

Dostupna količina vode prvobitno zavisi od količine oborina na tom području. Pošto je režim padavina na tom području neredovan, tako je dostupna i količina vode. Postoci mjesečne raspodjele oborina na području Mostara su dati u donjoj tabeli:

Postotak raspodjele mjesečnih padavina

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 10.4 10.0 8.3 5.4 5.8 4.8 3.1 4.5 6.7 10.2 13.7 14.1

Ovo ukazuje da na zimski period otpada 65.1% godišnjih padavina na tom području, dok na proljetni period otpada 22.2% a na ljetni 13.7%. Osim što je razina padavina znatno niža tijekom ljetnih mjeseci (period vegetacije), prosječne temperature su dosta visoke u ovom području. Prosječne godišnje temperature iznose do 14.8°C, dok su prosječne temperature u mjesecu julu 25.8°C.

Isparavanje vode iz zemljine površine na području Mostara je znatno nisko zbog visoke infiltracije u tlo. U isto vrijeme isparavanje iz slobodnih vodnih površina u danim okolnostima lokanih temperatura, vjetra i vlažnosti zraka su mnogo više. Iako količina isparavanja zavisi od


21

lokalne klime, procijenjeno je da je to oko 1240 mm godišnje. Mjesečne količine isparavanja su prikazane u donjoj tabeli.

Isparavanja iz vodnih površina

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. mm 42 59 95 115 153 156 186 175 112 70 45 32 1240 % 3.4 4.8 7.7 9.3 12.3 12.6 15.0 14.1 9.0 5.6 3.6 2.6 100

4.4 Geologija i hidrologija

Predmetna lokacija nalazi se u rubu urbanog dijela grada Mostara, na južnom pravcu Mostarske kotline. Morfološki uslovi na mikrolokaciji ocjenjuju se općenito povoljnim, posebno iz razloga, jer se mikrolokacija postrojenja za prečišćavanje otpadne vode nalazi u riječnoj dolini rijeke Neretve. Geološku osnovu terena–supstrat, u užem i širem prostoru lokacije, izgrađuju sedimenti gornje krede (K2

3), unutar kojeg se superpoziciono izdvajaju grupirane krečnjačke breče i uslojeni laporoviti krečnjaci i konglomerati sa interkalacijama rožnaca koji se međusobno vertikalno i laterarno izmjenjuju kakav je slučaj na predmetnoj lokaciji. Preko ovih karbonatnih krednih sedimenata su naslage površinskog kvartarnog pokrivača, u čijem su sastavu humus, pijesak, različite granulacije šljunka kao i krečnjačka drobina različite veličine. U strukturno tektonskom pogledu ove naslage karakteriše izražena grupirana i slojevita tekstura različitog pravca pružanja i generalnog nagiba slojeva u padinu, kao posljedica intenzivnog navlačenja i ubiranja sedimenata. Ovakav položaj slojeva supstrata i naslage pokrivača bez prisustva vode, ovaj teren čine stabilnim. Posmatrano tektonski područje je bez vidnih tragova rasjedanja i savremenih egzogenih dinamičkih procesa. Hidrogeološke karakteristike terena na lokaciji ocjenjuju se vrlo jednostavnim zbog toga što su na osnovu materijalnog sastava litoloških članova, opšte vodopropusnosti i strukture poroznosti stijenske mase, mogu izdvojiti kao hidrogeološki kompleks uglavnom vodopropusnih sredina sa vodonosnicima ograničenog prostranstva i slabe izdašnosti. U površinskim dijelovima lokacije, u aluvijalno-deluvijalnom pokrivaču, konstatovan je površinski tok rijeke Neretve. Prisustvo atmosferskih voda u ovom tlu utiče na povećano raskvašavanje i devalvaciju fizičko-mehaničkih svojstava stijenskih masa, što u svježim zasjecima, može biti uzrok poremećaja lokalne stabilnosti terena. Na bazi rezultata istražnog bušenja nivo podzemne vode kreće se u intervalu od 6,50 -10,50 m. a nivoi podzemne vode registrovani 24 časa nakon završenog bušenja na dubini su od 5,00 m. Na predmetnoj lokaciji, u inženjerskogeološkom smislu mogu se izdvojiti dvije kategorije tla, aluvijalno-deluvijalni pokrivač i geološki supstrat. Aluvijalno-deluvijalni pokrivač (na inženjersko-geološkim profilima terena oznaka 1) zastupljen je plitko na površini terena. Izgrađen je slabo od humusa i uglavnom od pjeskovite drobine (pjeskoviti šljunak sa primjesama gline i proslojcima slabovezanog konglomerata) i krupnijih odlomaka stijena, nastao procesom površinskog raspadanja matičnih stijena u podlozi pod uticajem egzogeno-geoloških agenasa. Prosječna debljina pokrivača na lokaciji iznosi do 0,80 m. Geološki supstrat (na inženjersko-geološkim profilima terena oznaka 3) nalazi se odmah ispod raslabljenog supstrata tzv. “kore raspadanja”. Predstavljen je vezanim i poluvezanim konglomeratima sa karbonatnim vezivom. Na predmetnoj lokaciji slojevitost ovih stijena ima generalnu orijentaciju prema jugozapadu, od horizontalnog do blagog nagiba u padinu (14-25o), što se sa aspekta stabilnosti, generalno ocjenjuje veoma povoljnim. U prirodnom stanju sedimenti supstrata imaju zadovoljavajuća fizičko-mehanička svojstva. Savremeni egzogeni geološki procesi i pojave nemaju poseban značaj i uticaj na izgradnju projektovanog objekta.


22

Razlog tome je zaravnjen reljef u dolinskim dijelovima trase, relativno tanak površinski pokrivač na padinskom dijelu terena i prisustvo geološkog substrata na površinskim izdancima, povoljnih fizičko - mehaničkih svojstava. Ipak u odnosu na konstatovano stanje na terenu, potrebno je ukazati na karakter i stepen površinske raspadnutosti stijena i odgovarajuće pojave nestabilnosti koje prate te procese. Od savremeneih procesa naročito su značajni procesi površinskog raspadanja. Procesi površinskog raspadanja prisutni su u ovim sedimentima, u kojima zbog fizičkih, hemijskih i biohemijskih procesa dolazi do promjene sastava, stanja, građe i svojstava stijena pod uticajem atmosfere, hidrosfere i biosfere. U ovim litološki heterogenim sredinama sa različitim stepenom prirodne dijageneze procesi površinskog raspadanja imaju različitu brzinu i vremenski tok. Teren na lokaciji je stabilan. U prirodnim uslovima, bez ikakvih tehnogenih zahvata, teren je uglavnom stabilan, dok u uslovima neadekvatnih zemljanih radova, zasjecanja i usjecanja ili prekomjernog opterećivanja od materijala može doći do poremećaja lokalne i opšte stabilnosti terena. Iz pomenutog razloga svi zahvati na predmetnoj lokaciji zahtijevaju strogo pridržavanje uslova i ograničenja koja se utvrđuju geotehničkim normativima građenja. Dolina Mostara se kategoriše kao područje 9. Stepena seizmičke aktivnosti, na osnovu MCS (Merrcali – Cancani – Sieberg) skale.

4.5 Spomenici kulture

Područje grada Mostara obiluje spomenicima kulture. Grad Mostar jedan je od najvećih urbanih turističkih centara u Bosni i Hercegovini. Njegove najpoznatije znamenitosti su:

• Stari grad - historijska četvrt Grada sa Starim mostom i nizom ostalih sadržaja iz bogate historije grada (Kriva ćuprija, Kula Starog mosta, Tabhana, Kujundžiluk). Stari most je prvi kulturni spomenik u Bosni i Hercegovini koji se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićenih spomenika kulture;

• Karađozbegova džamija, Katedrala Marije - majke Crkve, Saborna crkva u Mostaru, Španjolski trg sa pripadajućim građevinama, Trg Rondo, Trg Musala itd.;

• Staro naselje Blagaj sa Vrelom Bune, čuvenom blagajskom Tekijom, te starim gradom osnivača Hercegovine herceg Stjepana Kosače;

• Kuća Alekse Šantića, velikana bosanskohercegovačkog pjesništva; • Historijsko naselje Brankovac, sa kućama i avlijama starih mostarskih porodica,

građeno u osmanskom stilu. Uz riječne obale i šire područje pronađeni su tragovi arhitektonskih i historijskih spomenika u Mostaru, Bačevićima, Potocima, Biogracima i nizvodno u Čapljini. Međutim, na samoj mikrolokaciji na kojem se treba izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadne vode, nema zvaničnih podataka o postojanju kulturno-historijskog naslijeđa.

4.6 Bioraznolikost

Prema svim dosadašnjim pokazateljima bioraznolikost rijeke Neretve i područja sliva rijeke Neretve odlikuje se visokim stepenom ekološke raznolikosti, što predstavlja jednu od najvećih kvaliteta ovog područja. U slivu je veliki broj životinjskih zajednica,visokog stepena složenosti, fitografskih i zoogeografskih zanimljivosti nastalih zahvaljujući vertikalnom i horizontalnom profilu sliva, koji varira na nadmorskoj visini do 2200 m, različitim klimatskim tipovima, bogatstvu tipova zemljišta i njihovih razvojnih faza.

U samoj rijeci Neretvi i njenim pritokama nizvodno od Mostara prisutan je opsežan biodiverzitet. Prisutne su razne vrte riba, rakova, žaba, vodenih zmija, vodenih kornjača, ptica stanarica i ptica selica, te znatan broj biljnih vrsta.

Unatoč zagađenju i ispustima iz gradova i naselja i hidroelektrana rijeka Neretva ima dosta bogatu bioraznolikost. Dvadesetpet vrsta riba je identificirano u vodotoku rijeke Neretve, dok je 7 vrsta stavljeno na IUCN Crvenu listu, a četiri su zaštićene Bernskom konvencijom. Dominantne vrste riba su navedene u tabeli, kako slijedi:


23

Prevladavajuće vrste riba u Neretvi*

Lokacija Vrsta riba Napomena

Gornji dio Neretve

- riječna pastrmka, Salmo Trutta, - jadranska pastrmka, Salmothymus

Obtusirostris Oxyrhynchus, - evropski lipen, Thymallus Thymallus.

vrste koje žive u hladnoj vodi

Srednji dio Neretve

- riječna pastrmka, - jadranska pastrmka, - dalmatinska podustva

(Chondrostroma Kneri).

vrste koje žive u hladnoj vodi vrste koje žive u hladnoj vodi vrste koje žive u toploj vodi

Donji dio Neretve

- dalmatinska podustva, - žutalj, Rutilus rubilio, - klen, Leuciscus svallize.

vrste koje žive u toploj vodi

*izvor:MWH, Plan urbanog okoliša i kvalitete vode Mostar, 2003. godine

Kao dodatak bioraznolikosti važno je napomenuti da unutar sliva rijeke Neretve postoji prirodni rezervat Hutovo blato. Ovaj rezervat je posebno bogat ribama kao što su jegulja i šaran, te sa još više 310 trenutno identificirani vrsta ptica, stanarica i selica.

