176
TRENERI I STRU Č NI POSLOVI U HRVATSKOME ŠPORTU projektna studija Projektna studija „Treneri i stručni poslovi u hrvatskome športu“ izrađena je temeljem ugovora između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta od 12. srpnja 2011. godine (klasa: 620-0/11-03/00170, urbroj: 533-11-11-05 /MZOŠ/; klasa: 620-01/11-0108/00001, urbroj: 251- 75-01-11-00001 /KIF/), za potrebe Nacionalnoga vijeća za šport, a temeljem provedenoga postupka javne nabave (006-11-MV) i ponude Sveučilišta u Zagrebu Kineziološkoga fakulteta (broj 02/11) od 16. lipnja 2011. godine.

Studija Treneri Strucni Poslovi

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Stručni poslovi sport

Citation preview

  • TRENERI I STRUNI POSLOVI U HRVATSKOME PORTU

    projektna studija

    Projektna studija Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu izraena je temeljem ugovora izmeu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske i Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta od 12. srpnja 2011. godine (klasa: 620-0/11-03/00170, urbroj: 533-11-11-05 /MZO/; klasa: 620-01/11-0108/00001, urbroj: 251-75-01-11-00001 /KIF/), za potrebe Nacionalnoga vijea za port, a temeljem provedenoga postupka javne nabave (006-11-MV) i ponude Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta (broj 02/11) od 16. lipnja 2011. godine.

  • - 2 -

    Voditelj projekta:

    prof. dr. sc. Igor Juki

    Autori studije:

    Zrinko ustonja, prof. prof. dr. sc. Igor Juki prof. dr. sc. Dragan Milanovi

    Suradnici u istraivanju i prikupljanju podataka:

    Daniel Bok, prof. Ines avar, prof. Cvita Gregov, prof. Zvonimir Kalik, prof. Josip Kovaevi, prof. dr. sc. Luka Milanovi Lucija Mudronja, prof. Dario kegro, prof. dr. sc. Sanja alajFilip Ujakovi, prof.

    Lektura i korektura:

    eljka Jaklinovi-Fressl, prof.

    Prijelom i priprema za tisak:

    Sreko Serti, Seniko Studio, d.o.o.

    Tisak:

    Tiskara Zelina d.d.

    Naklada:

    100 primjeraka

    Zagreb, prosinac 2011.

  • - 3 -

    Zahvaljujemo se ravnatelju Dravnog zavoda za statistiku dr. sc. Ivanu Kovau koji nam je omoguio koritenje statistikih podataka o portu kojima raspolae Dravni zavod za statistiku te pomogao u objanjenju metodologije koju koristi Dravni zavod za statistiku u statistikom praenju porta. Zahvaljujemo se Hrvatskom olimpijskom odboru, predsjedniku dr. sc. Zlatku Matei, glavnom tajniku Josipu opu i njihovim suradnicima koji su poduprli ovo istraivanje i pomogli u anketiranju i prikupljanju podataka od strane nacionalnih portskih saveza. Posebno se zahvaljujemo nacionalnim portskim savezima i odgovornim osobama koje su sudjelovale u prikupljanju podataka za potrebe ove studije:

    Nacionalni portski savez Odgovorna osoba za prikupljanje podataka 1. Hrvatska federacija twirlinga dr. sc. Jasenka Wolf-Cvitak 2. Hrvatski aikido savez Ivan Zafranovi 3. Hrvatski atletski savez Sinia Ergoti 4. Hrvatski badmintonski savez Lidija Petrinovi Zekan 5. Hrvatski baseball savez Kristina Uroi 6. Hrvatski biatlonski savez Robert Kontak 7. Hrvatski bob i skeleton savez Ivan ola 8. Hrvatski boarski savez Ana-Marija Vukres 9. Hrvatski gimnastiki savez Iva Murat Koi 10. Hrvatski hokejski savez Slaven Zlatar 11. Hrvatski hrvaki savez Pave Kosovi 12. Hrvatski jedriliarski savez Ivo Jai 13. Hrvatski judo savez Miro Jurmanovi 14. Hrvatski kajakaki savez Branko Lovri 15. Hrvatski konjiki savez Eduard Petrovi 16. Hrvatski koarkaki savez Tihana Malovi 17. Hrvatski kuglaki savez Boris Mezak 18. Hrvatski nogometni savez mr. sc. Vatroslav Mihai i Robert Uroi 19. Hrvatski planinarski savez Darko Berljak 20. Hrvatski rock'n'roll savez Denis Lilih 21. Hrvatski rukometni savez Lidija Boji-ai

  • - 4 -

    22. Hrvatski sanjkaki savez Ivan ola 23. Hrvatski savate savez eljko Jarec 24. Hrvatski savez daljinskog plivanja Janez Maroevi 25. Hrvatski savez hokeja na ledu Mario Jurkovi 26. Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja Aleksandar Masnec 27. Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve" Vlatko Maek 28. Hrvatski savez tajlandskog boksa Neven Mada 29. Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard Ana Kera 30. Hrvatski savez za skokove u vodu Ana Kera 31. Hrvatski savez za portski ribolov na moru Rudi Mozeti 32. Hrvatski skijaki savez Damir Raos 33. Hrvatski softball savez Dijana Peri 34. Hrvatski squash savez Davor Srednoselec 35. Hrvatski streliarski savez Goran Ahel 36. Hrvatski streljaki savez Ivan Cvitak 37. Hrvatski sveuilini portski savez Ronald trumberger 38. Hrvatski ahovski savez Ervin Sindik 39. Hrvatski kolski portski savez Hrvoje ustonja 40. Hrvatski portski savez gluhih Marijo Lui 41. Hrvatski teniski savez Gordan Pavlovi 42. Hrvatski veslaki savez Sandra Jei 43. Jetski savez Hrvatske Ana Kera 44. Specijalna olimpijada Hrvatske Franjo Horvat

  • - 5 -

    Saetak studije

    Iznimno vana pitanja buduega razvoja porta odnose se na strune

    kadrove koji obavljaju strune poslove u portu. U piramidi strunih

    kadrova koji obavljaju strune poslove treneri se nalaze na prvom mjestu i

    ine osnovni struni kadar u portu. Naalost, u ovom trenutku ne postoje

    gotovo nikakvi kvantitativni pokazatelji o trenerima i strunom radu u

    hrvatskome portu. Sa stajalita stratekog planiranja budueg razvoja

    porta u Republici Hrvatskoj bilo je nuno potrebno prikupiti niz kvalitetnih

    pokazatelja trenutnog stanja trenera i pokazatelja strunog rada u

    hrvatskome portu. Navedeno je nuno i radi zakonskog i podzakonskog

    normiranja i definiranja ovog vanog podruja.

    Cilj ove studije bilo je prikupljanje i analiza pokazatelja strunoga rada

    u sustavu hrvatskoga porta, prije svega o trenerima kao osobama koje

    planiraju i programiraju, kontroliraju i provode portski trening sa

    portskom ekipom ili pojedinim portaem:

    broj i struktura trenera (s obzirom na poslove koje obavljaju, npr. trener seniora, trener mlaih dobnih uzrasta, kondicijski treneri i

    sl.)

    analiza sustava kolovanja i osposobljavanja trenera obrazovna struktura trenera socijalni i radni status trenera struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja trenera licenciranje trenera sustav kontrole i nadzora nad strunim radom i kvalitetom

    obavljanja strunih poslova

  • - 6 -

    Broj i struktura trenera

    Rezultati ove studije i provedenih analiza doputaju zakljuak kako

    trenerski poziv u sustavu hrvatskoga porta nije u povoljnom poloaju.

    Uoen je znaajan nedostatak trenera. Naime, trenerske poslove obavlja

    oko 11.500 osoba odnosno svega oko 2,2 trenera po portskom klubu, a

    u nekim portovima i u nekim upanijama naroito je izraen nedostatak

    portskih trenera. Nepovolja odnos broja trenera i portskih klubova

    ukazuje na nedovoljan broj trenera i nedovoljnu pozornost koja se

    poklanja strunom radu u portskim klubova. U budunosti je potrebno

    znaajnije poveati broj trenera u portskim klubovima. Broj trenerica je

    izrazito malen i trenerske poslove obavlja svega 6% ena. Najvei broj

    trenera u hrvatskom portu, njih 75%, su treneri mlaih dobnih skupina.

    Seniorskih je trenera 15,5%. Vrlo je malen postotak pomonih (4,6%) i

    kondicijskih trenera (0,8%), to omoguava zakljuak kako su hrvatski

    treneri jo uvijek tzv. univerzalni treneri, koji rade bez odgovarajuih

    strunih timova sa specijaliziranim trenerima, to je ozbiljan

    ograniavajui imbenik kvalitete trenerskoga rada u hrvatskome portu.

    U tom je smislu potrebno promovirati timski struni rad i ukljuivanje

    relevantnih strunjaka iz razliitih podruja sportske pripreme.

    Obrazovna struktura trenera

    Jedan od vanijih problema koji je postavljen pred istraivaki tim

    prije izrade ove projektne studije bio je problem analiziranja trenutanoga

    stanja kolovanja odnosno aktualne obrazovne strukture trenera u

    Republici Hrvatskoj. U tom podruju dobiveni rezultati studije pokazuju

    izuzetno nepovoljnu situaciju. Naime, od ukupnoga broja analizom

    obuhvaenih trenera njih ak 2.194 ili 37,2% ne ispunjava zakonske

    uvjete za obavljanje trenerskih poslova, odnosno smatraju se

    nekvalificiranima, a posljedino i nekompetentnima i bez potrebnih znanja

  • - 7 -

    za posao koji obavljaju, dok se 3.711 trenera ili 62,8% smatra

    kvalificiranima za obavljanje trenerskih poslova. Obrazovna struktura

    mukih trenera je povoljnija od obrazovne strukture trenerica budui da

    ak 288 ili 72,9% trenerica nema potrebnu strunu kvalifikaciju, dok njih

    107 ili 27,1% obavlja trenerske poslove u skladu sa Zakonom o portu,

    odnosno ima potrebnu razinu strune spreme. Najvei udio trenera u

    analiziranom uzorku, gotovo 50%, ine treneri koji su tek osposobljeni za

    rad u portu putem razliitih teajeva. veina njih osposobljena je putem

    teajeva Nogometne akademije Hrvatskoga nogometnoga saveza.

    Najobrazovaniji trenerski kadar u Republici Hrvatskoj, odnosno treneri koji

    su strunu spremu stekli zavretkom Kineziolokoga fakulteta ili tzv. Vie

    trenerske kole odnosno Odjela za izobrazbu trenera koji od studenoga

    2011. godine djeluje kao Studijski centar za izobrazbu trenera pri

    Kineziolokom fakultetu u Zagrebu ine tek 30% trenera u sustavu

    hrvatskoga porta. Sasvim je izvjesno kako postoje znatne rezerve,

    potrebe i mogunosti za angairanje tih kadrova u budunosti. Sustav

    porta mora postati prijemiviji za najkolovanije trenere, stvarati uvjete

    za njihovo angairanje i poticati zavrene studente kineziolokih fakulteta

    za vee ukljuivanje u sustav porta. Takoer je potrebno stimulirati

    nositelje postojeih sustava kolovanja trenera za otvaranje novih

    programa za kolovanje trenera radi poveanja broja kolovanih trenera

    te razvijati nove programe kolovanja trenera, osobito za one portove u

    kojima je primjetan velik nedostatak obrazovanih trenera.

    U veini portova koji su ukljueni u ovu analizu primjetan je

    nedopustivo nizak broj kvalificiranih trenera. Udio kvalificiranih trenera u

    olimpijskim portovima kree se ve od tek 1,5%, dok postoje nacionalni

    portski savezi neolimpijskih portova gdje u portskim klubovima tog

    porta nema niti jednog kvalificiranog trenera. Nekvalificirani treneri,

    odnosno treneri koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za obavljanje

    trenerskih poslova ine veinu trenera u veini portova.

  • - 8 -

    Navedeni podaci predstavljaju iznimno vaan rezultat ove studije.

    Naime, ti rezultati vrlo jasno podvlae velike probleme s trenerskim

    kadrom i trenerskim radom u hrvatskome portu. I vie je nego neobino

    da nacionalni portski savezi, portski klubovi, portske zajednice i drugi

    imbenici sustava porta posveuju toliko malo pozornosti trenerskome i

    strunome radu.

