of 100/100
1 STUDIJA REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE U OPĆINI ''ŠIROKI BRIJEG'' ''ELEKTRON'' d.o.o Grude Široki Brijeg, travanj 2014.god.

Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

  • View
    48

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pfmo

Text of Studija Rekonstrukcije Javne Rasvjete u Općini Široki Brijeg - Finalno1

  • 1

    STUDIJA REKONSTRUKCIJE JAVNE RASVJETE U OPINI ''IROKI BRIJEG''

    ''ELEKTRON'' d.o.o Grude

    iroki Brijeg, travanj 2014.god.

  • 2

  • 3

    Naruitelj: J.U ''COMING'' iroki Brijeg

    Oznaka ugovora:

    Autori:

    Ivan Ramljak dipl.in.el

    Mijo Sesar dipl.in.el

  • 4

  • 5

    Zadatak studije:

  • 6

  • 7

    SADRAJ

    Popis slika

    Popis tablica

    1. REZIME

    2. UVOD

    3. OPINA IROKI BRIJEG OPENITO

    3.1 Zato nam treba javna rasvjeta? 3.2 Opi podaci o javnoj rasvjeti u opini iroki Brijeg

    3.2.1 Sadanje stanje potronje javne rasvjete u opini iroki Brijeg

    te usporedba sa drugim opinama i zemljama u regijIi

    3.2.2 Cijena elektrine energije za javnu rasvjetu stanje, perspektive

    i usporedba

    3.3 Opi pregledni podaci za javnu rasvjetu u opini iroki

    Brijeg, urbano i ruralno:

    3.4 Stanje i potronja javne rasvjete za urbani dio opine iroki

    Brijeg

    4. ELEMENTI JAVNE RASVJETE

    4.1 arulje u javnoj rasvjeti

    4.2 Svjetiljke

    4.3 Kondezator kao kompenzator prekomjerno preuzete jalove

    energije

    4.4 Prigunice

    5. OPENITO O ZAHTJEVIMA ZA KVALITETNU JAVNU

    (ULINU RASVJETU)

    6. PRIMJERI ENERGETSKE EFIKSNOSTI U JAVNOJ

    RASVJETI

    7. PRORAUNI ZA STUDIJU REKONSTRUKCIJE JAVNE

    RASVJETE U OPINI IROKI BRIJEG PRORAUN I

    REZULTATI

    8. ZAKLJUAK

    LITERATURA

    PRILOZI

  • 8

  • 9

    Popis slika:

    Slika 1. Potronja elektrine energije u sektoru javne rasvjete

    Slika 2. Postotni udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine enrgije

    Slika 3. Potronja elektrine energije javne rasvjete kroz godine

    Slika 4. Potronja elektrine energije javne rasvjete po mjesecima u 2012. god (u kWh)

    Slika 5. Udio urbane potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji (u kWh)

    Slika 5b. Udio urbane potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji (u kWh)

    Slika 6. Postotni udio potronje urbane rasvjete u ukupnoj potronji javne rasvjete

    Slika 7. Odnos prodaje natrijevih i ivinih izvora u EU

    Slika 8a, 8b. Postotni udio pojedinih izvora svjetlosti ruralno podruje

    Slika 9a Brojani odnos pojedinih izvora svjetlosti urbano podruje

    Slika 9b. Postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti urbano podruje

    Slika 10a Brojani odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 10b Postotni odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 11a Brojani odnos snaga ivinih izvora urbano podruje

    Slika 11b Postotni odnos snaga ivinih izvora urbano podruje

    Slika 12a Brojani odnos snaga fluo izvora urbano podruje

    Slika 12b Postotni odnos snaga fluo izvora urbano podruje

    Slika 13 Novoprojektirani postotni odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 14 Novoprojektirani brojani odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 15. Vrijeme pronalska odreenog izvora svjetlosti i razvoj svjetlosnog toka istog

    Slika 16. Poloaj svjetlosnog zraenja u kontekstu frekvencije i valne duljine u usporedbi sa ostalim vidovima zraenja

    Slika 17. Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora

  • 10

    Slika 18. Svjetlosna iskoristivost odreenih tipova arulja

    Slika 19. Prikaz standardne arulje sa svim svojim elementima

    Slika 20. Tok energije halogene arulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

    Slika 21. Tok energije fluokompaktne arulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

    Slika 22. Osnovni dijelovi LED rasvjete

    Slika 23. Odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete

    Slika 24. ivina arulja za javnu rasvjetu

    Slika 25. Natrijeve arulje za javnu rasvjetu

    Slika 26. Neekoloka svjetiljka (lijevo) i ekoloka svjetiljka (desno)

    Slika 27. Neekoloke svjetiljke na podruju irokog Brijega - primjeri

    Slika 28. Novopredloene moderne svjetiljke za podruje irokog Brijega

    Slika 29.Odnosi instaliranih snaga arulja u javnoj rasvjeti za razliita stanja

    Slika 30.Odnosi potronje arulja u kWh u javnoj rasvjeti za razliita stanja

    Slika 31.Odnosi potronje arulja u KM u javnoj rasvjeti za razliita stanja

    Slika 32.Odnosi uteda u kWh u javnoj rasvjeti za razliita stanja

    Slika 33.Odnosi uteda u KM u javnoj rasvjeti za razliita stanja

  • 11

    Popis tablica:

    Tablica 1: Potronja javne rasvjete u opini iroki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh i KM te udjel potronje javne rasvjete u urbanom djelu opine u ukupnoj potronji javne rasvjete u kWh i postocima (%)

    Tablica 2. Prodaja arulja za javnu rasvjetu u EU

    Tablica 3. Omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe

    Tablica 4. Spisak naseljenih ruralnih mjesta sa brojem rasvjetnih tijela opine iroki Brijeg

    Tablica 5. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u ruralnom podruju

    Tablica 6. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom podruju trenutno stanje

    Tablica 7. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom podruju novoprojektirano predloeno stanje

    Tablica 8. Podjela umjetnih izvora svjetlosti:

    Tablica 9. Osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u podruju javne rasvjete

    Tablica 10. Pregled ulaganja i uteda sa vremenom povrata investicije za modernu javnu rasvjetu na podruju Hrvatske

    Tablica 11. Rezime prorauna potronje i utede za postojee, novoprojektirano i novo teorijsko stanje javne rasvjete

    Tablica 12. Uteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki odgovarajue snage dobivene proraunom

    Tablica 13. Uteda u KM za novo stanje, odnosno nakon ugradnje novih modernih svjetiljki odgovarajue snage sa redukcijskom prigunicom dobivene proraunom

    Tablica 14. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uraunato odravanje za investiranje u svjetiljke

    Tablica 15. Prikazano vrijeme povrata investicije uz uraunato odravanje za investiranje u svjetiljke sa redukcijskom prigunicom

    Tablica 16. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke

    Tablica 17. Potrebno ulaganje po pojedinom mjernom mjestu u moderne svjetiljke sa redukcijskom prigunicom

  • 12

    Tablica 18. Ukupan troak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg ini troak za nove svjetiljke uz uraunato odravanje

    Tablica 19. Ukupan troak eksploatacije nove modernizirane javne rasvjete kojeg ini troak za nove svjetiljke sa redukcijskom prigunicom uz uraunato odravanje

    Tablica 20. Uteda po mjernom mjestu za nove svjetiljke u periodu od 20 godina

  • 13

    1. REZIME

    U studiji je analizirano sadanje stanje javne rasvjete u urbanom dijelu opine iroki Brijeg

    gradski dio, svjetlotehniki i energetski po pitanju potronje elektrine energije. Zakljueno je

    da su mogue utede u predmetnoj javnoj rasvjeti. Te utede su zasnovane na osnovu

    izmjene dotrajalih svjetiljki modernim svjetiljkama. Poto je dobar dio sadanje rasvjete sa

    ivinim izvorima time je uteda jo i vea. Meutim, trenutni natrijevi izvori u starim

    svjetiljkama su za moderne svjetiljke sa natrijevim izvorima predimenzionirani, tako da je

    mogue i smanjenje nazivnih snaga i sadanjih natrijevih izvora (svjetiljka+arulja).

    Prorauni su raeni za kompletno geodetski snimljenu javnu rasvjetu i obienu svaku

    svjetiljku. Samo takav pristup podran dodatno modernim softverskim analiziranjem

    svjetlotehnikih karakteristika rasvjete je ispravan pristup.

    U studiji se vidi da izmjena ''napamet'' ivinih izvora sa natrijevim izvorima a samo na osnovu

    kriterija svjetlosnog toka, to je uvrijeeno kod nekih upravitelja javnom rasvjetom, nije

    dovoljno dobro i kvalitetno rjeenje, tj. utede dobivene na takav nain su mnogo manje ili

    zanemarive u odnosu na utede koje se mogu postii detaljnim snimanjem, pregledom i

    anliziranjem javne rasvjete.

    Dalje, snimanjem i pregledom javne rasvjete se moe dalje pristupiti daljnjim energetskim

    proraunima strujnih krugova javne rasvjete ime se moe poveati sigurnost, pouzdanost i

    produljiti ivotni vijek javne rasvjete kao i ope stanje javne rasvjete. Takoer, sa postojeim

    podacima se mogu napraviti i prijedlozi upravljanja radom javne rasvjete to jo moe

    smanjiti trokove javne rasvjete a mogue je i napraviti plan i prijedlog odravanja javne

    rasvjete.

    Na osnovu svega navedenog se moe napraviti i detaljniji sustav voenja i upravljanja

    javnom rasvjetom u vidu baze podataka i GIS sustava javne rasvjete.

    Na kraju, kvalitetnim voenjem i upravljanjem javne rasvjete se smanjuju trokovi javne

    rasvjete ime je zadovoljan vlasnik javne rasvjete a ope stanje javne rasvjete se poboljava

    ime je zadovoljan korisnik javne rasvjete graani. Dakle, ima se obostrana korist i

    zadovoljstvo.

    Usporedbom ulaganja, utede i vremena povrata investicije izmeu Opine irokog Brijega i

    mjesta koja su navedena u Hrvatskoj vidi se visok stupanj utede i vremena povrata

    investicije u odnosu na ulaganje irokom Brijegu, te je iroki Brijeg gotovo na samom vrhu

    ako se pogleda tablica 10.

  • 14

  • 15

    2. UVOD

    U studiji je dano trenutno stanje javne rasvjete na podruju opine iroki Brijeg. Ruralni dio je

    dan na osnovu podataka koje je ustupio vlasnik javne rasvjete a za urbani dio je raeno

    detaljno geodetsko snimanje i pregled javne rasvjete. Na osnovu tih podataka su uraeni

    svjetlotehniki prorauni javne rasvjete u urbanom djelu u programskom paketu Dialux te je

    dobijen odgovor na pitanje: ''Koje svjetiljke postaviti na odreeni stup (kandelaber)?'' Dalje,

    dobijeno rjeenje je usporeeno sa ve postojeim svjetiljkama na stupnim mjestima. Na taj

    nain se vidjelo gdje su mogue promjene utede.

    Uraene su tehnoekonomske analize sadanjeg stanja i predloenog novog stanja, tj. sa

    svjetiljkama koje su dobijene u proraunu. Dolo se do izvrsnih rezultata po pitanju utede jer

    se uvidilo da je mogua izmjena veine predimenzioniranih i natrijevih i ivinih izvora

    zastarjelih svjetiljki sa modernim svjetiljkama i natrijevim izvorima.

    Takoer, pazilo se i na estetiku, tako na odreenom mjernom mjestu gdje jedan dio svjetiljki

    je trebalo izmjeniti a dio svjetiljki je zadovoljavao, raunalo se sa izmjenama svih svjetiljki,

    upravo iz estetskih razloga. Dat je i prijedlog vlasniku javne rasvjete da dio postojeih

    svjetiljki, koje su za izmjenu a koje nisu u loem stanju, se moe iskoristiti u zamjeni i

    proirenju javne rasvjete ruralnog dijela. Takav pristup nije utjecao na jako velike mogunosti

    utede.

    Studija daje usporedbu stanja javne rasvjete u Opini iroki Brijeg sa stanjem javne rasvjete

    u okolici i EU.

    Takoer, studija daje kratak opis i svih elemenata javne rasvjete te iskustva sa utedom

    elektrine energije u javnoj rasvjeti u Hrvatskoj.

    Ukratko je prikazana i opisana norma koja je vaea za svjetlotehnike parametre javne

    rasvjete.

    Na kraju je dan i matematiki opis tehnoekonomske analize i sve tablice koje su dobijene kao

    rezultat prorauna.