4.7 Zaštićena područja

Oko 40 km nizvodno od mikrolokacije postrojenja za prečišćavanje otpadne vode grada Mostara nalazi se Prirodni rezervat Hutovo Blato, a 50 km nizvodno nalazi se područje ušća rijeke Neretve u Jadransko more. Park prirode Hutovo blato predstavlja močvarnu oblast u slivu rijeke Neretve. Jedna je od najbogatijih zaštićenih oblasti sa površinom od 7.411 ha i uvrštena je na listu posebno zaštićenih mediteranskih oblasti prema Barcelonskoj konvenciji iz 1964. godine. Hutovo blato je, za sada, jedini prostor u Federaciji BiH koji je 2002. godine uvršten u popis močvarnih staništa od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija iz 1971. godine). Delta Neretve pokriva područje od oko 20.000 ha od čega je 12.000 ha u Republici Hrvatskoj, a ostatak u Bosni i Hercegovini. Na području delte nalaze se neka od nekoliko preostalih europskih močvarnih područja uvrštenih u Ramsarska područja i područja značajna za ptice kao i Barcelonskom konvencijom, Sredozemna, posebno zaštićena područja .Ovo područje sadrži raznolikost habitata koji tvore prekrasan i izuzetan krajolik. Močvare, lagune, jezera, plaže, rijeke, humci (vapnenački brežuljci) i planine čine mozaik prirodnih habitata na području Delte Neretve. Šaš, močvarna polja, pješčane plaže, grebeni, krš i pećine pružaju dobar habitat raznim vrstama biljaka i životinja. Dolina Neretve uključuje pet zaštićenih područja ukupne površine 1620 ha. To su ornitološki rezervati Pod Gredom, Prud i Orepak, ornitološki i ihtiološki rezervat Delte Neretve te zaštićena područja Modro Oko i jezero Desne. Jezera Kuti i Parila predložena su kao ornitološki i ihtiološki rezervati. Čitavo područje Delte Neretve predloženo je da bude park prirode. I Hutovo Blato i ušće rijeke Neretve su močvare od regionalnog (mediteranskog) značaja i prema Ramsarskoj konvenciji formalno pripadaju područjima globalne važnosti.

4.7.1 Vodna dobra

Prema Zakonu o zaštiti prirode Fedracije BiH (član 25.) u zaštićena područja spadaju: • zaštićena prirodna područja ustanovljena u naučne svrhe ili radi zaštite divljine; • nacionalni parkovi ustanovljeni u svrhu zaštite ekosistema i rekreacije; • spomenici prirode ustanovljeni u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika, • zastićeni pejzaži ustanovljeni u svrhu očuvanja kopnenih pejzaža, priobalnih područja

i rekreacije. Prema navedenim odredbama Zakona o zaštiti prirode prostor Hutovog blata, nizvodno od lokacije PPOV u Mostaru proglašen je Parkom prirode. Prema Zakonu o vodama Fedracije BiH (član 65.) u zaštićena područja spadaju:

• područja namijenjena za zahvatanje vode za piće;


24

• područja namijenjena zaštiti ekonomski važnih akvatičnih vrsta; • površinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, uključujući i područja određena za

kupanje; • područja podložna eutrofikaciji i područja osjetljiva na nitrate; • područja namijenjena zaštiti staništa biljnih i životinjskih vrsta ili akvatičnih vrsta u

kojima je održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan uvjet za njihov opstanak i reprodukciju.

Prema važećem Zakonu o vodama Federacije BiH, odnosno u članu 7. stav 1. tačka 3. određuje se da je Vodno dobro priobalni pojas širine 15 metara od granice obale (izrazito morfološke promjene) za površinske vode I. kategorije, odnosno priobalni pojas širine 5 metara od granice obale (izrazito morfološke promjene) za površinske vode II. kategorije. Također se u istom članu novodi slijedeće: Bez obzira na odredbe stava 1. tačka 3. ovog člana, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može odrediti drugačiju širinu zemljišta priobalnog pojasa, ako je to potrebno zbog: zaštite voda, zaštite od štetnog djelovanja voda, omogućavanja opće upotrebe voda i djelovanja nadležnih institucija kojima su dodijeljena javna ovlaštenja prema ovom zakonu. Iz gore navedenog postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda grada Mostara, nema direktan uticaj na pomenuta zaštićena područja i ukoliko to bude potrebno, moguće je locirati unutar priobalnog pojasa rijeke Neretve širine 15 metara, koja prema postojećem Zakonu o vodama pripada površinskom vodama I. kategorije.

4.8 Kvaliteta vode

Klasifikacija vodotoka Prema Zakonu o vodama (Sl. Novine FBiH, broj 70/06), površinske vode u FBiH su klasificirane u četiri klase kvalitete. Ova klasifikacija se koristi kada se određuju moguća ispuštanja u vodotoke, ili kada je u pitanju upotreba vode u vodotoku. Opće karakteristike svake klase kvalitete vode su date ispod: Klasa I Vode koje se u prirodnom stanju, uz eventualnu dezinfekciju, mogu

upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji, a površinske vode – i za gajenje plemenitih vrsta riba (salmonide);

Klasa II Vode koje se u prirodnom stanju mogu upotrebljavati za kupanje i rekreaciju građana, za sportove na vodi, za gajenje drugih vrsta ribe (ciprinide), ili koje se uz uobičajene metode obrade – kondicioniranje (koagulacija, filtracija, dezinfekcija i sl.) mogu upotrebljavati za piće i u prehrambenoj industriji;

Klasa III Vode koje se mogu upotrebljavati za navodnjavanje, a poslije uobičajenih metoda obrade (kondicioniranje) – i u industriji, osim u prehrambenoj industriji;

Klasa IV Vode koje se mogu upotrebljavati za druge namjene samo poslije odgovarajuće obrade.

Ova klasifikacija je uspostavljena kroz Uredbu o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (Sl. List SR BiH, broj 19/80). Praćenje stanja kvaliteta podzemnih i površinskih voda na području sliva rijeke Neretve provodi prema Zakonu o vodama Federacije BiH Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora iz Mostara. U cilju sagledavanja sistema ekosistema, a prema smjernicama Evropske okvirne direktive o vodama, tokom 2008. i 2009. godine proveden je biološki monitoring površinskih voda rijeke Neretve na području Federacije BiH. Naručilac posla je bila Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora iz Mostara, a Izvršilac posla je Institut za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Na osnovu rezultata kvalitativno-kvantitativne analize sastava fitobentosa i makroinvertebrata zoobentosa urađena su istraživanja i izvršena klasifikacija vodotoka prema vrijednostima saprobnog indeksa (SI), raširenog biotičkog indeksa (EBI) i Shannon-Weaver indeksa diverziteta (S-WI) što se može vidjeti u donjim tabelama.


25

2008. godine - Lokalitet Žitomislići nizvodno od Mostara Datum uzorkovanja

Lokalitet općina

Vodotok SI vrijed.

SI klasa

EBI vrijed.

EBI klasa

S-WI vrijed.

S-WI klasa

26. 6. 2008. Žitomislići Neretva 1,87 II 8 II 2,25 II 26. 8. 2008. Žitomislići Neretva 1,72 I/II 9 II 2,62 II Prema vrijednostima saprobnog indeksa za dva biološka parametra rijeka Neretva je u kategoriji oligo/betamesosaprobnih voda, sa indeksom diverziteta u II kategoriji i vrijednostima raširenog biotičkog indeksa u kategoriji II ili vode sa dobro razvijenom faunom i prisutnom organskom materijom alohtonog porijekla. Prema odredbama EU Okvirne direktive o vodama ima dobar ekološki status. Lokalitet Bačevići nizvodno od Mostara i Žitomislići nizvodno od Mostara (2009. godine) Datum uzorkovanja

Lokalitet općina

Vodoto SI vrijed.

SI klas

EBI vrijed.

EBI klasa

S-WI vrijed.

S-WI klasa

juni 2009. Bačevići Neretva 1,66 I/II 9 II 1,89 III juni 2009. Žitomislići Neretva 1,57 I/II 8 II 2,25 II

august 2009. Bačevići Neretva 1,81 II 8 II 2,00 II

august 2009. Žitomislići Neretva 1,65 I/II 8 II 2,62 II Na osnovu rezultata analize parametara kvaliteta vode u rijeci Neretvi na lokalitetima Baćevići i Žitomislići zaključeno je slijedeće:

• sastav fitobentosa i fitoplanktona odražava visok diverzitet i dominaciju bacillariophycea,

• konstantovana je velika raznovrsnost makroinvertebrata u uzrocima bentosa, 11 taksona, Bačevići –juni i Žitomislići-august,

• rijeka Neretva je na istraživanim lokalitetima u kategoriji oligo/betamesosaprobnih do betamesosaprobnih voda,

• primijenjeni rašireni biotički indeks na lokalitetu Bačevići ukazuje na srednju količinu alohtone organske materije u vodotoku, što ukazuje na pojačan antropogeni uticaj. Na sličan zaključak ukazuje i Shannon-Weaver indeks diverziteta.

• voda na lokalitetima Bačevići i Žitomislići ima dobar ekološki status prema odredbama EU Okvirne direktive o vodama.

Fizičko-hemijski monitoring kvaliteta površinskih voda na području sliva rijeke Neretve provodi Agencija za vodno područje slivova Jadranskog mora iz Mostara. Pomenuti monitoring se provodi u kontinuitetu od septembra 2005. godine do danas. Za analizu kvaliteta voda rijeke Neretve u koju se ulijevaju skoro sve otpadne vode Mostara odabrane su tri mjerne stanice na kojima se redovno uzimaju uzorci u svrhu provođenja fizičko-hemijskog monitoringa, i to: MS Raštani (uzvodno od grada Mostara), MS Baćevići (neposredno nizvodno od Mostara) i MS Žitomislići (10-tak kilometara nizvodno od grada Mostara). U cilju sagledavanja fizičko-hemijskog kvaliteta voda rijeke Neretve, prema smjernicama važeće Uredbe o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Sl. list BiH, broj 19/80), te dodatno uspoređujući dobivene rezultate ispitivanja sa smjernicama važeće Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka RS (Sl. glasnik RS, broj 02/01) i smjernice Evropske okvirne direktive o vodama može se za relevantne mjerne tri stanice za grad Mostar interpretirati slijedeće: Kvalitet voda na ovoj mjernoj stanici Raštani u više od 75 %, a na mjernim stanicama Baćevići i Žitomislići u više od 66 % urađenih uzoraka u proteklih 5 godina odgovaralo je I ili II klasi voda. Međutim, u nekoliko uzoraka uzetih posebno proljetnom i jesenskom periodu, u kojem se javljaju učestalije i intenzivnije padavine, zabilježeno je značajnije povećanje posebno kemijske potrošnje kisika (KPK), tako da je u tim periodima kvalitet vode najčešće odgovarao IV klasi voda. Također, značajnije povećanje i nekih drugih fizičko-kemijskih parametara ukazuje na periodično


26

pogoršanje kvaliteta voda u rijeci Neretvi. Za detaljnije informacije pogledaj u Prilogu 6 tabelarni pregled Fizikalno – hemijskog monitoringa kvaliteta vode rijeke Neretve koji je u periodu od 19.9.2005. godine do 30.08.2010. godine, urađen za potrebe Agencije za vodno područje slivova Jadranskog mora iz Mostara. Pored toga, u cilju sagledavanja biološkog statusa kvaliteta voda, kroz analizu sanitarno-mikrobioloških parametara, također prema smjernicama važeće Uredbe o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine (Sl. list BiH, broj 19/80), te dodatno uspoređujući dobivene rezultate ispitivanja sa smjernicama važeće Uredbe o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka RS (Sl. glasnik RS, broj 02/01) urađen je mikrobiološki monitoring voda na lokalitetima uzvodno od grada Mostara (Raštani) i nizvodno od grada Mostara (Baćevići i Žitomislići). Usporedba rezultata biološkog statusa kvaliteta voda, kroz analizu sanitarno-mikrobioloških parametarana na lokalitetu Raštani uzvodno od grada Mostara i na lokalitetu Bačevići nizvodno od Mostara urađena u periodu od 19. 9. 2005. godine do 30. 8. 2010. godine prikazana je u slijedećoj tabeli: Lokaliteti Raštani Baćevići Raštani Baćevići Parametri Minimum Minimum Maximum Maximum Ukupne bakterije / 1ml 78 2.500 1.800 38.000 NVB coli / 100 ml 210 5.700 6.000 112.000 NVB E.coli / 100 ml 150 2.000 4 20.000 Sulphats red. Clostridia / 20 ml 0 0 4 32 Fecal streptococi / 100 ml 10 600 330 17.000 Broj bakterija na 37°C / 1ml 75 1.320 560 24.000 Fekalna koliformna bakterija / 100 ml 10 1.000 185 70.000

Na osnovu iznesenih rezultata mikrobioloških monitorigna za relevantne mjerne stanice za grad Mostar može se interpretirati sljedeće: Kvalitet voda na MS Raštani u skoro 100 % urađenih uzoraka u proteklih 5 godina odgovarao je I ili II klasi voda. Međutim, na MS Baćevići prije koje se u rijeku Neretvu izlijevaju skoro sve otpadne vode grada Mostara uzrokujući značajno prisustvo velikog broja koliformnih bakterija u vodi kvaliteta vode na ovoj mjernoj stanici za većinu analiziranih uzoraka (80 %) odgovara III ili IV klasi voda. Ovakva voda u sirovom stanju, bez prethodnog prečišćavanja, posebno u ljetnom periodu ne može se koristiti za kupanje i ostale sportsko-rekreativne aktivnosti, niti u poljoprivredne svrhe. Na MS Žitomislići kvaliteta voda je nešto bolji u odnosu na kvalitet voda na MS Baćevići, jer u dosta analiziranih uzoraka kvalitet vode odgovara II klasi voda, ali i na ovoj mjernoj stanici vrlo često zbog prisustva velikog broja koliformnih bakterija kvalitet odgovara IV klasi voda. Za detaljniji informacije pogledajte u Prilogu 7 tabelarni pregled Mikrobiološkog / bakteriološkog monitoringa kvaliteta voda rijeke Neretve koji je u periodu od 19.9.2005. godine do 30.8.2010. godine, urađen za potrebe Agencije za vodno područje slivova Jadranskog mora iz Mostara. Prikupljanje i prečišćavanje otpadnih voda grada Mostara na jednom mjestu, uključujući i U-V dezinfekciju nakon tretmana spomenutih voda, direktno će uticati na poboljšanje kvaliteta voda u rijeci Neretvi, posebno u pogledu njenog korištenja u sportsko-rekreativne svrhe.