    Takva situacija je posljedica sustavne nebrige i zanemarivanja

    podruja strunoga rada u portu u posljednjih dvadesetak godina. S

    jedne se strane postavlja pitanje smisla postojanja Zakona o portu i

    odredaba o trenerima i strunim poslovima u portu, a s druge strane

    postaje jasnija dalekosenost posljedica i pogubnost injenice da

    zakonodavac jo uvijek nije izradio ni usvojio provedbene podzakonske

    akte koji su trebali regulirati pitanje obavljanja strunih poslova u portu.

    Te injenice upozoravaju na alarmantno stanje u sustavu strunih poslova

    u hrvatskome portu.

    Socijalni i radni status trenera

    Socijalnom, radnom i ekonomskom statusu trenera treba posvetiti

    posebnu pozornost. Ta su pitanja najosjetljivija podruja buduega

    planiranja razvoja trenerske struke u Republici Hrvatskoj. Ne pronae li

    se nain za kvalitetno rjeavanje brojnih otvorenih pitanja radnoga i

    socijalnoga statusa trenera, teko je oekivati znatnije podizanje i

    kvalitete rada trenera, a posljedino, ni njihova obrazovnoga statusa.

    samo 27,4% trenera angairano za obavljanje trenerskih poslova na

    temelju ugovora o radu odnosno da su zaposleni u portskim klubovima

    bilo da se radi o ugovorima na odreeno bilo na neodreeno vrijeme. Ti

    treneri se smatraju trenerima profesionalcima. Veina trenera ili njih ak

    72,6% nisu treneri profesionalci, odnosno angairani su kao honorarni

    djelatnici ili volonteri u portu.

  • - 9 -

    Zabrinjavajua je injenica da je najmanji udio trenera, samo 11,1%,

    zaposlen temeljem ugovora o radu na neodreeno vrijeme. To znai da

    najmanje trenera moe ostvariti, i realno ostvaruje, zaposlenje i

    materijalno osigurava egzistenciju u trenerskome pozivu. Ta injenica

    moe destimulirajue djelovati na mlade ljude koji ele ostvariti trenersku

    karijeru i kolovati se za taj poziv. Odnosno, osobe koje su stekle

    visokokolsku naobrazbu iz podruja kineziologije odnosno trenerske

    struke, suoeni s naprijed navedenom injenicom, materijalno osiguranje

    svoje egzistencije i zaposlenje e radije potraiti na drugim podrujima u

    kojima se mogu zaposliti sa svojom strunom spremom.

    Udio trenera koji ima via primanja od priblino prosjene isplaene

    plae u Republici Hrvatskoj za rujan 2011. godine (vie od 5.500 kune

    neto) je 51,2% od ukupno zaposlenih trenera. Od toga broja veinu ine

    treneri koji su zaposleni temeljem ugovor o radu na odreeno vrijeme.

    Udio trenera s niim primanjima od priblino prosjenih primanja u

    Republici Hrvatskoj je 48,8%. Iako, sasvim je izvjesno, ima pojedinih

    trenera koji ostvaruju znaajna primanja, na temelju podataka

    prikupljenih u ovoj analizi ne bismo trenere mogli svrstati u skupinu ljudi

    koji ostvaruju iznadprosjena primanja, jer gotovo isti broj zaposlenih

    trenera ostvaruje i ispodprosjena primanja za svoj rad.

    injenica da se ovome podruju trenerskoga rada u portu do sada

    posveivala mala i nedovoljna pozornost, razlog je da preporuimo

    ulaganje osobito velikih napora u cilju daljnje analize stanja, a potom i

    ureenja socijalnoga i radnoga statusa trenera u hrvatskome portu.

    Struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja trenera

    Kada govorimo o kvaliteti rada u portu, tada je jedan od najvanijih,

    ako ne i najvaniji segment struno usavravanje i paradigma

    cjeloivotnoga uenja trenera. S obzirom na to da se velika veina

  • - 10 -

    nacionalnih portskih saveza izjasnila kako ima ustrojen sustav strunoga

    usavravanja te kako je uglavnom zadovoljna njime, a oni savezi koji

    trenutano nemaju razvijen taj sustav planiraju to uiniti u sljedeih pet

    godina, moemo iskazati zadovoljstvo sustavom strunoga usavravanja

    trenera u analiziranim nacionalnim portskim savezima. Meutim, malo je

    saveza koji uspijevaju okupiti vie od 2/3 svojih trenera u sustav

    strunoga usavravanja to se najee dogaa jednom godinje. Ni s

    jednim od dva podatka o obuhvatu trenera i uestalosti odnosno ponudi i mogunostima strunoga usavravanja, ne moemo biti zadovoljni.

    Uzimajui u obzir injenica kako je vrlo velik broj osoba koje obavljaju

    trenerske poslove u portu bez potrebnih kvalifikacija, drimo nunim

    izgraditi puno uinkovitiji i kvalitetniji sustav strunoga usavravanja.

    Ozbiljno ustrojen i uinkovit sustav usavravanja i cjeloivotnoga uenja

    moe djelomino pomoi u ublaavanju posljedica nekompetentnoga i

    nestrunoga rada postojeih trenera te unaprijediti sustav portske

    pripreme u svakom pojedinom klubu, a posljedino i u cijelome

    hrvatskome portu.

    Licenciranje trenera

    Neuvoenjem sustava licenciranja trenera gotovo polovica

    nacionalnih portskih saveza prepustilo je pitanje ispunjavanja uvjeta

    trenera za rad u portskim klubovima u potpunosti samim portskim

    klubovima to nije dobra praksa, pogotovo ukoliko se ima na umu loe

    pokazatelje kvalificiranosti odnosno nekvalificiranosti velikog broja osoba

    koje obavljaju trenerski posao. Niti jedan nacionalni portski savez se ne

    bi trebao odrei prava provoenja licenciranja trenera, ali i drugih strunih

    kadrova za rad u svom portu.

    Usprkos pozitivnoj injenici kako veina portskih saveza ima uveden

    sustav licenciranja. Zabrinjava podatak kako veina nacionalnih portskih

  • - 11 -

    saveza dodjeljuje trenerske licence odnosno doputa rad osobama koje

    ne ispunjavaju zakonske uvjete o potrebnoj strunoj spremi. Navedeno,

    naravno, zauuje, jer bi se oekivalo kako je upravo nacionalnim

    portskim savezima u interesu angairanje to veeg broja kvalitetnih,

    kvalificiranih i kompetentnih trenera.

    Sustav kontrole i nadzora nad strunim radom

    Iako je samo 5% saveza odgovorila kako je u potpunosti zadovoljno

    strunim radom u portskim klubovima skoro polovica ispitanih saveza

    nikada ili rijetko provode nadzor i kontrolu strunog rada trenera u

    portskim klubovima. S obzirom na navedeno predlaemo uvoenje

    sustava kontrole i nadzora nad strunim radom trenera u portskim

    klubovima na nacionalnoj razini.

    Potrebno je jasno razraditi kriterije i nain provoenja nadzora te

    sustav sankcija nad nestrunim radom trenera koji je, naalost,

    uspostavljen samo u 10% nacionalnih portskih saveza.

    Radi izuzetne vanosti sustava nadzora i kontrole strunog rada

    trenera, pogotovo imajui u veliki broj nekvalificiranih trenera predlaemo

    da se ovom podruju u budunosti, takoer, posveti izrazita pozornost,

    naroito na razini zakonske regulacije ovog problema.

  • - 12 -

    Poglavlje

    Uvod 1.

    O studiji Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu

    Pretpostavke za izradu studije

    Nacionalno vijee za port kao najvie struno tijelo koje se brine za

    razvoj i kvalitetu porta u Republici Hrvatskoj (l.3 st.1, Zakon o portu,

    NN, 71/06), u skladu sa svojim zakonom definiranim zadaama: 1) da

    raspravlja o pitanjima vanima za port te predlae i potie donoenje

    mjera za unaprjeenje porta i 2) da utvruje prioritetne projekte,

    elaborate i studije za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u

    portu (l.3 st.2, Zakon o portu, NN, 71/06), usvojilo je 21. rujna 2010.

    godine, na svojoj 2. sjednici, Program izrade analitikih i stratekih

    dokumenata i studija za sljedee mandatno razdoblje od etiri godine

    (2010. 2014.).

    Nacionalno vijee za port predvidjelo je usvojenim programom izradu

    strunih studija vezanih uz etrnaest podruja porta, i to: port u

    suvremenom hrvatskom drutvu; Objekti i oprema; kolski port i port na

    visokim uilitima; Vrhunski port; portska rekreacija; port osoba s

    invaliditetom; port u vojsci i policiji; Treneri i ostali struni kadrovi; Ustroj

    porta i portsko zakonodavstvo u RH; Financiranje porta; Meudravna i

    meunarodna suradnja u portu; Znanstveno-istraivaki rad u portu;

    Zdravstvena zatita portaa te ene u portu. Svrha je tih studija

  • - 13 -

    analizirati trenutano stanje na navedenim podrujima portske

    djelatnosti. Studije e se koristiti kao temelj za donoenje buduih odluka,

    odnosno koristit e se kao smjernice za daljnji rad Nacionalnoga vijea za

    port kao najviega nacionalnoga tijela zaduenoga za promiljanje,

    planiranje i provedbu razvoja porta u Republici Hrvatskoj.

    Na treoj sjednici Nacionalnoga vijea za port, odranoj 29. rujna

    2010. godine, usvojen je i prijedlog financijskoga plana za 2011. godinu u

    kojemu su predviena sredstva za izradu, izmeu ostaloga, i projektne

    studije Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu. Vlada Republike

    Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

    su prihvatili financijski plan Nacionalnoga vijea za port predvidjevi

    potrebna financijska sredstva u prijedlogu Dravnoga prorauna Republike

    Hrvatske za 2011. godinu, koji je usvojen na 20. sjednici Hrvatskoga

    sabora 23. studenoga 2010. godine, u stavci Nacionalno vijee za port

    (A768039), u glavi 080 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta.

    Na temelju navedenih odluka, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

    porta Republike Hrvatske, koje obavlja administrativne poslove za

    potrebe Nacionalnoga vijea za port, otvorilo je 30. svibnja 2011. godine

    postupak javne nabave za izradu projektne studije Treneri i struni

    poslovi u hrvatskome portu. U postupku javne nabave prihvaena je

    ponuda Sveuilita u Zagrebu Kineziolokoga fakulteta (broj 02/11).

    Razlozi za izradu studije

    Iznimno vana pitanja buduega razvoja porta odnose se na strune

    kadrove koji obavljaju strune poslove u portu. U piramidi strunih

    kadrova koji obavljaju strune poslove treneri se nalaze na prvomu mjestu

  • - 14 -

    i ine osnovni struni kadar u portu. Naalost, u ovome trenutku ne

    postoje gotovo nikakvi kvantitativni pokazatelji o trenerima i strunom

    radu u hrvatskome portu. Sa stajalita stratekoga planiranja buduega

    razvoja porta u Republici Hrvatskoj bilo je nuno prikupiti kvalitetne

    pokazatelje trenutanoga stanja s trenerima i pokazatelja o strunom radu

    u hrvatskome portu. Navedeno je potrebno i radi zakonskoga i

    podzakonskoga normiranja i definiranja ovoga vanog podruja. Naime,

    ako se pitanjima trenera i strunih poslova u portu ne pristupi planski,

    analitiki i strateki, postoji opasnost da taj segment sustava postane

    ograniavajui imbenik buduega razvoja hrvatskoga porta.

    Tek nekoliko objavljenih radova ili studija koji govore o trenerima,

    njihovu strunom radu, o poloaju trenera i njihovoj ulozi u sustavu

    porta, odnosno o kolovanju trenera u Republici Hrvatskoj. Dojam je da

    se tom podruju porta do sada, naalost, nije pridavalo dovoljno

    pozornosti. Od uspostave dravne samostalnosti nije provedeno nijedno

    ozbiljnije istraivanje ili analiza na nacionalnoj razini koja bi se odnosila na

    trenere i druge strune kadrove odnosno strune poslove u hrvatskome

    portu. Brojna pitanja trenerskoga i strunoga rada u portu nisu se

    posljednjih dvadesetak sustavno razmatrala.