  • 16

  • 17

    3. OPINA IROKI BRIJEG OPENITO

    iroki Brijeg je grad u junom dijelu Bosne i Hercegovne i sredite Zapadnohercegovake

    upanije. Smjeten na rijeci Litici, oko 20 km zapadno od Mostara. Sam grad broji oko

    10.000 stanovnika, dok opina ima oko 30.000 stanovnika. Poslije potpisivanja Daytonskog

    sporazuma opina iroki Brijeg, u cjelini, ula je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine

    [1].

    Opina iroki Brijeg ima povrinu od 388 km2. Prema zadnjem popisu stanovnika iz 1991.

    godine u opini je bilo 27189 stanovnika. Stanovnitvo ove opine ivi u 24 mjesne

    zajednice i to: Biograci, Buhovo, Ciglana, Crna, Crne Lokve, erigaj, Desna Obala,

    Dobrkovii, Duice, Izbino, Jare, Knepolje, Koerin, Lijeva Obala, Ljuti Dolac, Mokro,

    Oklaji, Privalj, Provo-Dobri, Rasno, Rujan, Trn, Turinovii i Uzarii. Prosjena naseljenost

    je 70,1 stanovnik po km2, te se kao takva svrstava u skupinu bosansko-hercegovakog

    prosjeka. U razdoblju od 1948 - 1991. godine svrstana je u skupinu od tridesetak opina ( od

    ukupno 109 ) s najslabijim rastom stanovnika. Prema procjeni ukupnog broja stanovnika,

    stanje po starosnoj strukturi 31.12.1999. godine izgleda ovako [2]:

    Od 0 do 14 godina Od 15 do 64 godine 65 i vie godina Ukupno

    5822 20643 3065 29530

    Procjena starosne strukture stanovnitva 31.12.2003. godine:

    Od 0 do 14 godina Od 15 do 64

    godina

    65 i vie godina Ukupno

    5889 20738 3325 29952

    Prosjena stopa rasta stanovnitva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najvei rast

    zabiljeen je 1971. godine, da bi opet 1981. godine dolo do naglog smanjenja. Nakon 1991.

    godine dolazi do laganog oporavka, kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost

    stanovnitva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih demografskih procesa upuuju

    razlike u dinamici dviju kategorija stanovnitva; stanovnitva opinskog sredita iroki Brijeg,

    na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani. Po posljednjem popisu iz 1991.

    godine opina iroki Brijeg svrstana je meu 18 bosanskohercegovakih opina iz kojih je u

    Hrvatsku doselio najvei broj njezinih stanovnika. Bitne demografske promjene dogodile su

    se u drugoj polovici 20. stoljea kada su poele privremene vanjske migracije, odnosno

    privremeni odlazak u inozemstvo. Svaki esti stanovnik ovoga kraja ne ubrajajui Hrvatsku

    bio je u cijelom tome razdoblju u nekoj europskoj ili u izvaneuropskoj zemlji. Ili, jo slikovitije,

    svaki drugi stanovnik iz dobne 20-29 i svaki tei iz dobne skupine 30 - 39 godina, te svaki

    trei radno sposobni stanovnik otili su trbuhom za kruhom tragom svojih djedova i oeva.

    etvorica od petorice ovih ljudi, ''inozemaca'', bili su poljoprivrednici ili srodni radnici.

    Obzirom na stopu zaposlenosti od 4,5% u tzv. drutvenom sektoru, prigodu za zaposlenje

    nisu dobivali niti oni obrazovaniji. Za primjer moe posluiti podatak da je prema popisu

  • 18

    1971. godine meu tim ljudima bilo 80 onih sa fakultetskom diplomom (popisom iz 1961.

    godine takvih je bilo ukupno 142 u itavoj zapadnoj Hercegovini) [2].

    Visokoobrazovani kontigent stanovnitva ove opine uesterostruen je izmeu 1971. i 1991.

    godine (od 90 na 605 fakultetskih diploma). Presudna uloga u tom smislu bila je Sveuilita u

    Mostaru, koje je osim opekulturne uloge imalo i izravan utjecaj na poboljanje demografske

    slike na ovim prostorima [2].

    3.1 Zato nam treba javna rasvjeta?

    Rasvjeta na javnim povrinama prvo se koristila zbog razloga sigurnosti. Ve su stari

    Rimljani i Grci osvjetljavali svoje ulice i ceste kako bi se sprijeile pljake i odrala sigurnost

    graana. Rimljani su za posao paljenja javne rasvjete koristili robove koji su imali poseban

    naziv-laternarius i njihov je zadatak bio da svakog dana u sumrak pale uljanice kao prvi vid

    uline javne rasvjete. Kroz povijest, gradove se nastavilo osvjetljavati sa svijeama uz pomo

    osoba koje su ih palile, a tek se sredinom 19. Stoljea u Austriji poeo koristiti kerozin kao

    gorivo za rasvjetu. Prva elektrina rasvjeta u gradovima poela se koristiti krajem 19. stoljea

    i bila je poznata pod terminom elektrina svijea, a razvio ju je Rus Pavel Yablochkov. Meu

    prvim gradovima koji su dobili ovakav tip rasvjete bio je Pariz, koji je od tada poznat kao

    grad svjetla. Nakon Pariza, sustav jave elektrine rasvjete razvijen je i u drugim veim

    gradovima Europe, a zatim i Amerike. Danas javnu rasvjetu doivljavamo kao neto

    uobiajeno i potrebno za normalan ivot te ne razmiljamo o tome kako bi nam ivot izgledao

    da ne postoji. No iako su prednosti javne rasvjete daleko vee od mana, postoje i loe

    karakteristike javne rasvjete. Budui da nam je javna rasvjeta skoro uvijek dostupna, nae su

    se oi navikle na to. Mnogim se vozaima dogodi sluaj gubitka nonog vida - odnosno tee

    prilagodbe zjenica prilikom prelaska iz tamnog u svjetlo podruje i obrnuto.Takoer, jedan od

    znaajnijih problema javne rasvjete je i oneienje svjetlom. Naime, zbog velike koliine

    svjetla na zemlji, za astronome je ponekad teko promatrati zvijezde, a velika koliina svjetla

    teti i mnogim nonim ivotinjama te migracijama ptica [30].

    Za razliku od dananje rasvjete, koja je u pravilu elektrina, u XIX. stoljeu kad su izgraivani

    po veim gradovima sustavi javne rasvjete, kao energent se koristio plin. Prvi sustav za

    destilaciju plina, koji je upotrijebio za rasvjetljavanje vlastitoga doma konstruirao je 1792.

    godine William Murdoch. Tijekom 1813. i 1814. godine koristei svoja iskustva pri izgradnji

    manjih pogona, on je zapoeo izgraivati sustav plinske javne rasvjete u Londonu, a do

    1823. plinska je rasvjeta uvedena u 52 engleska grada. Ubrzo nakon toga u veim

    gradovima kontinentalne Europe uvoena je plinska rasvjeta: u Parizu 1815. god., u Beu

    1818. god., u Berlinu i Hamburgu 1826. god., itd. Na hrvatskom je prostoru prvi sustav

    destiliranog plina za rasvjetne svrhe izgraen i puten u pogon 1818. god. na svjetioniku

    Savudrija, to je i u svjetskim razmjerima predstavljalo inovaciju u regulaciji pomorskog

    prometa. Sustavi gradske javne rasvjete podignuti su neto kasnije: u Rijeci 1852. god., u

    Zagrebu 1862. god. (puten u rad 1863. god.), u Splitu 1870. god., u Puli 1880. god., u

    Osijeku 1886. god. itd. Gradska uprava Zagreba pokrenula je inicijativu za izgradnju mree

    gradske rasvjete i gradske plinare, pa je 1862. sklopljen ugovor izmeu grada Zagreba i

    bavarskog poduzetnika Ludwiga Augusta Riedingera o uvoenju javne i privatne plinske

    rasvjete. U svrhu gradnje tvornice rasvjetnog plina Riedingeru je besplatno ustupljeno

  • 19

    gradilite na uglu Kukovieve (danas Hebrangove) i Gundulieve ulice. Nakon proirenja tzv.

    stara plinara obuhvaala je itav prostor do Mauranieva trga i erjavieve ulice. Kad je

    31. listopada 1863. god. proradila plinska rasvjeta u Zagrebu taj su sustav sainjavale 364

    plinske svijetiljke [31].

    Valja rei da javne rasvjeta danas ima najvei utjecaj na:

    - sigurnost u prometu,

    - zatitu od pljaki,

    - normalno odvijanje kretanja ljudi i prevoznih sredstava i jo mnogo toga drugoga

    Za promet pod javnom rasvjetom nou je bitno naglasiti da se velik dio prometa odvija nou i

    da je koncentracija vozaa prirodno nou slabija pa je tu pozitivan utjecaj javne rasvjete

    oigledan. Prema [32] iskljuenje javne rasvjete nou dovodi do:

    - 13% vie krae automobila

    - 25% vie prepada

    - 65% vie provala

    Poznati su podaci iz Hrvatske o uvoenju ''moderne'' rasvjete [33]:

    - 1951. god. instalirana prva fluorescentna javna rasvjeta u jednoj ulici

    - 1958. god. izgraena prva javna rasvjeta sa ivinim visokotlanim aruljama

    - 1969. god. izgraena prva javna rasvjeta sa niskotlanim natrijvim aruljma

    - 1973. god. izgraena prva javna rasvjeta sa visokotlanim natrijvim aruljama

    Danas je javna rasvjeta ''biznis''. 2005. god. je u EU prodana 2,1 milijun svjetiljka i 18,3

    milijuna arulja [7]. Ovi trokovi, sa trokovima odravanja dovode do vie milijarda eura

    prometa u EU od javne rasvjete. Kada se jo dodaju trokovi energije, dobivaju se ''enormne

    cifre''.

    3.2 Opi podaci o javnoj rasvjeti u opini iroki Brijeg

    3.2.1 Sadanje stanje potronje javne rasvjete u opini iroki Brijeg te

    usporedba sa drugim opinama i zemljama u regiji

    Rasvjeta je ''velik'' potroa elektrine energije. Ovdje, kod potronje elektrine energije u

    ovom sluaju, se pod javnom rasvjetom misli i na cestovnu rasvjetu i dekorativnu rasvjetu

    (rasvjetu igralita, spomenika, parkova i sl). Tonije, velik dio ukupno potroene elektrine

    energije jednog podruja ide na rasvjetu. U opini iroki Brijeg postojano je kontinuirano

    poveanje potronje elektrine enrgije za javnu rasvjetu, to se vidi na slici ispod.

  • 20

    Slika 1. Potronja elektrine energije u sektoru javne rasvjete

    Sa slike 1 se vidi podjednaka potronja u sektoru javne rasvjete za 2004., 2005. i 2006.

    godinu te nagli rast u 2012. godini kada je javna rasvjeta ''potroila'' 1,1 milijun kWh [11].

    Udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine energije opine je trenutno

    (2012. i 2013. god.) na razini 1%, te je takoer vidljiv porast u odnosu na prethodne godine,

    to se vidi na slici 2.

  • 21

    Slika 2. Postotni udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine enrgije

    Na slici 3 ispod je prikazan graf gdje je prikazana potronja elektrine energije u javnoj

    rasvjeti kroz godine. Vidi se stagnacija potronje kroz godine 2004., 2005., i 2006. kroz iste

    toke na grafu, te poveanje u 2012 godini.

    Slika 3. Potronja elektrine energije javne rasvjete kroz godine

  • 22

    U tablici ispod su prikazani brojano i postotno odnosi ukupne potronje elektrine energije

    za podruje opine iroki Brijeg i potronje javne rasvjete za etiri godine.

    110.812.052,00 preuzimanje irokog Brijega

    2012.god.

    1.106.688,00 preuzimanje javne rasvjete J.R 0,99 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

    94.485.662,00 preuzimanje irokog Brijega

    2006.god.

    804.765,00 preuzimanje J.R 0,85 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

    91.648.000,00 preuzimanje irokog Brijega

    2005.god.

    800.451,00 preuzimanje J.R 0,87 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

    92.115.448,00 preuzimanje irokog Brijega

    2004.god.

    818.240,00 preuzimanje J.R 0,88 % preuzimanja J.R u ukupnom preuzimanju

    Iz grafova je vidljivo da je trenutno udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji

    elektrine energije u kWh oko 1% u opini iroki Brijeg.