4.9 Kvaliteta tla

Prosječna visina lokacije iznosi 44,10 m.n.m. Provedenim geomehaničkim istražnim radovima dobio se uvid u sastav i karakteristike tla na mikrolokaciji budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadne vode za grad Mostar. Na temelju rezultata provedenih terenskih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja za predmetnu mikrolokaciju interpretiran je slijedeći sastav tla: nasip (manji odlomci konglomerata pomiješani sa glinom i humusom, te laporom i građevinskim otpadom), pjeskoviti šljunak sa primjesama gline; pjeskoviti šljunak sa proslojcima slabo vezanih konglomerata, svijetlosive boje; konglomerati i razlomljeni lapor. Sa inženjerskogeološkog aspekta može se konstatirati da se radi o inkohertnim naslagama sa raznovrsnom granulacijom materijala u kome su više zastupljeni srednjozrni i krupnozrni šljunci sa proslojcima konglomerata.


27

Na lokaciji PPOV u Mostaru nisu do sada vršena istraživanja vezana za određivanje kvaliteta tla, odnosno određivanja stepena njegove zagađenosti.

4.10 Kvaliteta zraka

Polaznih podataka o kvaliteti zraka uopće nema, jer nije uspostavljen sistem mjerenja kvalitete zraka, niti su u skorije vrijeme vršena posebna mjerenja u svrhu određivanja trenutnog stanja. Posljednja mjerenja kvalitete zraka vršena su 80-tih godina prošlog vijeka, međutim podaci o mjerenju su prema trenutnim saznanjima izgubljeni tokom proteklog rata. Najsvježiji izrađeni dokument koji tretira zagađenje zraka na području grada Mostara je Studija uticaja na okoliš autoputa na koridoru 5c, od koje je dio podataka preuzet i za ovu studiju uticaja na okoliš. Kvaliteta zraka u okolišu u velikoj mjeri ovisi o udaljenosti tačke u kojoj se zrak promatra od izvora zagađenja, kao i o strujanjima zraka i konfiguraciji terena. Konfiguracija terena je povezana sa strujanjima zraka i mijenja njihov smjer i brzinu, ali isto tako i utječe na brzinu razmjene zraka. U zatvorenim dolinama ili kanjonima dolazi do sporije izmjene zraka, pa se onečišćeni zrak nakuplja, dok je na obroncima brda ili u ravničarskim krajevima izmjena zraka brža, pa je i onečišćenje manje. Općenito se može reći za približno ravnu konfiguraciju terena da se koncentracije onečišćujućih tvari relativno brzo smanjuju s udaljavanjem od izvora, zbog procesa difuzije polutanata u zraku, što uzrokuje razrjeđenje koncentracije. U gradu Mostaru nema većih zagađivača zraka s iznimkom saobraćaja. Područje samog grada Mostara treba posebno promotriti, zbog većeg broja automobila na ovom području (oko 30.000) i velike starosti voznog parka – prosječno oko 18 godina. Grad Mostar smješten je u dolini rijeke Neretve i zatvoren s dvije strane okolnim brdima, tako da ove prirodne prepreke smanjuju cirkulaciju zraka, koja se u velikoj mjeri usmjerava riječnim kanjonom.

4.11 Sanitarno odlaganje komunalnog otpada

Sanitarno odlagaište komunalnog otpada “Uborak” nalazi se sjeverno od Mostara, na udaljenosti od uže gradske jezgre oko 12 km. Dobro je saobraćajno povezano sa gradom. Nalazi se u neposrednoj blizini magistralnog puta Sarajevo - Opuzen, M - 17 i sa istim je povezano lokalnim asfaltnim putem. Udaljenost sanitarnog odlagališta od lokacije budućeg postrojenja za prečišćavanje otpadne vode u Mostaru iznosi oko 15 km. Sanitarno odlagaište komunalnog otpada zauzima površinu cca 2,1 ha i nalazi se između povremenog vodotoka Sušica i vojne kasarne. Teren na kojem je formirano je u blagom padu, i nalazi se na nadmorskoj visini od 126,0 do 131,0 m.n.m. Sa odlaganjem otpada na ovom odlagalištu otpočelo se 1960. godine, pri čemu je za odlagalište korištena prirodna depresija, vrtača konusnog oblika, površine na nivou terena, 1,5 ha i sa maksimalnom dubinom od preko 30 m. Odlaganje otpada je vršeno stihijski, bez provođenja sanitarnih i tehnoloških propisa. Nakon njegove rekonstrukcije tehničkim rješenjem je osiguran odlagališni prostor zapremine cca 335.990,0 m3, što je odgovaralo njegovom korištenju od 10 do 15 godina rada. Sanitarno odlagalište je pušteno u pogon 1997. godine i do sada je na njemu odloženo cca 197.000,0 t otpada. Trenutno se vode aktivnosti na proširenju odlagališta za period do 2037. godine. Predviđa se fazno-etapno širenje i građenje sanitarnog odlagališta. Sadašnja površina pomenutog odlagališta iznosi 39.547,0 m2, dok bi površina u konačnom stanju iznosila 89.407,0 m2. Površina ograđenog područja iznosi 131 526,0 m2, što uključuje odlagalište, zaštitnu zonu i prateće sadržaje. Propisno i bezbjedno upravljanje sanitarnim odlagalištem u Mostaru omogućeno je kroz izgrađene prilazne puteve, tehnološke puteve unutar samog odlagališta, prostor za reciklažu otpada, kasete ili polja za odlaganje otpada, sistem za prihvatanje i tretman otpadnih voda, te sistem za otplinjavanje odlagališta. Kako bi se spriječili negativni utjecaji na samom odlagalištu je osigurano snadbjevanje vodom sa gradskog sistema vodosnabjevanja, a razdjelni sistem odvodnje, kojim se fekalne otpadne vode odvode odvojeno u posebno izgrađenu dvokomornu septičku jamu, koja se redovno prazni. Pored toga, prilikom izgradnje jama odlagališta je prekrivena geomembranom, odnosno PHD folijom debljine 6 mm, čiji su rubovi međusobno zavareni, dok su na dnu jame postavljene drenažne cijevi za odvodnju procjedne vode – „land sistem“. Procjedne vode se sakupljaju u za to posebno izgrađen rezervoar, te pumpaju i raspršuju po odlagalištu, uz dodavanje vode iz javnog vodovodnog sistema. Tokom izgradnje sanitarnog odlagališta


28

otpada u Mostaru primjenjivana su savremena svjetska iskustva sa ciljem da se eventualni štetni uticaji svedu na najmanju moguću mjeru. Na sanitarnom odlagalištu komunalnog otpada ¨Uborak¨ u Mostaru postoje svi uslovi za siguran prihvat otpadnog mulja koji nastaje na postrojenju u Mostaru tokom procesa prečišćavanja otpadne vode. Osim bržeg zauzimanja projektiranog volumena sanitarnog odlagališta drugih negativnih uticaja na njegov za rad i održavanje, a posebno na bliži i dalji okoliš neće biti.


29

5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ 5.1 Utjecaji tokom građenja

U sljedećoj tabeli su prikazani utjecaji na okoliš koji mogu nastati u fazi izgradnje projekta: Tabela: Utjecaji na okoliš tokom faze izgradnje

Faza izgradnje Utjecaj Značaj utjecaja Zagađivanje vode : o Građevinski radovi – Nekontrolirano deponiranje

iskopanog materijala. o Građevinski strojevi – potencijalna opasnost od

prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada.

o Nekontrolirana odvodnja sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda.

Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere prevencije.

Na kvalitetu zraka i buka: o Tijekom gradnje moguće je onečišćenje zraka prašinom i

ispušnim plinovima, te bukom od mehanizacije na gradilištu na razini izvođenja klasičnih građevinskih radova.

Ocjenjuje se da ovaj utjecaj neće biti naročito izražen zbog udaljenosti same lokacije do prvih stambenih objekata od 500 m, ali zahtijeva primjenu mjera prevencije

Utjecaj na stanovništvo: o Prilikom građenja zahvata može doći do otežanog

pristupa privatnim parcelama, te opterećenja ukupnog prometa prometom mehanizacije


Utjecaj na vegetaciju: o Proces gradnje utječe na gubitak prvenstveno biljnog

pokrivača kao glavnog staništa životinjskih vrsta.


Utjecaj na zemljište o Za pristup parceli treba se izgraditi pristupni put za

mehanizaciju, što dovodi do privremene degradacije zemljišta. Zemljište je u trenutno u privatnom posjedu.

Značajan, ukoliko se ne primijene mjere prevencije.

Utjecaj na infrastrukturu: o Oštećenje postojeće infrastrukture prometom teških

građevinskih mašina


Utjecaj buke: o Povećanje razine buke uslijed rada teških strojeva


Na temelju date procjene može se zaključiti da tijekom gradnje nema negativnih utjecaja koji se ne mogu minimizirati primjenom mjera ublažavanja.

5.2 Utjecaji tokom korištenja 5.2.1 Pozitivni utjecaji

Realizacijom projekta će se postići nekoliko pozitivnih utjecaja, kako slijedi: • Priključenje domaćinstava i industrije na kanalizacionu mrežu čime se eliminirati

nekontrolirani ispust otpadnih voda u okoliš. Posebne prednosti ovakvih mjera će se postići u okolišu rijeke Neretve, ali također i u naseljenom području uglavnom putem eliminacije okolišno štetnih jama, i slično; smanjit će se broj rasutih izvora zagađenja; ostvarit će se pozitivni utjecaji na zdravlje.

• Kvaliteta vode riječnog toka nizvodno od grada Mostara će se unaprijediti, odnosno osigurati da rijeka Neretva i uzvodno i nizvodno od grada Mostara p o s j e d u j e i s t u Klasu kvaliteta vodotoka (Klasa II). Na ovaj način povećat će se značajno rekreacijska i okolišna vrijednost područja i ostvarit pozitivni utjecaji na zaštitu prirode


30

i bioraznolikosti. Takođe, pomenuto unaprijeđenje kvalitete vode omogućiće zahvatanje vode iz aluvijona rijeke Neretve nizvodno od Mostara za potrebe vodosnabdijevanja, kupanja, uzgoja drugih vrsta riba (ciprinide), te navodnjavanje u poljoprivredi.

• Smanjit će se opterećenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona dušika i fosfora godišnje (u Fazi I oko 230 t dušika i oko 33 t fosfora, a u Fazi II preko 360 t dušika i blizu 46 t fosfora) što će pozitivno utjecati i na širu okolinu kao na što je na primjer osjetljiv Jadranski sliv.

