100
1 STUDIJA REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE U OPĆINI ''ŠIROKI BRIJEG'' ''ELEKTRON'' d.o.o Grude Široki Brijeg, travanj 2014.god.

Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pfmo

Citation preview

Page 1: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

1

STUDIJA REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE U OPĆINI ''ŠIROKI BRIJEG''

''ELEKTRON'' d.o.o Grude

Široki Brijeg, travanj 2014.god.

Page 2: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

2

Page 3: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

3

Naručitelj: J.U ''COMING'' Široki Brijeg

Oznaka ugovora:

Autori:

Ivan Ramljak dipl.inž.el

Mijo Sesar dipl.inž.el

Page 4: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

4

Page 5: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

5

Zadatak studije:

Page 6: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

6

Page 7: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

7

SADRŽAJ

Popis slika

Popis tablica

1. REZIME

2. UVOD

3. OPĆINA ŠIROKI BRIJEG – OPĆENITO

3.1 Zašto nam treba javna rasvjeta?

3.2 Opći podaci o javnoj rasvjeti u općini Široki Brijeg

3.2.1 Sadašnje stanje potrošnje javne rasvjete u općini Široki Brijeg

te usporedba sa drugim općinama i zemljama u regijIi

3.2.2 Cijena električne energije za javnu rasvjetu – stanje, perspektive

i usporedba

3.3 Opći pregledni podaci za javnu rasvjetu u općini Široki

Brijeg, urbano i ruralno:

3.4 Stanje i potrošnja javne rasvjete za urbani dio općine Široki

Brijeg

4. ELEMENTI JAVNE RASVJETE

4.1 Žarulje u javnoj rasvjeti

4.2 Svjetiljke

4.3 Kondezator kao kompenzator prekomjerno preuzete jalove

energije

4.4 Prigušnice

5. OPĆENITO O ZAHTJEVIMA ZA KVALITETNU JAVNU

(ULIČNU RASVJETU)

6. PRIMJERI ENERGETSKE EFIKSNOSTI U JAVNOJ

RASVJETI

7. PRORAČUNI ZA STUDIJU REKONSTRUKCIJE JAVNE

RASVJETE U OPĆINI ŠIROKI BRIJEG – PRORAČUN I

REZULTATI

8. ZAKLJUČAK

LITERATURA

PRILOZI

Page 8: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

8

Page 9: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

9

Popis slika:

Slika 1. Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete

Slika 2. Postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne enrgije

Slika 3. Potrošnja električne energije javne rasvjete kroz godine

Slika 4. Potrošnja električne energije javne rasvjete po mjesecima u 2012. god (u kWh)

Slika 5. Udio urbane potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji (u kWh)

Slika 5b. Udio urbane potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji (u kWh)

Slika 6. Postotni udio potrošnje urbane rasvjete u ukupnoj potrošnji javne rasvjete

Slika 7. Odnos prodaje natrijevih i živinih izvora u EU

Slika 8a, 8b. Postotni udio pojedinih izvora svjetlosti – ruralno područje

Slika 9a Brojčani odnos pojedinih izvora svjetlosti – urbano područje

Slika 9b. Postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti – urbano područje

Slika 10a Brojčani odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 10b Postotni odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 11a Brojčani odnos snaga živinih izvora – urbano područje

Slika 11b Postotni odnos snaga živinih izvora – urbano područje

Slika 12a Brojčani odnos snaga fluo izvora – urbano područje

Slika 12b Postotni odnos snaga fluo izvora – urbano područje

Slika 13 Novoprojektirani postotni odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 14 Novoprojektirani brojčani odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 15. Vrijeme pronalska određenog izvora svjetlosti i razvoj svjetlosnog toka istog

Slika 16. Položaj svjetlosnog zračenja u kontekstu frekvencije i valne duljine u usporedbi sa ostalim vidovima zračenja

Slika 17. Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora

Page 10: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

10

Slika 18. Svjetlosna iskoristivost određenih tipova žarulja

Slika 19. Prikaz standardne žarulje sa svim svojim elementima

Slika 20. Tok energije halogene žarulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

Slika 21. Tok energije fluokompaktne žarulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

Slika 22. Osnovni dijelovi LED rasvjete

Slika 23. Odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete

Slika 24. Živina žarulja za javnu rasvjetu

Slika 25. Natrijeve žarulje za javnu rasvjetu

Slika 26. Neekološka svjetiljka (lijevo) i ekološka svjetiljka (desno)

Slika 27. Neekološke svjetiljke na području Širokog Brijega - primjeri

Slika 28. Novopredložene moderne svjetiljke za područje Širokog Brijega

Slika 29.Odnosi instaliranih snaga žarulja u javnoj rasvjeti za različita stanja

Slika 30.Odnosi potrošnje žarulja u kWh u javnoj rasvjeti za različita stanja

Slika 31.Odnosi potrošnje žarulja u KM u javnoj rasvjeti za različita stanja

Slika 32.Odnosi ušteda u kWh u javnoj rasvjeti za različita stanja

Slika 33.Odnosi ušteda u KM u javnoj rasvjeti za različita stanja

Page 11: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

11

Popis tablica:

Tablica 1: Potrošnja javne rasvjete u općini Široki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh i KM te udjel potrošnje javne rasvjete u urbanom djelu općine u ukupnoj potrošnji javne rasvjete u kWh i postocima (%)

Tablica 2. Prodaja žarulja za javnu rasvjetu u EU

Tablica 3. Omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe

Tablica 4. Spisak naseljenih ruralnih mjesta sa brojem rasvjetnih tijela općine Široki Brijeg

Tablica 5. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u ruralnom području

Tablica 6. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom području – trenutno stanje

Tablica 7. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom području – novoprojektirano predloženo stanje

Tablica 8. Podjela umjetnih izvora svjetlosti:

Tablica 9. Osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u području javne rasvjete

Tablica 10. Pregled ulaganja i ušteda sa vremenom povrata investicije za modernu javnu rasvjetu na području Hrvatske

Tablica 11. Rezime proračuna potrošnje i uštede za postojeće, novoprojektirano i novo teorijsko stanje javne rasvjete

Tablica 12. Ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki odgovarajuće snage dobivene proračunom

Tablica 13. Ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki odgovarajuće snage sa redukcijskom prigušnicom dobivene proračunom

Tablica 14. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za investiranje u svjetiljke

Tablica 15. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za investiranje u svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom

Tablica 16. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke

Tablica 17. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom

Page 12: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

12

Tablica 18. Ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg čini trošak za nove svjetiljke uz uračunato održavanje

Tablica 19. Ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg čini trošak za nove svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom uz uračunato održavanje

Tablica 20. Ušteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke u periodu od 20 godina

Page 13: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

13

1. REZIME

U studiji je analizirano sadašnje stanje javne rasvjete u urbanom dijelu općine Široki Brijeg –

gradski dio, svjetlotehnički i energetski po pitanju potrošnje električne energije. Zaključeno je

da su moguće uštede u predmetnoj javnoj rasvjeti. Te uštede su zasnovane na osnovu

izmjene dotrajalih svjetiljki modernim svjetiljkama. Pošto je dobar dio sadašnje rasvjete sa

živinim izvorima time je ušteda još i veća. Međutim, trenutni natrijevi izvori u starim

svjetiljkama su za moderne svjetiljke sa natrijevim izvorima predimenzionirani, tako da je

moguće i smanjenje nazivnih snaga i sadašnjih natrijevih izvora (svjetiljka+žarulja).

Proračuni su rađeni za kompletno geodetski snimljenu javnu rasvjetu i obiđenu svaku

svjetiljku. Samo takav pristup podržan dodatno modernim softverskim analiziranjem

svjetlotehničkih karakteristika rasvjete je ispravan pristup.

U studiji se vidi da izmjena ''napamet'' živinih izvora sa natrijevim izvorima a samo na osnovu

kriterija svjetlosnog toka, što je uvriježeno kod nekih upravitelja javnom rasvjetom, nije

dovoljno dobro i kvalitetno rješenje, tj. uštede dobivene na takav način su mnogo manje ili

zanemarive u odnosu na uštede koje se mogu postići detaljnim snimanjem, pregledom i

anliziranjem javne rasvjete.

Dalje, snimanjem i pregledom javne rasvjete se može dalje pristupiti daljnjim energetskim

proračunima strujnih krugova javne rasvjete čime se može povećati sigurnost, pouzdanost i

produljiti životni vijek javne rasvjete kao i opće stanje javne rasvjete. Također, sa postojećim

podacima se mogu napraviti i prijedlozi upravljanja radom javne rasvjete što još može

smanjiti troškove javne rasvjete a moguće je i napraviti plan i prijedlog održavanja javne

rasvjete.

Na osnovu svega navedenog se može napraviti i detaljniji sustav vođenja i upravljanja

javnom rasvjetom u vidu baze podataka i GIS sustava javne rasvjete.

Na kraju, kvalitetnim vođenjem i upravljanjem javne rasvjete se smanjuju troškovi javne

rasvjete čime je zadovoljan vlasnik javne rasvjete a opće stanje javne rasvjete se poboljšava

čime je zadovoljan korisnik javne rasvjete – građani. Dakle, ima se obostrana korist i

zadovoljstvo.

Usporedbom ulaganja, uštede i vremena povrata investicije između Općine Širokog Brijega i

mjesta koja su navedena u Hrvatskoj vidi se visok stupanj uštede i vremena povrata

investicije u odnosu na ulaganje Širokom Brijegu, te je Široki Brijeg gotovo na samom vrhu

ako se pogleda tablica 10.

Page 14: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

14

Page 15: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

15

2. UVOD

U studiji je dano trenutno stanje javne rasvjete na području općine Široki Brijeg. Ruralni dio je

dan na osnovu podataka koje je ustupio vlasnik javne rasvjete a za urbani dio je rađeno

detaljno geodetsko snimanje i pregled javne rasvjete. Na osnovu tih podataka su urađeni

svjetlotehnički proračuni javne rasvjete u urbanom djelu u programskom paketu Dialux te je

dobijen odgovor na pitanje: ''Koje svjetiljke postaviti na određeni stup (kandelaber)?'' Dalje,

dobijeno rješenje je uspoređeno sa već postojećim svjetiljkama na stupnim mjestima. Na taj

način se vidjelo gdje su moguće promjene – uštede.

Urađene su tehnoekonomske analize sadašnjeg stanja i predloženog novog stanja, tj. sa

svjetiljkama koje su dobijene u proračunu. Došlo se do izvrsnih rezultata po pitanju uštede jer

se uvidilo da je moguća izmjena većine predimenzioniranih i natrijevih i živinih izvora

zastarjelih svjetiljki sa modernim svjetiljkama i natrijevim izvorima.

Također, pazilo se i na estetiku, tako na određenom mjernom mjestu gdje jedan dio svjetiljki

je trebalo izmjeniti a dio svjetiljki je zadovoljavao, računalo se sa izmjenama svih svjetiljki,

upravo iz estetskih razloga. Dat je i prijedlog vlasniku javne rasvjete da dio postojećih

svjetiljki, koje su za izmjenu a koje nisu u lošem stanju, se može iskoristiti u zamjeni i

proširenju javne rasvjete ruralnog dijela. Takav pristup nije utjecao na jako velike mogućnosti

uštede.

Studija daje usporedbu stanja javne rasvjete u Općini Široki Brijeg sa stanjem javne rasvjete

u okolici i EU.

Također, studija daje kratak opis i svih elemenata javne rasvjete te iskustva sa uštedom

električne energije u javnoj rasvjeti u Hrvatskoj.

Ukratko je prikazana i opisana norma koja je važeća za svjetlotehničke parametre javne

rasvjete.

Na kraju je dan i matematički opis tehnoekonomske analize i sve tablice koje su dobijene kao

rezultat proračuna.

Page 16: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

16

Page 17: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

17

3. OPĆINA ŠIROKI BRIJEG – OPĆENITO

Široki Brijeg je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovne i središte Zapadnohercegovačke

županije. Smješten na rijeci Lištici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko

10.000 stanovnika, dok općina ima oko 30.000 stanovnika. Poslije potpisivanja Daytonskog

sporazuma općina Široki Brijeg, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine

[1].

Općina Široki Brijeg ima površinu od 388 km2. Prema zadnjem popisu stanovnika iz 1991.

godine u općini je bilo 27189 stanovnika. Stanovništvo ove općine živi u 24 mjesne

zajednice i to: Biograci, Buhovo, Ciglana, Crnač, Crne Lokve, Čerigaj, Desna Obala,

Dobrkovići, Dužice, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lijeva Obala, Ljuti Dolac, Mokro,

Oklaji, Privalj, Provo-Dobrič, Rasno, Rujan, Trn, Turčinovići i Uzarići. Prosječna naseljenost

je 70,1 stanovnik po km2, te se kao takva svrstava u skupinu bosansko-hercegovačkog

prosjeka. U razdoblju od 1948 - 1991. godine svrstana je u skupinu od tridesetak općina ( od

ukupno 109 ) s najslabijim rastom stanovnika. Prema procjeni ukupnog broja stanovnika,

stanje po starosnoj strukturi 31.12.1999. godine izgleda ovako [2]:

Od 0 do 14 godina Od 15 do 64 godine 65 i više godina Ukupno

5822 20643 3065 29530

Procjena starosne strukture stanovništva 31.12.2003. godine:

Od 0 do 14 godina Od 15 do 64

godina

65 i više godina Ukupno

5889 20738 3325 29952

Prosječna stopa rasta stanovništva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najveći rast

zabilježen je 1971. godine, da bi opet 1981. godine došlo do naglog smanjenja. Nakon 1991.

godine dolazi do laganog oporavka, kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost

stanovništva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih demografskih procesa upućuju

razlike u dinamici dviju kategorija stanovništva; stanovništva općinskog središta Široki Brijeg,

na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani. Po posljednjem popisu iz 1991.

godine općina Široki Brijeg svrstana je među 18 bosanskohercegovačkih općina iz kojih je u

Hrvatsku doselio najveći broj njezinih stanovnika. Bitne demografske promjene dogodile su

se u drugoj polovici 20. stoljeća kada su počele privremene vanjske migracije, odnosno

«privremeni odlazak u inozemstvo». Svaki šesti stanovnik ovoga kraja ne ubrajajući Hrvatsku

bio je u cijelom tome razdoblju u nekoj europskoj ili u izvaneuropskoj zemlji. Ili, još slikovitije,

svaki drugi stanovnik iz dobne 20-29 i svaki teći iz dobne skupine 30 - 39 godina, te svaki

treći radno sposobni stanovnik otišli su «trbuhom za kruhom» tragom svojih djedova i očeva.

Četvorica od petorice ovih ljudi, ''inozemaca'', bili su poljoprivrednici ili srodni radnici.

Obzirom na stopu zaposlenosti od 4,5% u tzv. društvenom sektoru, prigodu za zaposlenje

nisu dobivali niti oni obrazovaniji. Za primjer može poslužiti podatak da je prema popisu

Page 18: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

18

1971. godine među tim ljudima bilo 80 onih sa fakultetskom diplomom (popisom iz 1961.

godine takvih je bilo ukupno 142 u čitavoj zapadnoj Hercegovini) [2].

Visokoobrazovani kontigent stanovništva ove općine ušesterostručen je između 1971. i 1991.

godine (od 90 na 605 fakultetskih diploma). Presudna uloga u tom smislu bila je Sveučilišta u

Mostaru, koje je osim općekulturne uloge imalo i izravan utjecaj na poboljšanje demografske

slike na ovim prostorima [2].

3.1 Zašto nam treba javna rasvjeta?

Rasvjeta na javnim površinama prvo se koristila zbog razloga sigurnosti. Već su stari

Rimljani i Grci osvjetljavali svoje ulice i ceste kako bi se spriječile pljačke i održala sigurnost

građana. Rimljani su za posao paljenja javne rasvjete koristili robove koji su imali poseban

naziv-laternarius i njihov je zadatak bio da svakog dana u sumrak pale uljanice kao prvi vid

ulične javne rasvjete. Kroz povijest, gradove se nastavilo osvjetljavati sa svijećama uz pomoć

osoba koje su ih palile, a tek se sredinom 19. Stoljeća u Austriji počeo koristiti kerozin kao

gorivo za rasvjetu. Prva električna rasvjeta u gradovima počela se koristiti krajem 19. stoljeća

i bila je poznata pod terminom električna svijeća, a razvio ju je Rus Pavel Yablochkov. Među

prvim gradovima koji su dobili ovakav tip rasvjete bio je Pariz, koji je od tada poznat kao

„grad svjetla“. Nakon Pariza, sustav jave električne rasvjete razvijen je i u drugim većim

gradovima Europe, a zatim i Amerike. Danas javnu rasvjetu doživljavamo kao nešto

uobičajeno i potrebno za normalan život te ne razmišljamo o tome kako bi nam život izgledao

da ne postoji. No iako su prednosti javne rasvjete daleko veće od mana, postoje i loše

karakteristike javne rasvjete. Budući da nam je javna rasvjeta skoro uvijek dostupna, naše su

se oči navikle na to. Mnogim se vozačima dogodi slučaj gubitka noćnog vida - odnosno teže

prilagodbe zjenica prilikom prelaska iz tamnog u svjetlo područje i obrnuto.Također, jedan od

značajnijih problema javne rasvjete je i onečišćenje svjetlom. Naime, zbog velike količine

svjetla na zemlji, za astronome je ponekad teško promatrati zvijezde, a velika količina svjetla

šteti i mnogim noćnim životinjama te migracijama ptica [30].

Za razliku od današnje rasvjete, koja je u pravilu električna, u XIX. stoljeću kad su izgrađivani

po većim gradovima sustavi javne rasvjete, kao energent se koristio plin. Prvi sustav za

destilaciju plina, koji je upotrijebio za rasvjetljavanje vlastitoga doma konstruirao je 1792.

godine William Murdoch. Tijekom 1813. i 1814. godine koristeći svoja iskustva pri izgradnji

manjih pogona, on je započeo izgrađivati sustav plinske javne rasvjete u Londonu, a do

1823. plinska je rasvjeta uvedena u 52 engleska grada. Ubrzo nakon toga u većim

gradovima kontinentalne Europe uvođena je plinska rasvjeta: u Parizu 1815. god., u Beču

1818. god., u Berlinu i Hamburgu 1826. god., itd. Na hrvatskom je prostoru prvi sustav

destiliranog plina za rasvjetne svrhe izgrađen i pušten u pogon 1818. god. na svjetioniku

Savudrija, što je i u svjetskim razmjerima predstavljalo inovaciju u regulaciji pomorskog

prometa. Sustavi gradske javne rasvjete podignuti su nešto kasnije: u Rijeci 1852. god., u

Zagrebu 1862. god. (pušten u rad 1863. god.), u Splitu 1870. god., u Puli 1880. god., u

Osijeku 1886. god. itd. Gradska uprava Zagreba pokrenula je inicijativu za izgradnju mreže

gradske rasvjete i gradske plinare, pa je 1862. sklopljen ugovor između grada Zagreba i

bavarskog poduzetnika Ludwiga Augusta Riedingera o uvođenju javne i privatne plinske

rasvjete. U svrhu gradnje tvornice rasvjetnog plina Riedingeru je besplatno ustupljeno

Page 19: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

19

gradilište na uglu Kukovićeve (danas Hebrangove) i Gundulićeve ulice. Nakon proširenja tzv.

“stara“ plinara obuhvaćala je čitav prostor do Mažuranićeva trga i Žerjavićeve ulice. Kad je

31. listopada 1863. god. proradila plinska rasvjeta u Zagrebu taj su sustav sačinjavale 364

plinske svijetiljke [31].

Valja reći da javne rasvjeta danas ima najveći utjecaj na:

- sigurnost u prometu,

- zaštitu od pljački,

- normalno odvijanje kretanja ljudi i prevoznih sredstava i još mnogo toga drugoga

Za promet pod javnom rasvjetom noću je bitno naglasiti da se velik dio prometa odvija noću i

da je koncentracija vozača prirodno noću slabija pa je tu pozitivan utjecaj javne rasvjete

očigledan. Prema [32] isključenje javne rasvjete noću dovodi do:

- 13% više krađe automobila

- 25% više prepada

- 65% više provala

Poznati su podaci iz Hrvatske o uvođenju ''moderne'' rasvjete [33]:

- 1951. god. instalirana prva fluorescentna javna rasvjeta u jednoj ulici

- 1958. god. izgrađena prva javna rasvjeta sa živinim visokotlačnim žaruljama

- 1969. god. izgrađena prva javna rasvjeta sa niskotlačnim natrijvim žaruljma

- 1973. god. izgrađena prva javna rasvjeta sa visokotlačnim natrijvim žaruljama

Danas je javna rasvjeta ''biznis''. 2005. god. je u EU prodana 2,1 milijun svjetiljka i 18,3

milijuna žarulja [7]. Ovi troškovi, sa troškovima održavanja dovode do više milijarda eura

prometa u EU od javne rasvjete. Kada se još dodaju troškovi energije, dobivaju se ''enormne

cifre''.