    Zanimljivo, u Europskoj Uniji je prema [5] i [7] taj udio 1,3%. Prema [3] udio potronje javne

    rasvjete u ukupnoj potronji elektrine energije je 3%. Prema [8] taj iznos u Srbiji je 1,76% a

    prema [13] 1,1%. U ekoj je taj iznos 2% [18]. Prema [23] gotovo 6% elektrine energije ide

    na javnu rasvjetu u Kini. U Portugalu 3% elektrine energije ide na javnu rasvjetu sa stopom

    rasta 4% godinje od 2005.do 2009. godine [35].

    to se tie gradova, prema [9] u Zagrebu 0,79% preuzete elektrine energije se potroi na

    javnu rasvjetu. Podatak za Livno je dan u [10] za 2009. godinu u MWh i to je 1,096 MWh, to

    je slino kao i za iroki Brijeg.

    Poznat je podatak iz [4] za Osjeko Baranjsku upaniju o udjelu potronje javne rasvjete u

    ukupnoj potronji elektrine energije i u pitanju je 0,8 %.

    Zanimljivi su podaci i o udjelu potronje cjelokupne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine

    energije. Taj iznos je posljednih godina oko 20%. Prema [13] je 20%, prema [12] 21% a

    prema [6] 19%.

    Broj svjetiljki po stanovniku [7] je takoer dosta zanimljiv podataka o stanju javne rasvjete

    nekog podruja:

    - Prosijek EU: 0,12

    - Min; eka: 0,03

    - Max; vedska: 0,28

    U opini irokom Brijegu je to na razini: 0,06 (polovina od prosjeka EU)! Recimo, zanimljivo

    je dati jedan vid usporedbe sa Maarskom, gdje je ta cifra: 0,06 takoer ili Poljskom 0,05 ili

    recimo sa Latvijom, Litvom ili Estonijom gdje ta brojka: 0,04!

  • 23

    Zanimljivo je pogledati potronju javne rasvjete za iroki Brijeg po mjesecima za 2012

    godinu (slika 4) prema dostupnim podacima:

    Slika 4. Potronja elektrine energije javne rasvjete po mjesecima u 2012. god (u kWh)

    Sa slike je vidljivo kako je poveana potronja u zimskom periodu kada su noi due, a

    smanjena u ljetnom periodu, kada su dani dui. Sa slike se vidi da je najvie energije na

    javnu rasvjetu potroeno u mjesecu sijenju a najmanje u lipnju.

    Na slici 5 je prikazano grafiki udio potronje za javnu rasvjetu u urbanom djelu u odnosu na

    ukupnu potronju javne rasvjete. Sa slike je jasno vidljivo da je mnogo izraenija ukupna

    potronja javne rasvjete u urbanom, gradskom djelu.

  • 24

    Slika 5. Udio urbane potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji (u kWh)

    Na slici 5b je prikazan takoer odnos potronje elektrine energije za javnu rasvjetu u

    ukupnoj mjeri i za urbani dio, te se takoer jasno vidi apsolutno vii udio potronje javne

    rasvjete u urbanom djelu.

    Slika 5b. Udio urbane potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji (u kWh)

    Mnogo via potronja u gradu (urbanom djelu) nego na selu (ruralnom djelu) za javnu

    rasvjetu mogla se i oekivati i to je uobiajno.

    Slika ispod (slika 6) prikazuje postotni udio urabne potronje za javnu rasvjetu u odnosu na

    ukupnu potronju elektrine energije za javnu rasvjetu.

  • 25

    Slika 6. Postotni udio potronje urbane rasvjete u ukupnoj potronji javne rasvjete

    Sa slike je vidljivo da je potronja javne rasvjete u urbanom djelu mnogo vea od potronje u

    ruralnim podrujima. Prosjeno 76% (3/4) elektrine energije za javnu rasvjetu se potroi u

    gradu urbanom djelu (u kWh).

    3.2.2 Cijena elektrine energije za javnu rasvjetu stanje, perspektive i

    usporedba

    Cijena elektrine energije za javnu rasvjetu u Elektroprivredi HZ-HB koja je opskrbljiva javne

    rasvjete u opini iroki Brijeg je dvotarifna, tj. sezonska i izosi:

    - via sezona: 0,2145 KM/kWh + PDV

    - nia sezona: 0,1650 KM/kWh + PDV

    Via sezona traje kroz mjesece: studeni, prosinac, sijeanj i veljaa, a nia sezona je u

    ostalim mjesecima.

    Kod javne rasvjete se naplauje ''samo'' 'potroena energija, dakle, ne naplauje se

    angairana snaga niti prekomjerno preuzeta jalova elektrina energija.

    Zanimljivo je pogledati cijene elektrine energije u okolici. Tako recimo, u Hrvatskoj je cijena

    kWh elektrine energije za javnu rasvjetu 0,87 kn (oko 23 pf) + PDV prema [14], a u

    Elektroprivredi BiH je cijena 16,07 pf/KWh + PDV prema [15]. U Republici Srpskoj cijena za

    javnu rasvjetu je 9,54 pf/kWh + PDV [16]. U Republici Srbiji je cijena prema 6,08 din/kWh

    (oko 11 pf) + PDV. Prema [7] prosjek u EU je oko 0,09 euro/kWh (18 pf/kWh) + PDV.

    Pretpostavka je autora da cijena elektrine energije za javnu rasvjetu ''moe'' samo ''rasti''.

  • 26

    Potronja javne rasvjete u opini iroki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh i KM je

    dana u tablici ispod (tablica 1), kao i udjel potronje javne rasvjete u urbanom djelu opine u

    ukupnoj potronji javne rasvjete u kWh i postocima (%).

    Tablica 1: Potronja javne rasvjete u opini iroki Brijeg za 2012. god. po mjesecima, u kWh

    i KM te udjel potronje javne rasvjete u urbanom djelu opine u ukupnoj potronji

    javne rasvjete u kWh i postocima (%)

    Vidljivo je da je u 2012. god. potroeno 1,106 MWh elektrine energije za javnu rasvjetu (oko

    1% ukupne potronje opine), a 76,72% te energije za javnu rasvjetu je potroeno u

    urbanom djelu - gradskom.

    Vidi se da je oko 75% elektrine energije za javnu rasvjetu utroeno u urbanom djelu, te e

    urbani dio biti predmet prorauna u ovoj studiji poto je velik udio potronje javne rasvjete

    upravo u urbanom djelu.

    Iz svega iznad navedenog se mogu uoiti opi podaci za javnu rasvjetu u opini iroki Brijeg.

    mjesec suma kWh suma KM suma

    kWh/urbano

    udio potronje urbanog djela u

    ukupnoj potronji kWh (%)

    1. 112.650,00 24.163,43 85.815,00 76,18

    2. 103.357,00 22.170,08 80.843,00 78,22

    3. 92.967,00 15.339,56 71.620,00 77,04

    4. 76.983,00 12.702,20 62.460,00 81,13

    5. 82.966,00 13.689,39 60.892,00 73,39

    6. 61.508,00 10.148,82 45.783,00 74,43

    7. 79.682,00 13.147,53 62.546,00 78,49

    8. 79.407,00 13.102,16 57.965,00 73,00

    9. 82.913,00 13.680,65 62.388,00 75,25

    10. 108.074,00 17.832,21 82.703,00 76,52

    11. 114.337,00 24.525,29 89.015,00 77,85

    12. 111.844,00 23.990,54 87.037,00 77,82

    godina 1.106.688,00 204.491,83 849.067,00 76,72

  • 27

    3.3 Opi pregledni podaci za javnu rasvjetu u opini iroki Brijeg, urbano i

    ruralno

    Opi podaci za javnu rasvjetu u opini iroki Brijeg, gdje javna rasvjeta u ovom sluaju

    obuhvaa: cestovnu rasvjetu i dekorativnu rasvjetu.

    - broj stanovnika u opini, procjena 2013.god.: 29952

    - potronja elektrine energije u opini (preuzeta energija) 2012.god.: 110.812.052,00

    kWh

    - potronja elektrine energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god.:

    1.106.688,00 kWh

    - potronja elektrine energije javne rasvjete u KM (rauni za elektrinu energiju):

    204.491,83

    - prosjena cijena elektrine energije za javnu rasvjetu: 18,5 pf/kWh

    - postotni udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine energije: 0,99 %

    - postotni udio potronje javne rasvjete urbanog dijela u potronji elektrine energije za

    javnu rasvjetu: 76 %

    - ukupna instalirana snaga svih arulja u javnoj rasvjeti: 317,12 kW

    - ukupan broj rasvjetnih tijela: urbani dio:1268 + ruralni dio: 673 + dekorativa rasvjeta

    cca: 50 = 1991 kom.

    - Ukupan broj mjernih mjesta: urbani dio: 25, ruralni dio: 22; ukupno 47 mjernih mjesta - povrina opine iroki Brijeg: 388 km2

    Iz gore navedenih podataka se mogu dalje dobiti dodatni openiti podaci o stanju rasvjete u

    opini iroki Brijeg:

    - potronja elektrine energije po arulji: 555,84 kWh/arulja

    - prosjeno instalirana snaga po arulji: 159 W/arulja

    - potronja u KM po arulji: 102,70 KM/arulja

    - potronja javne rasvjete po jednom stanovniku: 20,84 kWh/ stanovniku

    - instalirana snaga javne rasvjete po stanovniku: 10,58 W/stanovniku

    - broj stanovnika na jednu arulju: 15,04 stanovnika/arulja - broj arulja na 1 km2 povrine opine: 5,13 arulja/km2

    Zanimljivo, u Europi prema [7] instalirano je po jednoj svjetiljci snage:

    - vedska: 100 W

    - Poljska: 240 W

    - Njemaka: 110 W

    - Francuska: 146 W

    - Nizozemska: 61W

    Svojevrsni Europski prosjek je 116 W!

    Zanimljiv je i podatak o prodaji arulja za javnu rasvjetu u EU [7], i usporedba ive i natrija!

  • 28

    Na iduoj tablici (tablica 2) i slici (slika 7) daje odnos prodaje natrijevih i ivinih arulja u EU

    u periodu 1999.-2004. god. u milijunama komada gdje se vidi pad prodaje ivinih izvora i

    poveanje broja prodanih natrijevih izvora.

    Tablica 2. Prodaja arulja za javnu rasvjetu u EU

    prodaja arulja

    (*103)

    godina iva natrij

    1999 8711 8801

    2000 9333 9151

    2001 8501 10265

    2002 8542 10206

    2003 8151 10457

    2004 7938 10982

    Slika 7. Odnos prodaje natrijevih i ivinih izvora u EU

    Zanimljiv je i trenutni odnos broja i vrsta arulja u javnim rasvjetama u Europi (posebno u

    EU). Prema [7] u EU trenutno postoji 56.155.000 svjetiljki za javnu rasvjetu, 0,12 svjetiljki po

    stanovniku EU. Od toga je arulja (u postocima):

    - iva visokog pritiska: 32%

    - natrij visokog pritiska: 47%

    - natrij niskog pritiska: 9%

    - metal halogene: 3%

  • 29

    - fluo-kompaktne: 8%

    U tablici 3 ispod je dan omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe [7].

    Tablica 3. Omjer svjetlosnih izvora u pojedinim zemljama Europe

    Svjetlosni izvor (%)

    Zemlja IVA NATRIJ METAL FLUO-

    KOMPAKTNA

    Austrija 30 67 3 0

    Beligija 5 83 3 7

    Francuska 33 62 0 5

    Njemaka 45 34 3 18

    Grka 50 42 3 5

    Italija 64 29 5 2

    Maarska 33 67 0 0

    Poljska 49 50 0 1

    Portugal 30 65 0 5

    UK 0 85 0 15

    Litva 40 56 2 2

    Estonija 40 56 2 2

    panjolska 20 70 0 10

    U Australiji je zanimljivo da je omjer sljedei [39]:

    - ivina arulja: 43%

    - natrijeva arulja: 52%

    - metalhalogena arulja, fluo-kompaktna arulja: 4%

    Procjene trokova za elektrinu energiju za javnu rasvjetu u Australiji su 125 milijuna

    Austaralskih dolara, koliko ak iznose i trokovi odravanja, to je godinji promet od 250

    milijuna dolara.

    U tablici ispod (tablica 4) je prikazan spisak svih ruralnih naselja opine iroki Brijeg sa

    brojem rasvjetnih tijela. U tablici takoer se vidi da ukupno postoji 673 rasvjetna tijela [19].