    Treneri u portu, u pravilu, nisu strukovno povezani ni organizirani.

    Tek je nekoliko primjera trenerskih udruga, ali one su uglavnom

    ograniene na pojedini port, regiju ili uu trenersku specijalnost (npr.

    Udruga hrvatskih koarkakih trenera, Udruga trenera Zagrebakoga

    odbojkakog saveza, Udruga hrvakih trenera Hrvatske, Udruga hrvatskih

    rukometnih trenera, Udruga kondicijskih trenera Hrvatske).

    Posljedice takvoga stanja na podruju trenerskoga i strunoga rada su

    da ne postoje osnovne informacije o broju trenera i drugih osoba koje

    obavljaju strune poslove u hrvatskome portu ni o njihovoj strunoj

  • - 15 -

    spremi, radnom ili socijalnom statusu. Podaci o licenciranju trenera vrlo su

    turi, a zahtjevi za cjeloivotnim uenjem i usavravanjem trenerskoga i

    drugoga strunoga kadra u hrvatskome portu gotovo da i ne postoje.

    Praenje i kontrola trenerskoga rada odnosno obavljanja strunih poslova

    u hrvatskome portu nije rijeeno na nacionalnoj razini zakonskim ili

    podzakonskim aktima, odnosno skrb o tomu je potpuno preputena

    nacionalnim portskim savezima koji nisu obvezni nadzirati struni rad, a

    vrlo esto imaju i objektivna materijalna i kadrovska ogranienja za

    provedbu kontrole nad trenanim radom. Kao posljedica se dogaa to da

    se u praksi veine portova gotovo svatko moe baviti trenerskim poslom

    jer nema sustavno rijeenoga pitanja kontrole trenerova rada odnosno

    definiranih kriterija kvalitete strunoga rada.

    U cilju rjeavanja navedenih i drugih otvorenih pitanja trenerskoga i

    strunoga rada u hrvatskome portu, Nacionalno vijee za port je

    procijenilo kako je nuno napraviti prvi korak i izraditi studiju koja bi

    odgovorila na osnovna pitanja o trenerima i strunome radu u hrvatskome

    portu.

    Obuhvat studije

    Ova se projektna studija odnosi na broj, razinu kolovanja, sustav

    strunoga usavravanja i licenciranja te nadzora nad obavljanjem strunih

    poslova u hrvatskome portu s obzirom na razliite razine natjecanja.

    Poseban problem, prepoznat u dokumentu Temeljna naela i smjernice

    razvoja porta u Republici Hrvatskoj, jest pitanje zapoljavanja odnosno

    honoriranja rada trenera u sustavu porta. Postojea iskustva i trenutane

    spoznaje govore o tome da je manje od 10% osoba koje obavljaju strune

    poslove u hrvatskome portu zaposleno s ugovorom o radu na odreeno

  • - 16 -

    ili neodreeno vrijeme. Stoga je bilo potrebno tono utvrditi pokazatelje

    radno-pravnoga i socio-ekonomskoga statusa trenera u hrvatskome

    portu. Studija Treneri i struni poslovi u hrvatskome portu odnosi se

    na podruje vrhunskoga (natjecateljskoga) porta, portske rekreacije,

    kolskoga i sveuilinoga porta i porta osoba s invaliditetom.

    Predmet ove studije bilo je prikupljanje i analiza sljedeih pokazatelja:

    broj trenera i struktura s obzirom na poslove koje obavljaju, npr. trener seniora, trener mlaih dobnih uzrasta, kondicijski

    trener i sl.)

    obrazovna struktura trenera sustav kolovanja i osposobljavanja trenera socijalni i radni status trenera struno usavravanje i sustav cjeloivotnog uenja za trenere licenciranje trenera sustav kontrole i nadzora nad strunim radom i kvalitetom

    obavljanja strunih poslova.

    Ovu je studiju potrebno razumjeti kao prvi korak prema stvaranju

    cjelokupne slike o stanju trenerskoga i strunoga rada u hrvatskome

    portu.

    U metodolokom smislu, studija se oslanja na podatke nacionalnih

    portskih saveza koji su se odazvali i sudjelovali u anketnom prikupljanju

    podataka o trenerima i drugim pokazateljima strunoga rada, a koji su

    predmetom ove studije. Od ukupno 82 nacionalna portska saveza

    podatke je dostavilo njih 44. Istraivaki tim je takoer prikupio i niz

    drugih pokazatelja o trenerima i strunom radu, poglavito u suradnji s

    Dravnim zavodom za statistiku. Rezultati su obraeni osnovnim

    deskriptivnim metodama za analizu podataka.

  • - 17 -

    Trener definicija i opis

    Trener je osoba koja planira i programira, kontrolira i provodi portski

    trening sa portskom ekipom ili pojedinim portaem. portski trening, u

    najirem smislu, predstavlja transformacijski proces usmjeren na

    oblikovanje znanja, razvoj sposobnosti i usavravanje motorikih vjetina

    portaa. portski trening je dugoroan, planski i sustavan proces

    pripreme portaa za portska postignua. Podrazumijeva tjelesnu,

    tehniku, taktiku, mentalnu i psiholoku pripremu portaa koje se

    ostvaruju uenjem i vjebanjem pod visokim radnim optereenjima.

    Primjena visokih tjelesnih i informacijskih optereenja u treningu

    kvalitetnih, vrhunskih portaa, pronalaenje i/ili stvaranje optimalnih

    metoda i programa treninga te primjena odgovarajuih postupaka za

    kontrolu postignutih trenanih uinaka zahtijeva od trenera visoku razinu

    kompetentnosti i obrazovanosti. Trener je odgovoran za povjerene mu

    portae. Duan je poznavati i razumjeti te u planiranju, programiranju i

    provedbi sportske pripreme te u kontroli pripremljenosti portaa

    primjenjivati zakonitosti trenanoga procesa u portu, to e omoguiti

    sigurno i potpuno aktualiziranje svih biolokih potencijala portaa.

    Navedeno je osobito osjetljivo pitanje u portskom treningu djece i mladih

    portaa.

    Treneri i ostali struni kadrovi u portu

    Kako bi se bolje razumjela pozicija i uloga pojedinih kadrova u

    portskim sustavima, u tablici 1 predstavljene su osnovne vrste kadrova

    koji na bilo koji nain i u bilo kojoj mjeri sudjeluju u portu odnosno

    dijelom su sustava porta. Kadrovi u portu mogu se podijeliti u tri

  • - 18 -

    osnovne skupine: 1) upravljako-organizacijski 2) struni i 3) pratei

    kadrovi.

    Tablica 1. Osnovne skupine kadrova u portu OSNOVNE SKUPINE KADROVA U PORTU

    UPRAVLJAKO-ORGANIZACIJSKI KADROVI STRUNI KADROVI PRATEI KADROVI

    predsjednici/direktori treneri suci struni tajnici kondicijski treneri novinari

    portski direktori/team manager portski lijenici statistiari organizatori i voditelji natjecanja

    (povjerenici i delegati) fizioterapeuti/kineziterapeuti snimatelji

    portski menaderi portski psiholozi informatiari marketinki djelatnici dijagnostiari i statistiari voditelji portskih objekata

    administrativni djelatnici osobe osposobljene za rad u portu (voditelji/instruktori/uitelji) osobe odgovorne za odravanje

    portskih objekata i opreme

    ekonomi savjetnici za planiranje i programiranje ostali pratei kadrovi

    Osnovni kadrovi u portu, nositelji portske pripreme, jesu struni

    kadrovi. Od strunih se kadrova na podruju vrhunskoga i natjecateljskoga

    porta zahtijeva, prije svega, sveobuhvatno znanje o procesu portske

    pripreme kao sredstvu maksimalnoga poveanja portskoga uinka

    portaa i portskih timova, to posljedino dovodi do postizanja portskih

    rezultata i eljenoga uspjeha. U posljednjih trideset godina biljei se izrazit

    porast istraivanja o portskoj pripremi u kojima se primjenjuju vrlo

    sofisticirane znanstvene metode. Rezultat toga je velika koliina znanja iz

    pojedinih podruja portske pripreme kojim znanjem struni kadrovi u

    portu trebaju raspolagati ele li postizati optimalne portske uinke ne

    ugroavajui pritom dobrobit portaa. Drugim rijeima, za ostvarenje

    vrhunskih portskih rezultata uvijek je i neizostavno potreban vrhunski

    trenerski i struni kadar koji e pomno odabirati i raditi s talentiranim

    mladim ljudima.

  • - 19 -

    Struna sprema trenera

    Trenerski posao iznimno je sloen, osjetljiv i odgovoran. Kompetencije

    i znanja kojima trener mora raspolagati u obavljanju trenerskoga posla,

    neovisno radi li se o treneru najmlaih dobnih skupina ili treneru

    nacionalnih portskih vrsta, izuzetno su opsena, a svakim danom postaju

    sve vea i raznolikija. Naime, znanstvene i strune informacije, na kojima

    se temelji trenerski posao, igraju sve vaniju ulogu, a u nekim portovima

    na najviim razinama natjecanja ine i kljunu razliku izmeu uspjenih i

    manje uspjenih trenera, a onda posljedino i izmeu portaa odnosno

    portskih ekipa. Nekadanje univerzalne samouke i intuitivne trenere

    danas zamjenjuju struni timovi koji okupljaju trenere specijaliste i

    strunjake razliitih profila i razliitih znanstveno-strunih usmjerenja, a na

    elu se tih strunih timova nalaze visoko kolovani treneri. Zato je

    multidisciplinarnost nova dimenzija u radu na podruju porta kao

    preduvjet za kvalitetniju portsku pripremu, posljedino za visoku

    pripremljenost portaa, te kao osnova za postizanje visokih portskih

    rezultata.

    Treneri danas, a u iduim desetljeima e to biti jo istaknutije i

    vanije, ele li svoj posao obavljati dobro i ostvarivati kvalitetne portske

    rezultate, moraju biti primjereno kolovani i ukljueni u sustav stalnoga,

    cjeloivotnoga uenja i usavravanja.

    Sukladno tomu, Zakon o portu iz 2006. godine je prvi put u Republici

    Hrvatskoj posebno definirao trenere kao osobe koje programiraju i

    provode portsku pripremu, portsku rekreaciju i portsku poduku, a za

    obavljanje tih poslova je jasno odredio kako trener mora imati strunu

    spremu najmanje na razini trenera prvostupnika. Dakle, osoba koja eli

    obavljati strune poslove u portu moe (smije) to initi iskljuivo ako

  • - 20 -

    zavri najmanje struni studij za izobrazbu trenera u trajanju od tri

    godine (6 semestara) odnosno stekne diplomu strunoga prvostupnika

    trenerske struke.

    Osposobljeni treneri

    Zakon o portu je otvorio i mogunosti da poslove trenera moe

    obavljati i osoba koja je za te poslove samo nuno osposobljena u

    ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju programa za

    stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruga odreenoga

    porta, potom soba koja je osvojila medalju na Olimpijskim igrama,

    svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a struno je

    osposobljena u ustanovama za osposobljavanje kadrova u portu te

    osoba koja je poslove trenera obavljala najmanje 15 godina do dana

    stupanja na snagu Zakona o portu (2006), a struno je osposobljena

    u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu.

    U navedenim se sluajevima odreuje pod kojim uvjetima i osoba

    koja nema odgovarajuu strunu spremu moe obavljati poslove

    trenera. To se odnosi na osobe koje su za trenerske poslove

    osposobljene u ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju

    programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih

    udruenja odreenoga porta. U ovomu trenutku te uvjete ispunjava

    Nogometna akademija Hrvatskoga nogometnoga saveza, koja

    osposobljava kadrove za potrebe nogometa u skladu s UEFA-inim

    pravilima za licenciranje nogometnih trenera, te sustav

    osposobljavanja za instruktore ronjenja.

  • - 21 -

    Nadalje, odnosi se na vrhunske portae, osvajae medalja na

    olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima,

    koji poslove trenera mogu obavljati ako su struno osposobljene u

    ustanovama za osposobljavanje kadrova u portu. Time se izlazi

    ususret vrhunskim portaima koji tijekom svoje portske karijere nisu

    uspjeli stei odgovarajui stupanj strune spreme. Dakako, miljenja

    smo da, usprkos ovoj odredbi Zakona o portu, vrhunske portae

    treba poticati i motivirati na kolovanje koje moe, i treba, biti

    prilagoeno zahtjevima portske karijere.