3.2 Opći podaci o javnoj rasvjeti u općini Široki Brijeg

3.2.1 Sadašnje stanje potrošnje javne rasvjete u općini Široki Brijeg te

usporedba sa drugim općinama i zemljama u regiji

Rasvjeta je ''velik'' potrošač električne energije. Ovdje, kod potrošnje električne energije u

ovom slučaju, se pod javnom rasvjetom misli i na cestovnu rasvjetu i dekorativnu rasvjetu

(rasvjetu igrališta, spomenika, parkova i sl). Točnije, velik dio ukupno potrošene električne

energije jednog područja ide na rasvjetu. U općini Široki Brijeg postojano je kontinuirano

povećanje potrošnje električne enrgije za javnu rasvjetu, što se vidi na slici ispod.

Page 20: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

20

Slika 1. Potrošnja električne energije u sektoru javne rasvjete

Sa slike 1 se vidi podjednaka potrošnja u sektoru javne rasvjete za 2004., 2005. i 2006.

godinu te nagli rast u 2012. godini kada je javna rasvjeta ''potrošila'' 1,1 milijun kWh [11].

Udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne energije općine je trenutno

(2012. i 2013. god.) na razini 1%, te je također vidljiv porast u odnosu na prethodne godine,

što se vidi na slici 2.

Page 21: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

21

Slika 2. Postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne enrgije

Na slici 3 ispod je prikazan graf gdje je prikazana potrošnja električne energije u javnoj

rasvjeti kroz godine. Vidi se stagnacija potrošnje kroz godine 2004., 2005., i 2006. kroz iste

točke na grafu, te povećanje u 2012 godini.

Slika 3. Potrošnja električne energije javne rasvjete kroz godine

Page 22: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

22

U tablici ispod su prikazani brojčano i postotno odnosi ukupne potrošnje električne energije

za područje općine Široki Brijeg i potrošnje javne rasvjete za četiri godine.

110.812.052,00 preuzimanje Širokog Brijega

2012.god.

1.106.688,00 preuzimanje javne rasvjete J.R 0,99 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

94.485.662,00 preuzimanje Širokog Brijega

2006.god.

804.765,00 preuzimanje J.R 0,85 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

91.648.000,00 preuzimanje Širokog Brijega

2005.god.

800.451,00 preuzimanje J.R 0,87 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

92.115.448,00 preuzimanje Širokog Brijega

2004.god.

818.240,00 preuzimanje J.R 0,88 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

Iz grafova je vidljivo da je trenutno udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji

električne energije u kWh oko 1% u općini Široki Brijeg.

Zanimljivo, u Europskoj Uniji je prema [5] i [7] taj udio 1,3%. Prema [3] udio potrošnje javne

rasvjete u ukupnoj potrošnji električne energije je 3%. Prema [8] taj iznos u Srbiji je 1,76% a

prema [13] 1,1%. U Češkoj je taj iznos 2% [18]. Prema [23] gotovo 6% električne energije ide

na javnu rasvjetu u Kini. U Portugalu 3% električne energije ide na javnu rasvjetu sa stopom

rasta 4% godišnje od 2005.do 2009. godine [35].

Što se tiče gradova, prema [9] u Zagrebu 0,79% preuzete električne energije se potroši na

javnu rasvjetu. Podatak za Livno je dan u [10] za 2009. godinu u MWh i to je 1,096 MWh, što

je slično kao i za Široki Brijeg.

Poznat je podatak iz [4] za Osječko Baranjsku županiju o udjelu potrošnje javne rasvjete u

ukupnoj potrošnji električne energije i u pitanju je 0,8 %.

Zanimljivi su podaci i o udjelu potrošnje cjelokupne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne

energije. Taj iznos je posljednih godina oko 20%. Prema [13] je 20%, prema [12] 21% a

prema [6] 19%.

Broj svjetiljki po stanovniku [7] je također dosta zanimljiv podataka o stanju javne rasvjete

nekog područja:

- Prosijek EU: 0,12

- Min; Češka: 0,03

- Max; Švedska: 0,28

U općini Širokom Brijegu je to na razini: 0,06 (polovina od prosjeka EU)! Recimo, zanimljivo

je dati jedan vid usporedbe sa Mađarskom, gdje je ta cifra: 0,06 također ili Poljskom 0,05 ili

recimo sa Latvijom, Litvom ili Estonijom gdje ta brojka: 0,04!

Page 23: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

23

Zanimljivo je pogledati potrošnju javne rasvjete za Široki Brijeg po mjesecima za 2012

godinu (slika 4) prema dostupnim podacima:

Slika 4. Potrošnja električne energije javne rasvjete po mjesecima u 2012. god (u kWh)

Sa slike je vidljivo kako je povećana potrošnja u zimskom periodu kada su noći duže, a

smanjena u ljetnom periodu, kada su dani duži. Sa slike se vidi da je najviše energije na

javnu rasvjetu potrošeno u mjesecu siječnju a najmanje u lipnju.

Na slici 5 je prikazano grafički udio potrošnje za javnu rasvjetu u urbanom djelu u odnosu na

ukupnu potrošnju javne rasvjete. Sa slike je jasno vidljivo da je mnogo izraženija ukupna

potrošnja javne rasvjete u urbanom, gradskom djelu.

Page 24: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

24

Slika 5. Udio urbane potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji (u kWh)

Na slici 5b je prikazan također odnos potrošnje električne energije za javnu rasvjetu u

ukupnoj mjeri i za urbani dio, te se također jasno vidi apsolutno viši udio potrošnje javne

rasvjete u urbanom djelu.

Slika 5b. Udio urbane potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji (u kWh)

Mnogo viša potrošnja u gradu (urbanom djelu) nego na selu (ruralnom djelu) za javnu

rasvjetu mogla se i očekivati i to je uobičajno.

Slika ispod (slika 6) prikazuje postotni udio urabne potrošnje za javnu rasvjetu u odnosu na

ukupnu potrošnju električne energije za javnu rasvjetu.

Page 25: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

25

Slika 6. Postotni udio potrošnje urbane rasvjete u ukupnoj potrošnji javne rasvjete

Sa slike je vidljivo da je potrošnja javne rasvjete u urbanom djelu mnogo veća od potrošnje u

ruralnim područjima. Prosječno 76% (3/4) električne energije za javnu rasvjetu se potroši u

gradu – urbanom djelu (u kWh).

3.2.2 Cijena električne energije za javnu rasvjetu – stanje, perspektive i

usporedba

Cijena električne energije za javnu rasvjetu u Elektroprivredi HZ-HB koja je opskrbljivač javne

rasvjete u općini Široki Brijeg je dvotarifna, tj. sezonska i izosi:

- viša sezona: 0,2145 KM/kWh + PDV

- niža sezona: 0,1650 KM/kWh + PDV

Viša sezona traje kroz mjesece: studeni, prosinac, siječanj i veljača, a niža sezona je u

ostalim mjesecima.

Kod javne rasvjete se naplaćuje ''samo'' 'potrošena energija, dakle, ne naplaćuje se

angažirana snaga niti prekomjerno preuzeta jalova električna energija.

Zanimljivo je pogledati cijene električne energije u okolici. Tako recimo, u Hrvatskoj je cijena

kWh električne energije za javnu rasvjetu 0,87 kn (oko 23 pf) + PDV prema [14], a u

Elektroprivredi BiH je cijena 16,07 pf/KWh + PDV prema [15]. U Republici Srpskoj cijena za

javnu rasvjetu je 9,54 pf/kWh + PDV [16]. U Republici Srbiji je cijena prema 6,08 din/kWh

(oko 11 pf) + PDV. Prema [7] prosjek u EU je oko 0,09 euro/kWh (18 pf/kWh) + PDV.

Pretpostavka je autora da cijena električne energije za javnu rasvjetu ''može'' samo ''rasti''.

Page 26: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

26

Potrošnja javne rasvjete u općini Široki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh i KM je

dana u tablici ispod (tablica 1), kao i udjel potrošnje javne rasvjete u urbanom djelu općine u

ukupnoj potrošnji javne rasvjete u kWh i postocima (%).

Tablica 1: Potrošnja javne rasvjete u općini Široki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh

i KM te udjel potrošnje javne rasvjete u urbanom djelu općine u ukupnoj potrošnji

javne rasvjete u kWh i postocima (%)

Vidljivo je da je u 2012. god. potrošeno 1,106 MWh električne energije za javnu rasvjetu (oko

1% ukupne potrošnje općine), a 76,72% te energije za javnu rasvjetu je potrošeno u

urbanom djelu - gradskom.

Vidi se da je oko 75% električne energije za javnu rasvjetu utrošeno u urbanom djelu, te će

urbani dio biti predmet proračuna u ovoj studiji pošto je velik udio potrošnje javne rasvjete

upravo u urbanom djelu.

Iz svega iznad navedenog se mogu uočiti opći podaci za javnu rasvjetu u općini Široki Brijeg.

mjesec suma kWh suma KM suma

kWh/urbano

udio potrošnje urbanog djela u

ukupnoj potrošnji kWh (%)

1. 112.650,00 24.163,43 85.815,00 76,18

2. 103.357,00 22.170,08 80.843,00 78,22

3. 92.967,00 15.339,56 71.620,00 77,04

4. 76.983,00 12.702,20 62.460,00 81,13

5. 82.966,00 13.689,39 60.892,00 73,39

6. 61.508,00 10.148,82 45.783,00 74,43

7. 79.682,00 13.147,53 62.546,00 78,49

8. 79.407,00 13.102,16 57.965,00 73,00

9. 82.913,00 13.680,65 62.388,00 75,25

10. 108.074,00 17.832,21 82.703,00 76,52

11. 114.337,00 24.525,29 89.015,00 77,85

12. 111.844,00 23.990,54 87.037,00 77,82

godina 1.106.688,00 204.491,83 849.067,00 76,72

Page 27: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

27

3.3 Opći pregledni podaci za javnu rasvjetu u općini Široki Brijeg, urbano i

ruralno

Opći podaci za javnu rasvjetu u općini Široki Brijeg, gdje javna rasvjeta u ovom slučaju

obuhvaća: cestovnu rasvjetu i dekorativnu rasvjetu.

- broj stanovnika u općini, procjena 2013.god.: 29952

- potrošnja električne energije u općini (preuzeta energija) 2012.god.: 110.812.052,00

kWh

- potrošnja električne energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god.:

1.106.688,00 kWh

- potrošnja električne energije javne rasvjete u KM (računi za električnu energiju):

204.491,83

- prosječna cijena električne energije za javnu rasvjetu: 18,5 pf/kWh

- postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne energije: 0,99 %

- postotni udio potrošnje javne rasvjete urbanog dijela u potrošnji električne energije za

javnu rasvjetu: 76 %

- ukupna instalirana snaga svih žarulja u javnoj rasvjeti: 317,12 kW

- ukupan broj rasvjetnih tijela: urbani dio:1268 + ruralni dio: 673 + dekorativa rasvjeta

cca: 50 = 1991 kom.

- Ukupan broj mjernih mjesta: urbani dio: 25, ruralni dio: 22; ukupno 47 mjernih mjesta - površina općine Široki Brijeg: 388 km2

Iz gore navedenih podataka se mogu dalje dobiti dodatni općeniti podaci o stanju rasvjete u

općini Široki Brijeg:

- potrošnja električne energije po žarulji: 555,84 kWh/žarulja

- prosječno instalirana snaga po žarulji: 159 W/žarulja

- potrošnja u KM po žarulji: 102,70 KM/žarulja

- potrošnja javne rasvjete po jednom stanovniku: 20,84 kWh/ stanovniku

- instalirana snaga javne rasvjete po stanovniku: 10,58 W/stanovniku

- broj stanovnika na jednu žarulju: 15,04 stanovnika/žarulja - broj žarulja na 1 km2 površine općine: 5,13 žarulja/km2

Zanimljivo, u Europi prema [7] instalirano je po jednoj svjetiljci snage:

- Švedska: 100 W

- Poljska: 240 W

- Njemačka: 110 W

- Francuska: 146 W

- Nizozemska: 61W

Svojevrsni Europski prosjek je 116 W!

Zanimljiv je i podatak o prodaji žarulja za javnu rasvjetu u EU [7], i usporedba žive i natrija!

Page 28: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

28

Na idućoj tablici (tablica 2) i slici (slika 7) daje odnos prodaje natrijevih i živinih žarulja u EU

u periodu 1999.-2004. god. u milijunama komada gdje se vidi pad prodaje živinih izvora i

povećanje broja prodanih natrijevih izvora.

Tablica 2. Prodaja žarulja za javnu rasvjetu u EU

prodaja žarulja

(*103)

godina živa natrij

1999 8711 8801

2000 9333 9151

2001 8501 10265

2002 8542 10206

2003 8151 10457

2004 7938 10982

Slika 7. Odnos prodaje natrijevih i živinih izvora u EU

Zanimljiv je i trenutni odnos broja i vrsta žarulja u javnim rasvjetama u Europi (posebno u

EU). Prema [7] u EU trenutno postoji 56.155.000 svjetiljki za javnu rasvjetu, 0,12 svjetiljki po

stanovniku EU. Od toga je žarulja (u postocima):

- živa visokog pritiska: 32%

- natrij visokog pritiska: 47%

- natrij niskog pritiska: 9%

- metal halogene: 3%

Page 29: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

29

- fluo-kompaktne: 8%

U tablici 3 ispod je dan omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe [7].

Tablica 3. Omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe

Svjetlosni izvor (%)

Zemlja ŽIVA NATRIJ METAL FLUO-

KOMPAKTNA

Austrija 30 67 3 0

Beligija 5 83 3 7

Francuska 33 62 0 5

Njemačka 45 34 3 18

Grčka 50 42 3 5

Italija 64 29 5 2

Mađarska 33 67 0 0

Poljska 49 50 0 1

Portugal 30 65 0 5

UK 0 85 0 15

Litva 40 56 2 2

Estonija 40 56 2 2

Španjolska 20 70 0 10

U Australiji je zanimljivo da je omjer sljedeći [39]:

- živina žarulja: 43%

- natrijeva žarulja: 52%

- metalhalogena žarulja, fluo-kompaktna žarulja: 4%

Procjene troškova za električnu energiju za javnu rasvjetu u Australiji su 125 milijuna

Austaralskih dolara, koliko čak iznose i troškovi održavanja, što je godišnji promet od 250

milijuna dolara.

U tablici ispod (tablica 4) je prikazan spisak svih ruralnih naselja općine Široki Brijeg sa

brojem rasvjetnih tijela. U tablici također se vidi da ukupno postoji 673 rasvjetna tijela [19].

Page 30: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

30

Tablica 4. Spisak naseljenih ruralnih mjesta sa brojem rasvjetnih tijela općine Široki Brijeg

Ukupan broj rasvjetnih tijela

Naziv naselja

Urbano (u) / ruralno (r)

Broj ulica u naselju

6 m.z Crnač r

26

7 m.z Dobrkovići r

24

8 m.z Izbično r

55

9 m.z Ljubotići r

33

10 m.z Kočerin r

74

11 m.z Privalj r

12

12 m.z Mamići r

6

13 m.z Dužice r

25

14 m.z Rasno r

94

15 m.z Buhovo r

128

16 m.z Knešpolje r

7

17 m.z Provo r

27

18 m.z Uzarići r

32

19 m.z Jare r

55

20 m.z Biograci r

45 21 m.z Ljuti Dolac r

30

673

Ukupno postoje 47 mjerna mjesta na kojima se mjeri utrošena električna energija javne

rasvjete. Od toga broja 25 mjernih mjesta mjeri potrošnju urbane rasvjete, a 22 mjernih

mjesta mjeri potrošnju ruralne rasvjete. Zaključno, podjedank je broj mjernih mjesta i u

urbanom i ruralnom području.

Zanimljivo za usporedbu, u ruralnom području se nalaze 673 rasvjetna tijela, a 24%

energije od ukupne potrošnje javne rasvjete je u ruralnom djelu.

Općeniti sumarni podaci javne rasvjete za ruralni dio:

- 673 rasvjetna tijela

- 439 rasvjetnih tijela sa natrijevim izvorom - 65%

- 167 izvora sa živinim izvorom – 25%

- 67 fluo kompaktna izvora – 10%

- 22 mjerna mjesta

- 30,6 svjetlosnih izvora po mjernom mjestu prosječno

- 24% energije ukupne potrošnje javne rasvjete je u ruralnom djelu

Sljedeća tablica (tablica 5) daje pregled rasvjetnih tijela – izvora po naseljenim mjestima sa

javnom rasvjetom u ruralnom području.

Page 31: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

31

Tablica 5. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u ruralnom

području

NATRIJ ŽIVA FLUO-

ŠTEDNA

BROJ MJERNIH MJESTA

70 W

150 W

250 W

125 W

250 W

400 W

65 W

MZ PROVO 27 1

MZ UZARIĆI 32 2

MZ JARE 55 1

MZ BIOGRACI 45 1

MZ LJUTI DOLAC

30 1

MZ DUŽICE 25 1

MZ RASNO I NJIVE

27 67 2

MZ BUHOVO 128 2

MZ KNEŠPOLJE 7 1

MZ LJUBOTIĆI 33 2

MZ KOČERIN 74 1

MZ PRIVALJ 12 1

MZ MAMIĆI 6 1

MZ IZBIČNO 55 3

MZ CRNAČ 26 1

MZ DOBRKOVIĆI

24 1

427 12 167 67 22

439 167

67

Slika ispod (slika 8a i 8b) pokazuje pomoću dva tipa grafikona postotne odnose pojedinih

izvora svjetlosti u ruralnom području.

Page 32: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

32

Slika 8a, 8b. Postotni udio pojedinih izvora svjetlosti – ruralno područje

Page 33: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

33

3.4 Stanje i potrošnja javne rasvjete za urbani dio općine Široki Brijeg

Ova rasvjeta predstavlja javnu (uličnu, cestovnu) rasvjetu urbanog dijela koja i jeste

predmet studije, dakle promatra se ulična javna rasvjeta bez uzimanja u obzir rasvjete

parkova, igrališta, spomenika i ostale dekorativne rasvjete.

Gotova sva rasvjeta urbanog dijela i spada u uličnu rasvjeta koja je i predmet

promatranja i analize. Dekorativna rasvjeta zauzima i po preuzimanju električne

energije i po broju svjetiljki manje od 3% u odnosu na ukupan broj rasvjetnih tijela i

energetsko preuzimanje javne rasvjete za urbani dio.

U tablici ispod (tablica 6) je pregled rasvjetnih tijela po mjernim mjestima (njih 25) u urbanom

dijelu općine Široki Brijeg.

Page 34: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

34

Tablica 6. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom

području – trenutno stanje

NATRIJEV IZVOR ŽIVIN IZVOR FLUO IZVOR

Snaga svjetlosnog izvora (W)

RedBroj Naziv mjernog mjesta 70 100 150 250 125 250 400 45 65

Ukupan broj svjetlosnih izvora: ukupno:

1 JR Bakamuša 1 70 24 4 99

2 JR Lise 1 49 22 2 14 11 98

3 JR Kosa -"Dom izviđača" 84 32 7 12 8 143

4 JR Zorićevina 33 44 77

5 JR Hotel Park 15 13 2 14 30 74

6 JR Lištica I - mala O.Š. 15 4 4 5 20 5 53

7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 21 26 14 3 5 69

8 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 1 59 1 61

9 JR Pribinovići - Brijeg 2 96 45 141

10 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 40 40

11 JR Njivice 2 - Puringaj 14 1 57 2 74

12 JR Lištica 3 - Kino 7 8 4 6 25

13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 15 1 38 7 61

14 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 28 2 30

15 JR Stadion 20 4 1 3 28

16 JR Sveta Obitelj 11 11

17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 14 23 37

18 JR Oklaji 21 21

19 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 13 13

20 JR Vagan 17 17

21 JR Brijeg 2 - kod SŠ 9 9

22 JR Trn - Jelići 36 36

23 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 5 5

24 JR Burići Brig 32 32

25 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 14 14

ukupno: 1 32 542 156 256 114 81 36 50 1268

731 451 86 1268

ukupno u postocima: 57,65 35,57 6,78 100

Slika ispod (slika 9a i 9b) pokazuje pomoću dva tipa grafikona brojčane i postotne odnose

pojedinih izvora svjetlosti u urbanom području. Slika 9a prikazuje brojčani odnos pojedinih

tipova rasvjete u urbanom dijelu a slika 9b prikazuje postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti

u urbanom području.