• Smanjiti će se količina ispuštanja krupnijeg otpada (ostaci hrane iz domaćinstava i restorana, dječije pelene, ženski ulošci, vata, gaza, vlažne maramice, štapići za uši, stara odjeća i tekstil i sl.) u rijeku, kojeg nesavjesni i neodgovorni korisnici sistema odvodnje otpadnih voda posebno kroz WC školjku svakodnevno ubacuju u pomenuti sistem.

• Izgradnja uređaja doprinosi otvaranju radnih mjesta. prema Idejnom projektu broj radnih mjesta iznosi 10.

Smanjenje zagađenja U sljedećoj Tabeli je dat prikaz opterećenja u otpadnim vodama bez prečišćavanja, te očekivano smanjenje istog kroz realizaciju projekta. PPOV je projektirano da zadovolji zahtjeve ispuštanja u osjetljivim područjima (odstranjivanje nutrijenata) definirane u EU Direktivi 91/271.

Tabela Opterećenje zagađenja na PPOV-u

STANDARDI ZA EFLUENT PREMA EU DIREKTIVI 91/271 – VRIJEDNOSTI MANJE OD:

Trenutno Prva Faza Završna Faza

Neutralno Završna Faza Optimistično

BPK mg/l 25 25 25 25 HPK mg/l 125 125 125 125 Suspendovane čvrste materije

mg/l 35 35 35 35

N (< 100000 stanovnika) mg/l 15 15 15 15

SUMIRANA OPTEREĆENJA ZAGAĐENJEM – NEPREČIŠĆENA OTPADNA VODA

BPK kg/d 1.852 3.493 5.091 5.524 HPK kg/d 3.968 7.711 11.474 12.961 Suspendovane čvrste materije

kg/d 2.686 5.056 7.274 7.794

N kg/d 313 772 1.196 1.568 P kg/d 58 108 153 172

IZRAČUNATO OPTEREĆENJE TRETIRANIM EFLUENTOM –PPOV Grada Mostara

BPK kg/d 124 218 332 435 HPK kg/d 622 1.088 1.66 2.175 Suspendovane čvrste kg/d 174 305 465 609 N kg/d 75 131 199 261 P kg/d 10 17 27 35

IZRAČUNATA UČINKOVITOST ODSTRANJIVANJA – PPOV Grada Mostara

BPK % 93,3% 93,8% 93,5% 92,1% HPK % 84,3% 85,9% 85,5% 83,2% Suspendovane čvrste % 93,5% 94,0% 93,6% 92,2% N % 76,2% 83,1% 83,3% 83,4% P % 82,8% 83,9% 82,7% 79,8%


31

Projekt će ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obaveza određenih Konvencijom o zaštiti Jadranskog sliva (Sredozemnog mora) s obzirom da će smanjiti utjecaj na jednu od ključnih kritičnih tačaka (Jadranskog sliva) sliva.

Smanjenje zagađenja ostvareno izgradnjom PPOV-a t a k o đ e r će imati pozitivan utjecaj na okoliš Republike Hrvatske s obzirom da se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko more na teritoriji Republike Hrvatske. Izgradnja uređaja neće negativno utjecati na naselja. Naime, neće biti potrebe za raseljavanjem, obzirom da se na lokaciji nema stambenih objekata. Sama izgradnja objekta PPOV, rezultirat će mogućnošću zapošljavanja stanovništva, kao i zapošljavanja na samom uređaju nakon njegova puštanja u rad. Utjecaj PPOV-a na zdravlje ljudi će biti pozitivan. Očekuje se da će doći do smanjenja broja ljudi oboljelih putem direktnog kontakta sa rijekama.

5.2.2 Negativni utjecaji Tijekom realizacije projekta moglo bi se desiti nekoliko negativnih utjecaja, kao npr: Tabela: Utjecaji tijekom faze rada

Korištenje postrojenja Mogući utjecaj Značaj utjecaja Mogući utjecaji na zagađivanje voda i akvatičnu floru i faunu:

o Prosipanje tekućina i hemikalija o Nedovoljno prečišćena otpadna voda o Prelijevanje u slučaju velikih voda o Prelijevanje u slučaju malih voda o Ispuštanje nepročišćenih voda u

slučaju prekida napajanja uređaja električnom energijom.

Značajan u slučaju nepridržavanja mjera zaštite.

Kvaliteta zraka : o Ispuštanje aerosola i neugodnih mirisa,

naročito tokom sušnih i vrelih dana.


Utjecaj na pejzaž: o Postrojenje će biti izgrađen u polju na

obali rijeke. Gabariti postrojenja mogu ometati pejzažnu ravnotežu lokacije.

Nije značajan, ali zahtijeva primjenu mjera prevencije.

Utjecaj na vode i zemljište: Upravljanje uređajem podrazumijeva nastanak nekoliko tipova otpada, od kojih najznačajniji utjecaj mogu imati:

o Mulj, o Otpad od primarnog prečišćavanja, o Pijesak i šljunak, o Komunalni otpad.


Dodatni promet Odlaganje otpada i dostava kemikalija za prečišćavanje će prouzrokovati dodatni promet. Prevoz mulja će prouzrokovati kretanje većine kamiona (do 4 puta po danu do deponije u Fazi II, prema veličini kamiona)

Nije značajan.


32

6 MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA (PLAN UPRAVLJANJA OKOLIŠEM)

Za ublažavanje negativnih utjecaja na okoliš tijekom faza izgradnje i rada, neophodno je izraziti jasan Plan upravljanja okolišem. Plan upravljanja okolišem mora obuhvatiti “između ostalog” moguće kvarove na PPOV-u (prekid snabdijevanja električnom energijom), mjere protiv neugodnih mirisa, te definiranje upravljanja otpadom svaku vrstu otpada (Pravilnik o kategorijama otpada, Službene novine FBiH, 09/2005).2

Sljedeća tabela prikazuje aktivnosti koje je potrebno poduzeti za izradu Plana upravljanja okolišem. Tabela: Mjere zaštite tijekom pripremnih radova i izgradnje

Pripremanje i gradnja zahvata Utjecaj Značaj utjecaja Mjere sprječavanja Odgovornost Troškovi

Na vode: Građevinski radovi – Nekontrolirano deponiranje iskopanog materijala. Građevinski strojevi – Potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada. Nekontrolirana odvodnja sanitarnih voda i onečišćenih oborinskih voda.


Priprema Plana upravljanja okolišem koji treba uključiti i Plan upravljanja otpadom i Plana mjera u slučaju akcidenata. Izrada projekta organizacije građevinskih zona, koji treba obuhvatiti i zone gradilišta sa adekvatnim rješenjima odvodnje i tretmana sanitarnih otpadnih voda, i oborinskih vod iz zone gradilišta.

Institucija odgovorna za implementaciju projekta. Treba ovu obavezu izvođača ugraditi u uvjete, odnosno dokumentaciju javnog natječaja. Izvođač radova / ponuđač (obuhvatiti ovu aktivnost ponudom).

Uključeno u troškove izgradnje i rad nadležne inspekcije. Uključeno u troškove izgradnje. Uključeno u troškove izgradnje.

Na kvalitetu zraka: Tijekom gradnje moguće je onečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima, te bukom od mehanizacije na gradilištu na razini izvođenja klasičnih građevinskih radova.

Ocjenjuje se da ovaj utjecaj neće biti naročito izražen zbog udaljenosti same lokacije do prvih stambenih objekata od 500 m, ali je potrebno primijeniti mjere prevencije.

Ovlaživanje ili pranje pristupnih cesta tijekom sušnog perioda. Pranje točkova vozila prije stupanja na javnu cestu. Provođenje redovnog nadzora i održavanja vozila i strojeva. Sve navedene mjere trebaju biti uključene u plan upravljanja okolišem. Gašenje motora i opreme koja se trenutno ne koristi.

Izvođač radova

Uključeno u troškove izgradnje.

Utjecaj na stanovništvo: Prilikom građenja zahvata može doći do otežanog pristupa privatnim parcelama, te opterećenja ukupnog prometa prometom mehanizacije. Aktivnosti izgradnje mogu ugroziti građane prolaznike ili prometnu sigurnost.


Izraditi Projekat organizacije građenja i projekt uređenja prometa, te kroz njih obuhvatiti mjere sprječavanja navedenih utjecaja. Gradilište mora biti zatvoreno sigurnosna ograda) i kontrola ulaska na gradilište uspostavljena.




33

Utjecaj na floru i vegetaciju: Proces gradnje utječe na gubitak prvenstveno biljnog pokrivača kao glavnog staništa životinjskih vrsta.


Projektom organizacije građenja, planirati prostor za privremeno skladište zemljanog materijala – humusa, za rekulitvaciju prostora nakon završetka gradnje, te mjere rekultivacije.


Uključeno u troškove izgradnje Procjena troškova: 100 – 300 KM/m2 za restauraciju vegetacije

Utjecaj na tlo i poljoprivredno zemljište: Za pristup parceli treba se izgraditi pristupni put za mehanizaciju, što dovodi do privremene degradacije zemljišta. Zemljište je u privatnom posjedu.

Značajan ukoliko se ne primjene mjere prevencije i zaštite

Eksproprijacija zemljišta treba biti obavljena prije započinjanja građenja. Potrebno je izraditi Plan eksproprijacije.

Institucija odgovorna za implementaciju projekta.


Građevinski strojevi – Potencijalna opasnost od prosipanja ili akcidentnih izlijevanja nafte i naftnih derivata, odbacivanje motornih ulja i sličnog otpada.

Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere prevencije

Priprema Plana upravljanja okolišem koji treba uključiti i Plan upravljanja otpadom i Plana mjera u slučaju akcidenata

Treba ovu obavezu izvođača ugraditi u uvjete, odnosno dokumentaciju javnog natječaja. Izvođač radova / ponuđač (obuhvatiti ovu aktivnost ponudom).

Uključeno u troškove izgradnje

Iskopani materijal i građevinski otpad mogu uzorkovati zagađenje i predstaviti prijetnju okolišu ako se ne odlažu ispravno

Značajan, ukoliko se ne primjene odgovarajuće mjere.

Sav otpad prikupljen tokom izgradnje, uključujući i opasni otpad, trebaju se odložiti na odobrenom odlagalištu otpada.

Izvođač radova. Okolišni inspektor mora osigurati da se svi propisi i procedure poštuju.

Uključeno u troškove izgradnje. Procjena troškova: 1 KM/t/km za transport i 50 KM/t za odlaganje

Pronalazak iskopina od kulturne, historijske i druge vrijednosti, te masovnih grobnica ili minsko-eksplozivnih sredstava

Značajan

Prekinuti sve građevinske radove i kontaktirati policiju, civilnu zaštitu i vlasti. Ugovoriti neophodne mjere očuvanja mjesta.

Izvođač radova

Vrlo mali.

Utjecaj na infrastrukturu: Oštećenje postojeće infrastrukture prometom teških građevinskih mašina.


Potrebno je izvršiti monitoring nultog stanja prometnica koje će se koristiti za transport materijala i promet građevinskih mašina. Svaka šteta načinjena tijekom građenja i uzrokovana prometom mašina treba biti nadoknađena.

Izvođač radova (uključiti u ponudu).


Utjecaj na razinu buke: Povećanje razine buke uslijed rada teških strojeva.


Potvrda o tehničkoj ispravnosti vozila koja uključuje i potvrdu o emisijama ispušnih plinova. Gašenje motora i opreme koja se trenutno ne koristi.

Izvođač radova.



34

Mjere prevencije i minimizacije tijekom korištenja uređaja

Korištenje uređaja Utjecaj Značaj utjecaja Mjere sprječavanja Odgovornost

i Troškovi

Na vode i zemljište:

Prosipanje tekućina i kemikalija.

Značajan ako se ne pridržava mjera prevencije.

Opasne i štetne tvari skladištiti u originalnim pakiranjima, ili u za to posebno namijenjenim posudama, a na vodonepropusnoj podlozi. Za sve radne i prometne površine predvidjeti sistem odvodnje, te osigurati redovno čišćenje / pranje tih površina. Opremiti PPOV uređajima, opremom i sredstvima za dojavu, gašenje i sprječavanje požara, te drugim zaštitnim uređajima instalacijama prema posebnim propisima.