    Konano, osobama koje su poslove trenera obavljale petnaest ili

    vie godine, a da za to nisu imale odgovarajuu strunu spremu, Zakon

    o portu omoguuje nastavak obavljanja trenanoga rada. Svi ostali

    koji obavljaju trenerski posao bez odgovarajue strune spreme trebali

    bi u roku od 8 godina od dana stupanja Zakona na snagu stei

    propisanu strunu spremu za obavljanje poslova trenera. (Zakon o

    portu, NN 71/06, l.90. st.1.) Zakon ne definira vie razine strune

    spreme od trenera prvostupnika, a koje postoje u hrvatskoj kolskoj i

    obrazovnoj praksi.

    Manje sloeni struni poslovi u portu

    Zakon o portu predvia jo jednu, niu, razinu strunih poslova u

    portu koje obavljaju osobe osposobljene za rad u portu (voditelji,

    instruktori i sl.). Takvom osobom smatra se osoba koja pouava

    graane osnovnoj tehnici pojedinoga porta ili provodi portsku

    rekreaciju graana, a osposobljena je za taj rad u ustanovi za

    osposobljavanje kadrova u portu. (Zakon o portu, NN71/06, l.10)

    Navedeno se odnosi na manje sloene strune poslove u portu koje

  • - 22 -

    moe obavljati i manje kvalificirana osoba. Kao primjere iz prakse

    moemo navesti: instruktore ronjenja, instruktore skijanja, uitelje

    tenisa, voditelje rekreacije itd., koji ne planiraju niti programiraju

    portski trening, niti ga provode, ve samo pouavaju zainteresirane

    graane osnovnim tehnikama pojedinoga porta ili portske aktivnosti.

    Treneri u portskoj rekreaciji

    Trener prema Zakonu o portu (NN, 71/06, l.9. st.1) uz poslove

    programiranja i provoenja portske pripreme i portske poduke

    programira i provodi i programe portske rekreacije. Sukladno tomu, sve

    to je ve ranije reeno za trenere kao strune kadrove u portu i njihovu

    struno spremu vrijedi i za trenere koji struni posao obavljaju u portskoj

    rekreaciji. Dakle, trener portske rekreacije mora imati strunu spremu

    najmanje na razini trenera prvostupnika. Poslove trenera portske

    rekreacije takoer moe obavljati i osoba koja je osvojila medalju na

    olimpijskim igrama, svjetskim ili europskim seniorskim prvenstvima, a

    struno je osposobljena u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu i

    osoba koja je poslove trenera portske rekreacije obavljala najmanje 15

    godina do dana stupanja na snagu Zakona o portu, a struno je

    osposobljena u ustanovi za osposobljavanje kadrova u portu. S obzirom

    na to da u ovom trenutku ne postoji sustav osposobljavanja kadrova u

    portskoj rekreaciji u ustanovama za osposobljavanje kadrova na temelju

    programa za stjecanje licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja,

    odreenje toka 1. stavka 3. lanka 9. Zakona o portu ne primjenjuje se

    na podruje portske rekreacije.

    Zakon predvia i niu razinu strunih poslova koje obavljaju osobe

    osposobljene za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.). Takvom osobom u

  • - 23 -

    portskoj rekreaciji smatra se osoba koja provodi portsku rekreaciju

    graana, a osposobljena je za taj rad u ustanovi za osposobljavanje

    kadrova u portu, s time da portsku rekreaciju graana moe provoditi

    samo na temelju programa koji je izradila i provedbu kojega nadzire osoba

    s najmanje strunom spremom propisanom za trenera prvostupnika

    (Zakon o portu, NN71/06, l.10). Navedeno se odnosi na manje sloene

    strune poslove u portskoj rekreaciji koje moe obavljati i nie

    kvalificirana osoba, tj. na voditelje rekreacije koji ne planiraju niti

    programiraju programe portske rekreacije, ve ih samo provode prema

    planu i programu koji je izradila osoba sa najmanje strunom spremom

    trenera prvostupnika portske rekreacije koja i nadzire provoenje

    programa.

    Minimalna Zakonom o portu propisana struna sprema, odnosno

    osposobljenost za programiranje i provoenje programa portske

    rekreacije u Hrvatskoj stjee se temeljno na dva naina: kolovanjem na

    visokokolskim institucijama iz podruja kineziologije i osposobljavanjem

    teajevima koje provodi Hrvatski savez portske rekreacije Sport za sve

    u suradnji s Hrvatskom olimpijskom akademijom.

    Struni poslovi definicija i opis

    Opis strunih poslova u portu je sloen, vieslojan i opsean. portski

    je trening, kao temelj strunoga rada u portu u najirem smislu,

    kompleksan transformacijski proces utemeljen na poveanju adaptacijskih

    sposobnosti organizma odnosno njegovih biolokih, fiziolokih i psiholokih

    osobina i sposobnosti.

  • - 24 -

    Struni se poslovi u portu mogu jasno razlikovati s obzirom na

    sloenost i potrebne kompetencije odnosno znanja kojima trener mora

    raspolagati za njihovo uspjeno obavljanje.

    Zakonom o portu je definirana i gruba struktura strunih poslova u

    portu. Prema lanku 59. stavak 1. Zakona o portu struni poslovi u

    portu su sljedei:

    1) programiranje i provoenje portske pripreme;

    2) programiranje i provoenje portske poduke djece i mladei u

    portskim kolama;

    3) programiranje i provoenje portske rekreacije;

    4) programiranje i provoenje izvannastavnih kolskih portskih

    aktivnosti i

    5) poduavanje osoba osnovnoj tehnici pojedinog porta.

    Radi se uistinu o gruboj i osnovnoj podjeli strunih poslova u portu.

    Takva podjela ima opravdanja samo ako se u obzir uzme da je

    zakonodavac predvidio i donoenje posebnoga Pravilnika o strunoj

    spremi, odnosno o strunoj osposobljenosti potrebnoj za obavljanje

    strunih poslova u portu prema vrsti i sloenosti odreenih poslova.

    (Zakon o portu, NN 71/06, l.60. st. 5)

    Stavcima 1., 3. i 4. lanka 60. Zakona o portu odreeno je koje osobe

    mogu obavljati koji od ranije navedenih strunih poslova u portu, a s

    obzirom na razinu strune spreme odnosno osposobljenosti (trener, osoba

    osposobljena za rad u portu i osoba s odgovarajuom strunom spremom

    na razini sveuilinoga studija koja ispunjavaju uvjete za uitelja odnosno

    nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture). Tako je odreeno da strune

    poslove: 1) programiranje i provoenje portske pripreme i 2)

    programiranje i provoenje portske poduke djece i mladei u portskim

    kolama mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuu strunu spremu

  • - 25 -

    najmanje na razini trenera prvostupnika i osobe koje su osposobljene u

    ustanovama za osposobljavanje kadra na temelju programa za stjecanje

    licencije krovnih svjetskih ili europskih udruenja odreenoga porta.

    Strune poslove programiranja i provoenja izvannastavnih kolskih

    portskih aktivnosti mogu obavljati osobe koje imaju odgovarajuu strunu

    spremu na razini sveuilinoga studija i ispunjavaju uvjete za uitelja

    odnosno nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture, dok strune poslove

    poduavanja osoba osnovnoj tehnici pojedinoga porta, to se smatra

    manje sloenim strunim poslovima, mogu obavljati i osobe koje nisu

    treneri, ali su osposobljene za rad u portu u ustanovama za

    osposobljavanje kadrova u portu.

  • - 26 -

    Poglavlje Iskustva drugih zemalja 2.

    Iskustva Europske unije

    Treneri na razini Europske unije

    Razliita tijela odluivanja na razini Europske unije (Europski

    parlament, Europska komisija i Vijee Europske unije) kao i ostale

    europske institucije (Vijee Europe) i vei broj nevladinih organizacija na

    razini Europe (npr. European Non-Governmental Sports Organisation ENGSO, European Network of Sport Science, Education & Employment

    (ENSSEE), European Observatoire of Sport and Employment EOSE, European Association of Sport Employers EASE, European Coaching Council ECC i dr.) donijeli su vei broj dokumenata i odluka te proveli nekoliko istraivakih projekata koji se, djelomino ili u cijelosti, odnose na

    trenere i strune poslove u portu, njihov status, kolovanje, zapoljavanje

    i na druga pitanja.

    Od odluka i usvojenih ili razmatranih dokumenata istie se: The

    Helsinki Report on Sport (Europska komisija, 1999), Nice Declaration

    (Vijee Europske unije, 2000), The European Model of Sport (Europska

    komisija, 1999), European Structure for the 5 Levels of Coaches Training

  • - 27 -

    (ENSSEE, 1999) i Sport and Employment in Europe Final Report

    (ENSSEE, 1999), a od projekata: Aligning a European Higher Educational

    Structure in Sport Science (AEHESIS, tematski projekt, 2003-2006) i

    Vocational Education and Training Related to Sports in Europe: Situation,

    Trends and Perpectives (VOCASPORT, 2004).

    Trite rada i port u Europskoj uniji

    port se danas identificira kao snano rastue ekonomsko podruje s

    velikim potencijalom za kreiranje radnih mjesta u zemljama Europske

    unije. Raspoloivi statistiki podaci u nekoliko europskih zemalja pokazuju

    da se broj poslova klasificiranih pod portskim aktivnostima od 1980. g.

    utrostruio i da se taj trend nastavlja. Procjenjuje se da je u Europskoj

    uniji na podruju porta zaposleno oko 1,2 milijuna ljudi, dok se u

    posljednjih desetak godina broj radnih mjesta u portu poveao za oko

    60%. U nekoliko dokumenata Europske unije portsko trite rada

    ocijenjeno je da e i u budunosti biti vrlo znaajno. Ono se u nekim

    zemljama Europske unije (panjolska, Velika Britanija) od poetka

    devedestih godina 20. stoljea udvostruilo (Vocational Education and

    Training Related to Sports in Europe: Situation, Trends and Perpectives,

    2004; Sport and Employment in Europe Final Report, 1999).

    Takvo poveanje zanimanja za port od kadrova koji sudjeluju u

    njegovu voenju, organiziranju i upravljanju zahtijeva sve vie. Upravo

    zato dolazi do promjena u strukturi te stupnju i vrsti obrazovanja kadrova

    koji obavljaju strune poslove u portu, koje su donedavno veinom

    obavljali volonteri-amateri i neplaeni strunjaci. Oni i u ovom trenutku

    igraju veliku i znaajnu ulogu u europskom portu. Tako primjerice u

  • - 28 -

    Portugalu radi otprilike 70.000 trenera volontera i 40.000 volontera koji

    rade u tijelima upravljanja (The European Model of Sport, 1999), a u

    Finskoj se vrijednost rada vie od 800.000 volontera procjenjuje na 800

    milijuna dolara godinje (Palkama i Nieminen, 1997).

    Trend profesionalizacije trenera u Europskoj uniji

    Znatno poveanje broja portskih klubova i trenera u brojnim

    europskim zemljama tijekom 80-ih i 90-ih godina 20. stoljea uzrokovano

    je snanim procesima komercijalizacije porta i stvaranjem tzv. portskoga

    trita. Kao posljedica javio se snaan trend profesionalizacije trenera i

    ostalih kadrova u portu tijekom 90-ih godina 20. stoljea. (Tablica 2)

    Tablica 2. Rast zaposlenosti u portskom sektoru 1990. 1998. (Sport and Employment in Europe, 1999)

    Zemlja Broj zaposlenih 1990. Broj zaposlenih

    1998. Rast 90.

    98. Austrija 9.378 7.790 -17%** Finska 7.516 6.967 -7%**

    vedska 25.414 25.469 0%** Italija 48.742 54.978 13%

    Danska 10.796 12.582 17% Luksemburg 190 241 27% Nizozemska 18.000 24.000 33%

    Portugal 9.600 14.300 49% Francuska 61.854 94.747 53%

    Belgija 9.210 14.524 58% panjolska 28.200 56.300 100%

    Velika Britanija 110.748 221.449 100% Njemaka - 95.000 - Ukupo 339.648 628.347 57%*

    * bez Njemake ** Podaci pokazuju da je u Austriji, Finskoj i vedskoj dolo do blagoga pada broja zaposlenih. Meutim, ne radi se o padu ili stagnaciji broja zaposlenih, ve o metodolokim razlikama u prikupljanju podataka odnosno promjena u klasifikaciji zaposlenih u portu. U Austriji je praena zaposlenost u portu potpuno usporedivim klasifikacijskim sustavom u razdoblju od 1981. do 1991. godine prilikom ega je dolo do porasta broja zaposlenih u portu od 57%, to u potpunosti odgovara europskom prosjeku.