Page 35: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

35

Slika 9a Brojčani odnos pojedinih izvora svjetlosti – urbano područje

Slika 9b. Postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti – urbano područje

Vidi se da dominira natrijev izvor sa 58% od ukupnog broja svjetlosnih izvora. Živa zauzima

35% od ukupnog broja svjetlosnih izvora. Fluo zauzima 7% od ukupnog broja svjetlosnih

izvora. Ako se ti rezultati usporede sa općim stanje u EU [7], može se zaključiti da je udio i

natrija i žive podjednak ako se usporede EU i Široki Brijeg (žive u urbanom područje Širokog

Brijega ima 3% više od prosjeka EU što nije mnogo).

Na slici 10 je dan odnos pojedinih snaga natrijevih izvora brojčano i u postocima za urbano

područje. Vidi se da kod natrijevih izvora dominira izvor snage 150 W.

Page 36: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

36

Slika 10a Brojčani odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 10b Postotni odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Na slici 11 je dan odnos pojedinih snaga živinih izvora brojčano i u postocima za urbano

područje. Vidi se da kod živinih izvora dominira izvor snage 125 W.

Page 37: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

37

Slika 11a Brojčani odnos snaga živinih izvora – urbano područje

Slika 11b Postotni odnos snaga živinih izvora – urbano područje

Na slici 12 je dan odnos pojedinih snaga fluo izvora brojčano i u postocima za urbano

područje. Vidi se da kod fluo izvora dominira izvor snage 65 W.

Page 38: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

38

Slika 12a Brojčani odnos snaga fluo izvora – urbano područje

Slika 12b Postotni odnos snaga fluo izvora – urbano područje

Za ukupno instalirane svjetiljke u urbanom području, njih 1268, ukupna instalirana snaga

žarulja je 221,34 kW. To je 67% ukupno instalirane javne rasvjete na području općine Široki

Brijeg (urbani dio, ruralni dio i dekorativna rasvjeta) koja potroši 76% potrošene električne

energije ukupne javne rasvjete. Ukupan broj žarulja je 1268. Područje koje obuhvaća ova

rasvjeta je oko 10.000 stanovnika - gradski dio općine Široki Brijeg.

Od ukupno 25 mjernih mjesta svjetlotehničkom i tehnoekonomskom analizom se može

zaključiti da rasvjeta zadovoljava na 2 mjerna mjesta: Vagan i Burića Brig, a na

mjernom mjestu Trn Jelići potrebno je fluo rasvjetu zamjeniti sa natrijevom rasvjetom

Page 39: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

39

150 W. Tako, ta 3 mjerna mjesta se ne uzimaju u obzir kod proračuna ušteda javne

rasvjete!

Tako, uzimajući u obzir 22 mjerna mjesta urbane ulične rasvjete, za analizu ostaje 1240

svjetiljki ukupne instalirane snage 213,97 kW.

Opći podaci koji se mogu dobiti za gradsku javnu (uličnu) rasvjetu su:

- broj stanovnika u gradu, procjena 2013.god.: 10.000

- potrošnja električne energije u općini ukupno 2012.god.: 110.812.052,00 kWh

- potrošnja električne energije urbane javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. za

22 mjerna mjesta urbane ulične rasvjete - proračunata potrošnja: 909.586,17 kWh

- potrošnja u KM električne energije urbane javne rasvjete (preuzeta energija)

2012.god. za 22 mjerna mjesta urbane ulične rasvjete – proračunata potrošnja:

169.146,50 KM

- potrošnja električne energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. za 22

mjerna mjesta prema računima za električnu energiju – stvarna potrošnja: 829.198,25

kWh

- potrošnja električne energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. ukupno za

47 mjernih mjestiju: 1.106.688,00 kWh

- postotni udio potrošnje javne rasvjete u ukupnoj potrošnji električne energije: 0,99 %

- postotni udio potrošnje javne rasvjete urbanog dijela u potrošnji električne energije za

javnu rasvjetu: 76 %

- ukupna instalirana snaga svih žarulja u javnoj rasvjeti za dio rasvjete koja se obrađuje

tehnoekonomski: 213,97 kW

- ukupan broj rasvjetnih tijela, urbani dio za dio rasvjete koja se obrađuje

tehnoekonomski: 1240

Iz gore navedenih podataka se mogu dalje dobiti dodatni općeniti podaci o stanju rasvjete u

gradu Širokom Brijegu – za 22 mjerna mjesta čija se rasvjeta obrađuje tehnoekonomski:

- potrošnja električne energije po žarulji: 733,53 kWh/žarulja

- prosječno instalirana snaga po žarulji: 172,53 W/žarulja

- potrošnja u KM po žarulji: 136,40 KM/žarulja

- potrošnja javne rasvjete po jednom stanovniku: 90,96 kWh/ stanovniku

- instalirana snaga javne rasvjete po stanovniku: 21,39 W/stanovniku

- broj stanovnika na jednu žarulju: 8,06 stanovnika/žarulja

- potrošnja u KM po stanovniku: 16,91 KM/žarulja

Vidi se u analizi iznad da je broj stanovnika na jednu žarulja gotovo na razini EU prema [7]!

Potrošnja električne energije za javnu rasvjetu u analizi iznad je dana za 2 slučaja. Jedan je

slučaj proračunate potrošnje javne rasvjete urbanog dijela što se dobije jednostavno kao

umnožak instaliranje snage i vremena rada navedene rasvjete na godišnjem nivou. Drugi

slučaj je slučaj potrošnje prema računima, dakle prema stvarno potrošenoj (fakturuiranoj

energiji) – slučaj stvarne potrošnje javne rasvjete. Može se vidjeti da je razlika između ova

dva slučaja oko 10%, dakle oko 85.000 kWh. Dobije se da bi potrošnja trebala biti veća

Page 40: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

40

nego što jeste. Razlog tome su problemi redovnog održavanja, koje bi trebalo

posebno analizirati i elaborirati a na čemu se ovdje skreće pažnja naručitelju studije!

U tablici ispod (tablica 7) je dano novoprojektirano stanje svjetiljki sa natrijevim izvorom. Ovo

stanje se dobije nakon svjetlotehničkih proračuna dobijenih za svako mjerno mjesto (22

mjerna mjesta u urbanom području), a na osnovu obilaska svake svjetiljke posebno.

Tablica 7. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom

području – novoprojektirano predloženo stanje

70 100 150

NATRIJEV IZVOR

RedBroj Naziv mjernog mjesta 70 100 150

1 JR Bakamuša 99 2 JR Lise 1 6 67 25 3 JR Kosa -"Dom izviđača" 45 98 4 JR Zorićevina 42 35 5 JR Hotel Park 36 11 27 6 JR Lištica I - mala O.Š. 53 7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 21 48 8 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 61 9 JR Pribinovići - Brijeg 2 141 10 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 40 11 JR Njivice 2 - Puringaj 26 48 12 JR Lištica 3 - Kino 8 17 13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 39 22 14 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 30 15 JR Stadion 28 16 JR Sveta Obitelj 11 17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 37 18 JR Oklaji 21 19 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 13 20 JR Vagan 17 21 JR Brijeg 2 - kod SŠ 9 22 JR Trn - Jelići

36

23 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 5 24 JR Burići Brijeg 32 25 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 14

ukupno: 229 712 327 1268

ukupno u postocima: 18,06 56,15 25,78 100

Na slici 13 je dan odnos pojedinih snaga natrijevih izvora brojčano i u postocima za urbano

područje - novoprojektirano. Vidi se da kod natrijevih izvora dominira izvor snage 100 W.

Page 41: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

41

Slika 13 Novoprojektirani brojčani odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Slika 14 Novoprojektirani postotni odnos snaga natrijevih izvora – urbano područje

Page 42: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

42

4. ELEMENTI JAVNE RASVJETE

4.1 Žarulje u javnoj rasvjeti

Žarulje općenito djelimo prema načinu generiranja umjetne svjetlosti.

Podjela umjetnih izvora svjetlosti je jasno dana u tablici ispod (tablica 8) [37]:

Tablica 8. Podjela umjetnih izvora svjetlosti:

žarulje s krutinom

luminiscentno zračenje termičko zračenje

LED žarulja sa žarnom niti halogene žarulje

žarulje na izboj

tinjavi izboj izboj s lukom

natrijeve žarulje

živine žarulje

Metalhaogene žarulje

fluo-kompaktne žarulje fluorescentne cijevi

Na sljedećoj slici (slika 15) je prikazano vrijeme pronalska određenog izvora svjetlosti i

razvoj, odnosno povećanje njegovog svjetlosnog iskorištenja u vremenu od pronalska pa do

danas. Može se zapaziti naglo ''napredovanje'' LED izvora!

Page 43: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

43

Slika 15. Vrijeme pronalska određenog izvora svjetlosti i razvoj svjetlosnog toka istog

Tablica ispod (tablica 9) daje osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u području

javne rasvjete, tj. izvora za koje se javna rasvjeta danas projektira i koji se danas ugrađuju u

suvremenu javnu rasvjetu.

Tablica 9. Osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u području javne rasvjete

Vrsta izvora Svjetlosni tok

(lm)

Iskoristivost

(lm/W)

Temperatura svjetla (K)

Odziv boje

Ra

Snaga (W)

(W) Niskotlačni natrijev 1800-32500 100-203 1700 - 18-180 Visokotlačni natrijev 1300-90000 50-130 2000-2500 10-80 35-1000 Metalhalogeni 5300-220000 75-140 3000-5600 65-95 70-2000 LED 10-170 >110 3000-8000 >90 0,1-3

Slika ispod (slika 16) daje položaj svjetlosnog zračenja u kontekstu frekvencije i valne duljine

u usporedbi sa ostalim vidovima zračenja.

Page 44: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

44

Slika 16. Položaj svjetlosnog zračenja u kontekstu frekvencije i valne duljine u usporedbi sa

ostalim vidovima zračenja

Osnovni pojmovi žarulja koji karakteriziraju žarulje su:

1) Lumen (lm)

Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm). Svjetlosni tok je ukupna količina svjetlosne energije

koju izvor svjetla emitira u prostor u trajanju jedne sekunde. Jedan lumen je količina

svjetlosne energije koja svake sekunde prolazi kroz jediničnu površinu kugle jediničnog

radijusa u čijem centru se nalazi izvor svjetla jakosti 1 candela (cd). Dakle lumeni mjere

svjetlosni tok a ne jakost osvjetljenja žarulje!

2) Lux (lx)

Page 45: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

45

Jedinica za jakost osvjetljenja je lux (lx) ili foot-candle (fc) s tim da je foot-candle

anglosaksonska mjera a lux metrička. Jakost osvjetljenja je količina svjetlosne energije koja

svake sekunde pada na jediničnu površinu. Dakle luxi označavanju jakost osvjetljenja. Važno

je znati da luxi nisu isti ako je žarulja npr. na 2 m ili 3 m visine. Što je žarulja udaljenija od

plohe koju osvjetljava luxi su ''slabiji''.

3) Temperatura boje (K)

Jedinica za temperaturu boje je Kelvin (K). Idealno crno tijelo zrači svjetlošću određenog

intenziteta ovisno o temperaturi na koju je zagrijano. Sukladno tome, kada bi idealno crno

tijelo zagrijali na temperaturu od 3000 kelvina zračilo bi svjetlošču kao žarulja koja ima

temperaturu boje 3000 K (npr. fluo cijev). Postoje tri standardne grupe svjetlosti:

- 2700 – 3500 kelvina je topla bijela (eng. warm white),

- 3500 – 5000 kelvina je neutralna bijela (eng. natura white) i

- 5000 – 6000 kelvina je hladna bijela (eng. cool white).

Dakle, topla bijela svjetlost je žučkasta, neutralna bijela svjetlost je bijela a hladna bijela

svjetlost je plavkasta. Hladna bijela svjetlost simulira dnevnu svjetlost.

4) Uzvrat Boje (Ra)

Uzvrat boje se izražava sa faktorom uzvrata boje (Ra). Faktor uzvrata boje pokazuje

kvalitetu izvora svjetlosti i govori nam koliko su boje nekog osvjetljenog predmeta žaruljom

identične sa bojama koje bi taj predmet imao kada bi ga osvjetlili dnevnom svjetlošću.

Faktor uzvrata boje možemo svrstati u pet kategorija:

- loš Ra 0-39,

- dovoljan Ra 40-59,

- dobar Ra 60-79,

- vrlo Dobar Ra 80-89,

- odličan Ra 90+.

Dakle što je Ra veći to je uzvrat boje bolji i to su boje vjerodostojnije.

Općenito o rasvjetnim tijelima (žaruljama):

Žarulje su osnovna stavka bilo kakvog osvjetljenja, to je zapravo izvor osvjetljenja – ''ono što

svijetli''. Prve moderne žarulje su bile sa žarnom niti, a danas je najmodernija i

najsuvremenija LED rasvjeta. Vremenom su žarulje poboljšavane na način da im se

povećavao svjetlosni tok, a gubici se smanjivali.

Page 46: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

46

Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora je dat na slici ispod (slika 17).

Slika 17. Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora

Svjetlosna iskoristivost određenih tipova žarulja je dana na slici 18 (slika ispod).

Page 47: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

47

Slika 18. Svjetlosna iskoristivost određenih tipova žarulja

Page 48: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

48

Kratko objašnjenje pojedinih izvora svjetlosti (žarulja):

- Klasična žarulja (sa Wolframovom niti):

Izumljena je 1910 godine. Sastoji se od staklenog tijela najčešče u obliku balona ispunjenog

vakumom ili inertnim plinom (argon, dušik). U sredini tijela (balona) nalazi se žarna nit

načinjena od wolframa. Princip rada wolfram žarulje je da na žarnu nit pustimo eleketričnu

struju i time je zagrijavamo na temperaturu višu od 2200°C pri čemu žarna nit emitira

svijetlost popraćenu isijavanjem velike topline. Skoro 95% električne energije oslobađa se u

obliku topline, a samo 5% u obliku svijetlosti, što znači da troše 95% električne energije bez

potrebe te time pojačavaju globalno zagrijavanje i štetnu emisiju CO2 (95% gubitaka).

Ovakva vrsta rasvjete radi na principu termičkog zračenja. Na slici ispod (slika 19) je dan

prikaz standardne žarulje sa svim svojim elementima. Ove žarulje su bile na neki način prve

suvremene moderne žarulje. Danas se se manje koriste i upotrebljavaju jer zbog negativnog

djelovanja na globalno zatopljenje polako se uvodi i njihova zabrana korištenja.

Slika 19. Prikaz standardne žarulje sa svim svojim elementima

- Halogena žarulja

Izumljena je 70-tih godina prošlog stoljeća. Također rade na principu termičkog zračenja i

posjeduju žarnu nit kao i klasična žarulja. Žarna nit zagrijava se na temperature veće od

2700°C pa se tijela (baloni) žarulja rade od kvarcnog stakla te se u njih uz plinsko punjenje

nadodaju i halogenidi (flor, klor, jod, brom). Ove žarulje su jako osjetljive na promjene

napona što rezultira potencijalnim velikim skraćivanjem životnog vijeka. Traju duže od

wolframovih žarulja i troše manje električne energije. Svjetlosna iskoristivost je veća nego u

klasičnih žarulja i iznosi 10%. Sljedeća slika pokazuje tok energije halogene žarulje, vidljivu

svjetlosti i podjelu gubitaka.

1

2

3

4

5

6

7

8

Page 49: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

49

Slika 20. Tok energije halogene žarulje, vidljiva svjetlost i podjela gubitaka

- Metalhalogena žarulja (HQI/HCI)

Koriste sličan princip kao i živine žarulje, s tim da kao dodatak živinom punjenju koriste

različite metal halogenide kao dodatak. Metalhalogenidi se raspadaju pri višim

temperaturama, nakon čega metali generiraju vidljivo zračenje kompletnog spektra.

Približavanjem hladnijoj stijenci balona, oni ponovno rekombiniraju i ciklus se ponavlja. Tlak

plina je 400 kPa - 2 hPa. Dodatkom metalhalogenida postiže se puno kvalitetnije svjetlo i

viša iskoristivost (do 120 lm/W). Kombiniranjem različitih metala moguće je dobiti i različite

temperature boja - od 3.000 K do 6.500 K. Proizvode se u snagama od 35W - 3500 W, sa

izuzetno širokim područjem primjene (od unutarnje do javne rasvjete, foto rasvjete, efekt

rasvjete do auto rasvjete). Za pogon trebaju poseban visokonaponski startni element

(propaljivač) koji daje potreban naponski impuls od 3-6 kV. Postupak paljenja traje do 3 min.,

a ponovnog paljenja na toplo 5-20 min. Kod specijalnih izvedbi moguće je postići trenutan

start na toplo uz odgovarajući propaljivač (naponi i do 40 kV).

- Fluorescentna žarulja, fluokompaktna žarulja

Izumljena je 80-tih godina prošlog stoljeća. Radi na principu izboja. Svjetlost se generira

putem izboja u živinim parama gdje stvara nevidljivo UV zračenje koje se pomoću fosfora u

žarulji pretvara u vidljivu svjetlost. Na struju se spaja preko prigušnice. Dolazi u raznim

cijevastim oblicima. Za razliku od halogenih i wolframov žarulja odlikuje je smanjena

potrošnja i duži vijek trajanja. Sadrže živu koja je jako štetna za zdravlje te zrači u

infracrvenom i UV spektru.

Fluokompaktne žarulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, čime se postižu manje

ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se zadržavaju sve karakteristike rada fluorescentnih

cijevi (zbog toga i naziv - “Compact Fluorescent Lamps - CFL”). Fluokompaktne žarulje

pripadaju grupi niskotlačnih žarulja na izboj, pri čemu se svjetlost generira principom

Page 50: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

50

fotoluminiscencije. Izboj se dešava između elektroda u živinim parama, pri tlaku od cca 1,07

Pa (tlak pare tekuće žive pri temperaturi od 40°C). Tlak bitno ovisi o najnižoj temperaturi u

cijevi (cold spot), gdje se kondenzira tekuća živa koja nije u plinovitom stanju. Osim žive u

punjenju se obično nalazi i neki inertni plin, kao pomoć pri startanju (argon, kripton, neon,

ksenon, ...). Količina žive se bitno smanjuje, i iznosi 5-10 mg u kvalitetnijim cijevima.Kao i

većina žarulja na izboj, fluokompaktne žarulje moraju u pogonu imati, u seriju spojenu,

napravu za ograničavanje struje. Ova predspojna naprava, koja se naziva prigušnica,

ograničava pogonsku struju na vrijednost za koju je žarulja napravljena, te osigurava

potreban startni i pogonski napon. Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne žarulje

moguće je kontrolirati fosfornim omotačem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Standardno se

koriste trokomponentni fosfori. Zahvaljujući svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne

žarulje razvijene su prvenstveno kao zamjena za standardne žarulje snage 25-100W, ali se

zahvaljujući konstantnom razvoju njihovo područje primjene znatno proširilo, te danas

predstavljaju jedan od najpopularnijih izvora svjetlosti, budući da spajaju visoku iskoristivost

fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije. Fluokompaktne žarulje proizvode se u snagama

od 3-57W. Postoje izvedbe sa integriranom elektroničkom prigušnicom i standardnim grlom

E27 i E14, koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu žarulju, ostvarujući pri tome uštedu

energije od gotovo 80%. Za ovakvu izvedbu fluokompaktnih žarulja koristi se naziv - štedne

žarulje. Vijek trajanja fluorescentnih i fluokompaktnih žarulja određen je gubitkom emisijskog

sloja na elektrodama (zbog toga dolazi do zatamnjenja rubova fluocijevi pri kraju životnog

vijeka) do kojeg dolazi pri svakom paljenju, ali i normalnim pogonom. Elektroničke

predspojne naprave s predgrijavanjem elektroda znatno produljuju njihov vijek trajanja,

budući da zagrijavaju elektrode, čime povisuju njihov otpor i time smanjuju startnu struju,

odnosno gubitak emisijskog sloja pri startanju. Vijek trajanja standardnih fluorescentnih cijevi

s magnetskom predspojnom napravom iznosi 8.000 sati, a s elektroničkom predspojnom

napravom i trokomponentnim fosforom produžuje se i do 20.000 sati. Svjetlosni tok

fluorescentnih i fluokompaktnih žarulja se smanjuje tijekom korištenja zbog fotokemijske

degradacije fosfornog omotača i skupljanja naslaga unutar cijevi koje apsorbiraju svjetlo.