Operator PPOV.

Uključeno u troškove rada i održavanja.

Nedovoljno

prečišćena otpadna

voda.


Kontrola rada uređaja , redovno održavanje uređaja i monitoring.

Operator PPOV.


Prelijevanje pri

velikim padavinama.

Privremeno pogoršanje kvalitete dolaznih voda.

Ne može se u potpunosti izbjeći. Redovno održavanje postrojenja koje će omogućiti da postrojenje i pumpna stanica tretiraju cijeli projektni protok.

Operator PPOV.


Ispuštanje neprečišćenih voda slučaju prekida napajanja uređaja električnom energijom ili u slučaju kvara.

Idejnim projektom predviđeno je postavljanje rezervnog agregata za pumpnu stanicu i mehanički tretman. U slučaju ovakvog incidenta, otpadna voda će biti podvrgnuta mehaničkom tretmanu, ali ne i biološkom tretmanu. Potpuno neovisno napajanje energijom nije ekonomično.

U slučaju budućeg planskog razvoja distributivne mreže u ovom području predvidjeti investiciju osiguravanja neovisnog napajanja uređaja. Osigurati rezervni izvor energije.

Elektro-distribucija, Grad Mostar, Hercegovačko-Neretvanski kanton / županija.

Uključeno u troškove izgradnje, kao i razvoja elektro distributivne mreže.


35

Utjecaj Značaj utjecaja Mjere sprječavanja Odgovornost Troškovi

Neadekvatno zbrinjavanje otpada:


Za sve kategorije otpada treba osigurati adekvatno privremeno skladištenje do predaje ovlaštenom operatoru za prijevoz i konačan tretman. Operator PPOV za održavanje treba redovito prazniti spremnike otpada sa rešetki, zatim ulja i masti, i ostalog opasnog otpada, te stabiliziranog mulja. Ulja i masti sakupljati u zatvorene spremnike, te zbrinuti putem ovlaštene ustanove. Otpadne tvari sa rešetki i pjeskolova prikupljati u zatvorene spremnike i redovno odvoziti na regionalno sanitarno odlagalište otpada. Stabilizirani mulj skupljati i odvoziti sa odgovarajućim kamionima na regionalno sanitarno odlagalište otpada.

Operator PPOV.


Zrak: Ispuštanje aerosola i neugodnih mirisa, naročito tokom sušnih i vrelih dana.

Pošto PPOV nije blizu stambenih područja, ne očekuju se značajni utjecaji.

Projekat predviđa smanjenje potencijalnih utjecaja pokrivanjem područja sa velikim rizikom od emisije neugodnih mirisa (kontejneri sa rešetkama i pjeskolovima, tretman mulja). Dalje, operator PPOV-a se mora pobrinuti da se svim vrstama mulja, rešetki i pjeskolova upravlja ispravno da bi se spriječila prevelika emisija neugodnih mirisa (redovno odlaganje, nema produženih skladišta za muljeve). pravilno funkcionira. Redovito čistiti i pratiti sve dijelove sistema i radnih površina što je preduvjet za sprječavanje širenja neugodnih mirisa. Redovito odvoziti otpad sa rešetki i pjeskolova-mastolova.

Operator PPOV.



36

7 EVALUACIJA ALTERNATIVA

Nekoliko alternativa, u odnosu na lokaciju, veličinu i tehnologiju prečišćavanja predloženog PPOV-a, je evaluirano unutar okvira Plana mostarskog urbanog okoliša i kvaliteta voda izrađenog 2004. godine te Idejnog rješenje urađenog 2010.godine. U daljem tekstu, ispitivane alternative su kratko uspoređene sa predloženim rješenjem u odnosu na procijenjene utjecaje na okoliš.

7.1 Plan mostarskog urbanog okoliša i kvaliteta voda

Studija spomenuta u naslova je evaluirala razne scenarije u odnosu na servisno područje, sistem prikupljanje i tehnologiju prečišćavanja: U odnosu na servisno područje, studija je razmatrala sljedeća 3 koncepta: - Jedno servisno područje

- Dva servisna područja (sjeverna dolina, centralna dolina i južna dolina)

- Tri servisna područja (sjeverna dolina, centralna dolina, južna dolina)

Broj PPOV-a potreban za svaki koncept je funkcija broja servisnih područja. Prema tome, odabrani koncept sa 3 servisna područja zahtjeva 3 PPOV-a. Mostarsko PPOV-a će prečišćavati prikupljene otpadne vode u području centralne doline i najveće je postrojenje od 3 potrebna PPOV-a. Studija je modelirala utjecaj tri varijante na kvalitetu Neretve koristeći simulacijski softver QUAL2E. Rezultati su pokazali da su sve varijante postigle usporediva poboljšanja kvalitete vode u Neretvi. Dalje, studija je evaluirala 3 varijante za izgled sistema prikupljanja. Odabir izgleda sistema prikupljanja do nekog stepena utiče na lokaciju PPOV-a, ali drugačije ima malo utjecaja na PPOV. Studija je došla do zaključka da sve tri varijante imaju usporedivo male negativne utjecaje na okolišni sistem i da imaju slične zahtjeve za korištenjem zemljišta. Stoga, utjecaj na okoliš nije bio odlučujući faktor za odabir varijante sistema prikupljanja. Zadnje ali ne manje vrijedno, studija je usporedila konvencionalno prečišćavanje otpadnih voda sa alternativnim konceptima kao što su lagune i prirodni biljni uređaji. Zbog veličine potrebnog zemljišta za takve alternativne koncepte prečišćavanja, zaključeno je da je konvencionalno prečišćavanje otpadnih voda prihvatljivije za situaciju u Mostaru, naročito za PPOV centralne doline.

7.2 Idejni projekat

Unutar okvira Idejnog Projekta, 4 varijante u odnosu na prečišćavanje otpadnih voda i mulja, su bile detaljno uspoređene: - Produžena aeracija sa poljima za sušenje mulja (Varijanta 1a)

- Produžena aeracija sa mehaničkim isušivanjem mulja (Varijanta 1b)

- Prethodna anoksična denitrifikacija sa anaerobnom digestijom (Varijanta 2)

- SBR uređaj sa anaerobnom digestijom (Varijanta 3)

Pošto su sve ispitivane varijante postigle istu kvalitetu efluenta i stoga imaju isti pozitivni učinaka na Neretvu, varijanta 2 i 3 su se pokazale boljim u odnosu na sljedeće okolišne aspekte: - Korištenje zemljišta


37

- Rizik emisije neugodnog mirisa

- Potrošnja energije

Stoga, odabrana Varijanta 2 nije samo najekonomičnija varijanta, nego i najoptimalnija varijanta u pogledu okoliša.


38

8 PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU S PROPISIMA 8.1 Monitoring prečišćenih voda

Monitoring kvaliteta voda koje se ispuštaju u vodotok nakon prečišćavanja će se kontrolirati u skladu sa odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (Sl. List F BiH 50/07). Granične vrijednosti pokazatelja u otpadnim vodama koje se ispuštaju iz postrojenja za pročišćavanje otpadne vode (PPOV) su sljedeće: Stepen pročišćavanja Pokazatelj Granična vrijednost

I Ukupne suspendirane materije

120-150 mg/l

II Ukupne suspendirane materije

35 mg/l (veće od 10.000 ES) 60 mg/l (do 10.000 ES)

II Biohemijska potrošnja kisika bez nitrifikacije Hemijska potrošnja kisika

25 mg O2/l 125 mg O2/l

III Ukupni fosfor 1 mg P/l III Ukupni azot 10 mg N/l

U skladu sa članom 6. pomenutog Pravilnika, ispitivanje graničnih vrijednosti pojedinih pokazatelja i dopuštenih koncentracija obavlja se iz uzorka koji se uzima na kontrolnom mjestu neposredno prije ispuštanja prečišćenih voda u prirodni prijemnik. Umjesto uzimanja uzoraka kako je propisano Pravilnikom, uzimaće se uzorci proporcionalni 24-satnom protoku. Učestalost uzorkovanja za PPOV sa više od 10.000 ES je 12 puta godišnje. Međutim, osoblje Laboratorije će sprovesti najmanje 1 do 2 sedmična uzorkovanja na izlazu PPOV-a za lični monitoring. . Prema zahtjevima za ispuštanje iz urbanih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u skladu s članovima 4. i 5. Direktive o komunalnim otpadnim vodama (Urban Waste Water Directive, 91/271/ EEC) primjenjuju se vrijednosti za koncentraciju ili za postotak smanjenja.


39

Izvod iz Direktive EU 91/271: Stepen Prečišća-vanja

Parametar

Koncentracija

Minimalni postotak (%) smanjenja

II Ukupne suspendirane materije

35 mg/l

90 (3)

II Biohemijska potrošnja kisika bez nitrifikacije Hemijska potrošnja kisika

25 mg O2/l 125 mg O2/l

70-90

III Ukupni fosfor 1 mg P/l 80

III Ukupni azot 10 mg N/l (4) 70-80

(1) Smanjenje u odnosu na opterećenje ulazne tvari. (2) Ovaj parametar se može zamijeniti drugim parametrom: ukupni organski ugljik (total organic

carbon – TOC) ili ukupna potrošnja kisika (total oxygen demand – TOD) ako se može uspostaviti veza između BOD5 i zamjenskog parametra.

(3) Ovaj uslov nije obavezan. (4) Godišnji prosjek.

8.2 Interna Kontrola

Operacije u PPOV će biti visoko automatizirane. Glavni ciljevi kontrolnog sistema će biti sažeti u sljedećem:

• Osiguranje sigurnog radnog okruženja; • Garancija standarda visoke kvalitete efluenta, pod uslovom da sva oprema

kontinualno radi pod najboljim uslovima; • Optimizacija hemijske i energetske potrošnje. • Rana detekcija problema i abnormalnih uslova (sistem praćenja i alarmiranja); • Brzo reagovanje u hitnim slučajevima pomoću testiranih i automatskih procedura; • Izrada baze arhive podataka o skladištenju za optimizaciju rada postrojenja; • Osiguranje mogućnosti da se u budućnosti sistem PPOV uključi u veću kontrolnu

mrežu za upravljanje vodom i otpadnim vodama.

8.3 Monitoring Plan

Faza Koji paramteri će se pratiti

Gdje će se pratiti parametri

Kako će se parametri pratiti

Kada će se parametar pratiti

Zašto će se parametar pratiti

Trošak Odgovornost

Izgradnja Prometne smetnje i zastoji, sigurnost u prometu

Na gradilištu, oko gradilišta

Vizuelni pregled, žalbe od susjeda ili učesnika u saobraćaju

Redovno tijekom izgradnje, dnevno ili sedmično kako je prikladno

Sprečavanje poremećaja i sigurnost radnmika, stanovništva i učesnika u prometu

Manji/ uključen u troškove izgradnje

Izvođač radova, šef gradilišta (nadzor nad izvođenjem radova)

Izgradnja Kontrola ulaza na gradilištu


Vizuelni pregled Dnevno tijekom izgradnje

Sigurnost stanovništva Zanemarivi Izvođač radova, šef gradilišta (nadzor nad izvođenjem radova)

Izgradnja Stvaranje prašine


Vizuelni pregled, žalbe radnika i stanovništva na smetnje disajnih sistema

Dnevno ili po potrebi tijekom izgradnje

Minimalizacija rasipanja prašine na području, smanjenje iritacije disajnog sistema stanovništva i radnika.

Manji / uključeni u troškove izgradnje


Izgradnja Stvaranje buke i vibracija


Slušni pregled, žalbe stanovništva koje živi u blizini

Dnevno ili po potrebi tijekom izgradnje

Minimalizacija smetnje za stanovništvo, zaštita zdravlja radnika.



Izgradnja Stvaranje i upravljanje otpadnom

Na gradilištu Vizuelni pregled, podaci o odlaganju ili računi sa službenog odlagališta otpada

Redovna dnevna kontrola

Zaštita tla, podzemne vde, površinske vode, estetsi razlozi.