  • 30

    Tablica 4. Spisak naseljenih ruralnih mjesta sa brojem rasvjetnih tijela opine iroki Brijeg

    Ukupan broj rasvjetnih tijela

    Naziv naselja

    Urbano (u) / ruralno (r)

    Broj ulica u naselju

    6 m.z Crna r

    26

    7 m.z Dobrkovii r

    24

    8 m.z Izbino r

    55

    9 m.z Ljubotii r

    33

    10 m.z Koerin r

    74

    11 m.z Privalj r

    12

    12 m.z Mamii r

    6

    13 m.z Duice r

    25

    14 m.z Rasno r

    94

    15 m.z Buhovo r

    128

    16 m.z Knepolje r

    7

    17 m.z Provo r

    27

    18 m.z Uzarii r

    32

    19 m.z Jare r

    55

    20 m.z Biograci r

    45 21 m.z Ljuti Dolac r

    30

    673

    Ukupno postoje 47 mjerna mjesta na kojima se mjeri utroena elektrina energija javne

    rasvjete. Od toga broja 25 mjernih mjesta mjeri potronju urbane rasvjete, a 22 mjernih

    mjesta mjeri potronju ruralne rasvjete. Zakljuno, podjedank je broj mjernih mjesta i u

    urbanom i ruralnom podruju.

    Zanimljivo za usporedbu, u ruralnom podruju se nalaze 673 rasvjetna tijela, a 24%

    energije od ukupne potronje javne rasvjete je u ruralnom djelu.

    Openiti sumarni podaci javne rasvjete za ruralni dio:

    - 673 rasvjetna tijela

    - 439 rasvjetnih tijela sa natrijevim izvorom - 65%

    - 167 izvora sa ivinim izvorom 25%

    - 67 fluo kompaktna izvora 10%

    - 22 mjerna mjesta

    - 30,6 svjetlosnih izvora po mjernom mjestu prosjeno

    - 24% energije ukupne potronje javne rasvjete je u ruralnom djelu

    Sljedea tablica (tablica 5) daje pregled rasvjetnih tijela izvora po naseljenim mjestima sa

    javnom rasvjetom u ruralnom podruju.

  • 31

    Tablica 5. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u ruralnom

    podruju

    NATRIJ IVA FLUO-

    TEDNA

    BROJ MJERNIH MJESTA

    70 W

    150 W

    250 W

    125 W

    250 W

    400 W

    65 W

    MZ PROVO 27 1

    MZ UZARII 32 2

    MZ JARE 55 1

    MZ BIOGRACI 45 1

    MZ LJUTI DOLAC

    30 1

    MZ DUICE 25 1

    MZ RASNO I NJIVE

    27 67 2

    MZ BUHOVO 128 2

    MZ KNEPOLJE 7 1

    MZ LJUBOTII 33 2

    MZ KOERIN 74 1

    MZ PRIVALJ 12 1

    MZ MAMII 6 1

    MZ IZBINO 55 3

    MZ CRNA 26 1

    MZ DOBRKOVII

    24 1

    427 12 167 67 22

    439 167

    67

    Slika ispod (slika 8a i 8b) pokazuje pomou dva tipa grafikona postotne odnose pojedinih

    izvora svjetlosti u ruralnom podruju.

  • 32

    Slika 8a, 8b. Postotni udio pojedinih izvora svjetlosti ruralno podruje

  • 33

    3.4 Stanje i potronja javne rasvjete za urbani dio opine iroki Brijeg

    Ova rasvjeta predstavlja javnu (ulinu, cestovnu) rasvjetu urbanog dijela koja i jeste

    predmet studije, dakle promatra se ulina javna rasvjeta bez uzimanja u obzir rasvjete

    parkova, igralita, spomenika i ostale dekorativne rasvjete.

    Gotova sva rasvjeta urbanog dijela i spada u ulinu rasvjeta koja je i predmet

    promatranja i analize. Dekorativna rasvjeta zauzima i po preuzimanju elektrine

    energije i po broju svjetiljki manje od 3% u odnosu na ukupan broj rasvjetnih tijela i

    energetsko preuzimanje javne rasvjete za urbani dio.

    U tablici ispod (tablica 6) je pregled rasvjetnih tijela po mjernim mjestima (njih 25) u urbanom

    dijelu opine iroki Brijeg.

  • 34

    Tablica 6. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom

    podruju trenutno stanje

    NATRIJEV IZVOR IVIN IZVOR FLUO IZVOR

    Snaga svjetlosnog izvora (W)

    RedBroj Naziv mjernog mjesta 70 100 150 250 125 250 400 45 65

    Ukupan broj svjetlosnih izvora: ukupno:

    1 JR Bakamua 1 70 24 4 99 2 JR Lise 1 49 22 2 14 11 98 3 JR Kosa -"Dom izviaa" 84 32 7 12 8 143 4 JR Zorievina 33 44 77 5 JR Hotel Park 15 13 2 14 30 74 6 JR Litica I - mala O.. 15 4 4 5 20 5 53 7 JR Litica 5 - "Jooti" 21 26 14 3 5 69 8 JR Trn-Stipeli - ul.Jelova 1 59 1 61 9 JR Pribinovii - Brijeg 2 96 45 141 10 JR Trn-Oviji Brod 2 - ul.Oviji B. 40 40 11 JR Njivice 2 - Puringaj 14 1 57 2 74 12 JR Litica 3 - Kino 7 8 4 6 25 13 JR Njivice 1 - ul.N..Zrinskog 15 1 38 7 61 14 JR kola-Klanac-ul.A.enoa 28 2 30 15 JR Stadion 20 4 1 3 28 16 JR Sveta Obitelj 11 11 17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 14 23 37 18 JR Oklaji 21 21 19 JR Djeiji vrti -kruni tok Puringaj 13 13 20 JR Vagan 17 17 21 JR Brijeg 2 - kod S 9 9 22 JR Trn - Jelii 36 36 23 JR Obilaznica - kod MBTS ulina 5 5 24 JR Burii Brig 32 32 25 JR Oviji Brod 1 - ul.Ugrovaka 14 14

    ukupno: 1 32 542 156 256 114 81 36 50 1268

    731 451 86 1268

    ukupno u postocima: 57,65 35,57 6,78 100

    Slika ispod (slika 9a i 9b) pokazuje pomou dva tipa grafikona brojane i postotne odnose

    pojedinih izvora svjetlosti u urbanom podruju. Slika 9a prikazuje brojani odnos pojedinih

    tipova rasvjete u urbanom dijelu a slika 9b prikazuje postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti

    u urbanom podruju.

  • 35

    Slika 9a Brojani odnos pojedinih izvora svjetlosti urbano podruje

    Slika 9b. Postotni odnos pojedinih izvora svjetlosti urbano podruje

    Vidi se da dominira natrijev izvor sa 58% od ukupnog broja svjetlosnih izvora. iva zauzima

    35% od ukupnog broja svjetlosnih izvora. Fluo zauzima 7% od ukupnog broja svjetlosnih

    izvora. Ako se ti rezultati usporede sa opim stanje u EU [7], moe se zakljuiti da je udio i

    natrija i ive podjednak ako se usporede EU i iroki Brijeg (ive u urbanom podruje irokog

    Brijega ima 3% vie od prosjeka EU to nije mnogo).

    Na slici 10 je dan odnos pojedinih snaga natrijevih izvora brojano i u postocima za urbano

    podruje. Vidi se da kod natrijevih izvora dominira izvor snage 150 W.

  • 36

    Slika 10a Brojani odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 10b Postotni odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Na slici 11 je dan odnos pojedinih snaga ivinih izvora brojano i u postocima za urbano

    podruje. Vidi se da kod ivinih izvora dominira izvor snage 125 W.

  • 37

    Slika 11a Brojani odnos snaga ivinih izvora urbano podruje

    Slika 11b Postotni odnos snaga ivinih izvora urbano podruje

    Na slici 12 je dan odnos pojedinih snaga fluo izvora brojano i u postocima za urbano

    podruje. Vidi se da kod fluo izvora dominira izvor snage 65 W.

  • 38

    Slika 12a Brojani odnos snaga fluo izvora urbano podruje

    Slika 12b Postotni odnos snaga fluo izvora urbano podruje

    Za ukupno instalirane svjetiljke u urbanom podruju, njih 1268, ukupna instalirana snaga

    arulja je 221,34 kW. To je 67% ukupno instalirane javne rasvjete na podruju opine iroki

    Brijeg (urbani dio, ruralni dio i dekorativna rasvjeta) koja potroi 76% potroene elektrine

    energije ukupne javne rasvjete. Ukupan broj arulja je 1268. Podruje koje obuhvaa ova

    rasvjeta je oko 10.000 stanovnika - gradski dio opine iroki Brijeg.

    Od ukupno 25 mjernih mjesta svjetlotehnikom i tehnoekonomskom analizom se moe

    zakljuiti da rasvjeta zadovoljava na 2 mjerna mjesta: Vagan i Buria Brig, a na

    mjernom mjestu Trn Jelii potrebno je fluo rasvjetu zamjeniti sa natrijevom rasvjetom

  • 39

    150 W. Tako, ta 3 mjerna mjesta se ne uzimaju u obzir kod prorauna uteda javne

    rasvjete!

    Tako, uzimajui u obzir 22 mjerna mjesta urbane uline rasvjete, za analizu ostaje 1240

    svjetiljki ukupne instalirane snage 213,97 kW.

    Opi podaci koji se mogu dobiti za gradsku javnu (ulinu) rasvjetu su:

    - broj stanovnika u gradu, procjena 2013.god.: 10.000

    - potronja elektrine energije u opini ukupno 2012.god.: 110.812.052,00 kWh

    - potronja elektrine energije urbane javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. za

    22 mjerna mjesta urbane uline rasvjete - proraunata potronja: 909.586,17 kWh

    - potronja u KM elektrine energije urbane javne rasvjete (preuzeta energija)

    2012.god. za 22 mjerna mjesta urbane uline rasvjete proraunata potronja:

    169.146,50 KM

    - potronja elektrine energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. za 22

    mjerna mjesta prema raunima za elektrinu energiju stvarna potronja: 829.198,25

    kWh

    - potronja elektrine energije javne rasvjete (preuzeta energija) 2012.god. ukupno za

    47 mjernih mjestiju: 1.106.688,00 kWh

    - postotni udio potronje javne rasvjete u ukupnoj potronji elektrine energije: 0,99 %

    - postotni udio potronje javne rasvjete urbanog dijela u potronji elektrine energije za

    javnu rasvjetu: 76 %

    - ukupna instalirana snaga svih arulja u javnoj rasvjeti za dio rasvjete koja se obrauje

    tehnoekonomski: 213,97 kW

    - ukupan broj rasvjetnih tijela, urbani dio za dio rasvjete koja se obrauje

    tehnoekonomski: 1240

    Iz gore navedenih podataka se mogu dalje dobiti dodatni openiti podaci o stanju rasvjete u

    gradu irokom Brijegu za 22 mjerna mjesta ija se rasvjeta obrauje tehnoekonomski:

    - potronja elektrine energije po arulji: 733,53 kWh/arulja

    - prosjeno instalirana snaga po arulji: 172,53 W/arulja

    - potronja u KM po arulji: 136,40 KM/arulja

    - potronja javne rasvjete po jednom stanovniku: 90,96 kWh/ stanovniku

    - instalirana snaga javne rasvjete po stanovniku: 21,39 W/stanovniku

    - broj stanovnika na jednu arulju: 8,06 stanovnika/arulja

    - potronja u KM po stanovniku: 16,91 KM/arulja

    Vidi se u analizi iznad da je broj stanovnika na jednu arulja gotovo na razini EU prema [7]!

    Potronja elektrine energije za javnu rasvjetu u analizi iznad je dana za 2 sluaja. Jedan je

    sluaj proraunate potronje javne rasvjete urbanog dijela to se dobije jednostavno kao

    umnoak instaliranje snage i vremena rada navedene rasvjete na godinjem nivou. Drugi

    sluaj je sluaj potronje prema raunima, dakle prema stvarno potroenoj (fakturuiranoj

    energiji) sluaj stvarne potronje javne rasvjete. Moe se vidjeti da je razlika izmeu ova

    dva sluaja oko 10%, dakle oko 85.000 kWh. Dobije se da bi potronja trebala biti vea

  • 40

    nego to jeste. Razlog tome su problemi redovnog odravanja, koje bi trebalo

    posebno analizirati i elaborirati a na emu se ovdje skree panja naruitelju studije!

    U tablici ispod (tablica 7) je dano novoprojektirano stanje svjetiljki sa natrijevim izvorom. Ovo

    stanje se dobije nakon svjetlotehnikih prorauna dobijenih za svako mjerno mjesto (22

    mjerna mjesta u urbanom podruju), a na osnovu obilaska svake svjetiljke posebno.