Korištenjem kvalitetnih fosfora i elektroničkih predspojnih naprava moguće je postići

održavanje svjetlosnog toka i do 92% nakon 20.000 sati uporabe. Fluokompaktne žarulje su

još osjetljivije na radnu temperaturu od fluorescentnih cijevi, te postoje i specijalne izvedbe

koje koriste amalgam umjesto žive, kako bi postigli manju ovisnost svjetlosnog toka o

temperaturi, što je pogotovo primjetno kod svjetiljki manjih dimenzija. Iskoristivost

fluorescentnih/fluokompaktnih žarulja bitno se poboljšava uporabom elektroničkih

predspojnih naprava koje rade na višoj frekvenciji (obično 20-30 kHz), zbog smanjenih

gubitaka anode. Zbog toga žarulje s elektroničkim prigušnicama obično rade s manjom

snagom, uz isti svjetlosni tok.

Slika ispod prikazuje podjelu utrošene energije fluokompaktnih žarulja. Vidi se da je

iskoristivost žarulje 25%.

Page 51: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

51

Slika 21. Tok energije fluokompaktne žarulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

- LED rasvjeta

Izumljena je 60-tih godina prošlog stoljeća ali se tek od kasnih 90-tih počinje koristiti kao

rasvjeta. Sastoji se od nekoliko LED dioda (ovisno o jačini žarulje) potpomognutih čipom

(CREE, EPISTAR...). LED (eng. Light Emitting Diode) je čvrsto fizičko tijelo koje kao

poluvodički element pretvara električnu energiju direktno u svjetlost za razliku od do sada

poznatih tipova žarulja, koje moraju proizvesti toplinu koja onda daje svjetlost. LED pretvara

električnu energiju u fotone koje onda vidimo kao svjetlost. Srce LED-a je poluvodički

element koji se napaja istosmjernim niskim naponom, a cijeli je sustav zatvoren (zaliven) u

specijalnu plastiku, što joj daje posebnu čvrstoću i manipulativnu upotrebljivost. Ne zrači u

UV i infracrvenom spektru. Ne sastoji se od štetnih materijala. Troši jako malo u odnosu na

sadašnje žarulje na tržištu. Traje izuzetno dugo, preko 50.000 sati ovisno o proizvođaču.

Osnovni djelovi LED rasvjete su dani na slici 18.

LED (eng. Light Emitting Diode) je poluvodički element koji u vodljivom stanju, prilikom

spajanja elektrona i šupljine, emitira svjetlost određene valne duljine. Valna duljina emitirane

svjetlosti (boja) ovisi o vrsti korištenog materijala. Izumio ju je 1962. godine Nick Holonyak iz

tvrtke General Electric. Prva komercijalna proizvodnja počine 1967. godine u SAD-u

(Monsanto company), te se koriste kao indikatori. 1968. godine Hewlett Packard ih počinje

proizvoditi i ugrađivati u svoje alfanumeričke pokazivače. 1976. godine nakon otkrića visoko

sjajne LED (T.P.Pearsall), počine njihova primjena u telekomunikacijama i signalizaciji. 1970.

godine tvrtka Fairchild Electronics uspijeva proizvesti prvu LED ispod proizvodne cijene od 5

centa, za ilustraciju, prve LED proizvedene samo par godina ranije su koštale preko 200$.

Kako se razvijala tehnologija izrade LED, tako je rastao i svjetlosni tok emitirane svjetlosti,

odnosno njihova učinkovitost (lm/W). Do prekretnice kada se o LED-u počelo razmišljati kao

o izvoru svjetlosti, dolazi 1995. godine, kada je Shuji Nakamura (Nichia Corporation),

projektirao prvi bijeli visoko sjajni LED, napravljen na bazi InGaN (Indij Galij Nitrida). S

obzirom da je razvoj LED tehnologije išao vrlo brzo, američki znanstvenik Heitz je otkrio

linearnost između vremena i eksponencijalnog povećavanja svjetlosnog toka, pa je po njemu

nazvan tzv. Haitzov zakon. Sam zakon govori o tome da se svake dekade trošak izrade

LED-a po lumenu svjetlosnog toka smanjuje 10 puta, dok se količina svjetlosnog toka

povećava 20 puta po watu utrošene snage. Kao i kod standardne diode, LED se sastoji od

čipa napravljenog od poluvodičkog materijala, dotiranog određenim primjesama kako bi se

Page 52: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

52

stvorio P-N spoj. Pod djelovanjem istosmjernog napona elektroni prelaze s N strane na P

stranu i u području spoja se spajaju sa šupljinama, prelaze u niže energetske nivoe, te

otpuštaju višak energije u obliku svjetlosti, tj. fotona. Boja emitirane svjetlosti, odnosno njena

valna duljina ovisi o vrsti materijala koji se koristi u izradi P-N spoja. Obične diode se izrađuju

od poluvodičkih materijala silicija i germanija, te u takvim slučajevima pri spajanju elektrona i

šupljina, ne nastaje optička (vidljiva) emisija svjetlosti. Materijali koji se koriste za izradu

LED-a, imaju energetski pojas u području bliskom infracrvenom ili ultraljubičastom svjetlu.

LED se uobičajeno proizvode na principu N-tip podloge, s elektrodom priključenom na P-tip

sloj, nanošenom na podlogu. Postoje i obrnute izvedbe gdje se na P-sloj podloge nanosi N-

tip sloja, iako je taj način proizvodnje puno rjeđi. Svi materijali koji se koriste za izradu LED-a

imaju vrlo visok indeks loma svjetlosti. To znači da će se većina svjetlosti reflektirati natrag

na materijal. Taj lom se dešava na prijelazu materijala i zraka. Upravo to usmjerivanje

svjetlosti je vrlo važan segment proizvodnje LED-a i područje brojnih istraživanja i razvoja.

Tijekom 1999. godine Philips Lumileds je predstavio prvu svjetleću diodu snage 1 W, koja je

mogla trajno podnositi toplinski teret. Takve svjetleće diode koriste puno više poluvodičkih

materijala i kod njih je osnovni problem odvođenje topline. Svi LED čipovi u svojoj

konstrukciji moraju biti projektirani sa odgovarajućim hladnjacima. Jedna od ključnih

prednosti LED rasvjete leži i u njenoj visokoj učinkovitosti. Tu u prvom redu se misli na

njezinu svjetlosnu učinkovitost, odnosno emitiranu količinu svjetla (izraženu u lumenima) po

watu utrošene električne snage. Učinkovitost LED-a raste, tako da je npr. 2002. godine

Philips Lumiled proizveo 5W LED, s time da se njegova tadašnja iskoristivost kretala između

18-22 lm/W. Za usporedbu, klasične žarulje sa žarnom niti u rasponu snage od 60-100 W

imaju učinkovitost od 15 lm/W, dok se kod fluo cijevi penje učinkovitost do maksimalno 100

lm/W. Prema trenutno dostupnim informacijama, najviša prijavljena učinkovitost LED-a je iz

veljače 2010. godine, kad je tvrtka Cree Inc. proizvela prototip čipa od 208 lm/W (pri sobnoj

temperaturi). U praksi se za rasvjetu koriste LED čipovi većih snaga, od nekoliko wata do

nekoliko desetaka wata, te je u takvim slučajevima učinkovitost osjetno manja. Za takve

čipove se obično koriste radne struje jakosti 350 mA ili 700 mA. Pri tome se vodi računa o

padu učinkovitosti s rastom jakosti struje. Zaliveni elektronički elementi (tzv. solid state) kao

što su i svjetleće diode, vrlo su otporni i dugotrajni ukoliko rade sa malim strujama (unutar

dozvoljenih granica) i na niskim radnim temperaturama. Tako da i danas u mnogim

postrojenjima možemo naići na ispravne LED diode proizvedene 70-tih i 80-tih godina

prošlog stoljeća. Deklarirani životni vijek LED-a se kreće između 25.000 i 100.000 radnih

sati, ovisno o snazi i proizvođaču. Najveći utjecaj na životni vijek imaju temperatura okoline i

stabilnost jakosti struje. Što se tiče životnog vijeka LED-a, on se definira u odnosu na

nazivnu jakost svjetlosnog toka. Kada taj svjetlosni tok padne ispod 50% nazivne vrijednosti,

onda se smatra da je životni vijek završio.Vrlo su rijetki slučajevi da čip jednostavno pregori i

takve situacije su povezane sa izrazitim prenaponima i nadstrujama u mreži. Inače se većina

LED rasvjetnih tijela napaja preko konvertera koji ih i galvanski odvajaju i štite, te osiguravaju

stabilne uvjete napajanja. Što se tiče vijeka trajanja on je klasificiran od strane proizvođača

oznakama L50 i L75, što označava prestanak vijeka trajanja s padom svjetlosnog toka na

50% odnosno 75% nazivne vrijednosti. Vrlo važan parametar je temperatura okoline, koju

većina proizvođača deklarira sa 25˚C. Međutim u praksi mnogo LED rasvjetnih tijela radi na

znatno višim temperaturama, prvenstveno zbog širokog spektra primjene (promet,

signalizacija, postrojenja i sl.) Povećanje temperature dovodi do slabljenja svjetlosnog toka,

odnosno do skraćivanja vijeka trajanja i pregaranja. Kod LED-a kao i kod ostale elektroničke

Page 53: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

53

opreme vrijedi pravilo da kontinuirani rad na 10 ˚C višoj temperaturi od deklarirane skraćuje

vijek trajanja za približno 50%. S druge strane uz pad temperature svjetlosni tok LED-a raste,

tako da maksimalni tok daju pri temperaturi okoline od –30 ˚C, na nižim temperaturama od

toga ponovno svjetlosni tok pada. Iz toga razloga se LED sve više koristi u rasvjeti hladnjača,

ledenica, policama sa zamrznutom hranom i slčno. Ovisno o vrsti i strukturi premaza mogu

se dobiti i različite temperature bijele boje, u rasponu od 2700 K (topla bijela, žućkasta) do

6500 K (hladno bijela, plavkasta). Zamjenom klasične rasvjete LED rasvjetom, neće se ništa

mijenjati budući se do LED svjetiljke dovodi izmjenični napon 230 V, 50 Hz i u njoj se

pretvara u istosmjerni napon 10 V, 12 V ili 24 V. Svjetlosnim tokom LED svjetiljke se može

upravljati na dva načina. Prvi način obuhvaća mijenjanje jačine struje kroz LED diodu. Drugi

način koristi impulsno napajanje LED diode u kratkim vremenskim intervalima. Pri tome se

primjenjuje modulacija širine impulsa (Pulse Width Modulation – PWM). Kod prvog načina

mijenjanje struje kroz LED se može izvesti lokalno sa fiksno podešenim vremenskim

intervalima i amplitudama ili centralno sa varijabilno podesivim vremenskim periodima i

amplitudama, te žičnom ili bežičnom vezom do svjetiljke (npr. DALI sustav). Kod modulacije

širine impulsa napon ima punu amplitudu, ali u kratkim impulsima tako da ljudsko oko ne

primjećuje pulsiranje nego samo srednju vrijednost. Tipična vrijednost frekvencije pulsiranja

je 200 Hz. Za LED rasvjetu se može koristiti isti PWM sustav koji je primijenjen na klasične

izvore svjetla. Prednost LED rasvjete je gotovo trenutni odziv na promjenu napona, te

korisnici ne primjećuju treperenje LED rasvjete [6].

Slika 22. Osnovni dijelovi LED rasvjete

Page 54: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

54

Na slici ispod (slika 23) je dan odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete, gdje se

vidi usmjereno orjentiran svjetlosni tok LED rasvjetnih tijela, usmjereniji nego kod natrijevih

rasvjetnih tijela.

Slika 23. Odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete

- Živine žarulje

Živine žarulje su najstarije žarulje na izboj. Svjetlost generiraju izbojem u živinim parama,

koje počinje isparavati nakon što se pojavi početni izboj u argonu. Pogonski tlak iznosi od

200 - 400 kPa, i bitno utječe na karakteristike spektra zračenja, koji je uglavnom u hladnijem

području (4000 K), te ostvaruje iskoristivost do 60lm/W za ove žarulje. Faktor uzvrata boje je

kategorije 3. Start se postiže pomoću startne elektrode (SE), a za pogon je potreban

prigušnica. Postupak paljenja traje od 3-6 min, a ponovnog paljenja na a toplo 5-10 min.

Prosječan vijek trajanja je 16.000 sati. Ne preporuča se za nove instalacije te će zbog velike

količine žive bit će zabranjena u EU a već je zabranjena u SAD. Snaga im je od 50 do

1000W, pogonski napon 230V. Živine žarulje visokog pritiska se sastoje od unutarnje

kvarcne cijevi zvane žižak, koja je ispunjena argonom (osnovno punjenje) i točno određenom

količinom žive u obliku kapljica (karakteristično punjenje). Ova mala kvacna cijev smještena

je u unutrašnjost većeg staklenog balona iz kojeg je izvučen zrak i koji je s unutrašnje strane

presvučen fluorescentnim slojem. Veći stakleni balon ispunjenjen je argonom i azotom pod

visokim pritiskom. Zadatak vanjskog balona je postizanje pravilne temperaturne ravnoteže

(da spriječi prekomjerno hlađenje i zagrijavanje kvacne cijevi) i da žižak štiti od vanjskih

utjecaja. Kad se živina žarulja priključi na mrežni napon 220V dolazi najprije do tinjavog

izbijanja kroz osnovno punjenje između glavne i pomoćne elektrode. Uslijed ovog izbijanja

proteče struja, razvija se visoka temperatura i dolazi do povećanja pritiska u unutrašnjoj

kvacnoj cijevi. Ubrzo se tinjavo izbijanje proširi na obe glavne elektrode i cijev se pali. Živa

sve više isparava i tlak u žišku sve više raste. Isparena živa sada postaje nosilac pražnjenja,

stvara se luk između glavnih elektroda i žižak počinje svijetliti intenzivno. Zračenje nastaje

zbog sudaranja elektrona s atomima žive. Od tlak živine pare i gustoće struje u cijevi ovisi

Page 55: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

55

valna dužina elektromagnetnih valova. Pri manjim tlakovima ovo zračenjeje je uglavnom

nevidljivo, ultraljubičasto, a pri većim tlakovima to je svjetlost iz vidljivog dijela spektra. Živine

visokotlačne žarulje emitiraju svjetlost bez crvene radijacije pa predmeti u prostoru i ljudsk

alica gube prirodnu boju. Da se ovaj nedostatak ublaži nanosi se na unutrašnju stranu

balona fluorescentni prah koji reagira na ultraljubičaste valove, promijeni im valnu duljinu i

pretvara ih u deficitnu crvenu radijaciju. Boja svjetlosti živinih žarulja je jednobojna

(monokromatska) i zbog te karakteristike primjena žarulja je ograničena na ona mjesta gdje

se ne traži rapoznavanje boja, ali gdje je potrebno na velikoj radnoj površini postići veliko

osvijetjenje. Svjetlosno iskorištenje živinih žarulja se kreće u granicama 45 – 60 lm/W, i zbog

toga je standardna živina žarulja naročito pogodna za osvijetljenje velikih otvorenih i

zatvorenih prostora npr. autoputeva, ulica, trgova, parkova, gradilišta, hangara itd. Na slici

ispod (slika 24) je prikazana živina žarulja za javnu rasvjetu.

Slika 24. Živina žarulja za javnu rasvjetu

- Natrijeve žarulje

Kod natrijevih žarulja izboj se događa u natrijevim parama uz dodatak ksenona za lakši start i

povećanu iskoristivost te male količine žive. Pogonski tlak je 20-40 kPa. Natrijeve žarulje

postižu najveću iskoristivost do 150 lm/W, ali uz slabiji uzvrat boje (kategorija 4, 20-30) i

toplu (žutu) temperaturu boje (2000 K). Ove karakteristike relativno zadovoljavaju i natrijeve

žarulje predstavljau najbolje rješenje za cestovnu rasvjetu. Postižu prosječan vijek trajanja do

32.000 sati ovisno o proizvođaču, tipu, cijeni itd., uz veliku sigurnost (preživljavanje do 95%

nakon 16.000 sati pogona - 4 godine u javnoj rasvjeti). Postupak paljenja traje do 5 min, a

ponovnog paljenja na toplo 1-2 min. Ponovno paljenje je brže nego kod metalhalogenih

žarulja. Ponovno paljenje je brže nego kod metalhalogenih žarulja, zbog manjeg pogonskog

tlaka. Naime, kod višeg pogonskog tlaka ionizacija nije moguća s dostupnim naponom, već

je potrebno čekati da se žarulja ohladi, čime joj i pada tlak. Svjetlost se generira izbojem u

natrijevim parama pri niskom tlaku (0,7 Pa), čime se postiže gotovo monokromatsko žuto

svjetlo (589,0 i 589,6 nm) i izuteno visoka iskoristivost do 200 lm/W. Kao startni plin koristi se

neon. Pri ovako niskom tlaku, natrijeve pare imaju temperaturu od 260ºC, koja se održava

Page 56: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

56

vanjskim balonom u kojem je vakum. Svako odstupanje od ove temperature dovodi do bitnih

odstupanja od nazivnih pogonskih parametara. Period startanja traje do 20 minuta, a u

početku u izboju dominira neon (crvena boja), kojeg poslije zamjenjuje izrazito žuta boja

natrija. Ponovno plajenje je gotovo trenutno. Kao predspojna naprava najviše se koristi

autotransformator ili prigušnica koji daju potreban startni napon od 400 - 550V. Razlikujemo

natrijeve žarulje visokog i niskog pritiska. Natrijeve žarulje niskog pritiska se sastoje od tanke

cijevi u obliku slova U, izrađene su od specijalnog stakla otoprnog na vruće pare natrija. Ova

cijev je opremljena poprečnim užljebljenjima, radi sprečavanja oticanja tekućeg natrija, i na

krajevima su utopljene žičane elektrode. U cijevi se odvija električno pražnjenje, prvo u

inertnom plinu a tek kad se ovim pražnjenjem stvori dovoljna toplina isparava natriji i dolazi

do pražnjenja u njegovim parama, što je popraćeno intenzivnim žutim svjetlom. Nakon

paljenja treba im 8-15 min. da se razgore, ali se mogu odmah ponovo upaliti kada se ugase,

za razliku od živinih žarulja. Visoko svjetlosno iskorištenje je ostvareno tako što se

spacijalnim postupkom na unutrašnju stranu zaštitne cijevi nanese providni sloj oksida.

Natrijeva žarulja niskog pritiska daje svjeltost izrazito žute boje uslijed čega nije moguće

raspoznavanje boja. Međutim, postoje i znatne prednosti ovih žarulja: mali bljesak, velika

svjetlosna iskoristivost, dobro prodiranje žute svjetlosti kroz maglu, prašinu i pare. Ovi izvori

svjetlosti trebaju za paljenje i pogon predspojnu spravu – transformator. Natrijeve žarulje

visokog pritiska rade na principu električnog pražnjenja kroz natrijevu paru visokog pritiska

na višim pogonskim temperaturama. Ove žarulje imaju dug životni vijek, daju ugodnu zlatno

bijelu boju, temperature 2100K. Proizvode se u tri varijante: cjevaste (prozirne), u obljku

elipsoida s fluorescentnim slojem i u obliku elipsoida prozirne. Kada se ova žarulja priključi

na napon dolazi do početnog pražnjenja između elektroda zbog visokonaponskih impulsa.