  • - 29 -

    Iz tablice moemo vidjeti da je zaposlenost u portskom sektoru u

    razdoblju izmeu 1990. i 1998. godine u promatranim zemljama porasla

    za 57% (ne uzimajui u obzir Njemaku jer za nju ne postoje podaci za

    1990. godinu). Najvei porast broja zaposlenih u portu zabiljeen je u

    Velikoj Britaniji i panjolskoj gdje je broj zaposlenih porastao za 100%.

    Tako velik porast potranje za novim kadrovima u portu potaknuo je

    pitanje njihova kolovanja i kvalitete rada.

    U ovomu je trenutku teko iznijeti tone podatke o broju trenera u

    Europskoj uniji i njihovoj strunoj spremi. U dokumentu Sport and

    Employment in European Union (1999) iznose se procjene da je u EU, uz

    50.000 profesionalnih portskih trenera, zaposleno i 350.000 portskih

    instruktora / voditelja te 300.000 profesora tjelesne i zdravstvene kulture

    u sustavu kolstva. (Tablica 3)

    Tablica 3. Struktura zaposlenih u portu u Europskoj uniji (Sport and Employment in Europe, 1999)

    ZANIMANJA U PORTSKOM SEKTORU U EUROPI 471.000

    profesionalni portai 20.000 instruktori/voditelji 350.000

    treneri 50.000 animatori 50.000

    suci 1.000 ZANIMANJA POVEZANA SA PORTOM 733.000-738.000

    profesionalni portski menaderi 50.000 profesori tjelesne i zdravstvene kulture 300.000

    portski lijenici 5.000-10.000 fizioterapeuti/kineziterapeuti 3.000

    novinari i strunjaci za komunikaciju 20.000 agenti/promotori i organizatori portskih dogaaja 5.000

    trgovina portskim proizvodima 50.000 odravanje portskih objekata 300.000

  • - 30 -

    Strune kvalifikacije trenera u Europskoj uniji

    Pitanje potrebnih strunih kvalifikacija za obavljanje pojedinih poslova

    u portu rijeeno je u veini zemalja Europske unije. Meutim, postojea

    su rjeenja razliita, to je poglavito uvjetovano nacionalnim i tradicijskim

    specifinostima. Najee je pitanje strunih kvalifikacija trenera

    preputeno nacionalnim portskim organizacijama, javnim institucijama u

    portu te profesionalnim portskim i trenerskim udrugama. U europskim

    zemljama koje su pripadale bivem komunistikom bloku zemalja, pitanje

    strune spreme potrebne za obavljanje trenerskih poslova u pravilu je

    urednije i kvalitetnije rijeeno na nain da svi treneri moraju stei

    visokokolsku razinu obrazovanja.

    Okvir za potrebne strune trenerske kvalifikacije i kompetencije u

    Europskoj je uniji postavljen 1995. godine kada je u mrei visokokolskih

    institucija European Network of Sport Science in Higher Education

    (ENSSHE) predloen dokument na temelju direktive i odluke Europske

    komisije1 pod naslovom European Structure for the 5 Levels of Coaches

    Training2. Naglaeno je tada kako treneri trebaju razvijati i primjenjivati

    najvie standarde trenanoga rada i trenane prakse koji se temelje na

    znanstvenim informacijama i postojeim strunim znanjima. Autori

    dokumenta prepoznali su postojanje pet razliitih moguih razina strunih

    kvalifikacija i naina njihova stjecanja koji postoje u zemljama Europske

    unije. Naglaavaju da nisu sve razine jednake u svim zemljama. Nadalje,

    na temelju direktiva i odluka Europske komisije predlau te detaljnije

    razrauju 3., 4. i 5. razinu moguih strunih kvalifikacija za obavljanje

    strunih poslova u portu. Uz to preporuuju da, ako u pojedinoj zemlji

    postoje i nie razine (1. i 2. razina), svaka zemlja sama uredi sva pitanja 1 Direktive 89/48/CEE, 92/51/CEE i Odluka 85/368/CEE 2 Godine 1999. je objavljeno drugo, izmijenjeno i dopunjeno izdanje dokumenta.

  • - 31 -

    koja se tiu tih niih razina strunih kvalifikacija. U tablici 4 predstavljeni su

    minimalni zahtjevi kolovanosti trenera koji se trebaju postaviti pred

    trenere od 3. do 5. razine prema preporukama Europske komisije.

    Tablica 4. Minimalni zahtjevi za kolovanje trenera u Europskoj uniji razine 3-5 (European Structure for the 5 Levels of Coaches Training, 1999)

    Cilj je predlagaa strukture trenerskoga obrazovanja bio harmonizirati

    razliite sustave kolovanja i osposobljavanja trenera te omoguiti

    slobodno kretanje trenera unutar EU. Daljnji razvoj je predloena struktua

    kolovanja i osposobljavanja trenera doivjela u tematskom projektu pod

    nazivom Aligning a European Higher Educational Structure in Sport

    Science (AEHESIS, 2003-2006), u koji je bila ukljuena i Hrvatska putem

    Sveuilita u Zagrebu, Kineziolokoga fakulteta. Ovdje valja naglasiti da je

    Kinezioloki fakultet u Zagrebu, u nedavnoj reformi svojih nastavnih

    planova i programa studija, koristio i predloene smjernice iz navedenoga

    projekta. Slian put je izabrao i Kinezioloki fakultet u Splitu.

    Sustav licenciranja trenera u Europskoj uniji

    Tijesno povezan sa strunom spremom trenera je i sustav licenciranja

    trenera. U veini zemalja Europske unije ili ne postoji ili je vrlo jednostavan

    i u pravilu je preputen nacionalnim portskim savezima, javnim

    institucijama u portu ili profesionalnim portskim i trenerskim udrugama.

    Sustav licenciranja trenera na meunarodnoj razini uvela je UEFA

    3.RAZINA 4.RAZINA 5.RAZINAMINIMALNIZAHTJEVI

    300satipredavanja2godinetrenanogaiskustva(potvrujekompetentno

    tijelo)

    600satipredavanja2godinetrenanogaiskustva(potvrujekompetentno

    tijelo)

    2400satipredavanja(sveuilinistudijutrajanjuod4ili5godina):

    1200satiopihprogramskihosnova1200satiusmjerenjaupojediniportili

    portskugranu

  • - 32 -

    (Europska udruga nogometnih nacionalnih saveza), dok su sustavi

    licenciranja u ostalim portovima uglavnom zatvoreni u nacionalne okvire.

    injenica da ne postoji opi ureen sustav licenciranja u Europskoj uniji,

    odraz je neureenosti sustava kolovanja trenera i nezavrene profilacije

    trenerskoga poziva kao profesije. Rezultat toga su nekonzistentni i

    neusklaeni programi kolovanja trenera unutar zemalja Europske unije,

    to posljedino pojaava negativnu percepciju javnosti trenerskoga poziva

    kao profesije. Meutim, pozitivni pomaci su oigledni i na tom podruju.

    Tako je, na primjer, u Velikoj Britaniji predloeno uvoenje nacionalnoga

    sustava licenciranja trenera (National Coaching Certificate) koji, u skladu s

    predloenim europskim standardima, ima 5 razina (The Coaching Task

    Force Final Report, 2002).

    Iz navedenoga se moe iitati pozornost koju pojedine zemlje i

    institucije Europske unije poklanjaju segmentu trenera u portu. Jasno je

    naglaena potreba i elja da se ojaaju i harmoniziraju, usklade postojei

    sustavi kolovanja trenera. Ujednaen i integrirani sustav kolovanja

    trenera u Europi je poeljan i preporuen. Stoga se bliskoj budunosti

    oekuje prilagoavanje nacionalnih sustava kolovanja trenera

    predloenomu koji bi egzistirao na europskoj razini u svim portovima.

    Velika Britanija

    Procjenjuje se da je najmanje 52% odrasloga stanovnitva Velike

    Britanije ukljueno u redovite portske aktivnosti. Veina portova u

    Velikoj Britaniji, odnosno njihovih portskih klubova, ima organizirane

    drutvene lige koje ukljuuju i rekreativno bavljenje odreenim portom

    na natjecateljskoj razini. U takav oblik bavljenja portom (to najee

  • - 33 -

    podrazumijeva trening jednom tjedno i utakmice vikendom) ukljuene su

    2/5 odnosno 40% populacije. U portske aktivnosti openito ukljueno je

    oko 60 % Britanaca i 45% ena Britanki.

    Analize pokazuju kako vie od 25% odrasloga stanovnitva Velike

    Britanije koji se bave portom provode svoje portske aktivnosti pod

    nadzorom trenera, odnosno ukljueno je u organiziranu aktivnost. ene se

    ee od mukaraca odluuju za organizirane aktivnosti, bilo to u sklopu

    nekoga centra, kluba ili pak uz osobnoga trenera, u omjeru 30% prema

    20% mukaraca.

    U Velikoj je Britaniji oko 1.109.000 trenera, to ini 2,2% ukupne

    odrasle populacije Velike Britanije. Veina trenera su mukarci njih oko 69%. Trenutani socio-ekonomski poloaj trenera u Velikoj Britaniji moe

    sa opisati ovako: 45% trenera prema svojoj godinjoj zaradi pripada

    viem socio-ekonomskom staleu, koji ini ukupno 26% populacije Velike

    Britanije.

    Vie od pola svih britanskih trenera (53%) ima vie ili visoko

    obrazovanje, to ukazuje na porast u odnosu na 38% iz 2004. godine i

    50% u 2006. godini. I dalje je prisutan jaz izmeu mukih i enskih

    trenera, u kojemu 36% enskih trenera ima visoko obrazovanje u

    usporedbi sa 61% mukih trenera.

    Oko 24% trenera je plaeno za svoj rad, a veina od 76% su i dalje

    volonteri. Treneri koji rade puno radno vrijeme zarauju u prosjeku 19

    britanskih funti po satu, a oni koji rade dio radnoga vremena zarauju 16

    britanskih funti po satu. Gotovo 73% svih trenera radi tri sata tjedno ili

    manje. Najvei dio trenera radi u portskim klubovima (36%) te u

    izvannastavnim kolskim aktivnostima (19%). Treneri veinom rade s

    djecom, a samo je 1/5 trenera ukljuena u rad s odraslim osobama

    starijima od 22 godine, dok gotovo 3/5 trenera radi iskljuivo s

    poetnicima.

  • - 34 -

    Sustav licenciranja trenera u Velikoj Britaniji

    Sustav licenciranja portskih trenera u Velikoj Britaniji ureen je kroz 4

    razine. Prva se razina odnosi na trenere koji rade iskljuivo s poetnicima,

    bez obzira na njihovu ivotnu dob, u tzv. portskim kolama. Licencija prve

    razine je preduvjet za dobivanje druge razine trenerske licencije koja

    podrazumijeva rad s predseniorskim kategorijama koje su ukljuene u

    natjecanja. Trea se razina licenciranja odnosi na rad sa seniorskom

    kategorijom portaa, dok se etvrta razina odnosi na rad sa portaima

    koji se natjeu na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Dakako, svaki port

    je port ugradio odreene specifinosti u opi sustav licenciranja.

    North (2010) u svojoj studiji istie kako je vlada Velike Britanije 2010.

    godine provela vaan projekt i uloila znatna sredstva u edukaciju i rad 45

    CDO (Coaching Developmet Officers) koji nadziru rad 930.000 trenera, ali

    im isto tako slue i kao mentori za daljnji razvoj i usavravanje u struci.