    Tablica 7. Pregled rasvjetnih tijela po naseljenim mjestima sa javnom rasvjetom u urbanom

    podruju novoprojektirano predloeno stanje

    70 100 150

    NATRIJEV IZVOR

    RedBroj Naziv mjernog mjesta 70 100 150

    1 JR Bakamua 99 2 JR Lise 1 6 67 25 3 JR Kosa -"Dom izviaa" 45 98 4 JR Zorievina 42 35 5 JR Hotel Park 36 11 27 6 JR Litica I - mala O.. 53 7 JR Litica 5 - "Jooti" 21 48 8 JR Trn-Stipeli - ul.Jelova 61 9 JR Pribinovii - Brijeg 2 141 10 JR Trn-Oviji Brod 2 - ul.Oviji B. 40 11 JR Njivice 2 - Puringaj 26 48 12 JR Litica 3 - Kino 8 17 13 JR Njivice 1 - ul.N..Zrinskog 39 22 14 JR kola-Klanac-ul.A.enoa 30 15 JR Stadion 28 16 JR Sveta Obitelj 11 17 JR Vrelo - kod JKP Vodovod 37 18 JR Oklaji 21 19 JR Djeiji vrti -kruni tok Puringaj 13 20 JR Vagan 17 21 JR Brijeg 2 - kod S 9 22 JR Trn - Jelii

    36

    23 JR Obilaznica - kod MBTS ulina 5 24 JR Burii Brijeg 32 25 JR Oviji Brod 1 - ul.Ugrovaka 14

    ukupno: 229 712 327 1268

    ukupno u postocima: 18,06 56,15 25,78 100

    Na slici 13 je dan odnos pojedinih snaga natrijevih izvora brojano i u postocima za urbano

    podruje - novoprojektirano. Vidi se da kod natrijevih izvora dominira izvor snage 100 W.

  • 41

    Slika 13 Novoprojektirani brojani odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

    Slika 14 Novoprojektirani postotni odnos snaga natrijevih izvora urbano podruje

  • 42

    4. ELEMENTI JAVNE RASVJETE

    4.1 arulje u javnoj rasvjeti

    arulje openito djelimo prema nainu generiranja umjetne svjetlosti.

    Podjela umjetnih izvora svjetlosti je jasno dana u tablici ispod (tablica 8) [37]:

    Tablica 8. Podjela umjetnih izvora svjetlosti:

    arulje s krutinom

    luminiscentno zraenje termiko zraenje

    LED arulja sa arnom niti halogene arulje

    arulje na izboj

    tinjavi izboj izboj s lukom

    natrijeve arulje

    ivine arulje

    Metalhaogene arulje

    fluo-kompaktne arulje fluorescentne cijevi

    Na sljedeoj slici (slika 15) je prikazano vrijeme pronalska odreenog izvora svjetlosti i

    razvoj, odnosno poveanje njegovog svjetlosnog iskoritenja u vremenu od pronalska pa do

    danas. Moe se zapaziti naglo ''napredovanje'' LED izvora!

  • 43

    Slika 15. Vrijeme pronalska odreenog izvora svjetlosti i razvoj svjetlosnog toka istog

    Tablica ispod (tablica 9) daje osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u podruju

    javne rasvjete, tj. izvora za koje se javna rasvjeta danas projektira i koji se danas ugrauju u

    suvremenu javnu rasvjetu.

    Tablica 9. Osnovne karakteristike suvremenih izvora svjetlosti u podruju javne rasvjete

    Vrsta izvora Svjetlosni tok

    (lm)

    Iskoristivost

    (lm/W)

    Temperatura svjetla (K)

    Odziv boje

    Ra

    Snaga (W)

    (W) Niskotlani natrijev 1800-32500 100-203 1700 - 18-180 Visokotlani natrijev 1300-90000 50-130 2000-2500 10-80 35-1000 Metalhalogeni 5300-220000 75-140 3000-5600 65-95 70-2000 LED 10-170 >110 3000-8000 >90 0,1-3

    Slika ispod (slika 16) daje poloaj svjetlosnog zraenja u kontekstu frekvencije i valne duljine

    u usporedbi sa ostalim vidovima zraenja.

  • 44

    Slika 16. Poloaj svjetlosnog zraenja u kontekstu frekvencije i valne duljine u usporedbi sa

    ostalim vidovima zraenja

    Osnovni pojmovi arulja koji karakteriziraju arulje su:

    1) Lumen (lm)

    Jedinica za svjetlosni tok je lumen (lm). Svjetlosni tok je ukupna koliina svjetlosne energije

    koju izvor svjetla emitira u prostor u trajanju jedne sekunde. Jedan lumen je koliina

    svjetlosne energije koja svake sekunde prolazi kroz jedininu povrinu kugle jedininog

    radijusa u ijem centru se nalazi izvor svjetla jakosti 1 candela (cd). Dakle lumeni mjere

    svjetlosni tok a ne jakost osvjetljenja arulje!

    2) Lux (lx)

  • 45

    Jedinica za jakost osvjetljenja je lux (lx) ili foot-candle (fc) s tim da je foot-candle

    anglosaksonska mjera a lux metrika. Jakost osvjetljenja je koliina svjetlosne energije koja

    svake sekunde pada na jedininu povrinu. Dakle luxi oznaavanju jakost osvjetljenja. Vano

    je znati da luxi nisu isti ako je arulja npr. na 2 m ili 3 m visine. to je arulja udaljenija od

    plohe koju osvjetljava luxi su ''slabiji''.

    3) Temperatura boje (K)

    Jedinica za temperaturu boje je Kelvin (K). Idealno crno tijelo zrai svjetlou odreenog

    intenziteta ovisno o temperaturi na koju je zagrijano. Sukladno tome, kada bi idealno crno

    tijelo zagrijali na temperaturu od 3000 kelvina zrailo bi svjetlou kao arulja koja ima

    temperaturu boje 3000 K (npr. fluo cijev). Postoje tri standardne grupe svjetlosti:

    - 2700 3500 kelvina je topla bijela (eng. warm white),

    - 3500 5000 kelvina je neutralna bijela (eng. natura white) i

    - 5000 6000 kelvina je hladna bijela (eng. cool white).

    Dakle, topla bijela svjetlost je ukasta, neutralna bijela svjetlost je bijela a hladna bijela

    svjetlost je plavkasta. Hladna bijela svjetlost simulira dnevnu svjetlost.

    4) Uzvrat Boje (Ra)

    Uzvrat boje se izraava sa faktorom uzvrata boje (Ra). Faktor uzvrata boje pokazuje

    kvalitetu izvora svjetlosti i govori nam koliko su boje nekog osvjetljenog predmeta aruljom

    identine sa bojama koje bi taj predmet imao kada bi ga osvjetlili dnevnom svjetlou.

    Faktor uzvrata boje moemo svrstati u pet kategorija:

    - lo Ra 0-39,

    - dovoljan Ra 40-59,

    - dobar Ra 60-79,

    - vrlo Dobar Ra 80-89,

    - odlian Ra 90+.

    Dakle to je Ra vei to je uzvrat boje bolji i to su boje vjerodostojnije.

    Openito o rasvjetnim tijelima (aruljama):

    arulje su osnovna stavka bilo kakvog osvjetljenja, to je zapravo izvor osvjetljenja ''ono to

    svijetli''. Prve moderne arulje su bile sa arnom niti, a danas je najmodernija i

    najsuvremenija LED rasvjeta. Vremenom su arulje poboljavane na nain da im se

    poveavao svjetlosni tok, a gubici se smanjivali.

  • 46

    Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora je dat na slici ispod (slika 17).

    Slika 17. Povijesni pregled razvoja svjetlosnih izvora

    Svjetlosna iskoristivost odreenih tipova arulja je dana na slici 18 (slika ispod).

  • 47

    Slika 18. Svjetlosna iskoristivost odreenih tipova arulja

  • 48

    Kratko objanjenje pojedinih izvora svjetlosti (arulja):

    - Klasina arulja (sa Wolframovom niti):

    Izumljena je 1910 godine. Sastoji se od staklenog tijela najee u obliku balona ispunjenog

    vakumom ili inertnim plinom (argon, duik). U sredini tijela (balona) nalazi se arna nit

    nainjena od wolframa. Princip rada wolfram arulje je da na arnu nit pustimo eleketrinu

    struju i time je zagrijavamo na temperaturu viu od 2200C pri emu arna nit emitira

    svijetlost popraenu isijavanjem velike topline. Skoro 95% elektrine energije oslobaa se u

    obliku topline, a samo 5% u obliku svijetlosti, to znai da troe 95% elektrine energije bez

    potrebe te time pojaavaju globalno zagrijavanje i tetnu emisiju CO2 (95% gubitaka).

    Ovakva vrsta rasvjete radi na principu termikog zraenja. Na slici ispod (slika 19) je dan

    prikaz standardne arulje sa svim svojim elementima. Ove arulje su bile na neki nain prve

    suvremene moderne arulje. Danas se se manje koriste i upotrebljavaju jer zbog negativnog

    djelovanja na globalno zatopljenje polako se uvodi i njihova zabrana koritenja.

    Slika 19. Prikaz standardne arulje sa svim svojim elementima

    - Halogena arulja

    Izumljena je 70-tih godina prolog stoljea. Takoer rade na principu termikog zraenja i

    posjeduju arnu nit kao i klasina arulja. arna nit zagrijava se na temperature vee od

    2700C pa se tijela (baloni) arulja rade od kvarcnog stakla te se u njih uz plinsko punjenje

    nadodaju i halogenidi (flor, klor, jod, brom). Ove arulje su jako osjetljive na promjene

    napona to rezultira potencijalnim velikim skraivanjem ivotnog vijeka. Traju due od

    wolframovih arulja i troe manje elektrine energije. Svjetlosna iskoristivost je vea nego u

    klasinih arulja i iznosi 10%. Sljedea slika pokazuje tok energije halogene arulje, vidljivu

    svjetlosti i podjelu gubitaka.

    1

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    8

  • 49

    Slika 20. Tok energije halogene arulje, vidljiva svjetlost i podjela gubitaka

    - Metalhalogena arulja (HQI/HCI)

    Koriste slian princip kao i ivine arulje, s tim da kao dodatak ivinom punjenju koriste

    razliite metal halogenide kao dodatak. Metalhalogenidi se raspadaju pri viim

    temperaturama, nakon ega metali generiraju vidljivo zraenje kompletnog spektra.

    Pribliavanjem hladnijoj stijenci balona, oni ponovno rekombiniraju i ciklus se ponavlja. Tlak

    plina je 400 kPa - 2 hPa. Dodatkom metalhalogenida postie se puno kvalitetnije svjetlo i

    via iskoristivost (do 120 lm/W). Kombiniranjem razliitih metala mogue je dobiti i razliite

    temperature boja - od 3.000 K do 6.500 K. Proizvode se u snagama od 35W - 3500 W, sa

    izuzetno irokim podrujem primjene (od unutarnje do javne rasvjete, foto rasvjete, efekt

    rasvjete do auto rasvjete). Za pogon trebaju poseban visokonaponski startni element

    (propaljiva) koji daje potreban naponski impuls od 3-6 kV. Postupak paljenja traje do 3 min.,

    a ponovnog paljenja na toplo 5-20 min. Kod specijalnih izvedbi mogue je postii trenutan

    start na toplo uz odgovarajui propaljiva (naponi i do 40 kV).

    - Fluorescentna arulja, fluokompaktna arulja

    Izumljena je 80-tih godina prolog stoljea. Radi na principu izboja. Svjetlost se generira

    putem izboja u ivinim parama gdje stvara nevidljivo UV zraenje koje se pomou fosfora u

    arulji pretvara u vidljivu svjetlost. Na struju se spaja preko prigunice. Dolazi u raznim

    cijevastim oblicima. Za razliku od halogenih i wolframov arulja odlikuje je smanjena

    potronja i dui vijek trajanja. Sadre ivu koja je jako tetna za zdravlje te zrai u

    infracrvenom i UV spektru.