Visokonaponski impulsi nestaju čim se između elektroda uspostavi struje (vijeme paljenja

oko 4 min.). Prigušnica im služi za stabilizaciju struje gorenja. Koriste i starter koji služi za

regulaciju napona. Na slici ispod (slika 25) su prikazane natrijeve žarulje koje se koriste u

javnoj rasvjeti, cijevnog i eliptičnog oblika (s lijeva na desno).

Slika 25. Natrijeve žarulje za javnu rasvjetu

Page 57: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

57

Za potrebe ove studije se koriste visokokvalitetne natrijeve žarulje sa dosta dobrim

svjetlosnim karakteristikama i parametrima. Taj izvor je najčešći, najpouzdaniji i

najkvalitetniji izvor koji se danas koristi u javnoj rasvjeti.

4.2 Svjetiljke

Svjetiljke su jako bitan parametar u kontekstu javne rasvjete. To je dosta skup i dosta bitan

parametar. Današnji trend proizvodnje svjetiljki je takav da kvalitetne svjetiljke obično traju

oko 30 godina [7]. Stupanj zaštite svjetiljki od krutina i tekućina je dosta bitan parametar koji

direktno utječe na životni vijek i iskoristivost svjetiljke.

Stupanj zaštite svjetiljki od krutina:

IP1 - zaštita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama većim od 50 mm.

IP2 - zaštita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama većim od 12 mm.

IP3 - zaštita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama većim od 2,5 mm.

IP4 - zaštita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama većim od 1 mm.

IP5 - zaštita od ulaska prašine.

IP6 - potpuna zaštita od ulaska prašine.

Stupanj zaštite svjetiljki od tekućina:

IP 0 - nema zaštite protiv ulaska tekućina.

IP 1 - zaštita od vodenih kapi koje padaju vertikalno.

IP 2 - zaštita od vodenih kapi koje padaju sa maksimalnim nagibom od 15°.

IP 3 - zaštita od kiše.

IP 4 - zaštita od prskanja vodom.

IP 5 - zaštita od vodenih mlazova.

IP 6 - zaštita od jakih valova vode.

IP 7 - zaštita prilikom kratkotrajnog uronjavanja u vodu.

IP 8 - vodonepropusni uređaji za trajno uranjanje, maksimalna dubina 5 m

IK zaštita je zaštita od mehaničkih oštećenja svjetiljke i podjela te zaštite za svjetiljke je:

Page 58: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

58

IK00 - bez zaštite

IK01 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu s 56 mm visine

IK02 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu s 80 mm visine

IK03 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu sa 144 mm visine

IK04 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu sa 200 mm visine

IK05 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu sa 280 mm visine

IK06 - zaštita od udarca tijela težine 0,25 kg pri padu s 400 mm visine

IK07 - zaštita od udarca tijela težine 0,5 kg pri padusa 400 mm visine

IK08 - zaštita od udarca tijela težine 1,7 kg pri padusa 300 mm visine

IK09 - zaštita od udarca tijela težine 5 kg pri padu sa 200 mm visine

IK10 - zaštita od udarca tijela težine 5 kg pri padu sa 400 mm visine

Svjetiljke obično sadrže predspojne naprave poradi ispravnog funkcioniranja i kompenziranja

prekomjerno preuzete jalove energije.

Općenito, osim parametara IP i IK, također jako bitni parametar svjetiljke je način izvođenja

optike svjetiljke. Optika je osim za iskorištenje svjetlosti bez nepotrebnih gubitaka jako bitna i

za redukciju svjetloonečišćenja tj. svjetlosnog zagađenja..

Svjetlosno zagađenje (eng. "light pollution") je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti

u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, reklame, spomenika itd.),

do koje dolazi zbog upotrebe neekoloških rasvjetnih tijela, većinom još i nepravilno

postavljenih. Noću iznad horizonta manjih i većih naselja uzdižu se prave "gljive" narančasto-

bijelo-žute boje svjetlosti javne i druge rasvjete koju neekološki, nekontrolirano, štetno i

beskorisno prema horizontu, odnosno prema nebu isijavaju neekološka rasvjetna tijela. Tako

dolazi do poosvijetljenja prirodnog noćnog fona neba, nestanka zvijezda, odnosno nestanka

noći! Neekološka rasvjetna tijela su sva ona rasvjetna tijela kod kojih je pleksi/staklena kugla

ili polukugla, "izbačena" van kućišta rasvjetnog tijela, neovisno o njenom položaju u odnosu

na samo kućište rasvjetnog tijela. Ukoliko je rasvjetno tijelo postavljeno pod kutom

(nepravilno!) u odnosu naspram horizonta dolazi do isijavanja svjetlosti prema horizontu,

odnosno prema nebu, što uzrokuje svjetlosno zagađenje. Suprotno, u našim krajevima vlada

ustaljen način postavljanja rasvjetnih tijela pod kutom od 30° ili više u odnosu naspram

horizonta (zbog potreba "boljeg" osvjetljenja) a što zapravo dovodi do ''lošijeg'' osvjetljenja i

povećanja svjetlosnog onečišćenja. Valja istaknuti kako se kvalitetna osvijetljenost postiže

isključivo upotrebom odgovarajuće projektiranih (ekoloških) rasvjetnih tijela, horizontalno

postavljenih naspram horizonta. Svjetlosno onečišćenje je na neki način i - urbani fenomen -

stanje koje opterećuje okoliš.

Page 59: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

59

Optika svjetiljke koja određuje stupanj iskorištenja svjetiljke i stupanj svjetlosnog onečišćenja

se općenito djeli na 4 kategorije [20]:

- full cut-off optika

- cut-off (zasjenjna) optika

- semi cut-off optika

- non cut-off optika

Full cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu uopće ne postoji, tj.

svjetlosni tok iznad horizontale svjetiljke ne postoji. Dosta im je uzak svjetlosni tok, pa ih je

potrebno više nego svjetiljki cutoff tehnologije ili ostalih tehnologija.

Cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu je maksimalno 2,5%.

Omogućuju kvalitetnu rasvjetu prometnica uz stupanj iskorištenja oko 77-78% [21].

Iskustveno je ovaj vid optike najčešće korišten i najisplativiji, tj. najbolje se dobije u odnosu

na uloženo. Prepoznatljiv je po ravnom staklu svjetiljki, a jeftinije verzije su bez stakla.

Semi cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu je maksimalno 5%.

Non cutoff: nema ograničenja po pitanju svjetloonečišćenja i iskoristivosti osvjetljnja.

Iskoristivost je dosta niska: 30-40% [21].

Na sljedećoj slici (slika 26) prikazana je sa lijeve strane neekološka svjetiljka sa izraženim

svjetloonečišćenjem i malim stupnjem iskorištenja, a sa desne strane je prikazanja

suvremena ekološka rasvjeta sa visokim stupnjem iskorištenja.

Slika 26. Neekološka svjetiljka (lijevo) i ekološka svjetiljka (desno)

Page 60: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

60

Najčešće svjetiljke na području općine Široki Brijeg koje su neekološke i koje treba izmjeniti

su (slika 27):

Slika 27. Neekološke svjetiljke na području Širokog Brijega - primjeri

Novo predložene svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 70 W, 100W i 150 W koje su

predložene kao zamjena svjetiljkama iznad su dane na slici 28). U pitanju su visokokvalitetne

svjetiljke brendiranih proizvođača Philips i Osram, cut-off optike, visokog stupnja zaštite i

odličnih svjetlotehničkih parametara.

Page 61: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

61

Slika 28. Novopredložene moderne svjetiljke za područje Širokog Brijega

4.3 Kondezator kao kompenzator prekomjerno preuzete jalove energije

Svjetiljke čije žarulje koriste prigušnicu (induktivni teret) za normalan start i normalno

funkcioniranje su potrošači jalove energije. Potrebno je da takve svjetiljke imaju i optimalan

kondezator za kompenzaciju jalove snage. Pogrešno je mišljenje da kompenzator nije

potreban ako se ne vrši naplata prekomjerno preuzete jalove energije javne rasvjete. Naime,

jalova snaga u sustavu instalacija javne rasvjete dovodi do povećanja ukupne prividne snage

i time do dodatnog zagrijavanja kabela a time i dodatnih gubitaka u sustavu. Dakle, potrebno

je da faktor snage, cos fi, sustava javne rasvjete bude u granicama 0,95. Prema [7] loš cos fi

– faktor snage može povećati gubitke u sustavu javne rasvjete za 9%!

Page 62: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

62

Pretpostavka je da su novoprojektirane svjetiljke kompenzirane sa kondezatorom koji

kompenzira svjetiljku na faktor snage 0,95.

4.4 Prigušnice

Sve žarulje na izboj, zbog normalnog rada, trebaju imati ugrađenu prigušnicu (poznata i pod

nazivima: induktivitet i balast) i starter pošto ne mogu biti spojene direktno na mrežni napon

od 230 V.

Prigušnica je teorijski induktivni otpor koji se spaja serijski sa izvorom svjetlosti i u biti je

predspojna naprava žarulje. Služi u svjetiljkama sa žaruljama na izboj da reguliraju struju, tj.

ograničava i stabilizira struju kroz žarulju. Prigušnica ograničava pogonsku struju na

vrijednost za koju je žarulja napravljena.

Prigušnice se dijele na klasične (elektromagnetne) i elektronske prigušnice novije generacije

bazirane na uređajima energetske elektronike.

Okvirno, cijena elektronske prigušnice je oko 4 puta veća od magnetne prigušnice [7].

Prednost elektronske prigušnice je to da je takva prigušnica efikasnija 10%, tj. smanjuje

potrošnju za 10% [7]. Prema [22] to smanjenje potrošnje iznosi 7%, a samoj žarulji se životni

produžuje za 30%. Prema [29] ušteda energije je 13% a žarulji se povećava životni vijek za

30%. Svi ovi gore podaci su bazirani na svojstvu elektronske prigušnice da daje konstantnu

snagu i svjetlosni tok za promjenu napojnog napona za +/-10%. Dodatno, povećana

potrošnja elektromagnetne prigušnice a time i povećani gubici su posljedica omskih gubitaka

namotaja prigušnice i histereznih gubitaka u željeznoj jezgri. Ovi gubici dosta ovise o

mehaničkoj konstrukciji prigušnice i promjeru i duljini bakrenih žica [24]. Prema [7] varijacija

mrežnog napona i napona lampe sa elektromagnetnom prigušnicom može dovesti do rasta ili

pada snage žarulje od +/-30% a time i do potencijalnog skraćenja životnog vijeka žarulje.

Novije elektromagnetne prigušnice imaju dosta manje gubitke od prvih prigušnica takve

vrste. Teorijski, takve prigušnice se mogu implementirati u projekte telemenadžmenta te se

onda može preko njih vršiti višestupnjevano ''dimovanje'' (engl. dimming). Dakle, sa

elektronskim prigušnicama je moguće vršiti promjenu svjetlosnog toka, time i potrošnje

žarulje u više koraka. Elektromagnetne prigušnice nemaju mogućnost ''dimovanja'' u više

koraka, nego je kod njih princip rada malo izmjenjeniji. Naime, kod elektromagnetnih

prigušnica, ''dimovanje'' tj. smanjenje svjetlosnog toka koje posljedično smanjuje potrošnju

električne energije žarulje zbog smanjenja nazivne snage, se vrši samo ako je

elektromagnetna prigušnica redukcijska tj. ako je postavljena takva prigušnica koja je već

predodređena za određenu žarulju. Teorijski, takva redukcijska prigušnica djeluje na principu

promjenjivog otpornika. Ako je takva prigušnica u dva stupnja (što je najčešće), u jednom

stupnju ona predstavlja otpornik više vrijednosti, a u drugom stupnju otpornik niže vrijednosti.

Prema Ohmovu zakonu, kako veći otpor predstavlja manju struju, time je tada i potrošnja

električne energije niža, jer je snaga kojom žarulja svijetli niža – redukcijska vrijednost snage.

S druge strane, niži otpornik predstavlja višu struju, tj. normalnu pogonsku vrijednost snage

kojom žarulja svijetli (više o samom ''dimovanju'' i upravljanju potrošnjom ima u posebnom

poglavlju). ''Dimovanje'' je najbolje karakteristike pokazalo kod natrijevih žarulja, a kod ostalih

Page 63: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

63

tipova je manje iskoristivo ili nemoguće. Prema [28] životni vijek elektromagnetnih prigušnica

je veći od 30 godina.

Bitno je napomenuti da elektronska prigušnica u sebi sadrži i starter i kondezator za

kompenzaciju jalove snage, dakle, nije potrebno posebno instaliranje i ožičenje ovih

predspojnih naprava kao što je to slučaj kod elektromagnetnih prigušnica.

Dalje, bitna stvar kod prigušnica je i životni vijek. Bitna stvar za prigušnice je i životni vijek

prigušnica. Prema literaturi životni vijek elektronski prigušnica je do 50.000 sati [25] (12-15

godina) odnosno 40.000-60.000 sati (10-15 godina), a kod elektromagnetnih prigušnica

dosta je velika ovisnost životnog vijeka o temperaturi, te je dosta teško odrediti utjecaj

povećane temperature na životni vijek bez monitoringa temperature. Može se pretpostaviti

da elektromagnetna prigušnica prigušnica bez izrazitog povećavanja temperature može

trajati koliko i sama svjetiljka (oko 30 god.). Ovo je dosta realna tvrdnja posebno za moderne

svjetiljke gdje povećanje temperature do mjere da smanji životni vijek prigušnice stohastički

malo vjerojatno. Dalje, kod elektronskih prigušnica je brojka od 50.000 sati ''života'' brojka

koju treba uzeti sa rezervom jer prema [24] životni vijek jedne ovakve prigušnice ovisi osim o

temperature i o vlazi, vibraciji, struji, ''stresu'' i dr. Dakle, može se pretpostaviti da za životni

vijek jedne svjetiljke od 30 godina, potrebne su tri elektronske prigušnice a vjerojatno je

dovoljna jedna elektromagnetna prigušnica.

Dosta je važan i utjecaj naponskih prilika u mreži na prigušnicu. Naime, kod elektronskih

prigušnica promjena nazivnog mrežnog napona +/-10% ne utječe na svjetlosni tok a a time i

snagu žarulje (razlog tomu je što je elektronska prigušnica praktično uređaj baziran na

energetskoj elektronici i radi na frekvenciji mnogo višoj od 50 Hz (na razini kHz)). Ako

uzmemo u obzir dopušteno variranje napona u elektroprivrednim društvima +/-10% vidi se da

praktično pogon prigušnice i žarulje ne ovisi o naponu kada je on u normalnim graničnim

okvirima a što i je obično slučaj kod pravilno dimenzioniranih strujnih krugova javne rasvjete.

Kod elektromagnetnih prigušnica je stanje osjetno drugačije. Recimo, kod natrijevih žarulja,

koje su najeksponiranije žarulje kod javne rasvjete povećanje napona od +/-10% dovodi do

promjeno snage žarulje od +/-20% [7]. Treba uzeti u obzir da je minimalni radni napon za

natrijevu žarulju 180 V [25]. Valja primjetiti da kod elektromagnetnih prigušnica, u slučaju

povećanog napona povećava se svjetlosni tok a time i potrošnja električne energije jer se

povećava snaga. Obrnuti slučaj je za smanjenje napona. Teško je govoriti o konkretnoj

vrijednosti napona za pojedino mjerno mjesto javne rasvjete napona a i za svaku žarulju

posebno, jer su u pitanju varijabilne vrijednosti i bez mjerenja napona bi bilo nezahvalno

davati prognoze eventualni ušteda ili gubitaka. Međutim, pretpostavka je da pošto javna

rasvjeta radi noću, kada su ostali tereti na niskom naponu pojedine transformatorske stanice

niži nego recimo po danu ili pred večer, pretpostavka je da je napon vjerojatno barem blago

povišen iznad nazivne vrijednosti, što povećava gubitke u sustavu javne rasvjete. Zaključno,

optimalno postavljanje svjetiljki sa magnetnim prigušnicama ima efekta gdje varijacija

napona +/- 5%, što je jedino ispravno odrediti metodom mjerenja a nijedan drugi način nije

točan način i govori se o stohastičkoj pojavi. Još jedna bitna stvar kod korištenja

elektromagnetne prigušnice je ta da se vremenom napon na samoj žarulji povećava tijekom

rada žarulje sa elektromagnetnom prigušnicom što povećava svjetlosni tok žarulje a time i

snagu te posljedično i gubitke. Naravno, kod svega gore navedenog gdje postoje povećani

Page 64: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

64

gubici kod upotrebe elektromagnetne prigušnice, postoji i povećano zagrijavanje a time i

smanjeni životni vijek i prigušnice i žarulje.

Principi rada elektromagnetnih prigušnica:

- prigušnica kao otpornik: neekonomično, čisti radni otpornik, veliki gubici u pogonu u

obliku topline

- prigušnica kao kondenzator: veoma mali gubici u pogonu, ima manu da bi teoretski u

svakoj poluperiodi prolaska struje kroz lampu povećavao struju pa je moguće

korištenje kondenzatora samo sa teorijskog aspekta na visokim frekvencijama

- ''chokes coil'' prigušnica, klasična prigušnica (induktivitet), standardna prigušnica u

eksploataciji danas u rasvjeti. Ima veće gubitke nego kondenzator ali i manje

distorzije struje. Fizikalno je zapravo ''choke'' željezna jezgra sa bakrenim namotima i

djeluje na principu samoindukcije. Gubici su naravno posljedica željeza i bakra.

Potreban je starter za rad lampe.

Dakle, zaključno, prema [27] kod žarulja na izboj u plinu, a posebno natrijeve visokotlačne

žarulje i metalhalogene žarulje tijekom rada u pogonu se povećava radni napon žarulje što

povećava snagu žarulje a smanjuje im životni vijek. Elektromagnetna prigušnica se koristi

zbog jeftine cijene i robusnosti ali mana im je ovisnost o naponu, težina, niska efikasnost i dr.

Elektromagnetna prigušnica zbog izrazite ovisnost snage i svjetlosnog toka o naponu, ne

preporuča se u sustavima gdje varijacija napona napajanja žarulja veća od +/-5%.

Elektronska prigušnica također je izvor viših harmonika, ali vrijednosti tih nižih harmonika su

manje nego kod elektromagnetnih prigušnica [7].

Ipak, prema [28] elektronske prigušnice nisu savršene! Naime, traju kraće od

elektromagnetni i nije ih moguće reciklirati za razliku od elektromagnetnih. Dakle, dolazi se

do paradoksalne situacije da sustav koji bi trebao biti energetski efikasan stvara elektronski

nerazgradivi otpad!

Već je bilo govora o efektu ''dimovanja'' kod prigušnica. Bitno je naglasiti da se

elektromagnetne prigušnice upravljaju sa tzv. ''step-dimming'' načinom, tj. upravljanje se vrši

u točno određenim stupnjevima upravljanja (obično 2). Kod elektronskih prigušnica je

moguće tzv ''continious dimming'' tj. kontinuirano upravljanje u više stupnjeva [27]. Općenito

o ''dimovanju'' te kontroli i upravljanju u javnoj rasvjeti biti će izloženo u posebnom poglavlju.

Literatura [29] daje svojstava obaju tipova prigušnica i elektromagnetskih i elektronskih, i

dobra i loša svojstva, što je ukratko objašnjeno u nastavku:

Prednosti i mane elektromagnetnih prigušnica:

prednosti:

- jeftine

- dug vijek trajanja, >30 godina (znači, barem koilko i svjetiljka)

- pogodna i za loše vremenske uvjete tipa: vlaga, visok raspon temperatura, munje

- mogu se reciklirati – neopasne za prirodu

Page 65: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

65

- slaba osjetljivost na naponske smetnje

- upotreba dulja od 50 god.

- ''dimmabilne'' u određenom broju stupnjeva, znači moguća redukcija

- ovakve prigušnice novije generacije su dosta štedljive, nisu veliki potrošači električne

energije bolje rečeno.

mane:

- fenomen akustične rezonancije

- stvaraju flikere

- povećani gubici zbog ovisnosti prigušnice o mrežnom naponu i zbog zagrijavanja

prigušnice

Prednosti i mane elektronskih prigušnica:

prednosti:

- ''dimmabilne'' u više stupnjeva

- ušteda energije do 13%, obično se uzima 10%

- povećava trajnost žarulje za 30%

- ne stvaraju flikere

- male veličine

- praktički nečujne

mane:

- skupe

- kratki vijek trajanja (do petnaest godina, dvostruko manje od elektromagnetnih

prigušnica)

- visoki troškovi održavanja i izmjene

- osjetljive na vremenske uslove (vlaga, munje i varijacije temperature)

Kod elektronskih ''dimmabilnih'' prigušnica je moguća ušteda i do 50% [29].