Uključeni u troškove izgradnje


Korisnik4

Text Box

Korisnik4

Text Box


41

Faza Koji parametri će se pratiti





Trošak Odgovornost

Izgradnja Curenja/prosipanja goriva, maziva, reznog ulja, boje, otopina i bitumena.

Na i oko mjesta izgradnje

Vizuelni pregled. U slučaju učestalih i znatnih prosipanja i curenja, detaljna laboratorijska analiza zasićenog medija i vode u sistemu bi se trebala sprovesti

Vizuelni pregled dnevno tijekom radova. Laboratorijska analiza po potrebi.

Zaštita okoliša, sigurnost radnika

Trebali bi biti uključeni u troškove izgradnje; troškovi dodatnih laboratorijskih testiranja oko 500 -1000 KM


Izgradnja Emisija zagađenja u zraku od opreme/mehanizacije


Senzorna provjera, mjerenje kvalitete zraka

Sedmično tijekom izgradnje

Zaštita zdravlja stanovnika i radnika, zaštita kvalitete zraka.

Prenosni monitori za emisiju zraka; oko 3000 KM


Izgradnja Erozija zemljišta i sedimentacija, pojava klizišta

Na mjestu izgradnje

Geotehnička ispitivanja, vizuelni pregled

Geotehnička ispitivanja prije početka radova, vizuelni pregled dnevno tokom radova

Zaštita zemljišta, površinskih voda, podzemnih voda, sigurnost radnika, sigurnost izgradnje

Manji; troškovi ispitivanja: oko 500 - 1500 KM


Izgradnja Zamjena posječenih i oštećenih stabala/vegetacije


Vizuelni pregled, fotografiranje prije početka građevinskih radova

Prije i poslije građevinskih radova

Očuvanje prirodnih resursa, estetski razlozi



Izgradnja Slučajna pronalazišta predmenta / objekata kulturnog naslijeđa, masovnih grobnica


Vizuelni pregled Dnevno tijekom građevinskih radova

Zaštita kulturnog naslijeđa, potraga za nestalim osobama, istrage ratnih zločina.

Zanemarivi Izvođač radova, šef gradilišta (nadzor nad izvođenjem radova)

Izgradnja Curenja iz sistema za prikupljanje otpadnih voda

Kroz sistem Vizuelni pregled, žalbe lokalnih stanovnika

U redovnim intervalima održavanja

Sprečavanje zagađenja tla i podzemnih voda i zdravstvenih rizika

Manji Operater


42






Trošak Odgovornost

Rad Količina i kvalitet efluenta iz PPOV

Na mjestima ispuštanja

Laboratorijsko testiranje, mjerenje protoka

U redovnim kontrolnim intervalima (dnevno ili sedmično prema specifičnim parametrima)

Da bi se spriječilo onečišćenje recipijenta

Uključeno u projekat i redovne troškove rada

Operater PPOV-a, Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mosaru, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, inspekcija.

Rad Odlaganje/prečišćavanje ostataka čvrstih tvari (mulj) iz PPOV

Na mjestu izgradnje, oko mjesta

Vizuelni pregled, laboratorijsko testiranje

Svaka serija, u skladu sa internim planom upravljanja otpadom

Sprečavanje zagađenja okoline

Uključeno u troškove rada

Operater PPOV-a

Rad Kvaliteta recipijenta Nizvodno od tačke ispusta efluenta

Vizuelni/senzorski pregled, jednostavno rutinsko testiranje uzoraka recipijenta

Vizuelni pregled: dnevno/sedmično. Laboratorijsko testiranje: mjesečno ili svaka dva mjeseca.

Sprečavanje zagađenja recipijenta


Operater PPOV-a, Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mosaru, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, šef postrojenja / smjene, inspekcija.

Rad Kvaliteta ispuštanja prečišćene otpadne vode (efluent), ako se koristi za navodnjavanje

Na tački ispusta Rutinsko laboratorijsko testiranje ispuštene tretirane otpadne vode na osnove parametre

Sedmično tijekom sezone navodnjavanja

Sprečavanje zagađenja poljoprivrednog zemljišta i daljnjeg utjecaja na ljudsko zdravlje


Rukovodilac/ ekipa za održavanje PPOV, nadglednik mjesta


43






Trošak Odgovornost

Rad Odlaganje otpadnog materijala

Na mjestu, oko mjesta izgradnje

Vizuelni pregled, zapisi odlaganja ili računi sa deponija

Tijekom rada prema planu upravljanja otpadom

Sprečavanje zagađenja okoliša, sveukupna sigurnost postrojenja

Uključeno u troškove održavanja

Operater/ ekipa za održavanje PPOV, šef postrojenja / smjene

Rad Ispuštanje mirisa iz postrojenja

Na mjestu i u neposrednom okruženju

Osjećaj mirisa, žalbe stanovnika u bližem okruženju

Dnevno/ po završetku

Minimalizacija smetnje lokalnog zagađenja

Zanemarivi Operater/ekipa za održavanje PPOV-a, Federalno ministarstvo okoliša, Federalni hidrometeorološki zavod, inspekcija

Rad Curenja ili prosipanja goriva, maziva, reznog ulja i kemikalija, kao što je klor i sl.

Na mjestu, oko mjesta, i duž rute snabdijevanja

Vizuelno, pomoću zapisa/rutinskih kontrola, izvještaja o nesreći i pomoću detektora

Dnevno tijekom rada ili po potrebi, po dostavi kemikalija, goriva, maziva i reznog ulja.

Sprečavanje zagađenja okoliša, sveukupna sigurnost

Uključeno u troškove rada/održavanja; detektor curenja klora: oko 1000 KM


Rad Usklađenost sa zakonskim propisima i internim procedurama za sigurno rukovanje materijalom

Na mjestu/unutar postrojenja

Vizuelni pregled, redovni izvještaji

Dnevno Zdravlje i sigurnost radnika, sveukupna sigurnost



Rastavljanje i stavljanje van funkcije

Smetnje u prometu, i zagušenja, prometna sigurnost

Na mjestu, oko mjesta

Vizuelni pregled, žalbe od susjeda ili učesnika u saobraćaju

Redovno tijekom radova, dnevno ili sedmično kako je prikladno

Sprečavanje smetnji. Sigurnost stanovništva, učesnika u saobraćaju i radnika

Zanemarivi Izvođač radova razgradnje


Smetnje (prašina, buka, vibracije)


Vizuelno, oralno, žalbe od susjeda

Dnevno tokom rada Smanjenje smetnji lokalnom stanovništvu

Zanemarivi Izvođač radova razgradnje


44

Faza Koji parametri će se pratiti





Trošak Odgovornost


Odlaganje otpada (uklonjeni materijali i oprema)

Na mjestu Vizuelni pregled, zapisi o odlaganjima ili računi sa službenog odlagališta otpada

Redovna dnevna kontrola, kontrola po završetku radova

Zaštita zagađenja okoline, estetski razlozi

Uključeno u troškove razgradnje

Izvođač radova razgradnje


Punjenje otvorenih područja, jama, okana i lokvi

Na mjestu Vizuelno Pred i po završenju radova

Vraćanje orginalnog izgleda i konfiguracije terena




Emisija zagađenja u zraku od opreme/mehanizacije


Senzorski pregled, aparati za mjerenje kvalitete zraka

Sedmično tijekom radova

Zaštita zdravlja stanovništva i radnika, zaštita kvalitete zraka

Prenosni monitori za praćenje zagađenja u zraku: oko 3000 KM



Curenja goriva, maziva i reznog ulja

Na i oko mjesta Vizuelni pregled. U slučaju učestalog i značajnog prosipanja ili curenja, detaljna laboratorijska analiza zagađenog medija i vode u sistemu se mora sprovesti

Vizuelni pregled dnevno tijekom radova. Laboratorijska analiza po potrebi

Zaštita okoliša, sigurnost radnika

Trebalo bi biti uključeno u troškove rastavljanja i stavljanja van funkcije; troškovi dodatnog laboratorijskog testiranja: oko 500 -1000 KM



Curenja/ispusti kroz sistem ispuštanja efluenta

Na mjestima ispuštanja eflluenta, na mjestima rastavljanja

Vizuelni pregled, žalbe

Dnevno tijekom radova

Sprečavanje zagađenja okoliša, sigurnost radnika



9 PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

9.1 Pravni osnov

U skladu sa Zakonom o otpadu F BiH, operater pogona i postrojenja dužan je izraditi Plan za upravljanje otpadom, koji se treba ažurirati svake tri godine ili nakon promjene u radu postrojenja. U članu Član 22. - Zajednički uvjeti za proizvođača i prodavača - navodi se da ¨Proizvođač i prodavač mogu prenijeti obaveze iz člana 16. stav 1. i člana 21. stav 1. ovog zakona na operatora sistema za prikupljanje otpada putem sporazuma ili ugovora. Odgovornost proizvođača otpada: Proizvođač je odgovoran za odabir najprihvatljivijeg okolinskog rješenja prema karakteristikama proizvoda i tehnologiji proizvodnje, uključujući životni ciklus proizvoda i korištenje adekvatne raspoložive tehnologije. U skladu sa zahtjevima iz zakonskih propisa u nastavku se daje Plan upravljanja otpadom za postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda u Mostaru. Upravitelj (operater) budućeg postrojenja dužan je pridržavati se Plana upravljanja otpadom, te od momenta preuzimanja uprave nad objektom sklopiti ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada.

9.2 Dokumentacija o otpadu koji proizvodi preduzeće

U sklopu tehnološkog procesa, te pogonskog rada, nastaju različite vrste otpada, koje su u skladu sa Pravilnikom o kategorijama otpada, podijeljene u tri kategorije kako slijedi: 15 OTPADNA AMBALAŽA; APSORBENSI, MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTERSKI

MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

15 01 ambalaža (uključujući odvojeno skupljani komunalni ambalažni otpad) 15 01 01 ambalaža od papira i kartona 15 01 02 ambalaža od plastike 15 01 05 višeslojna (kompozitna) ambalaža 15 01 06 miješana ambalaža 15 01 07 staklena ambalaža 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materije ili je onečišćena opasni materijema 15 02 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća 15 02 02* apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način

specificirani), materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijema 15 02 03 apsorbensi, filterski materijali, materijali za upijanje i zaštitna odjeća koja nije

navedena pod 15 02 02

19 OTPAD IZ POSTROJENJA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM, POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE GRADSKIH OTPADNIH VODA I PRIPREMU VODE ZA PIĆE I INDUSTRIJSKU UPOTREBU

19 08 otpad iz uređaja za obradu otpadnih voda koji nije specificiran na drugi način 19 08 01 ostaci na sitima i grabljama 19 08 02 otpad iz procesa odpjeskavanja 19 08 05 muljevi od obrade komunalnih otpadnih voda 19 08 09 mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje sadrže samo jestivo ulje i masnoće 19 08 10* mješavine masti i ulja iz odvajača ulje/voda koje nisu navedene pod 19 08 09

Korisnik4

Text Box

Korisnik4

Text Box


46

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01 21* fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu 20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23

koja sadrži opasne komponente i 20 01 36 odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23

20 03 ostali komunalni otpad 20 03 01 miješani komunalni otpad

9.3 Odvajanje otpada i metode tretmana

9.3.1 Selektivno odvajanje

Nastali otpad će se selektivno odvajati prema kategorijama. Nije dozvoljeno miješanje opasnog i neopasanog otpada. Ambalažni otpad potrebno je prikupljati u odvojenim posudama i plasirati trećim licima, odnosno preduzećima koja se bave reciklažom i zbrinjavanjem opasnog otpada. Cilj selektivnog prikupljanja, skladištenja i rukovanja otpadom je spriječiti ugrožavanje čovjekova zdravlja i okoliša, a posebno ispuštanje štetnih materija u vode i tlo. Skupljanje i skladištenje otpada će biti organizirano u sklopu prostora oko pogona postrojenja i u skladu sa osnovnim načelima gospodarenja otpadom:

• odvojenog prikupljanje otpada, • prevencije, • reciklaže.