    Fluokompaktne arulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, ime se postiu manje

    ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se zadravaju sve karakteristike rada fluorescentnih

    cijevi (zbog toga i naziv - Compact Fluorescent Lamps - CFL). Fluokompaktne arulje

    pripadaju grupi niskotlanih arulja na izboj, pri emu se svjetlost generira principom

  • 50

    fotoluminiscencije. Izboj se deava izmeu elektroda u ivinim parama, pri tlaku od cca 1,07

    Pa (tlak pare tekue ive pri temperaturi od 40C). Tlak bitno ovisi o najnioj temperaturi u

    cijevi (cold spot), gdje se kondenzira tekua iva koja nije u plinovitom stanju. Osim ive u

    punjenju se obino nalazi i neki inertni plin, kao pomo pri startanju (argon, kripton, neon,

    ksenon, ...). Koliina ive se bitno smanjuje, i iznosi 5-10 mg u kvalitetnijim cijevima.Kao i

    veina arulja na izboj, fluokompaktne arulje moraju u pogonu imati, u seriju spojenu,

    napravu za ograniavanje struje. Ova predspojna naprava, koja se naziva prigunica,

    ograniava pogonsku struju na vrijednost za koju je arulja napravljena, te osigurava

    potreban startni i pogonski napon. Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne arulje

    mogue je kontrolirati fosfornim omotaem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Standardno se

    koriste trokomponentni fosfori. Zahvaljujui svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne

    arulje razvijene su prvenstveno kao zamjena za standardne arulje snage 25-100W, ali se

    zahvaljujui konstantnom razvoju njihovo podruje primjene znatno proirilo, te danas

    predstavljaju jedan od najpopularnijih izvora svjetlosti, budui da spajaju visoku iskoristivost

    fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije. Fluokompaktne arulje proizvode se u snagama

    od 3-57W. Postoje izvedbe sa integriranom elektronikom prigunicom i standardnim grlom

    E27 i E14, koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu arulju, ostvarujui pri tome utedu

    energije od gotovo 80%. Za ovakvu izvedbu fluokompaktnih arulja koristi se naziv - tedne

    arulje. Vijek trajanja fluorescentnih i fluokompaktnih arulja odreen je gubitkom emisijskog

    sloja na elektrodama (zbog toga dolazi do zatamnjenja rubova fluocijevi pri kraju ivotnog

    vijeka) do kojeg dolazi pri svakom paljenju, ali i normalnim pogonom. Elektronike

    predspojne naprave s predgrijavanjem elektroda znatno produljuju njihov vijek trajanja,

    budui da zagrijavaju elektrode, ime povisuju njihov otpor i time smanjuju startnu struju,

    odnosno gubitak emisijskog sloja pri startanju. Vijek trajanja standardnih fluorescentnih cijevi

    s magnetskom predspojnom napravom iznosi 8.000 sati, a s elektronikom predspojnom

    napravom i trokomponentnim fosforom produuje se i do 20.000 sati. Svjetlosni tok

    fluorescentnih i fluokompaktnih arulja se smanjuje tijekom koritenja zbog fotokemijske

    degradacije fosfornog omotaa i skupljanja naslaga unutar cijevi koje apsorbiraju svjetlo.

    Koritenjem kvalitetnih fosfora i elektronikih predspojnih naprava mogue je postii

    odravanje svjetlosnog toka i do 92% nakon 20.000 sati uporabe. Fluokompaktne arulje su

    jo osjetljivije na radnu temperaturu od fluorescentnih cijevi, te postoje i specijalne izvedbe

    koje koriste amalgam umjesto ive, kako bi postigli manju ovisnost svjetlosnog toka o

    temperaturi, to je pogotovo primjetno kod svjetiljki manjih dimenzija. Iskoristivost

    fluorescentnih/fluokompaktnih arulja bitno se poboljava uporabom elektronikih

    predspojnih naprava koje rade na vioj frekvenciji (obino 20-30 kHz), zbog smanjenih

    gubitaka anode. Zbog toga arulje s elektronikim prigunicama obino rade s manjom

    snagom, uz isti svjetlosni tok.

    Slika ispod prikazuje podjelu utroene energije fluokompaktnih arulja. Vidi se da je

    iskoristivost arulje 25%.

  • 51

    Slika 21. Tok energije fluokompaktne arulje, vidljiva svjetlosti i podjela gubitaka

    - LED rasvjeta

    Izumljena je 60-tih godina prolog stoljea ali se tek od kasnih 90-tih poinje koristiti kao

    rasvjeta. Sastoji se od nekoliko LED dioda (ovisno o jaini arulje) potpomognutih ipom

    (CREE, EPISTAR...). LED (eng. Light Emitting Diode) je vrsto fiziko tijelo koje kao

    poluvodiki element pretvara elektrinu energiju direktno u svjetlost za razliku od do sada

    poznatih tipova arulja, koje moraju proizvesti toplinu koja onda daje svjetlost. LED pretvara

    elektrinu energiju u fotone koje onda vidimo kao svjetlost. Srce LED-a je poluvodiki

    element koji se napaja istosmjernim niskim naponom, a cijeli je sustav zatvoren (zaliven) u

    specijalnu plastiku, to joj daje posebnu vrstou i manipulativnu upotrebljivost. Ne zrai u

    UV i infracrvenom spektru. Ne sastoji se od tetnih materijala. Troi jako malo u odnosu na

    sadanje arulje na tritu. Traje izuzetno dugo, preko 50.000 sati ovisno o proizvoau.

    Osnovni djelovi LED rasvjete su dani na slici 18.

    LED (eng. Light Emitting Diode) je poluvodiki element koji u vodljivom stanju, prilikom

    spajanja elektrona i upljine, emitira svjetlost odreene valne duljine. Valna duljina emitirane

    svjetlosti (boja) ovisi o vrsti koritenog materijala. Izumio ju je 1962. godine Nick Holonyak iz

    tvrtke General Electric. Prva komercijalna proizvodnja poine 1967. godine u SAD-u

    (Monsanto company), te se koriste kao indikatori. 1968. godine Hewlett Packard ih poinje

    proizvoditi i ugraivati u svoje alfanumerike pokazivae. 1976. godine nakon otkria visoko

    sjajne LED (T.P.Pearsall), poine njihova primjena u telekomunikacijama i signalizaciji. 1970.

    godine tvrtka Fairchild Electronics uspijeva proizvesti prvu LED ispod proizvodne cijene od 5

    centa, za ilustraciju, prve LED proizvedene samo par godina ranije su kotale preko 200$.

    Kako se razvijala tehnologija izrade LED, tako je rastao i svjetlosni tok emitirane svjetlosti,

    odnosno njihova uinkovitost (lm/W). Do prekretnice kada se o LED-u poelo razmiljati kao

    o izvoru svjetlosti, dolazi 1995. godine, kada je Shuji Nakamura (Nichia Corporation),

    projektirao prvi bijeli visoko sjajni LED, napravljen na bazi InGaN (Indij Galij Nitrida). S

    obzirom da je razvoj LED tehnologije iao vrlo brzo, ameriki znanstvenik Heitz je otkrio

    linearnost izmeu vremena i eksponencijalnog poveavanja svjetlosnog toka, pa je po njemu

    nazvan tzv. Haitzov zakon. Sam zakon govori o tome da se svake dekade troak izrade

    LED-a po lumenu svjetlosnog toka smanjuje 10 puta, dok se koliina svjetlosnog toka

    poveava 20 puta po watu utroene snage. Kao i kod standardne diode, LED se sastoji od

    ipa napravljenog od poluvodikog materijala, dotiranog odreenim primjesama kako bi se

  • 52

    stvorio P-N spoj. Pod djelovanjem istosmjernog napona elektroni prelaze s N strane na P

    stranu i u podruju spoja se spajaju sa upljinama, prelaze u nie energetske nivoe, te

    otputaju viak energije u obliku svjetlosti, tj. fotona. Boja emitirane svjetlosti, odnosno njena

    valna duljina ovisi o vrsti materijala koji se koristi u izradi P-N spoja. Obine diode se izrauju

    od poluvodikih materijala silicija i germanija, te u takvim sluajevima pri spajanju elektrona i

    upljina, ne nastaje optika (vidljiva) emisija svjetlosti. Materijali koji se koriste za izradu

    LED-a, imaju energetski pojas u podruju bliskom infracrvenom ili ultraljubiastom svjetlu.

    LED se uobiajeno proizvode na principu N-tip podloge, s elektrodom prikljuenom na P-tip

    sloj, nanoenom na podlogu. Postoje i obrnute izvedbe gdje se na P-sloj podloge nanosi N-

    tip sloja, iako je taj nain proizvodnje puno rjei. Svi materijali koji se koriste za izradu LED-a

    imaju vrlo visok indeks loma svjetlosti. To znai da e se veina svjetlosti reflektirati natrag

    na materijal. Taj lom se deava na prijelazu materijala i zraka. Upravo to usmjerivanje

    svjetlosti je vrlo vaan segment proizvodnje LED-a i podruje brojnih istraivanja i razvoja.

    Tijekom 1999. godine Philips Lumileds je predstavio prvu svjetleu diodu snage 1 W, koja je

    mogla trajno podnositi toplinski teret. Takve svjetlee diode koriste puno vie poluvodikih

    materijala i kod njih je osnovni problem odvoenje topline. Svi LED ipovi u svojoj

    konstrukciji moraju biti projektirani sa odgovarajuim hladnjacima. Jedna od kljunih

    prednosti LED rasvjete lei i u njenoj visokoj uinkovitosti. Tu u prvom redu se misli na

    njezinu svjetlosnu uinkovitost, odnosno emitiranu koliinu svjetla (izraenu u lumenima) po

    watu utroene elektrine snage. Uinkovitost LED-a raste, tako da je npr. 2002. godine

    Philips Lumiled proizveo 5W LED, s time da se njegova tadanja iskoristivost kretala izmeu

    18-22 lm/W. Za usporedbu, klasine arulje sa arnom niti u rasponu snage od 60-100 W

    imaju uinkovitost od 15 lm/W, dok se kod fluo cijevi penje uinkovitost do maksimalno 100

    lm/W. Prema trenutno dostupnim informacijama, najvia prijavljena uinkovitost LED-a je iz

    veljae 2010. godine, kad je tvrtka Cree Inc. proizvela prototip ipa od 208 lm/W (pri sobnoj

    temperaturi). U praksi se za rasvjetu koriste LED ipovi veih snaga, od nekoliko wata do

    nekoliko desetaka wata, te je u takvim sluajevima uinkovitost osjetno manja. Za takve

    ipove se obino koriste radne struje jakosti 350 mA ili 700 mA. Pri tome se vodi rauna o

    padu uinkovitosti s rastom jakosti struje. Zaliveni elektroniki elementi (tzv. solid state) kao

    to su i svjetlee diode, vrlo su otporni i dugotrajni ukoliko rade sa malim strujama (unutar

    dozvoljenih granica) i na niskim radnim temperaturama. Tako da i danas u mnogim

    postrojenjima moemo naii na ispravne LED diode proizvedene 70-tih i 80-tih godina

    prolog stoljea. Deklarirani ivotni vijek LED-a se kree izmeu 25.000 i 100.000 radnih

    sati, ovisno o snazi i proizvoau. Najvei utjecaj na ivotni vijek imaju temperatura okoline i

    stabilnost jakosti struje. to se tie ivotnog vijeka LED-a, on se definira u odnosu na

    nazivnu jakost svjetlosnog toka. Kada taj svjetlosni tok padne ispod 50% nazivne vrijednosti,

    onda se smatra da je ivotni vijek zavrio.Vrlo su rijetki sluajevi da ip jednostavno pregori i

    takve situacije su povezane sa izrazitim prenaponima i nadstrujama u mrei. Inae se veina

    LED rasvjetnih tijela napaja preko konvertera koji ih i galvanski odvajaju i tite, te osiguravaju

    stabilne uvjete napajanja. to se tie vijeka trajanja on je klasificiran od strane proizvoaa

    oznakama L50 i L75, to oznaava prestanak vijeka trajanja s padom svjetlosnog toka na

    50% odnosno 75% nazivne vrijednosti. Vrlo vaan parametar je temperatura okoline, koju

    veina proizvoaa deklarira sa 25C. Meutim u praksi mnogo LED rasvjetnih tijela radi na

    znatno viim temperaturama, prvenstveno zbog irokog spektra primjene (promet,

    signalizacija, postrojenja i sl.) Poveanje temperature dovodi do slabljenja svjetlosnog toka,

    odnosno do skraivanja vijeka trajanja i pregaranja. Kod LED-a kao i kod ostale elektronike

  • 53

    opreme vrijedi pravilo da kontinuirani rad na 10 C vioj temperaturi od deklarirane skrauje

    vijek trajanja za priblino 50%. S druge strane uz pad temperature svjetlosni tok LED-a raste,

    tako da maksimalni tok daju pri temperaturi okoline od 30 C, na niim temperaturama od

    toga ponovno svjetlosni tok pada. Iz toga razloga se LED sve vie koristi u rasvjeti hladnjaa,

    ledenica, policama sa zamrznutom hranom i slno. Ovisno o vrsti i strukturi premaza mogu

    se dobiti i razliite temperature bijele boje, u rasponu od 2700 K (topla bijela, ukasta) do

    6500 K (hladno bijela, plavkasta). Zamjenom klasine rasvjete LED rasvjetom, nee se nita

    mijenjati budui se do LED svjetiljke dovodi izmjenini napon 230 V, 50 Hz i u njoj se

    pretvara u istosmjerni napon 10 V, 12 V ili 24 V. Svjetlosnim tokom LED svjetiljke se moe

    upravljati na dva naina. Prvi nain obuhvaa mijenjanje jaine struje kroz LED diodu. Drugi

    nain koristi impulsno napajanje LED diode u kratkim vremenskim intervalima. Pri tome se

    primjenjuje modulacija irine impulsa (Pulse Width Modulation PWM). Kod prvog naina

    mijenjanje struje kroz LED se moe izvesti lokalno sa fiksno podeenim vremenskim

    intervalima i amplitudama ili centralno sa varijabilno podesivim vremenskim periodima i

    amplitudama, te inom ili beinom vezom do svjetiljke (npr. DALI sustav). Kod modulacije

    irine impulsa napon ima punu amplitudu, ali u kratkim impulsima tako da ljudsko oko ne

    primjeuje pulsiranje nego samo srednju vrijednost. Tipina vrijednost frekvencije pulsiranja

    je 200 Hz. Za LED rasvjetu se moe koristiti isti PWM sustav koji je primijenjen na klasine

    izvore svjetla. Prednost LED rasvjete je gotovo trenutni odziv na promjenu napona, te

    korisnici ne primjeuju treperenje LED rasvjete [6].