U ovoj studiji se uzimaju u obzir klasične, moderne elektromagntne prigušnice, sa dosta

manjom potrošnjom u odnosu na elektromagnetne prigušnice starije generacije. Druga

verzija koja se analizira i uzima u obzir su elektromagnetne dvostupanjske prigušnice sa

relejem kao prigušnice koje znatno doprinose redukciji potrošnje i uštedi električne energije.

Potrebno je posebno elaborirati i analizirati potencijalne uštede sa modernim elektronskim

prigušnicama na čemu se ukazuje naručitelju studije.

4.5 Starter

Uz prigušnice, žarulje na izboj trebaju imati i tzv. startere. Starteri su posebni elementi ako se

koriste elektromagnetne prigušnice, a ako su u pitanju elektronske prigušnice onda je starter

kao element dio prigušnice. Starter kod žarulja na izboj u plinu stvara visoki napon koji

omogućuje da se upali sama žarulja nakon čega se sami starter automatski gasi. Kod

Page 66: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

66

prigušnica je rečeno da su one regulatori struje koji omogućavaju normalno funkcioniranje

žarulje.

Page 67: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

67

5. OPĆENITO O ZAHTJEVIMA ZA KVALITETNU JAVNU (ULIČNU

RASVJETU)

Za proračun cestovne rasvjete se koristi u ovom projektu software Dialux, koji je kompatibilan

sa važećim propisima iz ove oblasti. Pri projektiranju cestovne rasvjete, najvažniji pojam je

luminancija (osjećaj svjetloće koji stvara osvijetljena ili svjetleća površina). Svjetlost iz

svjetiljke pada na cestu, te se reflektira od njene površine u oko promatrača, koji je doživljava

kao svjetloću.

Ovo se naziva luminancija ceste - L (cd/m2).

Kriteriji koji se moraju ispoštovati i dovesti u dopuštene granice pri projektiranju cestovne

rasvjete, ovisno o samoj cesti i ostalim okolinskim parametrima su:

- razina i jednolikost luminancije

- razina i jednolikost rasvijetljenosti

- ograničenje blještanja

- porast praga

Za rasvjetne sustave definiraju se klase cestovne rasvjete: M1 (autoputevi i brze ceste) do

M6 (lokalne ceste, seoske, sa malom gustoćom prometa).

Postoje dvije jednolikosti luminancije:

Uzdužna jednolikost luminancije (U0), koja kaže da budući da vozači uglavnom promatraju

cestu ravno ispred sebe, U0 izražava omjer minimalne i maksimalne luminancije u ravnoj liniji

ispred definirane točke promatranja. Zahtjevi za uzdužnom jednolikosti luminancije se

povećavaju s maksimalnom brzinom kretanja na cesti, gustoćom prometa i mogućim

opasnim situacijama.

Postoje četiri kategorije U0: 0,4 - 0,5 - 0,6 - 0,7

Opća jednolikost luminancije (UI ) odnosi se na cijelu širinu kolnika, te izražava omjer

minimalne i prosječne luminancije u proračunskom polju. UI ne bi smio biti manji od 0,4; čime

se izbjegavaju mračne zone i osigurava da vozač može pravovremeno vidjeti npr. pješaka

koji ulazi u njegovu liniju kretanja. Kada nema blještanja, objekt je prepoznatljiv pri razlici

luminancije ΔL0. Zbog pojave blještanja, oko se mora adaptirati na veću luminancija koja

iznosi Lm+ Ls, iako luminancija kolnika ostaje ista. Pri toj luminancije, uz razliku ΔL0, objekt

nije vidljiv, već je potrebna veća razlika luminancije ΔLB kako bi objekt postao vidljiv. ΔLB

nazivamo prag razaznavanja razlike luminancije pri blještanju.

Tako definiramo TI (relativni porast praga) kao:

Page 68: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

68

0

0

,BL LTI

L

Budući da je rasvijetljenost proračunska svjetlotehnička veličina, koja ovisi samo o položaju

svjetiljki, njihovom svjetlosnom toku i udaljenosti od površine, a pri tome ne uzima u obzir

položaj promatrača i refleksijska svojstva kolnika, što nam je važno pri proračunu dinamičkih

uslova vožnje i udobnosti, rasvjetljenost se može koristiti samo pri proračunu manje

zahtjevnih prometnica (spore ceste), odnosno pri proračunu urbane i reflektorske rasvjete.

Za ovu studiju kao zahtjevi za klase cestovne rasvjete su uzimaju:

M2 – zahtjev za magistralne puteve

M3a – zahtjev za gradske puteve (ulice)

Detaljnije o zahtjevima za kvalitetnu javnu rasvjetu se može naći u normi ''CEN 13201''.

Page 69: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

69

6. PRIMJERI ENERGETSKE EFIKSNOSTI U JAVNOJ RASVJETI

U mnogim, gradovima, općinama i županijama su pokrenuti (a neki su i završeni) projekti koji

imaju za cilj povećanu energetsku efikasnost javne rasvjete, tj. uštedu u svakom slučaju uz

zadržavanje ili čak poboljšavanje kvalitete osvjetljenja.

Ovaj vid ulaganja je prepoznat kao brzo isplativ i veoma koristan za vlasnike javne rasvjete,

odnosno one koji se brinu za plaćanje računa i održavanje javne rasvjete.

Nije važno ni zanemariti smanjenje svjetloonečišćenja i smanjenje emisije CO2 u zraku

rekonstruiranjem i modernizacijom javne rasvjete.

Mnogi su primjeri ulaganja u javnu rasvjetu poradi uštede i u okruženju i u Europi. Neki od

primjera u Hrvatskoj su dani u [36] kao npr:

- U ožujku 2011. završen je projekt energetske učinkovitosti na sustavima javne

rasvjete grada Duga Resa. Projekt vrijednosti 1,8 milijuna kuna donositi će samom

gradu i širem području grada financijske uštede od 144.000 kn godišnje.

- HEP ESCO i Grad Čakovec potpisali su Ugovor za provedbu projekta energetske

učinkovitosti 30. prosinca 2008. god. Projekt vrijednosti 7 milijuna kuna obuhvatio je

područje Grada Čakovca i 12 prigradskih naselja. Ukupne financijske uštede iznose

600.000 kn/god., a ukupne energetske uštede 750.000 kWh/god.

- HEP ESCO je u javnoj rasvjeti Grada Solina izveo projekt energetske učinkovitosti

vrijedan 2,6 milijuna kuna. Modernizacija javne rasvjete obuhvatila je skoro cijelo

područje grada Solina. Suvremenom opremom vrhunske kvalitete zamijenjen je

zastarjeli i neučinkoviti sustav, a koristi od provođenja projekta modernizacije za grad

Solin su višestruke. Niži troškovi energije, smanjeno opterećenje infrastrukture zbog

smanjenja snage i niži troškovi održavanja gradu donose uštede od čak 315.000

kuna na godišnjoj razini. Standardne živine žarulje zamijenjene su novim natrijevim, a

zajednički odabrana rasvjetna tijela u zasjenjenoj izvedbi upotpunila su novi ekološki

rasvjetni sustav grada. Ukupna ulaganja u projekt energetske učinkovitosti u javnoj

rasvjeti, gradu Solinu u potpunosti će se vratiti za nešto više od osam godina, dok će

povoljni učinci projekta biti dugoročno prepoznatljivi. Modernizacijom su obuhvaćene

1024 svjetiljke, a radovi su obuhvatili zamjenu starih živinih žarulja i svjetiljki

suvremenima natrijevima, manje snage i poboljšanih obilježja te ugradnju regulatora

na sve svjetiljke sa dvije žarulje, temeljene na natriju.

- HEP ESCO i grad Pula potpisali su ugovor za provedbu projekta 30. svibnja 2008.

god. Ukupna vrijednost projekta iznosi 11,8 milijuna kuna. Udjel grada u projektu je

6.395.000 kuna, dok HEP ESCO financira projekt s 5.435.000 kuna, koje se vraćaju

iz uštede. U okviru projekta snimljeno je stanje cijelog sustava javne rasvjete. Projekt

modernizacije obuhvatio je približno 45% svjetiljki u sustavu te je ukupno

zamijenjeno 2100 starih svjetiljki. 203 postojeće svjetiljke su premještene na druge

lokacije, a još 133 su modernizirane u okviru projekta. Rezultat je smanjenje

instalirane snage i potrošnje električne energije za 21%. Uštedi u potrošnji električne

Page 70: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

70

energije od više od 1.000.000 kWh, odnosno 780.000 kuna godišnje treba pribrojiti i

uštede postignute održavanjem sustava, koje iznose 320.000 kuna godišnje, tako da

ukupne uštede na godišnjoj razini iznose 1.100.000 kuna.

- HEP ESCO je za grad Karlovac razvio i proveo projekt energetske učinkovitosti javne

rasvjete grada vrijedan 8,2 milijuna kuna. Provedba tog projekta donosit će gradu

Karlovcu uštede u energiji od čak 686.000 kuna godišnje. Projekt je ostvaren prema

ESCO modelu tako da je HEP ESCO osigurao pripremu i izvedbu projekta te

financiranje u dijelu energetske učinkovitosti. Tako je dio investicije u iznosu od 5,5

milijuna kuna osigurao HEP ESCO, dok je preostali dio investicije u iznosu od 2,7

milijuna kuna osigurao grad Karlovac. U okviru projekta, čak 2.100 starih živinih

svjetiljki zamijenjene su novim učinkovitijim svjetiljkama s natrijevom žaruljom.

Također je ugrađena i regulacija svjetlosnog toka, koja dodatno štedi energiju u

kasnim noćnim satima

- HEP ESCO je za grad Jastrebarsko izveo projekt energetske učinkovitosti javne

rasvjete vrijedan 5.000.000 kuna. Time je Jastrebarsko postalo prvi grad u Županiji s

ekološkom javnom rasvjetom. Modernizirano je 1.600 rasvjetnih tijela pa su tako stare

živine sijalice zamijenjene novim natrijevim. Štedne i ekološke žarulje, uz manju

potrošnju energije, sada gradu omogućuju veću količinu svjetlosti. Također su

ugrađene i nove ekološke svjetiljke usmjerene prema tlu, čime povećavaju sigurnost

u prometu i ne izazivaju svjetlosno onečišćenje. Provedba cjelokupnog Projekta

obnove javne rasvjete u Jastrebarskom rezultirala je uštedama od čak 230.000 kuna

godišnje

- HEP ESCO je na javnoj rasvjeti grada Varaždina izveo projekt energetske

učinkovitosti vrijedan 6,3 milijuna kuna. Rastrošna rasvjetna tijela zamijenjena su

suvremenom tzv. cutoff armaturom. Ravno staklo novopostavljene rasvjete usmjerava

cjelokupnu svjetlost prema tlu, a iznad rasvjetnih tijela ostaje mrak, u skladu sa

svjetskim trendovima sprječavanja svjetlosnog onečišćenja. Noćna svjetlost ne ulazi u

stanove i ne smeta stanarima, dok je cesta osvijetljena tako da u potpunosti

zadovoljava zahtijeve sigurnosti u prometu. Uz ova standardna svjetlotehnička

poboljšanja, dodatno je obavljena i obnova stupova javne rasvjete antikorozivnom

zaštitom. Osim što je nova rasvjeta prihvatljiva za okoliš i zdravlje ljudi, ona donosi i

značajne uštede. Nove žarulje, naime, proizvode jednaku količinu svjetlosti uz manju

potrošnju energije. Tako grad Varaždin nakon provedene investicije štedi više od pola

milijuna kuna godišnje. Ukupna investicija u projekt energetske učinkovitosti na javnoj

rasvjeti grada Varaždina u potpunosti će se vratiti u samo osam godina, a nakon

razdoblja povrata investicije gradu ostaju dugogodišnje financijske uštede,

najsuvremenija infrastruktura i rasvjeta prema svjetskim normama zaštite okoliša

- HEP ESCO i grad Rovinj su u travnju 2006. godine potpisali izvedbeni ugovor za

projekt energetske učinkovitosti na javnoj rasvjeti u vrijednosti od 1.800.000 kuna.

Projektom, koji je realiziran u prosincu 2007. god., za grad Rovinj je smanjen trošak

javne rasvjete za više od 120.000 kuna godišnje. HEP ESCO je, uz postojeće

troškove, projektom osigurao Rovinju modernizaciju javne rasvjete. Naime, vođenje

cjelokupnog projekta i financijska sredstva za energetsku učinkovitost osigurao je

HEP ESCO, dok grad Rovinj vraća investiciju iz ušteda tijekom osam godina. Onaj

dio investicije koji ne spada u energetsku učinkovitost, odnosno ne ulazi u razdoblje

povrata od osam godina, osigurao je grad Rovinj. Modernizacijom je obuhvaćena

Page 71: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

71

zamjena starih svjetiljaka modernim, manje snage i poboljšane geometrije te zamjena

zastarjelih živinih žarulja racionalnijim natrijevim žaruljama. Treća komponenta

projekta bila je ugradnja regulacije svjetlosnog toka, čime se smanjila potrošnja u

kasnim noćnim satima. Zajednički odabrana rasvjetna tijela su zasjenjene izvedbe,

čime se smanjuje i svjetlosno onečišćenje. Takvim izborom, primjerice, svjetiljke tzv.

kugle zamijenjene su svjetiljkama koje imaju minimalno rasipanje svjetla iznad

horizontalne razine, čime se učinkovitije štiti okoliš i zdravlje ljudi. Provedbom

projekta energetske učinkovitosti javne rasvjete Rovinj ostvaruje godišnje uštede od

120.000 kuna.

- U Zagrebu je HEP–ESCO izveo prvu fazu pilot projekta energetske učinkovitosti na

području javne rasvjete. Ukupna je vrijednost prve faze projekta 3.500.000 kuna.

Modernizacija je obuhvatila dva prometna pravca, Aveniju Dubrovnik s velikim

mogućnostima uštede i tzv. Zeleni val, koji je predstavljao i arhitektonski izazov.

Strateški je značaj ove kombinacije to što su velike uštede ostvarene na rasvjeti

Avenije Dubrovnik osigurale dodatna financijska sredstva potrebne za složenu

izvedbu rasvjete Zelenog vala. Kako je Zeleni val dio starogradske jezgre, posebna je

pozornost posvećena odabiru novih rasvjetnih tijela koja se vizualno uklapaju u taj

ambijent. Izvedba rasvjete zadovoljila je sve standarde zaštite te povijesno-

arhitektonski vrijedne gradske jezgre. Na Aveniji Dubrovnik postavljene su nove

suvremene svjetiljke u zasjenjenoj izvedbi koje su ispunile sve svjetlotehničke

zahtjeve metropole. Ovakvim izborom ostvareno je značajno smanjenje svjetlosnog

onečišćenja. Koristi od provedbe projekta modernizacije za Zagreb su višestruke. Niži

troškovi energije, smanjeno opterećenje infrastrukture zbog smanjenja instalirane

snage i niži troškovi održavanja gradu donose uštede od čak 590.000 kuna godišnje.

Osim velikih ušteda i izvrsne infrastrukture, Zagreb je ovim projektom dobio i

povećanu sigurnost u prometu, znatno ljepšu gradsku vizuru te očuvan okoliš.

- Novigrad je među prvima gradovima prepoznao prednosti ESCO usluge i realizirao

2.000.000 kuna vrijedan projekt. Kreditom Svjetske banke i domaćih poslovnih

banaka, vođenje projekta i financiranje za energetsku učinkovitost osigurao je HEP

ESCO, dok je investiciju za rekonstrukciju osigurao Grad Novigrad. Projektom je

obnovljen zastarjeli neučinkoviti sustav javne rasvjete modernom opremom te

osposobljen dio sustava koji nije bio u funkciji, prvenstveno u naselju Mareda.

Modernizacijom je obuhvaćena zamjena starih žarulja i svjetiljki suvremenima, manje

snage i poboljšanih karakteristika, te zamjena zastarjelih živinih žarulja učinkovitijim

natrijevim. Također je ugrađena regulacija svjetlosnog toka, čime se prigušenjem

smanjuje potrošnja u kasnim noćnim satima, kada je smanjen intenzitet prometa.

Zajednički odabrana rasvjetna tijela su u zasjenjenoj izvedbi, čime se smanjuje i

svjetlosno onečišćenje. Osim toga, smanjenom potrošnom energije smanjit će se i

emisija onečišćivača koja nastaje pri proizvodnji energije. Projektom će Novigrad

smanjiti trošak za energiju za približno 70.000 kuna godišnje.

Dosta slična iskustva i slični principi su i u ''razvijenijim'' zemljama u Europi. Tako npr. u Lille-

u u Francuskoj je izvršena jednostavno izmjena živinih dotrajalih žarulja u natrijeve žarulje

(sa svjetiljkama) , čime je planirana ušteda na računima za električnu energiju od 40% na

godišnjem nivou.

Page 72: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

72

U Tuzli je rađena izmjena živinih žarulja u natrijeve također (sa svjetiljkama) a djelom i u LED

čime je planirana ušteda od 55% na godišnjem nivou na računima električne energije.

U tablici ispod (tablica 10) je dan pregled rezultata ulaganja u energetsku efikasnost javne

rasvjete javne rasvjete sa dobivenim rezultatima na području Hrvatske.

U tablici se jasno vidi odnos uloženog novca i ušteda uz vrijeme povrata investicija.

Detaljnijom analizom se može uočiti da kod proračuna vremena povrata investicije u obzir

nije uziman utrošak održavanja javne rasvjete kroz vrijeme povrata investicije.

Tablica 10. Pregled ulaganja i ušteda sa vremenom povrata investicije za modernu javnu

rasvjetu na području Hrvatske

Ulaganje za poboljšanje

efikasnosti (kn) God. uštede (kn) God. uštede (kWh)

Vrijeme povrata investicije (god)

1 Novigrad 2.000.000,00 70.000,00 163.888,00 28,57

2 Zagreb 4.200.000,00 700.000,00 1.018.838,00 6,00

3 Rovinj 1.800.000,00 120.000,00 207.870,00 15,00

4 Jatrebarsko 5.000.000,00 230.000,00 516.291,00 21,74

5 Karlovac 8.200.000,00 686.000,00 1.286.594,00 11,95

6 Pula 11.800.000,00 1.100.000,00 1.033.652,00 10,73

7 Solin 2.600.000,00 315.000,00 442.829,00 8,25

8 Čakovec 7.000.000,00 600.000,00 750.652,00 11,67

9 Duga Resa 1.800.000,00 144.000,00 210.000,00 12,50

Mjere koje su poduzimane u mjestima koja su prikazana u tablici je uglavnom bila izmjena

zastajelih svjetiljki uglavnom sa živinim izvorima sa modernim svjetiljkama sa natrijevim

izvorima manje snage.