    Oni naravno ne dolaze u izravni kontakt sa svim registriranim trenerima na

    podruju Velike Britanije, nego nadzor nad radom i konzultacije obave s

    otprilike 25.000 godinje (North, 2010). Moemo zakljuiti kako u Velikoj

    Britaniji postoji, na razini drave, ureen sustav nadzora i kontrole rada

    trenera koji obuhvaa i mentorstvo za razvoj i profesionalizaciju trenera.

    kolovanje trenera u zemljama Europske unije

    Sa stvaranjem zajednikoga trita rada u zemljama Europske unije

    pojavilo se i pitanje ujednaivanja sustava kolovanja i strunoga

    osposobljavanja trenera i drugih strunih kadrova u portu. U stratekom

    dokumentu vlade Velike Britanije o trenerima iz 2002. godine The

    Coaching Task Force Final Report istie se potreba za ulaganjem

  • - 35 -

    snanih napora radi poboljanja kvalitete i broja trenera u svim

    portovima, s jedne strane, te potreba za ujednaivanjem i

    uspostavljanjem zajednikoga i prepoznatljivoga modela kolovanja

    trenera i drugih strunih kadrova u zemljama lanicama Europske unije s

    druge strane.

    Upravo je s tim ciljem europsak mrea visokokolskih institucija

    European Network of Sport Science in Higher Education (ENSSHE) 2001.

    godine preimenovana u European Network of Sport Science, Education

    and Employment3 (ENSSEE). Djelovanje se ENSSEE poglavito odvija na

    dva podruja:

    radi se na razvoju europskoga sustava kolovanja koji bi se sastojao od vie razina obrazovanja za najvanije strune poslove u

    portu te na

    pribliavanju i ujednaivanje postojeih nacionalnih sustava obrazovanja strunih kadrova u portu.

    Usporedba sustava kolovanja trenera u nekoliko zemalja Europske unije

    Usporedba sustava kolovanja trenera u Francuskoj, Njemakoj i

    vedskoj s predloenim europskim sustavom kolovanja trenera, o

    kojemu je ranije bilo rijei, pokazuje kako je, usprkos posebnostima u

    obrazovnom sustavu i kulturolokim razlikama meu navedenim

    zemljama, odreeni broj karakteristika njihovih sustava za kolovanje

    trenera komparabilan (tablica 3):

    osim u vedskoj, sustavi kolovanja trenera u drugim zemljama organizirani su u vie razina koje bi odgovarale predloenomu

    europskom sustavu kolovanja trenera;

    3 Vidjeti www.ensshe.lu

  • - 36 -

    razine kolovanja su povezane i prelazak na viu razinu uvjetovan je trenerovim iskustvom rada u struci;

    Francuska, Njemaka i vedska u sustavu kolovanja svojih trenera naglaavaju opu teoriju i metodiku treninga te poznavanje

    znanstvenih naela rada u portu i na niim razinama trenerskoga

    obrazovanja;

    uz izuzetak vedske, trenerske razine obrazovanja veu se uz natjecateljsku razinu, odnosno definiraju tko moe raditi s kojim

    portaima (via razina trenerskoga obrazovanja omoguuje rad sa

    portaima vie kvalitetne razine, tj. s viom razinom natjecatelja).

  • - 37 -

    Poglavlje Broj i struktura trenera 3.

    Broj trenera

    Prema podacima o ukupnom broju trenera, koje je dostavilo 39

    nacionalnih portskih saveza, poslove trenera u Republici Hrvatskoj obavlja

    8.588 osoba. Od ukupnoga broja osoba koje obavljaju trenerske poslove,

    njih 516 ili 6% jesu ene (tablica 5). Ti su podaci prvi kvantificirani podaci o

    broju trenera u Republici Hrvatskoj koji su dobiveni istraivanjem i

    analizom.

    Tablica 5. Broj trenera

    Broj trenera Mukarci % ene %

    8588 8072 94% 516 6%

    Meutim, sasvim je izvjesno da se ne radi o konanom broju trenera u

    Hrvatskoj. Od nacionalnih portskih saveza koji su sudjelovali u anketi

    (ukupno 44 saveza), Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve,

    Hrvatski planinarski savez i Hrvatski streljaki savez nisu mogli dostaviti

    podatke o ukupnom broju trenera, dok 38 nacionalnih portskih saveza

    nije sudjelovalo u anketi.

  • - 38 -

    Tablica 6. Broj trenera po nacionalnim portskim savezima

    Nacionalni portski savez Broj trenera od toga ena 1. Hrvatska federacija twirlinga 6 6 2. Hrvatski aikido savez 36 7 3. Hrvatski atletski savez 107 31 4. Hrvatski badmintonski savez 23 7 5. Hrvatski baseball savez 13 0 6. Hrvatski biatlonski savez 21 1 7. Hrvatski bob i skeleton savez 14 3 8. Hrvatski boarski savez 20 0 9. Hrvatski gimnastiki savez 169 103

    10. Hrvatski hokejski savez 37 2 11. Hrvatski hrvaki savez 58 0 12. Hrvatski jedriliarski savez 30 3 13. Hrvatski judo savez 100 0 14. Hrvatski kajakaki savez 27 3 15. Hrvatski konjiki savez 35 15 16. Hrvatski koarkaki savez 498 29 17. Hrvatski kuglaki savez 267 31 18. Hrvatski nogometni savez 5751 (3304)** 0 19. Hrvatski planinarski savez 20. Hrvatski rock'n'roll savez 61 39 21. Hrvatski rukometni savez 473 86 22. Hrvatski sanjkaki savez 5 2 23. Hrvatski savate savez 42 4 24. Hrvatski savez daljinskog plivanja 31 9 25. Hrvatski savez hokeja na ledu 18 0 26. Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja 33 33 27. Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve" 28. Hrvatski savez tajlandskog boksa 20 0 29. Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard 8 0 30. Hrvatski savez za skokove u vodu 22 14 31. Hrvatski savez za portski ribolov na moru 100 25 32. Hrvatski skijaki savez 95 15 33. Hrvatski softball savez 15 5 34. Hrvatski squash savez 13 1 35. Hrvatski streliarski savez 71 7 36. Hrvatski streljaki savez 37. Hrvatski sveuilini portski savez 80* 30* 38. Hrvatski ahovski savez 62 10

  • - 39 -

    39. Hrvatski kolski portski savez 2500* 800* 40. Hrvatski portski savez gluhih 17 0 41. Hrvatski teniski savez 200 8 42. Hrvatski veslaki savez 30 5 43. Jetski savez Hrvatske 5 0 44. Specijalna olimpijada Hrvatske 55 12

    Ukupno 11.168 1.346

    UKUPNO (bez kolskoga i sveuilinoga porta)* 8.588 516 * Zbog specifinosti statusa i opisa posla osoba koje obavljaju strune poslove u kolskom i sveuilinom portu, podaci za Hrvatski kolski portski savez i Hrvatski sveuilini portski savez nisu ukljueni u ukupan broj trenera koji djeluju u hrvatskome portu. Detaljnije objanjenje nalazi se kasnije u tekstu. ** Hrvatski nogometni savez u sustavu evidencije ima upisana 3.304 trenera, meutim, u njemu se ne evidentiraju treneri svih nogometnih liga odnosno klubova (treneri 4. i niih nogometnih liga se ne evidentiraju). Prema procjeni odgovornih osoba u Hrvatskome nogometnom savezu ukupan broj trenera u nogometu je 5.751 osoba.

    Daleko najvei broj trenera dolazi iz nogometa. Hrvatski nogometni

    savez u svojim evidencijama ima 3.304 trenera. Meutim, radi se samo o

    trenerima koji su upisani u sustavu evidencije Hrvatskoga nogometnoga

    saveza (tzv. COMET sustav), u kojemu se auriraju podaci samo za vie

    stupnjeve natjecanja (treneri u klubovima 1. i 2. hrvatske nogometne lige,

    1. hrvatske malonogometne lige i 1. hrvatske nogometne lige ena te

    samo seniorski treneri u etiri 3. hrvatske nogometne lige). Odgovorne

    osobe u Hrvatskom nogometnom savezu su iznijele procjenu kako u

    nogometu u svim klubovima djeluje ukupno 5.751 trener. Navedeni podaci

    ine nogomet portom u kojemu djeluje daleko najvei broj trenera u

    Hrvatskoj, odnosno 67% od ukupnoga broja trenera koji su obuhvaeni

    ovim istraivanjem (bez kolskoga i sveuilinoga porta). Po broju trenera

    slijede Hrvatski koarkaki savez sa 498 trenera (5,8%) i Hrvatski

    rukometni savez sa 473 trenera (5,5%). Svi ostali nacionalni portski

    savezi imaju znatno manje trenera, a vie od 100 trenera evidentirali su

    jo Hrvatski kuglaki savez (267), Hrvatski teniski savez (200), Hrvatski

  • - 40 -

    gimnastiki savez (169), Hrvatski atletski savez (107) i Hrvatski judo savez

    (100).

    Najmanje trenera je evidentirano u Jetski savezu Hrvatske (5) i

    Hrvatskom sanjkakom savezu (5), dok Hrvatska federacija twirlinga ima 6

    trenera, a Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard 8 trenera u

    svojim evidencijama.

    Broj ena trenera varira od saveza do saveza. Najvie ena trenera ima

    Hrvatski gimnastiki savez 103 ili 19,7% od ukupnoga broja ena trenera. Znatan je broj ena trenera evidentiran jo u Hrvatskom

    rukometnom savezu koji ima 86 trenerica. U dva nacionalna portska

    saveza svi treneri su ene - Hrvatski savez sinkroniziranoga plivanja i

    Hrvatska federacija twirlinga, to ne udi s obzirom na to da se radi o

    portovima kojima se bave iskljuivo ene. Hrvatski nogometni savez nije

    u anketi prikazao niti jednu jedinu trenericu; istiu, meutim, kako ih ima.

    Naime, sustav evidencije im ne doputa sortiranje prema spolu, ali

    procjenjuju kako se radi o, moda, svega nekoliko promila u odnosu na

    ukupan broj trenera (6 trenera bi inilo 1 promil). Jo u 9 nacionalnih

    portskih saveza nema niti jedne jedine ene trenera: Hrvatski baseball

    savez, Hrvatski boarski savez, Hrvatski hrvaki savez, Hrvatski judo

    savez, Hrvatski savez hokeja na ledu, Hrvatski savez tajlandskog boksa,

    Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard, Hrvatski portski savez

    gluhih i Jetski savez Hrvatske. Brojka od svega 516 ena koje obavljaju

    trenerske poslove ili samo 6% od ukupnoga broja trenera vrlo je mala

    brojka i svjedoi o tome da je trenerski poziv prevladavajue muko

    zanimanje.

  • - 41 -

    Procjena ukupnoga broja trenera

    S obzirom na navedeno, u ovomu je trenutku mogue iznijeti tek

    procjenu koliko je trenera jo angairano u preostalih 38 nacionalnih

    portskih saveza koji nisu dostavili podatke za ovo istraivanje.

    Svi nacionalni portski savezi koji obuhvaaju i najvei broj portskih

    klubova u Hrvatskoj (Hrvatski nogometni savez, Hrvatski koarkaki

    savez, Hrvatski rukometni savez, Hrvatski teniski savez, Hrvatski kuglaki

    savez), a posljedino i najvei broj trenera, dostavili su svoje podatke o

    broju trenera. Izvjesno je da u klubovima nacionalnih portskih saveza

    koji jo okupljaju znatniji broj trenera (npr. Hrvatski portsko ribolovni

    savez, Hrvatski stolno teniski savez, Hrvatski karate savez, Hrvatski

    taekwondo savez), a koji nisu dostavili svoje podatke o trenerima, broj

    trenera ne prelazi broj trenera u najveim portskim savezima koji su

    dostavili traene podatke.

    tovie, od 39 nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o

    ukupnom broju trenera4, samo u Hrvatskom nogometnom savezu djeluje

    5.751 trener ili 67%. Dalje, na pet nacionalnih portskih saveza koji su

    prikazali najvei broj trenera otpada ukupno 83,7% svih evidentiranih

    trenera (tablica 7).