    Slika 22. Osnovni dijelovi LED rasvjete

  • 54

    Na slici ispod (slika 23) je dan odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete, gdje se

    vidi usmjereno orjentiran svjetlosni tok LED rasvjetnih tijela, usmjereniji nego kod natrijevih

    rasvjetnih tijela.

    Slika 23. Odnos svjetlosne iskoristivosti natrijeve i LED rasvjete

    - ivine arulje

    ivine arulje su najstarije arulje na izboj. Svjetlost generiraju izbojem u ivinim parama,

    koje poinje isparavati nakon to se pojavi poetni izboj u argonu. Pogonski tlak iznosi od

    200 - 400 kPa, i bitno utjee na karakteristike spektra zraenja, koji je uglavnom u hladnijem

    podruju (4000 K), te ostvaruje iskoristivost do 60lm/W za ove arulje. Faktor uzvrata boje je

    kategorije 3. Start se postie pomou startne elektrode (SE), a za pogon je potreban

    prigunica. Postupak paljenja traje od 3-6 min, a ponovnog paljenja na a toplo 5-10 min.

    Prosjean vijek trajanja je 16.000 sati. Ne preporua se za nove instalacije te e zbog velike

    koliine ive bit e zabranjena u EU a ve je zabranjena u SAD. Snaga im je od 50 do

    1000W, pogonski napon 230V. ivine arulje visokog pritiska se sastoje od unutarnje

    kvarcne cijevi zvane iak, koja je ispunjena argonom (osnovno punjenje) i tono odreenom

    koliinom ive u obliku kapljica (karakteristino punjenje). Ova mala kvacna cijev smjetena

    je u unutranjost veeg staklenog balona iz kojeg je izvuen zrak i koji je s unutranje strane

    presvuen fluorescentnim slojem. Vei stakleni balon ispunjenjen je argonom i azotom pod

    visokim pritiskom. Zadatak vanjskog balona je postizanje pravilne temperaturne ravnotee

    (da sprijei prekomjerno hlaenje i zagrijavanje kvacne cijevi) i da iak titi od vanjskih

    utjecaja. Kad se ivina arulja prikljui na mreni napon 220V dolazi najprije do tinjavog

    izbijanja kroz osnovno punjenje izmeu glavne i pomone elektrode. Uslijed ovog izbijanja

    protee struja, razvija se visoka temperatura i dolazi do poveanja pritiska u unutranjoj

    kvacnoj cijevi. Ubrzo se tinjavo izbijanje proiri na obe glavne elektrode i cijev se pali. iva

    sve vie isparava i tlak u iku sve vie raste. Isparena iva sada postaje nosilac pranjenja,

    stvara se luk izmeu glavnih elektroda i iak poinje svijetliti intenzivno. Zraenje nastaje

    zbog sudaranja elektrona s atomima ive. Od tlak ivine pare i gustoe struje u cijevi ovisi

  • 55

    valna duina elektromagnetnih valova. Pri manjim tlakovima ovo zraenjeje je uglavnom

    nevidljivo, ultraljubiasto, a pri veim tlakovima to je svjetlost iz vidljivog dijela spektra. ivine

    visokotlane arulje emitiraju svjetlost bez crvene radijacije pa predmeti u prostoru i ljudsk

    alica gube prirodnu boju. Da se ovaj nedostatak ublai nanosi se na unutranju stranu

    balona fluorescentni prah koji reagira na ultraljubiaste valove, promijeni im valnu duljinu i

    pretvara ih u deficitnu crvenu radijaciju. Boja svjetlosti ivinih arulja je jednobojna

    (monokromatska) i zbog te karakteristike primjena arulja je ograniena na ona mjesta gdje

    se ne trai rapoznavanje boja, ali gdje je potrebno na velikoj radnoj povrini postii veliko

    osvijetjenje. Svjetlosno iskoritenje ivinih arulja se kree u granicama 45 60 lm/W, i zbog

    toga je standardna ivina arulja naroito pogodna za osvijetljenje velikih otvorenih i

    zatvorenih prostora npr. autoputeva, ulica, trgova, parkova, gradilita, hangara itd. Na slici

    ispod (slika 24) je prikazana ivina arulja za javnu rasvjetu.

    Slika 24. ivina arulja za javnu rasvjetu

    - Natrijeve arulje

    Kod natrijevih arulja izboj se dogaa u natrijevim parama uz dodatak ksenona za laki start i

    poveanu iskoristivost te male koliine ive. Pogonski tlak je 20-40 kPa. Natrijeve arulje

    postiu najveu iskoristivost do 150 lm/W, ali uz slabiji uzvrat boje (kategorija 4, 20-30) i

    toplu (utu) temperaturu boje (2000 K). Ove karakteristike relativno zadovoljavaju i natrijeve

    arulje predstavljau najbolje rjeenje za cestovnu rasvjetu. Postiu prosjean vijek trajanja do

    32.000 sati ovisno o proizvoau, tipu, cijeni itd., uz veliku sigurnost (preivljavanje do 95%

    nakon 16.000 sati pogona - 4 godine u javnoj rasvjeti). Postupak paljenja traje do 5 min, a

    ponovnog paljenja na toplo 1-2 min. Ponovno paljenje je bre nego kod metalhalogenih

    arulja. Ponovno paljenje je bre nego kod metalhalogenih arulja, zbog manjeg pogonskog

    tlaka. Naime, kod vieg pogonskog tlaka ionizacija nije mogua s dostupnim naponom, ve

    je potrebno ekati da se arulja ohladi, ime joj i pada tlak. Svjetlost se generira izbojem u

    natrijevim parama pri niskom tlaku (0,7 Pa), ime se postie gotovo monokromatsko uto

    svjetlo (589,0 i 589,6 nm) i izuteno visoka iskoristivost do 200 lm/W. Kao startni plin koristi se

    neon. Pri ovako niskom tlaku, natrijeve pare imaju temperaturu od 260C, koja se odrava

  • 56

    vanjskim balonom u kojem je vakum. Svako odstupanje od ove temperature dovodi do bitnih

    odstupanja od nazivnih pogonskih parametara. Period startanja traje do 20 minuta, a u

    poetku u izboju dominira neon (crvena boja), kojeg poslije zamjenjuje izrazito uta boja

    natrija. Ponovno plajenje je gotovo trenutno. Kao predspojna naprava najvie se koristi

    autotransformator ili prigunica koji daju potreban startni napon od 400 - 550V. Razlikujemo

    natrijeve arulje visokog i niskog pritiska. Natrijeve arulje niskog pritiska se sastoje od tanke

    cijevi u obliku slova U, izraene su od specijalnog stakla otoprnog na vrue pare natrija. Ova

    cijev je opremljena poprenim uljebljenjima, radi spreavanja oticanja tekueg natrija, i na

    krajevima su utopljene iane elektrode. U cijevi se odvija elektrino pranjenje, prvo u

    inertnom plinu a tek kad se ovim pranjenjem stvori dovoljna toplina isparava natriji i dolazi

    do pranjenja u njegovim parama, to je popraeno intenzivnim utim svjetlom. Nakon

    paljenja treba im 8-15 min. da se razgore, ali se mogu odmah ponovo upaliti kada se ugase,

    za razliku od ivinih arulja. Visoko svjetlosno iskoritenje je ostvareno tako to se

    spacijalnim postupkom na unutranju stranu zatitne cijevi nanese providni sloj oksida.

    Natrijeva arulja niskog pritiska daje svjeltost izrazito ute boje uslijed ega nije mogue

    raspoznavanje boja. Meutim, postoje i znatne prednosti ovih arulja: mali bljesak, velika

    svjetlosna iskoristivost, dobro prodiranje ute svjetlosti kroz maglu, prainu i pare. Ovi izvori

    svjetlosti trebaju za paljenje i pogon predspojnu spravu transformator. Natrijeve arulje

    visokog pritiska rade na principu elektrinog pranjenja kroz natrijevu paru visokog pritiska

    na viim pogonskim temperaturama. Ove arulje imaju dug ivotni vijek, daju ugodnu zlatno

    bijelu boju, temperature 2100K. Proizvode se u tri varijante: cjevaste (prozirne), u obljku

    elipsoida s fluorescentnim slojem i u obliku elipsoida prozirne. Kada se ova arulja prikljui

    na napon dolazi do poetnog pranjenja izmeu elektroda zbog visokonaponskih impulsa.

    Visokonaponski impulsi nestaju im se izmeu elektroda uspostavi struje (vijeme paljenja

    oko 4 min.). Prigunica im slui za stabilizaciju struje gorenja. Koriste i starter koji slui za

    regulaciju napona. Na slici ispod (slika 25) su prikazane natrijeve arulje koje se koriste u

    javnoj rasvjeti, cijevnog i eliptinog oblika (s lijeva na desno).

    Slika 25. Natrijeve arulje za javnu rasvjetu

  • 57

    Za potrebe ove studije se koriste visokokvalitetne natrijeve arulje sa dosta dobrim

    svjetlosnim karakteristikama i parametrima. Taj izvor je najei, najpouzdaniji i

    najkvalitetniji izvor koji se danas koristi u javnoj rasvjeti.

    4.2 Svjetiljke

    Svjetiljke su jako bitan parametar u kontekstu javne rasvjete. To je dosta skup i dosta bitan

    parametar. Dananji trend proizvodnje svjetiljki je takav da kvalitetne svjetiljke obino traju

    oko 30 godina [7]. Stupanj zatite svjetiljki od krutina i tekuina je dosta bitan parametar koji

    direktno utjee na ivotni vijek i iskoristivost svjetiljke.

    Stupanj zatite svjetiljki od krutina:

    IP1 - zatita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama veim od 50 mm.

    IP2 - zatita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama veim od 12 mm.

    IP3 - zatita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama veim od 2,5 mm.

    IP4 - zatita od ulaska krutog tijela sa dimenzijama veim od 1 mm.

    IP5 - zatita od ulaska praine.

    IP6 - potpuna zatita od ulaska praine.

    Stupanj zatite svjetiljki od tekuina:

    IP 0 - nema zatite protiv ulaska tekuina.

    IP 1 - zatita od vodenih kapi koje padaju vertikalno.

    IP 2 - zatita od vodenih kapi koje padaju sa maksimalnim nagibom od 15.

    IP 3 - zatita od kie.

    IP 4 - zatita od prskanja vodom.

    IP 5 - zatita od vodenih mlazova.

    IP 6 - zatita od jakih valova vode.

    IP 7 - zatita prilikom kratkotrajnog uronjavanja u vodu.