Opasni otpad i njihova ambalaža koji se skupljaju ili skladište moraju biti označeni u skladu sa propisima koji uređuju označavanje opasnih stvari. Opasni otpad treba skupljati sortirano po pozicijama koje su označene u tabeli pod naslovom grupe opasnih. Eventualno miješanje otpada je dozvoljeno samo ako je to u skladu sa propisima. Kao što je navedeno, identificiran je sljedeći opasni otpad:

• 15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih materija ili je onečišćena opasnim materijema;

• 15 02 02* apsorbensi, filterski materijali (uključujući filtere za ulje koji nisu na drugi način specificirani), materijali za upijanje i zaštitna odjeća onečišćena opasnim materijema;

• 19 08 10* mješavine masti i ulja iz odvajača za ulje/vodu koje nisu navedene pod 19 08 09;

• 20 01 21*-fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu; • 20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema koja nije navedena pod 20 01

21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente. Skladištenje ili čuvanje razdvojenog otpada se izvodi na za to posebno određenim, uređenim i označenim mjestima, opremljenim setom kontejnera/posuda za selektivno odlaganje:

• Kontejner za opasni otpad- miješani opasni otpad (15 01 10*, 15 02 02*); • Kontejner za opasni otpad - miješani opasni otpad (20 01 35*, 20 01 21*); • Kontejner za bezopasni otpad- miješani komunalni otpad (20 03 01) i ostali

bezopasni otpad koji se ne može reciklirati; • Kontejner za bezopasni otpad- miješani ambalažni otpad koji se može reciklirati

(15) Kontejneri moraju biti proizvedeni za navedene namjene, odnosno na način da štetno ne utiču na okoliš. Svaki kontejner mora biti odgovarajuće označen. Proračun količina otpada koji nastaje u tehnološkom procesu izvršen je u sklopu Idejnog projekta, te su na temelju toga dimenzionirane posude za njegovo skladištenje.


47

Na grubim i finim rešetkama će se odvajati krupniji otpad koji dolazi iz kanalizacijskog sistema, a to su najčešće: ostaci hrane iz domaćinstava i restorana, dječije pelene, ženski ulošci, vata, gaza, vlažne maramice, štapići za uši, stara odjeća i tekstil, granje, lišće i sl. Ovaj otpad deklariran je kao 19 08 01, i on se preko rešetkaste prese transportira i skladišti u posebnom spremniku. Procijenjene količine nakupljenog otpada na rešetkama na godišnjoj osnovi je prikazan u Poglavlju 3.4.3. Nakon prolaska otpadne vode kroz aerisani pjeskolov i separator ulja i masti nastaju dvije vrste otpada i to: 19 08 02 i 19 08 09 19 08 10*. Procijenjene količine proizvedenog pjeska na godišnjoj osnovi su prikazane u Poglavlju 3.4.3.

Višak mulja, koji ostaje nakon taloženja (19 08 05), najprije se odvodi na tretman zgušćivanjem i anaerobnom digestijom, te potom ide na isušivanje. Procijenjene količine proizvedenog digestiranog i isušenog mulja tijekom godine su navedene u Poglavlju 3.4.3.

9.3.2 Odvoz otpada

Proizvođač otpada će sav selektivno prikupljeni otpad predati operateru, odnosno ovlaštenim preduzećima za prikupljanje, transport i preradu otpada u skladu sa zakonom o otpadu F BiH 33 /03. U postupku traženja najbolje ponude, proizvođač će od ponuđača zatražiti dokaz o zadovoljavanju svih zakonskih odredaba u pogledu uslova kojima preduzeće treba udovoljiti. Po odabiru ponuđača, sačinit će se ugovori o pružanju usluga prikupljanja, transporta i prerade otpada.

9.3.3 Vođenje evidencije

Proizvođač otpada će voditi evidenciju, za koju odgovara, a koja se odnosi na vrstu i količine otpada. Evidencija podrazumijeva sljedeće podatke:

• podaci o proizvedenom otpadu i uzrocima njihova nastanka, • skladištenje otpada, • uklanjanje otpada.

Proizvođač će za svaku pošiljku otpada pripremiti evidencijski list u dva primjerka, čiji jedan primjerak predaje operateru, a jedan čuva u vlastitoj arhivi. Evidencijske liste predanog otpada treba čuvati na stalnim i privremenim lokacijama. Na osnovu pohranjenih dokumenata se lako utvrđuje tačna količina predanog opasnog i neopasnog otpada i radi plan količina otpada za u naredni period.

9.3.4 Vođenje evidencije

Operator postrojenja će odrediti lice odgovorno za poslove upravljanja otpadom, i o tome obavijestiti nadležni organ. Odgovorno lice dužno je da:

• izradi i ažurira nacrt Plana upravljanje otpadom; • provede Plan upravljanja otpadom; • predlaže mjere za poboljšanje prevencije, ponovnog korištenja i reciklaže otpada, • nadzire ispunjenje utvrđenih uvjeta za upravljanje otpadom i o tome izvještava

operatera. Imenovanje odgovorne osobe ne oslobađa operatera financijske i pravne odgovornosti za poštivanje zahtijeva za upravljanje otpadom.


48

10 INSTITUCIONALNO JAČANJE

10.1 Organizacija i upravljanje

Koordinaciju projektnih aktivnosti za projekat izgradnje PPOV u Mostaru, preko Tima za upravljanje projektom (TUP) vrši Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH). TUP je formiran između Agencije za vodno područje rijeke Save, Sarajevo i Agencija za vodno područje Jadrankog sliva, Mostar. TUP je odgovoran za sveukupno upravljanje okolinom i donošenje odluka u skladu sa Okvirom okolinske politike (OOP) i tokom pripreme podprojekata i faza implementacije, u skladu sa nacionalnim zakonima i procedurama Svjetske banke, učestvuje u kategorizaciji podprojekata. Svi rezultati pomenute kategorizacije trebaju se razmatrati i odobriti od strane Svjetske banke. TUP je odgovoran za kontakte i konsultacije sa Federalnim ministarstvom za okoliš i turizam što se tiče zahtjeva (prijava), procedura i sadržaja Okolišne procjene za projekat, posebno za one projekte za koje je potrebno pribavljanje okolinske dozvole. Tim za implementaciju projekta (TIP) formiran od strane javnog vodovodnog preduzeća i grada vodi finansijsko upravljanje „dan za dan“ i nabavke, kao i druga pitanja koordinacije projekta. Odgovornost za svakodnevno praćenje projektnih aktivnosti, uključujući implementaciju mjera smanjenja okolinskog utjecaja, tokom građevinskih radova treba biti na nadzornom tijelu, koje će biti imenovano od strane budućeg operatera PPOV i predstavnika TUP-a i TIP-a. Pomenuto Nadzorno tijelo i budući operater PPOV trebaju redovno, na mjesečnoj bazi izvještavati TUP o količini i kvaliteti napretka projektnih aktivnosti. Bilo bi dobro da TUP i TIP dogovore dodatni paralelni nadzor implementacija projekta, kao i obaveze i odgovornosti Nadzornog tijela. Na ovaj način bi se osigurala primjena dogovorenih principa implementacije projektnih aktivnosti i omogućilo da se pravovremeno poduzmu korektivne mjere u slučaju nepravilnosti. Pored toga TUP bi trebao biti zadužen da organizuje potrebnu obuku, uključujući i odabir konsultanata koji će razviti i sprovesti program obuke.

10.2 Nabavka potrebne opreme

Budući operater PPOV u Mostaru potrebno je da posjeduje laboratorijsku i ostalu opremu za kontinuirano praćenje kvaliteta vode koja dolazi na PPOV i vode (efluenta) koja se ispušta nakon prečišćavanja. Pored operatera PPOV odgovarajuću opremu za kontrolu kvaliteta vode potrebno je da posjeduju nadležne institucije (Agencija za vodno područje Jadranskog mora iz Mostar ili federalna/kantonalna inspekcija za vode) ili da iste angažiraju ovlaštene laboratorije koje to mogu napraviti u njihovo ime. U svrhu stalnog informiranja javnosti na vidnom mjestu uz samo ogradu PPOV potrebno je izgraditi informativno mjesto sa displejem na kojem bi posjetioci PPOV i slučajni prolaznici u svakom trenutku mogli vidjeti informacije o proticanju otpadne vode koja se prečišćava.


49

10.3 Obuke, studijske posjete i konsultantske usluge

Obuka osoblja za prečišćavanje otpadnih voda je uključena u opseg izvođačevog snabdjevanja. Obuka će omogućiti osoblju da upravljaju i održavaju postrojenje nezavisno sa iznimkom složene opreme koja se mora održavati od strane ugovarača (kroz servisne ugovore). U tabeli koja slijedi navedeni su primjeri tema i svrha obuka.

Vrsta obuke: o Tehnička obuka za korištenjei i održavanje opreme, o Obuka o poboljšanju procesa prečišćavanja i alternativnim opcijama, o Obuka o primjenjivim nacionalnim propisima i standarima, o Obuka o okolinskoj svijesti i okolinskom praćenju

Svrha obuke: o Upoznati radnike sa novom opremom, tehnikama i tehnologijama, o Osigurati da svi radnici poznaju sigurno rukovanje i radne procedure, o Osigurati da radnici znaju važnost praćenja i kako ga ispravno

provoditi, o Upoznati upravljanje sa alternativnim opcijama, najbolje dostupne

prakse i moguća poboljšanja. Mjesto obuke: Postrojenje za prečišćavanje otpadne vode u Mostaru


50

11 JAVNE RASPRAVE

Tokom 2005. godine unutar procesa odobrenja projekta “Zaštite kvalitete vode u Bosni o Hercegovini” za potrebe Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrde i šumarstva, izrađena je prema smjernicama Svjetske Banke, Studija okolišne procjene (SOP). Pomenuta Studija okolišne procjene je uključivala i procjenu utjecaja na okoliš za Projekat izgradnje PPOV u Mostaru. Studija okolišne procjene za izgradnju PPOV u Mostaru je prije početka izrade Idejnog rješenja i Idejnog projekta u predmetnom projektu ustupljena konsultantu (Holinger i Una-Sana). Tokom izrade pomentue Studije okolišne procjene za izgradnju PPOV u Mostaru organizovane su dvije javne rasprave, 28. oktobra 2004. godine i 10. decembra 2004 godine. Grad Mostar je u suradnji sa predstavnicima konsultanta (firma Bosna-S, Sarajevo) vrlo propisno i profesionalno proveo proceduru javne rasprave:

• od objavljivanja u pisanim i elektronskim medijima, • telefonsko pozivanje svih zainteresiranih strana, • objavljivanje na oglasnim pločama svih relevantnih institucija, • dostavljanja potrebnih radnih materijala (koncept Studije okolišne procjene uz kratak

opis predmetne lokacije i sl.) • moderiranje i prezentiranje tokom javne rasprave, • vođenje zapisnika i spiska učesnika i sl.

Shodno provedenim javnim raspravama i zapisnicima priloženim u Studiji okolišne procjene urađenoj 2005. godine, predstavnici svih zainteresiranih strana su podržali projekat izgradnje PPOV u Mostaru i zaključili da će njegov pozitivan uticaj na okoliš biti značajan, te da ga je potrebno graditi što prije. Po završetku Idejnog projekta i Studije uticaja na okoliš za izgradnju PPOV u Mostaru, Grad Mostar i JP ¨Vodovod¨ Mostar će Federalnom ministarstvu okoliša i turizma podnjeti zahtijev za izdavanje okolinske dozvole. Federalno ministarstvo okoliša i turizma će provesti proceduru javne rasprave (oglašavanje, formiranje komisije, organizaciju sastanaka javne rasprave, izradu zapisnika i izdavanje odgovarajućih rješenja) u svrhu izdavanja okolinske dozvole za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadne vode u Mostaru.


51

12 ZAKLJUČAK

U okviru izrade Studije utjecaja na okoliš analiziran je planirani zahvat, šira i uža lokacija te područje utjecaja zahvata kroz odnos zahvata s dokumentima prostornog uređenja. Nakon toga procijenjeni su mogući negativni i pozitivni utjecaji koji bi nastali izgradnjom uređaja, kao i mjere kojima se negativni utjecaji mogu spriječiti odnosno ublažiti. Okolišna procjena (OP) je pokazala da je izgradnja PPOV-a Mostar iznad svega sljedeći pozitivan utjecaj na okoliš.