    Tablica 7. Treneri u 5 nacionalnih portskih saveza koji imaju najvei broj trenera Nacionalni portski savez Broj trenera % u odnosu na ukupan broj trenera Hrvatski nogometni savez 5751 67,0% Hrvatski koarkaki savez 498 5,8% Hrvatski rukometni savez 473 5,5% Hrvatski kuglaki savez 267 3,1% Hrvatski teniski savez 200 2,3% Ukupno 5 saveza 7189 83,7%

    4 od 44 nacionalna portska saveza koji su sudjelovali u ovom istraivanju tri saveza (Hrvatski planinarsi savez, Hrvatski savez portske rekreacije port za sve i Hrvatski streljaki savez nisu dostavili podatke o ukupnom broju trenera, dok u ovaj dio analize nismo ukljuili Hrvatski kolski portski savez i Hrvatski sveuilini portski savez.

  • - 42 -

    Ako bismo izuzeli samo Hrvatski nogometni savez, u 38 ostalih

    nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o ukupnom broju

    trenera bilo bi svega 2.837 trenera. Kako se, jo jednom naglaavamo, u

    tih 38 nacionalnih saveza nalaze savezi koji uz Hrvatski nogometni savez

    okupljaju najvei broj klubova u Hrvatskoj, a posljedino i trenera, sasvim

    je izvjesno kako u preostalim nacionalnim portskim savezima koji nisu

    sudjelovali u anketi ili u ovom trenutku ne raspolau s podacima o broju

    trenera, njihov broj ne prelazi brojku od 3.000 trenera. Stoga, ukoliko u

    ovom istraivanju evidentiranoj brojci od 8.588 trenera (bez sustava

    kolskoga i sveuilinoga porta) dodamo oko 3.000 trenera, koliko

    procjenjujemo da ih jo najvie ima u portovima koji nisu sudjelovali u

    anketi, dolazimo do brojke od 11.588 trenera.

    Procjenjujemo da u sustavu porta Republike Hrvatske djeluje najvie oko 11.500 osoba koje obavljaju trenerske poslove.

    Toj je brojci mogue jo pribrojiti i oko 2.500 strunih kadrova koji

    djeluju u sustavu kolskoga porta, odnosno 80 iz sustava sveuilinoga

    porta, te bi se ukupna brojka trenera kretala oko 14.000 osoba.

    Meutim, trenere iz kolskoga i sveuilinoga porta u ovomu trenutku

    nismo, zbog specifinosti njihova statusa i opisa posla, ukljuili u ukupan

    broj trenera koji djeluju u hrvatskome portu.

  • - 43 -

    Specifinosti sustava kolskoga i sveuilinoga porta

    U Hrvatskome kolskom portskom savezu i Hrvatskome sveuilinom

    portskom savezu strune poslove preteito obavljaju uitelji i nastavnici

    odnosno predavai i vii predavai tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) koji

    su javni slubenici i zaposlenici kola odnosno fakulteta, a vode kolska i

    fakultetska portska drutva. Sustav kolskoga porta u Republici

    Hrvatskoj obuhvaa oko 1.200 kolskih portskih drutava u kojima

    strune poslove obavlja blizu 2.500 osoba od kojih je oko 2.000 uitelja i

    nastavnika TZK. Iako svi uitelji i nastavnici TZK posjeduju visoku razinu

    strune spreme i obavljaju strune trenerske poslove, s obzirom na

    specifinosti sustava kolskoga porta, na njihov formalni i radni status te

    na injenicu da uiteljima TZK u osnovnim kolama rad u kolskim

    portskim drutvima ulazi u nastavnu normu sa dva sata tjedno, te

    podatke nismo ukljuili u ukupan broj trenera. Procjenjuje se da je

    preostalih oko 500 tzv. vanjskih suradnika, koji sudjeluju u radu kolskih

    portskih drutava uglavnom treneri razliitih lokalnih portskih klubova

    koji vode kolske portske sekcije unutar pojedinih kolskih portskih

    drutava5, odnosno da izvorno pripadaju drugim portskim sustavima te

    kako je mogue da su ve evidentirani ili su trebali biti evidentirani kao

    treneri u drugim nacionalnim portskim savezima. Njih takoer nismo

    ukljuili u podatak o ukupnom broju trenera. Sustav sveuilinoga porta

    obuhvaa 68 portskih udruga u kojima strune poslove obavlja oko 80

    osoba, predavaa ili viih predavaa tjelesne i zdravstvene kulture. Njih

    takoer, zbog specifinosti sustava sveuilinoga porta i njihova

    formalnoga i radnoga statusa, nismo uzeli u obzir u ovom razmatranju o

    ukupnom broju trenera u Hrvatskoj.

    5 Hrvatski kolski portski savez je navedene brojke iznio na temelju procjene, a u tijeku je postupak evidencije lanova i voditelja svih kolskih portskih drutava

  • - 44 -

    Distribucija trenera po upanijama

    U tablici 8 prikazana je distribucija trenera po upanijama i za Grad

    Zagreb. Daleko najvei broj trenera djeluje u portskim klubovima na

    podruju Grada Zagreba. Od svih trenera obuhvaenih ovom analizom na

    podruju Grada Zagreba rade 1.324 trenera ili ukupno oko 24% trenera.

    Veliki su portski centri, s obzirom na broj trenera, jo i Splitsko-

    dalmatinska upanija (584 trenera), Osjeko-baranjska upanija (496

    trenera) i Zadarska upanija (407 trenera) svi s vie od 400 trenera.

    Tablica 8. Broj trenera po upanijama i Gradu Zagrebu*

    upanija Broj trenera M % % upanija Broj

    trenera M % %

    Zagrebaka 233 211 90,6% 22 9,8% Brodsko-posavska 145 136 93,8% 9 6,2%

    Krapinsko-zagorska

    172 169 98,3% 3 1,7% Zadarska 407 384 94,4% 23 5,6%

    Sisako-moslavaka 398 388 97,5% 10 2,5%

    Osjeko-baranjska

    496 470 94,8% 26 15,2%

    Karlovaka 87 78 89,7% 9 10,3% ibensko-kninska 106 99 93,4% 7 6,6%

    Varadinska 327 313 95,7% 14 4,3% Vukovarsko-srijemska 109 106 97,3% 3 2,7%

    Koprivniko-Krievaka 95 89 93,7% 6 6,3%

    Splitsko-dalmatinska

    584 516 88,4% 68 11,6%

    Bjelovarsko-bilogorska

    47 41 87,2% 6 12,8% Istarska 192 159 82,8% 33 17,2%

    Primorsko-goranska

    290 258 88,9% 32 11,1% Dubrovako

    -neretvanska

    51 45 88,2% 6 11,8%

    Liko-senjska

    32 29 90,6% 3 9,4% Meimurska 288 272 94,4% 16 5,6%

    Virovitiko-podravska

    47 45 95,8% 2 4,2% Grad Zagreb 1324 1180 89,1% 144 10,9%

  • - 45 -

    Poeko-slavonska

    44 41 93,2% 3 6,8% Ukupno 5474 5029 91,9% 445 8,1%

    * Od 39 nacionalnih portskih saveza koji su dostavili podatke o ukupnom broju trenera, njih 4 (Hrvatski savez hokeja na ledu, Hrvatsku judo savez, Hrvatski jedriliarski savez i Hrvatski rukometni savez) nisu dostavili podatke o distribuciji trenera po upanijama i njihovi treneri nisu prikazani u ovoj tablici. Hrvatski nogometni savez je napravio distribuciju za 3.304 trenera koji su evidentirani u sustavu COMET. Zbog toga se javlja razlika u ukupnom broju trenera prikazanih u ranijim tablicama (npr. tablica 6) i ukupnoga broja trenera u ovoj tablici.

    U ovoj analizi prikazan je najmanji broj trenera na podruju Liko-

    senjske upanije (32 trenera ili 0,6% trenera), Bjelovarsko-bilogorske i

    Virovitiko-podravske upanije (po 47 trenera) te Dubrovako-

    neretvanske upanije (51 trener). Dakle, treneri su nejednoliko

    distribuirani po upanijama.

    Podaci Dravnoga zavoda za statistiku o strunim djelatnicima u portu

    Dravni zavod za statistiku svake tri godine prikuplja podatke o

    portskim klubovima koji djeluju na podruju Republike Hrvatske.

    Posljednje takvo prikupljanje statistikih podataka obavljeno je tijekom

    2010. godine, a odnosilo se na podatke za 2009. godinu. U Hrvatskoj je,

    prema podacima Dravnoga zavoda za statistiku u 2009. godini bilo

    12.317 strunih djelatnika u portskim klubovima i udrugama za portsku

    rekreaciju. Meutim, taj podatak treba u obzir uzeti s oprezom. Naime,

    definicija Dravnoga zavoda za statistiku koja obuhvaa strune djelatnike

    Postotak ena koje u svim upanijama obavljaju trenerske poslove je malen - kree se od 1,7% u Krapinsko-zagorskoj upaniji do 17,2% u Istarskoj upaniji. Najvei broj ena trenera djeluje na podruju Grada Zagreba (144) i Splitsko-dalmatinske upanije (68).

  • - 46 -

    u portu ira je od definicije trenera kako je postavljena u vaeim

    zakonskim propisima odnosno u ovoj studiji. Strunim se djelatnicima,

    prema klasifikaciji Dravnoga zavoda za statistiku, smatraju osobe koje

    obavljaju struni rad u portskim udrugama kao instruktori, vodnici,

    treneri, organizatori rekreacije i nastavnici, bez obzira na kvalifikacije i

    radni status. Dravni zavod za statistiku ne razlikuje trenere od osoba

    osposobljenih za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.).

    Tako je u podacima Dravnoga zavoda za statistiku za port

    planinarstvo prikazano 299 strunih djelatnika, iako je Hrvatski

    planinarski savez u anketi za potrebe ovoga istraivanja odgovorio kako ne

    moe iskazati toan broj trenera jer vrlo malo strunih djelatnika koji

    djeluju u planinarskim drutvima jesu treneri u smislu voenja i

    pripremanja portaa za natjecanja i to iskljuivo u portskom penjanju

    koje je jedina natjecateljska disciplina u planinarstvu. Sve druge osobe

    koje obavljaju strune poslove u planinarstvu smatraju se instruktorima

    alpinizma, speleologije, vodiima, markacistima i instruktorima

    planinarstva u opim kolama planinarstva. Nadalje, primjerice, podatak o

    199 osoba koje obavljaju strune poslove u ronjenju nije potpuno jasan.

    Naime, u oko 150 ronilakih klubova u Hrvatskoj vei je broj lanova koji

    obavljaju strune poslove, ali dominantno u smislu turistikoga ronjenja,

    odnosno obuavanja odraslih graana i djece osnovnim tehnikama

    ronjenja te se oni prema zakonskoj definiciji trenerskoga posla ne ubrajaju

    u trenere, ve meu osobe osposobljene za rad u portu (voditelje,

    instruktore i sl.). Takoer je oita razlika u, primjerice, boanju. Prema

    podacima Dravnoga zavoda za statistiku u boanju je 300 osoba koje

    obavljaju strune poslove, iako je Hrvatski boarski savez u naoj anketi

    jasno naznaio kako u 400 boarskih klubova djeluje tek 20 trenera koji

    obavljaju trenerske poslove u smislu Zakona o portu i definicije trenera

    koja se koristi u ovoj studiji. Slina je situacija i u jedrenju. U podacima

  • - 47 -

    Dravnoga zavoda za statistiku ne razlikuju se razliiti stupnjevi obavljanja

    strunih poslova u portu (treneri i ostali struni kadrovi) sukladno

    postojeoj zakonskoj regulativi. Stoga podatke Dravnoga zavoda za

    statistiku treba uzeti s dozom opreza uvaavajui metodologiju

    prikupljanja podataka.

    Za daljnje razumijevanje i interpretaciju podataka Dravnog zavoda za

    statistiku o strunim djelatnicima u portu, a koji su iznesenih u tablici 9,

    vano je navesti jo neke informacije o metodologiji prikupljanja podataka

    Dravnoga zavoda za statistiku o portu. Statistiki izvjetaj portskih

    udruga (SPORT-1) dio je istraivanja Sport koje se provodi svake tree

    godine sa stanjem na dan 31. prosinca kalendarske/izvjetajne godine za

    razdoblje od 1. sijenja do 31. prosinca. Statistiko istraivanje Sport

    obuhvaa portske, ahovske i lovake udruge te centre za port i

    rekreaciju. Podaci se prikupljaju pomou etiri izvjetaja Statistiki

    izvjetaj portskih udruga (obrazac SPORT-1); Statistiki izvjetaj

    ahovskih i brid klubova (obrazac SPORT-2); Statistiki izvjetaj lovakih

    drutava (obrazac SPORT-3) i Statistiki izvjetaj centara za port i

    rekreaciju (obrazac SPORT-4). Izvorni obrasci za sva istraivanja (pa tako i

    obrasci za istraivanje SPORT SPORT-1, SPORT-2, SPORT-3 i SPORT-4) dostupni su javnosti i nalaze se na internetskim stranicama Dravnoga

    zavoda za statistiku (www.dzs.hr) pod rubrikom Obrasci.