Page 73: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

73

7. PRORAČUNI ZA STUDIJU REKONSTRUKCIJE JAVNE

RASVJETE U OPĆINI ŠIROKI BRIJEG – PRORAČUN I

REZULTATI

Temeljne pretpostavke za proračun:

- svi proračuni su rađeni na osnovu obilazaka i pregleda svih svjetiljki urbanog dijela

javne rasvjete te geodetskog snimanja svih stupnih mjesta na kojima se nalaze te

svjetiljke. Ovaj podatak može poslužiti i u energetskoj analizi strujnih krugova javne

rasvjete, što se preporučuje naručitelju studije

- rekonstrukciju čini u ovom slučaju izmjena svjetiljki (i eventualno nosača) i žarulja sa

novim efikasnim svjetiljkama sa žaruljama i u potpunosti ožičenim

- obraditi će se mogućnosti uštede potrošnje električne energije javne rasvjete za

urbani dio, jer je u urbanom djelu viša potrošnja električne energije za javnu rasvjetu,

više je rasvjetnih tijela i veći je udio neekoloških i ''rastrošnih'' svjetiljki i žarulja

(mnogo viši udio živinih žarulja je u urbanom djelu). Na osnovu prethodne stavke,

lako je zaključiti da je i isplativije ulagati u poboljšanje sustava javne rasvjete u

urbanom djelu

- svi tehnoekonomski proračuni su rađeni bez uzimanja u obzir PDV-a

- tehnoekonomski će se obraditi 22 mjerna mjesta na kojima je proračunima utvrđeno

da je moguće ostvariti uštede u potrošnji električne energije

- kategorije cesete u urbanom dijelu su:

o M2 – magistralni putevi

o M3a - gradski i prigradski putevi

- pretpostavka je da trenutno javna rasvjeta radi na godišnjem nivou: 4251 radnih sati

- u ovoj studiji uzima se u obzir javna rasvjeta magistralnih, gradskih i prigradskih

urbanih puteva, bez rasvjete spomenika, objekata, šetnica, parkova i sličnog što

spada u dekorativnu rasvjetu i poseban je predmet posmatranja

- proračun je rađen za 22 mjerna mjesta u urbanom djelu (od ukupno 25 mjernih

mjesta) gdje postoji opravdanost izmjene, u cilju ušteda, makar i jednog djela javne

rasvjete

- na ostala 3 mjerna mjesta rasvjeta ili zadovoljova (2 mjerna mjesta: Vagan i Burića

Brijeg) ili je potrebno izmjeniti fluo rasvjetu natrijevim izvorom (izmjena fluo u natrij,

mjerno mjesto: Trn – Jelići)

- svjetiljke iz prethodne stavke se nisu koristile u tehnoekonomskom proračunu ali se

njihov broj koristio kod statistike ukupnog broja svjetlosnih izvora

- na obrađena 22 mjerna mjesta planirana je izmjena svih svjetiljki koja se nalaze na ta

tim mjernim mjestima (i natrija i žive i fluo) sa novim efikasnim svjetiljkama sa

natrijevim izvorima i zbog tehnoekonomskih ali i zbog estetskih razloga ali također i

zbog unificiranja opreme što bi olakšalo kasnije održavanje

- preporuka je autora da se iskoristive postojeće svjetiljke mogu iskoristiti u ruralnim

područjima za izmjenu loših svjetiljki ali i kod novih instalacija javne rasvjete u

ruralnom djelu

Page 74: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

74

Pretpostavke za elemente rasvjete (svjetiljke, prigušnice i žaulje):

o studija je rađena za vremenski period od 20 godina što je pretpostavljeni životni vijek modernih svjetiljki

o ekološke svjetiljke se podrazumijeva da posjeduju kvalitetnu elektromagnetnu

prigušnicu ako je u pitanju opcija bez upravljanja rasvjetom (svjetiljke bez

mogućnosti ''dimovanja'') ili elektromagnetnu redukcijsku prigušnicu sa

mogućnošću ''dimovanja'' koja ima relej

o pretpostavka je da moderna elektromagnetna prigušnica traje barem jedanko

dugo koliko i svjetiljka

o pretpostavka je da svjetiljke moraju biti ožičene, tj. kompenzirane

o moderna svjetiljka pretpostavlja svjetiljku cut-off, usmjerenu visoko iskoristivu

svjetiljku.

o relej za upravljanje redukcijskom elektromagnetnom prigušnicom ima vijek

trajanja od oko 10 godina

o životni vijek natrijevih modernih i kvalitetnih natrijevih žarulja je

pretpostavljenih 25.000 sati

o broj dana trajanja ljeta: 122

o broj dan trajanja zime: 120

o broj dana trajanja proljeća/jeseni: 123

o sati rada javne rasvjete ljeti: 9

o sati rada javne rasvjete zimi: 15

o sati rada javne rasvjete proljeće/jesen: 11

o pretpostavka rada rasvjete u reduciranom modu: od 23.30 do 05.30

o ušteda žarulje pri radu u reduciranom modu: 40%

o cijene svjetiljki, žarulja i radova su projektantske i uzete uz konzultacije sa

ovlaštenim dobavljačima Philips i Osram

o eksploatacija podrazumjeva troškove održavanja elemenata svjetiljki kroz

pretpostavljeni životni vijek svjetiljke od 20 godina

o u obzira je uzimana snaga žarulje a doprinos snage prigušnice nije uziman u

obzir ali je pretpostavka da smanjenjem nazivne snage svjetiljki smanjuje se i

snaga prigušnica a također, moderne svjetiljke imaju prigušnice koje su manji

potrošači od starih svjetiljki pa je zasigurno da će određena ušteda biti

osigurana i na osnovu ove pretpostavke. Također, duljom upotrebom,

prigušnica postaje sve veći potrošač za razliku od novih prigušnica pa je

očekivan doprinos uštede i u ovom smislu

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 70 W (sa žaruljom): 230 KM

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 100 W (sa žaruljom): 250 KM

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 150 W (sa žaruljom): 280 KM

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 70 W sa redukcijskom

prigušnicom (sa žaruljom): 290 KM

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 100 W sa redukcijskom

prigušnicom (sa žaruljom): 310 KM

o cijena svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 150 W sa redukcijskom

prigušnicom (sa žaruljom): 336 KM

o cijena releja sa redukcijskom prigušnicom (uz izmjenu): 200 KM

o cijena izmjene svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 70 W: 30 KM

Page 75: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

75

o cijena izmjene svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 1000 W: 30 KM

o cijena izmjene svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 150 W: 40 KM

o prosiječna cijena natrijeve žarulje snage 70 W, 100 W ili 150 W sa izmjenom:

30 KM

o izgled korištenih svjetiljki je dan na slici 28.

o korištena svjetiljka sa natrijevim izvorom snage 150 W: ''Philips SGP340

SON-T100/150W K II FG SUD CH'' - oznaka

o korištena svjetiljka sa natrijevim izvorom snage 100 W: ''SITECO

5NA597E1NT0F SC mini'' - oznaka

o korištena svjetiljka sa natrijevim izvorom snage 70 W: ''SITECO

5NA597E1MT0F SC mini'' – oznaka

Tokovi i metode proračuna:

U odnosu na stanje potrošnje električne energije javne rasvjete urbanog djela iz 2012. god. –

stvarna potrošnja (podaci o tome su dati u tekstu prije) i na osnovu izračunate potrošnje

električne energije prikazani će biti odnosi potrošnje za ta dva slučaja i odnos sadašnje

potrošnje sustava javne rasvjete i novoprojektirane (novopredložene) javne rasvjete sa

klasičnom elektromagnetnom prigušnicom i redukcijskom elektromagnetnom prigušnicom

prigušnice.

Dakle, temeljni princip uštede je izmjena dotrajalih i neefikasnih svjetiljki sa

predimenzioniranim živinim i natrijevim svjetlosnim izvorima sa novim i efikasnim svjetiljkama

sa natrijevim izvorima pravilno dimenzioniranim.

Pri odabiru svjetiljki i snaga žarulja kao referenetna se koristila norma za cestovnu rasvjetu

EN 13201 [40].

Pregled korištenih izraza pri proračunima:

Instalirana snaga rasvijetnih tijela:

1

, ( )N

inst i

i

P P n kW

Pinst - instalirana snaga rasvjetnih tijela sustava javne rasvjete

Pi – instalirana snaga pojedinačne žarulje

n – ukupan broj žarulja određene instalirane snage

N – broj različitih tipova žarulja prema intaliranoj snazi

Potrošnja električne energije u kWh (projekcija za 1 god. (4251 h rada J.R)):

,instW P t kWh

Page 76: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

76

W - Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete

t – vrijeme rada javne rasvjete, pretpostavljeno na godišnjem nivou 4251 h

Potrošnja električne energije u KM:

, ( )KM instW P T d c KM

WKM - Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete u KM na godišnjem nivou

T – vrijeme rada javne rasvjete, pretpostavljeno u godišnjem dobu u h

d – broj dana godišnjeg doba

c – cijena električne energije u KM/kWh

Potrebno je odrediti ovaj vid potrošnja za karakteristične periode godine s obzirom na

parametre iz izraza: vrijeme rada javne rasvjete, pretpostavljeno u godišnjem dobu, broj

dana tog godišnjeg doba i cijena u tom periodu.

Sličan je izraz i za izračun potrošnje sa redukcijskom prigušnicom, relejem. Razlika je ta da

je kod ovog proračuna potrebno uzeti u obzir vrijeme rada prigušnice u redukcijskom

(štednom) načinu rada i snagu žarulje u tom načinu rada.

Potrošnja električne energije u KM za redukcijsku prigušnicu:

. 2( ) ( ), ( )KMR inst inst redW P T d c P T d c KM

WKMR - Potrošnja električne energije sustava javne rasvjete sa redukcijskim prigušnicama u

KM

T2 – vrijeme rada javne rasvjete u redukcijskom načinu rada, pretpostavljeno u godišnjem

dobu u h

Pinst.red - instalirana snaga rasvjetnih tijela sustava javne rasvjete u redukcijskom načinu rada

Godišnja ušteda potrošnje u KM između postojeće i novoprojektirane javne rasvjete:

,KM ušteda KM trenutno KM novo stanjeW W W KM

WKM ušteda – ušteda u potrošnji u sustavu javne rasvjete između postojeće potrošnje i

potrošnje novoprojektirane javne rasvjete

WKM trenutno – potrošnja u sustavu javne rasvjete postojeće potrošnje javne rasvjete

WKM novo stanje – potrošnja u sustavu javne rasvjete za novo stanje javne rasvjete

Page 77: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

77

Sličan je izraz i za uštedu sa upotrebom redukcijeke prigušnice samo se za WKM novo stanje

uvrštava potrošnja u sustavu javne rasvjete za novo stanje javne rasvjete sa redukcijskom

prigušnicom.

Ulaganje u KM u nove svjetiljke uz ugradnju:

( ) ,KM ulaganje KM svjetiljka KM ugradnja sW W W n KM

WKM ulaganje – ulaganje u nove svjetiljke sa ugradnjom u KM

WKM svjetiljka – cijena nove svjetiljke

WKM ugradnja – cijena ugradnje nove svjetiljke

ns – ukupan broj novougrađeni svjetiljki

Identičan je izraz i za ulaganje u svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom, samo se uvrste

cijene za takav tip svjetiljke.

Faktor kvarenja žarulje:

faktor kvarenja žarulje = (1 / trajanje životnog vijeka žarulje u godinama)

Broj izmjenjenih žarulja na godišnjem nivou:

Broj izmjenjenih žarulja na godišnjem nivou kao najbitiniji parametar održavanja se dobije

kao:

broj izmjenjenih žarulja godišnje = faktor kvarenja žarulje · broj žarulja

Ovaj proračun je potrebno posebno izvesti i za svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom

posebno pazeći na izračun faktora kvarenja za taj slučaj.

Ukupan trošak eksploatacije u KM (ulaganje + održavanje) za nove svjetiljke je u biti zbroj

ulaganja u svjetiljke koje čine novoprojektirani sustav javne rasvjete povećan za održavanje

u 20 godišnjem periodu. Opet, posebno treba paziti kod računanja sustava nove javne

rasvjete sa redukcijskim prigušnicama da se uzme u obzir prosječni životni vijek takvih releja

za te prigušnice od 10 godina.

Vrijeme povrata investicije:

Vrijeme povrata investicija je dobijeno kao:

Vrijeme povrata investicije = ukupan trošak eksploatacije u KM (ulaganje + održavanje) /

ušteda el. en. u KM za novo stanje (godišnje)

Page 78: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

78

Identičan je izraz i za vrijeme povrata investicije i za svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom

samo treba uzeti u obzir parametre redukcijske prigušnice.

Dobiveni rezultati proračuna:

Uzimajući u obzir 22 mjerna mjesta urbane javne rasvjete ima se sadašnje, postojeće stanje

potrošnje električne energije (trenutno, sadašnje stanje) na tim mjernim mjestima te se na

osnovu analiza i proračuna može odrediti novoprojektirano stanje uzimajući u obzir kriterij

uštede ((novo) stanje prema studiji). Za usporedbu se može i prikazati teorijsko stanje

((novo) teorijsko stanje) koje prikazuje uštedu na način da se izmjena svjetiljki vrši bez

detaljnih svjetlotehničkih i energetskih proračuna, nego samo na osnovu kriterija svjetlosnog

toka. Za taj slučaj izmjena žive sa natrijem se vrši na sljedeći način: Hg 400 W sa Na 250 W;

Hg 250 W sa Na 150 W; Hg 125 W sa Na 70 W. Rezime rezultata ovih proračuna, a prema

već opisanim formulama, je dan u tablici ispod (tablica 11).

Tablica 11. Rezime proračuna potrošnje i uštede za trenutno, novo stanje prema studiji i

novo teorijsko stanje javne rasvjete - rezultati

Trenutno (sadašnje)

stanje

(Novo) stanje prema studiji

(Novo) teorijsko stanje

Instalirana snaga žarulja (kW): 213,97 125,13 176,34

Potrošnja električne energije - proračunska (kWh):

909.586,47 531.927,63 749.621,34

Potrošnja električne energije - stvarna (kWh):

829.198,25 531.927,63 749.621,34

Razlika proračunate i stvarne potrošnje (kWh):

80.388,22 0,00 0,00

Potrošnja električne enrgije –proračunska - u KM:

169.146,50 98.917,14 139.399,40

Uštede električne energije u kWh u odnosu na trenutno stanje:

377.658,84 159.965,13

Uštede električne energije u KM u odnosu na trenutno stanje:

70.229,36 29.747,10

Iz tablice 11 se vidi da su uzimani u obzir najvažniji ukupni (sumarni, kumulativni) parametri

sa svih mjernih mjesta koji se odnose na uštede pri usporedbi:

- trenutnog stanja javne rasvjete tj. trenutne potrošnje

- novog stanja prema studiji javne rasvjete, tj. prijedloga novoprojektiranog stanja sa

novim modernom svjetiljkama i pravilno dimenzioniranim žaruljama prema

svjetlotehničkim proračunima

Page 79: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

79

- novog teorijskog stanja javne rasvjete se odnosi na pretpostavljenu izmjenu svjetiljki

bez detaljnije analize koja se može uraditi uz dostatno poznavanje snaga izvora, bez

detaljnijeg poznavanja i konfiguracije mreže javne rasvjete. Ovaj način pretpostavlja

izmjenu svjetiljki uz poštivanje dostatnog parametra svjetlosnog toka na način da

novopostavljena svjetiljka ima jednak ili veći svjetlosni tok od postojeće svjetiljke bez

obzira na stanje postojećeg stanja. U ovoj studiji to podrazumjeva izmjenu svjetiljki sa

živinim izvorom snage 125 W, 250W i 400 W sa svjetiljkama sa natrijevim izvorom

snage redosljeda 70 W, 150 W i 250 W.

Rezultati u tablicama su dobijeni već opisanim formulama.

Na slici 29 je prikazan odnos instaliranih snaga žarulja za 3 opisana slučaja (kriterija). Vidi se

da je daleko najmanja instalirana snaga za slučaj novoprojektirane i novodimenzionirane

javne rasvjete prema ovoj studiji.

Slika 29.Odnosi instaliranih snaga žarulja u javnoj rasvjeti za različita stanja

Na slici 30 je prikazan odnos potrošnji žarulja u kWh za 3 opisana slučaja (kriterija). Vidi se

da je daleko najmanja potrošnja za slučaj novoprojektirane i novodimenzionirane javne

rasvjete prema ovoj studiji.

Page 80: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

80

Slika 30.Odnosi potrošnje žarulja u kWh u javnoj rasvjeti za različita stanja

Na slici 31 je prikazan odnos potrošnji žarulja u KM za 3 opisana slučaja (kriterija). Vidi se da

je daleko najmanja potrošnja za slučaj novoprojektirane i novodimenzionirane javne rasvjete

prema ovoj studiji.

Slika 31.Odnosi potrošnje žarulja u KM u javnoj rasvjeti za različita stanja

Page 81: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

81

Na slici 32 je prikazan odnos ušteda žarulja u kWh za 3 opisana slučaja (kriterija). Vidi se da

je daleko najmanja potrošnja za slučaj novoprojektirane i novodimenzionirane javne rasvjete

prema ovoj studiji.

Slika 32.Odnosi ušteda u kWh u javnoj rasvjeti za različita stanja

Na slici 33 je prikazan odnos ušteda žarulja u KM za slučaj novoprojektirane i

novodimenzionirane javne rasvjete te za teorijsko stanje izmjene javne rasvjete. Vidi se da je

mnogo veća ušteda za novoprojektirano stanje javne rasvjete prema ovoj studiji u odnosu na

eventualnu teorijsku izmjenu uz jedino poštivanje kriterija svjetlosnog toka.

Page 82: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

82

Slika 33.Odnosi ušteda u KM u javnoj rasvjeti za različita stanja

Detaljniji rezultati ušteda i ostalih parametara bitnih za vođenje i upravljanje javnom

rasvjetom su dani u nastavku. Ti rezultati su detaljni i dani su za svako mjerno mjesto.

Na osnovu postavljenih uvjeta, opisanih postupaka i urađenih proračuna prema danim

formulama mogu se dobiti rezultati mogućnosti uštede i troškova u javnoj rasvjeti

prema mjernom mjestu – što je i dano u nastavku u tablicama 12-21.

Eventualna razlika u uštedi između proračuna po mjernom mjestu i ukupnog

proračuna može nastati zbog zaokruživanja decimalnih brojeva, matematičke je

prirode i u granicama je 0,2%.

U tablici broj 12. je dana ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih

modernih svjetiljki odgovarajuće snage dobivene proračunom. Uštede su raspoređene po

mjernim mjestima prema redosljedu od većih prema manjim.

Page 83: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

83

Tablica 12. Ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki

odgovarajuće snage dobivene proračunom

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ušteda el. en. u KM za novo stanje:

1 JR Pribinovići - Brijeg 2 9.130,45

2 JR Kosa -"Dom izviđača" 8.474,32

3 JR Lise 1 8.007,92

4 JR Lištica I - mala O.Š. 6.347,84

5 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 4.861,67

6 JR Hotel Park 4.450,00

7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 4.071,15

8 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 4.047,44

9 JR Zorićevina 3.169,96

10 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 3.162,06

11 JR Bakamuša 2.624,51

12 JR Njivice 2 - Puringaj 2.359,68

13 JR Stadion 1.699,61

14 JR Lištica 3 - Kino 1.660,08

15 JR Sveta Obitelj 1.304,35

16 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 1.146,25

17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 1.011,86

18 JR Oklaji 830,04

19 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 608,7

20 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 513,83

21 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 395,26

22 JR Brijeg 2 - kod SŠ 355,73

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 70.232,71

U tablici br. 13 je dana ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih

modernih svjetiljki sa redukcijskom prigušnicom odgovarajuće snage dobivne proračunom.

Uštede su raspoređene po mjernim mjestima prema redosljedu od većih prema manjim.

Page 84: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

84

Tablica 13. Ušteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki

odgovarajuće snage sa redukcijskom prigušnicom dobivene proračunom

edBroj Naziv mjernog mjesta

Ušteda el. en. u KM za novo stanje uz

redukcijsku prigušnicu:

1 JR Pribinovići - Brijeg 2 11.369,47

2 JR Kosa -"Dom izviđača" 10.530,73

3 JR Lise 1 9.734,03

4 JR Lištica I - mala O.Š. 7.189,45

5 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 6.314,65

6 JR Hotel Park 5.668,57

7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 5.066,80

8 JR Bakamuša 4.982,63

9 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 4.830,30

10 JR Zorićevina 4.192,61

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 4.114,84

12 JR Njivice 2 - Puringaj 3.410,91

13 JR Lištica 3 - Kino 2.192,05

14 JR Stadion 2.144,24

15 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 1.622,63

16 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 1.599,40

17 JR Sveta Obitelj 1.479,03

18 JR Oklaji 1.163,51

19 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 764,32

20 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 720,27

21 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 514,35

22 JR Brijeg 2 - kod SŠ 498,65

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 90.103,44

U tablici 14 je prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za

investiranje u svjetiljke (20 godišnje održavanje, koliki je pretpostavljeni životni vijek

moderni svjetiljki). Vremena povrata su raspoređena po mjernim mjestima od kraćih

prema duljim.