    IP 8 - vodonepropusni ureaji za trajno uranjanje, maksimalna dubina 5 m

    IK zatita je zatita od mehanikih oteenja svjetiljke i podjela te zatite za svjetiljke je:

  • 58

    IK00 - bez zatite

    IK01 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu s 56 mm visine

    IK02 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu s 80 mm visine

    IK03 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu sa 144 mm visine

    IK04 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu sa 200 mm visine

    IK05 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu sa 280 mm visine

    IK06 - zatita od udarca tijela teine 0,25 kg pri padu s 400 mm visine

    IK07 - zatita od udarca tijela teine 0,5 kg pri padusa 400 mm visine

    IK08 - zatita od udarca tijela teine 1,7 kg pri padusa 300 mm visine

    IK09 - zatita od udarca tijela teine 5 kg pri padu sa 200 mm visine

    IK10 - zatita od udarca tijela teine 5 kg pri padu sa 400 mm visine

    Svjetiljke obino sadre predspojne naprave poradi ispravnog funkcioniranja i kompenziranja

    prekomjerno preuzete jalove energije.

    Openito, osim parametara IP i IK, takoer jako bitni parametar svjetiljke je nain izvoenja

    optike svjetiljke. Optika je osim za iskoritenje svjetlosti bez nepotrebnih gubitaka jako bitna i

    za redukciju svjetlooneienja tj. svjetlosnog zagaenja..

    Svjetlosno zagaenje (eng. "light pollution") je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti

    u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti (ceste, ulice, trga, reklame, spomenika itd.),

    do koje dolazi zbog upotrebe neekolokih rasvjetnih tijela, veinom jo i nepravilno

    postavljenih. Nou iznad horizonta manjih i veih naselja uzdiu se prave "gljive" naranasto-

    bijelo-ute boje svjetlosti javne i druge rasvjete koju neekoloki, nekontrolirano, tetno i

    beskorisno prema horizontu, odnosno prema nebu isijavaju neekoloka rasvjetna tijela. Tako

    dolazi do poosvijetljenja prirodnog nonog fona neba, nestanka zvijezda, odnosno nestanka

    noi! Neekoloka rasvjetna tijela su sva ona rasvjetna tijela kod kojih je pleksi/staklena kugla

    ili polukugla, "izbaena" van kuita rasvjetnog tijela, neovisno o njenom poloaju u odnosu

    na samo kuite rasvjetnog tijela. Ukoliko je rasvjetno tijelo postavljeno pod kutom

    (nepravilno!) u odnosu naspram horizonta dolazi do isijavanja svjetlosti prema horizontu,

    odnosno prema nebu, to uzrokuje svjetlosno zagaenje. Suprotno, u naim krajevima vlada

    ustaljen nain postavljanja rasvjetnih tijela pod kutom od 30 ili vie u odnosu naspram

    horizonta (zbog potreba "boljeg" osvjetljenja) a to zapravo dovodi do ''loijeg'' osvjetljenja i

    poveanja svjetlosnog oneienja. Valja istaknuti kako se kvalitetna osvijetljenost postie

    iskljuivo upotrebom odgovarajue projektiranih (ekolokih) rasvjetnih tijela, horizontalno

    postavljenih naspram horizonta. Svjetlosno oneienje je na neki nain i - urbani fenomen -

    stanje koje optereuje okoli.

  • 59

    Optika svjetiljke koja odreuje stupanj iskoritenja svjetiljke i stupanj svjetlosnog oneienja

    se openito djeli na 4 kategorije [20]:

    - full cut-off optika

    - cut-off (zasjenjna) optika

    - semi cut-off optika

    - non cut-off optika

    Full cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu uope ne postoji, tj.

    svjetlosni tok iznad horizontale svjetiljke ne postoji. Dosta im je uzak svjetlosni tok, pa ih je

    potrebno vie nego svjetiljki cutoff tehnologije ili ostalih tehnologija.

    Cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu je maksimalno 2,5%.

    Omoguuju kvalitetnu rasvjetu prometnica uz stupanj iskoritenja oko 77-78% [21].

    Iskustveno je ovaj vid optike najee koriten i najisplativiji, tj. najbolje se dobije u odnosu

    na uloeno. Prepoznatljiv je po ravnom staklu svjetiljki, a jeftinije verzije su bez stakla.

    Semi cutoff: distribucija svjetla iz svjetiljke ovakve optike prema nebu je maksimalno 5%.

    Non cutoff: nema ogranienja po pitanju svjetlooneienja i iskoristivosti osvjetljnja.

    Iskoristivost je dosta niska: 30-40% [21].

    Na sljedeoj slici (slika 26) prikazana je sa lijeve strane neekoloka svjetiljka sa izraenim

    svjetlooneienjem i malim stupnjem iskoritenja, a sa desne strane je prikazanja

    suvremena ekoloka rasvjeta sa visokim stupnjem iskoritenja.

    Slika 26. Neekoloka svjetiljka (lijevo) i ekoloka svjetiljka (desno)

  • 60

    Najee svjetiljke na podruju opine iroki Brijeg koje su neekoloke i koje treba izmjeniti

    su (slika 27):

    Slika 27. Neekoloke svjetiljke na podruju irokog Brijega - primjeri

    Novo predloene svjetiljke sa natrijevim izvorom snage 70 W, 100W i 150 W koje su

    predloene kao zamjena svjetiljkama iznad su dane na slici 28). U pitanju su visokokvalitetne

    svjetiljke brendiranih proizvoaa Philips i Osram, cut-off optike, visokog stupnja zatite i

    odlinih svjetlotehnikih parametara.

  • 61

    Slika 28. Novopredloene moderne svjetiljke za podruje irokog Brijega

    4.3 Kondezator kao kompenzator prekomjerno preuzete jalove energije

    Svjetiljke ije arulje koriste prigunicu (induktivni teret) za normalan start i normalno

    funkcioniranje su potroai jalove energije. Potrebno je da takve svjetiljke imaju i optimalan

    kondezator za kompenzaciju jalove snage. Pogreno je miljenje da kompenzator nije

    potreban ako se ne vri naplata prekomjerno preuzete jalove energije javne rasvjete. Naime,

    jalova snaga u sustavu instalacija javne rasvjete dovodi do poveanja ukupne prividne snage

    i time do dodatnog zagrijavanja kabela a time i dodatnih gubitaka u sustavu. Dakle, potrebno

    je da faktor snage, cos fi, sustava javne rasvjete bude u granicama 0,95. Prema [7] lo cos fi

    faktor snage moe poveati gubitke u sustavu javne rasvjete za 9%!

  • 62

    Pretpostavka je da su novoprojektirane svjetiljke kompenzirane sa kondezatorom koji

    kompenzira svjetiljku na faktor snage 0,95.

    4.4 Prigunice

    Sve arulje na izboj, zbog normalnog rada, trebaju imati ugraenu prigunicu (poznata i pod

    nazivima: induktivitet i balast) i starter poto ne mogu biti spojene direktno na mreni napon

    od 230 V.

    Prigunica je teorijski induktivni otpor koji se spaja serijski sa izvorom svjetlosti i u biti je

    predspojna naprava arulje. Slui u svjetiljkama sa aruljama na izboj da reguliraju struju, tj.

    ograniava i stabilizira struju kroz arulju. Prigunica ograniava pogonsku struju na

    vrijednost za koju je arulja napravljena.

    Prigunice se dijele na klasine (elektromagnetne) i elektronske prigunice novije generacije

    bazirane na ureajima energetske elektronike.

    Okvirno, cijena elektronske prigunice je oko 4 puta vea od magnetne prigunice [7].

    Prednost elektronske prigunice je to da je takva prigunica efikasnija 10%, tj. smanjuje

    potronju za 10% [7]. Prema [22] to smanjenje potronje iznosi 7%, a samoj arulji se ivotni

    produuje za 30%. Prema [29] uteda energije je 13% a arulji se poveava ivotni vijek za

    30%. Svi ovi gore podaci su bazirani na svojstvu elektronske prigunice da daje konstantnu

    snagu i svjetlosni tok za promjenu napojnog napona za +/-10%. Dodatno, poveana

    potronja elektromagnetne prigunice a time i poveani gubici su posljedica omskih gubitaka

    namotaja prigunice i histereznih gubitaka u eljeznoj jezgri. Ovi gubici dosta ovise o

    mehanikoj konstrukciji prigunice i promjeru i duljini bakrenih ica [24]. Prema [7] varijacija

    mrenog napona i napona lampe sa elektromagnetnom prigunicom moe dovesti do rasta ili

    pada snage arulje od +/-30% a time i do potencijalnog skraenja ivotnog vijeka arulje.

    Novije elektromagnetne prigunice imaju dosta manje gubitke od prvih prigunica takve

    vrste. Teorijski, takve prigunice se mogu implementirati u projekte telemenadmenta te se

    onda moe preko njih vriti viestupnjevano ''dimovanje'' (engl. dimming). Dakle, sa

    elektronskim prigunicama je mogue vriti promjenu svjetlosnog toka, time i potronje

    arulje u vie koraka. Elektromagnetne prigunice nemaju mogunost ''dimovanja'' u vie

    koraka, nego je kod njih princip rada malo izmjenjeniji. Naime, kod elektromagnetnih

    prigunica, ''dimovanje'' tj. smanjenje svjetlosnog toka koje posljedino smanjuje potronju

    elektrine energije arulje zbog smanjenja nazivne snage, se vri samo ako je

    elektromagnetna prigunica redukcijska tj. ako je postavljena takva prigunica koja je ve

    predodreena za odreenu arulju. Teorijski, takva redukcijska prigunica djeluje na principu

    promjenjivog otpornika. Ako je takva prigunica u dva stupnja (to je najee), u jednom

    stupnju ona predstavlja otpornik vie vrijednosti, a u drugom stupnju otpornik nie vrijednosti.

    Prema Ohmovu zakonu, kako vei otpor predstavlja manju struju, time je tada i potronja

    elektrine energije nia, jer je snaga kojom arulja svijetli nia redukcijska vrijednost snage.

    S druge strane, nii otpornik predstavlja viu struju, tj. normalnu pogonsku vrijednost snage

    kojom arulja svijetli (vie o samom ''dimovanju'' i upravljanju potronjom ima u posebnom

    poglavlju). ''Dimovanje'' je najbolje karakteristike pokazalo kod natrijevih arulja, a kod ostalih

  • 63

    tipova je manje iskoristivo ili nemogue. Prema [28] ivotni vijek elektromagnetnih prigunica

    je vei od 30 godina.

    Bitno je napomenuti da elektronska prigunica u sebi sadri i starter i kondezator za

    kompenzaciju jalove snage, dakle, nije potrebno posebno instaliranje i oienje ovih

    predspojnih naprava kao to je to sluaj kod elektromagnetnih prigunica.

    Dalje, bitna stvar kod prigunica je i ivotni vijek. Bitna stvar za prigunice je i ivotni vijek

    prigunica. Prema literaturi ivotni vijek elektronski prigunica je do 50.000 sati [25] (12-15

    godina) odnosno 40.000-60.000 sati (10-15 godina), a kod elektromagnetnih prigunica

    dosta je velika ovisnost ivotnog vijeka o temperaturi, te je dosta teko odrediti utjecaj

    poveane temperature na ivotni vijek bez monitoringa temperature. Moe se pretpostaviti

    da elektromagnetna prigunica prigunica bez izrazitog poveavanja temperature moe

    trajati koliko i sama svjetiljka (oko 30 god.). Ovo je dosta realna tvrdnja posebno za moderne

    svjetiljke gdje poveanje temperature do mjere da smanji ivotni vijek prigunice stohastiki

    malo vjerojatno. Dalje, kod elektronskih prigunica je brojka od 50.000 sati ''ivota'' brojka

    koju treba uzeti sa rezervom jer prema [24] ivotni vijek jedne ovakve prigunice ovisi osim o

    temperature i o vlazi, vibraciji, struji, ''stresu'' i dr. Dakle, moe se pretpostaviti da za ivotni

    vijek jedne svjetiljke od 30 godina, potrebne su tri elektronske prigunice a vjerojatno je

    dovoljna jedna elektromagnetna prigunica.

    Dosta je vaan i utjecaj naponskih prilika u mrei na prigunicu. Naime, kod elektronskih

    prigunica promjena nazivnog mrenog napona +/-10% ne utjee na svjetlosni tok a a time i

    snagu arulje (razlog tomu je to je elektronska prigunica praktino ureaj baziran na

    energetskoj elektronici i radi na frekvenciji mnogo vioj od 50 Hz (na razini kHz)). Ako

    uzmemo u obzir doputeno variranje napona u elektroprivrednim drutvima +/-10% vidi se da

    praktino pogon prigunice i arulje ne ovisi o naponu kada je on u normalnim graninim

    okvirima a to i je o