    Izvjetaj SPORT-1 podnose portske udruge (portski klubovi i

    portska drutva) koja imaju svojstvo pravne osobe koje stjeu upisom u

    registar kod zakonom odreenoga tijela. Kako bi se dobio adresar za

    istraivanje Sport, koriten je ispis djelatnosti portskih klubova

    registriranih unutar razreda 93.12 Djelatnost portskih klubova, 93.13

    Fitnes centri, 93.19 Ostale portske djelatnosti prema Nacionalnoj

    klasifikaciji djelatnosti (NKD, 2007) koji je prilagoen za potrebe

    provoenja istraivanja, odnosno za distribuciju podrunim jedinicama

  • - 48 -

    Dravnoga zavoda za statistiku u upanijama preko kojih se i prikupljaju

    izvjea u svrhu to potpunijega obuhvata. U prvoj distribuciji obrazaca,

    Izvjetaj SPORT-1 upuen je na adrese 10.508 izvjetajnih jedinica, a bilo

    je i naknadnih slanja na traenje podrunih jedininca u upanijama. Oito

    je kako Dravni zavod za statistiku u prikupljanju podatka ne pravi razliku

    niti je iskazuje u svojim podacima izmeu npr. portskih klubova i fitnes

    centara. Pozitivni izvjetaj je od ukupno 10.508 portskih udruga dostavilo

    njih 4.165; nije poznato, meutim, koliko je od toga portskih klubova koji

    sudjeluju u sustavu natjecanja nacionalnih portskih saveza.

    Temeljna razlika u metodologiji prikupljanja podataka izmeu

    Dravnoga zavoda za statistiku i podataka prikupljenih za potrebe ove

    studije lei u injenici da smo za ovo istraivanje podatke prikupljali

    iskljuivo o osobama koje obavljaju trenerske poslove u skladu s ranije

    definiranim zakonskim i strunim opisom trenera, dok se u podacima

    Dravnoga zavoda za statistiku nalaze i podaci o osobama osposobljenima

    za rad u portu (voditelji, instruktori i sl.). Nadalje, ovo istraivanje je

    prikupljalo podatke izravno od nacionalnih portskih saveza pod

    pretpostavkom da oni imaju uvid u cjelokupno stanje strunoga kadra u

    svom portu te da raspolau cjelovitim podacima o trenerima

    angairanima u portskim klubovima njihova porta, dok je Dravni zavod

    za statistiku preko svojih upanijskih podrunica podatke dobivao

    neizravno od portskih klubova. Stoga se u nekim portovima (savezima)

    javljaju znaajne razlike u prikazanom broju strunih djelatnika (npr.

    jedrenje, konjiki port, tenis, veslanje itd.) u kojima djeluje vei broj

    osoba koje obavljaju nie razine strunih poslova odnosno poslove osoba

    osposobljenih za rad u portu (voditelja, instruktora i sl.), a u evidenciji

    Dravnoga zavoda za statistiku se vode kao treneri. U veini portova

    podaci se uglavnom poklapaju, odnosno iskazane brojane vrijednosti ne

    odstupaju znatnije jedne od drugih.

  • - 49 -

    Na temelju dostavljenih statistikih izvjetaja 4.165 portskih klubova i

    razvrstanih po portovima, Dravni zavod za statistiku je doao do podatka

    o 12.317 strunih djelatnika u portu (tablica 9).

    Tablica 9. Struni djelatnici u portu u 2009. godini (Dravni zavod za statistiku) i podaci o broju trenera prikupljeni istraivanjem za potrebe ovoga projekta tijekom 2011. godine

    portovi portski djelatnici (DZS, 2009) Treneri (projektna

    studija, 2011) Aikido 18 36 Alka -

    Ameriki nogomet 2 Atletika 121 107

    Auto-moto 295 Badminton 38 23

    Baseball-softball 45 13+151 Biciklizam 145

    Bilijar 11 Boanje 300 20

    Body building 104 Boks 90

    Dizanje utega 8 Judo 84 100

    Gimnastika 171 169 Golf 26

    Hokej na ledu 19 18 Hokej na travi 35 37

    Hrvanje 64 58 Jedrenje 173 30 Ju-jitsu 8

    Kajak-kanu 36 27 Karate 346

    Kick-boxing 181 Klizanje 3

    Konjiki port 164 35 Koarka 575 498 Kuglanje 269 267

    Maevanje 5 Motonautika i skijanje na vodi 10 8+52

    Nanbudo 8 Nogomet 3.936 5.751

  • - 50 -

    Odbojka 343 Orijentacijski port 9

    Pikado 27 Planinarstvo 299 0

    Plivanje 215 Ragbi 47

    Ronilatvo 199 Rukomet 775 473

    Savate boks 9 42 Skijanje 85 95

    Skokovi u vodu 11 22 portski ples 98 613

    portski ribolov 1.113 1004 Stolni tenis 274 Streliarstvo 38 71 Streljatvo 297 0 Taekwondo 224

    Tajlandski boks 17 20 Tenis, squash 349 200+135

    Triatlon, duatlon 33 Twirling 5 6

    Vaterpolo 149 Veslanje 101 30

    Zrakoplovstvo 54 Hrvatski sveuilini portski savez 7 80 Hrvatski savez za port i rekreaciju 166 0

    Hrvatski kolski portski savez 83 2.500 Ostali savezi i portovi6 238

    Ukupno 12.317 11.168

    1 Hrvatski baseball savez (13) + Hrvatski softball savez (15) 2 Hrvatski savez za skijanje na vodi i wakeboard (8) + Jetski savez Hrvatske (5) 3 Hrvatski rock'n'roll savez (61) 4 Hrvatski savez za portski ribolov na moru (100) 5 Hrvatski teniski savez (200) + Hrvatski squash savez (13) 6 U istraivanju za potrebe ove studije prikupljeni su podaci o ukupnom broju trenera za Hrvatski biatlonski savez (21), Hrvatski bob i skeleton savez (14), Hrvatski sanjkaki savez (5), Hrvatski savez daljinskog plivanja (31), Hrvatski savez sinkroniziranoga plivanja (33), Hrvatski ahovski savez (62), Hrvatski portski savez gluhih (17) i Specijalnu olimpijadu Hrvatske (55) koji nisu razvrstani u portove prema klasifikaciji Dravnoga zavoda za statistiku (ukupno 238 trenera).

    Uvaimo li objektivne metodoloke razlike i probleme u oba naina

    prikupljanja podataka, uoavamo tek malenu razliku od oko 10% ili 1.200

    trenera u podacima Dravnoga zavoda za statistiku i ovoga istraivanja. S

    obzirom na to da u naemu istraivanju nisu dobiveni podaci za ukupno 41

  • - 51 -

    nacionalni portski savez, a podaci za njih su veinom iskazani u analizi

    Dravnoga zavoda za statistiku, mogue je napraviti sljedeu simulaciju:

    ako se zbroje svi portovi za koje podaci nisu prikupljeni ovim

    istraivanjem, a postoje podaci Dravnoga zavoda za statistiku, dolo bi se

    do brojke od 3.045 trenera. Ako taj podatak pribrojimo podatku o

    ukupnom broju trenera koji je prikupljen ovim istraivanjem, mogue je

    simulirati ukupan broj trenera u Hrvatskoj od oko 14.200 osoba, to

    ukljuuje i strune djelatnike u sustavima kolskoga i sveuilinoga porta,

    odnosno, ako njih iskljuimo, dolazimo do brojke od oko 11.500 trenera,

    koja brojka odgovara naoj ranije iznesenoj pretpostavci o ukupnom broju

    trenera u Hrvatskoj.

    U portovima kao to su jedrenje, boanje, konjiki port, rukomet,

    savate, tenis, veslanje i kolski port postoji znaajna razlika u podacima

    Dravnoga zavoda za statistiku i podataka prikupljenih ovom studijom. U

    buduim istraivanjima bit e potrebno pokuati odrediti tone razloge

    znaajnijih odstupanja u broju trenera u navedenim portovima, odnosno

    uiniti metodoloke korekcije u prikupljanju podataka kako ne bi dolazilo

    do razlika u iskazanim podacima. Pritom na umu imamo prije svega

    uvoenje podrobnije i tonije definicije strunih djelatnika u portu koju bi

    koristio Dravni zavod za statistiku, a u skladu s postojeim zakonskim

    propisima i strunim tumaenjima opisa i definicije trenerskih poslova.

    Broj trenera u odnosu na broj klubova

    Podatke o broju osoba koje obavljaju trenerske poslove u portskim

    klubovima pojedinoga porta mogue je dovesti u odnos s brojem

    portskih klubova. Time dobivamo podatke o broju trenera po portskom

  • - 52 -

    klubu, na temelju ega je mogue zakljuivati o optereenosti trenera,

    kvaliteti strunih stoera te donositi druge zakljuke.

    Broj klubova

    S obzirom na dostupne izvore, postoje razliiti podaci o broju portskih

    klubova u naoj zemlji. U Registru udruga Republike Hrvatske, broj udruga

    koje pod glavnom djelatnou imaju upisanu portsku djelatnost je ak

    14.842, odnosno oko 35% svih nevladinih udruga u Republici Hrvatskoj.

    Taj podatak treba uzet s velikom rezervom. Naime, Registar je organiziran

    tako da ne prepoznaje portske klubove koji sudjeluju u sustavima

    natjecanja nacionalnih portskih saveza od udruga koje se bave portskom

    djelatnou, a nisu u sustavu portskih natjecanja (npr. Drutvo

    Kustoijanaca koje je registrirano za skupljanje povijesne grae o portu

    Kustoije i njegovanje portske tradicije Kustoije). Nadalje, u Registar su

    upisane sve udruge koje su osnovane, ali ne postoji mogunost izdvajanja

    onih udruga koje vie ne djeluju ili su ugaene, odnosno u Registru se

    nalaze upisane i udruge koje vie ne postoje i ne djeluju.

    Dravni zavod za statistiku je za potrebe statistikoga istraivanja

    porta za 2009. godine zatraio ispis djelatnosti portskih klubova

    registriranih unutar razreda 93.12 Djelatnost portskih klubova, 93.13

    Fitnes centri i 93.19 Ostale portske djelatnosti prema Nacionalnoj

    klasifikaciji djelatnosti (NKD, 2007) koji je bio prilagoen za potrebe

    provoenja istraivanja. U tom ispisu nalazilo se 10.508 portskih udruga,

    ali nam nije poznat podatak o broju portskih udruga koje su se vodile u

    razredu 93.12 Djelatnost portskih klubova prema Nacionalnoj klasifikaciji

    djelatnosti. Statistiki upitnik je ispunilo 4.165 portskih udruga. Iako je taj

  • - 53 -

    podatak potrebno uzeti s dozom opreza, moemo ga smatrati podatkom

    koji prua mogunosti za kvalitetnije zakljuivanje o realnom broju

    portskih klubova od Registra portskih udruga.

    Prema procjenama Hrvatskoga olimpijskoga odbora, broj portskih

    klubova se kree oko 7.000. Meutim, i taj podatak valja uzeti s rezervom

    s obzirom na to da se radi o procjeni koja datira s kraja 20. stoljea i

    nikada, barem prema spoznajama autora ove studije, ova procjena broja

    klubova nije provjerena objektiviziranim pokazateljima.

    Odnos broja trenera i broja klubova po portovima

    Puno su vjerodostojniji, iako ne cjeloviti, podaci o broju portskih

    klubova u ovom trenutku, prema naemu miljenu, podaci dobiveni u

    sklopu anketnoga istraivanja za potrebe ove studije.

    Tablica 10. Broj trenera, broj klubova i broj trenera po klubu

    Nacionalni portski savez Broj trenera Broj

    klubova trenera

    /klubova 1. Hrvatska federacija twirlinga 6 3 2 2. Hrvatski a