Page 85: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

85

Tablica 14. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za investiranje u

svjetiljke

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Vrijeme povrata investicije u god. (uz ulaganje+održavanje)

za nove svjetiljke:

1 JR Sveta Obitelj 2,86

2 JR Lištica I - mala O.Š. 3,19

3 JR Lise 1 4,78

4 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 5,29

5 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B.

5,33

6 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina

5,34

7 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 5,56

8 JR Pribinovići - Brijeg 2 5,86

9 JR Lištica 3 - Kino 6,16

10 JR Stadion 6,29

11 JR Kosa -"Dom izviđača" 6,34

12 JR Lištica 5 - "Jošotić" 6,37

13 JR Hotel Park 6,43

14 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 8,32

15 JR Zorićevina 8,91

16 JR Oklaji 9,66

17 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj

9,66

18 JR Brijeg 2 - kod SŠ 9,66

19 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 9,99

20 JR Njivice 2 - Puringaj 11,75

21 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 13,96

22 JR Bakamuša 15,92

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno - prosjek 6,52

U tablici 15 je prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za investiranje u

svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom (20 godišnje održavanje, koliki je pretpostavljeni

životni vijek moderni svjetiljki uz uzimanje u obzir i izmjene prigušnice jednom nakon 10

godina ali i dulji period korištenja žarulja u tom periodu zbor reduciranja snage istih u

određenom periodu). Vremena povrata su raspoređena po mjernim mjestima od kraćih

prema duljim.

Page 86: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

86

Tablica 15. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uračunato održavanje za investiranje u

svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Vrijeme povrata investicije u god. (uz ulaganje+održavanje) za nove svjetiljke sa

regulacijskom prigušnicom:

1 JR Lištica I - mala O.Š. 4,53

2 JR Sveta Obitelj 4,77

3 JR Lise 1 6,27

4 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 6,29

5 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B.

6,33

6 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina

6,33

7 JR Lištica 3 - Kino 7,3

8 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 7,61

9 JR Pribinovići - Brijeg 2 7,63

10 JR Stadion 8,04

11 JR Hotel Park 8,08

12 JR Kosa -"Dom izviđača" 8,27

13 JR Lištica 5 - "Jošotić" 8,3

14 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 10,91

15 JR Zorićevina 11,05

16 JR Oklaji 11,11

17 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj

11,11

18 JR Brijeg 2 - kod SŠ 11,11

19 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 11,38

20 JR Bakamuša 12,95

21 JR Njivice 2 - Puringaj 13,2

22 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 14,24

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno - prosjek 8,14

U tablici 16 je prikazano potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne

svjetiljke. Ulaganja su raspoređena po mjernim mjestima od manjih prema većim.

Page 87: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

87

Tablica 16. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ulaganje u KM u nove svjetiljke

uz ugradnju:

1 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 1.600,00

2 JR Brijeg 2 - kod SŠ 2.520,00

3 JR Sveta Obitelj 3.080,00

4 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 3.640,00

5 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 3.640,00

6 JR Oklaji 5.880,00

7 JR Lištica 3 - Kino 7.680,00

8 JR Stadion 7.840,00

9 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 8.400,00

10 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 10.360,00

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 12.800,00

12 JR Lištica I - mala O.Š. 14.840,00

13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 16.300,00

14 JR Lištica 5 - "Jošotić" 18.900,00

15 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 19.520,00

16 JR Njivice 2 - Puringaj 20.200,00

17 JR Zorićevina 20.720,00

18 JR Hotel Park 21.080,00

19 JR Lise 1 28.320,00

20 JR Bakamuša 31.680,00

21 JR Kosa -"Dom izviđača" 39.140,00

22 JR Pribinovići - Brijeg 2 39.480,00

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

U tablici 17 je prikazano potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne

svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom. Ulaganja su raspoređena po mjernim mjestima od

manjih prema većim.

Ukupno 337.620,00

Page 88: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

88

Tablica 17. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke sa

redukcijskom prigušnicom

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ulaganje u KM u nove svjetiljke sa

redukcijskom prigušnicom uz ugradnju:

1 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 1.880,00

2 JR Brijeg 2 - kod SŠ 3.060,00

3 JR Sveta Obitelj 3.740,00

4 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 4.420,00

5 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 4.480,00

6 JR Oklaji 7.140,00

7 JR Lištica 3 - Kino 9.112,00

8 JR Stadion 9.520,00

9 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 10.200,00

10 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 12.580,00

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 15.040,00

12 JR Lištica I - mala O.Š. 18.020,00

13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 19.960,00

14 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 22.936,00

15 JR Lištica 5 - "Jošotić" 23.040,00

16 JR Njivice 2 - Puringaj 24.640,00

17 JR Zorićevina 25.340,00

18 JR Hotel Park 25.412,00

19 JR Lise 1 34.100,00

20 JR Bakamuša 37.224,00

21 JR Kosa -"Dom izviđača" 47.720,00

22 JR Pribinovići - Brijeg 2 47.940,00

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 407.504,00

U tablici 18 je prikazan ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg

čini trošak za nove svjetiljke uz uračunato održavanje (20 godišnje održavanje, koliki je

pretpostavljeni životni vijek moderni svjetiljki). Ukupni troškovi eksploatacije su raspoređeni

po mjernim mjestima od manjih prema većim.

Page 89: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

89

Tablica 18. Ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg čini trošak

za nove svjetiljke uz uračunato održavanje

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ukupan trošak eksploatacije u KM

(ulaganje+održavanje) za nove svjetiljke:

1 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina

2.110,12

2 JR Brijeg 2 - kod SŠ 3.438,21

3 JR Sveta Obitelj 4.202,00

4 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj

4.966,31

5 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 5.068,34

6 JR Oklaji 8.022,50

7 JR Lištica 3 - Kino 10.230,60

8 JR Stadion 10.696,67

9 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 11.460,00

10 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 14.134,88

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B.

16.880,96

12 JR Lištica I - mala O.Š. 20.247,27

13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 22.523,46

14 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 25.743,46

15 JR Lištica 5 - "Jošotić" 25.939,65

16 JR Njivice 2 - Puringaj 27.749,77

17 JR Zorićevina 28.269,77

18 JR Hotel Park 28.629,77

19 JR Lise 1 38.318,35

20 JR Bakamuša 41.780,37

21 JR Kosa -"Dom izviđača" 53.729,43

22 JR Pribinovići - Brijeg 2 53.865,38

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 458.007,27

U tablici 19 je prikazan ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete sa

redukcijskim prigušnicama kojeg čini trošak za nove svjetiljke uz uračunato održavanje (20

godišnje održavanje, koliki je pretpostavljeni životni vijek moderni svjetiljki uz uzimanje u

obzir i izmjene prigušnice jednom nakon 10 godina ali i dulji period korištenja žarulja u tom

periodu zbor reduciranja snage istih u određenom periodu). Ukupni troškovi eksploatacije su

raspoređeni po mjernim mjestima od manjih prema većim.

Page 90: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

90

Tablica 19. Ukupan trošak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg čini trošak

za nove svjetiljke sa redukcijskom prigušnicom uz uračunato održavanje

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ukupan trošak eksploatacije u KM

(ulaganje+održavanje) za nove svjetiljke sa

redukcijskom prigušnicom:

1 JR Obilaznica – kod MBTS Čulina

3.258,72

2 JR Brijeg 2 - kod SŠ 5.541,69

3 JR Sveta Obitelj 7.062,26

4 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj

8.004,67

5 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 8.340,41

6 JR Oklaji 12.930,62

7 JR Lištica 3 - Kino 16.005,60

8 JR Stadion 17.240,89

9 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 18.472,32

10 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 22.782,52

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B.

26.069,76

12 JR Lištica I - mala O.Š. 32.634,43

13 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 36.780,38

14 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 39.756,46

15 JR Lištica 5 - "Jošotić" 42.066,34

16 JR Njivice 2 - Puringaj 45.045,50

17 JR Hotel Park 45.817,06

18 JR Zorićevina 46.345,05

19 JR Lise 1 61.122,91

20 JR Bakamuša 64.522,65

21 JR Pribinovići - Brijeg 2 86.819,90

22 JR Kosa -"Dom izviđača" 87.151,39

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 733.771,53

U tablici 20 je prikazana ušteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke u periodu od 20

godina. Uštede su raspoređene po mjernim mjestima prema redosljedu od većih prema

manjim.

Page 91: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

91

Tablica 20. Ušteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke u periodu od 20 godina

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ušteda u 20 god. u KM

uz korištenje novih

svjetiljki:

1 JR Pribinovići - Brijeg 2 182.609,00

2 JR Kosa -"Dom izviđača" 169.486,42

3 JR Lise 1 160.158,40

4 JR Lištica I - mala O.Š. 126.956,80

5 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 97.233,35

6 JR Hotel Park 89.021,00

7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 81.423,05

8 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 80.940,74

9 JR Zorićevina 63.399,20

10 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 63.241,20

11 JR Bakamuša 52.490,20

12 JR Njivice 2 - Puringaj 47.193,60

13 JR Stadion 33.992,15

14 JR Lištica 3 - Kino 33.201,63

15 JR Sveta Obitelj 26.087,00

16 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 22.924,94

17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 20.237,20

18 JR Oklaji 16.600,82

19 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 12.174,60

20 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 10.276,60

21 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 7.905,15

22 JR Brijeg 2 - kod SŠ 7.114,60

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 1.404.667,65

U tablici 21 je prikazana ušteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke sa redukcijskom

prigušnicomu periodu od 20 godina. Uštede su raspoređene po mjernim mjestima prema

redosljedu od većih prema manjim.

Page 92: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

92

Tablica 21. Ušteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke sa redukcijskom prigušnicomu

periodu od 20 godina

RedBroj Naziv mjernog mjesta

Ušteda u 20 god. u KM uz korištenje novih svjetiljki sa redukcijskom prigušnicom:

1 JR Pribinovići - Brijeg 2 227.389,40

2 JR Kosa -"Dom izviđača" 210.614,60

3 JR Lise 1 194.680,60

4 JR Lištica I - mala O.Š. 143.789,60

5 JR Trn-Stipelić - ul.Jelova 126.293,01

6 JR Hotel Park 113.371,40

7 JR Lištica 5 - "Jošotić" 101.336,06

8 JR Bakamuša 99.652,61

9 JR Njivice 1 - ul.N.Š.Zrinskog 96.606,02

10 JR Zorićevina 83.852,20

11 JR Trn-Ovčiji Brod 2 - ul.Ovčiji B. 82.296,72

12 JR Njivice 2 - Puringaj 68.218,20

13 JR Lištica 3 - Kino 43.840,96

14 JR Stadion 42.884, 72

15 JR Škola-Klanac-ul.A.Šenoa 32.452,70

16 JR Sveta Obitelj 29.580, 01

17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 31.988,00

18 JR Oklaji 23.270,25

19 JR Ovčiji Brod 1 - ul.Ugrovačka 15.286,40

20 JR Dječiji vrtić -kružni tok Puringaj 14.405,40

21 JR Obilaznica - kod MBTS Čulina 10.287, 90

22 JR Brijeg 2 - kod SŠ 9.973,00

23 JR Vagan

24 JR Trn - Jelići

25 JR Burići Brijeg

Ukupno 1.719.317,13

Page 93: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

93

Page 94: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

94

8. ZAKLJUČAK

U studiji je dano trenutno stanje javne rasvjete na području općine Široki Brijeg. Za urbani dio

je rađeno detaljno geodetsko snimanje i pregled javne rasvjete. Na osnovu tih podataka su

urađeni svjetlotehnički proračuni javne rasvjete u urbanom djelu u programskom paketu

Dialux te je dobijen odgovor na pitanje: ''Koje svjetiljke postaviti na određeni stup

(kandelaber)'' Dalje, dobijeno rješenje je uspoređeno sa već postojećom svjetiljkom na

određenom stupnom mjestu. Na taj način se vidjelo gdje su moguće promjene – uštede.

Urađene su tehnoekonomske analize sadašnjeg stanja i predloženog novog stanja, tj. sa

svjetiljkama koje su dobijene u proračunu. Došlo se do izvrsnih rezultata po pitanju uštede jer

se uvidilo da je moguća izmjena većine predimenzioniranih i natrijevih i živinih izvora

zastarjelih svjetiljki sa modernim svjetiljkama i natrijevim izvorima.

Također, pazilo se i na estetiku, tako na određenom mjernom mjestu gdje jedan dio svjetiljki

je trebalo izmjeniti a dio svjetiljki je zadovoljavao, računalo se sa izmjenama svih svjetiljki,

upravo iz estetskih razloga. Dat je i prijedlog vlasniku javne rasvjete da dio postojećih

svjetiljki, koje su za izmjenu a koje nisu u lošem stanju, se može iskoristiti u zamjeni i

proširenju javne rasvjete ruralnog dijela. Takav pristup nije utjecao na jako velike mogućnosti

uštede.

Dan je i matematički opis tehnoekonomske analize i sve tablice koje su dobijene kao rezultat

proračuna.

Proračuni su rađeni za kompletno geodetski snimljenu javnu rasvjetu i obiđenu svaku

svjetiljku. Samo takav pristup podržan dodatno modernim softverskim analiziranjem

svjetlotehničkih karakteristika rasvjete je ispravan pristup.

U studiji se vidi da izmjena ''napamet'' živinih izvora sa natrijevim izvorima a samo na osnovu

kriterija svjetlosnog toka, što je uvriježeno kod nekih upravitelja javnom rasvjetom, nije

dovoljno dobro i kvalitetno rješenje, tj. uštede dobivene na takav način su male ili zanemarive

u odnosu na uštede koje se mogu postići detaljnim snimanjem, pregledom i svjetlotehničkim

anliziranjem javne rasvjete.

Dalje, snimanjem i pregledom javne rasvjete se može dalje pristupiti daljnjim energetskim

proračunima strujnih krugova javne rasvjete čime se može povećati sigurnost, pouzdanost i

produljiti životni vijek javne rasvjete kao i opće stanje javne rasvjete. Također, sa postojećim

podacima se mogu napraviti i prijedlozi upravljanja radom javne rasvjete što još može

smanjiti troškove javne rasvjete a moguće je i napraviti plan i prijedlog održavanja javne

rasvjete.

Na osnovu svega navedenog se može napraviti i detaljniji sustav vođenja i upravljanja

javnom rasvjetom u vidu baze podataka i GIS sustava javne rasvjete.

Page 95: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

95

Usporedbom ulaganja, uštede i vremena povrata investicije između Općine Širokog Brijega i

mjesta koja su navedena u Hrvatskoj vidi se visok stupanj uštede i vremena povrata

investicije u odnosu na ulaganje Širokom Brijegu, te je Široki Brijeg gotovo na samom vrhu

ako se pogleda tablica 10.

Na kraju, kvalitetnim vođenjem i upravljanjem javne rasvjete se smanjuju troškovi javne

rasvjete čime je zadovoljan vlasnik javne rasvjete a opće stanje javne rasvjete se poboljšava

čime je zadovoljan korisnik javne rasvjete – građani. Dakle, ima se obostrana korist i

zadovoljstvo.

Page 96: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

96

LITERATURA:

[1] http://bs.wikipedia.org/wiki/%C5%A0iroki_Brijeg; s interneta, otvoreno 06.09.2013.god.

[2]http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=160&Itemid=251;

s interneta, otvoreno 06.09.2013.god.

[3] http://www.koncar-inem.hr; s interneta otvoreno 06.09.2013. god.

[4] ''Program učinkovitog korištenj energije u neposrednoj potrošnji na području Osječko -

Baranjske županije za razdoblje 2012.-2014. s osvrtom na 2016. godinu'' Elektrotehnički

fakultet Osijek, Osijek, rujan 2011. god.

[5] ''Road lighting practices and energy-efficiency - Slovenia and Finland'' Ylinen A-M et al.

[6] ''Utjecaj Led Javne Rasvjete Na Distribucijsku Mrežu'', Petranović Davor, Cired Hrvatska,

Sv. Martin na Muri, 2013.god

[7] ''Final Report Lot 9: Public street lighting'' Van Tichelen P., Study for the European

Commission DGTREN unit D3; 2007. god.

[8] Database on Municipal Street Lighting System -Software Tool; GIZ Project

“StrengtheningLocal Self-Government” , Podgorica, travanj 2011.god.

[9] ''PLAN energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Grada Zagreba za 2011.

godinu'' Gradska skupština Grada Zagreba, ožujak 2011. Godine

[10] Akcijski plan energetski održivog razvitka za općinu Livno (Seap), Giz, Livno, svibanj

2012. god.

[11] ''Studija kratkoročnog i srednjoročnog razvoja distribucijske mreže i postrojenja 2006.-

2010. godina sa projekcijom do 2020. za područje općine Široki Brijeg'' Energetski

institut Hrvoje Požar, Zagreb, listopad 2008.

[12] OSRAM-promotivni letak, Osram BiH-Mostar, izdanje 2013.god.

[13] "Telemenadžment"- pregled sistema za daljinsko upravljanje i nadzor u javnom

osvjetljenju'', Đuretić A., Osvetljenje 2009.god.

[14] www.hep.hr, s interneta otvoreno 08.09.2013. god

[15] www.elektroprivreda.ba, s interneta otvoreno 08.09.2013. god

[16] http://www.reers.ba, s interneta otvoreno 08.09.2013. god

[17] ''Rekonstrukcija javnog osvetljenja – Tutin'' elaborat, kolovoz 2012.god.

Page 97: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

97

[18] http://www.e-streetlight.com, s interneta otvoreno 08.09.2013. god

[19] Podaci dobijeni od J.U ''Coming'' Široki Brijeg

[20] ANSI/IESNA RP-8-00, American National Standard for Roadway lighting, 1999. god.

[21] ''Električna rasvjeta'', predavanja 2012/13, FER Zagreb

[22] Project Report : ''Intelligent Road and Street lighting in Europe'', E-street

[23] ''Led roadway lighting volume 1: background information'' , Illinois center for

transportation, october 2012

[24] ''APPLICATION GUIDE TO HID LAMP CONTROL GEAR'', priručnik

[25] ''Principi uštеdе еlеktričnе еnеrgiје sistеmа јаvnе rаsvјеtе'' Ikić M. i dr; INFOTEH

Jahorina 2013.god.

[26] ''Advanced lighting controls'' DiLouie C, Taylor & Francis Ltd, London, 2005.god.

[27] ''Microcintrolled electronic gear for HID lamps – comparisons with electromagnetic

ballast'' Co A.M, Rezende Z. C

[28] ''Comparison of dimmable electromagnetic and electronic ballast system.an assessment

of energy efficiency and lifetime'' Chung Shz-Hung H, 2007.god.

[29] ''Comparative study of electromagnetic and electronic ballasts-an assessment of

harmonic emission'' Gil-De-Castro A, et al., 2012.god

[30] http://art-rasvjeta.hr/vijesti/hrvatska/javna-rasvjeta-kroz-povjest; s interneta, otvoreno

11.09.2013.god.

[31] http://www.plinara-zagreb.hr/default.aspx?id=374; s interneta, otvoreno 11.09.2013.god.

[32] OSRAM Mostar-prezentacija, ustupio gosp. Dario Vrdoljak

[33] www.hep.hr; s interneta, otvoreno 11.09.2013.god.

[34] ''Efficient and adaptive LED public lighting integrated in Evora smart grid'' Carreira P.J.G

et al.; Cired Stockholm 2013.god;

[35] Analiza i preporuke za lokalne proračune s ciljem poticanja projekata energetske

učinkovitosti; studija, Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, lipanj 2008.god.

[36] http://www.hep.hr; s interneta, otvoreno 13.09.2013.god.

Page 98: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

98

[37] ''Suvremena energetski učinkovita javna rasvjeta'', Regionalna energetska agencija

sjeverozapadne Hrvatske

[38] ''Guidelines on the Application of Dimming to High-Intensity Discharge Lamps'', National

Electrical Manufacturers Association, Virginia, 2010. god.

[39] ''Street Lighting Strategy''; Commonwealth Copyright Administration, srpanj 2011.god.

[40] Norma ''CEN 13201'', CEN, 2004.god.

Page 99: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

99

Page 100: Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

100

PRILOZI:

1. Tehnoekonomska analiza rekonstrukcije javne rasvjete po

mjernim mjestima

2. Baza podataka obilaska stupnih mjesta javne rasvjete

3. Ortho-photo snimak sa geodetskom snimkom svih mjernih

mjesta sa pripadnim stupnim mjestima javne rasvjete