• Smanjenje količina ispuštanja krupnijeg otpada (ostaci hrane iz domaćinstava i restorana, dječije pelene, ženski ulošci, vata, gaza, vlažne maramice, štapići za uši, stara odjeća i tekstil i sl.) u rijeku Neretvu, kojeg nesavjesni i neodgovorni korisnici sistema odvodnje otpadnih voda posebno kroz WC školjku svakodnevno ubacuju u pomenuti sistem;

• Značajno smanjenje opterećenja organskim i suspendovanim materijama, kao i nutrienatima (dušik i fosfor) u rijeci Neretvi (zaštita nizvodnog ekosistema kao što je ušće Neretve i Jadransko more)

• Opće poboljšanje mikrobiološke kvalitete vode nizvodno od Mostara tijekom cijele godine

• Tijekom ljetnih mjeseci, kada se vrši dezinfekcija, relativno veliko mikrobiološko opterećenje nizvodno od Mostara će dalje biti smanjeno (postiće se kvaliteta vode za kupanje prema BiH legislativi pod uslovom da je postignuta i uzvodno od PPOV-a )

Ako se provode predložene mjere ublažavanja, izgradnja i rad PPOV-a imaju samo manje negativne utjecaje na okoliš. Sveukupni pozitivni utjecaji PPOV-a na okoliš su mnogo veći od negativnih utjecaja. Temeljem analiza može se zaključiti da je planirani zahvat, okolišno prihvatljiv, da značajno doprinosi zaštiti voda na području grada Mostara, uz obavezno poduzimanje svih mjera ublažavanja/zaštite navedenih u ovoj studiji, kako bi se prepoznati negativni utjecaji smanjili na najmanju moguću mjeru.


52

Prilog 1: Obuhvat projekta

Korisnik4

Text Box


53

Prilog 2: Pojednostavljeni dijagram toka procesa prečišćavanja otpadnih voda


54

Prilog 3: Proces obrade mulja


55

Prilog 4: Pregled lokacije PPOV-a


56

Prilog 5: Okruženje PPOV-a

Prilog 6 Rezultati fizikalno – kemijskih analiza vode rijeke Neretve

A 6.1. Rezultati fizikalno – kemijskih analize vode rijeke Neretve u periodu 19. 9. 2005 do 30. 8. 2010. godine na lokalitetu Raštani

Parametar Jed. MDK BIH** MDK EU Izmjerene vrijednosti

I II III IV I II III IV SRED. MIN MAX Temperatura °C 11,85 6,0 15,7 pH 6,5-8,5 5,8-8,5 6,0-9,0 6,0-9,0 6,5-9,0 6,3-6,5 6,0-6,3 5,3-6,0 8,05 7,5 8,3 Susp. tvari mg/l 10 30 80 100 1,47 0,10 4,90 Otopljeni O2 mg/l 8 6 4 3 >7 6-7 4-6 3-4 12,51 9,66 14,51 Zasićeni O2 % 90-105 75-90 50-75 30-50 90-110 70-90 50-70 30-50 115,56 88,35 128,40 HPK mg/l <12 12-22 22-40 40-50 <3 3-10 10-20 20-30 8,71 1,79 28,88 BPK5 MgO2/l <2 2-4 4-7 7-15 1,28 0,29 3,42 Ukupni N mgN/l <1,0** 1,0-6,0 6,0-12,0 12,0-30,0 0,31 0,19 0,81 NH4-N mgN/l <0,10 0,1-0,2 0,2-0,4 0,4-1,0 0,01 0 0,03 NO3-N mgN/l <0,01 0,01-0,03 0,03-0,05 0,05-0,2 0,28 0,14 0,79 NO2-N mgN/l <1 1,0-5,0 5,0-10,0 10,0-25,0 0 0 0,01 PO4-P mgP/l 0,19 0 3,4 Ukupni P mgP/l <0,010 0,010-0,030 0,03-0,05 0,05-0,10 0,03 0 0,31 Hg µg/l 0 0,1-0,2 0,2-0,5 0,5-1,0 0 0 0 Pb µg/l <0,1 0,1-0,5 0,5-2,0 2,0-5,0 0 0 0 Cd µg/l 0,0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0 0 0 0 Fe µg/l <100 100-200 200-300 300-500 0,030 0,018 0,042 Zn µg/l 0,020 0,011 0,021 Cr µg/l <5 5-15 15-30 30-50 0 0 0 Cu µg/l <5 5-15 15-50 50-100 0 0 0,001 Ni µg/l 0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0 0 0 0 *Prema Uredbi o klasifikaciji voda i voda obalnog mora Jugoslavije u granicama Socijalističke Republike Bosne i hercegovine ** Brojevi označeni crvenom bojom su prema Uredbi o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka Republike Srpske

Korisnik4

Text Box


58

A 6.2. Rezultati fizikalno – kemijskih analize vode rijeke Neretve u periodu 19. 9. 2005 do 30. 8. 2010. godine na lokalitetu Baćevići

Parametar Jed. MDK BIH MDK EU Izmjerene vrijednosti

I II III IV I II III IV SRED. MIN MAX Temperatura °C 12,45 6,9 16,6 pH 6,5-8,5 5,8-8,5 6,0-9,0 6,0-9,0 6,5-9,0 6,3-6,5 6,0-6,3 5,3-6,0 8,03 7,3 8,4 Susp. tvari mg/l 10 30 80 100 1,87 0,1 7,1 Otopljeni O2 mg/l 8 6 4 3 >7 6-7 4-6 3-4 13,19 11,3 15,53 Zasićeni O2 % 90-105 75-90 50-75 30-50 90-110 70-90 50-70 30-50 123,86 111,7 140 HPK mg/l <12 12-22 22-40 40-50 <3 3-10 10-20 20-30 8,73 1,53 26,37 BPK5 MgO2/l <2 2-4 4-7 7-15 1,78 0,35 5,09 Ukupni N mgN/l <1,0** 1,0-6,0 6,0-12,0 12,0-30,0 0,39 0,26 0,51 NH4-N mgN/l <0,10 0,1-0,2 0,2-0,4 0,4-1,0 0,03 0 0,167 NO3-N mgN/l <0,01 0,01-0,03 0,03-0,05 0,05-0,2 0,34 0,208 0,56 NO2-N mgN/l <1 1,0-5,0 5,0-10,0 10,0-25,0 0,01 0 0,011 PO4-P mgP/l 0,19 0 3,2 Ukupni P mgP/l <0,010 0,010-0,030 0,03-0,05 0,05-0,10 0,04 0 1,15 Hg µg/l 0 0,1-0,2 0,2-0,5 0,5-1,0 0 0 0 Pb µg/l <0,1 0,1-0,5 0,5-2,0 2,0-5,0 0 0 0,001 Cd µg/l 0,0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0 0 0 0 Fe µg/l <100 100-200 200-300 300-500 0,05 0,039 0,059 Zn µg/l 0,05 0,004 0,126 Cr µg/l <5 5-15 15-30 30-50 0 0 0,003 Cu µg/l <5 5-15 15-50 50-100 0 0 0,001 Ni µg/l 0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0 0 0 0


59

A 6.3. Rezultati fizikalno – kemijskih analize vode rijeke Neretve u periodu 19. 9. 2005 do 30. 8. 2010.godine na lokalitetu Žitomislići

Parametar Jed. MDK BIH MDK EU Izmjerene vrijednosti

I II III IV I II III IV SRED. MIN MAX Temperatura °C 12,24 6,9 16 pH 6,5-8,5 5,8-8,5 6,0-9,0 6,0-9,0 6,5-9,0 6,3-6,5 6,0-6,3 5,3-6,0 8,04 7,6 8,3 Susp. tvari mg/l 10 30 80 100 1,53 0,1 6,8 Otopljeni O2 mg/l 8 6 4 3 >7 6-7 4-6 3-4 13,14 11,05 15,05 Zasićeni O2 % 90-105 75-90 50-75 30-50 90-110 70-90 50-70 30-50 122,90 106,5 140,9 HPK mg/l <12 12-22 22-40 40-50 <3 3-10 10-20 20-30 9,56 2,5 30,49 BPK5 MgO2/l <2 2-4 4-7 7-15 1,64 0,39 3,5 Ukupni N mgN/l <1,0** 1,0-6,0 6,0-12,0 12,0-30,0 0,43 0,279 0,58 NH4-N mgN/l <0,10 0,1-0,2 0,2-0,4 0,4-1,0 0,00 0 0,011 NO3-N mgN/l <0,01 0,01-0,03 0,03-0,05 0,05-0,2 0,00 0 0,011 NO2-N mgN/l <1 1,0-5,0 5,0-10,0 10,0-25,0 0,39 0,208 0,59 PO4-P mgP/l 0,22 0 3,8 Ukupni P mgP/l <0,010 0,010-0,030 0,03-0,05 0,05-0,10 0,03 0 0,16 Hg µg/l 0 0,1-0,2 0,2-0,5 0,5-1,0 Pb µg/l <0,1 0,1-0,5 0,5-2,0 2,0-5,0 Cd µg/l 0,0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0 Fe µg/l <100 100-200 200-300 300-500 Zn µg/l Cr µg/l <5 5-15 15-30 30-50 Cu µg/l <5 5-15 15-50 50-100 Ni µg/l 0 0,05-1,0 1,0-2,0 2,0-5,0


60

Prilog 7 Rezultati bakterioloških analiza rijeke Neretve A 7.1. Rezultati bakterioloških analiza u periodu 19.09.2005. do 30.08.2010. na lokalitetu Raštani

Rezultati Ukupne

bakterije / 1ml NVB coli / 100

ml NVB E.coli /

100 ml

Sulphats red. Clostridia / 20

ml

Fecal streptococi /

100 ml

Broj bakterija na 37°C / 1ml

Fekalna koliformna bakterija /

100 ml

Prosjek 327 1.010 749 0,4 73 236 70 Minimum 78 210 150 0 10 75 10 Maximum 1.800 6.000 4 4 330 560 185

Godina NVB coli / 100 ml

Broj uzoraka

Kategorija vode Preovladavajuća

kategorija I II III IV

2005 2 1x 1x I/II 2006 5 2x 3x I/II 2007 8 5x 3x I/II 2008 7 5x 2x I/II 2009 12 8x 4x I/II 2010 5 4x I


61

A 7.2. Rezultati bakterioloških analiza u periodu 19.09.2005. do 30.08.2010. na lokalitetu Baćevići

Rezultati Ukupne


ml NVB E.coli /

100 ml


ml

Fecal streptococi /

100 ml

Number of bacteria on 37°C / 1ml


100 ml

Prosjek 19.900 43.061 6.125 13.2 2.565,95 9.678,46 13.353,13 Minimum 2.500 5.700 2.000 0 600 1.320 1.000 Maximum 38.000 112.000 20.000 32 17.000 24.000 70.000


Broj uzoraka



2005 2 1X 1x III/IV 2006 5 5x III 2007 8 2x 6x IV 2008 7 2x 5x IV 2009 12 1x 11x IV 2010 5 2x 3x IV


62

A 7.3. Rezultati bakterioloških analiza u periodu 19.09.2005. do 30.08.2010. na lokalitetu Žitomislići

Rezultati Ukupne


ml NVB E.coli /

100 ml


ml

Fecal streptococi /

100 ml

Number of bacteria on 37°C / 1ml


100 ml

Prosjek 3945,56 8892,31 4228,57 7,1 774,05 2.168,46 1.250,63 Minimum 820 3.000 1000 0 240 720 200 Maximum 16.000 38.000 19.000 32 3.280 6.000 8.000


Broj uzoraka



2005 2 1x 1x IV 2006 5 3x 2x III 2007 8 8x II 2008 7 4x 1x 2x III/IV 2009 12 10x 2x II 2010 5 5x II

Documents

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ POSTROJENJA ZA ...3.3.2 Zgušnjavanje mulja ..... 14 3.3.3 Anaerobna digestija ..... 14 3.3.4 Isušivanje mulja ..... 14 ... Projekat postrojenja za prečišćavanje